gup zagreb procisceni 01 2009

122
 PROČĆENI TEKST ODLUKE O DONOŠENJU GENERALNOGA URBANISTI ČKOG PLANA GRADA ZAGREBA Službeni glasnik br. 16/07, 2/08 - ispr., 6/08 - ispr., 8/08 - ispr., 10/08 - ispr., 15/08 - ispr., 19/08 - ispr. i 1/09 Zagreb, siječanj 2009.

Upload: mirko1414

Post on 10-Oct-2015

206 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

GUP ZAGREB Procisceni 01 2009

TRANSCRIPT

  • PROIENI TEKST ODLUKE O DONOENJU GENERALNOGA URBANISTIKOG PLANA

    GRADA ZAGREBA

    Slubeni glasnik br. 16/07, 2/08 - ispr., 6/08 - ispr., 8/08 - ispr., 10/08 - ispr., 15/08 - ispr., 19/08 - ispr. i 1/09

    Zagreb, sijeanj 2009.

  • - 2 -

    I. TEMELJNE ODREDBE

    lanak 1.

    Donosi se Generalni urbanistiki plan grada Zagreba (u nastavku teksta: Generalni urbanistiki plan), to ga je izradio Gradski zavod za prostorno ureenje 2007. godine.

    Donose se Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog plana grada Zagreba (u nastavku teksta: Izmjene i dopune GUP-a Zagreba), to ih je izradio Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada 2008. godine.

    lanak 2.

    Generalnim urbanistikim planom, u skladu sa Strategijom i Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske i Prostornim planom Grada Zagreba, utvruje se temeljna organizacija prostora, zatita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, koritenje i namjena povrina, s prijedlogom uvjeta i mjera njihova ureenja.

    Generalni urbanistiki plan sadri nain i oblike zatite i koritenja, uvjete i smjernice za ureenje i zatitu prostora, mjere za unapreivanje i zatitu okolia, podruja s posebnim i drugim obiljejima, te druge elemente vane za grad Zagreb.

    POLAZITA I CILJEVI lanak 3.

    Podruje Grada Zagreba razvijat e se i obnavljati usporedno i u meuzavisnosti s uravnoteenim i ravnomjernim razvojem Republike Hrvatske, podrujem regije i podrujem to ga obuhvaa Grad Zagreb kao glavni grad Republike Hrvatske. U sveukupnom razvoju Grada Zagreba razvijat e se i obnavljati i njegov urbani dio.

    Cilj prostornog ureenja grada Zagreba je urbana obnova i konsolidacija njegova urbanog podruja to e se poticati sljedeim planskim mjerama:

    - dopunjavanjem (poguivanjem) izgraenog podruja; - rehabilitacijom izgraenoga urbanog tkiva; - ouvanjem i ureenjem neizgraenih povrina; - poboljanjem urbane mree i komunikacijskih sustava, posebice javnog prometa; - unapreivanjem sustava urbanog ureenja, gospodarenja gradskim prostorom i ukupne

    urbane reprodukcije grada i to posebno planskim otkupom i ureenjem zemljita za potrebe stanovanja i ostale gradske funkcije, te planskim otkupom zemljita uz vane gradske poteze: gradske autoceste i vanije gradske ulice; prigradsku eljeznicu; poteze uz Savu; uz znaajne graevine koje se grade iz prorauna;

    - ouvanjem povijesnih i prirodnih vrijednosti, te sustavnim evidentiranjem i sanacijom ugroenih vrijednosti povijesne jezgre i drugih nositelja povijesnog identiteta grada, reljefne raznolikosti, uma i park-uma.

    lanak 4.

    Generalni urbanistiki plan donosi se za dio podruja Grada Zagreba utvren Prostornim planom Grada Zagreba i obuhvaa njegovo ue gradsko podruje izmeu medvednike ume i zagrebake obilaznice, sa oko 220 km2, ukljuujui i njegovo povijesno sredite.

  • - 3 -

    Granice Generalnoga urbanistikog plana prikazane su na kartografskim prikazima iz lanka 5. toke B ove odluke.

    lanak 5.

    Plan sadran u elaboratu Generalni urbanistiki plan grada Zagreba sastoji se od: A Tekstualnog dijela u knjizi pod nazivom "Generalni urbanistiki plan grada Zagreba", B Grafikog dijela koji sadri kartografske prikaze u mjerilu 1:5000, i to:

    1) KORITENJE I NAMJENA PROSTORA 2) MREA GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI 3) PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA

    3a) Promet 3b) Energetski sustav, pota i telekomunikacije 3c) Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom

    4) UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA 4a) Urbana pravila 4b) Procedure urbano - prostornog ureenja 4c) Zatieni i evidentirani dijelovi prirode 4d) Nepokretna kulturna dobra

    Generalni urbanistiki plan iz stavka 1. toaka A i B ovoga lanka, ovjeren peatom Gradske skuptine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skuptine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

    Elaborati: - GENERALNI URBANISTIKI PLAN - KONZERVATORSKA PODLOGA - Opi i

    posebni uvjeti zatite i ouvanja nepokretnih kulturnih dobara, Knjiga 1. i mapa, ZATIENI I EVIDENTIRANI DIJELOVI PRIRODE S MJERAMA ZATITE I UREENJA, Knjiga 2., Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode rujan 2004. - rujan 2008.;

    - NOVI RETKOVEC - PROPOZICIJE ZA GRADNJU I UREENJE PROSTORA, Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zatitu okolia, sijeanj 1999.;

    - Grafiki prikaz: PLAN ZONA UGROENOSTI GRADA ZAGREBA, 1:25000, Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zatitu okolia, prilog su Generalnom urbanistikom planu grada Zagreba.

    lanak 6.

    U smislu ove odluke, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedee znaenje: 1. balkoni, loe, istaci i sl. - dijelovi graevine u viim etaama, konzolno izbaeni izvan

    graevnog pravca prizemlja; - balkoni su otvoreni dijelovi graevine; - loe su otvoreni natkriveni dijelovi graevine; - istaci su zatvoreni dijelovi graevine izvan graevnog pravca;

    2. blok - dio gradskog prostora definiran sa svih strana ulinom mreom ili drugom javnom gradskom povrinom (trg, park, javno zelenilo i sl.);

    3. dijelovi (etae) graevine: 3.1. Podzemne etae

    Podrum (Po) je potpuno ukopani dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Preteito ukopana etaa (PPo) - dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja ili suterena i ukopan je s najmanje 50% svoga volumena u konano ureeni i zaravnani teren uz proelje graevine.

  • - 4 -

    U svim graevinama ija se gradnja omoguuje ovom odlukom mogua je izgradnja podzemnih etaa, ukoliko se ne navodi drugaije ili je gradnja podzemnih etaa onemoguena na temelju posebnih zakona ili propisa. Na kosom terenu u podsljemenskom podruju graevina moe imati samo jednu podzemnu etau visine do 3,0 m (mjereno od poda do poda), izuzev graevina javne namjene, poslovne namjene (K1) i donje stanice Sljemenske iare (IS); iznimno ispod podzemne etae mogue je izvesti tehniki podrum bez namjene, ukoliko ga zahtijeva geomehaniki izvjetaj za gradnju graevine (tehniki podrum se ne uraunava u iskaz GBP);

    3.2. Nadzemne etae - su suteren (S), prizemlje (P), kat (K), potkrovlje (Pk),uvueni kat. Potkrovlje oblikovano kosim ili zaobljenim krovom moe imati najveu visinu nadozida 120 cm. Potkrovlje oblikovano kosim krovom moe imati maksimalni nagib 35o. Uvueni kat najvii kat oblikovan ravnim krovom iji zavoreni ili natkriveni dio iznosi najvie 75% povrine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova graevine.

    4. DPU - detaljni plan ureenja; 5. dvorina graevina - graevina u unutranjosti bloka iza postojee ili planirane uline

    graevine bez obzira na to nalazi li se na ulinoj ili dvorinoj graevnoj estici; 6. garae za potrebe bloka - garae u bloku, u pravilu podzemne i javne; 7. Generalni urbanistiki plan grada Zagreba (GUP grada Zagreba) - prostorni plan

    koji se, u skladu sa zakonom, donosi za graevno podruje naselja grad Zagreb (dio) granice kojega su odreene Prostornim planom Grada Zagreba;

    8. grad Zagreb - oznaava naselje Zagreb sa statusom grada; 9. Grad Zagreb - oznaava Zagreb, teritorijalnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne

    samouprave s poloajem upanije; 10. gradska robna kua - trgovaki sadraj tipologijom i ponudom prilagoen lokalnim

    uvjetima, uz uvjet da se najvie jedna treina potrebnih PGM-a moe osigurati na razini terena;

    11. gradski projekt - sloene aktivnosti u ureenju prostora od osobitog interesa za Grad, u kojima se Grad javlja kao sudionik u realizaciji bilo da je vlasnik zemljita bilo da je ve uloio ili e tek ulagati u novu gradsku infrastrukturu ili, openito, u neku novu gradsku kvalitetu;

    12. Graevinska (bruto) povrina - GBP zgrade - zbroj povrina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, PPo, S, P, K, Pk) ukljuivo povrine loa, balkona i terasa, odreenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uraunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.

    13. graevna estica - estica zemljita s pristupom na prometnu povrinu koja je izgraena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i povrinom od jedne ili vie estica zemljita ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti;

    14. individualna gradnja - gradnja individualnih graevina; 15. individualna graevina - graevina najvee visine tri nadzemne etae, pri emu se trea

    etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat; 16. interpolacija - gradnja na graevnoj estici koja se nalazi u preteito izgraenom

    ulinom potezu, odnosno preteito dovrenom predjelu; 17. izgraenost graevne estice - odnos tlocrtnih povrina svih graevina na graevnoj

    estici i ukupne povrine graevne estice, izraen u postocima; 18. izvorni urbanistiki planovi - planovi prema kojima se gradilo naselje; 19. koeficijent iskoristivosti graevne estice (ki) - odnos graevinske (bruto) povrine i

    povrine graevne estice; koeficijent iskoristivosti nadzemno (kin) se izraunava s omjerom GBP-a samo nadzemnih etaa, ne raunajui podzemne etae;

    20. konsolidirano podruje - podruje s dovoljno razvijenom mreom ulica, mreom drugih javnih povrina i prepoznatljivom fizikom strukturom; prostor se ureuje sa ciljem

  • - 5 -

    dopune i unapreivanja stanja, nova gradnja i ureenje (izgraenoga i neizgraenoga) se interpolira;

    21. koridor ulice: - za gradsku autocestu i gradske avenije te za sve novoplanirane ulice osnovne

    uline mree, prema kartografskim prikazima: prostor unutar kojeg se osniva graevna estica ulice, ije se regulacijske linije u pravilu poklapaju sa linijama koridora,

    - za postojee ulice osnovne uline mree: postojee stanje izvedenosti prometne povrine;

    22. krovna kuica - dio krovne konstrukcije u potkrovlju iznad ravnine krovne plohe; ukupna duina krovnih kuica moe biti do treine duine pripadajueg proelja graevine;

    23. lokalni uvjeti - su prirodne, funkcionalne, ambijentalne i oblikovne posebnosti i vrijednosti kao to su: - reljef, voda, zelenilo; - posebno vrijedni dijelovi prirodnog naslijea i kulturno-povijesnih graevina i cjelina; - karakteristini i vrijedni pogledi i slike mjesta; - ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja ljudi te pojedine graevine; - trgovi, ulice i druge javne povrine; - veliina i izgraenost graevnih estica, nain gradnje te visina i povrina postojeih

    graevina; - opremljenost komunalnom i prometnom infrastrukturom; - komunalna oprema; - druge posebnosti i vrijednosti, o kojima pri izradi detaljnijih prostornih zahvata treba

    voditi rauna. Najmanji prostorni obuhvat za koji se utvruju lokalni uvjeti je ulini potez ili dio ulinog poteza koji ini prostornu cjelinu ili urbani blok - zonu omeenu javnom povrinom, ako je urbanim pravilima odreena transformacija prostora;

