Nae moralno naslijede

45

Friedrich A. Hayek(prevela Nevenka ukovi)

Ono o emu namjeravam raspravljati jest pitanje, kako je zapravo nastaloono to zovem "irim poretkom ljudske suradnje". Obiavao sam to nazivati"irim drutvom" (extended society), pojmom koji je donekle slian opisu"otvorenog drutva" (open society), ili "velikog drutva" (great society).Ali doao sam do zakljuka kako je pojam "drutvo" izraz koji vodi zabludi,pokuaj da nas se uvjeri kako je taj veliki poredak naih aktivnosti nastaozbog naih nagona prema blinjima koji nas neposredno okruuju. Pojam"drutvo" stvarno je pogrean naziv, jer nasuprot onome to nam nai nagonigovore da inimo, jest ono to ja zovem proireni poredak ljudskog djelo-vanja koji postoji zbog naeg postupnog uenja da se podredimo neemuto mogu samo opisati kao obuzdavanje naih nagona.

iri poredak ljudske suradnje postojizbog obuzdavanja prirodnih nagona

Budui da su ova ogranienja steena, ne volimo ih. Postoji veliki sukobizmeu, sa jedne strane, uroenih nagona koje smo stekli ivotom u malimlovako-sakupljakim skupinama, gdje su svi poznavali iste stvari i dijeliliiste ciljeve i poznavali istu ogranienu skupinu ljudi i, sa druge strane, novevrste stavova koje nikad nismo namjerno odabrali ili razumjeli, ali koji sunam omoguili da stvorimo poredak koji nadilazi opseg naih osjetilnihspoznaja.

Ponekad volim rei - i mislim kako je to znaajnije nego to to pukaporedba obino jest - kako nae uenje tradiconolnog morala, koje velikimdijelom ukljuuje obuzdavanje naih naslijeenih nagona, jest tako vaan

::- Naslov izvornika: F. A. Hayek "Our Moral Heritage" Heritage Foundation, 1983. Objavlji-vanje prijevoda ovog eseja odobrio je Laurenee Hayek, sin F. A. Hayeka. Pravo objavljivanjanije ekskluzivno i istjee pet godina nakon objavljivanja ove knjige.

uricaHighlight

uricaHighlight

uricaHighlight

46 O slobodnom tritu

korak u evoluciji kao to je pridodavanje osjetila vida osjetilu dodira.Postojalo je vrijeme kad su ivotinjski organizam i posjedovali samo osjetilododira i zbog toga bili svjesni samo onoga to se dogaalo u njihovuneposrednom susjedstvu. I tada su, moda prije stotina milijuna godina,stekli osjetilo vida i postali svjesni to se zbivalo na udaljenosti.

Dakle, mi smo takoer stekli dodatno osjetilo, ono to bi psiholozisada nazvali ekstrasomatskim osjetilorn koje nije fizioloki u nama, ve namomoguuje da se prilagodimo dogaajima koji su se dogodili daleko izvannaeg vidokruga. Zivimo u drutvu koje postoji samo zato jer smo sposobnisluiti ljudima koje ne poznajemo i za ije postojanje ak ne znamo i zauzvrat, neprestano ivimo na teret drugih ljudi o kojima nita ne znamo.

Adam Smith je bio prvi koji je shvatio takvo stanje stvari, odnosno dasmo pronali nain stvaranja poretka ljudske suradnje koji nadilazi ogra-nienja naeg znanja. Nai postupci se rukovode okolnostima kojih u velikojmjeri nismo svjesni. Ne poznajemo potrebe koje zadovoljavamo, niti pozna-jemo podrijetlo stvari koje dobivamo. Stojimo u ogromnom sustavu u kojise uklapamo zadovoljavanjem odreenih pravila ponaanja to ih nikadnismo stvorili niti razumjeli, ali imaju svoju svrhu. Napredovale su i razrnno-avale su se one skupine koje su nabasale na takva pravila ponaanja, doknisu uspjevale skupine koje su pokuavale druge stvari.

p

Moral nije proizvod inteligencije

U ovome me vodio vrlo bolan proces postu pnog odbacivanja neega to samu svojoj mladosti smatrao najveom spoznajom i to je ak i moj veliki uiteljLudwig von Mises smatrao temeljem svoje filozofije, a to je utilitarnoobjanjenje etike.

