granski sindikat prehrane, ugostiteljstva turizma ... sindikata nezavisnost/bilten...
TRANSCRIPT
-
GRA
NSK
I SIN
DIK
AT
PREH
RAN
E, U
GO
STIT
ELJS
TVA
TU
RIZM
A,
POLJ
OPR
IVRE
DE
VOD
OPR
IVRE
DE
I DU
VAN
SKE
IND
UST
RIJE
IZDA
NJE O
DBOR
A PO
VERE
NIKA
IN
STITU
TA Z
A KU
KURU
Z “Z
EMUN
POL
JE”/
April
200
6.
KO K
A@E
DA N
E M
O@E?
KO K
A@E
DA N
E M
O@E?
DR
AG
E N
A[
E K
OL
EG
INIC
E I
KO
LE
GE
,
KA
DA
SM
O S
E T
RU
DIL
I D
A V
AM
UK
A@
EM
O N
A ^
INJE
NIC
U D
A J
E
PR
IVA
TIZ
AC
IJA
NA
[E
G I
NS
TIT
UT
A V
EO
MA
MO
GU
]A
ST
VA
R,
NIK
O N
AM
NIJ
E V
ER
OV
AO
. IZ
OL
OV
AN
I O
D S
TV
AR
NO
ST
I, A
SV
E ^
EK
AJU
]I
FA
MO
ZN
I Z
AK
ON
O N
AU
^N
O-I
ST
RA
@IV
A^
KO
M R
AD
U I
UL
JUL
JKA
NI
RE
DO
VN
IM P
RIM
AN
JIM
A, N
IST
E N
I S
LU
TIL
I D
A N
EK
OL
ICIN
A L
JUD
I M
O@
E
BE
Z P
RO
BL
EM
A R
E[
ITI
BU
DU
]I
ST
AT
US
IN
ST
ITU
TA
. IS
PO
ST
AV
ILO
SE
DA
NA
M P
OM
EN
UT
I Z
AK
ON
UO
P[
TE
NIJ
E N
I P
OT
RE
BA
N, Z
BO
G O
NO
G
NE
SR
E]
NO
G D
.P. U
NA
ZIV
U F
IRM
E. D
A J
E T
O T
AK
O, D
OK
AZ
UJE
MO
PIS
MO
M K
OJI
JE
NA
[ D
IRE
KT
OR
PO
SL
AO
MIN
IST
AR
ST
VU
NA
UK
E I
ZA
[T
ITE
@IV
OT
NE
SR
ED
INE
RE
PU
BL
IKE
SR
BIJ
E, B
EZ
ZN
AN
JA I
SA
GL
AS
-
NO
ST
I O
RG
AN
A U
PR
AV
LJA
NJA
IN
ST
ITU
TA
.
DA
LI
TR
EB
A U
VE
TA
R B
AC
ITI
60 G
OD
INA
IS
TR
A@
IVA
^K
OG
RA
DA
?
DA
LI
JE N
AM
A J
ED
INA
[A
NS
A D
A N
AS
NA
BR
ZIN
U K
UP
I N
EK
O K
O J
E
IST
O T
AK
O B
RZ
O S
TIG
AO
DO
VE
LIK
OG
NO
VC
A P
A S
AD
A M
O@
E D
A
"SP
A[
AV
A"
US
PE
[N
E F
IRM
E, D
OK
JO
[ N
E P
RO
PA
DN
U?
DA
LI
JE M
OG
U]
E D
A N
IKO
GA
NE
IN
TE
RE
SU
JE N
I[T
A D
AL
JE
OD
PE
RIO
DA
IZ
ME
\U
DV
E P
LA
TE
?
ILI
NA
M O
PE
T N
E]
ET
E V
ER
OV
AT
I A
KO
KA
@E
MO
DA
IL
I N
AM
OP
ET
NE
]E
TE
VE
RO
VA
TI
AK
O K
A@
EM
O D
A
I R
ED
OV
NIM
PL
AT
AM
A M
O@
E D
O]
I K
RA
J.
I R
ED
OV
NIM
PL
AT
AM
A M
O@
E D
O]
I K
RA
J.
DA
BIS
MO
SP
RE
^IL
I Z
LO
NA
ME
RN
O T
UM
A^
EN
JE P
RE
TH
OD
NE
RE
^E
NIC
E,
NA
PO
MIN
JEM
O D
A N
AM
NIK
AK
O N
IJE
DR
AG
O [
TO
I
TA
KV
A M
OG
U]
NO
ST
PO
ST
OJI.
T
AK
VA
MO
GU
]N
OS
T P
OS
TO
JI.
