gup - slavonski brod

Upload: the-trooper

Post on 07-Aug-2018

270 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • 8/20/2019 GUP - Slavonski BROD

    1/60

    Strana: 1 ________________»SLUŽBENI VJESNIK« __________________Broj: 2

    GRAD SLAVONSKIBROD

    i.

    Na temelju članka 26. stavka 1. i članka32. Zakona o prostornom uređenju ("Narodnenovine RH", broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i100/04), Programa mjera za unapređenje stanja uprostoru za period ("Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije", broj 04/02 i broj 09/04) ičlanka 31. Statuta grada Slavonskog Broda("Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije",broj 14/01), Gradsko vijeće grada SlavonskogBroda na svojoj 40. sjednici održanoj 18. veljače2005.godine, donijeloje

    O D L U K U

    o donošenju Generalnog urbanističkog planagrada Slavonskog Broda

    Članak 1.

    Donosi se Generalni urbanistički plangrada Slavonskog Broda (u nastavku teksta: GUP

    ili Generalni urbanistički plan) za područ jeutvrđeno Prostornim planom uređenja grada ("SI.vjesnikBrodsko-posavske županije",03/04) definiranoggrafički u prikazu 4 "Granica građevnog područ ja sgranicom obuhvata GUP-a) i tekstualno člankom 1"Odredbi za provođenje" u podnaslovu 1. UVJETIZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NAPODRUČJU GRADA.

    Članak 2.

    Generalni urbanistički plan sastoji se od

    elaborata - knjige pod nazivom "Generalniurbanistički plan grada Slavonski Brod", izrađenod Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu,Zavod za urbanizam i prostorno planiranje - brojugovora:58/00-19i 58/00/1/-19.

    Elaborat iz stavka 1. ovog članka sastoji seod tekstualnog i grafičkog dijela - kartograma ikartografskih prikaza.

    Članak 3.

    Elaborat Generalnog urbanističkog planagrada Slavonskog Broda sadrži:

  • 8/20/2019 GUP - Slavonski BROD

    2/60

     

  • 8/20/2019 GUP - Slavonski BROD

    3/60

    »SLUŽBENI VJESNIK« Broj: 2Strana: 3

    PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURUGRADA 3.2. ORGANIZACIJA, KORIŠTENJE,NAMJENA, UREĐENJE I ZAŠTITAPOVRŠINA3.2.1.  PRIKAZ GOSPODARSKIH

    DJELATNOSTI3.2.2.

     

    PRIKAZ MREŽADRUŠTVENIHDJELATNOSTI

    3.2.2.1. 

    Javna uprava, financije i srodne djelatnosti3.2.2.2.

     

    Obrazovanje - školske i predškolskeustanove

    3.2.2.3. Kultura i umjetnost3.2.2.4.

     

    Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

    3.2.2.5. 

    Šport i rekreacija

    3.2.3. PRIKAZ PROMETNE ITELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

    3.2.3.1. Cestovni promet3.2.3.1.1.  Javni prijevoz3.2.3.1.2.

     

    Biciklistički promet3.2.3.1.3.

     

    Pješački promet3.2.3.1.4.

     

    Prometu mirovanju3.2.3.2.

     

    Željeznički promet3.2.3.3.  Riječnipromet3.2.3.4.  Zračni promet3.2.3.5.  Prometni terminali3.2.3.6.  Telekomunikacije3.2.3.6.1.

     

    Telefonska mreža3.2.3.6.2.

     

    Poštanski iTTpromet3.2.3.6.3.

     

    Radio i TV3.2.4.3.1.

     

    Tržnice

    3.2.4.3.2.  Groblja3.2.4.3.3.  Odlaganje otpada

    3.2.5. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJAI ZAŠTITE POVRŠINAI GRAĐEVINA

    3.2.6. PODRUČJE PRIMJENE POSEBNIHMJERA UREĐENJAI ZAŠTITE

    3.2.6.1.  Zaštita prirode3.2.6.2.  Zaštita kulturnih dobara

    3.2.7. NAČIN I UVJETI GRADNJE

    3.2.7.1. Predjeli za koje je obvezna izradadetaljnijih urbanističkih planova3.2.8. ISKAZ PROSTORNIH

    POKAZATELJAZANAMJENU,NAČIN KORIŠTENJAI UREĐENJAPOVRŠINA

    3.3. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNAUTJECAJANA OKOLIŠ

    3.3.1.  ZAŠTITATLA

    3.3.2. 

    ZAŠTITAZRAKA

    3.3.3.  ZAŠTITAVODA

    3.3.4. 

    ZAŠTITAODBUKE

    3.2.4. PRIKAZ KOMUNALNEINFRASTRUKTURNE MREŽE

    3.2.4.1. Energetski sustav3.2.4.1.1.  Naftovodi i plinovodi3.2.4.1.2.  Elektroenergetski sustav3.2.4.1.3.

     

    Plinofikacija3.2.4.1.4.

     

    Toplinska mreža i TE-TO3.2.4.1.5.

     

    Alternativni izvor energije3.2.4.2. Vodnogospodarski sustav3.2.4.2.1.  Vodoopskrba3.2.4.2.2.  Odvodnja3.2.4.2.3.  Odvodnja površinskih i plitkih

    podzemnih voda3.2.4.2.4. 

    Uređenje vodotoka i voda3.2.4.2.5.

     

    Melioracijska odvodnja3.2.4.2.6.

     

    Zaštita od štetnog djelovanjavoda3.2.4.3. Komunalne građevine3.3.5.

     

    ZAŠTITA OD ELEMENTARNIHNEPOGODA I RATNIHOPASNOSTI

    3.3.6.  POSEBNANAMJENA

    II. Odredbe za provođenje

    1. UVJETI ODREĐIVANJA IRAZGRANIČAVANJAPOVRŠINA

    JAVNIH I DRUGIH NAMJENA1.1. KORIŠTENJE INAMJENAPROSTORA1.1.1.  Stambena namj ena (S)1.1.2.  Mj ešovita namj ena (M)

    1.1.2.1. Mješovita pretežito stambena namj ena(Ml)

  • 8/20/2019 GUP - Slavonski BROD

    4/60

    »SLUŽBENI VJESNIK« Strana: 4Broj: 2

    2. 

    UVJETI UREĐENJAPROSTORAZAGRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZADRŽAVU I ŽUPANIJU

    3.  UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINAGOSPODARSKIH DJELATNOSTI

    3.1.  GOSPODARSKA-PROIZVODNANAMJENA (I)

    3.2.  GOSPODARSKA-POSLOVNA

    NAMJENA (K)

    3.3. 

    TURISTIČKO-UGOSTITELJSKANAMJENA

    4. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINADRUŠTVENIH DJELATNOSTI

    5.2.1.  Veličina građevne čestice u zoni S15.2.2.

     

    Izgrađenost građevne čestice u zoni SI5.2.3.

     

    Udaljenost od ruba susjedne građevnečestice u zoni SI

    5.2.4. 

    Visina niskih individualnih zgrada u zoniSI

    5.2.5. 

    Poslovni prostori u niskim individualnimzgradama u zoni S1

    5.3. INDIVIDUALNE GRAĐEVINE U ZONIS2

    5.3.1.  Visina individualnih građevina u zoni S2

    5.3.2. 

    Veličina čestice individualnih građevina uzoni S2

    5.3.3. 

    Izgrađenost građevne čestice u zoni S25.3.4.

     

    Poslovni prostori u individualnimgrađevinama u zoni S2

    5.4. VIŠE I VISOKE GRAĐEVINE u zoni S3

    5. UVJETI I NAČIN GRADNJESTAMBENIH GRAĐEVINA (S)

    5.1. OPĆI UVJETI ZA GRADNJU IOBNOVU STAMBENIH GRAĐEVINA

    5.1.1.  Građevne čestice5.1.2.  Građevina i regulacijska linija5.1.3.  Razina prizemlja i podruma5.1.4.

     

    Potkrovlje5.1.5.

     

    Materij ali i oblikovanj e5.1.6.

     

    Krovište i pokrov5.1.7.

     

    Javno uređena prometna površina5.4.1.  Više građevine u zoni S35.4.2.  Visoke građevine u zoni S3

    5.5. POMOĆNE I GOSPODARSKEGRAĐEVINE U KUĆANSTVU

    5.5.1. 

    Gospodarske građevine i građevine zavlastite potrebe u kućanstvu

    5.5.2.  Gospodarske građevine za proizvodnjuviše od vlastitih potreba u kućanstvu

    5.5.3.  Građevni uvjeti za pomoćne i gospodarske

    građevine u kućanstvu5.6. OČUVANJE TRADICIJSKE SLIKENASELJA, OBLIKOVANJE ZGRADA,POKRETNE NAPRAVE, OGRADE IVRTOVI

    5.6.1.  Oblikovanje građevina5.6.2.  Ograde, živice, vrtovi i gajevi5.6.3.  Kiosci i pokretne naprave

    6. UVJETI UTVRĐIVANJATRASAIPOVRŠINAPROMETNE,TELEKOMUNIKACIJSKE I

    KOMUNALNE INFRASTRUKTURNEMREŽE IGRAĐEVINA

    6.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNISUSTAVI

    6.1.1. 

    Ulična mreža i trgovi6.1.2.  Parkirališta i garaže6.1.3.  Mreža biciklističkih staza i traka6.1.4.  Pješačke zone, putovi i staze6.1.5.  Benzinske postaje6.1.6.  Želj eznički promet i j avni promet6.1.7.  Telekomunikacij e i pošte

    6.2. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

    6.2.1. 

    Građ

    evine i uređaji za opskrbu vodom6.2.2.

     

    Vodoopskrba - bunari i drugi uređaji zaopskrbu vodom

    6.2.3.  Građevine i uređaji za odvodnju voda

    8.  Smj eštaj vozila na čestici9.

     

    Garaže, natkrivena parkirališta iparkirališta

    10.  Skloništa11.  Ograde12.  Građevine uz vodotoke13.  Odlaganje kućnog otpada14.  Priključak na komunalnu infrastrukturu15.

     

    Priključak na električnu mrežu16.  Priključak na plinsku mrežu17.  Telekomunikacije18.  Odvodnja19.  Vodoopskrba

    NISKE INDIVIDUALNE GRAĐEVINEU ZONI SI

    1.1.2.2.

    Mješovita pretežito poslovna namjena 5.1.

    (M2) 5.1.1.1.3. Javna i društvena namjena1.1.4. Gospodarska namj ena 5.1.1.1.5. Športsko - rekreacij ska namj ena 5.1.1.1.6. Javne zelene površine i krajobrazno 5.1.

    zelenilo 5.1.1.1.7. Zaštitne zelene površine 5.1.1.1.8. Posebna namjena (N) - građevine od 5.1.

    interesa za obranu 5.1.1.1.9. Površine infrastrukturnih sustava 5.1.1.1.10. Groblje 5.1.1.1.11. Vode i vodno dobro 5.1.1.1.12. Ulice, trgovi i komunalna infrastruktura

    1.2. RAZGRANIČAVANJE NAMJENEPOVRŠINA

  • 8/20/2019 GUP - Slavonski BROD

    5/60

    »SLUŽBENI VJESNIK« Broj: 2Strana: 5

    6.2.4.  Građevine i uređaji za uređenje potoka ivoda

    6.3. ENERGETSKI SUSTAV6.3.1.  Građevine za opskrbu električnom

    energijom6.3.2.  Naftovodi, plinovodi i građevine za

    opskrbu plinom6.3.3.  Građevine za opskrbu toplinskom

    energijom

    6.4. POSTUPANJE S OTPADOM

    7. UVJETI UREĐENJAPOSEBNOVRIJEDNIH I OSJETLJIVIHPODRUČJAI CJELINA

    7.1. POSEBNO VRIJEDNA PODRUČJA ICJELINE

    7.1.1.  Vode i vodno dobro7.1.2.  Posebno vrij edna izgrađena područ j a7.1.3.  Posebno osj etlj iva područ j a i cj eline7.1.4.  Perivoji i šetališta7.1.5.  Vinogradarske klijeti7.1.6.  Planinarski i lovački domovi7.1.7.  Vidikovci

    8. MJERE OČUVANJAI ZAŠTITEKRAJOBRAZNIHI PRIRODNIH

    VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

    8.1. 

    MJERE OČUVANJAI ZAŠTITEKRAJOBRAZNIH I PRIRODNIHVRIJEDNOSTI

    8.2.  MJERE ZAŠTITE I OČUVANJANEPOKRETNIH KULTURNIHDOBARA

    8.3.  PRIJELAZNE ODREDBE ZAZAŠTITUSPOMENIKAKULTURE

    9.  POSTUPANJE S OTPADOM

    10. 