    24. mjeovita gradnja - gradnja visokih, niskih i individualnih graevina; 25. nadstrenica - graevina koja natkriva prostor (iznimno zatvorena s jedne strane kada se

    postavlja uz glavnu, pomonu graevinu, potporni zid ili meu susjedne graevne estice);

    26. niska gradnja - gradnja niskih graevina; 27. niska graevina - graevina visine etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa

    oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat; 28. niskokonsolidirano podruje - podruje na kojem ne postoji ni ulina mrea niti mrea

    drugih javnih povrina ili je postojea mrea toliko deficitarna da nije mogua gradnja bez planiranja novih ulica i drugih prateih javnih povrina; urbana podruja u koja se unosi promjena koja bitno mijenja karakter podruja (morfologiju, postojee estice, aktivnost-namjenu, intenzitete - urbanitet);

    29. niz - graevna cjelina od najmanje triju meusobno prislonjenih graevina priblino jednakih gabarita i oblikovanja, gradnja i rekonstrukcija koje uvjetuje cjelovito rjeenje graevne cjeline;

    30. paviljon - graevina koja natkriva prostor u funkciji javnog koritenja neizgraenih povrina (Z, Z1, Z2);

    31. poluugraena graevina - graevina kojoj se jedna strana nalazi na mei graevne estice, a s drugih strana ima neizgraeni prostor (vlastitu graevnu esticu ili javnu povrinu); uz graevinu moe biti prislonjena pomona graevina;

    32. pomona graevina - graevina koja namjenom upotpunjuje nisku i individualnu graevinu (prostori za rad, garae, spremita ogrjeva i druge pomone prostorije to slue za redovnu uporabu graevine); visina najvie dvije nadzemne etae, pri emu je druga

  • - 6 -

    etaa potkrovlje bez nadozida (do 3,0 m, osim ako urbanim pravilima nije drugaije odreeno), uz mogunost gradnje jedne podzemne etae;

    33. postojea graevina - graevina izgraena na temelju graevinske dozvole ili drugoga odgovarajueg akta i svaka druga graevina koja je s njom izjednaena prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji;

    34. postojea katastarska estica - estica evidentirana katastarskim planom; 34a. postojee stanje izvedenosti prometne povrine - prometna povrina koja se kao takva

    u naravi koristi, odnosno: katastarska estica prometne povrine evidentirana u katastarskom operatu, dio druge katastarske estice na kojemu je kao stvarni nain uporabe u katastarskom operatu evidentirana prometna povrina ili prometna povrina ucrtana u odgovarajuoj geodetskoj podlozi;

    35 .prirodni teren - neizgraena povrina zemljita (graevne estice), ureena kao zelena povrina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igralita i sl.;

    36 program osnovne namjene - odnosi se na sve gradnje osim stanovanja koje su regulirane posebnim propisima kao to su: kole, vrtii, vjerske graevine, zdravstvene ustanove, graevine s posebnim tehnolokim zahtjevima i sl.;

    36a. rezervacija proirenja postojee ulice - prostor rezerviran za proirenje postojee prometne povrine - ulice, unutar kojega je do realizacije proirenja ulice mogue osigurati pristup graevini i urediti travnjak, bez sadnje visoke vegetacije.

    Prostor rezervacija proirenja postojee ulice na graevnoj estici ne ukljuuje se u propisanu povrinu prirodnog terena odreenu urbanim pravilima ove Odluke. irina prostora rezervacije proirenja postojee ulice odreena je odredbama lanka 38. ove Odluke ili kartografskim prikazima.

    37 samostojea graevina - graevina koja sa svih strana ima neizgraeni prostor (vlastitu graevnu esticu ili javnu povrinu); uz graevinu moe biti prislonjena pomona graevina;

    38 tlocrtna povrina (TP) - povrina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova graevine osim balkona na graevnu esticu, ukljuujui nadzemni dio podzemne etae i nadstrenicu prema lanku 34. ove odluke i terase u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne etae;

    39 ugraena graevina - graevina kojoj se dvije strane nalaze na meama graevne estice, a s drugih strana ima neizgraeni prostor (vlastitu graevnu esticu ili javnu povrinu); uz graevinu moe biti prislonjena pomona graevina;

    40 UPU - urbanistiki plan ureenja; 41 urbana matrica - mrea javnih povrina, ulica, trgova i drugih povrina neophodnih za

    ostvarivanje drugih namjena u prostoru; 42 vijenac graevine - gornja kota stropne konstrukcije najvie etae graevine izuzev

    uvuenoga kata i potkrovlja kod kojih se uzima gornja kota atike ili nadozida. 43 visina etae - maksimalna visina etae za obraun visine graevine, mjerena od poda do

    poda, iznosi: - za stambene etae do 3,5 m (izuzev potkrovlja oblikovanog kosim krovom), - za poslovne etae (uredi) do 4,0 m, - iznimno, za osiguravanje kolnog pristupa za interventna vozila, maksimalna visina

    etae prizemlja iznosi do 4,5 m. Etae graevine mogu biti i vie od navedenih, ukoliko to zahtijeva namjena graevine, ali visina graevina ne moe prijei maksimum odreen urbanim pravilom. Broj etaa na kosom terenu odreuje se na najnioj strani;

    44 .visina graevine (h) - visina graevine od konano zaravnanog i ureenog terena uz proelje graevine na njegovom najniem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja;

  • - 7 -

    45 visoka gradnja - gradnja visokih graevina; 46 visoka graevina - graevina visine etiri i vie nadzemnih etaa; (najmanje suteren ili

    prizemlje, te tri kata); 47 visokokonsolidirano podruje - stabilno podruje s obzirom na fiziku strukturu i

    aktivnosti; morfoloke i programske promjene su najstroe kontrolirane (povijesno naslijee) ili nisu niti mogue, i bitno bi smanjile vrijednost gradske izgraene i neizgraene strukture; to su gradska podruja koja imaju status povijesnog naslijea, gradska podruja koncipirana po principima moderne, dovrena nova naselja, cjeloviti kompleksi jedne namjene;

    48 vodno dobro - zemljite definirano Zakonom o vodama.

    II. ODREDBE ZA PROVOENJE

    1. UVJETI ODREIVANJA I RAZGRANIENJA POVRINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

    1.1. Uvjeti za odreivanje koritenja povrina za javne i druge namjene

    lanak 7.

    Uvjeti za odreivanje koritenja povrina za javne i druge namjene u Generalnome urbanistikom planu su:

    - temeljna obiljeja prostora Zagreba i ciljevi razvoja urbane kulture i razvoja grada; - valorizacija postojee prirodne i izgraene sredine; - odrivo koritenje i kvaliteta prostora i okolia i unapreivanje kvalitete ivota; - postojei i planirani broj stanovnika; - poticanje razvoja pojedinih gradskih prostornih cjelina; - ravnomjernije poveavanje broja radnih mjesta na gradskom podruju; - racionalno koritenje infrastrukturnih sustava.

    1.2. Koritenje i namjena prostora

    lanak 8. Povrine javnih i drugih namjena razgraniene su i oznaene bojom i planskim znakom na

    kartografskom prikazu 1. KORITENJE I NAMJENA PROSTORA u mjerilu 1:5000, i to: 1. Stambena namjena (uta) S 2. Mjeovita namjena (naranasta) M mjeovita- preteito stambena M1 mjeovita - preteito poslovna M2 3. Javna i drutvena namjena (crvena) D

    - upravna D1 - socijalna D2 - zdravstvena D3 - predkolska D4 - kolska D5 - visoko uilite i znanost, tehnoloki parkovi D6 - kulturna D7 - vjerska D8 - povrine na kojima su mogue sve javne i drutvene namjene (sve

    navedene i druge javne i drutvene namjene: HTV, politike organizacije, diplomatska predstavnitva s mogunou graenja

  • - 8 -

    rezidencijalne graevine, kongresni centri, specijalizirani odgojno-obrazovni centri za okoli i odrivi razvoj, portsko- rekreacijske dvorane i sl.) D

    4. Gospodarska namjena (ljubiasta) G - proizvodna namjena I - poslovna namjena K1 - trgovaki kompleksi K2 - ugostiteljsko-turistika namjena T - povrine na kojima su mogue sve gospodarske namjene G

    5. portsko - rekreacijska namjena (zelena) - port s gradnjom R1 - port bez gradnje R2

    6. Javne zelene povrine (zelena) - javni park Z1 - gradske park - ume Z2 - tematski park Z3 - javne gradske povrine - tematske zone Z4

    7. Zatitne zelene povrine (zelena) Z 8. Posebna namjena (ljubiasta) N 9. Povrine infrastrukturnih sustava (bijela) IS 10. Groblje (znak) 11. Vode i vodna dobra (svijetloplava)

    - povrine pod vodom V1 - povrine povremeno pod vodom V2

    12. Povrine za budui razvoj (siva) BR 13. Koridor posebnog reima potoka (svijetloplava) 14. Koridor posebnog reima dalekovoda (svijetlosiva)

    Ovom je odlukom povrina negradivog dijela smanjena za manje od 0,5% izgraenog dijela graevinskog podruja naselja grad Zagreb, unutar podruja Parka prirode Medvednica.

    Ovom je odlukom predviena mogunost daljnjeg razgranienja unutar namjena iz ovoga lanka izradom provedbenih dokumenata prostornog ureenja.

    1.2.1. Stambena namjena - S lanak 9.

    Povrine stambene namjene su povrine na kojima su postojee i planirane graevine stambene.

    Na povrinama stambene namjene mogu se graditi i ureivati prostori i za pratee sadraje: - prodavaonice robe dnevne potronje najvee GBP 500 m2; - predkolske ustanove (djeji vrtii i jaslice), kole; - ustanove zdravstvene zatite i socijalne skrbi; - druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju (osobne usluge,

    sitni obrti, vjerske zajednice, poslovni prostori - uredi, diplomatska predstavnitva s mogunou graenja rezidencijalne graevine, kongresni centri, manji portsko-rekreativni sadraji i povrine i sl.);

    - parkovi i djeja igralita. Pratei sadraji mogu biti u sklopu stambene graevine, uz uvjet da unutar jedne graevne

    estice mogu biti povrine do najvie 150 m2 GBP-a za individualnu i nisku gradnju, a najvie 10% GBP-a za visoku gradnju. Postojei pratei sadraji vei od propisanih mogu se zadrati, ali bez poveavanja. U zonama individualne i niske gradnje pratei sadraji mogu biti i u zasebnoj pomonoj graevini na graevnoj estici.

  • - 9 -

    Na zasebnoj graevnoj estici veliine do 1,0 ha mogu biti: prodavaonice robe dnevne potronje, predkolske ustanove, kole, ustanove zdravstvene zatite, domovi umirovljenika, vjerske graevine i manje elektoenergetske i komunalne graevine, igralita, portsko-rekreacijske povrine i manji parkovi, diplomatska predstavnitva s mogunou graenja rezidencijalne graevine i kongresni centri.

    Na povrinama stambene namjene ne mogu se graditi graevine za proizvodnju, skladita, servisi, ugostiteljstvo, odnosno sadraji koji bukom, mirisom i prometnim intenzitetom ometaju stanovanje. Postojei takvi sadraji mogu se zadrati, bez mogunosti irenja, s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.

    Na povrinama stambene namjene postojee se garae ne mogu prenamijeniti.

    1.2.2. Mjeovita namjena - M

    lanak 10.

    Na povrinama mjeovite namjene mogue je graditi i ureivati prostore iz mjeovite - preteito stambene namjene - M1 i mjeovite - preteito poslovne namjene - M2.

    Provedbenim se dokumentima prostornog ureenja odreuje preteitost mjeovite namjene - M1 ili M2.

    Preteitost namjene definira se u odnosu na zonu, a ne na graevnu esticu. Na povrinama mjeovite namjene, (M1 i M2) potrebno je osigurati povrine igralita za

    djecu uzrasta: - do 6 godina - 4 m2 po djetetu, na podrujima gdje je predviena obveza izrade

    provedbenog dokumenta prostornog ureenja; - od 7 do 18 godina - 2 m2 po djetetu, na svim niskokonsolidiranim podrujima za koje

    se predvia nova regulacija na neizgraenom prostoru. Iznimno, na podrujima transformacije, definirat e se programom za izradu provedbenog

    dokumenta prostornog ureenja, nakon provedene analize ireg prostora o zadovoljenju potreba djece navedenih uzrasta, potujui mjere zatite i smjernice nadlenog tijela zatite, kada se ona nalaze unutar granica kulturnog dobra.

