ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

PRIKAZ IZMJENA I DOPUNA ODLUKE O DONOENJU GENERALNOGA URBANISTIKOG PLANA SESVETA (Slubeni glasnik Grada Zagreba 14/03, 17/06, 3/07 - ispr., 6/08 - ispr., 1/09)

1. Tekst oznaen crnom bojom - tekst koji se nije mijenjao i istovjetan je tekstu Odluke o donoenju Generalnoga urbanistikog plana Sesveta (Slubeni glasnik 14/03, 17/06, 1/09), te tekst koji se dodaje Prijedlogom izmjena i dopuna Odluke o donoenju Generalnoga urbanistikog plana Sesveta oujak 2012. godina 2. Tekst oznaen ljubiastom bojom tekst koji se odnosi na ispravke Odluke o donoenju Generalnoga urbanistikog plana Sesveta (Slubeni glasnik 3/07 - ispr., 6/08 - ispr.)

Zagreb, travanj 2012.

1

Na temelju lanka 346. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine 76/07 i 38/09, 55/11 i 90/11) i lanka 38. toka 5. Statuta Grada Zagreba (Slubeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - proieni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09, 10/10), Gradska skuptina Grada Zagreba, na ___. sjednici, ___. ___________ 2012. donijela je ODLUKU o donoenju Generalnoga urbanistikog plana Sesveta

I. TEMELJNE ODREDBE lanak 1. Donosi se Generalni urbanistiki plan Sesveta (u nastavku teksta: Generalni urbanistiki plan), to ga je 2003. izradio Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zatitu okolia. Donose se Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog plana Sesveta (u nastavku teksta: Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog plana), to ih je izradio Gradski zavod za prostorno ureenje 2006. Donose se Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog plana Sesveta (u nastavku teksta: Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog plana), to ih je izradio Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada 2009. godine. Donose se Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog plana Sesveta (u nastavku teksta: Izmjene i dopune GUP-a Sesveta), to ih je izradio Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet 2012. godine. lanak 2. Generalnim se urbanistikim planom, u skladu sa Strategijom i Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske i Prostornim planom Grada Zagreba, utvruje temeljna organizacija prostora, zatita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, koritenje i namjena povrina s prijedlogom uvjeta i mjera njihova ureenja. Generalni urbanistiki plan sadri nain i oblike zatite i koritenja, uvjete i smjernice za ureenje i zatitu prostora, mjere za unapreivanje i zatitu okolia, podruja s posebnim i drugim obiljejima, te druge elemente vane za podruje Sesveta. POLAZITA I CILJEVI lanak 3. Prostor Sesveta razvijat e se i obnavljati usporedno i u meuzavisnosti s uravnoteenim, ravnomjernim i kvalitativnim razvojem Grada Zagreba, glavnoga grada Republike Hrvatske, uz ouvanje i razvijanje identiteta i individualnosti Sesveta. Cilj prostornog ureenja Sesveta je urbana obnova i konsolidacija njegova urbanog teritorija, to e se poticati sljedeim planskim mjerama:2

-

dopunjavanjem (poguivanjem) izgraenog teritorija; ouvanjem i ureivanjem neizgraenih prostora; poboljavanjem urbane mree i komunikacijskih sustava, posebice javnog prometa, te prometnog povezivanja sa Zagrebom; unapreivanjem sustava urbanog ureenja, gospodarenja prostorom i razvijanjem kvalitetne gospodarske strukture; ouvanjem povijesnih i prirodnih vrijednosti, te sustavnim evidentiranjem i sanacijom ugroenih vrijednosti zatiene povijesne jezgre i drugih nositelja povijesnog identiteta. lanak 4.

Generalni urbanistiki plan donosi se za graevinsko podruje Sesveta utvreno Prostornim planom Grada Zagreba, povrine 1.816 ha i za planiranih 60.000 stanovnika. Granice Generalnoga urbanistikog plana prikazane su na kartografskim prikazima iz lanka 5. stavka 4. toke B ove odluke. lanak 5. Generalni urbanistiki plan sastoji se od: Tekstualnog dijela u knjizi pod nazivom: Generalni urbanistiki plan Sesveta s izmjenama i dopunama Generalnoga urbanistikog plana Sesveta 2008. Grafikog dijela - Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog plana Sesveta 2008. koji sadri kartografske prikaze u mjerilu 1:5.000 i to: 1. KORITENJE I NAMJENA PROSTORA 2. MREA GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI 3.a PROMETNA MREA 3.b KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA Energetski sustav, pota i telekomunikacije 3.c KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA Vodnogospodarski sustav i gospodarenje otpadom 4.a UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA Urbana pravila 4.b UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA Zatieni i evidentirani dijelovi prirode i nepokretna kulturna dobra 4.c UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA Podruja primjene planskih mjera zatite Izmjene i dopune Generalnog urbanistikog plana sastoje se od: Tekstualnog dijela u knjizi pod nazivom: Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog plana Sesveta 2012. Grafikog dijela - Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog plana Sesveta 2012. koji sadri kartografske prikaze u mjerilu 1:5.000 i to: 1. KORITENJE I NAMJENA PROSTORA izmjene i dopune 2012. 2. MREA GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI izmjene i dopune 2012. 3.a PROMETNA MREA izmjene i dopune 2012. 3.b KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA Energetski sustav, pota i telekomunikacije izmjene i dopune 2012. 3.c KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA Vodnogospodarski sustav i gospodarenje otpadom izmjene i dopune 2012. 4.a UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA Urbana pravila izmjene i dopune 2012. 4.b UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA3

A B

A B

Zatieni i evidentirani dijelovi prirode i nepokretna kulturna dobra izmjene i dopune 2012. 4.c UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA Podruja primjene planskih mjera zatite izmjene i dopune 2012. Generalni urbanistiki plan iz stavka 1. toaka A i B, ovjeren peatom Gradske skuptine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skuptine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke. Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog plana iz stavka 1. ovoga lanka ovjerene peatom Gradske skuptine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skuptine Grada Zagreba sastavni su dio ove odluke. Elaborat GUP Sesvete - I. Konzervatorska podloga - nepokretna kulturna dobra, II. Evidentirani dijelovi prirode s uvjetima ureenja i koritenja (Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode, 2001., revizija 2003.) i kartografski prikaz Plan zona ugroenosti, u mjerilu 1:10.000, prilozi su Generalnome urbanistikom planu. Elaborat GUP Sesvete - I. Konzervatorska podloga - nepokretna kulturna dobra, izmjene (Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode, listopad 2004.), prilog je Izmjenama i dopunama Generalnoga urbanistikog plana. Elaborat GUP Sesvete - Konzervatorska podloga zatita nepokretnih kulturnih dobra, izmjene i dopune (Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode, oujak 2011.), prilog je Izmjenama i dopunama Generalnoga urbanistikog plana. lanak 6. Izrazi i pojmovi koji se koriste u smislu ove odluke imaju sljedee znaenje: 1. balkoni, loe, istaci - dijelovi graevine, u viim etaama, konzolno izbaeni izvan graevnog pravca prizemlja; - balkoni su otvoreni dio graevine; - loe su otvoreni natkriveni dijelovi graevine; - istaci su zatvoreni dio graevine izvan graevnog pravca; 2. DPU - detaljni plan ureenja; 3. dijelovi (etae) graevine: 3.1. podzemne etae su podrum (Po) i suteren (S); suteren dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50 % svoga volumena u konano ureeni i zaravnani teren uz proelje graevine; 3.2. nadzemne etae su prizemlje (P), kat (K) i potkrovlje (Pk) ili uvueni kat; uvueni kat najvii kat oblikovan ravnim krovom iji zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najvie 75% povrine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova graevine; 4. Generalni urbanistiki plan Sesveta (Generalni urbanistiki plan) - prostorni plan koji se, u skladu sa zakonom, donosi za graevinsko podruje dijela naselja Sesvete (urbani dio) granice kojega su odreene Prostornim planom Grada Zagreba; 5. gradski projekt - sloene aktivnosti u ureenju prostora od osobitog interesa za Grad, u gradskim se projektima Grad javlja kao sudionik u realizaciji, bilo da je vlasnik zemljita bilo da je uloio ili e tek ulagati u novu gradsku infrastrukturu ili u neku drugu novu gradsku kvalitetu; 6. graevinska (bruto) povrina GBP zgrade - zbroj povrina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk, uvueni kat) ukljuivo povrine loe, vanjskih stubita, balkone i terase, odreenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uraunava obloge, obzide, parapete i ograde;

4

7.

8. 9. 10.

11. 12. 13. 14.

15.

16. 17.

18. 19.

20.

21.

graevna estica - estica zemljita s pristupom na prometnu povrinu koja je izgraena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i povrinom od jedne ili vie estica zemljita ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti; gustoa stanovnitva (Gnst) odnos broja stanovnika i povrine obuhvata provedbenog dokumenta prostornog ureenja; individualna gradnja - gradnja individualnih graevina; individualna graevina graevina najvee visine tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, s mogunou gradnje podzemne etae; interpolacija - gradnja na graevnoj estici koja se nalazi u preteito izgraenom ulinom potezu, odnosno preteito dovrenom predjelu; izgraenost graevne estice - odnos tlocrtnih povrina svih graevina na graevnoj estici i ukupne povrine graevne estice, izraen u postocima; izvorni urbanistiki plan - plan po kojem se poelo graditi naselje; koeficijent iskoristivosti graevne estice (ki) - odnos graevinske (bruto) povrine i povrine graevne estice; koeficijent iskoristivosti nadzemno (ki nadzemno) se izraunava s omjerom graevinske (bruto) povrine samo nadzemnih etaa, ne raunajui podzemne etae; koridor ulice: - za planirane ulice osnovne uline mree: prostor unutar kojeg se osniva graevna estica ulice, ije se regulacijske linije u pravilu poklapaju s linijama koridora, - za postojee ulice osnovne uline mree: postojee stanje izvedenosti prometne povrine; krovna kuica - dio krovne konstrukcije iznad ravnine krovne plohe, ukupna duina krovnih kuica moe biti do jedne treine duine pripadajueg proelja graevine; lokalni uvjeti - temeljna su polazita za izradu provedbenih dokumenata prostornog ureenja i urbanistiko-tehnikih uvjeta za zahvat u prostoru, a sadre elemente stanja i prostornih mogunosti kao npr.: - reljef, voda i zelenilo; - posebno vrijedni dijelovi prirodne batine i kulturno-povijesnih graevina i cjelina; - karakteristini i vrijedni pogledi i slike mjesta; - ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja ljudi te pojedine graevine; - trgovi, ulice i drugi javni prostori; - veliina i izgraenost graevnih estica, nain gradnje, te visina i povrina postojeih graevina; - opremljenost komunalnom i prometnom infrastrukturom; - komunalna opremljenost; - druge posebnosti i vrijednosti; najmanji prostorni obuhvat za koji se utvruju lokalni uvjeti je ulini potez ili dio ulinog poteza koji ini prostornu cjelinu ili urbani blok - zona omeena javnom povrinom; mjeovita gradnja - gradnja niskih i individualnih graevina; naelna lokacija - sadraj, u pravilu, drutvene djelatnosti i posebne namjene, koji je obvezan u prostoru ; toan poloaj, odnosno lokacija i povrina estice odreuje se provedbenim dokumentom prostornog ureenja, a, iznimno, cjelovitim prostornim rjeenjem urbanog bloka; nadstrenica - graevina koja natkriva prostor (iznimno zatvorena s jedne strane kada se postavlja uz glavnu, pomonu graevinu, potporni zid ili meu susjedne graevne estice); niska gradnja - gradnja niskih graevina;

5

22. 23.

23.a 24. 25.

26.

27.

28. 29.

30. 31. 32.

33.

34. 35.

36.