Veina nas je odgoj ena sa spoznajom da je ovjek bio dovoljno inteli-gentan da otkrije koje su radne navike uinkovitije od ostalih i da je on, zatoto je razumio kako da najbolje zadovolji svoje potrebe, postupno prihvaaoinstitucije kao to su privatno vlasnitvo, obitelj i potenje.

Naravno, sva pravila predstavljaju obuzdavanje nagonskog ponaanjakoja su nam uroena, koja smo stekli ivei milenij ima u malim skupinama,ali koja su nam pomogla u ostvarivanju zajednikih ciljeva i zadovoljavanju

uricaHighlight

uricaHighlight

uricaHighlight

uricaHighlight

Nae moralno naslijede 47

potreba blinjih koje poznajemo. Iz toga se postupno razvila drugaija vrstamoralne tradicije: pravila vlasnitva i obitelji, koja su u biti ograniavanjenaih prirodnih nagona.

Pogreno je vjerovanje veine posljednjih generacija, pa ak i klasinihekonomista, kako je ovjek svojom nadrnonom inteligencijom razumiokako je bolje usvojiti ova drugaija pravila. Meutim, to nije istina. ovjeknikad nije razumio zato je prihvatio takvu etiku. Etika se vlasnitva i obiteljiproirila i postala dominantna u velikom dijelu svijeta zato to su skupinekoje su ih sluajno prihvatile napredovale i mnoile se vie od ostalih.

Na moral ne postoji zahvaljujui naoj inteligenciji: njega dugujemoinjenici da su neke skupine nesvjesno prihvatile odreena pravila ponaanja- pravila privatnog vlasnitva, potenja i obitelji - koja je skupinama koje suih primjenjivale omoguavala da se razvijaju, razmnoavaju i postupnoistiskuju druge skupine. ovjek nikad nije bio dovoljno inteligentan da bidizajnirao svoju vlastitu drutvenu zajednicu, ve se praksa koja mu jepomogla da se razmnoava proirila upravo zbog tog razloga. To je bioproces kulturne selekcije, analogan procesu bioloke selekcije koji je omo-guio prevladavanje onih skupina koje ga primjenjuju.

Ali injenica da naa etika nije rezultat ovjekove nadrnone inteligen-cije da otkrije kako je ona bolja, ve da je ona rezultat procesa kulturneselekcije, objanjava zato je svi ne volimo.

U raspravi prije neke dvije godine, primijetio sam kako se ovjekcivilizirao protivno svojim eljama. Mislim da je to u osnovi tono zboginjenice da se ta pravila nisu utemeljila na razumijevanju naina njihovafunkcioniraja, ve su prevladala samo zato to su skupine koje su ih usvojilebile zapravo uspjenije od drugih, to je uzrok nae neprestane razapetostiizmeu dvaju stavova. Na jednoj su strani vrste osjeaja koje pripisujemonaem ponaanju u malim skupinama, gdje smo ivjeli zajedno vie odstotinu tisua godina i gdje smo nauili sluiti poznatim ljudima i gdje jecijela skupina teila istim ciljevima. Na drugoj je strani noviji razvoj ukojemu mi vie poglavito ne sluimo poznate ljude, gdje vie ne ostvarujemozajednike ciljeve, ali u kojemu smo pronali mehanizam da odrimo naivotu u ovom svijetu, ugrubo reeno, oko dvjesto puta vie ljudi negoli jeikad prije civilizacije postojalo.

uricaHighlight

uricaHighlight

uricaHighlight

48 O slobodnom tritu

Mislim da je to otprilike istina da oko 95,5 posto ljudi danas na svijetuivi zbog razvoja novih oblika ljudske interakcije koje ljudi u malim skupi-nama nisu poznavali, koje funkcije ni do danas ne razumijemo, i koje onisamo veoma nevoljko potuju i slijede.