SV
E J
E M
OG
U]
E D
OK
MI
]U
TIM
O I
TR
PIM
O.
SV
E J
E M
OG
U]
E D
OK
MI
]U
TIM
O I
TR
PIM
O.
DA
LI
SE
JE
DIN
O N
A S
TR
AH
OV
DE
MO
@E
RA
^U
NA
TI
-
ST
RA
H O
D N
EM
A[
TIN
E I
GU
BIT
KA
RA
DN
OG
ME
ST
A.
SV
AK
A P
RIV
AT
IZA
CIJ
A J
E B
OL
NA
, A
LI
KO
D N
AS
M
O@
E B
ITI
I G
OR
AS
VA
KA
PR
IVA
TIZ
AC
IJA
JE
BO
LN
A,
AL
I K
OD
NA
S
MO
@E
BIT
I I
GO
RA
NE
GO
[T
O M
OR
A.
NE
GO
[T
O M
OR
A.
SSA
MO
ZB
OG
NE
ZA
INT
ER
ES
OV
AN
OS
TI
ZA
PO
SL
EN
IH
AM
O Z
BO
G N
EZ
AIN
TE
RE
SO
VA
NO
ST
I Z
AP
OS
LE
NIH
2
-
2B
ilte
n O
DB
OR
A P
OV
ER
EN
IKA
IN
STIT
UTA
ZA
KU
KU
RU
Z
PIS
MO
KO
JE O
TK
RIV
A N
AM
ER
E
Dok je o
ptu
`iv
ao d
ruge z
a n
e~asn
e n
am
ere
u p
rivati
zaciji, d
irekto
r G
ora
n S
ara
tli}
je
iza le|a s
vog U
pra
vn
og o
dbora
, S
kup{t
ine i s
vih
zaposl
en
ih u
puti
o p
ism
o M
inis
tars
tvu
za n
auku k
oje
razotk
riva n
jegove p
rave n
am
ere
KO
JE
NA
MER
IO D
A N
AJP
RE
OB
EZV
RED
I, A
ON
DA
KU
PI
INST
ITU
T Z
A K
UK
UR
UZ
, U
GA
SI N
AU
^N
O-I
STR
A@
IVA
^K
I R
AD
I EK
SPLO
ATI
[E P
RO
IZV
OD
NI
BR
END
I N
AC
ION
ALN
O B
LAG
OSE
MEN
SKO
G K
UK
UR
UZ
A 7
04,
434
PRIVATIZACIJA
-
3
Po{tovani gospodine Ministre!
Pre svega Vam se zahvaljujemo {to ste iz Va{eg kabineta dozvolili uvid u dokument br. 023-02-15 kojim se od Va{egministarstva tra`i saglasnost za privatizaciju.
Mi, dole potpisani nau~ni radnici kao i ostali zaposleni u nauci, {tite}i interese svih zaposlenih u Institutu za kuku-ruz ¨Zemun Polje¨, najo{trije se protivimo pismu koje Vam je uputio na{ sada{nji generalni direktor, dr Goran Saratli},od 27.02.2006. godine i isti~emo slede}e:
Direktor Saratli} nije nadle`an da pokre}e pitanje privatizacije Instituta. On je to uradio samovoljno i bez znanja isaglasnosti organa upravljanja i svih zaposlenih u Institutu. Pored toga u pismu Vama izneo je i neta~ne podatke koji seodnose na Institut za kukuruz ¨Zemun Polje¨.
Nije ta~no da je Institut za kukuruz Zemun Polje osnovan 1945 godine i da ima status dru{tvenog preduze}a sa100% dru{tvenog kapitala.
Institut za kukuruz Zemun Polje - Beograd pod sada{njim nazivom osnovan je 1961. godine Uredbom Izvr{nog ve}aNarodne Skup{tine Republike Srbije, br.132, od 25 marta 1961 godine i upisan u Registar nau~nih ustanova u Savetu zanau~ni rad Narodne Republike Srbije. DOKAZ: Sl. Glasnik NRS, br. 19/61 (u prilogu)
Osniva~i Instituta su:1. Izvr{no ve}e Narodne Skup{tine Narodne Republike Srbije2. Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Beogradu3. Poljoprivredno - {umarska komora NRSNavedeni osniva~i su osnovali Institut za kukuruz kao nau~nu ustanovu sa sedi{tem u Beogradu.Zadaci Instituta kao nau~ne ustanove u osniva~kom aktu jasno su definisani ~lanom 4 uredbe u osnivanju (Sl. glas-
nik 19/61 strana 293). U pomenutoj uredbi jo{ stoji: ¨Institut se organizuje i radi po odredbama Zakona o organizaci-ji nau~nog rada. Institut ne mo`e bez saglasnosti osniva~a otu|iti ili opteretiti osnovna sredstva koja mu daju osni-va~i. Ovu saglasnost daje Izvr{no ve}e na predlog osniva~a koji je Institutu dao sredstva koja se otu|uju ilioptere}uju.
