gramatika italijanskog jezika

Download Gramatika Italijanskog Jezika

If you can't read please download the document

Upload: milica-mizza-petrovic

Post on 19-Oct-2015

485 views

Category:

Documents


24 download

DESCRIPTION

Izvodi Iz Gramatike Italijanskog Jezika

TRANSCRIPT

PROGRAM:

I nedjeljaItalijanska abeceda, grafiki znaci, izgovor. Glasovi italijanskog jezika: glasovi // i /k/,

glasovi // i /g/, glas //, glas /lj/, glas /nj/.Line zamenice u slubi subjekta.Prezent indikativa glagola essere i avere.

Upitne zamenice chi?, che?, quanto? i upitni prilog dove?

II nedjelja

Uvodna lekcijaImenice mukog roda. Imenice enskog rodaRod i broj imenica. Imenice I, II i III vrste.

Opisni pridevi I, II i III vrste.

Odreeni lan. Upotreba odreenog lanaGlavni brojevi od 1 do 30.Prezent glagola chiamarsi

III nedjeljaNepromenljive imenice i pridevi. Izuzeci u rodu i broju imenica (Imenice na co i go, imenice sa zavretkom io, imenice na cia i gia ).

Prezent indikativa pravilnih glagola.

Neodreeni lan.

IV nedjeljaI lekcijaPrezent indikativa nepravilnih glagola (andare i venire).

Formalno obraanje.

Upitni prilog come?

V nedjeljaPrezent indikativa nepravilnih glagola (dare, stare, uscire, bere, dire, fare, sedere, rimanere, spegnere, glagoli na care i gare).

Modalni glagoli potere, volere, dovere, sapere.

Glavni brojevi do 100.

VI nedjeljaII lekcijaRedni brojevi.Predlozi di, a, da, in, con, su, per, tra, fra. Priloki izrazi za vreme.Dani u nedelji, sedmice, meseci.

VII nedjeljaPredlozi spojeni s lanom.Mnoina neodreenog lana.

Prezent indikativa nepravilnih glagola (salire, tenere, scegliere, porre, tradurre, trarre).

VIII nedjeljaIII lekcijaProstorne relacije (da...a, prima di, dopo, tra, attraverso).

Brojevi 1.000, 1.000.000 i 1.000.000.000.Reca ci u adverbijalnoj funkciji.

Izrazi c i ci sono.

IX nedjeljaPravilni particip proli. Sloeni perfekat.Selektovanje pomonog glagola. Posebni sluajevi.Sloeni perfekat modalnih glagola i selektovanje pomonog glagola.

X nedjeljaIV lekcijaNepravilni particip proli.

Reca ci u pronominalnoj funkciji.

Vreme i datum.

Poloaj priloga za vreme (sempre, gi, appena, mai, ancora, pi) uz sloeni perfekat.

XI nedjeljaPravilni futur I.Futur I glagola essere, avere, stare, dare, fare.

Futur I i njegove funkcije.

XII nedjeljaV lekcijaFutur I sa sinkopom (dovere, potere, sapere, andare, vedere, vivere)

Futur I sa sinkopom i asimilacijom (volere, rimanere, bere, venire, tradurre, tenere).

Futur II i njegove funkcije.

Italijanska abeceda ima 21 slovo; ona su prikazana u narednoj tabeli, zajedno s izgovorom:

slovoizgovorslovoizgovor

Aa/a/Nenne/enne/

Bbi/bi/Oo/o/

Cci/i/Ppi/pi/

Ddi/di/Qqu/ku/

Ee/e/Rerre/erre/

Feffe/effe/Sesse/esse/

Ggi/i/Tti/ti/

H

acca/akka/Uu/u/

Ii/i/Vvu/vu/

Lelle/elle/Zzeta/dzeta/

Memme/emme/

Pojaan izgovor udvojenih suglasnika prikazan je crticom. Njihova artikulacija je neto dua u odnosu na neudvojene suglasnike.

U stranim reima upotrebljavaju se sledea slova:

slovoizgovor

Ji lunga/i lunga/

Kcappa/kappa/

Wdoppia vu/doppja vu/

Xics/iks/

Ypsilon

i greca/psilon/

/i greka/

Glasovi italijanskog jezika

glasslovoprimerglasslovoprimer

aapanennnove

bbbarcanjgnbagno

c+e/i

ci+a/o/ucestociaoooposto

kc+a/o/u

ch+e/i

qu+a/e/i/ocasa

chi?

quadropppoco

dddoporrritmo

eeecco!sssale

fffinezsrosa

gg+a/o/u

gh+e/igattoghirosc+e/i

sci+a/o/uscena

sciarpa

g+e/i

gi+a/o/ugestogiallotttono

iifilauuumido

jiieriwuquesto

lllattevvvita

ljgl+i

gli+a/e/o/ufigli

figliaczpazzo

mmmare(dz)zmezzo

Glasovi i k

Glas prikazuje se kombinacijom c + i ili e; na taj nain dobijaju se slogovi i i e. Slogovi a, o i u dobijaju se kombinacijom c + i + a, o ili u:glasprimerizgovorznaenje

cena/ena/veera

circo/irko/cirkus

ciao/ao/ao

calcio/kalo/fudbal

ciuco/uko/magare

Glas k prikazuje se kombinacijom c + a, o ili u; na taj nain dobijaju se slogovi ka, ko i ku. Slogovi ke i ki dobijaju se kombinacijom c + h + e ili i:

glasprimerizgovorznaenje

kcaro/karo/drag

cosa/koza/stvar

culto/kult/kult

che/ke/ta

chi/ki/ko

Glasovi i gGlas dobija se kombinacijom g + e ili i; na taj nain dobijaju se slogovi e i i. Slogovi a, o i u dobijaju se kombinacijom g + i + a, o ili u:glasprimerizgovorznaenje

genio/enio/genije

gita/ita/izlet

gi/a/ve

giorno/orno/dan

giusto/usto/pravedan

Glas g dobija se kombinacijom g + a, o, u; na taj nain dobijaju se slogovi ga, go i gu. Slogovi ge i gi dobijaju se kombinacijom g + h + e ili i:

glasprimerizgovorznaenje

ggara/gara/takmienje

lago/lago/jezero

gufo/gufo/sova

ghetto/getto/geto

ghiro/giro/puh

Glas

Glas dobija se ovim kombinacijama slova s + c:glasprimerizgovorznaenje

scena/ena/scena

sci/i/skija

lasciare/laare/ostaviti

scipero/pero/trajk

sciupare/upare/upropastiti

Glas ljGlas lj dobija se kombinacijom slova g, l + i:glasprimerizgovorznaenje

ljfiglie/filjlje/kerke

figli/filjlji/sinovi

figlia/filjlja/ker

figlio/filjljo/sin

pagliuzza/paljljucca/slamka

Ipak, grupa gli u nekim reima izgovara se /gli/:

anglicano = anglikanski negligente = nemaran

Glas nj

Glas nj dobija se kombinacijom slova g + n:glasprimerizgovorznaenje

njagnello/anjel-lo/jagnje

ogni/nji/svaki

lavagna/lavanja/kolska tabla

Line zamenice u funkciji subjekta po pravilu stoje ispred glagola:jedninamnoina

muki rodenski rodmuki rodenski rod

1. liceionoi

2. licetuvoi

3. licelui

egli

essolei

essa ellaloro

essiloro

esse

Upitne zamenice chi?, che?, quanto?, dove?Chi? Ko? Upotrebljava se samo za ljudska bia

Di chi ? ije je?

A chi porti il libro? Kome nosi knjigu?

Con chi vai a teatro? S kim ide u pozorite?

Da chi vai? Kod koga ide?

Su chi conti? Na koga rauna?

Che? ta? Upotrebljava se samo za predmete i pojmove

Che vuoi? ta hoe?

Di che parli? O emu govori?

Quanto? Koliko?

Da quanto sei qui? Od kada si ovde?

Dove? Gde?

Di dove sei? Odakle si?

Da dove arrivi? Odakle si doputovao?

Imenice mukog rodapregled nastavaka imenica mukog roda

nastavcijedninamnoina

O Iragazzoragazzi

E Imontemonti

Imenice na co i go

Ove imenice imaju mnoinu:

na chi, odnosno ghi, ako je akcent na pretposlednjem slogu:

cuoco mago cuochi

maghikuvar

arobnjak

Izuzeci od ovog pravila su imenice:

amco

nemco

greco porco amcinemci

greciporciprijateljneprijateljGrk/grki

svinja

na ci, odnosno gi ako je akcent na treem slogu od kraja:mdico sndaco mdici

sndacilekar

gradonaelnik

Izuzetaka ima mnogo; navodimo samo neke:

crico

dilogo

bbligo crichi

diloghi

bblighiteret

dijalog

obaveza itd.

Imenice sa zavretkom ioImenice na io s naglaskom na glasu i zavretka grade mnoinu na sledei nain:

frusco pendo zo fruscipendiziutanje

kosina

stric/ujak/tea

Udvojeno i izgovara se produeno.

Imenice na io s naglaskom na osnovi rei grade mnoinu na sledei nain:

trio cmbio corridio tricmbicorridiatrijum

promena

hodnik

Imenice enskog roda

pregled nastavaka imenica enskog roda

nastavcijedninamnoina

A Estoriastorie

E Imortemorti

IzuzeciImenice enskog roda na ea grade mnoinu na sledei nain:ida ide ideja

lnea lneelinija

Imenice na cia i gia

Mnoina ovih imenica gradi se na tri naina, zavisno od toga da li:

zavretku cia ili gia prethodi samoglasnik:

camcia

ciligia

valgiacamcie

ciligie

valgiekoulja

trenja

kofer

zavretku cia ili gia prethodi suglasnik:

caccia

mancia

piggiacacce

mance

pioggelov

napojnica

kia

se akcent nalazi na glasu i samog zavretka:

farmaca

buga

magafarmacebugemageapoteka

la

magija

Nepromenljive imenice su: jednoslone imenice:

gru ()re (m)t (m) gru re tdral; kran

kralj

aj, itd.

imenice naglaene na poslednjem slogu:

citt ()tiv ()virt () citt tiv

virtgrad

televizor

vrlina, itd.

pozajmljenice:

bar (m)computer (m)mouse (m) bar computer mousebar

kompjuter

kompjuterski mi

imenice dobijene skraivanjem sloenica:auto ()foto ()metro ()moto () auto foto

metro

motoautomobil

fotografija

metro

motocikl

imenice koje se u jednini zavravaju na i:dignosi ()sntesi ()brndisi (m) dignosi sntesi brndisidijagnoza

sinteza

zdravica

imenice koje se u jednini zavravaju na ie:barbrie ()srie ()spcie () barbrie

srie

spcievarvarstvo

serija

vrsta (izg. /spee/)

Izuzeci su moglie () mogli (= ena, supruga) i superfcie () superfci (= povrina). neke imenice mukog roda koje se u jednini zavravaju na a:biassia bia ssiadelat

dvojnik

Postoje imenice mukog roda koje se u jednini zavravaju na a : imenice grkog porekla na ma i ta:clima

dramma

poeta

problema

tema climi drammi poeti

problemi

temiklima

drama

pesnikproblem

tema

druge imenice koje se zavravaju na a (one nemaju nastavke za mnoinu):boia

crocevadelta

gorilla

nulla

sosia boia

croceva delta

gorilla nulla

i sosiadelat

raskrsnica

delta

gorila

nitavilo

dvojnik

Postoje imenice enskog roda na o:

foto

lampo

monoposto

moto

radio foto

lampo

monoposto

moto

radiofotografija

rajsferlus

jednosed

motocikl

radioaparati

Imenica mano (, ruka) ima mnoinu mani ().Neke imenice su gramatiki enskog roda, ali se tradicionalno odnose na mukarce:gurdia

guda

rcluta

sentinella

spia gurdie

gude

rclute

sentinelle

spieuvar

vodi

regrut

straar

uhoda

Pridevi prve vrste

Ovi pridevi imaju nastavke za oba roda i broja:

muki rod

jedninamnoina

ragazzo altovisok momakragazzi altivisoki momci

monte altovisoka planinamonti altivisoke planine

enski rod

jedninamnoina

ragazza altavisoka devojkaragazze altevisoke devojke

torre altavisoka kulatorri altevisoke

kule

Mnoina prideva na co i goPridevi na co grade oblike mnoine mukog roda isto kao i imenice sa zavretkom co: ukoliko je akcent na pretposlednjem slogu, zavretak prideva je chi:antco

bianco antchi

bianchidrevni

beo

Pridevi amico (= prijateljski), nemico (= neprija-teljski), greco (= grki) grade mnoinu na ci. ukoliko je naglasak prideva na treem slogu od kraja, zavretak prideva je ci:arcico

cvico arcici

cviciarhaian

graanski

Pridev crico (= natovaren) i jo nekolicina drugih prideva naglaenih na treem slogu od kraja grade mnoinu na chi.