Naela vlasnitva i obitelji evolucijska su dostignua

Proces u kojemu je etika privatnog vlasnitva i potenja prevladala i zbogkojih su se skupine koje su potovale takva pravila, uveavale i umnoavalebre od ostalih jedan je zanimljiv problem s kojim se moram kratkopozabaviti. J er kako moe prevladati tradicija ije uinke nisu ostvarili ljudii k tome se prenositi s generacija na generaciju, ako ljudi o tome nisu imalinikakvog razumnog razumjevanja

Odgovor je da sve ljudske skupine mogu postojati jedino potivanjemistih vrsta pravila ponaanja koja su im zajednika. Ali ouvati pravilaponaanja ije funkcije nisu razumjeli, pokazuju na pomo nadnaravnihsankcija. I moramo priznati da smo zahvaljujui mistinirn vjerovanjimasauvali tradiciju koja nam je bila korisna. Tako nau civilizaciju moemozahvaliti vjerovanjima, koja nisu istinita u istom smislu kao znanstveneinjenice, ali koja su upravo jednako esencijalna, zato jer smo upravo zbogvjerovanja u njih bili u stanju razviti nau suvremenu civilizaciju.

Jako je zanimljiva injenica da je meu uterneljiteljima religija tijekomposljednjih dvije tisue godina bilo mnogo onih koji su bili protiv vlasnitvai obitelji. Zapravo, vjerujem da otprilike svakih deset godina moete pronainekog novog stvoritelja vjere koja se protivi vlasnitvu i obitelji. Ali jedinosu preivjele one vjere koje podravaju vlasnitvo i obitelj. Ako pogledatedananji svijet, moete vidjeti da s izuzetkom komunizma, sve svjetskereligije (bilo da su to zapadna monoteistika vjerovanja ili egzotine religijeistoka) podravaju naela privatnog vlasnitva i obitelji. Unato tome tosu tisue utemeljitelja religija djelovali protiv toga i propovijedali religioznavjerovanja koja se protive ovim dvjema institucijama, njihove vjere nisudugo potrajale. "Ne dugo" ovdje znai ne vie od oko stotinu godina.

Mislim da upravo promatramo jedan takav eksperiment koji se venalazi u stanju propasti prije negoli je isteklo njegovih stotinu godina.Komunizam je naravno, jedna od onih religija koje su protiv vlasnitva,

t

SI

uricaHighlight

uricaHighlight

uricaHighlight

Nae moralno naslijede 49

etuPI-om

protiv vjere koja je imala svoje vrijeme i sada ubrzano propada. Promatramojednu instancu u kojoj proces prirodnog odabira religioznih vjerovanjaunitava jo jednu pogrenu vjeru i obnavlja temeljna vjerovanja u vlasnitvoi obitelj.

ogaletkoudiali

Zato je institucija vlasnitva bila tako korisna?

Jo uvijek moram objasniti zato vjerujem da je vjera u instituciju privatnogvlasnitva - ili kako ja to radije nazivam pluralizam vlasnitva, zato jer nijeneophodno da to bude vlasnitvo pojedinca, ve vlasnitvo bilo koje skupine- bitan preduvjet u razvoju otvorenog, spontanog poretka ljudske suradnje.

Prijelaz od ljudskih odnosa, unutar malih skupina, koji se temelje nazajednikim ciljevima i zajednikom znanju prema drutvu koje koristiiroko rasprostranjeno znanje i zadovoljava iroki zroj razliitih pojedi-nanih ciljeva, omoguio je ovjeanstvu da iskoristi neogranieno vei brojinformacija nego od bilo koje druge male zajednice.

omtva

I ai

Naravno, privatno vlasnitvo nije nikad "izumljeno" u smislu da su ljudipredvidjeli kakve bi mogle biti njegove koristi. Pokazalo se da je njegovaglavna korist bila podjela rada koju je sa sobom donijelo. To je za uzvratpovealo mogunost izdravanje velikog broja ljudi jer je generiralo po-veanje produktivnosti to nam je omoguilo koritenje mnogo veegizbora informacija od bilo kojeg pojedinanog imbenika.