    Mjeovita - preteito stambena namjena - M1 Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene postojee i planirane graevine

    preteito su stambene, a mogui su i poslovni sadraji koji ne ometaju stanovanje. Na tim se prostorima mogu graditi i jednonamjenske graevine (stambene, javne i

    drutvene i iznimno poslovne namjene). Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene, mogu se graditi i ureivati

    prostori za: - prodavaonice robe dnevne potronje; - predkolske ustanove, kole; - ustanove zdravstvene zatite i socijalne skrbi; - tihi obrt i usluge domainstvima; - politike, drutvene organizacije i sadraje kulture, vjerske zajednice; - pote, banke i sl.; - posebnu namjenu; - port i rekreaciju u manjim dvoranama bez gledalita; - portsko - rekreacijska igralita; - druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni

    prostori, uredi i sl.); - ugostiteljsko - turistiku namjenu, hotel; - javne garae;

  • - 10 -

    - parkove i djeja igralita; - trnice. Pratei sadraji iz prethodnog stavka mogu biti u sklopu stambene graevine, a u zonama

    individualne i niske gradnje i u zasebnoj pomonoj graevini na graevnoj estici. Povrina prostora za pratee sadraje moe biti do najvie 30% GBP-a na graevnoj estici.

    Na zasebnim graevnim esticama mogu se graditi prodavaonice robe dnevne potronje, graevine javne i drutvene namjene, uredski prostori, ugostiteljsko-turistike namjene, hoteli, javne garae, diplomatska predstavnitva s mogunou graenja rezidencijalne graevine, kongresni centri, portsko-rekreacijske povrine i igralita, manje elektoenergetske i komunalne graevine, te javne i zatitne zelene povrine.

    Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene ne mogu se graditi novi trgovaki centri, obrti, proizvodne graevine, skladita i drugi sadraji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi nain ometaju stanovanje.

    Postojei sadraji iz prethodnog stavka mogu se zadrati bez mogunosti irenja s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.

    lanak 11.

    Mjeovita - preteito poslovna namjena - M2 Na povrinama mjeovite - preteito poslovne namjene postojee i planirane graevine su

    poslovne i stambene, s tim da prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadraji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada).

    Na tim se povrinama mogu graditi i jednonamjenske graevine (poslovne, javne i drutvene, iznimno stambene namjene). Povrine za preteito poslovnu namjenu smjetene su uz znaajnije gradske poteze i u sredinjim gradskim prostorima.

    Na povrinama mjeovite - preteito poslovne namjene, mogu se graditi i ureivati prostori za:

    - stanovanje; - pratee sadraje; - javnu i drutvenu namjenu; - trnice, gradske robne kue, hotele; - rad s komplementarnim sadrajima; - port i rekreaciju; - javne garae; - parkove i djeja igralita; - posebnu namjenu; - i druge namjene koje dopunjuju osnovnu namjenu zone, ali je ne ometaju.

    Iznimno, na povrinama mjeovite - preteito poslovne namjene mogu se graditi i benzinske postaje.

    U gradskom sreditu unutar zatiene povijesne cjeline posebnim e se mjerama osigurati zatita stanovanja.

    Na povrinama mjeovite - preteito poslovne namjene, ne mogu se graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralitem, skladita kao osnovna namjena i graevine za preradu mineralnih sirovina.

    1.2.3. Javna i drutvena namjena - D

    lanak 12.

    Na povrinama javne i drutvene namjene mogu se graditi graevine za javnu i drutvenu namjenu i pratee sadraje.

  • - 11 -

    Graevine za javnu i drutvenu namjenu su: - upravne D1 - socijalne (umirovljeniki, ueniki, studentski domovi) D2 - zdravstvene D3 - predkolske D4 - kolske D5 - za visoko uilite i znanost, tehnoloki parkovi D6 - za kulturu D7 - vjerske (crkve i samostani, te drugi komplementarni sadraji) D8 - povrine na kojima su mogue sve javne i drutvene namjene

    (sve navedene i druge javne i drutvene namjene: HTV, politike organizacije, diplomatska predstavnitva s mogunou graenja rezidencijalne graevine, kongresni centri, specijalizirani odgojno-obrazovni centri za okoli i odrivi razvoj, portsko - rekreacijske dvorane i sl.) D

    U svim graevinama javne i drutvene namjene mogu se ureivati prostori koji upotpunjuju i slue osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim graevinama.

    Na povrinama vjerske namjene mogu se graditi i graevine predkolske i kolske namjene.

    Iznimno, unutar povrina javne i drutvene namjene, mogu se graditi hoteli i na zasebnim graevnim esticama kao pratei sadraji upravnoj, zdravstvenoj i vjerskoj namjeni, te visokim uilitima.

    Iznimno, unutar povrina javne i drutvene namjene, na lokaciji Palae Jelai u Demetrovoj ulici, moe se zadrati stambena graevina u postojeim gabaritima.

    Na povrinama i graevnim esticama za javnu i drutvenu namjenu mogue je ureenje parkova i djejih igralita, a ne mogu se graditi stambene i poslovne graevine.

    Iznimno, unutar cjelina tehnolokih parkova mogu se, kao pratei sadraji, graditi stambene i poslovne graevine, uz uvjet da se grade istovremeno ili nakon gradnje tehnolokih parkova.

    Na povrinama i graevnim esticama javne i drutvene namjene, izuzev predkolske i kolske mogua je postava kioska za trgovinu na malo i uslunu djelatnost. Oblikovni i prostorni uvjeti za postavljanje kioska odreeni su Pravilnikom koje donosi Gradsko poglavarstvo.

    1.2.4. Gospodarska namjena (proizvodna, poslovna, trgovaki kompleksi i ugostiteljsko - turistika) - G

    lanak 13.

    Povrine gospodarske namjene odreene su za: - proizvodnu namjenu I - poslovnu namjenu K1 - trgovake komplekse K2 - ugostiteljsko-turistiku namjenu T - povrine na kojima su mogue sve gospodarske namjene G

    Na povrinama proizvodne, poslovne i ugostiteljsko-turistike namjene, te na povrinama za trgovake komplekse, smjetaju se gospodarski sadraji koji ne smetaju gradskom okoliu.

    Proizvodna namjena - I su industrijski, obrtniki, zanatski, gospodarski pogoni svih vrsta, ukljuivo i eljezniku tehniku putnu stanicu na Vukomercu, skladini prostori, poslovne, upravne, uredske i trgovake graevine.

  • - 12 -

    Poslovna namjena - K1 su poslovni, upravni, uredski, trgovaki i usluni sadraji, gradske robne kue, proizvodnja bez negativnog utjecaja na okoli, komunalno-servisni i pratei skladini prostori, hoteli.

    Na povrinama proizvodne namjene (I) i poslovne namjene (K1) mogu se graditi i: - prodavaonice, izlobeno - prodajni saloni i slini prostori i graevine; - ugostiteljske graevine i graevine za zabavu; - prometne graevine, javne garae, portske graevine i povrine i rasadnici; - uredski prostori, istraivaki centri i graevine javne i drutvene namjene i drugi

    sadraji koji upotpunjuju osnovnu namjenu; - benzinske postaje.

    Iznimno, na prostorima odreenima za malo poduzetnitvo mogue je graditi najvie jedan stan na jednoj graevnoj estici, iskljuivo u sklopu poslovne graevine.

    Iznimno, na prostoru zone K1 na Kajzerici, istono od eljeznike pruge, omoguuje se izgradnja kompleksa "URIHO" to ukljuuje polivalentni rehabilitacijski centar i proizvodni pogon, dom za osobe s invaliditetom te ostale pratee sadraje, a na preostalom dijelu zone K1 gradskoga projekta istono od planirane prometnice, sjeverno od Avenije Dubrovnik i zapadno od Zagrebakog velesajma, omoguuje se gradnja i stambenih i stambeno-poslovnih graevina.

    Trgovaki kompleksi - K2 su veliki trgovaki centri i veliki trgovaki pogoni koji bitno utjeu na urbanistiki razvoj svojom vrstom, poloajem i opsegom.

    Na povrinama trgovakih kompleksa (K2) mogu se graditi i sve graevine poslovne namjene (K1).

    Iznimno, na podruju prostora Blato - Lanite omoguuje se gradnja i stambeno - poslovnih graevina.

    Ugostiteljsko-turistika namjena - T su hoteli, izletita, moteli, ugostiteljske i portske graevine, kongresni centri i sl.

    1.2.5. portsko-rekreacijska namjena - R

    lanak 14.

    portsko - rekreacijska namjena sadri povrine za port i rekreaciju. Ovisno o poloaju u gradu i vrsti porta i rekreacije, povrine se dijele na one na kojima je

    mogua gradnja portskih graevina (oznaka R1) i one na kojima je mogue samo ureenje otvorenih povrina za port i rekreaciju (oznaka R2).

    portsko-rekreacijska namjena - port s gradnjom - R1 Na tim se povrinama mogu graditi portske dvorane i stadioni i druge zatvorene i otvorene

    portske graevine, s gledalitem ili bez gledalita, te drugi prostori to upotpunjuju i slue osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim povrinama i u graevinama. Najvea ukupna povrina prostora koji upotpunjuju osnovnu namjenu iznosi 30% ukupno izgraenog GBP-a osnovne namjene, osim za stadione, gdje udio moe biti i vei.

    Iznimno, na prostoru zone rekonstrukcije i dogradnje Doma portova i Stadiona u Maksimiru omoguuje se izgradnja i ureenje portskih i prateih sadraja (poslovne namjene i trgovaki kompleksi, ugostiteljsko-turistike, javne i drutvene i druge namjene); pri emu odnos portskih i prateih sadraja moe biti i drugaiji od propisanoga prethodnim stavkom.

    portsko - rekreacijska namjena - port bez gradnje - R2 Na tim se povrinama mogu ureivati otvorena igralita te manji pratei prostori. Mogua

    je gradnja graevina to upotpunjuju i slue osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadraji), ukupnoga GBP-a do 1000 m2/ha cjelovite ureene portsko-rekreacijske povrine graevne estice, a proporcionalno manje na manjim. Ukupni GBP ne moe biti vei od 5000 m2.

    Otvorena igralita iz prethodnog stavka mogu se sezonski natkriti.

  • - 13 -

    Pratei se sadraji mogu graditi istodobno ili nakon ureenja otvorenih portsko-rekreacijskih igralita.

    Iznimno, omoguuje se gradnja podzemnih garaa na lokaciji srednjokolskog igralita u Klaievoj ulici (i gradnja trgovako-uslunih sadraja u sklopu javne garae, te portske dvorane s prateim sadrajima) i na lokaciji koarkakog igralita "Cibone" u Tukancu.

    1.2.6. Javne zelene povrine

    lanak 15.

    Javni park - Z1 je javni neizgraeni prostor oblikovan planski rasporeenom vegetacijom i sadrajima temeljno ekolokih obiljeja, namijenjen etnji i odmoru graana.

    Funkcionalno oblikovanje parka odreuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekoloko, edukativno estetskih i rekreativnih povrina, pa se parkovi tipoloki dijele na gradske parkove, parkove etvrti ili susjedstva, trgove, edukativne i znanstvene parkove, povijesne parkove i sl.

    Tipoloki oblik parka odreuje nain i razinu opremljenosti sadrajima, graevinama i drugom opremom, to se odreuje urbanim pravilima ove odluke.

    Gradnja graevina, sadraja i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane parkovne povrine u cjelini, a odreena je urbanim pravilima ove odluke.

    Iznimno, omoguuje se gradnja javne podzemne garae na lokacijama gradskog projekta, te na dijelu povrine Trga dr. Franje Tumana.