37.

niska graevina - graevina visine do etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, s mogunou gradnje podzemnih etaa; niz - graevna cjelina od najmanje tri meusobno prislonjene graevine priblino jednakih gabarita i oblikovanja, gradnja i rekonstrukcija kojih uvjetuje cjelovito rjeenje graevne cjeline; nositelj izrade tijelo uprave Grada Zagreba odgovorno za postupak izrade i donoenja dokumenta prostornog ureenja; paviljon - graevina koja natkriva prostor u funkciji javnog koritenja neizgraenih povrina (Z, Z1, Z2); poluugraena graevina - graevina kojoj se jedna strana nalazi na mei graevne estice, a s drugih strana ima neizgraeni prostor (vlastitu esticu ili javnu povrinu), uz graevinu moe biti prislonjena pomona graevina; pomona graevina - graevina koja namjenom upotpunjuje individualnu i nisku graevinu (garae, spremita i druge pomone prostorije to slue za redovnu uporabu graevine), visine najvie dvije nadzemne etae, pri emu je visina prve etae do 3,0 m, a druga etaa oblikuje se kao potkrovlje bez nadozida, i s mogunou gradnje jedne podzemne etae; postojea graevina - graevina izgraena na temelju graevinske dozvole ili drugog odgovarajueg akta i svaka druga graevina koja je s njom izjednaena prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji; postojea katastarska estica - estica evidentirana katastarskim planom; postojee stanje izvedenosti prometne povrine - prometna povrina koja se kao takva u naravi koristi, odnosno: katastarska estica prometne povrine evidentirana u katastarskom operatu, dio druge katastarske estice na kojemu je kao stvarni nain uporabe u katastarskom operatu evidentirana prometna povrina ili prometna povrina ucrtana u odgovarajuoj geodetskoj podlozi; potkrovlje: - oblikovano kosim ili zaobljenim krovom moe imati najveu visinu nadozida 120 cm; - potkrovlje oblikovano kosim krovom moe imati maksimalni nagib 35. prirodni teren - neizgraena povrina zemljita (graevne estice), ureena kao zelena povrina bez podzemne gradnje, parkiranja, bazena, teniskih igralita i sl.; rezervacija proirenja postojee ulice - prostor rezerviran za proirenje postojee prometne povrine - ulice, unutar kojega do realizacije proirenja ulice nije mogua gradnja graevina, sadnja visokog raslinja; niti ureenje potrebnih parkiralina mjesta ili prirodnog terena odreenih ovom odlukom; irina prostora rezervacije proirenja postojee ulice odreena je odredbama lanka 38. ove odluke ili kartografskim prikazima; samostojea graevina - graevina koja sa svih strana ima neizgraeni prostor (vlastitu graevnu esticu ili javnu povrinu), uz graevinu moe biti prislonjena pomona graevina; tihi obrt - obrt koji u okviru svoje djelatnosti bukom, mirisom i intenzivnim prometom ne ometa stanovanje; tlocrtna povrina graevine (TP) - povrina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova graevine, osim balkona, na graevnu esticu, ukljuujui nadzemni dio podruma i nadstrenicu prema lanku 35. ove odluke i terase u prizemlju kada su iste konstruktivni dio podzemne etae; ugraena graevina - graevina kojoj se dvije strane nalaze na meama graevne estice, a s drugih strana ima neizgraeni prostor (vlastitu esticu ili javnu povrinu), uz graevinu moe biti prislonjena pomona graevina; UPU - urbanistiki plan ureenja;

6

38. 39. 40.

41. 42. 43. 44.

urbana matrica - mrea javnih prostora, ulica, trgova i drugih povrina neophodnih za ostvarivanje drugih namjena u prostoru; urbani blok - dio gradskog prostora omeen sa svih strana ulinom mreom ili drugim javnim prostorom (trg, park, javne zelene povrine i sl.); visina graevine (h) - mjeri se od konano zaravnanog i ureenog terena uz proelje graevine na njegovom najniem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja; najvea visina etae za obraun visine graevine, mjereno od poda do poda, iznosi za: - stambenu etau do 3,5 m (izuzev potkrovlja); - poslovnu etau do 4,0 m; - iznimno, za osiguravanje kolnog pristupa za interventna vozila najvea visina etaa prizemlja iznosi do 4,5 m; etae graevine mogu biti i vie od navedenih ukoliko to zahtijeva namjena graevine, ali visina graevine ne moe biti via od najvee visine odreene urbanim pravilom, izuzevi vjerske graevine; visoka gradnja - gradnja visokih graevina; visoka graevina - graevina od etiri i vie nadzemnih etaa s mogunou gradnje podzemnih etaa; vodno dobro - zemljite definirano Zakonom o vodama; zamjena postojee graevine je gradnja nove graevine u skladu s urbanim pravilima umjesto postojee graevine.

II. ODREDBE ZA PROVOENJE UVJETI ODREIVANJA I RAZGRANIAVANJA POVRINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA lanak 7. Uvjeti odreivanja koritenja povrina za javne i druge namjene u Generalnome urbanistikom planu su: - temeljna obiljeja prostora te ciljevi razvoja urbane kulture i razvoja Sesveta; - valorizacija postojee prirodne i izgraene sredine; - odrivo koritenje i kvaliteta prostora i okolia i unapreivanje kvalitete ivota; - postojei i planirani broj stanovnika; - poticanje razvoja pojedinih prostornih cjelina; - poveanje broja radnih mjesta na podruju Sesveta; - racionalno koritenje infrastrukturnih sustava. KORITENJE I NAMJENA PROSTORA lanak 8. Povrine javnih i drugih namjena razgraniene su i oznaene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. Koritenje i namjena prostora, u mjerilu 1 : 5.000 i to: 1. Stambena namjena (uta) S 2. Mjeovita namjena (naranasta) M 3. Mjeovita - preteito stambena namjena (naranasta) M1 4. Javna i drutvena namjena: (crvena)7

upravna D1 socijalna D2 zdravstvena D3 predkolska D4 kolska D5 za visoko uilite i znanost D6 za kulturu D7 vjerska D8 povrine na kojima su mogue sve javne i drutvene namjene (sve navedene i druge javne i drutvene namjene: HTV, politike organizacije, diplomatska predstavnitva s mogunou graenja rezidencijalne graevine, kongresni centri, specijalizirani odgojno-obrazovni centri za okoli i odrivi razvoj, portsko- rekreacijske dvorane, vatrogasne postaje i sl.) D 5. Gospodarska namjena: (ljubiasta) G - poslovna namjena K - ugostiteljsko - turistika namjena T Na povrinama oznaenima planskim znakom G mogue su sve namjene navedene u ovoj toki i proizvodna namjena (I). 6. portsko - rekreacijska namjena (zelena) R portsko-rekreacijska namjena - golf igralite(zelena) R1 7. Javne zelene povrine: (zelena) - javni park Z1 - sesvetske park - ume Z2 8. Zatitne zelene povrine (zelena) Z 9. Posebna namjena (ljubiasta) N 10. Povrine infrastrukturnih sustava (bijela) IS 11. Groblje (znak) 12. Vodno dobro - potoci, kanali (svijetloplava) V 13. Povrine za budui razvoj (siva) BR 14. Koridor posebnog reima potoka (svijetloplava) 15. Koridor posebnog reima dalekovoda (svijetlosiva) GUP-om su detaljno odreene granice mjeovite gospodarske namjene koje su naelno planirane Prostornim planom Grada Zagreba. Daljnje razgraniavanje unutar namjena iz ovoga lanka mogue je izradom provedbenih dokumenata prostornog ureenja.

-

1. STAMBENA NAMJENA - S lanak 9. Na povrinama stambene namjene postojee i planirane graevine su stambene ili preteito stambene. Na povrinama stambene namjene mogu se graditi graevine i ureivati prostori i za pratee sadraje: - prodavaonice robe dnevne potronje; - predkolske ustanove i kole; - ustanove zdravstvene zatite i socijalne skrbi;8

druge namjene koje dopunjavaju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju (osobne usluge, vjerske zajednice, poslovni prostori - uredi, portsko-rekreacijski sadraji i povrine i sl.); - javne i zatitne zelene povrine i djeja igralita. Pratei sadraji iz prethodnoga stavka mogu biti u sklopu stambene graevine, a njihova povrina moe biti najvie 20% ukupnog GBP-a na graevnoj estici. Postojei pratei sadraji vei od propisanih mogu se zadrati, ali bez poveavanja. Na zasebnoj graevnoj estici veliine do 1,0 ha mogu se graditi predkolske ustanove, kole, ustanove zdravstvene zatite i socijalne skrbi, vjerske graevine, manje elektoenergetske i komunalne graevine, portsko - rekreacijski sadraji i povrine, te javne i zatitne zelene povrine i djeja igralita. Na povrinama stambene namjene ne mogu se graditi graevine za proizvodnju, skladita, uslune djelatnosti to oneiuju okoli (servisi), ugostiteljstvo, odnosno sadraji koji bukom, mirisom i intenzivnim prometom smetaju stanovanju. Postojei takvi sadraji mogu se zadrati bez mogunosti irenja, s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju. 2. MJEOVITA NAMJENA - M lanak 10. Na povrinama mjeovite namjene postojee su graevine stambene, stambenoposlovne ili poslovne, dok su planirane graevine stambeno-poslovne ili poslovne, a mogu biti i stambene u skladu s urbanim pravilima ove odluke. Pod poslovnom namjenom podrazumijevaju se trgovaki, usluni i uredski sadraji. Na povrinama mjeovite namjene mogu se graditi graevine i ureivati prostori i za: - javnu namjenu; - trnice, manje robne kue, hotele; - ugostiteljstvo; - komunalne graevine i ureaje; - port i rekreaciju; - javne garae; - posebnu namjenu; - javne i zatitne zelene povrine i djeja igralita; - benzinske postaje, osim u povijesnoj jezgi Sesveta . Na povrinama mjeovite namjene ne mogu se graditi trgovaki kompleksi, te skladita kao osnovna namjena, osim prirunih skladita.

-

3. MJEOVITA - PRETEITO STAMBENA NAMJENA - M1 lanak 11. Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene, postojee i planirane graevine su preteito stambene, a mogui su i poslovni sadraji koji ne smetaju stanovanju. Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene mogu se graditi graevine i ureivati prostori i za: - prodavaonice robe dnevne potronje; - predkolske ustanove i kole; - ustanove za zdravstvenu zatitu i socijalnu skrb;9

tihi obrt i usluge domainstvima; politike i drutvene organizacije i sadraje kulture (izlobeni prostori i sl.), vjerske zajednice; - pote, banke i slino; - sadraji posebne namjene; - port i rekreaciju na otvorenim prostorima i u manjim dvoranama bez gledalita; - druge namjene koje dopunjavaju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju (osobne usluge, ordinacije, poslovni prostori - uredi, razna predstavnitva i drugo); - ugostiteljstvo; - javne garae; - javne i zatitne zelene povrine i djeja igralita. Pratei sadraji iz prethodnog stavka mogu biti u sklopu stambene graevine, a njihova povrina moe iznositi najvie do 30% ukupnog GBP-a na graevnoj estici. Na zasebnoj graevnoj estici veliine do 1,0 ha mogu se graditi predkolske ustanove i kole, ustanove za zdravstvenu zatitu i socijalnu skrb, vjerske graevine i graevine djelatnosti kulture, graevine posebne namjene, trgovako-usluni centri stambenog susjedstva, portsko-rekreacijski sadraji i igralita, javne i zatitne zelene povrine, javne garae, te manje elektoenergetske i komunalne graevine i ureaji. Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene ne mogu se graditi vei trgovaki centri koji svojim opsegom premauju potrebe stambenog susjedstva, graevine za proizvodnju i obrt, skladita i drugi sadraji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi nain smetaju stanovanju. Postojei sadraji iz prethodnog stavka mogu se zadrati bez mogunosti irenja, ali s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju. Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene postojee se garae ne mogu prenamijeniti. 4. JAVNA I DRUTVENA NAMJENA - D lanak 12. Na povrinama javne i drutvene namjene mogu se graditi graevine za javnu i drutvenu namjenu i pratee sadraje. Graevine za javnu i drutvenu namjenu mogu biti: - upravne D1, - socijalne D2, - zdravstvene D3, - predkolske D4, - kolske D5, - za visoko uilite i znanost D6, - za kulturu D7, - vjerske D8, - povrine na kojima su mogue sve javne i drutvene namjene (sve navedene i druge javne i drutvene namjene: HTV, politike organizacije, diplomatska predstavnitva s mogunou graenja rezidencijalne graevine, kongresni centri, specijalizirani odgojno-obrazovni centri za okoli i odrivi razvoj, portsko- rekreacijske dvorane, vatrogasne postaje i sl.) D. U graevinama javne i drutvene namjene mogu se graditi i prostori za sadraje to upotpunjuju i slue osnovnoj djelatnosti koja se u njima obavlja.10

Na povrinama javne i drutvene namjene mogu se graditi manje elektoenergetske i komunalne graevine i autobusni kolodvor s prateim sadrajima (trgovako-poslovnim i ugostiteljsko- turistikim). Na povrinama javne i drutvene namjene ne mogu se graditi stambene ni poslovne graevine. Na povrinama i graevnim esticama javne i drutvene namjene, izuzev predkolske i kolske, mogua je postava kioska za trgovinu na malo i uslunu djelatnost. Oblikovni i prostorni uvjeti za postavljanje kioska odreuju se posebnim Pravilnikom koji donosi gradonaelnik grada Zagreba.