..IJestonaISU

Ali, ak i vie od toga, to je znailo da porast stanovnitva nije kako jeMalthus predvidio postalo proces u kojemu je poveanje broja ljudi vodilok opadanju prihoda i zbog toga prema opadanju osobnih dohodaka. Napro-tiv, otkrilo se da poveanje stanovnitva ne potpada pod zakon opadanjaprihoda sve dotle dok se poveava broj ljudi zbog poveavanja diferencija-cije. Zapravo, poveavanje gustoe stanovitva sve je vie pomagalo da sepobolja produktivnost.

moateke

lena.lva,

Malthusova se primjena zakona opadanja prihoda kod porasta stanov-nitva temeljila na pretpostavci da je ljudski rad jednoobrazan. Ali velikinapredak koji je omoguilo vlasnitvo bilo je to da su ljudski rad i ljudskesposobnosti postale visoko specijalizirane.

uricaHighlight

uricaHighlight

uricaHighlight

50 O slobodnom tritu

I tako je porast stanovnitva postao porastom raznolikosti izbora. Onje omoguio instituciju podjele rada koju je prvi spoznao Adam Smith.Smith je poduavao (ali to njegovi nasljednici nisu razumjeli) kako je podjelarada bila izravna funkcija veliine trita. A naravno, veliina trita jeposljedica porasta stanovnitva. Porast stanovnitva, daleko od smanjenjaproduktivnosti i daleko od puta k osiromaenju, zapravo je izvor porastanae produktivnosti i porasta nae sposobnosti da odrimo na ivotu svevei broj ljudi.

Samoregulirajua priroda porasta stanovnitva

Priznajem, sada sam na toki gdje sam pomalo doao u sukob s vjerovanjemmnogih mojih suvremenika meu ekonomistima, pa ak i s popularnimmiljenjem. Sve nas su uili kako je najvea opasnost koja prijeti ovjean-stvu brzi porast broja ljudi i da e uskoro biti "mjesta samo za stajanje".

Ali ja smatram da je to pogreno (i veoma sam radostan da sam naaopotporu u radu jednog ili dvojce ekonomista poput Juliana Simona koji jeto specijalno izuavao). Nije istina da porast stanovnitva vodi k osiro-maenju. Nema niti jednog razdoblja povijesti - a ja to kaem nakonpomnog razmiljanja - u kojemu je porast stanovnitva doveo do osiro-maanja postojeeg stanovnitva.

Suprotan je dojam zbog injenice da govorimo oprosjenim dohocima,a ne dohocima ljudi koji ve postoje. Meutim, razvoj podjele rada i kapita-lizma preferirao je vie siromane nego bogate: on je doveo do veeg porastabroja siromanih od bogatih. Posljedica je toga da porast stanovnitvaopenito vodi opadanju prosjenih dohodaka, jednostavno zato jer je kodsiromanih mnogo vei natalitet nego kod bogatih, a kod dobro stojeihpuno vei od bogatih.

To ne znai kako postojee stanovnitvo postaje siromanije, ve samoda je jo vie siromanih ljudi. U nekom smislu ispada (premda u posvedrugaijom znaenju od onog koje je namijenio Karl Marx) kako je tvrdnjada kapitalizam stvara proleterijat savreno tona. On nikad ne bi postojaoda kapitalistiki sustav nije omoguio onima bez imovine da preive, dok ubivem sustavu oni nisu mogli preivjeti. Nemamo se na to aliti. Naaetika, ona koja je prevladala, etika privatnog vlasnitva i potenja, jedno-stavno je ona koja preferira djelovanja to pomau porastu ovjeanstva.

sdgdII

rt

II

uricaHighlight

uricaHighlight

uricaHighlight

uricaHighlight

uricaHighlight

uricaHighlight

uricaHighlight

mImn-

Nae moralno naslijede 51

vaodih

Ekonomski kalkulus je kalkulus ivota: on nas vodi do onoga toosigurava najbri porast stanovnitva. U nekom smislu, ja sam spremanbraniti tu tvrdnju ako kaem da ivot nema drugog smisla negoli u sebisamom, pod tim mislim da smo tako prilagoeni da nae aktivnosti prido-nose stvaranju veeg broja ljudi nego to je postojao prije. Ali mislim danema razloga da se uasnemo time. Naravno, moramo priznati da evolucijunisu vodili estetski ciljevi, i priznajem da nisam jako zadovoljan kad vizua-liziram injenicu kako e ekonomski prosperitet u dogledno vrijeme najvje-rojatnije voditi daljnjem vrlo brzom porastu ovjeanstva. Ipak vjerujemkako je potpuno pogrean strah da e uskoro biti "mjesta samo za stajanje".