    MJERE SPRJEČAVANJANEPOVOLJNAUT JECA JANA OKOLIŠ

    10.1. MJERE ZAPOBOLJŠANJE IUNAPREĐENJE OKOLIŠA

    11. MJERE PROVEDBE PLANA

    11.1. OBVEZAIZRADE DETALJNIHPLANOVA UREĐENJA

    11.1.1.  Važeći Provedbeni Urbanistički planovi(PUP)

    11.1.2.  Obveza izrade novih Urbanističkih

    planova uređenja (UPU) i Detaljnihplanova uređenj a (DPU)

    11.2. MJERE UREĐENJA I ZAŠTITE 20. Javne i društvene djelatnostiZEMLJIŠTA 21. Gospodarske, servisne i komunalne

    djelatnosti11.3. REKONSTRUKCIJAI OBNOVA 22. Cestovni, željeznički i riječni promet

    GRAĐEVINA (zbog osiguranja 23. Biciklistički, pješački ijavni prometneophodnih uvjeta života i rada) ČIJA JE 24. Javne telekomunikacij eNAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ 25. Cijevni transportnafte i plinaNAMJENI POVRŠINA 26. Elektroopskrba

    27. Vodoopskrba11.3.1. Građenje izvan građevnog područ ja 28. Odvodnja

    29. Zaštita odvoda

    12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 30. Područ j a posebnih ograničenj a u prostoru31. Zaštita kulturnih dobara Kartogrami 32. Zaštita prirode

    33. Zaštita od buke Polazišta 34. Mjere zaštite1. Teritorij alno politički ustroj.2. Demografske promjene u prostoru od

    1991.do 2001.  Kartografski prikazi3. Postoj eća prostorno- planska

    dokumentacija 1. KORIŠTENJE INAMJENAPROSTORA4. Razvrstaj državnih, županijskih i lokalnih

    cesta i željezničke pruge 1.1. PROSTORI ZARAZVOJI UREĐENJE5. Područ j a posebnih ograničenj a u prostoru 1.1.1. Razvoj i uređenj e naselj a6. Gospodarske, servisne i komunalne 1.2. PROMET

    dj elatnosti - postoj eće stanj e 1.2.1. Cestovni, željeznički, riječni promet7. Stambena i mješovita namjena, društvene 1.3. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

    djelatnosti, sport i rekreacija8. Analiza izgrađene strukture 2.

    MREŽA GOSPODARSKIH I

    9. Izračun zauzetosti površina po namjeni DRUŠTVENIH DJELATNOSTI10. Problemska karta

    3. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I

  • 8/20/2019 GUP - Slavonski BROD

    6/60

    »SLUŽBENI VJESNIK« Strana: 6Broj: 2

    MREŽE3.1. ENERGETSKI SUSTAV3.1.1. Proizvodnj a i cij evni transport nafte i plina

    11. Koncepcij a prostornog razvoj a grada 3.1.2. Elektroenergetika12. Područ j a razvoj a grada 3.2. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV13. Područ j a građenj a 3.2.1. Vodoopskrba i korištenj e voda14. Središta razvoj a 3.2.2. Uređenje vodotoka i melioracijska15. Slika grada odvodnja16. Krajobraz, parkovi, šport i rekreacija 3.2.3. Odvodnj a otpadnih voda17. Shema prometa 3.3. OBRADA, SKLADIŠTENJE I

    ODLAGANJE OTPADAPlan 4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I

    ZAŠTITE PROSTORA

    18. Namj ena površina 4.1. PODRUČ

    JA PRIMJENE POSEBNIH19. Stambena i mješovita namjena, društvene MJERA UREĐENJAI ZAŠTITEdjelatnosti, sport i rekreacija 4.1.1. Zaštita posebnih vrij ednosti i obilj ežj a

    4.1.2. Područ ja posebnih ograničenja ukorištenju 4.2. UVJETI

    KORIŠTENJA4.2.1.

     

    Područ japosebnihuvjetakorištenja4.2.2.

     

    Područ ja i dijelovi primjene Planskihmjera zaštite

    1. UVJETI ODREĐIVANJAIRAZGRANIČAVAN JA POVRŠINAJAVNIH I DRUGIH NAMJENA

    Članak 4.

    (1) Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Generalnomurbanističkom planu su:

    temeljna obilježja i vrijednost prostora, teciljevi razvoja grada Slavonskog Broda,demografska kretanja, održiv razvoj,zaštita okoliša i unapređenj e življ enj a,racionalno korištenje prostora iinfrastrukturnih sustava.

    1.1. Korištenje i namjena prostoraČlanak 5.

    (1) Namjena javnih i drugih površina unutarobuhvata Generalnog urbanističkog plana gradaSlavonskog Broda prikazana je na kartografskomprikazu 1. Korištenje i namjena prostora 1.1.Prostori za razvoj iuređenje u mjerilu 1:5000 i to:

    1. Stambena namj enažuta S

    niske individualne zgrade SIindividualne zgrade S2više i visoke zgrade S3

    Mj ešovita namj ena -pretežito poslovna

    Javna i društvena namj enacrvenaupravasocij alno zbrinj avanj e zdravstvenapredškolska školskavisoko učilište, znanost kulturavjerske zgrade đački domovi

    Gospodarska namjena - proizvodnaljubičasta Ipretežito industrij ska 11

    pretežito zanatska 12

    Gospodarska namjena-poslovnanarančasta Kposlovna pretežito uslužna K1poslovna pretežito poslovno-prodajna(trgovačka) K2poslovna pretežito komunalno-uslužna(servisna) K3

    Gospodarska namj ena - ugostitelj skoturistička crveno Tpretežito turistička namjena - hoteli imoteli TIpretežito turistička namj ena -izletišta, kampovi T2

    Športsko - rekreacij ska namj enazelena Ršport i rekreacija s poslovnim prostorima

    Rlšport i rekreacija s građevinama spratećom izgradnj om u funkcij i korištenja R2 šport i rekreacij a (bez gradenj azgrada)

    R3

    Mj e šo vita namjena

    narančastaMj e šo vita namjena -pretežito stambena

    M Ml

    Javne zelene površinezelena

     javni park Zl

    kraj obrazno zelenilo - voćnj aci,povrtnjaci, vrtovi, livade i si. Z4

    M2

    DDlD2D3D4D5D6D7D8

    D9

  • 8/20/2019 GUP - Slavonski BROD

    7/60

    »SLUŽBENI VJESNIK« Broj: 2Strana: 7

    10.

    u.

    12.

    13. 14.

    Zaštitne zelene površinezelena

    Posebna namj enaljubičasta

    N

    Površine infrastrukturnih sustavabijela (prozirna) Iselektroopskrba Islplinoopskrba Is2vodoopskrba Is3odvodnj a i pročišćavanj e otpadnih voda

    Is4otpad Is5

    Koridor posebnog režima infrastrukturesvjetlosiva

    Groblje oznaka (križ) +

    Vode i vodno dobro svij etlo-

    plava

    (obrazovanje, zgrade i prostoriza vjerske zajednice, osobneusluge, športsko-rekreativnisadržaji i si.) parkove i dj eč j aigrališta, reciklažna dvorišta su

    uređena privremena skupljalištareciklažnog otpada za naselje(smještaj se određuje pri izradiUPU ili DPU, a u ostalom dijeluprostora smještaj mora bitiodabran tako daje lako prilazan,površine čestice do 1000 m2, teda korištenjem ne narušavaoblikovanje i kvalitetukorištenja okolnih prostora isadržaja).

    (2) Poslovni prostori, trgovina i uslugemogu biti u stambenoj zgradi uz uvjet dau jednoj zgradi mogu zauzimati najvišedo 20% izgrađene bruto površine (BP)

    zgrade - nadzemnih etaža. Postojećiposlovni sadržaji veće površine odpropisane ovim Planom mogu sezadržati, ali se ne mogu povećavati.

    (2) Ovim Generalnim urbanističkim planomutvrđeni su: Generalna koncepcija, smjernice,namjena i vrsta sadržaja za buduću novu izgradnju,a detalji urbanističko-tehnički uvjeti razmještaja ioblikovanja novoplaniranih sadržaja utvrdit će seUrbanističkim planom uređenja ili Detaljnimplanom uređenja sukladno namjeni površina,konceptualnim smjernicama i odredbama zaprovođenj e ovog Generalnog urbanističkog plana.

    Članak 6.

    1.1.1. Stambena namjena (S)

    (1) Površine stambene namjene obuhvaćajupostojeću i planiranu stambenu izgradnju. Premakarakteristikama izgradnje stambene zgrade dijelese na: niske individualne zgrade (SI), individualnezgrade (S2), više i visoke zgrade (S3). Napovršinama namijenjenim za stambenu izgradnjumogu se graditi i uređivati manji prostori zaprateće sadržaje na zasebnim česticama površinenajviše do 1000m2za:

    zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, ostale

    namjene sukladne stanovanju(3)  Na česticama stambene namjene mogu seu pomoćnim zgradama graditi prostori za usluge iservise (liječničke ordinacije, advokatskekancelarije, poduka, krojač, postolar, fotograf,

  • 8/20/2019 GUP - Slavonski BROD

    8/60

    »SLUŽBENI VJESNIK« Strana: 8Broj: 2

    kopiraonica, cvjećar, trgovina dnevne opskrbe i si.(površine do 100m2, ako ovim odredbama nijedrugačije određeno) kao i ostale tihe djelatnostikoje ne narušavaju kvalitetu stanovanja. U zonamastanovanja S2 i S3 dozvoljava se i ugostiteljskadjelatnost kao i drugi sadržaji koji uvjetimakorištenja prostora, bukom ili nepovoljnimutjecajima na okoliš ne narušavaju kvalitetustanovanja.

    (4)  U stambenim zonama isključuju sedjelatnosti koje narušavaju režimom rada, bukom,prometom i zagađenjem okoliša kvalitetukorištenja prostora (veći ugostiteljski objekti sglazbom, kladionice, proizvodno zanatstvo -bravarije, stolarije, limarije, automehaničarskeradionice, lakirnice i si.). Postojeći sadržaji koji neodgovaraju takvim karakteristika mogu se zadržatibez proširenja s preporukom njihove prenamjene unamjenu sukladnu stanovanju.

    (5) 

    Postojeće garaže u područ ju stambenenamjene ne mogu se prenamijeniti u stambeni,poslovni ili prostor drugih namjena (trgovačkih,uslužnih i si.).

    (6)  Kriteriji građenja određeni ovimodredbama odnose se na rekonstrukciju postojećihzgrada i na novo planiranu gradnju.

    (7) 

    Iznimno kod važećih detaljnih (iprovedbenih) urbanističkih planova irekonstrukcije postojećih legalno izgrađenih zgradamože se kao postojeće stanje zadržati planirano timPlanom (veća visina zgrada, veća izgrađenostčestice, manja udaljenost od međe susjedne česticeod propisanih ovim Planom).

    (8) 

    Površine za stambenu namjenu označenesu žutom bojom na Planu 1. Korištenje i namjenaprostora -1.1. Prostori za razvoj i uređenje -1.1.1.Razvoj i uređenj e naselj a.

    (9) 

    Detaljan opis namjene dan je u točki 5.Odredbi za provođenje ovog Plana.

    1.1.2. Mj ešovita namj ena (M)

    Članak 7.

    (1) 

    Ovim člankom propisuju se uvjetiizgradnje na površinama predviđenim ovimGeneralnim planom za mješovitu namjenu.Predviđene su dvije vrste mješovite namjene: mj ešo vita pretežito stambena namj ena (oznaka Ml) imješovita pretežito poslovna namjena (oznakaM2).

    (2) 

    Površine za mješovitu namjenu označenesu narančastom bojom na Planu 1. Korištenje i

    namjena prostora-1.1. Prostori za razvoj i uređenje-1.1.1. Razvoj i uređenje naselja.

    (3) 

    Kriteriji građenja određeni ovimodredbama odnose se na rekonstrukciju postojećihzgrada i na novo planiranu izgradnju.

    (4) Iznimno kod rekonstrukcije postojećihlegalno izgrađenih zgrada može se zadržatizatečena veća visina zgrada i veća izgrađenostčestice od propisanih ovim Planom.(5) Zgrade u zoni Ml i M2 mogu se graditi napodruč ju za koj e su prethodno izrađeniUrbanistički plan uređenja, Detaljni plan uređenja,važeći Provedeni Urbanistički plan, odnosnonjegove izmjene i dopune, a pojedinačne zgradesamo kao interpolacije.

    1.1.2.1. Mješovita pretežito stambena namjena- Ml

    Članak 8.

    (1)  Mješovita pretežito stambena namjena(Ml) obuhvaća postojeće i planirane površine nakojima se mogu graditi zgrade pretežito stambenenamjene u kojima je više od 60% bruto površine(BP) zgrade stambene namjene, odnosno manje od40% bruto površine zauzimaju poslovni prostorikoji režimom korištenja ne utječu nepovoljno naokoliš. Poslovni sadržaji ne smiju režimom ili

    načinom korištenj a narušavati kvalitetu stano vanja. Na površinama mješovite pretežito stambene

    namjene (Ml) mogu se graditi pojedinačne zgradeisključivo stambene namjene. Sadržaji poslovnenamjene u zoni (Ml) mogu biti u sklopu stambenezgrade i na zasebnoj čestici, odnosno u pomoćnojgrađevini na građevnoj čestici stambene zgrade(izuzevu garaži).