5. GOSPODARSKA NAMJENA - G lanak 13. Za gospodarsku namjenu odreene su povrine: - gospodarske namjene G, - poslovne namjene K, - ugostiteljsko-turistike namjene T. Na povrinama gospodarske namjene - G mogu se graditi graevine sljedee namjene: proizvodna namjena - I: - industrijski, obrtniki i gospodarski pogoni svih vrsta, skladini prostori, - poslovni, uredski i trgovaki sadraji koji upotpunjuju osnovnu proizvodnu djelatnost; poslovna namjena - K: - poslovni, upravni, uredski, trgovaki, usluni i komunalno-servisni sadraji te poslovni hoteli. Na povrinama gospodarske namjene - G mogu se graditi graevine i za druge sadraje: - prodavaonice, izlobeno-prodajni prostori i graevine slinih sadraja; - ugostiteljske graevine i graevine za zabavu; - komunalne graevine i ureaji, te prometne graevine i javne garae; - portsko-rekreacijski sadraji; - javne i zatitne zelene povrine, te rasadnici; - istraivaki centri i kole vezane uz gospodarske djelatnosti i drugi sadraji koji upotpunjuju osnovnu namjenu; - benzinske postaje; - vatrogasne postaje. Na povrinama poslovne namjene - K mogu se graditi graevine za sljedee sadraje: - poslovni, upravni, uredski, trgovaki, usluni i komunalno-servisni sadraji te poslovni hoteli. Na povrinama poslovne namjene - K mogu se graditi graevine i za druge sadraje: - prodavaonice, izlobeno-prodajni prostori i graevine slinih sadraja; - ugostiteljske graevine i graevine za zabavu; - elektoenergetske i komunalne graevine i ureaji, te prometne graevine i javne garae; - portsko-rekreacijski sadraji, - uredski prostori, istraivaki centri i graevine javne i drutvene namjene, te drugi sadraji koji upotpunjuju osnovnu namjenu; - javne i zatitne zelene povrine; - benzinske postaje. Na povrinama ugostiteljsko-turistike namjene - T mogu se graditi: - hotel, izletite, kamp, te ugostiteljski sadraji.11

6. PORTSKO - REKREACIJSKA NAMJENA - R, R1 lanak 14. Na povrinama porta i rekreacije mogu se smjestiti portsko-rekreacijski sadraji. Povrine porta i rekreacije dijele se, ovisno o poloaju u prostoru i vrsti porta i rekreacije, na povrine na kojima se mogu graditi zatvorene ili otvorene portske graevine i drugi pratei prostori to upotpunjuju osnovnu namjeru i slue njoj, te na povrine na kojima se mogu ureivati otvorena igralita s manjim prateim prostorima. Iznimno, u zoni zahvata planirane namjene port i rekreacija oznake (R) na lokaciji portsko-rekreacijskog kompleksa Sesvete, utvruje se mogunost izvoenja zahvata ukljuivanjem prateih prodajno-poslovnih sadraja. Povrina porta i rekreacije - R1 ureuje se kao golf igralite s manjim prateim sadrajima. 7. JAVNE ZELENE POVRINE lanak 15. JAVNI PARK - Z1 Javni park je javni neizgraeni prostor oblikovan planski rasporeenom vegetacijom i sadrajima temeljno ekolokih i estetskih obiljeja, namijenjen etnji i odmoru graana. Funkcionalno oblikovanje parka odreuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekoloko, edukativno estetskih i rekreativnih povrina. Tipologija javnog parka odreena je nainom i razinom opremljenosti sadrajima, graevinama i drugom opremom. Prema tipologiji javni se parkovi diferenciraju na gradske parkove i parkove susjedstva. SESVETSKE PARK - UME - Z2 Sesvetske park - ume su ume kojih su funkcionalno-oblikovne karakteristike definirane njihovim prirodnim obiljejima. Sesvetske park - ume mogue je oblikovati kao parkovne povrine tako da se gospodarenjem zadri izvorna struktura ume, uz mogunost opremanja samo onim sadrajima koji e imati naglaeniju rekreativnu funkciju od ope korisnih funkcija ume. Razinu opremanja i povrinu ume to e se opremati sadrajima odreuju tijela nadlena za upravljanje umama i za zatitu prirode.

8. ZATITNE ZELENE POVRINE - Z lanak 16. Zatitne zelene povrine su povrine oblikovane radi potrebe zatite i ouvanja okolia (potone doline, tradicionalni krajolici, zatita rubova ume, zatita od buke i druge tampon zone).

12

9. POSEBNA NAMJENA - N lanak 17. Zone posebne namjene odreene su za potrebe Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i ureuju se prema posebnim propisima. 10. POVRINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA - IS lanak 18. Povrine infrastrukturnih sustava su povrine na kojima se mogu graditi komunalne graevine i ureaji, infrastrukturne graevine na posebnim prostorima i graevnim esticama, te linijske, povrinske i druge prometne graevine. Iznimno, na graevnim se esticama uz graevine iz prethodnoga stavka mogu graditi i poslovne graevine (uredske i pratee), vezano uz obavljanje osnovne djelatnosti. Na povrinama predvienima za gradnju komunalnih graevina i ureaja te infrastrukturnih graevina na posebnim prostorima i graevnim esticama mogu se graditi trafostanice 110/x kV, plinske regulacijske (PRS), razdjelne (RS) i blokadne (BS) stanice, te ispostave za deurne slube. Na povrinama predvienima za linijske, povrinske i druge prometne graevine mogu se graditi: - autobusni kolodvor i stajalita; - eljezniki kolodvor i stajalita s prateim sadrajima; - parkiralita, javne garae i garae; - benzinske postaje s prateim sadrajima; - eljeznike graevine i koridori s prateim sadrajima; - ulice i trgovi. Na povrinama infrastrukturnih sustava iz ovoga lanka ne mogu se graditi stambene graevine.

11. GROBLJE - (znak) lanak 19. Postojee groblje u sreditu Sesveta zadrava se u prostoru kao posebna parkovna povrina te se u tom smislu i ureuje.

12. VODNO DOBRO - potoci, kanali - V lanak 20. Potoci uerska reka, Trnava, Vuger, rnec, Jelkovec, Novaki, Magdalena, Kobiljak, Gornje Polje, urinica, Ina i drugi odravat e se i ureivati tako da se odri reim i propisana kvaliteta voda. Potoci se, u pravilu, ureuju otvorenog korita i prirodnog toka. Vodotoci na osobito vrijednim podrujima ureuju se pejsano.13

Na potocima i u njihovu neposrednom okoliu potrebno je ouvati postojee biljne i ivotinjske vrste. 13. POVRINE ZA BUDUI RAZVOJ - BR lanak 20.a Povrine za budui razvoj su povrine rezervirane za budue razvojne programe. Namjena i nain gradnje na povrinama za budui razvoj to su utvrene ovim planom, odredit e se provedbenim dokumentima prostornog ureenja. 14. KORIDOR POSEBNOG REIMA POTOKA lanak 21. Na povrinama za gradnju to granie s vodotokom, planiranom ili postojeom regulacijskom i zatitnom vodnom graevinom, te drugim vodnim dobrom, u svrhu spreavanja pogoravanja vodnog reima ograniavaju se prava vlasnika i korisnika zemljita za gradnju tako da se na udaljenosti od 5m od obale postojeeg, odnosno planiranog korita potoka u naselju, ne mogu graditi graevine ni podizati ograde. 15. KORIDOR POSEBNOG REIMA DALEKOVODA lanak 22. Koridorom posebnog reima odreena je najmanja udaljenost od dalekovoda koja se mora potovati prigodom gradnje graevina. Kod nadzemnih elektroenergetskih vodova graevina mora biti udaljena: - od osi DV 110 kV najmanje 10 m; - od osi DV 220 kV najmanje 12,5 m; - od osi DV 400 kV najmanje 15 m. 16. ZAHVATI KOJE JE MOGUE PLANIRATI U SVIM NAMJENAMA lanak 22.a Na povrinama svih namjena to su utvrene Generalnim urbanistikim planom Sesveta mogu se graditi ulice, trgovi, djeja igralita, infrastrukturna mrea i manje infrastrukturne i komunalne graevine i ureaji i mjerne postaje za praenje kakvoe zraka. Postava reklamnih panoa omoguuje se na povrinama svih namjena, u skladu sa posebnom odlukom Gradskog poglavarstva. RAZGRANIENJE NAMJENA POVRINA lanak 23. Detaljno razgranienje izmeu pojedinih namjena povrina, granice kojih se grafikim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit e se provedbenim dokumentima prostornog ureenja ili urbanistiko-tehnikim uvjetima za zahvat u prostoru.

14

Graevna estica za odreeni zahvat u prostoru moe se temeljem razgranienja oblikovati od jedne ili vie katastarskih estica uz uvjet da je vei dio graevne estice unutar osnovne namjene. Iznimno, graevna estica moe biti i manjim dijelom u osnovnoj namjeni, ali ne manjim od polovice minimalne povrine graevne estice odreene urbanim pravilom. Graevna estica moe se oblikovati temeljem razgranienja, ukoliko se preostali dio graevne estice koji nije u osnovnoj namjeni nalazi u zonama R, R1, Z1, Z2 i Z, s time da se izuzimaju zelene povrine u sustavu zatite, uz uvjet da se graevina smjesti na povrinu na kojoj je gradnja doputena. Urbanistiki parametri za graevnu esticu oblikovanu temeljem detaljnog razgranienja odreuju se prema minimalnoj graevnoj estici definiranoj urbanim pravilom, ili u odnosu na dio graevne estice u osnovnoj namjeni ako je on vei od minimuma propisanog urbanim pravilom. Detaljnim razgranienjem pojedinih namjena povrina ne moe se osnovati graevna estica iza graevne estice uz ulicu (drugi red gradnje). UVJETI UREENJA PROSTORA ZA GRAEVINE OD VANOSTI ZA DRAVU I GRAD ZAGREB lanak 24. Graevine od vanosti za Dravu i Grad Zagreb - prometne, komunalne, proizvodne i portske graevine, graevine javne i drutvene namjene, nepokretna kulturna dobra, te graevine posebne namjene - grade se i rekonstruiraju u skladu s namjenom prostora i posebnim propisima. Graevine od vanosti za Dravu i Grad Zagreb mogu se smjestiti na povrinama mjeovite namjene, mjeovite - preteito stambene namjene, javne i drutvene namjene, gospodarske namjene, poslovne namjene, portsko-rekreacijske namjene, posebne namjene, te na povrinama infrastrukturnih sustava. UVJETI SMJETAJA GRAEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI lanak 25. Graevine gospodarskih djelatnosti mogu se smjestiti na povrinama gospodarske namjene - G, poslovne namjene - K, mjeovite namjene - M, mjeovite - preteito stambene namjene - M1 i ugostiteljsko-turistike namjene - T. Smjetaj, odabir djelatnosti i tehnologija uskladit e se s mjerama zatite okolia i drugim prostornim karakteristikama, s tim da je doputena gradnja gospodarskih graevina koje nisu energetski zahtjevne, prometno su primjerene, zasnovane su na novim tehnologijama i imaju tradicijska obiljeja u ovom prostoru. Od najveega gospodarskog znaenja je gospodarska zona Sesvete, za koju e se provedbenim dokumentom prostornog ureenja odrediti zastupljenost pojedinih gospodarskih djelatnosti i prateih sadraja. Gospodarske graevine koje se grade na povrinama mjeovite namjene, gdje se grade i stambene graevine, ne smiju smetati stanovanju to podrazumijeva poslovanje bez velikog transporta kojim se ne stvara prekomjerna buka, ne zagauje zrak, te ne isputaju tetne otpadne vode. Uvjeti smjetaja i gradnje graevina gospodarskih djelatnosti odreeni su urbanim pravilima ove odluke i prikazani su na kartografskim prikazima 1. Koritenje i namjena15