Zanimljiva je injenica ekonomskog napretka kroz trino gospo-darstvo da se najvea proliferacija stanovnitva pojavljuje tamo to moemonazvati periferijom. U visoko razvijenim zemljama (koje smo obiavalinazivati zemljama "kapitalistike" ili "trine privrede") ljudi vie ne koristesvoje bogatstvo kako bi stvarali vee obitelji. To se dogaa samo na periferiji,u onim dijelovima svijeta to se pridruio Zapadu, ali koji ne vuku korijeneod Zapada. Najbolja su ilustracija za to opepoznati depresivni slam ovi(naselja straara) koji okruuju brzo rastue velegradove Latinske Amerikeili Dalekog Istoka.

Mnogi su ljudi uasnuti kad vide takav ivot kakav stvara "kapitalizam".Ali to nisu ljudi koji su u potpunosti preuzeli moral kapitalizma. Iako su sepridruili vodeim kapitalistikim sreditima, oni se jo uvijek bore dazadovolje one nagone koje su naslijedili iz primitivnih malih zajednica: daraaju mnogo djece kako bi osigurali da ih preivi dovoljan broj koji e ihuzdravati kad ostare. Mislim da bih, kad bih imao vremena, mogao pokazatida se ovo poveanje ljudskog roda, koje mnoge od nas uznemiruje, dogaazbog udne situacije u kojoj se nalazimo.

Upotrijebio sam izraz "periferija" trinog gospodarstva, rub ljudi kojisu se pridruili zajednicama to imaju potpuno razvijeno trino gospo-darstvo. Mislim kako je ta periferija sada dosegla svoj maksimalan razmjer:granica izmeu naprednih kapitalistikih zemalja i nerazvijenih zemaljadosegla je svoj maksimum. I kako je uinak efikasnosti kapitalizma u velikojmjeri granian, ivimo u vremenu maksimalne stope multiplikacije ljudskogroda. Budui da su sve vie i vie regija i teritorija potpuno apsorbiranetrinim gospodarstvom, ovaj rub ili periferija, koji je sada dosegao svojmaksimum, naravno mora se smanjivati.

Dnth.elaJeJastasve

aoije0-

on0-

uricaHighlight

uricaHighlight

uricaHighlight

52 O slobodnom tritu

Socijalizam uklanja samoregulirajui mehanizam

Stoga ivimo u razdoblju najbreg razmnoavanja ljudskog roda, alipotivanjem tradicionalnih pravila odabranih zato to nisu bila korisna zapoveanje nataliteta, nee doi do neogranienog broja ljudi. To je proceskoji je samoregulirajui. Kako vii stupanj drutva iri dio svijeta u kojemusu ljudi nauili kontrolirati svoj broj, smanjuje se periferija ljudi koja seokoristila time i tako omoguila zadovoljenje svojih primitivnih nagona dastvaraju puno djece.

Smatram kako je pogrean dananji strah od uinka etike trine privredena stvaranje neogranienog broja ljudskog roda. To je kunja naeg uspjehada smo sposobni izdravati vei broj kad god to poelimo: ali samo ondjegdje to elimo uiniti. To nije neizbjean proces.

Moram takoer dodati kako postoji izuzetak od tog naela. Prije samtvrdio kako ne poznajem razdoblje povijesti kad je porast stanovnitvavodio osiromaenju postojeih ljudi, ali moram dodati jedan izuzetak. Atajje kad vlade redistribuiraju dohotke i tako subvencioniraju razvoj onih ljudikoji se ne mogu uzdravati. Porast je stanovnitva opasan jedino gdjedravna redistribucija dohodaka subvencionira porast stanovnitva koje senikada ne bi moglo uzdravati.