Mnoina prideva na io

Ako akcent nije na glasu i zavretka, oblik mukog roda gradi se na sledei nain:

astmio

serio astmi seritrezveni

ozbiljni

Ako je akcent na glasu i zavretka io, oblik mukog roda prideva gradi se na sledei nain:natonatiirodni

popiipoboni

roriizli

Dva slova i izgovaraju se kao produeni glas i.

Oblik mnoine enskog roda ovih prideva je pravilan i ima zavretak ie.Pridevi druge vrste

Pridevi druge vrste menjaju se samo u broju.

muki rod

jedninamnoina

ragazzo fortesnaan momakragazzi fortisnani momci

signore fortesnaan gospodinsignori fortisnana gospoda

enski rod

jedninamnoina

ragazza fortesnana devojkaragazze fortisnane devojke

voce

fortesnaan glasvoci

fortisnani glasovi

Nepromenljivih prideva je relativno malo; mogu se navesti:

pari, dspari, mpari (paran, neparan, neravnopravan)

rosa, viola, lilla, blu (roze, ljubiasto, lila, plavo)

Slaganje imenice i prideva

U sledeoj tabeli dat je pregled slaganja imenice mukog roda i prideva:

pridev

1. vrstepridev

2. vrstenepromenljiv pridev

il libro nuovoil cane nuovoil tema nuovoil libro interessanteil cane interessanteil tema interessanteil libro dappocoil cane dappocoil tema dappoco

i libri nuovii cani nuovii temi nuovii libri interessantii cani interessantii temi interessantii libri dappocoi cani dappocoi temi dappoco

U sledeoj tabeli dat je pregled slaganja imenice enskog roda i prideva:pridev 1. vrstepridev 2. vrstenepromenljiv pridev

la borsa nuovala chiave nuovala foto nuovala nuova anlisila borsa grandela chiave grandela foto grandela grande anlisila borsa rosala chiave blula foto parilanlisi dappoco

le borse nuovele chiavi nuovele foto nuovele nuove anlisile borse grandile chiavi grandile foto grandile grandi anlisile borse rosale chiavi blule foto parile anlisi dappoco

Odreeni lan ima sledee oblike :

muki rodenski rod

jedninamnoinajednina

ilila (l)le

lo (l)gli

Upotreba lana lo/gli:re poinjejedninamnoina

slovom s + suglasniklo sport = sportgli sport

slovom zlo zero = nulagli zeri

slovom xlo xenfobo = ksenofobgli xenfobi

grupom ps/pnlo psiclogo = psihologgli psiclogi

vokalomlamco = prijateljlumo = ovekgli amci

gli umini

glasom lo scipero = trajkgli sciperi

glasom njlo gnomo = patuljakgli gnomi

glasom jlo Inio = Jonsko more

lo yoghurt = jogurt

gli yoghurt

Upotreba clanaIspred vlastitih imena lan se ne upotrebljava:

Paolo non venuto = Paolo nije doaoFrancesca qui = Franeska je ovde Ukoliko uz vlastito ime stoji atribut, lan treba upotrebiti:

Il nostro Paolo qui = Na Paolo je ovdeUz prezimena mukaraca lan se ne upotrebljava:Rossi milanese = Rosi je iz Milana Ukoliko uz prezime mukarca stoji atribut ili kakva dopuna, lan treba upotrebiti:Il nostro bravo Rossi = Na vredni Rosi

Non pi il Bianchi di una volta = To nije vie nekadanji Bjanki Kada prezime oznaava porodicu, odreeni lan se upotrebljava u obliku za mnoinu:I Rossi sono in vacanza = Rosijevi su na odmoru

Le Rossi sono in vacanza = Rosijeve su na odmoruUz prezimena ena lan se uvek upotrebljava:La Rossi brava = Gospoa Rosi je sposobna

lan se ne upotrebljava uz ime i prezime osobe:Ecco Marta Rossi = Evo Marte Rosi

Chiama Marco Sarti = Pozovi Marka SartijaIspred prezimena poznatih knjievnika i umetnika koji su iveli do 19. veka, lan se uglavnom upotrebljava:il Leopardi, lAriosto, il Petrarca, il Canova itd. Uz prezimena poznatih linosti 20. veka lan se uglavnom ne upotrebljava (sem ako uz prezime stoji atribut):Mussolini, Churchill, Roosvelt

Il geniale Einstein = Genijalni AjntajnIspred naziva gradova lan se ne upotrebljava:Venezia bella = Venecija je lepa Ukoliko uz ime grada stoji atribut, lan treba upotrebiti:la Bari di un tempo = nekadanji BariNeki gradovi uvek imaju lan:L quila, La Spezia (u Italiji)

LAvana = Havana, L ia = Hag

Il Ciro = Kairo

Ispred naziva planina, reka, jezera i uz druge geografske pojmove lan se upotrebljava:il Monte Bianco = Monblan

le Alpi = Alpi

il Tvere = Tibar

il Garda = jezero Garda

Ispred naziva velikih ostrva i arhipelaga treba da stoji lan:

la Siciliala Sardegna

il Madagascrle Hawaiile Canrie = Kanarska ostrvaIspred naziva malih ostrva ne stoji lan:Ponza, Capri, schia = italijanska ostrva

Cipro = Kipar

Creta = KritUz nazive kontinenata, drava, regija lan se obavezno upotrebljava:

lEuropa

lItalia

la Germania = Nemaka

la Serbia

Pripadnici ivotinjskih ili biljnih vrsta zahtevaju lan:

Il cane fedele = Pas je odanIl pino un albero alto = Bor je visoko drvo

Vreme, datum i godina zahtevaju lan:

luna = Sada je jedanLa fiera dal 25 al 30 = Sajam je od 25. do 30. nato nel 1999 = Roen je 1999. godine

Uz nazive dana u nedelji lan se upotrebljava, ali samo ukoliko se oni odnose na redovne pojave:

Il sbato non lavoro = Subotom ne radimUkoliko se naziv dana u sedmici ne odnosi na redovne pojave, lan ne treba upotrebiti:

Sbato vado in piscina = U subotu idem na bazen

Izostavljanje odreenog lana

Odreeni lan se ne sme upotrebljavati u sledeim sluajevima:

kada se navodi adresa, uz imenice via, piazza, viale, largo, corso itd.:

Abito in via Cavour = Stanujem u Ulici KavurSono in piazza Zama = Nalazim se na Trgu Cama uz nazive nekih drava:

Dov Israele? = Gde je Izrael?Cipro unsola = Kipar je ostrvoVado a Cuba = Idem na Kubu uz predlog in i nazive drava i kontinenata:Vado in Polnia = Idem u Poljsku

Ako je naziv drave odreen atributom, upotreba lana je obavezna:

Vado nella mia Polnia = Idem u moju Poljsku

Ako je naziv drave ili kontinenta u mnoini, lan je takoe obavezan:

Negli Stati Uniti = U SAD

Negli Emirati rabi = U Arapskim Emiratima

posle glagola ssere, uz imenicu koja oznaava neku profesiju u najirem smislu:

professore di storia = On je profesor istorije

Loro sono impiegati = Oni su slubenici

Anna studentessa = Ana je studentkinja

u mnogim izrazima sastavljenim od glagola i imenice:

prndere parte = uestvovatidare fastdio = smetati

porre fine = prekinuti posle izraza za koliinu treba upotrebiti predlog di bez lana:Un litro dacqua = Litar vode

Due metri di stoffa = Dva metra tofa

Tre anni di lavoro = Tri godine rada

posle negacije i posle predloga senza:Non ho problemi = Nemam problemaNon ho tempo = Nemam vremenaSono senza benzina = Nemam benzina

u natpisima i u naslovima knjiga:

Federazione Italiana Giuoco Calcio = Fudbalski savez ItalijeI Promessi Sposi = Verenici

La pelle = Koa

lan se esto ne upotrebljava u poslovicama:

Uomo avvisato mezzo salvato = Upozoren spasenCan che abbaia non morde = Pas koji laje ne ujeda

uz glagol parlare, scrvere i studiare:Lui non parla italiano = On ne govori italijanski

Scrive in francese = Pie na francuskom

Studia tedesco = Studira nemaki

Ako se naziv jezika ne shvata kao nain izraavanja ve kao objekat, lan treba upotrebiti:

Studio linglese = Uim engleski

Lei parla il tedesco = Ona govori nemaki

uz neodreene prideve i zamenice lan se ne upotrebljava:Ha molti libri = Ima mnogo knjiga

Ci sono tanti giornalisti = Ima mnogo novinara

Ho parecchi CD = Imam mnogo cedeova

uz pokazne prideve/zamenice questo i quello:Questo libro mi piace = Ova knjiga mi se dopada

Lo prese da quel cassetto = Uzeo ga je iz one fioke

uz upitnu zamenicu quale?:Dimmi quale vuoi = Kai mi koji eli

Quale libro lggere? = Koju knjigu da itam?

Prezent glagola chiamarsi (zvati se)Io mi chiamoNoi ci chiamiamo

Tu ti chiamiVoi vi chiamate

Lui/lei si chiamaLoro si chiamanoPrezent glagola SALIRE (popeti se, penjati se)

Salgo

Saliamo

Sali

Salite

Sale

Salgono

Io salgo al terzo piano Ja se penjem na trei sprat

Sali da Giovanna? Da li se penje/ide gore kod ovane?

Io scendo qui Ja silazim ovde

Glagoli scendere i salire suprotnog su znaenja. Salire i scendere koriste se i prilikom ulaska u vozilo i izlaska iz vozila:

Voglio scendere qui elim da siem/izaem ovde.

Saliamo in macchina! Uimo u auto.

Prezent glagola TENERE (drati)

Tengo

Teniamo

Tieni

Tenete

Tiene

Tengono

Tengo in mano una borsa U ruci drim torbu.

Che cosa tiene in tasca? ta dri u depu?

Che cosa teniamo in testa? ta imamo u glavi?

Izraz: Tenere A + qualcosa (biti stalo do neega)

Tengo a mostrare agli studenti questa regola Stalo mi je da pokaem studentima ovo pravilo

Prezent glagola SCEGLIERE (birati, odabrati)

Scelgo

Scegliamo

Scegli

Scegliete

Sceglie

Scelgono

Quale maglietta scegli? Koju majicu bira/e izabrati?

Non so scegliere. Ne umem da izaberem.

Io scelgo per lui. Ja biram za/umesto njega.

Izvedena imenica: SCELTA (izbor)

Abbiamo una bella scelta di jeans. Imamo lep izbor farmerki.

Non ho scelta. Nemam izbora.

Glagoli TRARRE (vui, izvui), PORRE (staviti, stavljati) i glagoli izvedeni od osnove -DURRE

Prezent glagola TRARRE (postoji puno izvedenih glagola putem prefiksa)Traggo

Traiamo

Trai

Traete

Trai

Traggono

Io traggo le conclusioni. Ja izvlaim zakljuke.

Dobbiamo trarre in salvo i minatori. Treba da spasemo (izvuemo na bezbedno) rudare.

Estrarre (izvui, izvlaiti)

Estraiamo oro dal ruscello. Vadimo zlato iz potoka.

Contrarre (griti se, zgriti se)

Il muscolo si contrae dolorosamente. Mii se bolno gri.

Prezent glagola PORRE (staviti, postavljati; postoji puno izvedenih glagola putem prefiksa)

PongoPoniamo

PoniPonete

PonePongono

Pongo una domanda al professore. Postavljam pitanje profesoru.

Comporre

Loro compongono musica. Oni komponuju muziku.

Proporre

Che cosa proponi di fare? ta predlae da radimo/da se radi?

Propongo di fare cos. Predlaem da uradimo/da se uradi ovako.

Glagoli izvedeni od osnove -durre

Prezent glagola Tradurre

TraducoTraduciamo

Traduci

Traducete

TraduceTraducono

Traduttore, traduttrice, traduzione (f.) Prevodilac, prevoditeljka, prevod

Questa traduzione difficile! Ovaj prevod je teak!

NUMERI (brojevi)

CARDINALI (glavni br.)ORDINALI (redni br.)

Un, uno/aPrimo

DueSecondo

TreTerzo

QuattroQuarto

CinqueQuinto

SeiSesto

SetteSettimo

OttoOttavo (ne: ottimo)

Nove Nono

DieciDecimo

UndiciUndicesimo/a

DodiciDodicesimo

TrediciOd 11 nadalje svi redni brojevi grade se dodavanjem nastavka

esimo na glavni broj.

Quattordici

Quindici

Sedici

Diciassette

Diciotto

Diciannove

Venti Ventesimo

VentunoVentunesimo (!)

VentitrVentitreesimo (!)

VentottoVentottesimo (!) Nepravilnosti oznaene (!) ponavljaju se u svim deseticama.