U slu~aju prestanka rada Instituta, sva sredstva Instituta vra}aju se osniva~ima srazmerno njihovim udelima.U sprovo|enju uredbe stara}e se Savet za nau~ni rad Narodne Republike Srbije¨.
Pored citiranja ove odredbe isti~emo slede}e:Na osnovu Zakona o nau~no-istra`iva~koj delatnosti (Sl. glasnik RS, br. 52/93), Institut je iskoristio mogu}nost da se
pored nau~no-istra`iva~ke delatnosti bavi i privrednom delatno{}u, radi sticanja dobiti, pozivaju}i se na odredbe ~lana14. tog Zakona koji je davao mogu}nost da se Instituti organizuju u svom radu kao preduze}a. To je ugra|eno u StatutInstituta od 1997 godine, ali se osniva~ki akt Instituta nije promenio, niti je dovo|ena u pitanje njegova nau~no-istra`iva~ka delatnost iz oblasti biotehni~kih nauka ~iji su rezultati i bili osnov sticanja dohotka. Po navedenomZakonu, ispunili smo sve uslove za obavljanje nau~no-istra`iva~ke delatnosti, o ~emu svedo~i i Re{enje Va{egMinistarstva, br. 660-02-224/93-2. od 1.04.1994. godine.
U najnovijem Zakonu o Nau~no-istra`iva~koj delatnosti (Sl. glasnik RS, br.110/05) u odredbi ~lana 36. ovog Zakona,kao {to znate, izri~ito je predvi|eno:
¨Institut ~iji je osniva~ Republika, posluje sredstvima u dr`avnoj svojini ......... u skladu sa zakonom kojim se ure|ujusredstva u svojini Republike¨
Prema tome mi{ljenja smo da je (obzirom da je Institut za kukuruz ¨Zemun Polje¨ osnovala Republika jo{ 1961godine) imovina u njemu dr`avna.
Novi Zakon o Nau~no-istra`iva~koj delatnosti (Sl. glasnik RS, br.110/05) na specifi~an na~in koji se odnosi samo naInstitute, treba da omogu}i jednu vrstu reorganizacije i racionalizacije Instituta. {to se ti~e privatizacije i dokapitalizaci-je, predvi|eno je da se ona odvija prema posebnim programima a dr`ava }e zadr`ati kontrolu u gotovo svim slu~ajevi-ma nad radom Instituta - ili preko ve}inskog paketa akcija ili preko tzv. ¨zlatne akcije¨.
Ovo su ina~e Va{e re~i, u intervju u ¨Politici¨ od 16.02.2006. godine. Podr`avaju}i u potpunosti ovakav Va{ stav, mismatramo da bi bilo ishitreno zapo~injati bilo kakve pregovore o privatizaciji Instituta dok Nacionalni savet za nau~ni itehnolo{ki razvoj Republike Srbije ne utvrdi koji su Instituti ¨od strate{kog interesa za Republiku¨.
Mi{ljenja smo da }emo na osnovu na{eg dosada{njeg rada kao ugledna nau~na ustanova biti progla{eni za Institutod strate{kog zna~aja za Republiku Srbiju.
Ukoliko i do|e do privatizacije Instituta za kukuruz "Zemun Polje", neka ona bude sprovedena po odredbama ~lana51. i 52. novog Zakona o Nau~no-istra`iva~koj delatnosti. Kao {to znate, po tom Zakonu, Instituti nisu vezani rokovi-ma privatizacije koji su utvr|eni Zakonom o privatizaciji ( Sl. glasnik RS, br.38/01,18/03, 45/05.)
Prema tome neta~na je tvrdnja dr Gorana Saratli}a u pismu upu}enom Vama da se moramo privatizovati najkasnijedo marta 2007 godine. Mi se mo`emo privatizovati a i ne moramo. Zakon je u tom pogledu vrlo jasan.