    (2)  Na površinama mješovite pretežitostambene namjene (Ml) mogu se osim stambenih istambeno-poslovnih zgrada graditi i zgradeuređivati prostori za:

    predškolsko i školsko obrazovanje;zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb;

    političke, vj erske, društvene i kulturne ivjerske zajednice;pošte, banke, zastupstva i si.;posebne namj ene (za potrebeMinistarstvaobrane RH i Ministarstva unutarnjihposlova)prodavaonice široke potrošnje;manje područne tržnice (površine česticedo 3000 m2);tihe obrte i usluge;ugostiteljstvo;

     javne garaže i parkirališta;parkovi i dj eč j a igralištareciklažna dvorišta (uređena skupljalištareciklažnog otpada - površine čestice do

    1000m2).

    (3)  U predjelima pretežito stambene namjene(Ml) primjenjuju se odredbe o uvjetima i načinu

  • 8/20/2019 GUP - Slavonski BROD

    9/60

    »SLUŽBENI VJESNIK« Broj: 2Strana: 9

    gradnje individualnih zgrada (S2), viših i visokihzgrada (S3).

    (4)  Na zasebnim građevnim česticamapovršine do 0,5 ha mogu se graditi zgrade javne idruštvene namjene, vjerske zgrade, uredskiprostori, ugostiteljstvo, usluge, hoteli, javne garažei višekatna parkirališta.

    (5)  Javne zelene površine (parkovi, igrališta iodmorišta) mogu se graditi bez prostornogograničenja.

    (6) 

    Na površinama mješovite - pretežitostambene namjene (Ml) ne mogu se graditi novitrgovački i poslovni centri te proizvodne zgrade iskladišta čije korištenje značajno povećava promet(više od 200 vozila na sat) ili na drugi načinnarušava kvalitetu stanovanja. Postojeći sadržajimogu se zadržati bez mogućnosti proširenja spreporukom da se postupno prenamjene ustanovanje ili sukladnu namjenu.

    (7)  Najveća izgrađenost gradivog dijelagrađevne čestice može biti 50% površine.Najmanja parkovno oblikovana površina mora biti20% površine građevne čestice. U postojećemgradskom tkivu parkovno oblikovana površinamože biti i manja, ali ne manja od 10% ukupne

    površine građevne

    čestice.

    (8)  Uvjeti i način gradnje zgrada u predjelimapretežito mješovite namjene na područ juzaštićenog područ ja vrijednog graditeljskognasljeđa (u centru grada) određuju se na temeljuodredbi uvjeta zaštite kulturnih dobara(graditeljskog nasljeđa), koji su sastavni dio aktaprostornog uređenja, odnosno određenogprostorno-planskog dokumenta1.1.2.2. Mješovita pretežito poslovna

    namjena- M2

    Članak 9.

    (1) 

    Mješovita pretežito poslovna namjena

    (M2) obuhvaća postojeće i planirane površine nakojima se mogu graditi zgrade pretežito poslovnenamjene u kojima je više od 60% bruto površine(BP) zgrade je poslovne namjene, odnosno manjeod 40% bruto površine zauzimaju prostoristambene namjene. Poslovni sadržaji ne smijurežimom ili načinom korištenja narušavati kvalitetustanovanja. Na površinama mješovite pretežitoposlovne namjene ne mogu se graditi pojedinačnezgrade isključivo stambene namjene. Na ovimpovršinama mogu se graditi pojedinačne zgradeisključivo poslovne namjene. Površine pretežitoposlovne namjene treba smještavati uz značajnijegradske poteze i u središnj em gradskom prostoru.

    (2)  U predjelima pretežito poslovne namjene

    (M2) primjenjuju se odredbe o uvjetima i načinugradnje za poslovnu namjenu (Kl), ako odredbamao područ jima mješovite namjene nije drugačijeodređeno.

    (3) 

    Na površinama mješovite pretežitoposlovne namjene mogu se graditi prostori za:

    stanovanje i prateće sadržaje; pošte,banke, zastupstva i si.;

     javnu i društvenu namjenu; političke,vjerske, društvene i kulturne i vjerskezajednice;robne kuće; manje hotele i ugostiteljstvo; javne garaže i višekatna parkirališta;posebnu namj enu; parkove i dječ jaigrališta; benzinske postaje s pratećimservisnim uslugama (servisnim uslugamasmatraju se usluge maloprodaje autopribora, hrane i pića) bez mogućnostigradnje trgovačkih, hotelskih i drugihsmještajnih kapaciteta, skladišta iproizvodnih radionica); reciklažna dvorišta(skupljališta reciklažnog otpada za dionaselja površine čestice dol 000 m2).

    (4) 

    Sadržaji stambene namjene mogu biti usklopu poslovno-stambene zgrade. Površinastambenog prostora u poslovno-stambenimzgradama (u zoni M 2) može biti najviše do 40 %bruto površine zgrade na toj građevnoj čestici.

    (5)  Na površinama mješovite pretežitoposlovne namjene (M2) ne mogu se graditiproizvodne zgrade, skladišta kao osnovna namjena,

    opskrbni centri s otvorenim parkiralištima, zgradeza preradu mineralnih sirovina.

    (6) 

    Postojeći sadržaji koji nisu sukladnipretežito poslovnoj namjeni (M2) mogu se zadržatibez mogućnosti proširenja s preporukom da sepostupno prenamj ene.

    (7)  Najveća izgrađenost gradivog dijelagrađevne čestice može biti 50% površine.Najmanja parkovno oblikovana površina mora biti20% površine građevne čestice. U postojećemgradskom tkivu parkovno oblikovana površinamože biti i manja, ali ne manja od 10% ukupnepovršine građevne čestice.

    (8) 

    Uvjeti i način gradnje zgrada u predjelimapretežito mješovite namjene na područ juzaštićenog područ ja vrijednog graditeljskognasljeđa (u centru grada) određuju se na temeljuodredbi uvjeta zaštite kulturnih dobara(graditeljskog nasljeđa), te isključuju građenjebenzinskih postaja i reciklažnih dvorišta.

    1.1.3. Javna i društvena namj enaČlanak

    10.

    (1) Površine javne i društvene namjene (D)obuhvaćaju postojeće i planirane površine zagradnju javnih i društvenih sadržaja. To su zgrade

    za: upravu Dl, socijalno zbrinjavanje D2, zdravstvoD3, predškolsko obrazovanje D4, školstvo D5,visoka učilišta, znanost, tehnološke parkove iistraživačke centre D6, kulturu D7, vjerske potrebe

  • 8/20/2019 GUP - Slavonski BROD

    10/60

    »SLUŽBENI VJESNIK« Strana: 10Broj: 2

    D8, đačke domove D9 i površine na kojima semogu planirati sve javne i društvene potrebe D.(2)  Unutar površina i zgrada javne i društvenenamjene mogu se uređivati prostori kojiupotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja sevrši u tim zgradama. U zoni D mogu graditi i hotelina zasebnim građevnim česticama kao dopunskifunkcionalni sadržaji prethodno izgrađenojupravnoj, zdravstvenoj ili vjerskoj namjeni.

    (3)  Na građevnim česticama j avne i društvenenamjene ne mogu se graditi stambene i poslovnezgrade ili prostori. Postojeći prostori stambenenamjene mogu se zadržati uz nastojanje da sepostupno prenamjene u osnovnu namjenu prostora.

    (4)  Kriteriji građenja određeni ovimodredbama odnose se na rekonstrukciju postojećihzgrada i na novo planiranu izgradnju. Iznimno kodrekonstrukcije postojećih zgrada može se zadržatizatečena veća visina zgrada i zatečena većaizgrađenost gradivog dijela čestice od propisanihovim Planom.

    (5)  Površine za javnu i društvenu namjenuoznačene su crvenom bojom na Planu 1. Korištenjei namjena prostora - 1.1. Prostori za razvoj iuređenj e -1.1.1. Razvoj i uređenj e naselj a.

    (6) Detaljan opis namjene danje u točki 4. odredbiovog Plana.

    1.1.4. Gospodarska namjena

    Članak 11.

    Površine gospodarske namjeneobuhvaćaju postojeće i planirane površine za:

    (1)  Gospodarsko proizvodnu pretežitoindustrijsku namjenu (II) -obuhvaćaju sve vrsteindustrijskih, obrtničkih i drugih gospodarsko-proizvodnih zgrada, većih skladišta, te pratećetrgovačke, poslovne, upravne i uredske zgrade.

    (2)  Gospodarsku proizvodnu pretežitozanatsku namjenu (12) - obuhvaćaju sve vrsteobrtničkih i drugih manjih gospodarsko-proizvodnih zgrada, manjih skladišt,a te pratećetrgovačke, poslovne, upravne i uredske zgrade.(3)  Gospodarsko - poslovnu pretežito uslužnunamjenu (Kl) - obuhvaćaju sve vrste poslovnih,upravnih, uredskih i trgovačkih zgrada, gradskerobne kuće, prodajne salone, zgrade za malopoduzetništvo, ugostiteljske zgrade i zgrade zazabavu, prometne zgrade, javne garaže, benzinskepostaje, športske površine, parkove. Iznimno zapotrebe malog poduzetništvo moguće je izgraditi

     jedan stan na građevnoj čestici u sklopu poslovnezgrade.

    (4)  Gospodarsko - poslovnu pretežitoposlovno-prodajnu (trgovačku) namjenu (K2) -obuhvaćaju velike trgovačke centre i prodajnesalone, gradske tržnice (površine čestice od 3000 -

    10000 m2), poslovne zgrade te prateće ugostiteljske i zabavne sadržaje, prometne građevine, javnegaraže, benzinske postaje, športske površine iparkove.

    (5)  Gospodarsku - pretežito komunalno-uslužnu (servisna) namjenu (K3) - obuhvaćajukomunalno - servisna područ ja, tržnice na veliko("zelene" tržnice površine čestice veće od 10000m2), poslovne zgrade te prateće ugostiteljske izabavne sadržaje, prometne građevine, garaže,benzinske postaje, športske površine i parkove.

    (6)  Detaljan opis namjene dan je u točki 3.odredbi ovog Plana.

    1.1.5. Športsko-rekreacijska namjena

    Članak 12.

    (1) Površine za šport i rekreaciju treba planiratiunutar obuhvata detaljnijih planova uređenja(Urbanističkih planova uređenja i Detaljnihplanova uređenja) na način da se osiguraprimjerena dostupnost korisnicima prostorasukladno stručnim normativima. U svakom naselju(gradskoj četvrti) treba planirati sportska i dječ jaigrališta za razne dobne uzraste. Površine za šport i

    rekreaciju označene su zelenom bojom na Planu 1.Korištenje i namjena prostora - 1.1. Prostori za

    razvoj i uređenje -1.1.1. Razvoj i uređenje naselja.Površine za športsko-rekreacijsku namjenuobuhvaćaju zone Rl, R2 i R3.(2)  Šport i rekreaciju (Rl) s poslovnimprostorima i prostorima u funkciji korištenja -obuhvaća površine s građenjem zgrada u funkcijišporta i rekreacije - športske dvorane, stadione idruge zatvorene i otvorene športske građevine sa ilibez gledališta, te drugi poslovni prostori i sadržajiu funkciji športa i rekreacije. Izgrađenost gradivogdijela građevne čestice za šport može biti najviše40%. Iznimno postojeće izgrađene čestice ufunkciji športa i rekreacije mogu imati i većuizgrađenost koja se daljnjim zahvatima ne smije

    povećavati. Ukupna površina ugostiteljskih itrgovačkih sadržaj a ne može biti veća od 3 0%

    bruto površine zgrade osnovne namjene (površinanenatkritih igrališta se ne smatra kao izgrađenapovršina).

    (3)  Šport i rekreaciju (R2) s pratećomizgradnjom u funkciji korištenja - obuhvaćapovršine u funkciji športa i rekreacije uzmogućnost uređenja i građenja manjih zgrada -pratećih prostora i sadržaja u funkciji športa irekreacije (garderobe, sanitarije, ugostiteljskisadržaji). Ukupna površina izgrađenih pratećihsadržaja ne može biti veća od (150 m2/ha) odnosno1,5% cjelovite ukupne uređene površine čestice, aline više od ukupno 500 m2 bruto površine. Prateći

    poslovni sadržaji ugostiteljstva i trgovine mogu segraditi istovremeno ili nakon uređenja športskorekreacijskih površina (zabranjena je gradnjapratećih sadržaja prije gradnje i uređenja športsko-rekreacijskih površina).

  • 8/20/2019 GUP - Slavonski BROD

    11/60

  • 8/20/2019 GUP - Slavonski BROD

    12/60

    »SLUŽBENI VJESNIK« Strana: 12Broj: 2

    kompleksa "Gromačnik". Za dozvoljenu gradnju uZoni ograničene izgradnje II izvođač  i vlasnikzgrada i građevina dužni su potpisati suglasnost zanaknadu štete u slučaju akcidenta u vojnomkompleksu. Unutar ove zone zabranjena jeizgradnja bolnica, škola, dječ jih vrtića i drugih

     javnih građevina u kojima se okuplja veći brojljudi. Dozvoljena je gradnja magistralnihprometnica i dalekovoda napona većih od 110 kV.