prostora, 2. Mrea gospodarskih i drutvenih djelatnosti i 4.a Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - Urbana pravila, u mjerilu 1:5.000. UVJETI SMJETAJA GRAEVINA DRUTVENIH DJELATNOSTI lanak 26. U Generalnome urbanistikom planu osigurani su prostorni uvjeti za smjetaj i razvoj sustava drutvenih djelatnosti: predkolskih ustanova, osnovnih i srednjih kola, visokih uilita, znanstvenih institucija, graevina kulture i porta, zdravstvenih i socijalnih ustanova, uprave, vjerskih graevina, te drugih graevina javnog interesa. Graevine drutvenih djelatnosti mogu se smjestiti u zone javne i drutvene namjene, stambene namjene, mjeovite namjene, mjeovite - preteito stambene namjene, gospodarske namjene i portsko-rekreacijske namjene. Uvjeti smjetaja i gradnje graevina drutvenih djelatnosti odreeni su urbanim pravilima ove odluke i prikazani su u kartografskim prikazima 1. Koritenje i namjena prostora, 2. Mrea gospodarskih i drutvenih djelatnosti i 4.a Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - Urbana pravila, u mjerilu 1:5.000. U kartografskim su prikazima lokacije predkolskih ustanova, osnovnih kola, te zdravstvenih i socijalnih ustanova prikazane kao definirane zone u izgraenim podrujima i kao naelne lokacije na prostorima novih regulacija. U definiranim zonama javne i drutvene namjene mogua je gradnja graevina na temelju cjelovitoga prostornog rjeenja zone. Naelne lokacije su obveza za cijelo podruje na kojem se nalaze, a njihov toan poloaj i povrina definiraju se provedbenim dokumentima prostornog ureenja koji su obveza za predmetno podruje, a iznimno i cjelovitim prostornim rjeenjem urbanog bloka. Predkolske ustanove, osnovne i srednje kole lanak 27. Prigodom odreivanja lokacija za predkolske ustanove te osnovne i srednje kole mora se osigurati dostupnost prilaza i prijevoza i najvea mogua sigurnost polaznika. Pjeaki put djeteta, odnosno uenika, od stanovanja do predkolske ustanove, odnosno do kole ne smije biti prekidan jakim prometnicama. Lokacija graevine planira se na kvalitetnom terenu koji e omoguavati to dulji boravak djece na otvorenom, uz koritenje ozelenjenih i igralitima organiziranih povrina s primjerenom mikroklimom (primjerena udaljenost od jakih prometnica, proizvodnih pogona, veih parkiralinih povrina ili drugih zdravstveno nepovoljnih graevina). Na lokacijama uz kole, ako to doputaju prostorne mogunosti, ureivat e se i otvoreni portski tereni za rekreaciju stanovnika. Predkolske ustanove (djeje jaslice i vrtii) planiraju se tako da zadovolje potrebe odreenog podruja, odnosno da se njihovim rasporedom stvore optimalna gravitacijska podruja i tako omogui jednakomjerna dostupnost svim potencijalnim korisnicima. Potrebe za predkolskim ustanovama odreuju se na temelju pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovnitvu od 8%, s tim da je obuhvat u predkolskim ustanovama 76% te dobne skupine. Povrina graevne estice za graevinu visine do dvije nadzemne etae je najmanje 30 m2 po djetetu. Povrina graevne estice za graevinu visine tri nadzemne etae, pri emu se trea oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, je najmanje 25 m2 po djetetu. Mogunost gradnje podzemne etae.16

Odstupanja su mogua u ve formiranim dijelovima naselja u kojima, zbog postojee izgraenosti, nije mogue zadovoljiti spomenuti normativ, s tim da povrina estica ne moe biti manja od 2.000 m2. Osnovne kole planiraju se na temelju pretpostavljenog udjela djece od 10% u ukupnom stanovnitvu i obuhvatom od 100%. Prigodom projektiranja i gradnje osnovnih kola primjenjuju se, pored zakonskih odredbi, sljedei normativi i standardi: veliina graevne estice odreuje se tako da se osigura najmanje 30 m po ueniku, a iznimno 20 m2 u ve izgraenim gusto naseljenim podrujima, odnosno, u ve formiranim naseljima; prostorni kapacitet osnovnokolske graevine odreuje se najvie za 896 uenika u najvie 32 razredna odjela ako se radi o dvjema smjenama, te 560 uenika u 16 do 20 razrednih odjela ako se radi o jednoj smjeni to se utvruje kao standard koji se eli postii; maksimalni broj uenika u razrednom odjelu je 28. Na zemljitu za gradnju osnovne kole mora se osigurati povrina za kolsku zgradu, za odmor i rekreaciju, za vanjske portske terene, za zelene povrine i dr. Postojei srednjokolski centar zadovoljava sadanje i budue potrebe za srednjokolskim obrazovanjem, a ako bude potrebna jo jedna lokacija, moe se osigurati u zonama javne namjene. Zdravstvo i socijalna skrb lanak 28. Postojee graevine za zdravstvo i socijalnu skrb proirivat e se i adaptirati u skladu s prostornim mogunostima, a gradnja novih odredit e se prema potrebama, u skladu s posebnim standardima i na lokacijama usklaenima s planom koritenja i namjene prostora te urbanim pravilima ove odluke. Lokacija na kojoj e se graditi zdravstvena odnosno, socijalna ustanova mora biti odabrana tako da prua siguran pristup i kretanje, osobito invalidnim osobama. Dom za starije i nemone osobe planira se prema normativu 20 m2 zemljita po korisniku, od ega je 5 m2 zelenih povrina po korisniku. Kultura lanak 29. Vrste i povrine za sadraje kulture koji nedostaju, mogue je realizirati u obliku jedinstvenih graevina na povrinama javne namjene ili kao sistem kulturnih sadraja na razliitim lokacijama, povoljnima u odnosu na potrebe, smjetenima u zonama mjeovite namjene i mjeovite - preteito stambene namjene. Gradnja spomenika, spomen - obiljeja i sl. mogua je i unutar svih planiranih namjena, uz uvjet formiranja kvalitetnih ambijentalnih mikroprostora. port i rekreacija lanak 30. portski sadraji (otvoreni i zatvoreni) gradit e se prema potrebama i na lokacijama usklaenima s planom koritenja i namjene prostora.

17

Vjerske graevine lanak 31. Nove vjerske graevine grade se prema potrebama i na lokacijama u skladu s koritenjem i namjenom prostora. Na podrujima gdje se, zbog nove gradnje, nastanjuje vie od 5.000 stanovnika, osiguravat e se i omoguiti gradnja vjerskih graevina. Manje kapelice, krievi i sl. mogu se graditi i na javnim zelenim povrinama i zatitnim zelenim povrinama predvienima planom koritenja i namjene prostora. Drugi sadraji javnog interesa lanak 32. Drugi sadraji javnog interesa kao to su znanstvene institucije, uprava i pravosue, udruge graana, politike stranke i druge organizacije, ukljuujui i diplomatska predstavnitva, planiraju se prema potrebama i u skladu s posebnim standardima na lokacijama usklaenima s planom koritenja i namjene prostora. UVJETI I NAIN GRADNJE STAMBENIH GRAEVINA Uvjeti gradnje stambenih graevina lanak 33. Stambene se graevine mogu graditi na povrinama stambene - S, mjeovite - preteito stambene namjene - M1 i mjeovite namjene - M, a na nekim povrinama drugih namjena stanovanje je zastupljeno iznimno, kao pratei sadraj. Stambene se graevine mogu graditi kao individualne, niske i visoke graevine. Individualna stambena graevina je graevina do tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, s mogunou gradnje podzemne etae, s najvie tri stana i GBP-om do 400 m2. Niska stambena graevina je graevina do etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, s mogunou gradnje podzemnih etaa, u pravilu, s vie od tri stana. Visoka stambena graevina je graevina sa etiri i vie nadzemnih etaa, s mogunou gradnje podzemnih etaa. Graevine se mogu graditi samo uz rjeenje prikljuka na prometnu povrinu prema lanku 38. ove Odluke, prikljucima na mreu za opskrbu elektrinom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda. Iznimno, individualne stambene graevine mogu se graditi s rjeenjem opskrbe vodom prema mjesnim prilikama te odvodnjom voda u nepropusnu sabirnu jamu, ostalo prema prethodnom stavku. Omoguuje se rekonstrukcija i gradnja novih graevina na mjestu postojeih graevina prema odgovarajuim urbanim pravilima na izgraenim graevnim esticama, iako nemaju neposredan pristup s ulice ili pristupnog puta. Nain gradnje stambenih graevina lanak 34.18

Individualne se graevine mogu graditi kao samostojee, poluugraene i graevine u nizu. Niske se graevine mogu graditi samo kao samostojee graevine. Iznimno, ako je postojea susjedna graevina poluugraena, mogua je gradnja nove poluugraene graevine, s tim da ukupan GBP obje graevine ne prelazi najvei GBP samostojee graevine odreen urbanim pravilom. Nain gradnje nove graevine i gradnja zamjenske graevine odreuje se prema veliini i obliku graevne estice, a u skladu s urbanim pravilima ove odluke. Individualna graevina koja ima otvore prema susjednoj graevnoj estici mora biti udaljena od mee te graevne estice najmanje 3 m, ako urbanim pravilima nije drugaije odreeno. Ako niska graevina ima otvore prema susjednoj graevnoj estici mora biti udaljena od mee te graevne estice najmanje 5 m, ako urbanim pravilima nije drugaije odreeno. Visoka graevina mora biti udaljena najmanje polovicu svoje visine od mea pripadajue graevne estice, osim od onih mea na koje je prislonjena i javnoprometnih povrina (ulica, trg). Ako individualna i niska graevina nemaju otvore prema susjednoj graevnoj estici mogu biti udaljene od mee te graevne estice najmanje 1 m, ako urbanim pravilima nije drugaije odreeno. Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagraeni od staklene opeke i otvori s neprozirnim staklom veliine 60 x 60 cm. Balkoni, istaci, terase i otvorena stubita ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3 m od mee susjedne graevne estice. Detaljna pravila za uvjete i nain gradnje stambenih graevina odreena su u urbanim pravilima ove odluke i iskazana na kartografskom prikazu 4.a Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - urbana pravila, u mjerilu 1:5.000. Smjetaj graevine na graevnoj estici odreen je urbanim pravilima ove odluke. Graevine nije mogue smjestiti na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje postojee ulice. Nain gradnje pomonih graevina lanak 35. Na graevnoj estici individualne i niske graevine moe se graditi: - pomona graevina koja namjenom upotpunjuje individualnu i nisku graevinu, (garae, spremita i druge pomone prostorije to slue za redovnu uporabu graevine); visine najvie dvije nadzemne etae, pri emu je visina prve etae do 3,0 m, a druga etaa oblikuje se kao potkrovlje bez nadozida, s mogunou gradnje jedne podzemne etae; - nadstrenica namijenjena za natkrivanje parkiralita, terasa, stubita, ulaznih prostora, otvorenih povrina graevne estice i sl. uraunava se u izgraenost graevne estice (osim nadstrenice nad ulazom u graevinu), ne uraunava se u GBP; za njezin se smjetaj primjenjuju odredbe za pomone graevine. Graevni pravac pomone graevine, odnosno nadstrenice, u pravilu je iza graevnog pravca glavne graevine. Iznimno, na kosom terenu garaa se moe graditi ispred glavne graevine, odnosno na regulacijskoj liniji ili na rubu rezervacije postojee ulice, u skladu s lokalnim uvjetima. Najmanja udaljenost samostojee pomone graevine od susjednih graevnih estica mora biti 1 m, odnosno 3 m ako ima otvore prema susjednoj graevnoj estici.