    Gradske park - ume - Z2 su ume posebne namjene funkcionalno oblikovne karakteristike kojih su odreene njihovim prirodnim obiljejima. Gradske park - ume mogu se oblikovati kao parkovne povrine, a gospodarenjem se zadrava njihova izvorna struktura ume, uz mogunost opremanja samo onim sadrajima koji e od ope korisnih funkcija ume imati naglaeniju rekreativnu funkciju. Povrinu park - ume koja e se ureivati i razinu opremanja odreuju tijela nadlena za upravljanje umama i za zatitu posebno vrijednih i zatienih dijelova prirode na gradskom podruju. Mogue intervencije na prostoru gradskih park - uma odreene su urbanim pravilima ove odluke.

    Tematski park - Z3 je prostor ije su oblikovne karakteristike zadane sadrajem (temom) te nema nuno naglaeno vegetacijsku (hortikulturnu) komponentu. Sadrajna struktura tematskog parka, opremljenost graevina opremom te drugi uvjeti realizacije parka odreeni su urbanim pravilima ove odluke ili e se odrediti provedbenim dokumentima prostornog ureenja. U zoni tematskog parka potrebno je osigurati barem 50% povrina s vegetacijskom komponentom (zelenih povrina).

    Javne gradske povrine - tematske zone - Z4 su povrine niskog intenziteta izgraenosti koje se planiraju kao:

    - novi parkovi i trgovi izmeu eljeznike pruge i rijeke Save; - neizgraeni koridori gradskih infrastruktura (potoka, gradskih ulica, eljeznice) - prostori obnove nestalih poljoprivrednih kultura (vinogradi i dr.)

    U tematskim zonama mogu se graditi graevine za: - znanost, kulturu i rekreaciju; - ugostiteljstvo; - vjerske sadraje, uz uvjet da kin zone nije vei od 0,2 i podzemne garae iji GBP ne

    ulazi u ki. U zonama javnih zelenih povrina mogu se zadrati, rekonstruirati i obnavljati stambene i

    gospodarske te druge graevine kad su zatiene kao spomenici kulture ili su ovom odlukom utvrene kao osobito vrijedne.

  • - 14 -

    1.2.7. Zatitne zelene povrine - Z

    lanak 16.

    Zatitne zelene povrine oblikovane su radi potrebe zatite okolia (nestabilne padine, erozija, voda, potone doline, tradicionalni krajolici, zatita od buke, zatita zraka i druge zatitne zone).

    Na povrinama zatitnog zelenila, osim unutar Parka prirode Medvednica, mogu se oblikovati rasadnici.

    Iznimno, unutar zatitnih zelenih povrina mogu se graditi i manje graevine javne i drutvene, ugostiteljske i stambene namjene, klijeti, kompostane i groblje kunih ljubimaca, postavljati skulpture i spomen obiljeja, kada je to odreeno urbanim pravilima ove odluke.

    Mjere ouvanja i zatite, te funkcionalno-oblikovne karakteristike krajobraznih povrina, i mogue intervencije odreene su urbanim pravilima ove odluke.

    U zonama zatitnih zelenih povrina mogu se zadrati, rekonstruirati i obnavljati stambene i gospodarske, te druge graevine kad su zatiene kao spomenici kulture ili su ovom odlukom utvrene kao osobito vrijedne. Zahvati na takvim graevinama mogui su iskljuivo u skladu s propozicijama nadlenog tijela zatite.

    Iznimno na zatitnim zelenim povrinama u podsljemenskoj zoni, osim na: klizitima, strminama, vodocrpilitima i uz vodotoke te u umi i na umskom zemljitu, mogu se graditi sloene rezidencijalne graevine sa prateim sadrajima proirenog stambenog standarda, na graevnoj estici povrine najmanje 15.000 m2 uz najveu izgraenost graevne estice 20%; najmanji prirodni teren 60% povrine graevne estice, parkovno ureen; najvei kin 0,5 i najvee visine podrum, dvije etae i potkrovlje ili uvueni kat; nije mogua gradnja viestambenih graevina. Zahvatima prethodi obavezan urbanistiko-arhitektonski natjeaj.

    1.2.8. Posebna namjena - N

    lanak 17.

    Povrine posebne namjene odreene su za potrebe Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i ureuju se prema posebnim propisima.

    1.2.9. Povrine infrastrukturnih sustava - IS

    lanak 18.

    Povrine infrastrukturnih sustava su povrine na kojima se mogu graditi komunalne graevine i ureaji i graevine infrastrukture na posebnim prostorima i graevnim esticama, te linijske i povrinske graevine za promet.

    Na povrinama predvienima za gradnju komunalnih graevina i ureaja i graevina infrastrukture na posebnim prostorima grade se:

    - ureaji za proiavanje otpadnih voda; - spremnici za vodu; - ureaji za kanalizaciju; - trafostanice 380/110 kV, 220/110 kV i 110/xkV; - toplane i elektrane; - plinske primopredajne mjerno-redukcijske stanice, skladita plina, plinske regulacijske,

    odorizacijske, razdjelne i blokadne stanice te ispostave za deurne slube; - komutacijske graevine; - vodna crpilita;

  • - 15 -

    - graevine za predobradu i obradu otpada; - graevine za druge komunalne i sline djelatnosti.

    Na povrinama predvienima za linijske, povrinske i druge infrastrukturne prometne graevine grade se i ureuju:

    - ulina mrea i trgovi s mogunou denivelacije; - mostovi: - parkiralita i garae s mogunou deniveliranog pristupa; - tramvajska mrea; - tramvajske i autobusne stanice i terminali s prateim sadrajima; - eljeznika mrea, graevine i pratei sadraji, ukljuivo lokoteretni i kontejnerski

    kolodvor; - mrea biciklistikih staza i traka; - pjeake zone, rampe, stubita, liftovi, putovi i sl.; - benzinske postaje s prateim sadrajima; - autobusni kolodvori s prateim sadrajima; - spremita autobusa i tramvaja; - stanice iare s prateim sadrajima; - javne gradske povrine - tematske zone, - montane poslovne graevine i graevine gotove konstrukcije trgovake, ugostiteljske

    ili uslune namjene. Iznimno, i na zasebnim graevnim esticama, mogu se graditi i poslovne graevine

    (uredske i pratee) u vezi s obavljanjem osnovne djelatnosti. Mogua je izgradnja iznad prometnih povrina ako je opravdanost izgradnje provjerena

    kroz provedbeni dokument prostornog ureenja, a iznimno mogua je i gradnja ispod infrastrukturnih povrina na podruju UPU Buzinski Kri - Ranirni kolodvor jug.

    Iznimno, na prostoru Glavnog kolodvora Zagreb omoguuje se realizacija sadraja sukladno utvrenoj prometnoj studiji i rezulatitima po njoj provednog urbanistiko-arhitektonskog natjeaja.

    Na povrinama iz ovoga lanka ne mogu se graditi stambene graevine., a iznimno se omoguuje zadravanje u prostoru graevina uz sjevernu stranu Samoborske ceste, prema zateenom stanju na dan stupanja na snagu ove Odluke.

    1.2.10. Groblje

    lanak 19.

    Groblja su povrine na kojima se, osim ureenja ukopnih mjesta, mogu graditi pratei sadraji koji slue osnovnoj funkciji groblja (crkve, kapele, obredne dvorane, mrtvanice i sl.).

    Postojea gradska groblja su Mirogoj s Gajem urni, Miroevec, estine, Graneina, uerje, Remete, Markuevec, Graani, Resnik, Stenjevec, Gornje Vrape, Sveta Klara i Jakuevec.

    Postojea manja groblja mogu se poveati u okviru lokalnih potreba i prostornih mogunosti.

    Ureenje novih groblja predvia se na podruju Zavrja, zapadno od Mirogoja i istono od Miroevca.

    1.2.11. Vode i vodna dobra

    lanak 20.

  • - 16 -

    Povrine pod vodom - V1 su povrine rijeke Save, stajaih voda, potoka i akumulacija na potocima Medvednice, a odravat e se i ureivati odravanjem reima i propisane kvalitete voda.

    Na tekuim i stajaim vodama i u njihovom neposrednom okoliu treba ouvati postojee biljne i ivotinjske vrste.

    Potoci se ureuju, preteito, otvorenog korita, a potoci na osobito vrijednim podrujima ureuju se pejsano.

    Povrine povremeno pod vodom - V2 obuhvaaju odteretni kanal "Odra", ureene i neureene inundacije rijeke Save, retencije na potocima Medvednice, kanale uz rijeku Savu i druge povrine koje ine vodno dobro.

    Te se povrine mogu koristiti kao parkovne povrine i otvorena igralita za port i rekreaciju. Iznimno, u prostoru vodnog dobra, a izvan granica stogodinjega vodnog vala i retencije, mogu se graditi graevine u funkciji osnovne namjene iz ovoga lanka. Na povrinama vode i vodnog dobra (u koritu rijeke i u inundaciji), u zoni 500 m nizvodno od Mosta mladosti, omoguuje se pristup rijeci i postava plutajuih objekata veih od 35 m, a za brodove do 35 m i na tradicionalnim privezitima uz mostove, prema postojeem stanju lokacije i graevine, drugi lokacijski uvjeti nisu propisani.

    1.2.12. Povrine za budui razvoj - BR

    lanak 21.

    Povrine za budui razvoj su povrine rezervirane za budue razvojne gradske programe. Namjena povrina za budui razvoj utvrena je Generalnim urbanistikim planom, a nain

    gradnje odredit e se provedbenim dokumentima prostornog ureenja.

    lanak 22.

    Na povrinama svih namjena to su utvrene Generalnim urbanistikim planom mogu se graditi ulice, trgovi, djeja igralita, biciklistike staze, pjeake staze, infrastrukturna mrea, i manje infrastrukturne graevine i ureaji i mjerne postaje za praenje kakvoe zraka. Postava reklamnih i info panoa omoguuje se na povrinama svih namjena, a u skladu s posebnom gradskom odlukom.

    1.3. Razgranienja namjena povrina

    lanak 23.

    Detaljno razgranienje izmeu pojedinih namjena povrina, granice kojih se grafikim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit e se provedbenim dokumentima prostornog ureenja ili urbanistiko tehnikim uvjetima za zahvat u prostoru.

    Graevna estica za odreeni zahvat u prostoru moe se temeljem razgranienja oblikovati od jedne ili vie katastarskih estica uz uvjet da je vei dio graevne estice unutar osnovne namjene.

    Iznimno, graevna estica moe biti i manjim dijelom u osnovnoj namjeni, ali ne manjim od polovice minimalne povrine graevne estice odreene urbanim pravilom.

    Graevna se estica moe oblikovati temeljem razgranienja, ukoliko se preostali dio graevne estice koji nije u osnovnoj namjeni nalazi u zonama R1, R2, Z1, Z2, Z3, Z4 i Z s time da se izuzimaju zelene povrine Z2 u sustavu zatite A i B, uz uvjet da se glavna graevina smjesti na povrinu na kojoj je gradnja doputena.

  • - 17 -

    Urbanistiki parametri za graevnu esticu oblikovanu temeljem detaljnog razgranienja odreuju se prema minimalnoj graevnoj estici definiranoj urbanim pravilom, ili u odnosu na dio graevne estice u osnovnoj namjeni ako je on vei od minimuma propisanog urbanim pravilom.

    Detaljnim razgranienjem pojedinih namjena povrina ne moe se osnovati graevna estica iza graevne estice uz ulicu (drugi red gradnje).

    2. UVJETI UREENJA PROSTORA ZA GRAEVINE OD VANOSTI ZA DRAVU I GRAD ZAGREB

    lanak 24.

    Graevine od vanosti za Republiku Hrvatsku i Grad Zagreb - prometne, energetske, vodne, proizvodne, portske, graevine za gospodarenje otpadom, nepokretna kulturna dobra, graevine javne i drutvene namjene i graevine posebne namjene grade se, dograuju, nadograuju i rekonstruiraju u skladu s namjenom prostora, posebnim propisima i urbanim pravilima ove odluke.