Trenta

Quaranta

Cinquanta

Sessanta

Settanta

Ottanta

Novanta

CentoCentesimo

Cent(o)unoCentunesimo

Mille milaMillesimo

Duemila

Tremila

Quattromila

Centomila

Duecentomila

Centoquarantacinquemila euro

145mila

Milione

Miliardo

LItalia ha 58 milioni di abitanti. Italija ima 58 miliona stanovnika.

Non ho un milione di euro. Nemam milion evra.

Ho un milioneduecentomila euro. Imam milion i dvesto hiljada evra.

LEuropa ha un miliardo di abitanti. Evropa ima milijardu stanovnika.

La Cina ha un miliardo (e) trecento milioni di abitanti. Kina ima milijardu i tristo miliona stanovnika.

Un millesimo di secondo. Hiljaditi deo sekunde.

I giorni della settimana (dani u sedmici)

Nazivi dana u sedmici mukog su roda; izuzetak je domenica. Nazivi dana piu se malim poetnim slovom (vidi primere). Treba obratiti posebnu panju na upotrebu lana uz nazive dana (vidi primere):

LunedPonedeljak

MartedUtorak

MercoledSreda

Giovedetvrtak

VenerdPetak

SabatoSubota

DomenicaNedelja

Uporedi:

Vedo Marco domenica. Videu Marka u nedelju (ove, prve naredne nedelje).

Vedo Marco la domenica. Viam Marka nedeljom (svake nedelje, redovno).

Gornji primer moe da glasi i:

Vedo Marco tutte le domeniche. Viam Marka svake nedelje.

Vedo Marco ogni domenica. Viam Marka svake nedelje.

Jo primera:

Venerd festa. U petak (sledeeg petka) je praznik.

Mercoled il suo compleanno. U sredu je njen roendan.

Il marted vado a inglese. Utorkom idem na kurs engleskog.

Il sabato non lavoro. Subotom ne radim.

I mesi dellanno (nazivi meseca)

Imena meseca piu se malim poetnim slovom (vidi primere):

GennaioJanuar

FebbraioFebruar

MarzoMart

AprileApril

Maggio

GiugnoJun

LuglioJul

AgostoAvgust

SettembreSeptembar

OttobreOktobar

NovembreNovembar

DicembreDecembar

Datum

Datum se iskazuje na sledei nain (lan + glavni broj + mesec + godina):

Sono nata il 5 dicembre (del) 1991 Roena sam 5. decembra 1991.

Oggi il 14 novembre (del) 2010. Danas je 14. novembar 2010. godine.

Izuzetak je prvi dan u mesecu: on se iskazuje rednim brojem:

Il 1o maggio la festa del lavoro. Prvi maj je praznik rada.

Il 1o agosto andiamo in ferie. Prvog avgusta idemo na odmor.

Avverbiali di tempo (priloki izrazi za vreme)

DAA (od do)

Questa settimana non lavoro da luned a gioved. Ove sedmice ne radim od ponedeljka do etvrtka.

Non sono a Podgorica da marzo a maggio. Nisam u Podgorici od marta do maja.

La Seconda Guerra Mondiale durata dal 1939 al 1945 Drugi svetski rat trajao je od 1939. do 1945. godine.

Saremo a Niki dal 5 al 15 giugno. Biemo u Nikiu od 5. do 15. juna.

TRAE (izmeui)

Arrivo tra sabato e luned. Dolazim izmeu subote i ponedeljka.

Tra settembre e novembre non ci sono turisti. Izmeu septembra i novembra nema turista.

Tra il 1990 e il 2010 sono successi molti cambiamenti. Izmeu 1990. i 2010. godine odigrale su se mnoge promene.

PRIMA DI

Arrivo prima di venerd. Dolazim pre petka.

Lesame non prima di maggio. Ispit nije pre maja.

Prima del 2010 - Pre 2010. godine.

DOPO

Arrivo dopo venerd. Dolazim posle petka.

Lesame dopo marzo. Ispit je posle marta.

Dopo il 2000. Posle 2000. godine.

ENTRO

Finisco entro mercoled. Zavriu do srede.

Entro il 2018 saremo nellUE. Do 2018. biemo u EU.

Finisco la traduzione entro/per sabato. Zavriu prevod do subote/za subotu.

FINO A

Lavoro fino a venerd. Radim do petka.

Studio fino a giugno. Uiu do juna.

Resto in Italia fino al 2012 Ostajem u Italiji do 2012.

Preposizioni articolate (predlozi spojeni s lanom)Odreeni lan pie se sastavljeno sa sledeim predlozima (vidi odeljak 9.1 predlozi): di, a, da, in, su:predlog di

muki rodenski rod

jedninamnoinajedninamnoina

deldeidella (dell)delle

dello (dell)degli

Primeri upotrebe predloga di spojenog sa odreenim lanom za jedninu:

La bici

Lo zainoLaiuto

Luso

Lodore del

dello

dell

della

dellbambino qui

scolaro l

amico prezioso

macchina indispensabilearia stranoDeakov bicikl je ovde

Uenikov ranac je tamo

Prijateljeva pomo je dragocena

Upotreba automobila je neophodna

Miris vazduha je udan

Primeri upotrebe predloga di spojenog sa odreenim lanom za mnoinu:

Le biciclette

Gli ziniLaiuto

Luso

Gli invitidei

degli

degli

delle

dellebambini sono qui

scolari sono l

amici prezioso

mcchine indispensbileamiche sono graditiBicikli dece su ovde

Ranci uenika su tamo

Pomo prijatelj je dragocena

Upotreba automobil je neophodna

Pozivi prijateljica ine zadovoljstvo

predlog a

muki rodenski rod

jedninamnoinajedninamnoina

alaialla

(all)alle

allo

(all)agli

Primeri upotrebe predloga a spojenog sa odreenim lanom za jedninu:

Do il regalo

Chiedo

Lo porto

Mi rivolgo

Lo prestoal

allo

all

alla

allbambino

scolaro

amico

compagna

amicaDajem poklon detetu

Pitam uenika

Nosim ga prijatelju

Obraam se drugarici

Pozajmiu ga prijateljici

Primeri upotrebe predloga a spojenog sa odreenim lanom za mnoinu:

Do i regali

Parlo

Chiedo

Lo porto

Lo prestoai

agli

agli

alle

allebambini

scolari

amici

compagne

amiche Dajem deci poklone

Obraam se uenicima

Pitam prijatelje

Nosim ga drugaricama

Pozajmiu ga prijateljicama

predlog da

muki rodenski rod

jedninamnoinajedninamnoina

daldaidalla (dall)dalle

dallo

(dall)dagli

Primeri upotrebe predloga da spojenog sa odreenim lanom za jedninu:

Vado

uscito

Corro

Abito

Stodal

dallo

dall

dalla

dallcompagno

studio mdicoamico

zia

amicaIdem kod druga

Izaao je iz lekarske ordinacije

Trim kod prijatelja

Stanujem kod tetke

Kod prijateljice sam

Primeri upotrebe predloga da spojenog sa odreenim lanom za mnoinu:

Vado

Lo vedo

Corro

Abito

Stodai

dagli

dagli

dalle

dallecompagni

scontrini

amici

zie

amicheIdem kod drugova

To vidim po raunima

Trim kod prijatelj

Stanujem kod tetaka

Kod prijateljica sam

predlog in

muki rodenski rod

jedninamnoinajedninamnoina

nelneinella (nell)nelle

nello

(nell)negli

Primeri upotrebe predloga in spojenog sa odreenim lanom za jedninu:

Confido

Entro

C qualcosanel

nello

nell

nella

nellcassetto

zinoamico

mcchina

ariaU fioci je

U rancu je

Uzdam se u prijatelja

Ulazim u auto

U vazduhu ima neeg

Primeri upotrebe predloga in spojenog sa odreenim lanom za mnoinu:

Sono

Sono

Confido

Entriamo

Confidonei

negli

negli

nelle

nellecassetti

ziniamici

mcchine

amicheU fiokama su

U rancima su

Uzdam se u prijatelje

Ulazimo u automobile

Uzdam se u prijateljice

predlog su

muki rodenski rod

jedninamnoinajedninamnoina

sulsuisulla

(sull)sulle

sullo

(sull)sugli

Primeri upotrebe predloga su spojenog sa odreenim lanom za jedninu:

Sto

DisctonoSta

Lo metto

Contosul

sullo

sull

sulla

sullterrazzo

sciperoarmadio

mcchina

amicaNa terasi sam

Raspravljaju o trajku

Na ormaru je

Staviu ga na auto

Raunam na prijateljicu

Primeri upotrebe predloga su spojenog sa odreenim lanom za mnoinu:

La notizia

Si trova

uno studio

Di solito

Stasui

sugli

sugli

sulle

sullegiornali di oggi

Appennini

struzzi

copertine

spineVest je u dananjim novinama

Nalazi se na ApeninimaTo je studija o nojevima

Obino je na koricama

Sedi kao na iglama

Glagol DARE

Iodo

Tudai

Lei/Luid

Noidiamo

Voidate

Lorodanno

Glagol STARE

Iosto

Tustai

Lei/Luista

Noistiamo

Voistate

Lorostanno

Glagol USCIRE

Ioesco

Tuesci

Lei/Luiesce

Noiusciamo

Voiuscite

Loroescono

Glagol BERE

Iobevo

Tubevi

Lei/Luibeve

Noibeviamo

Voibevete

Lorobevono

Glagol DIRE

Iodico

Tudici

Lei/Luidice

Noidiciamo

Voidite

Lorodicono

Glagol FARE

Iofaccio

Tufai

Lei/Luifa

Noifacciamo

Voifate

Lorofanno

Glagol SEDERE

Iosiedo

Tusiedi

Lei/Luisiede

Noisediamo

Voisedete

Lorosiedono

Glagol RIMANERE

Iorimango

Turimani

Lei/Luirimane

Noirimaniamo

Voirimanete

Lororimangono

Glagol SPEGNERE

Iospengo

Tuspegni

Lei/Luispegne

Noispegniamo

Voispegnete

Lorospengono

Glagoli na CARE (npr. mancare, nedostajati)Iomanco

Tumanchi

Lei/Luimanca

Noimanchiamo

Voimancate

Loromancano

Glagoli na GARE (npr. pagare, platiti)Iopago

Tupaghi

Lei/Luipaga

Noipaghiamo

Voipagate

Loropagano

Modalni glagoli Glagol POTERE

Ioposso

Tupuoi

Lei/Luipu

Noipossiamo

Voipotete

Loropossono

Glagol DOVERE

Iodevo

Tudevi

Lei/Luideve

Noidobbiamo

Voidovete

Lorodevono

Glagol VOLERE

Iovoglio

Tuvuoi

Lei/Luivuole

Noivogliamo

Voivolete

Lorovogliono

Glagol SAPERE

Ioso

Tusai

Lei/Luisa

Noisappiamo

Voisapete

Lorosanno

Glagol ANDARE

Iovado

Tuvai

Lei/Luiva

Noiandiamo

Voiandate

Lorovanno

Glagol VENIRE

Iovengo

Tuvieni

Lei/Luiviene

Noiveniamo

Voivenite

Lorovengono

Glagol ESSERE

Iosono

Tusei

Lei/Lui

Noisiamo

Voisiete

Lorosono

Glagol AVERE

Ioho

Tuhai

Lei/Luiha

Noiabbiamo

Voiavete

Lorohanno

Reca ci u adverbijalnoj funkcijiReca ci koristi se i u adverbijalnoj funkciji, tj. kao zamena za navedenu ili podrazumevanu priloku odredbu za mesto:

Domani vado a Milano. Ci vai anche tu?

Lei non viene domani da noi, ma ci pu venire domenica.

Voglio andare al congresso, ci trovo sempre gente interessante.

Siamo nel Montenegro, ci sono tante cose da vedere.

Guardiamo meglio nel libro: ci possiamo trovare la risposta.

Izrazi c i ci sonoIzrazi c i ci sono imaju znaenje ima, nalazi se. Izraz c upotrebljava se ispred imenica u jednini, izraz ci sono ispred imenica u mnoini:

Attento, c un cane!

Maria guarda se c un taxi.Alluniversit ci sono tanti studenti.

Qui ci sono tante cose belle.

Pravilni particip proliParticip proli je infinitivni oblik; pripada prolim svrenim vremenima. Moe da se koristi samostalno, u slubi vremenske reenice (Tornate a casa, vanno a dormire = Vrativi se kui, one idu na spavanje), ali najee se upotrebljava za tvorbu sloenih vremena: ho dormito (= spavao/la sam), sono tornata (= vratila sam se) itd.