19

Poluugraena pomona graevina mora biti prislonjena uz pomonu graevinu na susjednoj graevnoj estici, odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj graevnoj estici. Pomona graevina u nizu mora biti dvjema stranama prislonjena na susjedne graevine i odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednim graevnim esticama. Nadstrenice i pomone graevine ne mogu se smjestiti na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje postojee ulice. Ureenje graevne estice lanak 36. Graevne estice oblikuju se prema urbanim pravilima ove odluke. Postojei se reljef terena mora sauvati te se gradnjom podruma, terasa i potpornih zidova doputaju minimalne intervencije u postojeem terenu. Graevna estica individualne graevine ureuje se, u pravilu, na tradicionalan nain ureenja okunice, potujui funkcionalne i oblikovne krajobrazne karakteristike, uz upotrebu autohtonoga biljnog materijala, s tim da najmanje 30% povrine graevne estice mora biti prirodni teren. Okunica se hortikulturno ureuje visokom i niskom vegetacijom. Obvezan je hortikulturno ureen predvrt. Ograde prema ulici se izrauju, u pravilu, kombinacijom vrstog materijala i ivice ili prirodnog materijala - drvo, visine do najvie 1,5 m. Ograde izmeu graevnih estica ne mogu biti vie od 2,0 m, mjereno od nie kote konano zaravnanog terena. Graevna estica niske graevine ureuje se ovisno o predjelu u kojem se nalazi, s tim da najmanje 20% povrine graevne estice mora biti prirodni teren. U rezidencijalnim prostorima svaka nova graevina mora imati prostore za vanjski boravak stanara koji se hortikulturno ureuju visokom i niskom vegetacijom autohtonoga biljnog materijala. Ograde se, u pravilu, oblikuju niskom ivicom visine do 1 m. Graevna estica moe biti i neograena. U zonama i potezima urbaniteta svaka nova graevina mora imati ureene vanjske prostore za javno koritenje koji upotpunjuju nestambene sadraje prizemlja graevine, te se hortikulturno ureuju visokom i niskom vegetacijom. Graevna se estica, u pravilu, ne ograuje, izuzevi djelomino niskom ivicom visine do 1 m. Ograde, predvrtovi, terase, potporni zidovi, stepenice, kolne i pjeake rampe za pristup graevinama, bazeni, teniska igralita, potrebna parkiralina mjesta i prirodni teren odreen urbanim pravilima ove Odluke, kao i ostali elementi ureenja graevne estice, ne mogu se smjestiti na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje postojee ulice. Na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje postojee ulice mogue je ureenje travnjaka, bez sadnje visoke vegetacije, te minimalnog potrebnog pristupa graevini.

20

UVJETI UTVRIVANJA TRASA I POVRINA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE, ELEKTROENERGETSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREE lanak 37. Generalnim urbanistikim planom osigurane su povrine i koridori infrastrukturnih sustava i to za: - prometni sustav; - telekomunikacije i pote; - vodnogospodarski sustav; - energetski sustav. Postojee i planirane trase vodova komunalne infrastrukture, ovisno o lokalnim i tehnikim uvjetima, vodit e se u pravilu oznaenim koridorima u skladu s odrednicama lanaka 22.a i 55. ove odluke. Lokalne i tehnike uvjete za realizaciju komunalne infrastrukture utvruju nadlene slube. Koridori magistralnih elektroenergetskih vodova 110 kV i vodova komunalne infrastrukture prikazani su naelno na kartografskim prikazima 3.b KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, Energetski sustav, pota i telekomunikacije, i 3.c KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, Vodnogospodarski sustav i gospodarenje otpadom. Njihov detaljni poloaj odredit e se provedbenim dokumentima prostornog ureenja (DPU, UPU) i/ili lokacijskom dozvolom. Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te odredbama ove odluke. PROMETNA MREA lanak 37.a Na povrinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i ureivati: - ulice i trgovi; - javna parkiralita i garae; - eljeznike pruge; - biciklistike staze i trake; - pjeake povrine; - benzinske postaje; - prometni terminali i drugi pratei sadraji u funkciji prometa. Ulice i trgovi, biciklistike staze i trake, te pjeake povrine mogu se ureivati i graditi na povrinama svih namjena. U kartografskom prikazu 3.a PROMETNA MREA odreeni su koridori za ulina i eljezniko-ulina vorita, a detaljni visinski odnosi odreivat e se provedbenim dokumentima prostornog ureenja ili detaljnijim rjeenjima ulica. Ulice i trgovi lanak 38. Generalnim urbanistikim planom predvia se gradnja i ureenje uline osnovne mree koja se sastoji od gradske autoceste (gradska obilaznica), glavnih gradskih ulica, gradskih ulica, sabirnih ulica, te drugih nekategoriziranih ulica i rezerviranih koridora. Prigodom gradnje glavnih gradskih ulica i gradskih ulica u pravilu e se planirati drvoredi.21

Ukupna irina poprenog profila, odnosno razmak izmeu regulacijskih linija ulice, odreivat e se na temelju kartografskog prikaza 3.a PROMETNA MREA, u mj. 1:5.000, a raspored povrina unutar profila i njihovo tehniko oblikovanje na temelju urbanistikotehnikih uvjeta. Povrine planirane za gradnju ulica mogu se, prema potrebi, proiriti, posebno radi formiranja raskrija, prilaza raskriju, autobusnih ugibalita, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa i slino. Naelne irine koridora ili rezervacije proirenja postojee ulice za planirane kategorije ulica odreene su za: - gradsku autocestu 80 m; - glavnu gradsku ulicu 20 - 40 m; - gradsku ulicu 15 - 20 m; - sabirnu ulicu 8,5 - 12 m. Iznimno, kad to prostorne okolnosti nalau, ulice e se graditi s poprenim profilom ili rezervacijom proirenja postojee ulice, koji za gradsku autocestu iznosi najmanje 50 m, za glavnu gradsku ulicu najmanje 15,0 m, za gradsku ulicu najmanje 12,0 m, za sabirnu ulicu najmanje 8,5 m, a za druge nekategorizirane ulice najmanje 7,0 m. irina prometne trake za glavne gradske ulice i gradske ulice u pravilu iznosi 3,25 m (najmanje 3,0 m), za sabirne ulice 3,0 m, a za druge nekategorizirane ulice najmanje 2,75 m. Raskrija na ulinoj mrei u pravilu su u istoj razini, a na glavnim gradskim ulicama mogu biti i denivelirana ako to zahtijevaju prometne potrebe i doputaju prostorne mogunosti. Planirana slijepa ulica moe biti najvie duine do 180 m, uz uvjet da na kraju ima obvezno okretite za komunalna i druga vozila. Planirani pristupni put do graevne estice je najmanje irine 5,5 m ako se koristi za kolni i pjeaki promet, s tim da je njegova najvea duina 75 m i na njega se vee najvie pet individualnih stambenih graevina s najvie tri stana. Iznimno, planirani pristupni put do graevne estice je najmanje irine 3,0 m ako se koristi za kolni i pjeaki promet i najmanje irine 1,5 m ako se koristi za pjeaki promet, s tim da je njegova najvea duina 50 m i na njega se mogu prikljuiti samo dvije individualne stambene graevine s najvie tri stana. Kod postojeih ostalih nekategoriziranih ulica i rezerviranih koridora, i postojeih ulica koje nisu u osnovnoj ulinoj mrei ucrtanoj na kartografskom prikazu 3.a PROMETNA MREA, potrebno je osigurati prostor rezervacije proirenja postojee ulice koji iznosi najmanje 4,5 m od osi prometne povrine, osim u ve izgraenim dijelovima grada s formiranim ulicama, gdje ne moe biti manji od 2,75 m od osi prometne povrine. Omoguuje se rjeenje prikljuka graevinske estice na prometnu povrinu prema postojeem stanju izvedenosti, uz rezervaciju proirenja postojee ulice prema prethodnom stavku ili prema kartografskim prikazima, uz uvjet da njena irina u naravi nije manja od: - 3,5 m za individualne stambene graevine do 400m2 GBP s najvie tri stana; - 5,5 m za ostale individualne i niske graevine, osim graevina u zonama G, K, T; - 9 m za visoke graevine i graevine u zonama G, K, T. Ulice se mogu graditi etapno i po duini i irini.

22

Parkiralita i garae lanak 39. Potreban broj parkiralinih ili garanih mjesta (broj PGM) odreuje se na 1.000 m2 GBP-a, ovisno o namjeni prostora u graevini: Namjena prostora Stanovanje (ukoliko nije propisano urbanim pravilom) Proizvodnja, skladita i sl. Trgovine Drugi poslovni sadraji Restorani i kavane Fakulteti i znanstvene ustanove Prosjena vrijednost 15 8 40 20 50 15 Lokalni uvjeti 13-17 6-10 30-50 15-25 40-60 10-20

U graevinsku (bruto) povrinu za izraun PGM-a ne uraunavaju se garae i jednonamjenska sklonita. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne moe odrediti prema normativu iz stavka 2. ovoga lanka, odredit e se po jedan PGM za: - hotele, hostele i pansione na svake dvije sobe; - motele na svaku sobu; - kazalita, koncertne dvorane, kina i sl. na 18 sjedala; - portske dvorane i igralita s gledalitima na 18 sjedala i za jedan autobus na 400 mjesta; - ugostiteljsku namjenu na etiri do 12 sjedeih mjesta; - kole i predkolske ustanove, na jednu uionicu, odnosno za jednu grupu djece; - bolnice, na tri kreveta ili dva zaposlena u smjeni; - ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl., na dva zaposlena u smjeni; - vjerske graevine, na 5 do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima. Za odreivanje broja parkiralinih mjesta za kompleksne proizvodne, uslune, poslovne i trgovake sadraje treba, na temelju detaljnog programa graenja, utvrditi i eventualne dodatne parkiraline potrebe, vodei rauna o broju zaposlenih i posjetitelja, nainu dostave i otpreme robe i tehnolokim potrebama proizvodnje, blizini javnog prijevoza i slino. Garae se ne mogu prenamjenjivati za druge sadraje, a parkiralita samo iznimno, uz osiguravanje alternativnog smjetaja vozila. Parkiranje je mogue, u pravilu, na svim ulicama, uz uvjet potivanja zahtjeva sigurnosti prometa te osiguravanja prolaza za pjeake, bicikliste, vatrogasna i vozila hitne pomoi. Na ulicama na kojima se predvia gradnja parkiralita brzina kretanja motornih vozila ograniit e se na 50 km/h i manje. Od ukupnog broja parkiralinih mjesta, na javnim parkiralitima i u javnim garaama, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila invalida. Na parkiralitima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, prodavaonicu proizvoda dnevne potronje, potu, restoran i predkolsku ustanovu, mora biti osigurano najmanje jedno parkiralino mjesto za vozila invalida. Parkiraline se potrebe za pojedine graevine rjeavaju na graevnoj estici, a javna se parkiralita grade na javnim povrinama (ulicama i posebnim parkiralinim povrinama), te u javnim garaama. Na podrujima za koje postoji obveza donoenja provedbenih dokumenata prostornog ureenja, provedbenim se dokumentom prostornog ureenja moe omoguiti rjeavanje parkiralinih potreba za pojedine graevine i na javnim povrinama i/ili javnim garaama.