    Graevine od vanosti za Dravu i Grad Zagreb mogue je smjestiti na povrinama mjeovite, javne i drutvene, gospodarske, portsko-rekreacijske i posebne namjene, na povrinama infrastrukturnih sustava, na javnim gradskim povrinama - tematskim zonama, unutar vodnog dobra, na povrinama za budui razvoj i, iznimno, na javnim i zatitnim zelenim povrinama.

    3. UVJETI SMJETAJA GRAEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

    lanak 25.

    Graevine gospodarskih djelatnosti mogu se smjestiti na povrinama gospodarske namjene - G, proizvodne namjene - I, poslovne namjene - K1, trgovakih kompleksa - K2, turistiko-ugostiteljske namjene - T, mjeovite - preteito poslovne namjene - M2 i mjeovite - preteito stambene namjene - M1.

    Smjetaj graevina, odabir djelatnosti i tehnologija uskladit e se s mjerama zatite okolia, s tim da su doputene samo djelatnosti obzirne prema okoliu koje nisu energetski zahtjevne i prometno su primjerene, zasnovane na modernim i novim tehnologijama, te imaju obiljeja tradicionalne zagrebake proizvodnje i usluga.

    Na povrinama mjeovite - preteito stambene - M1 i mjeovite - preteito poslovne namjene - M2 ne mogu se smjestiti graevine i ureivati prostori koji zbog buke, praine, mirisa, neprimjerenoga radnog vremena, intenzivnog prometa roba i vozila ometaju stanovanje.

    Uvjeti smjetaja graevina gospodarskih djelatnosti odreeni su u urbanim pravilima ove odluke i na kartografskim prikazima 1. KORITENJE I NAMJENA PROSTORA, 2. MREA GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI 4. UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA - 4a Urbana pravila.

    4. UVJETI SMJETAJA GRAEVINA DRUTVENIH DJELATNOSTI

    lanak 26.

    U Generalnome su urbanistikom planu osigurani prostorni uvjeti smjetaja i razvoja sustava drutvenih djelatnosti: predkolskih ustanova, osnovnih i srednjih kola, visokih uilita, znanstvenih institucija, graevina kulture i porta, zdravstvenih i socijalnih ustanova, vjerskih graevina i drugih graevina javnog interesa.

  • - 18 -

    Vrsta i broj graevina drutvenih djelatnosti odreuju se mreom graevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.

    Graevine drutvenih djelatnosti mogu se smjestiti na povrinama javne i drutvene, stambene, mjeovite - preteito stambene, mjeovite - preteito poslovne, gospodarske i portsko-rekreacijske namjene, te na javnim gradskim povrinama - tematskim zonama i na javnim i zatitnim zelenim povrinama.

    Uvjeti smjetaja graevina drutvenih djelatnosti odreeni su urbanim pravilima ove odluke i na kartografskim prikazima - 1. KORITENJE I NAMJENA PROSTORA, 2. MREA GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI 4. UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA - 4a Urbana pravila.

    4.1. Predkolske ustanove, osnovne i srednje kole

    lanak 27.

    Predkolske ustanove (djeje jaslice i vrtii), osnovne i srednje kole planiraju se tako da pokriju potrebe odreenog podruja i da se stvore najprimjerenija gravitacijska podruja za svaku graevinu, a prema mrei za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.

    Gravitacijska udaljenost za predkolske ustanove u pravilu iznosi 200-400 m, a za osnovne kole 400-600 m, ovisno o gustoi naseljenosti.

    Potrebe za predkolskim ustanovama, osnovnim i srednjim kolama odreuju se na temelju pretpostavljenog udjela djece u odnosu na broj stanovnika.

    Prigodom gradnje predkolskih ustanova primjenjuju se sljedei normativi: - broj djece predkolske dobi odreuje se sa 8% broja stanovnika, s tim da je obuhvat

    predkolskim ustanovama 76%; - veliina graevne estice odreuje se tako da se osigura najmanje 30 m2 graevnog

    zemljita po djetetu, a iznimno 15 m2 po djetetu, uzimajui u obzir lokalne uvjete. Predkolske ustanove se grade sa najvie dvije nadzemne etae, uz mogunost gradnje

    podzemne etae. Najmanja veliina graevne estice za gradnju predkolske ustanove iznosi 2000 m2.

    Prigodom gradnje osnovnih kola primjenjuju se sljedei normativi: - broj djece kolske dobi odreuje se sa 10% broja stanovnika; - broj uionica odreuje se tako da jedna uionica dolazi na 28uenika; - veliina graevne estice odreuje se tako da se osigura 30 m2 po ueniku, a iznimno

    20 m2 po ueniku, u ve izgraenim gusto naseljenim podrujima, odnosno, u ve formiranim naseljima;

    - prostorni kapacitet osnovnokolske graevine odreuje se najvie za 896 uenika u najvie 32 razredna odjela ukoliko se radi o dvjema smjenama, te 560 uenika u 16 - 20 razrednih odjela ako se radi o jednoj smjeni, to se utvruje kao standard koji se eli postii.

    Prigodom gradnje srednjih kola primjenjuju se sljedei normativi: - prostorni kapacitet srednjokolske graevine odreuje se najvie za 800 uenika; - broj uionica odreuje se tako da jedna uionica dolazi na 28 uenika; - veliina graevne estice odreuje se tako da se osigura 20 - 40 m po ueniku,

    uzimajui u obzir lokalne uvjete. Iznimno, za gradnju i ureenje kolskog kompleksa s vie srednjih kola na lokaciji u

    Vlakoj ulici, mogue je odstupanje od normativa iz prethodnog stavka radi karakteristika i ogranienja lokacije u gradskom sreditu i postojeih graevina na graevinskoj estici.

    Prigodom odreivanja lokacija za predkolske ustanove, osnovne i srednje kole mora se osigurati dostupnost prilaza i prijevoza te sigurnost kretanja djece. Graevina mora biti planirana na kvalitetnom terenu.

  • - 19 -

    4.2. Visoka uilita, znanstvene institucije, graevine za kulturu i port

    lanak 28.

    Razvoj i irenje visokih uilita u Zagrebu temeljit e se na postojeoj situaciji i dugorono utvrenim potrebama pojedinih znanosti i ustanova u skladu s njihovim razvojem i potrebama stanovnitva.

    Znanstvene institucije i graevine za kulturu i port gradit e se prema potrebama i na lokacijama usklaenima s planom koritenja i namjene prostora, odnosno u skladu s mreom tih graevina.

    4.3. Zdravstvena i socijalna skrb

    lanak 29.

    Postojee graevine za zdravstvo i socijalnu skrb proirivat e se i adaptirati u skladu s prostornim mogunostima, a gradnja novih odredit e se prema potrebama, u skladu s posebnim standardima i na lokacijama usklaenima s planom koritenja i namjene prostora.

    4.4. Vjerske graevine

    lanak 30.

    Postojee vjerske graevine proirivat e se i adaptirati u skladu s prostornim mogunostima, a nove graditi prema potrebama i na lokacijama u skladu s planom koritenja i namjene prostora.

    Manje kapelice, krievi i sl. mogu se graditi i na neizgraenim zelenim povrinama, predvienima planom koritenja i namjene prostora.

    4.5. Drugi sadraji drutvenog interesa

    lanak 31.

    Drugi sadraji drutvenog interesa (uprava, pravosue, udruge graana, politike stranke, diplomatska predstavnitva, HTV), planiraju se prema potrebama i u skladu s posebnim standardima i na lokacijama usklaenima s planom koritenja i namjene prostora.

    Spomenici, spomen - obiljeja i sl. mogu se graditi i na zelenim povrinama.

    5. UVJETI I NAIN GRADNJE STAMBENIH GRAEVINA

    5.1.Uvjeti gradnje stambenih graevina

    lanak 32.

    Stanovanje, kao osnovna gradska namjena, predvia se u zonama stambene - S, mjeovite - M, mjeovite - preteito stambene - M1 i mjeovite - preteito poslovne namjene - M2, dok je u nekim zonama drugih namjena stanovanje zastupljeno iznimno kao pratei sadraj.

    Stambene graevine planiraju se kao visoke, niske i individualne.

  • - 20 -

    Visoka stambena graevina: najmanje visine etiri nadzemne etae (najmanje suteren ili prizemlje, te tri kata); pojedinana nova graevina mora biti usklaena s karakteristinom kvalitetnom tipologijom i mjerilom okolne gradnje.

    Niska stambena graevina: visine etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat.

    Individualna stambena graevina: visine do najvie tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat.

    Graevine se mogu graditi samo uz rjeenje prikljuka na prometnu povrinu prema lanku 38. ove Odluke, prikljucima na mreu za opskrbu elektrinom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda.

    Iznimno, individualne stambene graevine do 400m2 GBP s najvie tri stana mogu se graditi s rjeenjem opskrbe vodom prema mjesnim prilikama te odvodnjom voda u nepropusnu sabirnu jamu, ostalo prema prethodnom stavku.

    Omoguuje se rekonstrukcija i gradnja zamjenskih graevina prema odgovarajuim urbanim pravilima na izgraenim graevnim esticama, iako nemaju neposredan pristup s ulice ili pristupnog puta.

    5.2. Nain gradnje stambenih graevina

    lanak 33.

    Ovisno o lokalnim uvjetima, morfologiji i stupnju konsolidacije prostora definirani su uvjeti i nain gradnje stambenih graevina.

    Stambene graevine mogu se graditi kao: - samostojee graevine; - poluugraene graevine; - ugraene graevine; - graevine u nizu. Nain gradnje nove graevine odreuje se prema veliini i obliku graevne estice,

    odnosno prema zateenoj urbanoj matrici i tipologiji gradnje i urbanim pravilima ove odluke. Ako graevina ima otvore prema susjednoj graevnoj estici, od te estice mora biti

    udaljena najmanje 3,0 m, ako urbanim pravilima ove odluke nije drugaije odreeno. Kada urbana pravila ove odluke doputaju, graevina moe biti udaljena manje od 3,0 m,

    ali ne manje od 1,0 m od mee susjedne graevne estice (ne odnosi se na meu prema javnoj povrini). U tom se sluaju na graevini ne smiju graditi otvori prema susjednoj graevnoj estici.

    Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagraeni od staklene opeke i otvori s neprozirnim staklom veliine do 60 x 60 cm.

    Ako je na postojeoj graevini uz meu izveden svjetlarnik, prigodom gradnje nove graevine na susjednoj graevnoj estici treba predvidjeti svjetlarnik na istom mjestu i, najmanje, istih dimenzija.

    Terase, otvorena stubita, balkoni, loe, istaci i sl. ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne graevne estice. Ureenje prostora i nain gradnje stambenih i drugih graevina odreeni su urbanim pravilima ove odluke.

    Odredbe iz stavaka 4., 5.,6. i 8. odnose se na gradnju niskih i individualnih graevina svih namjena.

    Graevine nije mogue smjestiti na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje postojee ulice.

  • - 21 -

    5.3. Nain gradnje pomonih graevina

    lanak 34.

    Na graevnim esticama niskih i individualnih graevina mogu se, osim graevine za stanovanje ili stambeno-poslovne graevine, graditi pomone graevine s prostorima za rad, garae, spremita ogrjeva i druge pomone prostorije i, iznimno, nadstrenice.

    Pomona graevina moe biti samostojea, poluugraena i ugraena, visine najvie dvije nadzemne etae, pri emu je druga etaa potkrovlje bez nadozida. Graevni pravac pomone graevine je, u pravilu, iza graevnog pravca glavne graevine.

    Iznimno, na strmom terenu, garaa se moe graditi uz rubnu liniju rezervacije proirenja ulice, odnosno uz regulacijsku liniju ukoliko za ulicu nije planirano ili nije potrebno osigurati proirenje.

    Ako pomona graevina ima otvore prema susjednoj graevnoj estici za njih vrijede ista pravila kao i za stambene graevine.

    Nadstrenica je namijenjena za natkrivanje parkiralita, terasa, stubita, ulaznih prostora, otvorenih povrina graevne estice i sl., najvee ukupne povrine 25 m2 na graevnoj estici, a na njezin smjetaj primjenjuju se pravila za pomone graevine.

    Nadstrenice i pomone graevine ne mogu se smjestiti na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje postojee ulice.

    5.4. Ureenje graevne estice

    lanak 35.