Postoje odreene posljedice koje iz toga proizlaze na nau politikuglede nerazvijenog svijeta. Pruit u samo jednu veoma kratku ilustraciju.

Postoje dijelovi svijeta gdje je savim jasno kako klimatski i ostali uvjetinikada nee omoguiti velikom broju stanovnitva da preivi. Najpoznatijije dio juna Sahara gdje subvencioniramo porast stanovnitva koje se, izsvega to znamo, nikad ne bi bilo u stanju uzdravati. To spominjem samokao instancu tete koju, moda, radimo pomaui irenje stanovnitva udijelovima svijeta za koja nije vjerojatno da mogu uzdravati brojnije sta-novnitvo od onoga sada. Samo omoguujemo budue siromatvo, jer nemoemo zamisliti da e zapadni svijet neogranieno eljeti uzdravatistanovnitvo u drugim dijelovima svijeta koje je vee negoli mu omoguujuvjerojatni uvjeti njihova uzdravanja.

uricaHighlight

uricaHighlight

uricaHighlight

Nae moralno naslijede 53

ali Stoga postoje veoma ozbiljne posljedice mojeg argumenta nae politikeprema nerazvijenim zemljama. Ali, dopustite da se zakljuno vratim proble-mima zapadnog svijeta.

zaes

museda

dehaJe

Tradicionalni moral od vitalneje vanosti za ljudsko preivljavanje

etl

tlJI

IZ

oa uta-ner~tI

~Ju

Zakljuak je onog to sam rekao da ne samo na prosperitet ve i nausposobnost da uzdravamo ovoliko stanovnitvo na koje je zapadni svijetnarastao moemo zahvaliti potivanju odreenih tradicionalnih pravila ilietike, poglavito pravila vlasnitva i obitelji, ije funkcije nikada nismospoznali i koje ljudi ne vole zato jer ne razumiju njihove funkcije, i protivkojih su bili usmjereni veliki revolucionarni pokreti naeg vremena, poputsocijalizma i komunizma.

Ono to pokuavam uiniti u knjizi "The Fatal Conceit" (Pogubnauobrazilja) jest pokazati da je njihov dokaz potpuno temeljen na injeninimpogrekama. Oni pretpostavljaju da je kroz distribuciju dohotka u naojmoi staviti svakoga na razinu na kojoj elimo da budu. Razlika izmeusocijalista i mene nije razlika u vrijednostima. Kako bi izbjegli ozbiljnuraspravu, socijalisti se vole praviti da su to pitanja vrijednosnih sudova i dase ne moe o tome znanstveno raspravljati. Meutim, oni nisu u pravu kadje u pitanju injenica. Socijalizam pretpostavlja da moemo hotiminoreorganizirati iskoritavanje resursa kako bismo proizvodili sve vie, ilipremda tako mnogo kako bi distribucija proizvoda bila ravnomjernija ipravednija nego to jest.

Ja sam duboko uvjeren kako socijalizam nije izum radnike klase, veisti rad intelektualaca. Ali vjerojatno ete se okirati kad kaem da je pisackoji je odgovoran za preobraanje intelektualaca zapadnog svijeta na soci-jalizam, ovjek za kojega se smatra kako je veliki predstavnik liberalnefilozofije, John Stuart MilI. To u ilustrirati odlomkom iz njegove glasoviteknjige "Principles of Political Economy" (Naela politike ekonomije),izvorno objavljene 1848. godine i koja je stotinu godina bila standardniudbenik ekonomije.

Mill zapoinje svoje izlaganje teorijom proizvodnje, ipotom u drugomsvesku prelazi na teoriju raspodjele. Na prvoj stranici ovog sveska pojavljuje

mtvatajdiJese

lkuU.

uricaHighlight

uricaHighlight

uricaHighlight

uricaHighlight

54 O slobodnom tritu

se sljedea misao: "jednom kad je proizvod napravljen, ljudi mogu, indivi-dualno ili skupno, initi s njim to ele."