23

U sreditu Sesveta gradit e se javne garae i to najmanje tri sjeverno, te jedna juno od eljeznike pruge. Uz stajalita i terminale javnog gradskog prijevoza omoguuje se gradnja parkiralita. eljezniki promet lanak 40. Prostori za razvoj eljeznikog prometa odreeni su i oznaeni u kartografskom prikazu 3.a Prometna mrea. Planira se modernizacija Zagrebakoga eljeznikog vora i dogradnja dijelova eljeznike mree te osposobljavanje eljeznice za daljnje ukljuivanje u sustav javnoga gradskog i prigradskog prijevoza putnika. Planirani koridori omoguuju zadravanje postojeih i gradnju novih pruga bilo na postojeoj, podignutoj ili sputenoj niveleti, to e se definirati studijskim i projektnim rjeenjima Zagrebakoga eljeznikog vora. Industrijski kolosijeci gradit e se u skladu s potrebama. Biciklistike staze i trake lanak 41. Za promet biciklima gradit e se biciklistike staze bilo odvojeno od ulica bilo unutar ulinog profila kao zasebna povrina, odnosno prometnom signalizacijom obiljeena traka na kolniku ili nogostupu. Obvezna je gradnja biciklistikih staza koje su oznaene na kartografskom prikazu 3.a Prometna mrea. Biciklistike se staze, osim onih oznaenih u kartografskom prikazu, mogu graditi i na drugim mjestima. Najmanja irina biciklistike staze ili trake za jedan smjer vonje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m. Ako je biciklistika staza ili traka neposredno uz kolnik dodaje se zatitna irina od 0,75 m. Iznimno, zatitna irina nije obvezna ako je u ulici trajno ograniena brzina kretanja motornih vozila na 30 km/h. Ako je uzduni nagib biciklistike staze ili trake izvan uline povrine, u pravilu, ne moe biti vei od 8%. Pjeake povrine lanak 42. Pjeake povrine su: nogostupi, trgovi i ulice (pjeake zone), pjeaki putevi, pothodnici, nathodnici, prolazi i etnice. Nogostupi i pjeaki putovi moraju biti dovoljne irine, u pravilu, ne ue od 1,5 m. Iznimno, u vrlo skuenim uvjetima mogu biti i ue, ali ne manje od 1,2 m. Kad su nogostupi ui od 1,5 m na njih se ne smiju postavljati stupovi javne rasvjete ni bilo kakve druge prepreke koje oteavaju kretanje pjeaka. Prigodom formiranja novih ulica u kojima je omoguena gradnja stambenih graevina s vie od tri stana, irina nogostupa ne moe biti manja od, u pravilu, 2,5 m. Na raskrijima i na drugim mjestima gdje je predvien prijelaz preko kolnika za pjeake, bicikliste i osobe s tekoama u kretanju moraju se ugraditi sputeni rubnjaci.

24

Pjeake ulice i trgovi - pjeaka zona u povijesnom sreditu Sesveta naelno je oznaena u kartografskom prikazu 3.a Prometna mrea, a njezino detaljnije rjeenje predmet je urbanistiko-arhitektonskog natjeaja, odnosno provedbenog dokumenta prostornog ureenja. Benzinske postaje lanak 43. Postojee benzinske postaje prikazane su na kartografskom prikazu 3a. PROMETNA MREA. Nove benzinske postaje mogue je graditi na povrinama mjeovite namjene, izvan povijesne jezgre Sesveta, na graevnoj estici povrine do 1.000 m2 te na povrinama gospodarske i poslovne namjene i na povrinama infrastrukturnih sustava osim u koridorima prometnica. Postojee i planirane benzinske postaje s prateim sadrajima u funkciji ulinog prometa mogu se rekonstruirati, odnosno graditi tako da se osigura: - sigurnost svih sudionika u prometu; - zatita okolia ureenjem najmanje 20% graevne estice kao cjelovite hortikulturne povrine, uz oblikovanje pojasa zatitnog zelenila prema susjednim graevnim esticama. Odredbe ovoga lanka primjenjuju se i na plinske postaje za opskrbu motornih vozila gorivom. Prometni terminali i drugi pratei sadraji u funkciji prometa lanak 44. U cilju poboljanja organizacijskih i tehnikih uvjeta odvijanja javnog prometa Generalnim se urbanistikim planom omoguuje ureenje postojeih i gradnja novih terminalnih graevina i povrina na mjestima sastajanja dviju i vie vrsta putnikog prometa te ureaja za teretni promet pri emu se, uz ostalo, mora osigurati dostupnost svim korisnicima terminala, a posebno osobama s tekoama u kretanju. Prometni terminal Sesvete, koji obuhvaa eljezniki i autobusni kolodvor, sredinji je putniki terminal u kojem se stjeu glavne linije javnoga putnikog prometnog sustava Sesveta (eljezniki vlakovi meumjesnog i prigradsko-gradskog prometa, autobusne linije prigradsko-gradskog prometa i taxi) i mjesto velikog broja putnika koji, ovisno o cilju i izvoru putovanja, mijenjaju prijevozna sredstva. Postaje lokalnih putnikih vlakova prigradskog i gradskog prometa ureivat e se kao manji prometni terminali koji na ovim eljeznikim postajama sadre i parkiralita za automobile i bicikliste te stajalite za gradski autobus. Stajalita gradskih autobusa u obliku ugibalita gradit e se na ulicama gdje postoje prometne potrebe i prostorne mogunosti za njihov smjetaj. Na svim stajalitima gradskog autobusa mogu se graditi nadstrenice za putnike. Stajalita meumjesnih autobusa uredit e se u sklopu Prometnog terminala Sesveta, a mogu se graditi i na mjestima uz glavne gradske ulice, ovisno o prometnim potrebama u skladu s propisima. Stajalita i postaje u funkciji javnoga gradskog prijevoza putnika mogu se, prema potrebi, graditi i na lokacijama koje nisu oznaene u kartografskom prikazu, ako to pridonosi poboljanju javnog prijevoza.

25

Helidromi lanak 44.a Omoguuje se gradnja helidroma na povrinama na povrinama svih namjena utvrenih Generalnim urbanistikim planom, na lokacijama na kojima to dozvoljava konfiguracija terena, pravci vjetrova, mogunost prilaza i odleta, sukladno posebnim propisima. Helidromi se mogu izgraditi i na ravnim krovovima graevina koje zadovoljavaju spomenute propise. TELEKOMUNIKACIJE I POTA lanak 45. Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine i koridori za rekonstrukciju i gradnju: - distributivne kanalizacije; - telefonskih centrala; - graevine Udaljenog pretplatnikog stupnja (UPS-a); - radioodailjakih postaja i koridora; - mikrovalnih veza HRT-a, TV pretvaraa, odailjaa i veza HRT-a; - potanskih ureda. Predvia se proguavanje mree telefonskih govornica, uz normativ najmanje dvije telefonske govornice na 1.000 stanovnika u okolnim dijelovima, a u uem sreditu Sesveta najmanje jedna telefonska govornica na 200 stanovnika. Postojee i planirane graevine i mree telekomunikacije prikazane su na kartografskom prikazu 3.b KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, Energetski sustav, pota i telekomunikacije. U kartografskim prikazima koriteni simboli oznaavaju naelnu lokaciju. Generalnim urbanistikim planom omoguuje se poboljanje pokrivanja, poveanje kapaciteta mrea i uvoenje novih usluga i tehnologija, u cilju razvoja sustava pokretnih komunikacija. Postavljanje osnovnih postaja pokretne telekomunikacije na samostojee antenske stupove omoguuje se unutar zona oznaenih sa G, K, IS i Z, ali na udaljenosti ne manjoj od visine stupa u odnosu na najbliu zonu stambene namjene (S), mjeovite preteito stambene namjene (M1) i mjeovite namjene (M). Smjetaj samostojeih antenskih stupova je mogu i u zonama javne i drutvene namjene, osim predkolske i kolske. Omoguuje se smjetaj sklopova pokretnih komunikacija krovnim prihvatima na graevinama, u skladu s posebnim propisima. ELEKTROENERGETSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA lanak 46. Generalnim urbanistikim planom odreeno je da se na pojedinim povrinama, odnosno graevnim esticama mogu graditi i ureivati graevine elektroenergetske i komunalne infrastrukture i to: - graevine i ureaji za opskrbu vodom, odvodnju voda i ureenje potoka; - graevine za opskrbu energijom.26

Manje graevine elektroenergetske i komunalne infrastrukturne mree mogu se graditi na povrinama svih namjena. Elektroenergetska i komunalna infrastruktura s pripadajuim graevinama, zasebnim kartografskim znakovima za postojee i za planirano stanje prikazane su na kartografskim prikazima 3.b KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA Energetski sustav, pota i telekomunikacije i 3.c KOMUNALNA INFRASTRUTKURNA MREA Vodnogospodarski sustav i gospodarenje otpadom. U kartografskim prikazima koriteni simboli oznaavaju naelnu lokaciju. Graevine i ureaji za opskrbu vodom, odvodnju voda i ureenje potoka lanak 47. Generalnim urbanistikim planom osigurane su povrine i koridori za gradnju graevina i ureaja za opskrbu vodom: crpnih stanica, magistralnih vodoopskrbnih cjevovoda i drugih vodoopskrbnih cjevovoda. Generalnim urbanistikim planom osigurane su povrine i koridori za gradnju graevina i ureaja za odvodnju voda: kolektora, sabirnih kanala, kanalske mree, odunih kanala, ispusta i retencijskih bazena. Generalnim urbanistikim planom osigurane su povrine i koridori za gradnju graevina i ureaja za ureenje potoka: gradnju retencija za zatitu od tetnog djelovanja potonih voda, za ureenje postojeih potoka, posebno bujinih voda, prema Zakonu o vodama, odnosno odreeni su pojasi posebnog reima koritenja zbog odravanja vodnog reima, novo zajedniko otvoreno korito potoka Trnava - uerska reka. Graevine za opskrbu energijom Elektrina energija lanak 48. Generalnim urbanistikim planom zbog sigurnije opskrbe potroaa elektrinom energijom na podruju Sesveta odreeno je da e se: - sagraditi TS 400/220/110 kV erjavinec, te izvesti rasplet 110 kV vodova prema Dupcu, Jertovcu, Resniku i Dugom Selu; - revitalizirati pojedine starije graevine te dograditi 110 kV mreu na irem podruju; - sagraditi nova TS 110/x kV Sesvete, s prikljukom na 110 kV mreu; - sagraditi srednjonaponska (20 kV) i niskonaponska (0.4 kV) distribucijska mrea te interpolirati potreban broj novih TS 10 (20) / 0.4 kV u cilju sanacije stanja u "sivim zonama". Za nadzemne elektroenergetske vodove, ovisno o lokalnim uvjetima, osiguravaju se sljedei koridori: - DV 110 kV - irina koridora najmanje 20 m; - DV 220 kV - irina koridora najmanje 25 m; - DV 400 kV - irina koridora najmanje 30 m. Koridori kroz umska podruja, gdje se njihova konana irina odreuje prema propisanim sigurnosnim udaljenostima, formiraju se prema najveoj visini drvea, tako da, u sluaju pada drveta, drvo ne dosegne vodie. Iznimno, postojee i planirane nadzemne elektroenergetske vodove 110 kV s pripadajuim koridorom posebnog reima, ovisno o lokalnim i tehnikim uvjetima moe se