    Graevna estica namijenjena preteito stanovanju ureivat e se na tradicionalan nain ureenja okunice, potujui funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonoga biljnog materijala.

    Prigodom visoke stambene gradnje graevna se estica ne moe ograivati. Graevna estica za gradnju niskih i individualnih graevina oblikuje se prema urbanim

    pravilima ove odluke. Terase i potporni zidovi grade se u skladu s reljefom i oblikovnim obiljejima naselja. Predvrtovi iz urbanih pravila ove Odluke se planiraju najmanje u irini jedne treine gra.

    estice uz rubnu liniju prostora rezerviranog za proirenje ulice, odnosno uz regulacijsku liniju ukoliko za ulicu nije planirano ili nije potrebno osigurati proirenje te se hortikulturno ureuju visokim i niskim zelenilom.

    Na graevnoj se estici mogu graditi: bazen, tenisko igralite i sl., a koji se ne uraunavaju u izgraenost graevne estice.

    Uline ograde se izrauju u kombinaciji vrstog materijala i ivice, visine do 1,5 m. Ograde izmeu graevnih estica su visine do 2,0 m, mjereno od nie kote konano

    zaravnanog terena. Ograde, predvrtovi, terase, potporni zidovi, stepenice, kolne i pjeake rampe za pristup

    graevinama, bazeni, teniska igralita, potrebna parkiralina mjesta i prirodni teren odreen urbanim pravilima ove Odluke, kao i ostali elementi ureenja graevinske estice, ne mogu se smjestiti na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje postojee ulice.

    Na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje postojee ulice mogua je ureenje travnjaka, bez sadnje visoke vegetacije, te minimalnog potrebnog pristupa graevini.

  • - 22 -

    6. UVJETI UTVRIVANJA TRASA I POVRINA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREE

    lanak 36.

    Generalnim urbanistikim planom osigurane su povrine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:

    - prometni sustav; - telekomunikacije i pote; - vodnogospodarski sustav; - energetski sustav. Postojee i planirane trase vodova komunalne infrastrukture, ovisno o lokalnim i tehnikim

    uvjetima, vodit e se u pravilu oznaenim koridorima u skladu s odrednicama lanaka 22., 56., i 104. ove odluke. Lokalne i tehnike uvjete za realizaciju komunalne infrastrukture utvruju nadlene slube.

    Koridori magistralnih elektroenergetskih vodova 110 kV i vodova komunalne infrastrukture prikazani su naelno na kartografskim prikazima 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3b Energetski sustav, pota i telekomunikacije i 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3c Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom. Njihov detaljni poloaj odredit e se provedbenim planovima (DPU, UPU) i/ili lokacijskom dozvolom.

    Koridori magistralnih vodova komunalne infrastrukture moraju biti udaljeni najmanje 20,0 m od vanjske noice nasipa rijeke Save, Krapine i odteretnog kanala "Odra".

    Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te odredbama ove odluke.

    6.1. Prometni infrastrukturni sustavi

    lanak 37.

    Dugoroni cilj je da se najmanje dvije treine svih dnevnih putovanja odvija javnim prijevozom i nemotoriziranim oblicima putovanja.

    Na povrinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i ureivati: - ulina mrea i trgovi s mogunou denivelacije; - parkiralita i garae s mogunou deniveliranog pristupa; - tramvajska mrea; - tramvajske i autobusne stanice i terminali s prateim sadrajima; - eljeznika mrea, graevine i pratei sadraji ukljuivo lokoteretni i kontejnerski

    kolodvor; - mrea biciklistikih staza i traka; - pjeake zone, rampe, stubita, liftovi, putovi i sl.; - benzinske postaje s prateim sadrajima; - autobusni kolodvori s prateim sadrajima; - spremita autobusa i tramvaja; - stanice iare s prateim sadrajima; - javne gradske povrine - tematske zone, - montane poslovne graevine i graevine gotove konstrukcije, trgovake, ugostiteljske

    ili uslune namjene.

  • - 23 -

    U kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet odreeni su koridori za ulina i eljezniko-ulina vorita, a detaljni visinski odnosi odreivat e se provedbenim dokumentima prostornog ureenja ili detaljnijim rjeenjima ulica.

    6.1.1. Ulina mrea i trgovi

    lanak 38.

    Generalnim urbanistikim planom predvia se gradnja i ureenje osnovne uline mree, trgova i drugih nekategoriziranih ulica, tako da se osigura usklaen razvoj javnoga, pjeakog i biciklistikog prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojee i formiranje nove mree javnih urbanih prostora.

    U planiranju, projektiranju, gradnji i ureenju trgova i uline mree osigurat e se propisane mjere zatite okolia.

    Generalnim urbanistikim planom predvia se gradnja i ureenje trgova kao vanih fokusa prometnih tokova, te arita otvorenoga javnog urbanog prostora.

    Generalnim urbanistikim planom predvia se gradnja mostova kao prometnih graevina i kao graevina iznimnog znaenja za formiranje identiteta grada na rijeci.

    Uz zadravanje i rekonstrukciju postojeih, Generalnim se urbanistikim planom predvia gradnja deset novih mostova, od kojih est kolno-pjeako-biciklistikih, dva kolno-pjeaka i dva pjeako-biciklistika mosta.

    Za planiranje, projektiranje, te gradnju i ureenje trgova i mostova mjerama provedbe osigurat e se prostorno-oblikovni kriteriji najviega urbanog standarda.

    Osnovna ulina mrea Osnovna ulina mrea sastoji se od gradske autoceste (gradska obilaznica), gradskih

    avenija, glavnih gradskih ulica i gradskih ulica. Za gradsku autocestu treba osigurati koridor ili rezervirati proirenje postojee ulice irine,

    najmanje, 80,0 m, za gradsku aveniju irine, najmanje, 40,0 m, za novu glavnu gradsku ulicu, najmanje, 26,0 m i za gradsku ulicu, najmanje, 18,0 m.

    Iznimno, planirana Blizneka ulica, od Mandlove do Ulice grada Vukovara, irine koridora ili rezervacije proirenja od 35,0 m, Ulica grada Vukovara od Savske do Tratinske, produena Vrapanska i korpikova ulica uvrtene su u kategoriju gradske avenije.

    U podsljemenskom podruju (sjeverno od linije Aleja Bologne, Ilica, Vlaka, Maksimirska, Avenija G. uka, Oporoveka) koridori novih ili rezervacije za proirenje postojeih glavnih gradskih i gradskih ulica mogu biti, ovisno o lokalnim uvjetima, i ui od 26,0 m, odnosno 18,0 m, kao i koridori ve postojeih glavnih gradskih ulica i gradskih ulica i u drugim dijelovima grada.

    U pravilu, irina prometne trake za gradske avenije i glavne gradske ulice iznosi 3.25 m, za gradske ulice 3,0 m, a za nekategorizirane ulice 2,75 m.

    Sva raskrija na gradskoj autocesti su denivelirana. Raskrija na drugim dijelovima osnovne uline mree mogu biti denivelirana ako to

    zahtijevaju prometne potrebe, a doputaju prostorne mogunosti. Prigodom gradnje gradskih avenija moraju se predvidjeti drvoredi, a drvoredi se mogu

    planirati i prigodom gradnje glavnih gradskih i gradskih ulica. Osnovna ulina mrea ucrtana je na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I

    KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet. Novoplanirane ulice Novoplanirane ulice ne mogu biti ue od 9,0 metara, osim, iznimno, 7,5 m, ako to

    zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne graevine.

  • - 24 -

    Planirana slijepa ulica moe biti najdua do 180 m, uz uvjet da na kraju ima obvezno okretite za komunalna i druga vozila.

    Planirani pristupni put do graevne estice je najmanje irine 5,5 m ako se koristi za kolni i pjeaki promet, s tim da je njegova najvea duina 75 m i na njega se vee najvie pet individualnih stambenih graevina s najvie tri stana.

    Iznimno, planirani pristupni put do graevne estice je najmanje irine 3,0 m ako se koristi za kolni i pjeaki promet i najmanje irine 1,5 m ako se koristi za pjeaki promet, s tim da je najdui 50 m i na njega se mogu prikljuiti samo dvije individualne stambene graevine s najvie tri stana.

    Postojee ulice Kod postojeih ulica koje nisu u osnovnoj ulinoj mrei ucrtanoj na kartografskom prikazu

    3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet, potrebno je osigurati prostor rezervacije proirenja postojee ulice koji iznosi najmanje 4,5 m od osi prometne povrine, iznimno, 3,75 m, ako to zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne graevine.

    Omoguuje se rjeenje prikljuka graevinske estice na prometnu povrinu prema postojeem stanju izvedenosti, uz rezervaciju proirenja postojee ulice prema prethodnom stavku ili prema kartografskom prikazima, uz uvjet da njena irina u naravi nije manja od:

    - 3,5m za individualne stambene graevine do 400m2 GBP s najvie tri stana; - 5,5m za ostale individualne i niske graevine, osim graevina u zonama G, I, K1, K2; - 9m za visoke graevine i graevine u zonama G, I, K1, K2. U ve izgraenim dijelovima grada s formiranim ulicama, udaljenost regulacijske linije

    ulice ne moe biti manji od 2,75m od osi prometne povrine za dvosmjerni promet, odnosno 1,75 m za jednosmjerni promet.

    Iznimno, pristupnim se putom mogu smatrati postojee pjeake stube. Iznimno, kod postojeih slijepih ulica moe se zadrati postojea duina, te postojea

    irina ako nije manja od 5,5 m. Mjere provedbe Ulice se mogu graditi etapno i po duini i irini. Graevna estica ulice moe biti i ira od koridora ulice, zbog prometno - tehnikih uvjeta

    kao to su: formiranje raskrija, prilaza raskriju, autobusnih ugibalita, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa i sl. Graevna estica ulice moe biti ua od planiranog koridora ulice, ukoliko je prometno - tehniko rjeenje uklopivo u cjelovito rjeenje koridora ulice u punom profilu.

    Raspored povrina unutar profila ulice odreivat e se na temelju potreba i mogunosti, te prema odredbama ove odluke.

    Na graevnim esticama postojeih ulica, trgova i drugih prometnih povrina omoguuje se gradnja prateih sadraja postavom montanih poslovnih graevina i graevina gotove konstrukcije, trgovake, ugostiteljske ili uslune namjene, na zateenim lokacijama koje se u tu svrhu koriste na dan stupanja na snagu ove odluke, ukoliko smjetajem i veliinom ne ometaju odvijanje kolnog, pjeakog i biciklistikog prometa.

    Osim trgova, uline mree, prometnih graevina i povrina ucrtanih na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet omoguuje se gradnja i ureenje i drugih trgova, uline mree te prometnih graevina i povrina neophodnih za ostvarivanje drugih mjera prostornog ureenja.

    Prigodom gradnje trgova, uline mree, prometnih graevina i povrina iz prethodnog stavka ovoga lanka, na prostorima na kojima ovom odlukom postoji obveza donoenja provedbenog dokumenta prostornog ureenja potrebno je za njih osigurati u pravilu 25 - 30% povrine od povrine obuhvata provedbenog dokumenta prostornog ureenja.

  • - 25 -

    6.1.2. Parkiralita i garae

    lanak 39.

    Potreban broj parkiralinih ili garanih mjesta (broj PGM) za stambenu namjenu u visokokonsolidiranim i konsolidiranim gradskim predjelima propisan je urbanim pravilima ove odluke.