Particip proli pravilnih glagola gradi se na sledei nain:

na glagolsku osnovu s tematskim vokalom (-a-, -i-) I i III konjugacije dodaje se nastavak to:

andare andato

mangiare mangiato

pagare pagato

dormire dormito

finite - finito

Glagolskoj osnovi glagola II konjugacije dodaje se vokal -u- i nastavak to:

credere creduto

ritenere ritenuto

cedere cedutoNEPRAVILNI PARTICIP PROLI

Mnogi glagoli, uglavnom II konjugacije, imaju nepravilan particip proli:

accorgersi (di) accorto

aprire aperto

bere bevuto

chiedere chiesto

chiudere chiuso

cuocere cotto

dire detto

dividere diviso

essere stato

fare fatto

giungere giunto

leggere letto

mettere messo

morire morto

muovere mosso

nascere nato

nascondere nascosto

offendere offeso

parere parsoperdere perso, perdutopiangere pianto

porgere portoporre posto

prendere preso

raccogliere raccolto

ridere riso, smejati se

rimanere rimasto

rispondere risposto

rompere rotto

scegliere scelto

scendere sceso

sciogliere sciolto

scrivere scritto

scuotere scosso

sorridere - sorriso

spegnere spento

succedere successo succeduto atogliere tolto

tradurre tradotto

trarre tratto

vedere visto (veduto)

venire venuto

vincere vinto

vivere vissuto

Sloeni perfekat (Passato prossimo)Sloeni perfekat gradi se prezentom pomonog glagola (essere ili avere) i participom prolim glavnog glagola:Lei ha mangiato tutta la torta.

Voi siete tornati presto.

Glagol MANGIARE

Ioho mangiato

Tuhai mangiato

Lei/Luiha mangiato

Noiabbiamo mangiato

Voiavete mangiato

Lorohanno mangiato

Kada je pomoni glagol avere, ne razlikuje se rod subjekta.Glagol TORNARE

Iosono tornato/a

Tusei tornato/a

Lei/Lui tornato/a

Noisiamo tornati/e

Voisiete tornati/e

Lorosono tornati/e

Kada je pomoni glagol essere, razlikuje se rod subjekta.Selektovanje pomonog glagolaPomoni glagol AVERE zahtevaju PRELAZNI GLAGOLI (glagoli koji mogu da imaju objekat):

Io ho trovato un bellalbergo.

Lui ha indovinato la risposta.

Loro hanno preparato la cena.

Pomoni glagol ESSERE zahtevaju POVRATNI i PASIVNI GLAGOLSKI OBLICI.

Io mi sono guardata bene allo specchio.

TROVARSI, CHIAMARSI

Io sono stato chiamato dal direttore. (PASIV)Io sono stata chiamata dal direttore. (PASIV, ENSKI ROD)

NEPRELAZNI GLAGOLI mogu da imaju ili pomoni glagol AVERE ili pomoni glagol ESSERE.

Glagoli kretanja zahtevaju ESSERE ukoliko kretanje ima kulminaciju (odredite, ishodite):

Io sono tornata ieri, lui uscito, voi siete arrivate presto, loro sono andati via, tu sei venuta da sola.

Glagoli kretanja zahtevaju AVERE ukoliko kretanje nema kulminaciju ve predstavlja ist proces:

Io ho camminato, tu hai passeggiato, noi abbiamo nuotato, loro hanno navigato.

GLAGOLI POSTOJANJA I POSTAJANJA

Diventare, divenire, stare i drugi njima slini neprelazni glagoli zahtevaju pomoni glagol ssere,

diventato grande = Porastao je Sei diventata famosa! = Postala si slavna! stato in piedi tutto il giorno = Prestajao je ceo dan

stata in ufficio tutto il pomeriggio. = Bila je u kancelariji celo popodneGLAGOLI piacere, parere, sembrare, apparire su neprelazni glagoli, a navode se zasebno zbog uestalosti njihove upotrebe:

Ti sono piaciuta? = Da li sam ti se dopala?

parsa stanca = Delovala je umorno

apparso in cielo = Pojavio se na nebuSloeni perfekat modalnih glagola i selektovanje pomonog glagolaUkoliko posle modalnih glagola stoji prelazan glagol, sloeno vreme gradi se sa avere:Lo ha voluto aiutare = Hteo je da mu pomogne

Ukoliko posle modalnih glagola stoji neprelazan glagol, sloeno vreme modalnog glagola gradi se sa ssere, ali je doputeno i avere:Sono dovuto tornare a casa = Morao sam da se vratim kui

Sono dovuta tornare a casa = Morala sam da se vratim kui

Ho dovuto tornare a casa = Morao/ Morala sam da se vratim kui

Ukoliko posle modalnih glagola stoji povratni glagol, sloeno vreme modalnog glagola gradi se sa: ssere ukoliko povratna zamenica stoji pre glagolske grupe:

Mi sono dovuta alzare alle sei = Morala sam da ustanem u est avere ukoliko povratna zamenica stoji na kraju glagolske grupe:

Ho dovuto alzarmi alle sei = Morala / Morao sam da ustanem u estHo potuto trovarmi bene a Milano. = Uspeo sam da mi bude lepo u Milanu.Mi sono potuto trovare bene a Milano.

Upravo navedeno pravilo vai i za rece ci i ne u prilokoj funkciji. Uporedi parove reenica sa istim znaenjem:

Ci sono dovuta andare sbitoHo dovuto andarci sbito= Morala sam odmah da odem (na pomenuto mesto)

Ne sono potuta tornare solo ieri

Ho potuto tornarne solo ieri= Uspela sam tek jue da se vratim (odatle)

Reca ci u pronominalnoj funkciji.

Ho parlato con Luigi/Gianna. = Razgovarao/la sam s Luiijem.

Ho parlato con lui/lei.

CI ho parlato.

Ho parlato con Luigi e Gianna. Ci ho parlato a lungo.

LITIGARE (Ci ho litigato ieri sera = Con chi?), GIOCARE (Ci ho giocato tutto il giorno = Con chi? Con che cosa?), SCHERZARE (Io non ci scherzo = Io non scherzo con le armi... con questa cosa... con lei... con lui... con loro...), DISCUTERE, LAVORARE (Io non ci lavoro da anni).

Noi non ci parliamo = UZAJAMNO-POVRATNO: Mi ne razgovaramo jedno s drugim.

= PRILOKA VREDNOST: Mi neemo govoriti (na tom skupu).

= ZAMENIKA VREDNOST: Mi neemo govoriti uz pomo te naprave/toga.VremePoloaj priloga za vreme (sempre, gi, appena, mai, ancora, pi) uz sloeni perfekat.