27

voditi kabelskim ili nadzemnim vodom, u pravilu, istom trasom u skladu s odredbama lanaka 22.a i 55. ove odluke. Omoguiti e se gradnja alternativnih izvora energije (solarne elektrane-kolektori, vjetroelektrane i dr.) prema posebnim propisima, na zemljitu i na graevinama, ovisno o ciljevima Plana. Prirodni plin lanak 49. Unutar obuhvata Generalnog urbanistikog plana Sesveta u potpunosti je provedena plinofikacija prirodnim plinom iroke potronje i industrije za postojeu izgraenost te osigurani uvjeti za proirenje plinoopskrbnog sustava u svrhu plinofikacije novih potroaa. Za opskrbu plinom odreene su povrine i koridori prema propisanim najmanjim sigurnosnim udaljenostima. Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine i koridori za rekonstrukciju i gradnju visokotlanih plinova (VTP), graevina plinskih regulacijskih (PRS), razdjelnih (RS) i blokadnih (BS) stanica te ispostava za deurne slube. Plinske regulacijske stanice (PRS) su nadzemne ili podzemne graevine. Oko njih se po potrebi izvan zone ugroenosti od eksplozije postavlja zatitna ograda. Do njih se polau visokotlani plinovodi (VTP) ili srednjotlani plinovodi (STP), a iz njih do potroaa vode srednjotlani plinovodi (STP) ili niskotlani plinovodi (NTP). Lokacija PRS mora imati pristupni put s javnoprometne povrine s jednim parkiralinim mjestom za povremeno parkiranje osobnog ili teretnog vozila. Razdjelne (RS) i blokadne stanice (BS) se grade nadzemno. Oko njih se po potrebi izvan zone ugroenosti od eksplozije postavlja zatitna ograda. Lokacija RS i BS mora imati pristupni put s javnoprometne povrine s jednim parkiralinim mjestom za povremeno parkiranje osobnog ili teretnog vozila. Plinovodi se polau podzemno na dubini s nadslojem do kote ureenog terena u naelu minimalno 1 m. Minimalne sigurnosne udaljenosti od susjednih osjetljivih graevina iznosi za: - magistralni plinovod Ivanja Reka TE-TO Zagreb 30 m od osi plinovoda; - VTP 10 m; - STP 2 m; - NTP 1 m. Minimalne sigurnosne udaljenosti od susjednih osjetljivih graevina za VTP, STP i NTP mogu se iznimnim i opravdanim sluajevima smanjiti uz primjenu posebnih mjera zatite i suglasnost Gradske plinare Zagreb. Minimalne sigurnosne udaljenosti plinovoda od drugih komunalnih instalacija i graevina odreene su posebnim propisima ovisno o vrsti druge instalacije i graevine. Radi opskrbe plinom podruja Sesveta planira se rekonstrukcija i dogradnja plinske mree. Plinoopskrbne graevine mogu se graditi i na povrinama i koridorima koji nisu oznaeni na kartografskom prikazu 3.b KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, Energetski sustav, pota i telekomunikacije, ako je to potrebno radi poveanja pouzdanosti ili irenja plinoopskrbnog sustava.

28

UVJETI UREENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH PODRUJA I CJELINA lanak 50. Generalnim urbanistikim planom utvrena su posebno vrijedna i osjetljiva podruja i cjeline za koja se odreuju posebni uvjeti koritenja, ureenja i zatite radi njihove zatite i ouvanja: - posebno vrijedna podruja prirode: osobito vrijedni dijelovi prirode evidentirani dijelovi prirode, potoci i njihove obale, ume; - posebno vrijedna izgraena podruja: kulturna dobra, zone i potezi urbaniteta i oblikovno vrijedna podruja; - toke i potezi kompozicijskih, panoramskih i vizurnih vrijednosti; - podruja sanacije: podruja i dijelovi ugroenoga okolia, oteenoga prirodnog ili kultiviranog krajobraza i gradske cjeline. Posebno vrijedna i osjetljiva podruja i cjeline oznaeni su na kartografskom prikazu 4.b UVJETI KORITENJA, UREENJA I ZATITE PROSTORA - Zatieni i evidentirani dijelovi prirode i nepokretna kulturna dobra, u mjerilu 1 : 5.000. Posebno vrijedna podruja prirode lanak 51. Osobito vrijedni dijelovi prirode - evidentirani dijelovi prirode Generalnim urbanistikim planom izdvojeni su osobito vrijedni dijelovi prirode. Popis evidentiranih dijelova prirode i onih predloenih za zatitu, te uvjeti ureenja i koritenja odreeni su odredbama lanaka 74. i 75. ove odluke te u elaboratu II. Evidentirani dijelovi prirode s uvjetima ureenja i koritenja koji je prilog Generalnome urbanistikom planu. Potoci i njihove obale Potoci koji nisu ureeni ureuju se, u pravilu, s otvorenim koritom, a potoci na osobito vrijednim podrujima prirode ureuju se pejsano. ume umske povrine trajno se tite namjenom sesvetske park - ume, a one utvrene kao posebno vrijedne tite se i uvjetima odreenima odredbom lanka 75. ove odluke te elaboratom iz stavka 1. ovoga lanka. Posebno vrijedna izgraena podruja lanak 52. Kulturna dobra Nain zatite, ureenja i koritenja nepokretnih kulturnih dobara odreen je odredbama lanaka 76. - 78. ove odluke te u elaboratu I. Konzervatorska podloga - Nepokretna kulturna dobra i Konzervatorska podloga zatita nepokretnih kulturnih dobra, izmjene i dopune, koji je prilog Generalnome urbanistikom planu. Zone i potezi urbaniteta te oblikovno vrijedna podruja U zonama, odnosno potezima urbaniteta i oblikovno vrijednim podrujima prigodom gradnje i ureenja treba voditi rauna o povijesnim, umjetnikim i ambijentalnim vrijednostima znaajnih prostora, cjelina i graevina, te o oblikovanju tradicijskih i novih mjesta okupljanja i zadovoljavanja svakodnevnih potreba ljudi vanih za prepoznavanje i identitet pojedinih predjela Sesveta i Sesveta u cjelini.29

Toke i potezi kompozicijskih, panoramskih i vizurnih vrijednosti lanak 53. Na tokama i potezima kompozicijskih, panoramskih i vizurnih vrijednosti moe se graditi samo ako se gradnjom ne ugroavaju kompozicijske, panoramske i vizurne vrijednosti, a u skladu s urbanim pravilima ove odluke. Podruja sanacije lanak 54. Dijelovi ugroenog okolia i podruja sanacije na kojima je ugroen okoli su posebno: - prostori u kojima je ugroen zrak, kao to je to sredinji prostor Sesveta i prostori uz glavne prometnice i proizvodne sadraje; - prostori u kojima je poveana buka, kao to je to sredinji prostor Sesveta, potezi uz znaajnije prometnice i uz djelatnosti koje su izvor buke; - prostori u kojima je ugroeno tlo radi odvijanja djelatnosti, kao to su to bive farme svinja i telia u Sesvetama i Sesvetskom Kraljevcu i skladite Ine u Sesvetama, nepropisno izvedenih septikih i sabirnih jama, nepostojanja graevina i ureaja za odvodnju otpadnih voda, prometa, deponiranja otpada i drugo; - vode u potocima radi nepropisno izvedenih septikih i sabirnih jama, nepostojanja graevina i ureaja za odvodnju otpadnih voda, deponiranja otpada i drugo; - prostori i graevine u kojima se obavljaju djelatnosti to poveavaju opasnost od eksplozije, poara i zagaivanja podzemnih voda, tla i zraka. Mjere sanacije propisane su posebnim zakonima i propisima te mjerama ovoga plana. Dijelovi oteenoga prirodnog ili kultiviranog krajobraza, te oteene gradske cjeline sanirat e se preoblikovanjem, prenamjenom ili oplemenjivanjem oteenih prostora, u skladu s planiranom namjenom, posebnim propisima, urbanim pravilima ove odluke i drugim mjerama. UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA - URBANA PRAVILA lanak 55. Ope odredbe Urbanim su pravilima odreeni oblici koritenja i nain gradnje u skladu s prirodnom i urbanistiko-arhitektonskom batinom, lokalnim uvjetima, te koritenjem i namjenom prostora. Urbanim se pravilima odreuju, meu ostalim, prostorni pokazatelji: veliina graevne estice, izgraenost graevne estice, koeficijent iskoritenosti graevne estice (k i), broj etaa graevine, visina graevine, te GBP graevine. Prigodom osnivanja graevne estice gradnja je mogua i na graevnoj estici povrine do 5% manje od povrine propisane urbanim pravilima ove odluke, ako se dio katastarske estice prikljuuje planiranoj ulici ili pristupnom putu, s tim da se kvantifikacija odnosi na propisanu esticu. Uline ograde i ograde izmeu graevnih estica za namjene koje nisu stambene odreuju se prema normativima osnovne namjene, i nije ih mogue smjestiti unutar rezervacije proirenja postojee ulice.30

Za prostore novih regulacija odreeni su i prostorni pokazatelji: Gnst - gustoa stanovnitva - odnos broja stanovnika i povrine obuhvata provedbenog dokumenta prostornog ureenja. Graevine se mogu graditi samo uz rjeenje prikljuka na prometnu povrinu prema lanku 38. ove Odluke, prikljucima na mreu za opskrbu elektrinom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda i s potrebnim brojem parkiralinih mjesta, u skladu s odredbama ove Odluke. Iznimno, individualne stambene graevine mogu se graditi s rjeenjem opskrbe vodom prema mjesnim prilikama te odvodnjom voda u nepropusnu sabirnu jamu, ostalo prema prethodnom stavku. Graevine nije mogue smjestiti na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje postojee ulice. Podruja na koje se odnose pojedina urbana pravila prikazana su na kartografskom prikazu 4.a UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA - Urbana pravila. Detaljno razgranienje izmeu urbanih pravila, granice kojih se grafikim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit e se provedbenim dokumentima prostornog ureenja ili urbanistiko - tehnikim uvjetima odreenim za zahvat u prostoru. Pri razgranienju prostora granice se odreuju u korist zatite prostora. Podruja za koje postoji obveza provedbe urbanistiko-arhitektonskih natjeaja i/ili obveza donoenja provedbenih dokumenata prostornog ureenja oznaeni su na kartografskom prikazu 4.c UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA - Podruja primjene planskih mjera zatite. Na podrujima za koje je propisana obveza donoenja provedbenog dokumenta prostornog ureenja, do donoenja provedbenog dokumenta prostornog ureenja mogua je rekonstrukcija i gradnja novih graevina na mjestu postojeih graevina u skladu s odredbama lanka 86. i urbanim pravilima ove odluke. Gradnja zamjenske graevine, odnosno nove graevine izgraene na mjestu ili u neposrednoj blizni mjesta prethodno uklonjene postojee graevine unutar iste graevne estice, uz uvjet da se ne mijenja namjena, izgled, veliina i utjecaj na okoli dotadanje graevine te rekonstrukcija graevine kojom se utjee na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeu graevinu, a kojom se ne mijenja usklaenost postojee graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena, pristup s prometne povrine, broj parkiralinih mjesta i odvodnja otpadnih voda nisu propisani. Rekonstrukcija i gradnja ulica, trgova, parkova, te komunalne infrastrukture omoguuje se na itavom gradskom podruju bez obzira na propozicije iz urbanih pravila. Gradnja manjih elektroenergetskih i komunalnih graevina, helidroma i reciklanih dvorita odredit e se tehnikim uvjetima za tu vrstu graevina, bez obzira na propozicije iz urbanih pravila. Omoguiti e se gradnja alternativnih izvora energije (solarne elektrane-kolektori, vjetroelektrane i dr.) prema posebnim propisima, na zemljitu i na graevinama, ovisno o ciljevima Plana. Unutar zatitne zone - zone zabranjene gradnje, koja je naznaena na kartografskom prikazu br. 4.a UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA - Urbana pravila, nije doputena izgradnja objekata osim onih koji su u funkciji obrane. lanak 56. Prostori Sesveta koriste se, ureuju i tite u skladu s prostornim posebnostima: 1. REZIDENCIJALNI PROSTORI Prostori postojeih regulacija - dovreni prostori: - Zatita i ureivanje vrijednog prostora individualne gradnje - Dubec, Novo Brestje, Sesvetski Kraljevec (1.1.);31