Nadamo se da }ete ovo na{e pismo shvatiti kao vid na{ih najboljih namera kao zaposlenih u Institutu da se nanajbolji mogu}i na~in re{i status Instituta za kukuruz kako u interesu nau~nih radnika ali i svih zaposlenih tako iRepublike Srbije. Iz tih razloga Vas ili nekog od Va{ih pomo}nika pozivamo da u najskorije vreme do|ete na sastanakili tribinu koju bismo zajedno organizovali u Institutu za kukuruz gde bi se o svim ovim dilemama raspravljalo predsvim zaposlenim JAVNO. Pismo gospodina Saratli}a gde se tra`i saglasnost za privatizaciju dru{tvenog preduze}aupu}eno Vama bez znanja organa upravljanja, nau~nih radnika i ostalih zaposlenih je veliki razlog u na{u otvorenusumnju i bojazan da se sprema sumnjiva privatizacija na{eg kolektiva.
Molimo Vas da postupite po Zakonu!
S po{tovanjem
Nau~ni radnici Instituta za kukuruz "Zemun Polje"
MINISTARST
VO NAUKE I
ZA[TITE
@IVOTNE SR
EDINE REPU
BLIKE SRBIJ
E
Beograd
n/r Ministru
, prof. dr Ale
ksandru Pop
ovi}u
PISMOMINISTARSTVU
-
4 Bilten ODBORA POVERENIKA INSTITUTA ZA KUKURUZ
DOKUMENTI
Uredba o osnivanju Instituta
Institut za kukuruz je davne 1945 godine osnovan kao Zavod zaoplemenjivanje i proizvodnju bilja i kao takav je radio do 1961godine. Tada je u Slu`benom glasniku NRS br.19/61 objavljenaUredba o osnivanju Instituta za kukuruz na osnovu Ustavnogzakona o osnovama dru{tvenog i politi~kog ure|enja i Zakona oorganizaciji nau~nog rada. Izvr{no ve}e Narodne skup{tineNRS, Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Beogradu iPoljoprivredno-{umarska komora NRS su zajedni~ki osnovalinau~nu ustanovu-Institut za kukuruz. Institut kao takav je orga-nizovan i radi po odredbama pomenutog Zakona i zadacimakoji su definisani u Uredbi o osnivanju. Od tada Institut je pretr-peo promene u nazivu pa od 1997 godine radi kao Institut zakukuruz D.P. Upravljanje Institutom je regulisano Zakonom opreduze}ima, Statutom Instituta i drugim op{tim aktimaInstituta. Ali jedno je izvesno: INSTITUT ZA KUKURUZ JENAU^NA INSTITUCIJA ZNA^AJNA ZA SRBIJU, JERPROIZVODNJOM SEMENA KUKURUZA KOJA JE UJEDNO IOSNOVNA DELATNOST INSTITUTA MO@E DA SE ZADO-VOLJI VI[E OD 60% POTREBA SRBIJE.Zakon o nau~no- istra`iva~koj delatnosti iz 2005 godine, pru`amogu}nost da i Institut za kukuruz ostane u ve}inskomvlasni{tvu dr`ave-Republike. Me|utim, rukovodstvo je mi{ljenjada mogu}a privatizacija po tre}em na~inu-kao sva dru{tvenapreduze}a, bez programa Vlade.
RegistracijaNa zahtev podnosioca registracione prijave, dr GoranaSaratli}a, dana 08.07.2005. godine, Agencija za privredneregistre donosi Re{enje da se u Registar privrednih subjekataregistruje Institut za kukuruz Zemun Polje D.P., sa 100%dru{tvenog kapitala. U istom Re{enju, koje je u Institutuzavedeno pod brojem 918/1 30.03.2006. godine, ne stojepodaci o vrednosti upisanog kapitala Instituta.To zna~i: AKO SE I DALJE PONA[AMO KAO DA SE TO DE[AVANEKOM DRUGOM OPROSTITE SE OD AKCIJA, D@ABA STERADILI!
KO JE UTVRDIO DA JE 100% DRU[TVENI KAPITAL?
SL. GLASNIK NRS BR. 19/6.MAJ 1961.
-
5Broj 02/April 2006.
Zavr{ni ra~un o poslovanju preduze}au protekloj godini je dokumenat ukojem se vidi uspe{nost-neuspe{nostposlovanja. Zavr{ni ra~un je javni doku-menat koji mora biti dostupan svima - pa~ak i u privatizovanim preduze}imaposlovodstvo mora da obavesti Skup{tinuakcionara o poslovanju. Samo u Institutuza kukuruz nije mogao biti dostupan nisindikatu "Nezavisnost". Ipak smo uspelida do|emo do bilansa stanja i bilansauspeha iako to ne predstavlja kompletanzavr{ni ra~un. Pored ta dva dokumentanedostaje izve{taj o nov~anim tokovimauz finansijske izve{taje, zatim poreskibilans i poreska prijava.