    (5) Unutar zona zaštite građevina od interesa zaobranu za gradnju građevina i izvođenje radovapotrebno j e pribaviti suglasnost MORH-a.

    1.1.9. Površine infrastrukturnih sustava

    Članak 17.

    (1) Površine infrastrukturnih sustava obuhvaćajugradnju i vođenje infrastrukture na posebnimprostorima i česticama te linijske i površinskegrađevine za promet. Na tim površinama grade se:

    elektrika - trafostanice 220 kV, 110 kV,35(20) i lOkV i komutacijskegrađevine(Isl);plin - mjerno-primopredajne plinske i

    redukcijske stanice, skladišta plina iispostave (Is2);voda - crpilišta i spremnici voda i uređaj izakondicioniranj e voda(Is3);odvodnja - uređaji odvodnje ipročišćavanja otpadnih voda (Is4);otpad -građevine za prethodnu obradu iodlaganje otpada (Is5);

    (2) Na površinama predviđenim za linijske,površinske i druge infrastrukturne građevine moguse graditi i uređivati:

    ulična mreža;parkirališta i garaže; autobusne stanice i

    terminali;željeznička mreža, građevine i pratećisadržaji;biciklističke staze, pješački putovi;benzinske postaje s pratećim servisnimuslugama (servisnim uslugama smatraju seusluge maloprodaje auto pribora, hrane ipića) bez mogućnosti gradnje trgovačkih,hotelskih i drugih smještajnih kapaciteta,skladišta i proizvodnih radionica); javnegradske površine - tematske zone (šport,rekreacija, parkirališta i si.).

    (3)  Iznimno na zasebnim građevnim česticamamogu se graditi i poslovne uredske i prateće zgradeu funkciji prometa i infrastrukture sukladno

    posebnim propisima i odredbama ovog Plana a usmislu minimalnih širina koridora, zaštite isigurnosti zgrada, ljudi i dobara.

    (4)  Površine za infrastrukturne sustaveoznačene su bijelom bojom, a koridori posebnogrežima infrastrukture svjetlosivom bojom na Planu1. Korištenje i namjena prostora - 1.1.1. Razvoj iuređenje naselja.

    1.1.10. Groblje

    Članak 18.

    (1) Groblja su površine na kojima se osim ukopnihmjesta i grobnih polja mogu graditi prateći sadržajiosnovne funkcije - grobne kapele, mrtvačnice,obredne dvorane te prodaja cvijeća i svijeća.Uređena čestica groblja treba sadržavati najmanje20 % parkovno uređenih površina. Potrebno jeosigurati najmanje 7 m2 po grobnom mjestu.

    (2)  Unutar površine groblja, a uz graniceprema susjednim prostorima obvezno je ureditizaštitni zeleni pojas visokog zelenila najmanješirine 10 m. Za novo gradsko groblje i proširenjepostojećeg obvezna je izrada DPU-a.

    (3) 

    Za novo gradsko groblje izrada Detaljnogplana uređenja se temelji na prethodno izrađenoj ipozitivno ocijenjenoj pedološkoj studiji i studiji utjecaj a na okoliš.

    1.1.11. Vode i vodno dobro

    Članak 19.

    (1) 

    Vode i vodno dobro na područ ju obuhvataGeneralnog urbanističkog plana grada SlavonskogBroda čine površine rijeke Save, Glogovice iMrsunje, Istočnog lateralnog kanala te jezera(šljunčara i iskopišta gline). Na svim vodama i unjihovom neposrednom okolišu treba očuvatipostojeće biljne i životinjske vrste. Potoke i kanalena područ ju grada treba pejzažno urediti budući daprolaze važne dijelove grada i sastavni su dionjegova uređenja i opažanja. Površine inundacija

    mogu se koristiti za potrebe rekreacije te parkovnouređivati sukladno posebnim propisima. Iznimno uprostoru vodnog dobra, a izvan granicestogodišnjeg vodnog vala mogu se graditigrađevine u funkciji osnovne namjene iz ovogčlanka.

    (2)  Udaljenost prometnica, infrastrukturnih,komunalnih objekata i instalacija te vanjskihrubova trupa (nožica pokosa nasipa) od gornjegruba melioracionih odvodnih kanala, propusta,cestovnih odvodnih jaraka te ostalih objekataodvodnje mora biti najmanje 5m.

    (3)  Odvodnju je potrebno riješitizadržavanjem postojećeg melioracijskog sustava u

    funkciji do izgradnje kolektora s pripadajućomsekundarnom kanalizacijom i pratećim objektimaodvodnje oborinskih i otpadnih voda.

  • 8/20/2019 GUP - Slavonski BROD

    13/60

    »SLUŽBENI VJESNIK« Broj: 2Strana: 13

    (4)  Zaštitu od štetnog djelovanja voda -poplava - čini Istočni lateralni kanal Jelas polja ivodotok Glogovica. Zaobalne vlastite vode unizinskom hidromelioracijskom područ ju crpnomstanicom Mrsunja crpe se u rijeku Savu.Poboljšanje vodnog režima kroz Slavonski Brodpostići će se izgradnjom brdskih akumulacija kojeće imati i gospodarski značaj. Izgradnjaobaloutvrda sanaciju i popunu postojećihobaloutvrda, sanaciju poprečnih gradnji, osiguranjuušća pritoka istočnog lateralnog kanala Jelas polja iizgradnju novih obaloutvrda na mjestu ruševnihobala. Treba izgraditi sjeverni nasip za zaštitu odvoda istočnog lateralnog kanala te usporno uzpritoke. Područ je zaštitnog zelenog pojasa izmeđuLateralnog kanala i Sjeverne vezne ceste može seuređivati uz posebne uvjete Hrvatskih voda kojeobuhvaćaju: obvezno građenje na koti istoj ili višojod kote Sjeverne vezne ceste i to bez podrumljenja;udaljenost objekta ograde i visokog raslinjanajmanje 20 m od gornjeg ruba pokosa kanala teusklađivanjem padova novih parternih građevina(završne kote uređenog terena) s Generalnimkonceptom odvodnj e cij elog prostora.

    (5) 

    Zaštita od štetnog djelovanja voda- bujica ierozij e tla - obuhvaća zaštitni poj as uz buj ičare ito širine od lOm uz Istočni lateralni kanal te 5 m uzostale bujičare. Na brdskom dijelu prostora unutarzone GUP-a potrebno je izvan naseljene zoneizgraditi konsolidacijske pragove za stabiliziranjebujičnog korita i vodene stube kao objekte zaprekid pada.

    (6)  Uvjet rekonstrukciji Gradske tvrđave jerekonstrukcija obodnih kanala oko tvrđave, projektgospodarenja površinskim vodama oko tvrđave,rješenje odvodnje oborinskih voda te izgradnjacrpne stanice na rijeci Savi za odvodnju voda izzaobalja pri nailasku velikih voda rijeke Save.1.1.12. Ulice, trgovi i komunalna

    infrastruktura

    Članak 20.

    (1) Ulice, trgovi i komunalna infrastruktura(podzemni razvod) mogu se graditi na svimpovršinama određenim ovim Generalnimurbanističkim planom. Građenjem komunalneinfrastrukture treba težiti očuvanju cjelovitostipovršina, a za građenje u zaštićenim dijelovimaprostora primjenjuju se posebni uvjeti određeniovim odredbama (građenje na područ ju zaštićenihkulturnih dobara - građevina, parkova i si.,područ jima zaštićene prirode i si.).

    1.2. Razgraničavanje namjene površina

    Članak 21.

    (1) 

    Postojeća katastarska čestica koja sesvojim većim dijelom nalazi u površini kojoj jegradnja dozvoljena te ima neposredan kolni prilaz s

     javno - prometne površine koji je sastavni dio tečestice, može se osnovati kao građevna čestica iz

    dijela katastarske čestice koji se nalazi u površini ukojoj je gradnja dozvoljena i dijela katastarskečestice koji se nalazi u površini u kojoj gradnja nijedozvoljena, do veličine najmanje građevne česticepropisane ovim odredbama. U tom slučaju se uvjetiza gradnju određuju sukladno odredbama ovogPlana i donose se za cijelu građevnu parcelu. Ovopravilo vrijedi i kada se građevna čestica osniva odviše katastarskih čestica ili njihovih dijelova.Zgrada na tako osnovanoj građevnoj česticismjestit će se na dijelu čestice na kojoj je gradnjadozvoljena.

    (2)  Detaljno razgraničenje između pojedinihnamjena površina, granice kojih se grafičkimprikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit ćese detaljnijim planovima ili urbanističko-tehničkimuvjetima određenim za zahvat u prostoru. Prirazgraničavanju prostora granice se određuju ukorist zaštite prostora i potreba očuvanja prometnihi infrastrukturnih koridora te ne smiju biti na teret

     javnih površina.(3)  Detaljnim razgraničenjem izmeđupovršina pojedinih namjena ne može se osnovatigrađevna čestica iza građevne čestice uz ulicu(drugi red gradnj e).

    (4)  Detaljno razgraničenje između površinarazličitih namjena određuje Urbanistički plan

    uređenja ili Detaljni plan ure

    đenja temeljom smjernica Generalnog urbanističkog plana.

    (5) 

    Detaljno razgraničenje između površinarazličitih namjena za područ ja za koje se neizrađuje Urbanistički plan uređenja ili Detaljni planuređenja određuje se temeljom Generalnogurbanističkog plana uređenja i vrši se uzsudjelovanje nadležnog tijela grada za prostornouređenje.

    2. UVJETI UREĐENJAPROSTORAZAGRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZADRŽAVU I ŽUPANIJU

    Članak 22.

    (1) Na područ ju grada Slavonskog Broda (unutarobuhvata Generalnoga plana) nalaze se slijedećegrađevine od važnosti za Republiku Hrvatsku:

    Prometne građevine - postojeće:

    1.  D4 - Zagreb-Lipovac;2.  D 53 - Podcrkavlje - SI. Brod (GP. SI.

    Brod);3.

     

    D514-D4čvorSl.Brodistok-D53)4.  Obilaznice i korekcije na državnim

    cestama (predviđene PPUG -om i ovimPlanom)

    5.  Stalni međudržavni granični prijelazi I.

    kategorije GP SI. Brod6.

     

    Magistralna glavna željeznička prugaMG2 (Zagreb - Slavonski Brod - GPTovarnik) s kolodvorom i postrojenjima;

  • 8/20/2019 GUP - Slavonski BROD

    14/60

    »SLUŽBENI VJESNIK« Strana: 14Broj: 2

    7.  Plovni put rijekom Savom, riječna luka SI.Brod i riječni granični prijelaz II.kategorije SI. Brod;

    8.  PU carinjenja na graničnim prijelazima sBiHPrometne građevine - planirane

    1.  Državna cesta D 4 SI. Brod istok - GP. SI.Brod (Poloj) - (istočna vezna cesta-IVC);

    2.  Državna cesta D 4 SI. Brod zapad - GP. SI.Brod (zapadna vezna cesta - Z VC)

    3. 

    Transeuropska želj eznička pruga Zagreb -Slavonski Brod - Lipovac (u koridorupostojeće magistralne pruge Zagreb -Lipovac)

    Telekomunikacij e

    Postojeći komutacijski čvor u SI. Brodu,međunarodni i magistralni telekomunikaciji vodovii stupovi GSM mreže

    Gospodarske građevine - postojeće iplanirana proširenj a:

    1. 

    Bescarinska zona Đ. Đaković, SI. Brod2.  BescarinskazonaLuka-Bjeliš, SI.Brod;

    Energetske građ

    evine - postojeće:1.

     

    DalekovodinaponallOKv;2.

     

    Transformatorska i rasklopna postrojenjaTS 110/35 Bjeliš;

    3.  Međunarodni naftovod JANAF;4.  Plinovodi postojeći Našice - SI. Brod i SI.

    Brod-Vinkovci

    planirane

    1.  Međunarodni naftovod Constanza -Omišalj u koridoru postoj ećeg JANAF-a;

    2.  Magistralni plinovod za međunarodnitransport smještenim u koridoru JANAF-a;

    3.  Plinovodi Mađarska-Sl. Brod-BiH, Kutina-

    Sl. Brod, SI. Brod-Vinkovci, SI. Brod-B.Brod

    4.  TV i radio odašilj ači

    5.  TE-TO BjelišVodne građevine:

    1.  Građevine za korištenje voda:vodoopskrbni sustav Jelas u graduSlavonskom Brodu;

    2.  Regulacij ske i zaštitne vodne građevinena Savi;

    3.  Građevine za zaštitu od poplave grada -savski i ostali obrambeni nasipi;

    4.  Lateralni kanali - istočni lateralni kanalJelas polja;

    5.  Postojeće i planirane retencije iakumulacije za obranu od poplava veće od5 x 106 m3 i veće.

    Građevine posebne namjene -postojeće:

    Građevine od interesa obrane na područ jugrada Slavonskog Broda su: SMP "Slavonski BrodI i II" te most preko rijeke Save za Bosanski Brod.Dio zaštitne zone kompleksa "Gromačnik", a kojise nalazi u susjednoj općini, zahvaća dio prostoragrada Slavonskog Broda. Za izgradnju objekata iliizvođenje radova u zoni ograničenja gradnjepotrebno je ishoditi suglasnost MORH-a.