Onda kad bi to bilo tono, tada bi, naravno, bila naa moralna dunostda taj proizvod pravedno raspodijelimo. Ipak ako bismo to pokuali uiniti,vie nikad ne bi bilo drutvenog proizvoda! Raspodjela trinih nagrada jestmehanizam koji govori pojedincima to da ine kako bi ostvarili maksimalandoprinos ukupnom proizvodu. I kad pokuamo proizvod redistribuirati sciljem da raspodjelu uinimo "pravednom", taj nas mehanizam vie neusmjerava kako bismo uinili ono to je potrebno da bismo stvorili proizvodsadanje veliine.

itava zamisao da trite moemo zamijeniti sredinjim planiranjernpoiva na intelektualnoj pogreci - intelektualnoj pogreci koja je, bojim se,jako rasprostranjena i koju dijele jednako tako poslovni ljudi kao i intelek-tualci. Rijetko se nalazi iznimka. Ali upravo sam naiao na nedavnu javnuizjavu jednog vojnog zapovjednika, koja me jako razveseljava: "planiranje jezamjena nesree s pogrekom". Ali on je bio vicarski asnik, a oni su, inise, prilino drugaiji od dravnih slubenika drugdje.

Pitanja i diskusija

Pitanje: Mislim da e nam va komentar o specifinom djelovanju osobepoput Majke Tereze moi dati vie uvida od vae ope teorije. U njezinusluaju, ona ivi u skladu s naelom: "Bog od nas trai da vjerujemo, a ne dabudemo uspjeni". Smatrate li da su njezine aktivnosti moralno i ekonomskirazumne?

Profesor Hayek: Vjera je pomogla da se sauvaju stotine razliitih vrstavjerovanja, budui da sve to ona ini omoguuje skupini da se dri vlastitogkruga vjerovanja. Koje e od tih vjerovanja preivjeti i rairiti se ovisi odnjihovih ekonomskih uinaka.

Na posljetku, nae udoree je samo rezultat kulturnog odabira. Pre-ivljavaju one stvari koje omoguuju vrstama da se razmnoavaju. A onapraksa i navike koje nam omoguuju da se razmnoavamo prevladavaju ipostaju uzrok zato se broj ljudi poveao za dvjesto puta od onog prijepoetka razvoja civilizacije.

Nae moralno naslijee 55

nsecl

(Zapravo, sada smo dosegli fazu u kojoj nasuprot Aristotelovu naiv-nom vjerovanju u znanost, spoznajemo da je sav poredak koji nalazimo usvijetu, rezultat procesa evolucijskog odabira. N eki su fiziari sasvim ne-davno i uvjerljivo, tvrdili kako je, ak i atom rezultat evolucijskog procesastvaranja spojeva elementarnih estica koje e biti otporne na unitenje itako preivjeti ostale spojeve. Nema nikakve dvojbe da je ljudski organizamrezultat procesa odabira. I da je ljudsko drutvo dio istog procesa, odabiraonih zajednica to su usvojile djelovanja koja najvie pridonose njihovupreivljavanju i izriaju.)

1,

Najvei je problem socijalne politike to mrzim o ideju da sav na uspjehdugujemo ne naoj inteligenciji koja je pravilno izabrala nau kulturu, veda smo izabrani, kao to je to bilo, da uinimo pravu stvar bez da smozapravo znali kako je to bolje.

Svi se revolucionarni prevrati protiv trinog drutva temelje na idejida elimo drutvo koje slui naim prirodnim nagonima. Ali ono tozovemo prirodni nagoni upravo su nagoni koje smo usvojili za vrijemeivota u malim skupinama od nekoliko desetaka ljudi, zajednicama u kojimasu se svi poznavali, i gdje su svi sluili jstom cilju.

udoree koje ini moguim otvoreni drutveni poredak nismo miizumjeli niti smo ga spoznali i zbog toga ga mrzimo. A ljudi koji zamiljajukako je mogu povratak na slijeenje naih prirodnih nagona imaju velikuprivlanost. Ali ja se bojim da devedeset devet posto ljudi koji danas iveduguju svoje postojanje razvoju civilizacije. Ako stvarno usvojimo i slijedi-mo instinkt da se vratimo njegovanju naih prirodnih nagona, mogli bismotijekom nekoliko generacija uinkovito ubiti devedest i devet posto po-stojeih ljudi.

tagcl

Pitanje: Profesore Hayek, vae su me napomene o evolucijskoj teorijipodsjetile na razmiljanja oxfordskog filozofa tijekom 1960-ih da se poli-tika filozofija od Platona i Aristotela do Marxa i Milla rasplinula premdase "sluajni arobni dinosaur priuljao na scenu kao to je to Hayekov"Constitution of Liberty", prividno nedostupan uincima prirodnog odabira".