DUGUJEMO 8,23 MILIONA EVRAProdaja dr`avne zemlje samo je trenutno prikrila pravu sliku
o finansijskoj situaciji u kojoj se danas nalazi Institut.
o poslovanju u 2005. godini neumoljivo otkriva bolnu istinu -ozbiljno je ugro`ena sudbina Institituta i svih zaposlenih zbogposlovne politike koja je vodila prekomernom zadu`ivanju
[TA PI[E U ZAVR[NOM RA^UNU2004 2005
Poslovni gubitak – 16.782.000,00Finansijski gubitak 20.710.000,00
Neposlovni i vanredni dobitak (prodaja zemlje) 67.858.000,00Bruto dobit 30.366.000,00Porez na dobit 3.036.000,00NETO DOBIT 27.330.000,00
POSLOVNI RASHODI (Index 128)1. Nabavna vrednost robe 950.000,00 53.770.000,002. Tro{kovi materijala 478.427.000,00 528.771.000,003.Tro{kovi zarada 206.022.000,00 264.903.000,004. Tro{kovi amortizacije 23.778.000,00 23.171.000,005. Ostali poslovni rashodi 136.029.000,00 214.095.000,00
Izme|u ostalog:- tro{kovi sezonaca 21.078.000,00 27.694.000,00- tro{kovi reklame i propagande 2.351.000,00 13.389.000,00- tro{kovi ostalih usluga (zajed.proiz.ogle) 53.871.000,00 111.983.000,00
POSLOVNI PRIHODI (Index 121)I Na doma}em tr`i{tu 544.716.000,00 637.978.000,00II Na inostranom tr`i{tu 189.943.000,00 216.969.000,00
NEPOSLOVNI I VANREDNI PRIHODI (Index 1.636)1. Prodaja osnovnih sredstava 326.000,00 61.610.000,002. Prodaja materijala 4.176.000,00 112.000,003. Ostalo (sponzorstva, premije osiguranja) 3.351.000,00 66.736.000,00
NEPOSLOVNI I VANREDNI RASHODI (Index 708)
1. Gubici od prodaje mat.i osn. sr. 4.734.000,00 4.368..000,002. Rashodi iz ranijih godina 10.000,00 -3. Otpis obrtnih sredstava 63.000,00 52.584.000,004. Otpis 3.757.000,00 3.648.000,00UKUPNO 8.564.000,00 60.600.000,00
FINANSIJSKI PRIHODI (Index 123)1. Prihodi od kamate 56.000,00 897.000,002. Pozitivne kursne razlike 15.070.000,00 17.766.000,00UKUPNO 15.126.000,00 18.663.000,00
FINANSIJSKI RASHODI (Index 156)1. Rashodi kamate 10.368.000,00 23.639.000,002. Negativne kursne razlike 12.969.000,00 15.734.000,00UKUPNO 25.214.000,00 39.373.000,00
OBRAZLO@ENJAPOSLOVNI PRIHODI I RASHODI:
“Pove}anje poslovnih rashoda uodnosu na prethodnu godinu od 28%uslovilo je pove}anje zaliha koje }ese realizovati u narednom periodu”
PRIHODI OD PRODAJE: “Ukupni prihodi od prodaje proiz-
voda u 2005. godini iznosi854.947.000 din. i bele`i rast u odno-su na prethodnu poslovnu godinu16%. S tim {to je na doma}em tr`i{tuostvaren prihod od 637.978.000 din.(ve}i za 17%) dok je na ino tr`i{tuostvaren prihod od 216.969.000 din(ve}i za 14%) u odnosu na prethodnugodinu.”
NEPOSLOVNI PRIHODI:“Visok Index rasta neposlovnih
prihoda (1.636) u odnosu na pret-hodnu godinu izazvan je prilivomsredstava od prodaje osnovnih sred-stava - nekretnina. Pove}anje nepo-slovnih rashoda u odnosu na pret-hodnu godinu je rezultat ispravkevrednosti nenapla}enih potra`ivanjakako na doma}em tako i na inostra-nom tr`i{tu.”
FINANSIJSKI PRIHODI I RASHODI:Zbog pove}anog obima proizvod-
nje semenskog kukuruza (Ugovo-rena proizvodnja sa 57 proizvo|a~ana 4.000 ha) pove}ali su se tro{koviproizvodnje, otkupa i dorade proiz-vedenog semena. nedostaju}a obrt-na sredstva obezbe|ena su u vidukredita {to je izazvalo pove}anjefinansijskih rashodda na imekamate.”
ZAVR[NIRA^UN
-
6 Bilten ODBORA POVERENIKA INSTITUTA ZA KUKURUZ
U LA@I SU KRATKE NOGEDirektor Saratli} je na Zboru pred zaposlenima 30.decembra 2005. godine
izjavio da je sve pla}eno i da nikome ni{ta ne dugujemo!