    Članak 23.

    (1) Na područ ju grada Slavonskog Broda unutarobuhvata Generalnoga plana nalaze se slijedećegrađevine od važnosti za Brodsko-posavskužupaniju (osim navedenih građevina od važnosti zaRepubliku Hrvatsku):

    Prometne građevine - županijske ceste -postojeće:

    1. 

    Ž 4202 - D 49- Brodski Varoš-Vrpolje-granica županije

    2.  Ž 4205 - Brodski Stupnik - (Ž 4202) - SI.Brod(D53)

    3. 

    Ž 4207 - D4 - D53 - sjeverna vezna cesta4.

     

    Ž 4208 -Ž 4207 - D53 Zagrebačka ulica od

    Sjeverne vezne ceste do Svačićeve ul.,5.  Ž 4209 - Ž 4208 (Svačićeva ul.) -vodocrpilište "Jelas"

    6. Ž 4210 - SI. Brod (D53) - ul. P. Krešimira 8. Građevine za zaštitu glavnih magistralnihIV- Strossmaverovaul. -Ruščica-D 57 cesta i željezničkih pruga;

    7. Ž 4211 - D 514 (Sjeverna vezna cesta) - 9. Retencije i akumulacije za obranu odOsječka ul. - Gupčeva ul. poplava;

    8. Ž 4212 - Ž 4211 (Osj ečka ul.) Donj a Vrba 10. Vodoopskrbni sustav SI. Broda;9. Ž 4213 - Bukovlje (Ž 4202) - D514 11. Izvorište vode "Jelas".

    (sjeverna vezna cesta) 12. Odvodni sustav grada SI. Broda10. Ž 4235 -Ž 4207 -Ž 4202

    planirane:Prijedlog kategorizacije za novo planirane

    ceste: 1. NovaPUu SI. Brodu;

    2. Vodoopskrbni sustav grada SI. Broda1. Ž ZVC - Ž 4206 (priključenje na ulicu P. (glavni vodovi),

    Svačića) 3. Odvodni sustav grada SI. Broda2. Ž Ž 4206 - Istočna vezna cesta (IVC) - (kolektori),

    priključenje ul. P. Svačića na IVC 4. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda SI.

  • 8/20/2019 GUP - Slavonski BROD

    15/60

    »SLUŽBENI VJESNIK« Broj: 2Strana: 15

    3. Ž D53-(odkrižanjaD53,D514 -Ž4214 Broda.- do 4215 u Ruščici)

    Energetske građevine - postojeće:Postojeće letjelište Jelas predlaže se

    izmjestiti izvan područ ja grada SI. Broda (zaštita 1. DV35kV,vodocrpilišta) 2. TS 35 kV i Brod I, Brod II, Brod III i

    Brodsko Brdo3. MRS Slavonski Brod,

    Gospodarske površine - postojeće:1. Industrij ska zona Đuro Đaković  planirano:2. Industrij ska zona Bj eliš

    4. SpojTS35kV(Budainka)5. MRS SI. Brod

    Građevine infrastrukture - postojeće:1. Poštanski centar SI. Brod, područna Građevine za postupanje s neopasnimtelefonska centrala SI. Brod; tehnološkim otpadom

    2. Postojeće i planirane UPS mjesne centralete magistralni i spojni vodovi i mjesna 1. Postojeće odlagalište otpada Slavonskitelekomunikacij ska mreža; Brod - planirano županijsko odlagalište

    3. Trafostanice dio 110 kV, TS 35/20 kV i otpada je izvan obuhvata Plana.dalekovodi 35 kV i 20 kV;

    4. Toplovodi i građevine za distribucijutoplinske energije; Građevine društvenih dj elatnosti

    5. Vodovi i građevine koji opskrbljuju plinomili su položeni područ j em više JLS; 1. Postojeće ustanove uprave i pravosuđa,

    6. Postoj ećaPU u SI. Brodu; obrazovanja, kulture i zdravstva.7. Građevine za obranu od poplava unutarnj ih (2) Za građevine od važnosti za Republiku

    vodotoka prema državnom Planu obrane Hrvatsku primjenjuje se Uredba zaod poplava; određivanje građevina od važnosti za

    Republiku Hrvatsku prema važećoj uredbi.

    3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINAGOSPODARSKIH DJELATNOSTI

    Članak 24.

    (1) Smještaj građevina gospodarskihdjelatnosti, na područ ju obuhvata Generalnogaplana, predviđenje u sklopu slijedećih predjela:

    Proizvodna namjena (I) - pretežitoindustrij ska (11) i pretežito zanatska (12);Poslovna namjena (K) - (pretežito uslužna

    (Kl), poslovno-prodajna-trgovačka (K2) ikomunalno-uslužna (K3)); Ugostitelj sko-turistička (T) - (motel, hotel - T1 iodmorište, kamp - T2); Mješovita namjena(M) - (pretežito stambena (Ml), pretežitoposlovna (M2)).

    (2) Razmještaj i veličina planiranih namjenaza gospodarske djelatnosti prikazani su naplanovima 1. Korištenje i namjena prostora, - 1.1.Prostori za razvoj i uređenje - 1.1.1. Razvoj iuređenje naselja.

    3.1. Gospodarska - proizvodna namj ena (I)

    Članak 25.

    (1)  Ovim člankom propisuju se uvjetiizgradnje na zemljištima predviđenim ovimGeneralnim planom za gospodarsku - proizvodnu

    namjenu (I). To znači da se unutar ovih predjelamogu predviđati djelatnosti kojima je osnovni ciljproizvodnja gotovih ili polu-gotovih proizvoda, aovisno o količini proizvodnje smjestit će se upretežito industrij sku ili zanatsku namj enu.

    (2)  Na Planu 1. Korištenje i namjena prostora,1.1. Prostori za razvoj i uređenje - 1.1.1. Razvoj iuređenje naselja označeno je zemljište namijenjenoza gospodarsku - proizvodnu namjenu (I)ljubičastom bojom.(3)  Predviđene su dvije vrste proizvodnihnamjena: pretežito industrijska namjena (II) ipretežito zanatska namjena (12). Na česticama spostojećim građevinama pretežito proizvodne

    pretežito industrijske namjene (II) mogući su svioblici građevnih zahvata (nove gradnje, dogradnje,prigradnje, pregradnje, preoblikovanja i dr.) ako suu skladu s općim i posebnim odredbama ovogaGeneralnoga plana. Na česticama s postojećimgrađevinama proizvodne pretežito zanatskenamjene (12) moguća je gradnja novih građevina idogradnje, prigradnje, pregradnje, preoblikovanja idr. postojećih građevina ako su u skladu s općim iposebnim odredbama ovoga Generalnoga plana.

    (4)  Na zemljištu predviđenom za izgradnjugrađevina pretežito industrijske namjene (II)moguć  je smještaj većih i tehnološki složenijihproizvodnih građevina i opreme onih industrijakoje imaju veća prometna opterećenja, kod kojih seveći dio proizvodnog procesa odvija na otvorenomprostoru i koje se po vrsti i oblikovanju građevinane mogu uklopiti u oblikovanj e okolnih područ j a.

  • 8/20/2019 GUP - Slavonski BROD

    16/60

    »SLUŽBENI VJESNIK« Strana: 16Broj: 2

    (5) 

    Na zemljištu predviđenom za izgradnjugrađevina pretežito zanatske namjene (12) moguć 

     je smještaj manjih i tehnološki jednostavnijihproizvodnih građevina i opreme onih proizvodnjikoje imaju manja prometna opterećenja, kod kojihse veći dio proizvodnog procesa odvija ugrađevinama (uključivo skladištenje sirovina iproizvoda) i koje se po veličini građevina ioblikovanju građevina mogu uklopiti u oblikovanjeokolnih područ ja (čije zgrade ne trebaju zbogproizvodnoga procesa biti visoke -više od općihuvjeta izgradnje- i koje neće narušiti vizualnu slikuSlavonskog Broda).

    (6)  Na područ ju grada se u zonamagospodarsko-proizvodne namjene ne smijusmještavati proizvodnje koje onečišćuju okoliš kaoi one koje su u slučaju oštećenja ili neispravnostirada mogu ugroziti stanovništvo.

    (7)  Opće uvj ete i naputke za smj eštaj igradnju proizvodnih namjena valja ugraditi uUrbanističke planove uređenja i Detaljne planoveuređenja.(8)  Kriteriji građenja određeni ovimodredbama odnose se na novo planiranu izgradnju.

    (9) 

    U predjelima gospodarsko - proizvodnihnamjena treba zadovoljiti slijedeće uvjete zagrađenje (uvjeti se u pravilu odnose na novoplanirane zgrade):

    1.  Koristiti građevne materijale otporne naoborine i vatru, a svojim oblikovanjem imaterijalima zgrade se trebaju uklopiti usliku grada i okolnoga krajobraza.

    2.  Građevna linija u pravilu treba biti naudaljenosti od regulacijske linije 20metara, a iznimno na udaljenosti od 10metara ovisno o lokalnim uvjetima.

    3.  Dio čestice između građevne i regulacijske linije važan je za sliku ulice i zadoživljaj cjelovitog izgleda gospodarskogaprostora. Zbog toga je taj prostor potrebnopromišljeno arhitektonski i parkovnooblikovati, a može ga se urediti i kaododatno parkiralište zaposlenih i gostiju.

    4.  Najveća izgrađenost gradivog dijelagrađevne čestice može biti 50% površinečestice. Najmanja parkovno oblikovanapovršina mora biti 20% površine građevnečestice. Najmanje polovica parkovnooblikovane površine čestice mora bitizasađena visokim drvećem. Uz svakuogradu prema susjednoj čestici u pravilutreba posaditi drvored. On će pridonijetiljepšem izgledu cijeloga gospodarskogapredjela jer će vizualno umanjiti razmjernovelike zgrade, te doprinijeti humanizacijiprostora.

    5.  Visina zgrade od kote konačno uređenogterena do vijenca mora biti u skladu s

    namjenom i svrhom same zgrade, ali nesmijebitivećaod:

    15,00 m za gospodarsku - pretežnoindustrijsku namjenu (II), ll,00mza

    gospodarsku -pretežno zanatskunamjenu (12).

    Iznimno, neki dijelovi zgrade mogu bitiviši ako je to potrebno zbog odvijanjatehnološkoga procesa (dimnjak, filtar, kran i si.).Gornji rub stropne konstrukcije podruma ne smijebiti više od 1,20 metara iznad kote konačnouređenoga terena uz samu zgradu.6.  Zbog što primjerenijeg uklapanjagospodarskoga prostora u sliku krajobrazapotrebno je osobito pozorno oblikovati krov ipokrov. Treba izbjegavati svijetle i reflektirajućeboje pokrova. Preporuča se izvedba kosoga krova,a dozvolj ava se gradnj a ravnih krovova.7.

     

    Najmanja udaljenost zgrade od međesusjedne čestice mora iznositi najmanje polovicuzabatne visine zgrade, ali ne manje od 5,5 metara(prostor potrebe prilaza vozila za hitne intervencijei drvored uz među čestice).8.  Tijekom proizvodnog procesa iliuskladištenj a sirovina, polu-gotovih ili gotovihproizvoda ne smiju se javljati štetni i opasniplinovi ili neke druge vrste nedozvoljenogaonečišćenja zraka, vode i tla. Ako dolazi dokontroliranog izljeva štetnih tvari, tada je potrebnoprovesti odgovarajuće filtriranje, taloženje ilipročišćavanje prije ispuštanja u okoliš. Ako postojiopasnost prolijevanja štetnih tekućina u terenprilikom skladištenja na otvorenom, tada se zacijelu parcelu treba provesti djelotvorna drenaža iodvodnja s odgovarajućim uređajem za filtriranjeprije ispusta u javni sustav odvodnje.9.

     

    Prije priključivanja građevina nainfrastrukturne sustave treba zatražiti i dobitisuglasnost na potrebne kapacitete od nadležnihpravnih osoba s javnim ovlastima na temeljuodgovarajuće tehničke dokumentacije.10.  Utovar, istovar ili pretovar teretnih vozilamože se obavljati samo na građevnoj čestici. Načestici se mora osigurati i parkiralište za osobnavozila zaposlenika i poslovnih stranaka.11.  Ograda čestice, osobito prema ulici, morabiti kvalitetno arhitektonski oblikovana. Može bitimetalna, djelomice zidana, betonska, drvena ilikombinirana. Preporuča se da bude ozelenjenaživicom. Ograda prema susjednim građevnimčesticama može biti metalna (rešetkasta ili ži

    čana)s gusto zasađenom živicom s unutrašnje strane

    ograde. Ograde mogu biti najveće visine od 180cm ako su providne, odnosno 130 cm ako suneprovidne (odredba se ne odnosi na živice).