Vi ste pokazali da je politika filozofija jo uvijek iva i zdrava. Me-utim, nije mi sasvim jasno to zapravo elite rei u svojim napomenama, aisto se pitanje moe postaviti za "Constitution of Liberty" (U stroj slobode).

e-na

uricaHighlight

uricaHighlight

I56 O slobodnom tritu

Da li vi pokuavate opravdati odreeni moralni kodeks, ili nam elite pruitipuko obrazloenje prikaza etike?

Profesor Hayek: Dopustite mi najprije da se pozovem na izvadak kojiste citirali, komentar mojega rada kojemu najvie zamjeram. Osobito muzamjeram to ne postoji bolja metoda nanoenja tete razvoju mladih ljudiod govorenja im koju odreenu knjigu ne bi trebali itati.

Ali o glavnom pitanju, bojim se da bih nadugako trebao elaboriratimoje predavanje kako bih odgovorio na vae gledite. Moj argument sa-drava puno toga to je uvreda ljudskom ponosu.

Mi smo tako ponosni to smo stvorili civilizaciju zahvaljujui svojojinteligenciji. A jednom, kad to uzmete zdravo za gotovo, prirodno jezakljuiti da ako ovaj eksperiment ne bi bio jako uspjean, naa bi naminteligencija omoguila da stvorimo bolji svijet. Sada se to potpuno temeljina "igri sudbine" da je drutveni poredak koji imamo rezultat nae inteli-gentne kreacije. A moj je sadanji cilj samo da ovjeka razuvjerim da bi tajponos, kad bi bio opravdan, naravno opravdavao njegove pokuaje dapotpuno rekonstruira svoje drutvo.

Meutim, nije ovjekova inteligencija ona koja je stvorila drutvo, veje kulturna evolucija stvorila ljudsku inteligenciju. Na mozak ne proizvodiinteligenciju, na je mozak samo aparat za apsorbiranje i uenje tradicional-nog naina miljenja, tradicije interpretacije svijeta i pravila ponaanja kojesmo nauili slijediti. Tako drutveni poredak ovisi o sustavu gledanja imiljenja koje upijamao, nasljeujemo i uimo iz tradicije koju ne moemo. .. ..izrm J eru tlo

To spominjem samo zato kako bih sugerirao da su temeljne neke razliketo moju sadanju filozofiju izdvajaju od one koja prevladava u naojgeneraciji. Ja zapravo oekujem da se vi ne sloite s veinom onoga to samrekao. Ja se samo nadam da ete se veoma ozbiljno nad tim zamisliti.

Pitanje: Profesore Hayek, vi ste dali vrlo optimistinu izjavu gledepredstojee propasti komunizma. Koji su temelji vaeg optimizma da ekomunizam propasti?

Profesor Hayek: Ja se ne bih usudio dati bilo kakvu procjenu onoga toe se dogoditi u Rusiji, koja danas ima jako uinkovitu vojnu dikataturu. Ali

Nae moralno naslijede 57

..JIU

moram priznati kako je moja napomena bila inspirirana jednim odreenimnedavnim iskustvom.

Mislim da je to bilo prolog svibnja, kad sam u svojem londonskomklubu sjedio za istim stolom s jednim ruskim znanstvenikom koji je prviput doao u Zapadnu Europu da bi sudjelovao na znanstvenom skupu.Govorio je engleski prilino dobro pa sam ga mogao pitati to ga je najvieiznenadilo kad je posjetio Zapadnu Europu. Njegov je odgovor bio: "Jouvijek imate toliko mnogo marksista, dok mi nemamo niti jednog!".

rti

a

1-e

la

c