Ogromna je razlika izme|u 2004. i 2005. godine, posebno u nabavljenoj i prodatoj robi. U 2005. godini je neprodate robe nazalihama u vrednosti od 19.111.000,00
Pove}ani tro{kovi reklame i propagande za 11 miliona dinara(570%) bez adekvatnih rezultata na tr`i{tu, jer je ukupan prihoduve}an za samo 21%
Otpis obrtnih sredstava jako velik - 52.584.000,00. Po ~ijoj odluci i za{to?
KREDITNA ZADU@ENJA:dugoro~na 14.063.000,00Kratkoro~ne fin. obaveze 322.182.000,00 (Ve}e za 192 miliona nego u 2004. godini)
Obaveze iz poslovanja (dugovi dobavlja~ima i proizvo|a~ima) 364.793.000,00Ostale kratkoro~ne obaveze 15.013.000,00UKUPNOkrediti i dugovanja u 2005. godini 716.051.000,00 = 8,23 miliona evra
Obaveze prema proizvo|a~ima i hipoteke date bankarima su om~a oko vrata
koju je Institutu namakao direktor Goran Saratli}
KAKO IZGLEDAJU OSTALI UGOVORI O KREDITIMA?[TA JE SVE DATO POD HIPOTEKU?
DUGOVI
-
7Broj 02/April 2006.
DNEVNI LIST "BLIC" Beogradska rubrikaurednik Ivan Mr|en
Po{tovani uredni~e
@elimo da Vam se zahvalimo {to ste 21.jan-uara u okviru teksta o progonu ~lanovagranskog sindikata "Nezavisnost" u Institutuza kukuruz "Zemun Polje" objavili istinituinformaciju o tome da je biv{i inspektor radau Ministarstvu za rad Ranka Milisavi} priml-jena na radno mesto pravnika u Institutu zakukuruz, po{to je prethodno ~ak u sedamnavrata, u ~etiri razli~ita slu~aja, donosilare{enja protiv na{ih zahteva, a ne samo ujednom, kako je to, u demantiju koji steobjavili, tvrdio Petar Piper, predsednikUpravnog odbora Instituta za kukuruz.Ranka Milisavi} je, pre svega, odbila zahtevna{e sindikalne organizacije za pokretnjepostupka zbog nezakonitog usvajanjaPojedina~nog kolektivnog ugovora, a onda jeosim mog, odbila i zahteve Milana Badnjarai @ivka Popovi}a, zbog {ikaniranja iuskra}ivanja prava.
Dolazak Ranke Milisavi} na posao u na{Institut tada{nji tekst u "Blicu" samo jeodlo`io, a pre nedelju dana, po~etkom aprila,ona je po~ela redovno da dolazi na posao iu~estvuje u radu kolegijuma preuze}a. Takoje iza{la na videlo "istina" u interpretacijiPetra Pipera predsednika UO Instituta, kojije va{e pisanje poku{ao da demantuje, a nasoptu`io da smo Vas obmanuli!
Dakle, Ranka Milisavi} je kao republi~kiinspektor rada donosila re{enja protiv mogprivremenog vra}anja na posao dookon~anja spora, a sad je, iako je sudski pos-tupak jo{ uvek u toku, primljena na posao uInstitutu, i to upravo na moje radno mesto,na radno mesto zaposlenog ~ije je zahtevekao inspektor odbijala!
Jasno je {ta je Ranku Milisavi} preporu~iloda da je Goran Saratli} zaposli u Institutu.Ova istina je iza{la na videlo, a uvereni smoda }e, kao ona, i sve ostale "istine" direktoraGorana Saratli}a i njegovih saradnika ispli-vati na povr{inu.
Zahvaljujemo Vam se na trudu da objaviteistinu, u ime granskog sindikata PUT"Nezavisnost" u Institutu za kukuruz "ZemunPolje"
Mr Boris Koji}, pravnik, s.r.