    (10) Iznimno kod rekonstrukcije i/ili prenamjenepostojećih građevina unutar postojećih gabaritamože se zadržati postojeće stanje izgradnje i uvjetakorištenja čestice koji su različiti od uvjetapropisanih ovim Planom (odnose se na veću visinugrađevina, veću izgrađenost građevne čestice,manju udaljenost građevne linije od regulacijskelinije i udaljenost zgrade od međe građevnečestice).

    (11) Građenje novih te rekonstrukcija postojećihproizvodnih građevina kojima se povećava gabaritmijenjaju uvjeti korištenja prostora kao ipreparcelacija kojom se mijenja vlasnička strukturaunutar kompleksa «Đ. Đaković», luke i

  • 8/20/2019 GUP - Slavonski BROD

    17/60

    »SLUŽBENI VJESNIK« Broj: 2Strana: 17

    bescarinske zone «Bjeliš» moguće su isključivo natemelju Urbanističkog plana uređenja ili Detaljnogplana uređenja.

    3.2. Gospodarska - poslovna namjena (K)

    Članak 26.

    (1)  Ovim člankom propisuju se uvjetiizgradnje na zemljištima predviđenim ovimGeneralnim planom za gospodarsku - poslovnunamjenu (K). Pod gospodarskom - poslovnomnamjenom podrazumijevaju se čiste djelatnostikoje neće bukom i emisijama onečišćavati okoliš.To su različiti uredski prostori, trgovina tedjelatnosti od važnosti za obavljanje svakodnevnihfunkcija i održavanja grada.

    (2)  Na Planu 1. Korištenje i namjena prostora-1.1. Prostori za razvoj i uređenje - 1.1.1. Razvoj iuređenje naselja označeno je narančastom bojomzemljište namijenjeno za gospodarsku - poslovnunamjenu. Predviđene su tri vrste gospodarskih -poslovnih namjena: pretežito uslužna namjena(Kl), pretežito poslovno-prodajna (trgovačka)namjena (K2) i komunalno-uslužna (servisna)namjena (K3).

    (3)  Na građevnim česticama i u građevinamagospodarske namjene ne mogu se graditi stambene

    zgrade ili prostori. Postojeći prostori stambenenamjene mogu se zadržati uz nastojanje da se

    postupno prenamjene u osnovnu namjenu prostora.(4) U predjelima poslovnih namjena treba zadovoljiti slij edeće uvj ete za izgradnju:

    1. 

    Građevna linija treba biti na udaljenostinajmanje 10 metara od regulacijske linije. Upostojećem gradskom tkivu građevna linija možebiti i manja pa čak i na regulacijskoj liniji, ako je topotrebno zbog uklapanja u okolnu izgradnju.

    2.  Dio čestice između građevne i regulacijske linije važan je za sliku ulice. Zbog toga je tajprostor potrebno promišljeno arhitektonski i vrtnooblikovati, a moguće gaje djelomice urediti i kao

    dodatno parkiralište za zaposlenike i goste.

    3. 

    Najveća izgrađenost gradivog dijelagrađevne čestice može biti 50% površine čestice.Najmanja parkovno oblikovana površina mora biti20% površine građevne čestice. U postojećemgradskom tkivu parkovno oblikovana površinamože biti i manja, ali ne manja od 10% ukupnepovršine građevne čestice.

    4. 

    Visina zgrada namijenjenih poslovnimnamjenama može biti najviše P + 4 (prizemlje ičetiri etaže) bez potkrovlja. Kota završne plohepoda na razini razizemlja, prizemlja ili visokogprizemlja može biti najviše na visini do 1,2 metaraiznad konačno dovršenoga i zaravnatog tla uokolo

    zgrade. Visina nadozida mjerena od gotovog podapotkrovlja ne smije biti veća od 0,9 m. Veća visinazgrade je iznimno moguća pod uvjetom da sepredvidi Urbanističkim Planom uređenja iliDetaljnim Planom uređenja, ali ne više od P + 8

    (ukupno devet nadzemnih etaža - uključivoinstalacijske etaže, bez mogućnosti gradnjenadozida i potkrovlja) odnosno najviše 28 m dovijenca zgrade mjereno od niže kote konačnozaravnatog tla oko zgrade.

    5.  Zbog što primjerenijeg uklapanjagospodarskoga predj ela u sliku kraj obrazapotrebno je osobito pozorno oblikovati krov ipokrov. Dozvoljavaju se ravni i kosi krovovi.Treba izbjegavati svijetle i reflektirajuće bojekrovnih pokrova.

    6.  Najmanja udaljenost poslovne zgrade odčestica susjednih zgrada i ostalih čestica moraiznositi najmanje polovicu zabatne visine zgrade,ali ne manje od 5,5 metara (osiguranje prilazavozilima za hitne intervencije plus prostor zadrvored).

    7. Ograda čestice zgrada poslovne namjene,ukoliko se izvodi i to osobito prema ulici, mora bitikvalitetno arhitektonski oblikovana. Može bitimetalna, djelomice zidana ili kombinirana.Preporuča se da ozelenjavanje ograde živicom.Visina neprozirne ograde ili neprozirnih dijelovaograde je 130 cm (izuzev živice), a prozirnihograda do 180 cm.

    (5) 

    Kriteriji građenja određeni ovimodredbama odnose se na rekonstrukciju postojećih

    zgrada i na novo planiranu izgradnju.

    (6)  Iznimno kod rekonstrukcije postojećihzgrada može se zadržati zatečena veća visinazgrada i zatečena veća izgrađenost gradivog dijelačestice od propisanih ovim Planom.

    (7)  Na česticama s postojećim građevinamapretežito poslovne namjene mogući su svi oblicigrađevnih zahvata (primjerice: dogradnje,prigradnje, pregradnje, preoblikovanja i dr.) ako suu skladu s općim i posebnim odredbama ovogaGeneralnoga plana.

    (8) 

    Novo planirane površine poslovnenamjene koje se nalaze unutar obuhvata

    urbanističkih i detaljnih planova uređenja (UPU iDPU-a) ne smiju se izgrađivati do donošenja tihplanova.

    (9)  Pristanište - način uporabe utvrđuje serješenjem Ministarstva prometa i veza i lučkekapetanije.

    3.3. Turističko - ugostiteljska namjena (T)

    Članak 27.

    (1) Ovim člankom propisuju se uvjeti izgradnje nazemljištima predviđenim ovim Generalnim planomza gospodarsku ugostitelj sko-turističku namjenu.

    Na Planu 1. Korištenje i namjena prostora -1.1.Prostori za razvoj i uređenje - 1.1.1. Razvoj iuređenje naselja označeno je zemljište namijenjenoza gospodarsku ugostiteljsko-turističku namjenuoznačeno crvenom boj om.

  • 8/20/2019 GUP - Slavonski BROD

    18/60

    »SLUŽBENI VJESNIK« Strana: 18Broj: 2

    (2) 

    Gospodarska namjena - pretežitoturističko-ugostiteljska (TI) - (obuhvaćaju hotele,motele te prateće ugostiteljske i zabavne sadržaje,garaže, parkirališta i športsko - rekreacijskepovršine u funkciji osnovne namjene).

    (3)  Gospodarska namjena - pretežitoturističko-rekreativnu (T2) - (obuhvaćaju izletišta ikampove te prateće ugostiteljske i zabavnesadržaje, garaže, parkirališta i športsko -rekreacijske površine u funkciji osnovne namjene).

    (4)  Predviđena je obnova postojećih motela tegradnja novih hotela (TI). Turističko-ugostiteljskanamjena može sadržavati prateće sadržaje (manješportske, trgovačke i poslovne prostore koji činedo 30% ukupnog udjela prostora osnovne namjene)te koji ne smiju štetiti ugostiteljsko-turističkojnamjeni, estetskom izgledu ili narušavati okolniambijent zgrade osnovne namjene.

    (5)  Kriteriji građenja određeni ovimodredbama odnose se na rekonstrukciju postojećihzgrada i na novo planiranu izgradnju. Iznimno kodrekonstrukcije postojećih zgrada može se zadržatizatečena veća visina zgrada i zatečena većaizgrađenost dijela čestice od propisanih ovimPlanom.

    (6) 

    Najveća dozvoljena izgrađenost gradivogdijela građevne čestice turističke pretežito namjene

    (TI) utvrđuje se sa 40%. Iznimno u izgra

    đenimdijelovima grada izgrađenost čestice turističko-

    ugostiteljske namjene može biti 60%. Najvećadozvoljena visina izgradnje objekata turističkenamjene je P+4 (pet nadzemnih etaža) ali ne višeod 16,50 m do vijenca zgrade mjereno od niže kotekonačno zaravnatog tla. Najmanje 30% česticetreba parkovno oblikovati. Ove visine zgrada semogu povećati do visine P + 8 ako se za taj dioprostora izrađuje Detaljni plan uređenja.

    (7) 

    Najveća dozvoljena izgrađenost gradivogdijela građevne čestice turističke pretežito namjene(T2) utvrđuje se sa 10%. Iznimno u izgrađenimdijelovima grada izgrađenost čestice turističko-ugostiteljske namjene može biti 20%. Najvećadozvoljena visina izgradnje objekata turističkenamjene je P + 1 (dvije nadzemne etaže) ali ne višeod 8 m do vijenca zgrade mjereno od niže kotekonačno zaravnatog tla. Najmanje 30% česticetrebaparkovno oblikovati.

    (8) Parkiralište ili garažu za goste i zaposlene trebariješiti na vlastitoj čestici. Parkiralište treba izvestipo mogućnosti u grupama odvojenim zelenilom.

    4. UVJETI SMJEŠTAJAZGRADADRUŠTVENIH DJELATNOSTI

    4.1.1.

    Članak 28.

    (1) 

    Na područ ju obuhvata Generalnoga planapredviđene su slijedeće namjene za zgradedruštvenih djelatnosti: upravna (D 1), socijalnozbrinjavanje (D 2), zdravstvo (D 3), predškolsko

    obrazovanje (D4), školstvo (D 5), visoko učilište,znanost, istraživački centri (D 6), kultura (D 7),vjerska namjena (D 8), studentski i đački dom (D9) i površine na kojima se mogu planirati sve javnei društvene potrebe (D). Zgradama društvenihdjelatnosti smatraju se i zgrade namijenjenefizičkoj kulturi, upravi, vatrogasnoj službi i drugimsličnim namj enama.

    (2)  Razmještaj i veličina planiranih namjenaza zgrade društvenih djelatnosti prikazani su naplanovima 1. Korištenje i namjena prostora i - 1.1.Prostori za razvoj i uređenje - 1.1.1. Razvoj iuređenje naselja.

    (3)  Na područ ju obuhvata Generalnoga planapredviđena je izgradnja novih osnovnih škola.

    (4) 

    Na područ ju obuhvata Generalnoga planapredviđena j e izgradnj a novih dj eč j ih ustanova.

    (5)  Kriteriji građenja zgrada društvenihdjelatnosti određeni čl. 26. ovih odredbi odnose sena rekonstrukciju postojećih zgrada i na novoplaniranu izgradnju.

    Članak 29.

    (1) Najveća visina za zgrade društvenihdjelatnosti može biti:

    Podrum (Po) i pet nadzemnih etaža(prizemlje i četiri kata (P+ 4). Ako segradi potkrovlje ono može imati nadozidna pročelju do 0,9 metra visine iznad kotegornje plohe stropne ploče zadnjeg kata imože biti uređeno za namjenu koju imacijela zgrada, (dakle Po+P+4); ali ne višeod 16,50 metara do kote vijencapotkrovlja. Kod zgrada čija se visina nemože mjeriti brojem etaža (koncertnadvorana, športska dvorana i si.) najvećadozvoljena visina zgrade do krovnogvijenaca je 16,50 metara ili do visineodređene posebnim propisima.

    (2) 

    Visine zgrada društvenih djelatnosti trebauskladiti na svakoj stvarnoj lokaciji s okolnomizgradnjom, bez obzira na najveće dopuštenevisine. Ako je potrebno treba visinu vijencaprilagoditi visini vijenaca zgrada u neposrednomokruženju. Također je nužno prilagoditi zgraduobrisu naselja, vidljivom s glavnih cesta ilividikovaca. U tom smislu visinu zgrade trebaodrediti tako da se iznad linije obrisa naselja možeisticati krov, ali ne i pročelje zgrade. Iznimno kodrekonstrukcije postojećih zgrada može se zadržatizatečena veća visina zgrada i zatečena većaizgrađenost gradivog dijela čestice od propisanihovim Planom.

    (3)  Kota završne plohe poda prizemlja

    (visokog prizemlja) može biti najviše na visini do1,2 metara iznad konačno dovršenoga i zaravnatogterena oko zgrade.