    Potreban broj PGM-a, kada to nije odreeno urbanim pravilom ove odluke, odreuje se na 1000 m2 graevinske (bruto) povrine, ovisno o namjeni prostora u graevini:

    Namjena prostora Prosjena vrijednost Lokalni uvjeti Stanovanje (ukoliko nije propisano urbanim pravilom)

    15 13-17

    Proizvodnja, skladita i sl. 8 6-10 Trgovine 40 30-50 Drugi poslovni sadraji 20 15-25 Restorani i kavane 50 40-60 Fakulteti i znanstvene ustanove 15 10-20

    U bruto izgraenu povrinu za izraun PGM-a ne uraunavaju se garae i jednonamjenska sklonita. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne moe odrediti prema normativu iz stavka 2. ovoga lanka, odredit e se po jedan PGM za:

    - hotele, hostele i pansione na svake dvije sobe; - motele na svaku sobu; - kazalita, koncertne dvorane, kina i sl. na 18 sjedala; - portske dvorane i igralita s gledalitima na 18 sjedala i za jedan autobus na 400

    mjesta; - ugostiteljsku namjenu na etiri do 12 sjedeih mjesta; - kole i predkolske ustanove, na jednu uionicu, odnosno za jednu grupu djece; - bolnice, na tri kreveta ili dva zaposlena u smjeni; - ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl., na dva zaposlena u

    smjeni; - vjerske graevine, na pet do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima. Na podruju Gornjeg grada i Kaptola i na dijelu Donjeg grada omeenog Drakovievom,

    eljeznikom prugom, Runjaninovom, Frankopanskom, Ilicom i Mesnikom ulicom mogue je uplatiti za nedostajua parkiralino-garana mjesta koja nije mogue osigurati na parceli objekta za sve namjene osim stambene. Isto se odnosi i na podruje izvan opisanoga u prethodnom stavku, a unutar visokokonsolidiranog podruja oznaenog s 1.2. na kartografskom prikazu 4a.

    Kod prenamjene i rekonstrukcije sagraenih objekata, u sredinjem dijelu grada, a unutar visokokonsolidiranog podruja oznaenog s 1.1., 1.2. i 1.6. na kartografskom prikazu 4a. Urbana pravila, iznimno se omoguuje uplata za nedostatna parkiralina mjesta ukoliko se ne mogu osigurati na parceli objekta.

    Iznimno, za graevine javne i drutvene namjene u visokokonsolidiranom podruju oznaenom s 1.1., 1.2. i 1.7. na kartografskom prikazu 4a. Urbana pravila, potreban broj PGM-a odreuje se prema mogunostima lokacije, uzimajui u obzir vrijednosti i ogranienja u prostoru.

    Pri odreivanju broja potrebnih PGM iznimno se mogu smanjiti normativi kod gradnje, dogradnje i nadogradnje objekata, i to:

    a) u sredinjem dijelu grada, u ve sagraenim dijelovima grada, vodei pri tom rauna o vrijednostima i ogranienim mogunostima prostora.

  • - 26 -

    Pri odreivanju broja PGM moe se predvidjeti isto PGM za razliite vrste i namjene objekata i razliito vrijeme njihova koritenja,

    b) u gradskim prostorima na kojima postoji ili se planira javni gradski promet ili gradnja javnih garaa,

    c) u prostorima grada s objektima razliitih namjena, vodei pri tome rauna o potrebnom broju PGM za objekte koji po namjeni trebaju vei broj PGM.

    Postojee se garae ne mogu prenamijeniti u druge sadraje, a parkiralita samo iznimno, uz osiguravanje alternativnog smjetaja vozila.

    Iznimno, za garae u Hribarovom prilazu u Dugavama omoguuje se prenamjena u poslovni prostor prema izvedenom stanju, uz osiguranje alternativnog smjetaja vozila.

    Parkiranje je mogue na svim ulicama i avenijama, ovisno o lokalnim uvjetima (o potrebi za parkiranjem, raspoloivom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pjeake i bicikliste, pristupu vatrogasnih vozila, hitne pomoi i sl.). Ako se parkiralita grade uz glavni kolnik gradske avenije ili glavne gradske ulice, tada moraju biti uzduna ili kosa, a uz servisne kolnike i gradske ulice mogu biti i okomita. Ako se parkiralita grade uz kolnik gradske avenije, glavne gradske ulice ili gradske ulice, doputena brzina kretanja za motorna vozila ne smije biti vea od 50 km/h.

    Odobravanju gradnje novih javnih garaa prethodi prometna studija. Uz stajalita i terminale javnog gradskog prijevoza omoguuje se gradnja parkiralita za

    "park and ride".

    6.1.3. Mrea tramvajskog i eljeznikog prometa

    lanak 40.

    Postojea tramvajska mrea, trase za proirivanje tramvajske mree i gradnju lakotranike eljeznice oznaene su na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet.

    Tramvaj, iara i lakotranika eljeznica mogu se graditi i na trasama koje nisu oznaene na karti Prometne i komunalne infrastrukturne mree, ako e to pridonijeti poboljanju prometa. Uvjeti za takvu gradnju utvrdit e se detaljnijom prostorno planskom dokumentacijom.

    U Generalnome urbanistikom planu odreeno je da se omoguuje gradnja tramvajskih pruga, u pravilu, u prostoru odvojenom od kolnika. Kada se omoguuje gradnja tramvajskih pruga uz plonik, za tramvajsku prugu je potrebno osigurati prostor irine 3,0 m. Kad se omoguuje gradnja tramvajskih pruga na prostoru odvojenom od ulice, potrebno je osigurati prostor irine 15,0 m, a najmanje 9,0 m.

    Okretita javnog prijevoza i javna parkiralita uz stajalita i terminale javnog prijevoza mogu se graditi u svim namjenama ovisno o lokalnim uvjetima.

    Lokacije postojeih stajalita javnog prijevoza mogu se mijenjati ako se poboljava javni prijevoz. Za novoplanirane trase tramvaja i lakotranike eljeznice lokacije stajalita odredit e se detaljnijim prometnim rjeenjima.

    Povrine za gradnju novih spremita autobusa i tranikih vozila javnog prijevoza predviene su u Jakuevcu, Savskoj Opatovini i Blatu.

    Povrina za gradnju autobusnog terminala predviena je istono od raskrija Selske ceste i Savske ceste.

    Prostori za razvoj eljeznikog prometa odreeni su i oznaeni u kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet.

    Planira se modernizacija zagrebakoga eljeznikog vora i dogradnja dijelova eljeznike mree te osposobljavanje eljeznice za daljnje ukljuivanje u sustav javnoga gradskog i prigradskog prijevoza putnika.

  • - 27 -

    Planirani koridori omoguuju zadravanje postojeih niveleta pruga ili podizanje na plus prvu razinu. Podizanje eljeznikih pruga na plus prvu razinu, zamjena nasipa vijaduktima i smjetaj primjerenih sadraja unutar infrastrukturnog pojasa eljeznike pruge definirat e se detaljnijom prostorno planskom dokumentacijom.

    Stajalita u funkciji javnoga gradskog prijevoza putnika mogu se, prema potrebi, graditi i na lokacijama koje nisu oznaene u kartografskom prikazu, ako to pridonosi poboljanju javnog prijevoza.

    Generalnim urbanistikim planom je predvieno da se tzv. zapadna obilazna pruga Ranirni kolodvor - Zaprei, na dionici od Ranirnog kolodvora do Gornjeg Blata, moe graditi na dvjema trasama: dogradnjom postojee pruge Ranirni kolodvor - Klara - Remetinec - Blato ili na novoj trasi poloenoj uz gradsku obilaznu autocestu. Za obje su varijante osigurane povrine, a procjenom utjecaja na okoli i studijom izvodljivosti odredit e se optimalna varijanta.

    Tehniko-putniki kolodvor gradit e se u Vukomercu. Industrijski kolosijeci mogu se graditi na svim povrinama gospodarske namjene. Planira se rekonstrukcija i produivanje postojee sljemenske iare do tramvajskog

    okretita na Dolju. Za gradnju nove donje stanice iare, s parkiralitem za motorna vozila, osigurava se prostor izmeu Kvintike ulice i Graanske ceste.

    6.1.4. Mrea biciklistikih staza i traka

    lanak 41.

    Biciklistike staze i trake mogu se graditi i ureivati odvojeno od ulica kao zasebna povrina unutar profila ulice te kao dio kolnika ili pjeake staze obiljeen prometnom signalizacijom.

    Biciklistike staze i trake obvezno se grade i ureuju na potezima oznaenima na kartografskom prikazu, a mogu se graditi i ureivati i na drugim povrinama.

    Najmanja irina biciklistike staze ili trake za jedan smjer vonje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m. Ako je biciklistika staza ili traka neposredno uz kolnik, dodaje se zatitna irina od 0,75 m.

    Iznimno, zatitna irina nije obvezna ako je u ulici trajno ograniena brzina kretanja motornih vozila na 50 km/h.

    Uzduni nagib biciklistike staze ili trake, u pravilu, ne moe biti vei od 8%.

    6.1.5. Pjeake zone, putovi i drugo

    lanak 42.

    Za kretanje pjeaka mogu se graditi i ureivati, osim plonika, trgova i ulica, pjeaki putovi, pothodnici, nathodnici, stube i preaci, te prolazi i etalita. Osim pjeake zone u gradskom sreditu ureivat e se i manje pjeake zone u drugim gradskim dijelovima.

    U podsljemenskom predjelu mogu se graditi i ureivati preaci (pjeaki putovi, stube, staze, etnice) kao veze izmeu usporednih ulica, s tim da su preaci meusobno udaljeni najvie 600 m.

    Povrine za kretanje pjeaka moraju biti dovoljne irine, u pravilu, ne ue od 1,5 m. Iznimno, a ovisno o prostornim ogranienjima, mogu biti i ue, ali ne manje od 1,2 m. Na raskrijima i drugim mjestima gdje je predvien prijelaz preko kolnika za pjeake,

    bicikliste i osobe s tekoama u kretanju, moraju se ugraditi sputeni rubnjaci.

  • - 28 -

    6.1.6. Benzinske postaje

    lanak 43.

    Na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet prikazane su postojee i planirane benzinske postaje. Lokacije planiranih benzinskih postaja su naelne. Benzinske se postaje mogu graditi i na drugim lokacijama pod uvjetom da su smjetene:

    - u mjeovitoj - preteito poslovnoj namjeni, veliine graevne estice do 2000 m, s tim da se obvezno 20% prirodnog terena graevne estice uredi kao cjelovita zelena hortikulturna povrina prema postojeim ili planiranim graevinama susjednih graevnih estica;

    - u gospodarskoj namjeni; - u povrinama infrastrukturnih sustava.

    Na podruju II zone vodozatite zabranjuje se izgradnja skladita nafte i naftnih derivata i benzinskih postaja.

    Rekonstrukcija i gradnja novih benzinskih postaja u koridorima prometnica, mogua je uz miljenje Gradskog zavoda za prostorno ureenje.

    Postojee i planirane benzinske postaje mogu se rekonstruirati, odnosno graditi tako da se osigura:

    - sigurnost svih sudionika u prometu; - zatita okolia ureenjem najmanje 20% graevne estice kao cjelovite hortikulturne

    povrine, uz idejno rjeenje oblikovanja pojasa zatitnog zelenila. Benzinske postaje mogu imati pratee sadraje u funkciji ulinog prometa. Odredbe ove odluke koje se odnose na gradnju benzinskih postaja primjenjuju se i za

    gradnju plinskih postaja za opskrbu motornih vozila.

    6.1.7. Helidromi

    lanak 43a.

    Omoguuje se gradnja helidroma na povrinama svih namjena utvrenih Generalnim urbanistikim planom, izuzev stambene i mjeovite preteito stambene namjene, na lokacijama na kojima to doputa konfiguracija terena, pravci vjetrova, mogunost prilaza i odleta, sukladno posebnim propisima. Helidromi se mogu izgraditi i na ravnim krovovima graevina koje zadovoljavaju spomenute propise.

    6.2. Telekomunikacije i pote

    lanak 44.

    Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine i koridori za rekonstrukciju i gradnju:

    - distributivne kanalizacije; - telefonskih centrala; - graevine Udaljenog pretplatnikog stupnja (UPS-a); - radioodailjakih postaja i koridora; - mikrovalnih veza HRT-a, TV pretvaraa, odailjaa i veza HRT-a;

  • - 29 -

    - potanskih ureda. Postojee i planirane graevine i mree telekomunikacije prikazane su na kartografskom

    prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3b Energetski sustav, pota i telekomunikacije. Simboli koriteni u kartografskim prikazima oznaavaju naelnu lokaciju.

    Generalnim urbanistikim planom omoguuje se poboljanje pokrivanja, poveanje kapaciteta mrea i uvoenje novih usluga i tehnologija, u cilju razvoja sustava pokretnih komunikacija.