(Integralni tekst pisma koje je sa skra}enji-ma objavljeno u rubrici “Pisma ~italaca” 17.aprila 2006. godine)
[TA JE IZJAVIO PETAR PIPER U DEMANTIJU OBJAVLJENOM U “BLICU”:
“Neistinu predstavlja tvrdnja da je RankaMilisavi}, koja je, dok je radila kao [pravniku Inspekciji rada Ministarstva za rad, u vi{enavrata prijave sindikata “Nezavisnost”“odbijala kao neosnovane”. Istine radi,Ranka Milisavi} je u~estvovala kao inspektorsamo u jedbnom postupku, koji se odnosi napravnika mr Borisa Koji}a”
Rankin Paraf pored Goranovog potpisa
Demantovali su sami sebe
PROFESIONALNI ILJUDSKI (NE)MORALZA PRIMER
OSTAVKE“Molim Skup{tinu Instituta za kukuruz Zemun Polje” da me razre{i ~lanstva u
Upravnom odboru (UO) za koje me je imenovala Odlukom br. 13/2-2 od 21.12.2004.godine
Obrazlo`enje
Ve} du`i period vremena nisam zadovoljna na~inom rada UO u celini, a posebnoradom Predsednika UO i njegovim odnosom prema pojedinim ~lanovima ovog tela.
Mislim da su Institutu danas urgentno potrebni rukovode}i ljudi visokih Stru~nihkvaliteta priznati u dru{tvu, neostra{}enih ambicija, podr`ani od nau~nostru~nogKolegijuma, kao i od oba Sindikata i svih zaposlenih radnika Instituta da bi {to bezbolni-je po zaposlene pro{li tranziciju, svojinsku transformaciju, koja nas o~ekuje.
@elim da zahvalim svim ~lanovima Skup{tine na ukazanom poverenju kao irazumevanje za nastale okolnosti.”
Ostavke su potpisale Dr Dragica Ivanovi}, nau~ni savetnik i Dr Jelena Levi}, nau~ni savetnik 17.marta 2006. godine.
PRAVDA JE SPORA, ALI MOGU]ABrojni su sudski procesi koje sindikat “Nezavisnost” i pojedinci `rtve progona vode pred
redovnim sudovima da bi za{titili svoja prava i dokazali istinu
NOVI OTKAZ MILANU BADNJARUPosle otkaza koji je su dobili ~lanovi Odbora poverenika Sindikata “Nezavisnost” mr
Boris Koji} (sekretar), mr Rade Jovanovi} (predsednik), @ivko Popovi} (~lan), Odboru pov-erenika je 25. aprila 2006. dostavljeno “Upozorenje o postojanju razloga za otkaz Ugovorao radu Badnjar Milanu, dipl. ptravniku. Upozorenje koje je samo obavezna pravna forma uproceduri davanja otkaza potpisao je direktor Goran Saratli}, a parafirala je, naravno, novapravnica Ranka Milisavi}. Kuriozitet predstavl;ja ~injenica da je Ranka pro{le godine, kaopravnik u Inspektoratu rada Ministarstva odbila `albu Milana Badnjara koji je po kazni,odmah po dolasku Saratli}a za direktora, izba~en iz kancelarije u upravnoj zgradi ipreba~en u prostoriju u dvori{tu bez telefona, bez kompjutera, bez grejanja... da bi mu seonda kao stru~na nesposobnost pripisalo {to nije uradio posao popisa svih nekretnika uInstitutu!
Ovo }e biti drugi poku{aj izbacivanja Badnjara iz Instituta. Prvi put, po dolasku na vlastSaratli}a, posle sudskog spora, on je vra}en na posao.
NOVI OTKAZ MILANU BADNJARUKad je Odbor poverenika Sindikata “Nezavisnost” 19.jula 2005. godine uputio pismo
Upravnom odboru Instituta u kojem je iznesen stav sindikata o prodaji zemlje firmi“Knauf” direktor Goran Saratli} je podneo privatnu tu`bu protiv Gorice Cvijanovi}, BrankeRadovanovi}, Milana Badnjara, Neboj{e Radosavljevi}a, Milorada Paunovi}a, MiloradaRo{ulje, Lazara Jankovi}a, Nenada ^ovi}a i Gorana Todorovi}a zbog navodnog krivi~nogdela klevete iz ~l. 92 st.2 KZ RS.
Ova tu`ba je dobila svoj sudski epilog presudom Okru`nog suda koji je odbacioSaratli}evu `albu na prvostepenu presudu kojom je njegova tu`ba odbijena. Navodimodelove iz ovog re{enja:
Odlukom Skup{tine instituta br.17/2-2 od 14.03.2005. godine je izme|u ostalog navede-no da za svaki pojedina~ni zaklju~eni ugovor generalni direktor mora imati saglasnostupravnog odbora instituta za kukuruz Zemun polje. Iz napred navedenog proizilazi da jeprivatni tu`ilac ugovor sa firmom “Knauf’ zaklju~io pre davanja saglasnosti upravnogodbora instituta od 29.07.2005. godine, a imaju}i u vidu prvu odluku skup{tine instituta od14.03.2005. godine. (...)