  • 8/20/2019 GUP - Slavonski BROD

    19/60

    »SLUŽBENI VJESNIK« Broj: 2Strana: 19

    (4) 

    Ako se grade dječ ja ustanova (vrtić  i jaslice), osnovna ili srednja škola sjeverno odpostojeće zgrade, njihova udaljenost od postojećezgrade mora iznositi najmanje tri visine te postojeće zgrade. Ako se južno od navedenih zgradadruštvenih djelatnosti gradi nova zgrada, ona morabiti odmaknuta od zgrade društvene djelatnostinajmanje tri svoje visine.

    (5) 

    Najveća izgrađenost gradivog dijelagrađevne čestice za dječ je ustanove i škole možebiti 40%, kao i drugih sličnih zgrada uz koje seuređuje park. Površina čestice određuje se premalokalnim uvjetima uz preporuku da se za dječ jivrtić  površina čestice određuje po kriteriju 15-40m2/djetetu (a najmanje ukupne površine 0,4 ha), zaosnovne škole broja učenika u brojnijoj smjeni 30-50 m2/učeniku ( a najmanje ukupne površine 1 ha),a kod srednjih škola 20 - 40 m2/učeniku.Neizgrađeni dio tih čestica potrebno je prikladnoparkovno oblikovati (predvidjeti igrališta i sadržajeza boravak i igru djece) u skladu s propisanimstandardima i pravilima struke.

    (6)  Zgrade javne i društvene namjene trebaoblikovati tako da se uklope u ambijent, štujućivrijedna naslijeđena graditeljska, ambijentalna ikrajobrazna obilježja. Preporuča se kosi krov, ali sedozvoljava i izvedba ravnog krova ako ona nenarušava cjelovitost pročelja ulice i grupe zgrada ukojoj se gradi.

    (7) 

    Udaljenost građevne linije od regulacijskelinije treba odrediti u pravilu tako da je ispredzgrade predvrt. Kod zgrada koje se ugrađuju u već djelomice uobličeno gradsko tkivo, građevnu linijutreba prilagoditi okolnoj izgradnji.

    (8)  Na područ ju gradske tvrđave predviđa seprenamjena postojećih zgrada u prostore društvenei javne namjene u skladu s Urbanističkim planomuređenja i Detaljnim planom uređenja. Posebneuvjete za uređenje ovih prostora odredit ćenadležna ustanova za zaštitu kulturnog nasljeđa.Parkiralište će se urediti na površinama izvanTvrđave, a prilaz građevinama u Tvrđavidozvoljava se po posebnom režimu samo

    opskrbnim i vozilima za hitne intervencije.

    (9)  Vjerske zgrade gradit će se premapotrebama i sukladno Planu korištenja i namjeneprostora. Iznimno istaknuti dijelovi vjerskihobjekata (na primjer zvonik) mogu biti i viši ali neviše od 3 Om od kote konačno zaravnatog tla okozgrade. Postojeće vjerske zgrade mogu seproširivati sukladno prostornim uvjetima područ jaukojem se nalaze.

    (10) Na područ ju za koja se Generalnimurbanističkim planom propisuje izradaUrbanističkih planova uređenja i Detaljnih planovauređenja prije izrade tih planova nije dozvoljenoizdavati akte uređenja prostora za izgradnju zgrada

    društvenih djelatnosti. Na područ ju obuhvataUrbanističkog plana uređenja povijesneurbanističke cjeline Slavonskog Broda moguće jeizdavanje uvjeta i izgradnja zgrada društvenih

    djelatnosti na temelju izrađenog Urbanističkogplana uređenja.

    (10) Uvjeti izgradnje u ostalim dijelovimaobuhvata Generalnoga urbanističkog planautvrđuju se na temelju odredbi za provođenje ovogPlana. Ako se ne planira skora izrada UPU-a iliDPU-a prema obuhvatu određenom ovim Planom,iznimno je moguće izraditi Detaljni plan uređenjaza manji urbanistički cjeloviti predjel grada (manjiod obuhvata DPU-a propisanog ovim Planom) ukojemu se nalaze čestice na kojoj se planiraizgradnja društvenog sadržaja.

    5. UVJETI I NAČIN GRADNJESTAMBENIH ZGRADA(S)

    5.1. Opći uvjeti za gradnju i obnovustambenih zgrada

    Članak 30.

    (1)  Stambene zgrade moguće je graditi uzonama namijenjenim za stambenu i mješovitunamjenu. Na Planu 1. Korištenje i namjenaprostora 1.1. Površine za razvoj i uređenje naselja.Te su zone označene žutom bojom (S) (stambenanamjena)

    (2)  Stambene zgrade planiraju se kao niske

    individualne, individualne, više i visoke zgrade.Niska individualna zgrada u zoni (SI) jevisine do dvije etaže (P+l) s mogućnošćugradnj e podruma i potkrovlj a.Individualna zgradau zoni (S2) je visinedotri nadzemne etaže (P+2) s mogućnošćugradnj e podruma i potkrovlj a. Višazgrada u zoni (S3) je visine do petnadzemnih etaža (P+4) s mogućnošćugradnje podruma i potkrovlja. Nova zgradamora biti mjerilom, oblikovanjem itipologijom usklađena s okolnomizgradnjom.Visoka zgrada u zoni (S3) može se graditisamo na područ jima na područ jima na

    kojima je građenje regulirano detaljnijimplanovima uređenja (urbanističkim ilidetaljnim Planom uređenja), te može bitivisine najviše devet nadzemnih etaža(P+8) uz poštivanje međusobnihudaljenosti od susjednih zgrada igrađevnih parcela u smislu osiguranjaosunčanja, prozračivanja, te osiguranjapotrebnog broj a mj esta za promet umirovanju (garaže iparking).

    (3)  Više i visoke zgrade mogu se graditi naprostorima grada koji su potpuno komunalnoopremljeni što podrazumijeva izgrađenu i uređenuprilaznu ulicu ili put i priključke na:elektroopskrbu, plinoopskrbu, vodoopskrbu i

    gradsku odvodnju.

    (4)  Iznimno se niske individualne iindividualne zgrade mogu graditi i uz nižu razinukomunalne opremljenosti zemljišta kao prijelazno

  • 8/20/2019 GUP - Slavonski BROD

    20/60

    »SLUŽBENI VJESNIK« Strana: 20Broj: 2

    rješenje s obvezom izgrađene prilazne ulice,priključka na opskrbu električnom energijom, nalokalni izvor vodoopskrbe i izgradnju nepropusnesabirnejame.

    (5)  Kriterij i građenj a određeni od čl. 31. do40. ovih odredbi odnose se na rekonstrukcijupostojećih zgrada i na novo planiranu izgradnju.

    (6)  Iznimno kod rekonstrukcije postojećihzgrada može se zadržati zatečena postojeća većavisina zgrada i zatečena veća izgrađenost gradivogdij ela čestice od propisanih ovim Planom.5.1.1. Građevne čestice

    Članak 31.

    (1)  Građevnom česticom smatra se zemljišteodređenih dimenzija i namjene, s osiguranimneposrednim prilazom na javno prometnu površinui osiguranom mogućnošću priključenja na javnukomunalnu infrastrukturu, na kojem je dozvoljenzahvat u prostoru, sve sukladno važećemprostornom Planu.

    (2)  Oblik i veličina građevne čestice trebaomogućiti njeno svrhovito korištenje i izgradnju.Treba ujednačavati veličinu i oblik građevnihčestica. Oblik i veličina građevne čestice utvrdit ćese detaljnim Planom uređenja ili aktom uređenjaprostora. Ako su postojeće čestice s već 

    izgrađ

    enom građevinom manje površine od ovimPlanom najmanje propisane veličine, moguća je

    gradnja, dogradnja i obnova zgrada na takvojčestici, ali pod uvjetom da konačna izgrađenostčestice ne bude veća od one propisane ovimPlanom, odnosno postojeće legalno izgrađenezgrade na česticama manjim od 240 m2 ne moguse tlocrtno povećavati već  se mogu rekonstruiratiunutar postojećih gabarita.

    (3)  Udaljenost samostojeće i poluugrađenezgrade od granica građevne čestice je najmanje 4mizuzev prema javnom prostoru (regulacijskoj liniji)gdje se udaljenost određuje odredbama ovog Plana.Ukoliko se zgrade grade na udaljenosti manjoj od4m, ali ne manjoj od 3m, treba previdjeti propisane

    mjere zaštite od požara te zgrada na tom pročeljumože imati pomoćne otvore (otvori za ventilaciju,

    otvori ostakljeni neprozirnim staklom bezmogućnosti otvaranja i si. - površine pojedinačnogotvora do 0,4m2). Iznimno ove udaljenosti mogubiti i manje kod postojećih legalno izgrađenihzgrada po važećim propisima do donošenja ovogPlana. Udaljenost od međe samostojećih ipoluugradenih niskih individualnih zgrada isamostojećih i poluugradenih individualnih zgradamože biti 3m. Na pročeljima niskih individualnih iindividualnih zgrada koje se grade na udaljenostiod 3m do 4m od susjedne međe mogu se graditiotvori i konstruktivni istaci krovne konstrukcije -strehe širine do 50 cm. Na niskim individualnim iindividualnim zgradama koje se grade na

    udaljenosti od 3m do 4m ne smiju se graditiprostorni istaci - balkoni, lođe, terase i si.

    (4)  Poluugradena zgrada gradi se na međiprema susjednoj građevnoj čestici. Na pročelju

    (zidu) takve poluugrađene zgrade građenom nameđi ne smije biti nikakvih otvora, tekonstrukcijom mora zadovoljavati uvjete zaštite odpožara (požarni zid). Krovište i odvodnjaoborinskih voda poluugrađene zgrade građene nameđi mora biti riješena prema vlastitoj građevnojčestici (nagib krova mora biti približno okomit nameđu susjedne građevne čestice na kojoj sepoluugradena zgrada gradi).

    (5) 

    Zazgradegrađenenaudaljenostimanjoj od3m od susjedne građevne čestice, kao i kodrekonstrukcije (dogradnje, nadogradnje i si.),primjenjuju se sva pravila i uvjeti za poluugrađenezgrade. Iznimno u dijelu grada i za građevine kojese grade temeljom posebnih uvjeta zaštitegraditeljskog nasljeđa uvjeti građenja građevinaodređuju se temelj om uvjeta nadležne službezaštite (konzervatorske službe).

    5.1.2. Građevna i regulacij ska linij a

    Članak 32.

    (1)  Građevna linij a j e obvezna linij a građenja zgrade. Iznimno za zgrade koje se grade naregulacij skoj liniji (građevna i regulacij ska linijase preklapaju) istaci etaža (katova) na pročeljuzakoje je određena građevna linija mogu bitidubine najviše do lm ako se nalaze na visini većoj

    od 4m metra od kote nogostupa (ili uređenog tla),te uz uvjet da ne mogu zauzimati više od 30 %

    pročelja etaže na kojem se grade. Kod ugrađenih ipolu ugrađenih zgrada istaci na pročelju morajubiti udaljeni najmanje za dvije dubine istaka odsusjednih zgrada. Istaci veće površine ili dubinemoraju se graditi na građevnoj linij i.

    (2) 

    Najmanja udaljenost građevne linije odregulacijske linije je 5,00 metara. Iznimno ako segrađevna linija planirane zgrade prilagođujegrađevnim linijama izgrađenih (postojećih) zgradagrađevna linija može biti i na manjoj udaljenosti odregulacijske linije, odnosno može se preklapati sregulacij skom linij om.

    (3) 

    Položaj regulacij ske linij e određuj e setako da se od osi prometnica određuje širinapropisanog koridora. Ukoliko je širina koridoraveća od raspoloživog prostora u slučaju postojećeizgradnj e, zadržava se postoj eća udalj enost uzuvj et da se kod rekonstrukcije zgrade ovaudaljenost ne smije smanjivati, odnosno da se kodrušenja postojećih i gradnje novih zgrada novazgrada gradi na propisanoj udaljenosti kojuodređuje prometni koridor ukoliko oblik i veličinagrađevne čestice to omogućavaju. Za područ ja zakoja se izrađuje Urbanistički plan uređenja iliDetaljan plan uređenja položaj regulacijske igrađevne linije određuje se tim planovima.

    (4)  Na mjestima većih gradskih križanja

    regulacij ska i građevna linija određuju se premaprojektu križanja (križanja glavnih gradskih ulica,državnih i županijskih cesta) uz obveznouvažavanje kuta preglednosti na križanju.

  • 8/20/2019 GUP - Slavonski BROD

    21/60

    »SLUŽBENI VJESNIK« Broj: 2Strana: 21

    (5) 

    Položaj građevne linije i uvjeti za građenjeistaka na područ ju zaštite kulturno - povijesnecjeline određuje se prema uvjetima nadležnekonzervatorske službe.

    5.1.3. Razina prizemlja i podrumaČlanak

    33.

    (1) 

    Kota završnoga poda etaže ulaza u zgradune smije biti manje od 10 cm, a ne više od 120 cmiznad kote uređenoga terena. Ako je kota podaulaza viša od 120 cm iznad kote uređenoga terenatada se izgrađeni dio zgrade ispod ulazne etažesmatra isto etažom (visoko prizemlje sepodrazumijeva kao kat).