    Postavljanje osnovnih postaja pokretne telekomunikacije na samostojee antenske stupove omoguuje se unutar zona oznaenih sa G, K1, K2, I, IS i Z, ali na udaljenosti ne manjoj od visine stupa u odnosu na najbliu zonu stambene namjene (S) i mjeovite namjene (M, M1, M2). Smjetaj samostojeih antenskih stupova je mogu i u zonama javne i drutvene namjene, osim predkolske i kolske.

    Omoguuje se smjetaj sklopova pokretnih komunikacija krovnim prihvatima na graevinama, u skladu s posebnim propisima.

    6.3. Vodnogospodarski sustav

    lanak 45.

    Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine i koridori za: - vodoopskrbni sustav; - sustav odvodnje voda; - sustav ureenja potoka i voda; - postupanje s otpadom. Vodnogospodarski sustav prikazan je na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I

    KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3c Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom. Simboli koriteni u kartografskim prikazima oznaavaju naelnu lokaciju.

    6.3.1. Graevine i ureaji za opskrbu vodom

    lanak 46.

    Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine za ureenje i zatitu vodocrpilita, vodosprema, crpnih stanica i glavnih vodoopskrbnih cjevovoda.

    Grad Zagreb se opskrbljuje vodom iz savskog aluvija i iz izvora. Za opskrbu vodom za pie koristit e se postojea crpilita: Mala Mlaka, Sanjak,

    Petruevec, Stara Loza, Bundek - Zaprue, Selska, Zagorska, Daniieva, Preko, Horvati, Zadarska, Kruge, Drieva, itnjak I. i II., Vrbik i planirano vodocrpilite rnkovec.

    Vodozatitna podruja i reimi zatite reguliraju se odlukama o zonama izvorita, drugim posebnim propisima i vodopravnim dozvolama i Prostornim planom Grada Zagreba.

    6.3.2. Graevine i ureaji za odvodnju voda

    lanak 47.

    Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine i koridori za gradnju graevina i ureaja za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda, tako da se:

    - preteito grade graevine i ureaji mjeovite javne kanalizacije, a graevine i ureaji razdjelne kanalizacije samo tamo gdje je to odreeno i gdje je u skladu s

  • - 30 -

    Vodnogospodarskom osnovom i Odlukom o odvodnji voda na podruju Grada Zagreba;

    - odvodnja otpadnih voda tamo gdje nije sagraen javni sustav odvodnje ili se ne planira njegova gradnja zbog lokalnih uvjeta i specifinosti sustava odvodnje (reljef, mala gustoa naseljenosti, veliki investicijski trokovi i dr.) rjeava u skladu s Odlukom o odvodnji voda na podruju Grada Zagreba i Vodnogospodarskom osnovom;

    - otpadne vode, prije uputanja u recipijent, proiuju na centralnom ureaju za proiavanje otpadnih voda na lokaciji itnjak - istok;

    - svi kanali za odvodnju otpadnih voda grade se kao zatvoreni; - glavni odvodni kanal planira se nadsvoditi na dijelu od Slavonske avenije do pruge H

    ulinec - Velika Gorica; - grade crpne stanice; - grade preljevne graevine.

    6.3.3. Graevine i ureaji za ureenje potoka i voda

    lanak 48.

    Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine i koridori za: - gradnju retencija za zatitu od tetnog djelovanja potonih voda; - ureenje postojeih potoka, posebno bujinih voda, prema Zakonu o vodama, odnosno

    odreeni su pojasi posebnog reima koritenja zbog odravanja vodnog reima; - zatvaranje i prespajanje potoka Kustoak u zatvoreni potok rnomerec; - novo zajedniko otvoreno korito potoka Trnava - uerska Reka; - zatvaranje i prespajanje potoka Dubravica u potok Medpotoki, juno od eljeznike

    pruge; - realizaciju vienamjenske vodne stepenice HE Preko, te gradnja infiltracijskih

    graevina. Na povrinama za gradnju to granie s vodotokom, planiranom ili postojeom

    regulacijskom i zatitnom vodnom graevinom, te drugim vodnim dobrom, u svrhu sprjeavanja pogoravanja vodnog reima, ne mogu se graditi graevine niti podizati ograde na udaljenosti manjoj od 5,0 m od obale postojeeg, odnosno planiranoga potonog korita.

    6.4. Postupanje s otpadom

    lanak 49.

    Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom za grad Zagreb predvien je kao sustav podloan promjenama i unapreivanjima, te se njegov prostorni aspekt Generalnim urbanistikim planom odreuje naelno. Lokacije graevina i opreme utvruju se provedbenim dokumentima prostornog ureenja, urbanistiko - tehnikim uvjetima odreenima za zahvat u prostoru, Programom mjera za unapreivanje stanja u prostoru i programom zatite okolia.

    Radi unapreivanja sustava gospodarenja otpadom, Generalnim urbanistikim planom je utvrena lokacija postrojenja za termiku obradu otpada, kao i razmjetaj reciklanih dvorita - oporabita. Osim utvrenih lokacija, Generalnim urbanistikim planom se omoguuje formiranje reciklanih dvorita - oporabita i na drugim lokacijama u gusto naseljenim prostorima (npr. jedno reciklano dvorite u svakom naselju ili jedno za nekoliko susjednih naselja).

  • - 31 -

    6.5. Energetski sustav

    lanak 50.

    Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine i koridori za razvoj energetskog sustava:

    - elektrine energije; - toplinske energije; - prirodnog plina. Postojee i planirane graevine i mree energetskog sustava prikazane su na kartografskom

    prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3b Energetski sustav, pota i telekomunikacije. Simboli koriteni u kartografskim prikazima oznaavaju naelnu lokaciju.

    6.5.1. Graevine za opskrbu elektrinom energijom

    lanak 51.

    Opskrba grada elektrinom energijom i njezino koritenje osigurat e se odgovarajuim koritenjem prostora i odreivanjem koridora za gradnju:

    - HE Preko; - TE - TO i EL - TO; - trafostanice 110/xkV, 10(20)/0,4 kV i mree koja se napaja iz elektroenergetskog

    sustava Republike Hrvatske i vlastitih gradskih izvora; - prijenosnih elektroenergetskih ureaja i mree viih naponskih razina (400 kV i 220

    kV) na rubnim gradskim podrujima. Za nadzemne elektroenergetske vodove, ovisno o lokalnim uvjetima, osiguravaju se

    sljedei koridori posebnog reima koritenja: - DV 110 kV, irine koridora najmanje 20 m; - DV 220 kV, irine koridora najmanje 25 m; - DV 400 kV, irine koridora najmanje 30 m. Unutar koridora posebnog reima nadzemnih elektroenergetskih vodova gradnja nije

    mogua. Koridori dalekovoda kroz umska podruja formiraju se prema najveoj visini drvea tako

    da, u sluaju pada drveta, drvo ne dosegne vodie. Iznimno, postojee i planirane nadzemne elektroenergetske vodove 110 Kv s pripadajuim

    koridorom posebnog reima, ovisno o lokalnim i tehnikim uvjetima moe se voditi kabelskim ili nadzemnim vodom, u pravilu, istom trasom u skladu s odredbama lanaka 22. i 56. ove odluke.

    6.5.2. Graevine za opskrbu toplinskom energijom

    lanak 52.

    Opskrba grada toplinskom energijom i njezino koritenje osigurat e se odgovarajuim koritenjem prostora i odreivanjem koridora za:

    - dogradnju distribucijske mree; - povezivanje mrea TE - TO i EL - TO; - gradnju crpnih stanica;

  • - 32 -

    - postavljanje parovoda pod zemlju; - gradnju novih graevina na lokaciji TE - TO i EL - TO; - upotrebu geotermalne energije; - gradnju graevina radi pasivnog koritenja suneve energije, energije vjetra i bioplina; - upotrebu energije od budueg postrojenja za termiku obradu otpada; - u dijelovima grada gdje uz CTS postoje ili se planiraju i drugi izvori energije koristit

    e se izvor energije koji je prihvatljiviji za potroae.

    6.5.3. Graevine za opskrbu prirodnim plinom

    lanak 53.

    Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine i koridori za gradnju: - magistralnoga visokotlanog plinovoda 600, tlaka 75 bara, koji e se graditi za

    potrebe INA-e, uz postojei VT plinovod du gradske obilaznice, od Lukog do nove PPMRS - istok, Ivanja Reka, za koji treba osigurati koridor 30 m obostrano od osi plinovoda;

    - plinskih primopredajnih mjerno-redukcijskih stanica; - magistralnoga visokotlanog plinovoda Ivanja Reka - TE-TO Zagreb u nadlenosti

    Gradske plinare Zagreb te distribucijskih visokotlanih plinovoda; - plinskih regulacijskih stanica (PRS) te razdjelnih (RS) i blokadnih stanica (BS). Plinske regulacijske stanice (PRS) su nadzemne ili podzemne graevine. Oko njih se po

    potrebi izvan zone ugroenosti od eksplozije postavlja zatitna ograda. Do njih se polau visokotlani plinovodi (VTP) ili srednjotlani plinovodi (STP), a iz njih do potroaa vode srednjotlani plinovodi (STP) ili niskotlani plinovodi (NTP). Lokacija PRS mora imati pristupni put s javnoprometne povrine s jednim parkiralinim mjestom za povremeno parkiranje osobnog ili teretnog vozila.

    Razvodne (RS) i blokadne stanice (BS) se grade nadzemno. Oko njih se po potrebi izvan zone ugroenosti od eksplozije postavlja zatitna ograda. Lokacija RS i BS mora imati pristupni put s javnoprometne povrine s jednim parkiralinim mjestom za povremeno parkiranje osobnog ili teretnog vozila.

    Plinovodi se polau podzemno na dubini s nadslojem do kote ureenog terena, u naelu minimalno 1 m.

    Minimalne sigurnosne udaljenosti od susjednih osjetljivih graevina iznosi za: - magistralni plinovod Ivanja Reka - TE-TO Zagreb 30 m od osi plinovoda; - RS, BS, PRS 10 m, a do javnoprometne povrine 3 m; - VTP 10 m; - STP 2 m; - NTP 1 m. Minimalne sigurnosne udaljenosti od susjednih osjetljivih graevina za VTP, STP i NTP

    mogu se u iznimnim i opravdanim sluajevima smanjiti uz primjenu posebnih mjera zatite i suglasnost Gradske plinare Zagreb.

    U dijelovima grada gdje uz distribucijsku plinsku mreu postoje ili se planiraju i drugi izvori energije upotrebljavat e se izvor energije koji je prihvatljiviji za potroaa.

    Iznimno, postojei i planirani plinoopskrbni vodovi, ovisno o lokalnim tehnikim uvjetima, mogu se voditi u pravilu istom trasom u skladu s odredbama l. 22. i. 56. ove Odluke.

  • - 33 -

    7. UVJETI UREENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH PODRUJA I CJELINA

    7.1. Posebno vrijedna podruja i cjeline

    lanak 54.

    Generalnim urbanistikim planom, radi zatite i ouvanja, utvrena su posebno vrijedna i osjetljiva podruja i cjeline, i to: dijelovi prirode, vode i njihove obale, posebno vrijedna izgraena podruja te su odreeni uvjeti i mjere njihove zatite.

    Posebno vrijedni dijelovi prirode Gradske park-ume, zatieni krajolici i krajobrazne cjeline, parkovna arhitektura kojih se

    ureuju: Gradske park - ume: Grmoica, Lisiina, Zamorski breg, estinski dol, Mirogoj - rleni jarek, Remetski

    kamenjak - Remete, Dotrina, Miroeveina, Dankoveina, ulineina, Oporovec, Novoselina; Krajolici: dolina potoka Dubravica i krajolik uz Zelenu magistralu, Jagodie, Goljaki breg, Dolje

    - Bizek, Lisiina, dolina Medpotoki - Oreje, Perjavica, dolina potoka Vrapak, Jakovina, Mllerov breg, dolina velikog potoka (potok rnomerec) s livadama Mikulii (dio krajolika zatien un