Zatita, ureivanje i dogradnja vrijednog prostora individualne gradnje - Inino naselje (1.2.); - Zatita i ureivanje prostora visoke gradnje - Luka, Selina, Dubec (1.3.); - Zatita i ureivanje povijesne jezgre starog sela - Sesvetski Kraljevec (1.4.). Prostori postojeih regulacija - prostori dovrenja: - Ureivanje i dogradnja prostora individualne gradnje (1.5.); - Ureivanje i dogradnja prostora niske gradnje (1.6.). Prostori novih regulacija: - Prostori niske gradnje (1.7.); - Prostori mjeovite gradnje (1.8.). 2. PODRUJA URBANITETA - Sredite Sesveta (2.1.) - Linearni potezi urbaniteta (2.2.) - Lokalne zone urbaniteta (2.3.) 3. GOSPODARSKE ZONE - Gospodarska zona Sesvete (3.1.) - Gospodarska zona Kobiljak i Sesvetski Kraljevec (3.2.) 4. PROSTORI TRANSFORMACIJE - Zona Badel (4.2.); - Zona Ciglana (4.3.); - Farma Sesvetski Kraljevec (4.4.); - Sopnica - Jelkovec (4.5.); - Duboki jarak (4.6.); - Sljeme Sesvete (4.7.); - Zona Ciglana - sjever (4.8.); - Zona Rimski put (4.9.). 5. PORTSKO - REKREACIJSKI KOMPLEKSI - portsko-rekreacijski kompleks s gradnjom (5.1.) - portsko- rekreacijski kompleks bez gradnje (5.2.) 6. JAVNE I ZATITNE ZELENE POVRINE Javni park: - Gradski park (6.1.); - Park susjedstva (6.2.). Sesvetske park - ume: - Sesvetske park - ume bez rekreacije (6.3.); - Sesvetske park - ume s rekreacijom (6.4.). Zatitne zelene povrine: - Zatitne zelene povrine uz infrastrukturne sustave (6.5.); - Zatitne zelene povrine uz ume, naselja (6.6.). -

1. REZIDENCIJALNI PROSTORI Prostori postojeih regulacija - dovreni prostori lanak 57. Zatita i ureivanje dovrenog prostora individualne gradnje - Dubec, Novo Brestje, Sesvetski Kraljevec (1.1.) Opa pravila: - zatita vrijednosti predjela kao cjeline, osobito urbane matrice;

32

zadravanje postojee planske regulacije i tipologije poluugraenih graevina i graevina u nizu; - uvanje, odravanje i ureivanje vrijednih graevina, parkova, drvoreda, ulica, trgova i postojee parcelacije; - gradnja graevina na postojeoj parcelaciji, interpolacijom i zamjenom tronih graevina, te rekonstrukcija graevina, uz uvjet da budu usklaene s okolnom gradnjom u pogledu tlocrtnih i visinskih gabarita, te oblikovnih karakteristika. Detaljna pravila a) Na povrinama stambene namjene: - gradnja (interpolacija) novih graevina; - visina graevine odreena je preteitom visinom izgraenoga ulinog poteza i ne moe biti via od: podzemna etaa i tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat; - graevne se estice ne mogu spajati niti se graevna estica moe dijeliti na dvije estice; - najvea izgraenost graevne estice ograniena je postojeom izgraenou okolnih estica i ne moe biti vea od 30% za samostojee graevine, 40% za poluugraene graevine i 50% za graevine u nizu; - najvei ki je 1,0 za samostojee graevine, 1,2 za poluugraene graevine i 1,5 za graevine u nizu; - najvei GBP na graevnoj estici je 400 m2; - postojei kontinuirani graevni pravac je obvezan; - najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 3 m; - prirodni teren mora biti najmanje 30% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati unutar rezervacije proirenja postojee ulice; - postojee se garae ne mogu nadograivati; - uvjeti za gradnju pomonih graevina odreeni su lankom 35. ove odluke; - uvjeti za ureivanje graevne estice odreeni su lankom 36. ove odluke; - potreban broj PGM-a osigurati na graevnoj estici (ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice) prema normativu 1 PGM/1 stan, a za druge namjene prema normativima iz lanka 39. ove odluke; - prigodom zamjene postojeih graevina postojei GBP i ki vei od odreenih ovim lankom mogu se zadrati, ali bez poveavanja; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga lanka; - prigodom rekonstrukcije postojea udaljenost od susjedne graevne estice koja nije manja od 1 m i postojei graevni pravac mogu se zadrati; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga lanka; - rekonstrukcija poluugraene graevine ili graevine u nizu uvjetuje idejno rjeenje cjeline; - iznimno, u junom dijelu Novog Brestja, gradnja samostojeih i poluugraenih graevina, te rekonstrukcija i zamjena postojeih graevina na graevnoj estici, najmanje povrine 350 m2 za samostojeu i 220 m2 za poluugraenu graevinu, najmanja udaljenost graevnog pravca od regulacijske linije ili ruba rezervacije za proirenje postojee ulice je 5 m, a drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga lanka; prigodom zamjene i rekonstrukcije postojeih graevina povrina graevne estice moe biti i manja od navedenih; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima za zamjenu i rekonstrukciju iz ovoga lanka; - iznimno, na sjeverozapadnom dijelu Dupca na sjevernoj strani produene Ulice M. Studine mogua je nova parcelacija prema postojeoj parcelaciji ugraenih graevina u toj ulici; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima za gradnju (interpolaciju) iz ovog lanka. -

33

b) Na povrinama javne i drutvene namjene: - gradnja samostojeih graevina, te rekonstrukcija i zamjena postojeih graevina; - najvea visina graevine je podzemna etaa i tri nadzemne etae; - najvea izgraenost graevne estice je 30%; - najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je h/2; - prirodni teren mora biti najmanje 40% povrine graevne estice, parkovno ureen, i nije ga mogue planirati unutar rezervacije proirenja postojee ulice; - potreban broj PGM-a rjeava se prema normativima iz lanka 39. ove odluke (ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice); - prigodom rekonstrukcije i zamjene postojeih graevina ako su postojea izgraenost graevne estice i visina graevine vee od odreenih ovim lankom mogu se zadrati, ali bez poveavanja; - gradnja novih graevina prema urbanistiko - arhitektonskom natjeaju. c) Na zatitnim zelenim povrinama: - ureenje prema urbanim pravilima iz lanka 71. ove odluke. lanak 58. Zatita, ureivanje i dogradnja prostora individualne gradnje - Inino naselje (1.2.) Opa pravila: - zatita vrijednosti predjela kao cjeline, osobito urbane matrice; - zadravanje postojee planske regulacije i tipologije samostojeih individualnih graevina; - uvanje, odravanje i ureivanje vrijednih graevina, parkova, drvoreda, ulica, trgova i postojee parcelacije; - gradnja graevina na postojeoj parcelaciji, interpolacijom i zamjenom tronih graevina, te rekonstrukcija graevina, uz uvjet da budu usklaene s okolnom gradnjom u pogledu tlocrtnih i visinskih gabarita i oblikovnih karakteristika. Detaljna pravila a) Na povrinama stambene namjene: - gradnja (interpolacija) samostojeih graevina; - visina graevine odreena je preteitom visinom izgraenoga ulinog poteza i ne moe biti via od: podzemna etaa i tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat; - graevne se estice ne mogu spajati niti se graevna estica moe dijeliti na dvije estice, osim ako je to u skladu s koncepcijom urbanistikog rjeenja po kojem je graeno naselje; - najvea izgraenost graevne estice ograniena je postojeom izgraenou okolnih estica i ne moe biti vea od 30%; - najvei ki je 1.0; - najvei GBP na graevnoj estici je 400 m2; - postojei kontinuirani graevni pravac je obvezan; - najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 3 m; - prirodni teren mora biti najmanje 30% povrine graevne estice, i nije ga mogue planirati unutar rezervacije proirenja postojee ulice; - postojee garae ne mogu se nadograivati; - uvjeti za gradnju pomonih graevina odreeni su lankom 35. ove odluke; - uvjeti za ureivanje graevne estice odreeni su lankom 36. ove odluke; - potreban broj PGM-a osigurati na graevnoj estici, prema normativu 1 PGM/1 stan, a za druge namjene prema normativima iz lanka 39. ove odluke (ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice);34

prigodom zamjene postojeih graevina postojei GBP i ki vei od odreenih ovim lankom mogu se zadrati, ali bez poveavanja; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga lanka; - prigodom rekonstrukcije postojea udaljenost od susjedne graevne estice koja nije manja od 1 m i postojei graevni pravac mogu se zadrati; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga lanka; - iznimno, na sjevernom dijelu Ininog naselja, mogua je gradnja samostojeih graevina na graevnoj estici najmanje povrine 600 m2, uz najveu izgraenost graevne estice 30%, graevina u nizu na graevnoj estici, najmanje povrine 200 m2, uz najveu izgraenost graevne estice 50%, najmanja udaljenost graevnog pravca od regulacijske linije planirane ili dovrene ulice odnosno ruba rezervacije proirenja postojee ulice je 5 m, a drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga lanka. b) Na povrinama javne i drutvene namjene: - gradnja samostojeih graevina, te rekonstrukcija i zamjena postojeih graevina; - najvea visina graevine je podzemna etaa i tri nadzemne etae; - najvea izgraenost graevne estice je 30%; - najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je h/2; - prirodni teren mora biti najmanje 40% povrine graevne estice, parkovno ureen i nije ga mogue planirati unutar rezervacije proirenja postojee ulice; - potreban broj PGM-a rjeava se prema normativima iz lanka 39. ove odluke (ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice); - prigodom rekonstrukcije i zamjene postojeih graevina ako su postojea izgraenost graevne estice i visina graevine vee od odreenih ovim lankom mogu se zadrati, ali bez poveavanja; - gradnja novih graevina prema urbanistiko - arhitektonskom natjeaju. lanak 59. Zatita i ureivanje prostora visoke gradnje - Luka, Selina, Dubec (1.3.) Opa pravila: - zatita i ureivanje urbanistikih cjelina naselja preteito visoke viestambene gradnje; - poboljavanje kvalitete stanovanja dovravanjem postojeih i uvoenjem novih sadraja, u pravilu, sadraja drutvenog i komunalnog standarda; - uvanje i odravanje urbane matrice, ulica, trgova i osobito zelenih povrina; - rjeavanje prometnih problema naselja gradnjom parkiralita i garaa, uz obvezno ouvanje zelenih povrina; - na javnim i zatitnim zelenim povrinama ne mogu se graditi graevine i ureivati parkiralita; - ouvanje izvornog oblikovanja graevina, karakteristinih vizura, elemenata i identiteta i slike naselja. Detaljna pravila a) Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene: - rekonstrukcija i zamjena postojeih graevina, te iznimno gradnja (interpolacija) samostojeih graevina, uz obvezno potivanje urbane matrice i tipologije gradnje prema koncepciji urbanistikih planova po kojem je graeno naselje; - na jednoj graevnoj estici mogue je graditi vie graevina; - nova graevina moe imati podzemnu etau i etiri nadzemne etae, s ravnim krovom ili krovom blagog nagiba do 10o;35

-

-

graevine se mogu graditi samo uz javni prostor - trg ili ulicu, najmanje irine 9 m; najvea izgraenost graevne estice je 50%; najvei ki graevne estice je 2,0; najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je h/2; najmanja meusobna udaljenost izmeu graevina unutar zahvata u prostoru je zbroj polovica njihovih visina; prirodni teren mora biti najmanje 20% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati unutar rezervacije proirenja postojee ulice; prirodni teren se hortikulturno ureuje; potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu 1 PGM/1 stan, a za druge namjene prema normativima iz lanka 39. ove odluke (ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice); zamjena postojeih graevina prema detaljnim pravilima iz ovoga lanka; rekonstrukcija postojeih graevina mogua je uz uvjet da se ouva osnovno arhitektonsko oblikovanje graevine; sanacija ravnog krova mogua je izvedbom kosog krovita do 6o skrivenog u vijencu kojim se nee naruiti izvorno arhitektonsko oblikovanje graevine; iznimno na podruju sjeverno od krianja Bistrike ulice i Trakoanske ulice, uz Bistriku ulicu mogua je gradnja samostojeih graevina, uz najveu izgraenost graevne estice 60% i visine 4 nadzemne etae, najvei ki nadzemno je 3,0; drugi uvjeti prema pravilima iz ovog lanka.

b) Na povrinama javne i drutvene namjene: - gradnja samostojeih graevina te rekonstrukcija i zamjena postojeih graevina; - najvea visina graevine je podzemna etaa i tri nadzemne etae; - najvea izgraenost graevne estice je 30%; - najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je h/2; - prirodni teren mora biti najmanje 40% povrine graevne estice, parkovno ureen i nije ga mogue planirati unutar rezervacije proirenja postojee ulice; - potreban broj PGM-a rjeava se prema normativima iz lanka 39. ove odluke (ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice); - prigodom rekonstrukcije i zamjene pos