Imaju}i u vidu napred navedeno po nala`enju Okru`nog suda prvostepeni sud je pravil-no na{ao da navodi iz stava sindikata nezavisnost u dopisu generalnog direktora br. 10-310/1 od 19.07.2005. godine, a koji je upu}en za 38 sednicu UO broj 315 od 25.07.2005godine su posledica namere okrivljenih da za{tite opravdani integriteta zaposlenih u pre-duze}u, a bez namere omalova`avanja privatnog tu`i`oca, koji su i po nala`enju Okru`nogsuda imali osnovanog razloga da poveruju istinitost ovih navoda, pa je i po nala`enjuokru`nog suda prvostepeni sud pravilno doneo odluku... Presudu je potpisala predsednikve}a sudija Savka Gogi}
SARATLI] PUNI REPUBLI^KI BUD@ETIzre~ena je i osma kazna mandatna kazna od 20.000 dinara koju mora da plati Institut
za kukuruz zbog neizvr{enja re{enja Inspekcije rada iz decembra pro{le godine o privre-menoj meri vra}anja na posao Mr Radeta Jovanovi}a do okon~anja sudskog spora.
Direktoru Saratli}u se i dalje vi{e isplati da pla}a kazne nego da dozvoli predsednikuSindikata “Nezavisnost” da se vrati na posao. [ta je nekoliko stotina hiljada, pa i miliondinara {tete po blagajnu Instituta, prema koristi koji on o~ekuje od privatizacije koju ne}eometati Rade Jovanovi} i sindikalci “Nezavisnosti”!
Sporni stav sindikata nezavisnost u dopisu generalnog direktora(...) po nala`enju prvostepenog suda predstavlja legitiman obliksindikalne borbe sindikata nezavisnost u kome ukazuju na neza-konito postupanje privatnog tu`ioca prilikom potpisivanja ugovo-ra o ustupanju prava kori{}enja zemlji{ta firmi “Knauf”. (Iz obrazlo`enja osloba|aju}e presude u korist ~lanova sindikata)
-
Odeljenja koja NEMAJU adekvatan broj predstavnika po ~l. 34 Statuta Instituta
Odeljenja koja IMAJU adekvatan broj predstavnikapo ~l. 34 Statuta Instituta
Treba 5 ~lanova
Ima 2 ~lana
Odeljenje za oplemenjivanje
Treba 1 ~lan
nemapredstavnika
Odeljenje za doradu semena
Treba 1 ~lan
nemapredstavnika
Odeljenje marketinga
Treba 4 ~lana
Ima 3 ~lana
Odeljenje zajedni~kih
poslova
Treba 1 ~lan
nemapredstavnika
Laboratorija zaispitivanje
kvaliteta semena
Treba 1 ~lan
Ima 3 ~lana
Odeljenje komercijalnih
poslova
Treba 1 ~lan
Ima 2 ~lana
Odeljenje za NTS
Odeljenje za gajenje i iskori{}avanje
kukuruza
Odeljenje za osnovno seme
Odeljenje za proizvodnju
Odeljenje za finansijsko
knjigovodstvene poslove
SKUP[TINAINSTITUTA ZA KUKURUZ
UPRAVNI ODBOR NADZORNI ODBOR
“Obra}amo se Skup{tini sa predlogom da se preispitaju mandati pojedinih ~lanova ovog saziva, po ~lanu 55. ta~ka 5 Statuta Instituta za kukuruz “Zemun Polje” DP.
Nakon izbora do{lo je do promene radnih mesta ~lanova koji su izabrani za odre|ena odeljenja. Tako se desilo da Odeljenje za ople-menjivanje sada ima 3 predstavnika umesto 5, dok se istovremeno broj predstavnika iz Odeljenja zajedni~kih poslova povwe}ao na 5umesto 4 predstavnika. Tako|e, odeljenje marketinga nema svog predstavnikaa odeljenje komercijalnih poslova ima 3 predstavnika.
Odeljenje za doradu semena i laboratorija za ispitivanje kvaliteta semena uop{te nemaju predstavnika.
Zbog bitnih odluka koje Skup{tina donosi smatramo da je neophodno da svaki deo procesa rada ima svog predstavnika u skup{tini.”
Odbor poverenika Sindikata “Nezavisnost” uputio je 8. februara 2006. Skup{tini Instituta za kukuruz “Zemun Polje”
PREDLOG ZA PREISPITIVANJE MANDATA ^LANOVA SKUP[TINE
Bilten ODBORA POVERENIKA GS PUT “Nezavisnost” INSTITUTA ZA KUKURUZ “ZEMUN POLJE”11080 Zemun, Slobodana Baji}a 1; Kontakt: 063/383-172