    (2)  Preporuča se izvedba podruma koji semože koristiti i kao sklonište dopunske zaštite uslučaju ratnih opasnosti. Podrumom sepodrazumijeva etaža čija je kota gornje plohestropne konstrukcije (završenog poda prizemlja)najviše do 120 cm iznad kote uređenoga terena kodglavnog ulaza u zgradu. To se odnosi za zgradegrađene na ravnom terenu.

    (3) Kod zgrada na nagnutom terenu, te kad je ulazu zgradu s više kote terena, uzima se u obzir kotauređenog terena kod ulaza u zgradu. Kada je ulaz uzgradu na nižoj koti terena, podrumom se smatraju

    one etaže kod kojih je najmanje 50% volumenaispod razine terena i kojih je najniži dio podnepovršine podruma najmanje 120 cm ispod razinekonačno uređenog okolnog terena. Na kosomterenu se može izgraditi najviše jedna podrumskaetaža.

    5.1.4. Potkrovlje

    Članak 34.

    (1)  Korisnim potkrovljem se podrazumijevanajviša etaža čiji je nadozid najviše 0,9 metaraiznad kote gornje plohe stropne ploče zadnjeg kata,te s najmanjom svjetlom visinom prostorije od 2,40

    metara u sredini raspona. Pristup potkrovlju morase predvidj eti isključivo unutar zgrade.

    (2)  Korisno potkrovlje je moguće izvesti naniskim individualnim i individualnim zgradama, tena višim zgradama, ako to nije u suprotnosti suvjetima zaštite kulturnih dobara, te uvjetima iodredbama Detaljnog plana uređenja za područ jeza koje se izrađuje.

    (3)  Osvjetljenje prostorija u korisnompotkrovlju je prozorima u zabatnom zidu zgrade,prozorima u ravnini krova ili nadozidanimprozorima (oblik krovnih kućica). Nadozidaniprozori smiju se izvesti na međusobnoj udaljenostiod najmanje jednog razmaka krovnih rogova,

    uvučeni tlocrtno najmanje za vlastitu visinu (uukupnu visinu nadozidanog krovnog prozorauračunava se otvor i krovna konstrukcija prozora),i to mjereno u odnosu na liniju pročelja. Ukupnadužina nadozidanih krovnih prozora ne smije

    zauzimati više od 30% dužine krova, a ukupnapovršine krovnih otvora ne smije zauzimati više od25% tlocrtne površine krova nad pročeljem nadkojim se nalaze (pripadajućeg pročelja zgrade).5.1.5. Materijali i oblikovanje

    Članak 35.

    (1) 

    Zgrade moraju biti izgrađene od čvrstogagrađevnoga materijala koji je vatrootporan ivodootporan.(2)  Ako se koristi drvena grada tada ona morabiti zaštićena premazom koji će joj osigurati zadovolj avanj e o sno vnih protupožarnih uvj eta.(3)

     

    Arhitektonsko oblikovanje zgrada valjauskladiti s urbanističkom slikom Slavonskog Brodai krajobrazom. Prednost dati ožbukanimpročeljima, a obloge kamenom ili fasadnomopekom treba izbjegavati.

    5.1.6. Krovište i pokrov

    Članak 36.

    (1) 

    Krovovi zgrada mogu biti ravni,dvostrešni ili višestrešni. Kosi krovovi moguiznimno biti jednostrešni. Nagibi kosih krovovamogu biti od 25° do 35°, odnosno iznimno i drugihnagiba ako se radi o rekonstrukciji postojećihzgrada, odnosno građenju i rekonstrukciji zgrada

    sukladno uvjetima nadležne službe zaštitespomenika kulture. Dozvoljava se izvedba zgrade sravnim krovom ako oblikovanje udovoljavauvjetima zaštite kulturnih dobara, te ako se time nenarušava ambijentalna cjelovitost.

    (2)  Pokrov kosih krovova treba biti crijep.Mogu se dozvoliti i drugi pokrovi (u boji crijepa -crveno-smeđoj tamnoj boji) uz valjano stručnoarhitektonsko obrazloženje koje mora skrbiti oočuvanju tradicijske slike naselja. Ne dozvoljava sekorištenje valovitog salonita i sličnih materijala.Krovni prepust na zabatu može biti najviše 60 cm.Ako se izvodi krovni vijenac onda je on armirano-betonski ili drveni s istakom 20-60 cm koji se mjeriod vanjske ravnine zida koju određuje pretežni dio

    pročelja zgrade. Na kosim krovovima moraju sepostaviti snjegobrani.5.1.7. Javno uređena prometna površina

    Članak 37.

    (1) 

    Javno prometna površina je površinaprema posebnim zakonima koji to reguliraju,veličine, namjene, sadržaja i opremljenostikomunalnom infrastrukturom, sve sukladno premavažećim zakonima i propisima donesenim natemelju tih zakona. Urbanističkim planom i aktomuređenja prostora previđena javno prometnapovršina je propisane širine i stupnja uređenostikoja omogućuje kvalitetno i sigurno kretanje vozilai pješaka na način da se zadovoljavaju propisi i

    pravila struke, a uključivo uređenje kolnika,biciklističkih staza, nogostupa, zelenila i polaganjeinfrastrukture.

  • 8/20/2019 GUP - Slavonski BROD

    22/60

    »SLUŽBENI VJESNIK« Strana: 22Broj: 2

    (2) 

    Akt ostvarenja prava gradnje premaposebnim zakonima i propisima donesenim natemelju tih zakona može se izdati, ukoliko je, dograđevne čestice osiguran pristup na načina iztočke 1. članka 31. poglavlja 5.1.1. ovog Plana.Javnom uređenom prometnom površinom nesmatra se poljoprivredno poljski put prikazan nakatastarskoj podlozi Plana u postojećem stanju. Dabi takav put postao javna prometna površina za isti

     je potrebno prethodno ishoditi akt uređenjaprostora kojom će se odrediti širina kolnika,nogostupa, biciklističkih staza i zelenila, širinakoridora ulice, te način uređenja i polaganjaprateće infrastrukture.

    (3)  Akt uređenja prostora za građenjepojedinačne zgrade može se izdati tek nakon što jeizdan akt uređenja prostora za javno prometnupovršinu.

    5.1.8. Smještaj vozila na građevnoj čestici

    Članak 38.

    (1)  Na svakoj građevnoj čestici namijenjenojniskoj individualnoj ili individualnoj zgradipotrebno je osigurati dovoljan broj parkirališta igaraža za potrebe stanara u tim zgradama.

    (2)  Ako se u zgradi nalazi poslovni prostor

    (stambeno-poslovna zgrada ili stambena zgrada smanjim poslovnim sadržajem) potrebno jepredvidjeti i izvesti odgovarajući broj parkirališnihmj esta za potrebe stranaka ali ne na račundrvoreda. U slučaju da se unutar zgrade predviđa,ili se već  nalazi, neki poslovno-trgovačko-ugostiteljski sadržaj treba obvezno osiguratiprostor za zaustavljanje dostavnog vozila na samojgrađevnoj čestici. Ako to nije moguće onda trebaizvesti parkiralište u drvoredu unutar prometnogapojasa ulice (ukoliko se time ne umanjuje širinakolnika ili širina pločnika ispod dozvoljene širine -obvezna širina pločnika 2,0 metara a kolničke trake2,75 m).

    (3)  U slučaju da se na nekoj građevnoj čestici

    planira urediti ugostiteljski sadržaj (restoran, caffe,pizzeria i si.), obvezno treba na samoj česticiurediti parkiralište za osobna vozila posjetitelja.Ako to nije moguće tada se parkiralište možeizvesti na susjednoj čestici ili na nasuprotnojčestici s druge strane prometnice uz uvjet da je dosukladno namjeni prostora određenoj ovimPlanom. U slučaju da se radi o susjednoj česticitreba izvesti izravnu pješačku vezu parkirališta igrađevne čestice na kojoj se nalazi ugostitelj skisadržaj.

    (4) 

    Parkiralište se ne smije planirati dužpostojeće prometnice na način da se time sužujekolnik ili da se onemogući prolaz pješaka(potrebno je osigurati pločnik najmanje širine 2,0

    metra).

    (5)  Ako se parkiralište za dostavno vozilo nemože osigurati unutar pojasa prometnice tako dazaustavno vozilo ne ometa odvijanje kolnog i

    pješačkog prometa, tada se parkiralište moraosigurati na građevnoj čestici na kojoj se nalaziposlovni sadržaj.

    (6)  Ostali uvjeti parkiranja vozila određuju sedetaljnije u članku 39.

    5.1.9. Garaže, natkrivena parkirališta iparkirališta

    Članak 39.

    (1) Kod svih niskih individualnih, individualnih,viših i visokih stambenih zgrada potrebno jeosigurati najmanje po jedno parkirališno iligaražne- mjesto za svaki stan na parceli te zgrade.Kod poslovno-stambenih zgrada treba osigurati po

     jedno parkirališno ili garažno mjesto za svaki stan,te dodatna parkirališta za poslovne sadržaje naparceli te zgrade. Na svakih 50 m2 poslovnogprostora potrebno je osigurati najmanje jednoparkirališno ili garažno mjesto na parceli te zgrade.

    (2)  Manji broj parkirališnih mjesta moguće jeiznimno odobriti u potpuno izgrađenim dijelovimagrađevnoga područ ja naselja gdje zbog nedostatkaprostora nije moguće ostvariti ovaj kriterij, ali nemanje od 1 parkirališno-garažno mjesto na jedanstan.

    (3) 

    Garaža se može izgraditi unutar prizemlja,polu-ukopanog i ukopanog podruma stambene,pomoćne ili stambeno-poslovne, poslovne i javnezgrade, odnosno kao samostojeća zgrada.

    (4)  Građevna linija garaže treba biti najmanje5,00 metara od regulacijske linije. Iznimno možebiti na regulacijskoj liniji (ako je to predviđenodetaljnijim planovima, u slučaju strmog zemljištakada bi uvlačenje garaže na parcelu zahtijevaloveliki iskop koji bi mogao poremetiti stabilnostterena, i ako cesta s koje se ulazi u garažu niježupanijskog ili državnog značaja) i kod lokalnihuvjeta prema kojima se građevna linija novegradnje određuje prema postojećoj građevnoj linijizgrada na susj ednim česticama.

    (5)  Prostor ispred garaže se u pravilu koristiza vanjsko parkiranje vozila na građevnoj čestici,osim u slučajevima kada to nije moguće ili jeotežano (na česticama višestambenihzgrada).

    (6)  Iznad garaže u zonama SI i S2 može seizgraditi prohodna terasa kao proširenje stambenogprostora, poštujući propisane udaljenosti od susjednih zgrada i granica čestica..

    (7)  Ako se garaža niske individualne iliindividualne zgrade gradi kao samostojeća zgradatada ona može imati najveću visinu kao prizemnica(P), odnosno ako je teren u padu s mogućnošćuizgradnje podruma ispod garaže. Najveća tlocrtna

    neto veličina takve garaže može biti: 3,5 x 6,0metara za jednostruku, odnosno 6,0 x 6,0 metara zadvostruku garažu. Garaža može imati ravni ili kosikrov nagiba do 120 te bez nadozida. Garažu treba

  • 8/20/2019 GUP - Slavonski BROD

    23/60

    »SLUŽBENI VJESNIK« Broj: 2Strana: 23

    arhitektonski uskladiti s arhitektonskim oblikovanjem zgrade i okolnog prostora.

    5.1.10. Skloništa

    Članak 40.

    (1) 

    U gradu Slavonskom Brodu (unutarobuhvata Generalnoga plana) određuje se obvezaizgradnja skloništa osnovne i dopunske zaštite, tezaklona.

    (2)  U prvoj zoni zaštite grada u prostoruomeđenom: sa zapada trasom nekadašnje pruge S.Brod - B. Brod, sa sjevera lateralnim kanalom, sistoka potokom Glogovicom, te s juga rijekomSavom za sve poslovno- stambene i poslovnezgrade u kojima je broj stanara veći od 100 osoba ibroj zaposlenih veći od 50 osoba potrebno jeplanirati gradnju dvonamjenskih skloništa osnovnezaštite otpornost 100 kPa.

    (3) 

    Istočno, zapadno i sjeverno od prve zoneugroženosti za sve narečene građevine iz točke2.treba planirati gradnju dvonamjenskih skloništadopunske zaštite otpornost 50 kPa.

    (4) 

    Za postojeće višestambene i poslovnezgrade, koje nemaju podruma ili nemaju

    mogućnosti za dogradnju prostora koji bi mogaoslužiti kao sklonište dopunske zaštite potrebno je

    predvidj eti prostor za gradnju zaklona.

    (5)  Pri izgradnji skloništa treba uvažavatiuvjete racionalnosti građenja, dostupnost skloništa,broj ljudi koji se sklanja, vrste i namjene zgrada ukojima se skloništa grade, ugroženost zgrade uslučaju nastanka ratnih opasnosti, hidro-geološkeuvjete i druge