Prilozi za vreme sempre, gi, appena, mai, ancora, pi stoje, standardno, izmeu pomonog glagola i glavnog glagola:Non ha ancora trovato quel libro. = Jo nije naao/la tu knjigu.Non ho pi incontrato quelle persone. = Nisam vie sreo te osobe.Loro sono gi tornate, lo sapevi? = One su se ve vratile, da li si to znao/la?

appena tornato, lascialo in pace! = Tek se vratio, pusti ga na miru!Pravilni futur I.

osnova:amare =amer +lini nastavci za futur

crdere =creder +

dormire =dormir +

lini nastavci

1. konjugacija2. konjugacija3. konjugacija

jednina1. lice

2. lice

3. lice

i

i

i

mnoina1. lice

2. lice

3. lice mo

te

nno mo

te

nno mo

te

nno

Pregled oblika futura:

1. konjugacija2.

io

tu

lui

noi

voi

lorolavorer

lavoreri

lavorer

lavorermo

lavorerte

lavorernnoja u raditi

ti e raditi

on e raditi

mi emo raditi

vi ete raditi

oni e raditi

2. konjugacija

io

tu

lui

noi

voi

lorocreder

crederi

creder

credermo

crederte

credernnoja u poverovati

ti e poverovati

on e poverovati

mi emo poverovati

vi ete poverovati

oni e poverovati

3. konjugacija

io

tu

lui

noi

voi

lorofinir

finiri

finir

finirmo

finirte

finirnnoja u zavriti

ti e zavriti

on e zavriti

mi emo zavriti

vi ete zavriti

oni e zavriti

Futur se upotrebljava za iskazivanje buduih radnji:

Domani andrmo a Roma = Sutra emo ii u Rim

Poi tornernno a casa = Zatim e se vratiti kui

Futur se upotrebljava za iskazivanje sumnje ili pretpostavke vezane za trenutak govorenja:

Chi sar? = Ko li je to?Avr fame = Bie da je gladan

Nepravilne osnove za futur

Mnogi glagoli, naroito 2. konjugacije, poseduju nepravilne osnove za futur. Te iste osnove upotrebljavaju se i za kondicional. Ovde se navode najei nepravilni glagoli.

Prva konjugacija

Andare, dare, fare, stare imaju nepravilnu osnovu:

glagolprvo lice jednineprevod

andare andr ii u

daredardarai

dar

daremo

darete

darannodau

farefarfarai

far

faremo

farete

farannouiniu

starestarstarai

star

staremo

starete

starannobiu

Druga konjugacija

U drugoj konjugaciji nepravilne osnove grade se na dva naina: odbacivanjem tematskog vokala e koji prethodi infinitivnom nastavku re:caderecadrpau

doveredovrmorau

goderegodruivau

poterepotrmoi u

saperesaprznau

vederevedrvideu

viverevivriveu

odbacivanjem tematskog vokala e i jednaenjem suglasnik po mestu izgovora:

volere+ > *voler > *volr > vorrvolerevorrhteu

permanerepermarristrajau

rimanererimarrostau

tenereterrdrau

I sledei glagoli imaju nepravilne osnove za futur:

sseresarsarai

sar

saremo

sarete

sarannobiu

avereavravrai

avr

avremo

avrete

avrannoimau

bereberrberrai

berr

berremo

berrete

berrannopiu

parereparrparrai

parr

parremo

parrete

parrannoinie se

BE(VE)RE+> *BEVER > *BEVR > BERR

Glagoli porre i trarre sa izvedenicama i glagoli izvedeni od osnove durre grade futur prostim dodavanjem linih nastavaka za futur na osnovu:

porreporrporrai

porr

porremo

porrete

porrannostaviu

trarretrarrtrarrai

trarr

trarremo

trarrete

trarrannoizvui u

tradurretradurrtradurrai

tradurr

tradurremo

tradurrete

tradurrannopreveu

Trea konjugacija

Osnova glagola venire glasi verr :

venireverrdoi u

Futur II i njegove funkcije.

Futur II je sloeno vreme i nema posebne line nastavke. Gradi se od futura pomonog glagola i participa prolog glavnog glagola. Pregled oblika futura II:

pomoni glagol avere

1. konjugacija

io

tu

lui

noi

voi

loroavr

avri

avr

avremo

avrete

avrnnolavorato

lavorato

lavorato

lavorato

lavorato

lavoratoja budem radio

ti bude radio

on bude radio

mi budemo radili

vi budete radili

oni budu radili

2. konjugacija

io

tu

lui

noi

voi

loroavr

avri

avr

avremo

avrete

avrnnocreduto

creduto

creduto

creduto

creduto

credutoja budem verovao

ti bude verovao

on bude verovao

mi budemo verovali

vi budete verovali

oni budu verovali

3. konjugacija

io

tu

lui

noi

voi

loroavr

avri

avr

avremo

avrete

avrnnofinito

finito

finito

finito

finito

finitoja budem zavrio

ti bude zavrio

on bude zavrio

mi budemo zavrili

vi budete zavrili

oni budu zavrili

pomoni glagol ssere

1. konjugacija

io

tu

lui/leinoi

voi

lorosar

sari

sar

sarmo

sarte

sarnnoandato/a

andato/a

andato/a

andati/e

andati/e

andati/eja budem otiao/la

ti bude otiao/la

on/ona bude otiao/la

mi budemo otili/e

vi budete otili/e

oni/one budu otili/e

2. konjugacija

io

tu

lui/lei

noi

voi

lorosar

sari

sar

sarmo

sarte

sarnnocresciuto/a

cresciuto/a

cresciuto/a

cresciuti/e

cresciuti/e

cresciuti/eja budem odrastao/la

ti bude odrastao/la

on/ona bude odrastao/la

mi budemo odrasli/e

vi budete odrasli/e

oni/one budu odrasli/e

3. konjugacija

io

tu

lui/lei

noi

voi

lorosar

sari

sar

sarmo

sarte

sarnnopartito/a

partito/a

partito/a

partiti/e

partiti/e

partiti/eja budem otputovao/la

ti bude otputovao/la

on/ona bude otputovao/la

mi budemo otputovali/e

vi budete otputovali/e

oni/one budu otputovali/e

Futur II se upotrebljava za iskazivanje budue radnje koja prethodi drugoj buduoj radnji:

Quando avr finito, ti chiamer = Kada budem zavrio/la, pozvau te

Futur II se ee upotrebljava za pretpostavke ili neproverene tvrdnje vezane za prolost:

Saranno arrivati? = Da li su stigli?

Avranno preso tutto. = Valjda su uzeli sveAvranno fatto i compiti? = Da li su uradili zadatke?

Saranno stati felici? = Da li su bili sreni?

Avranno letto le istruzioni? = Da li su proitali uputstvo?

Si saranno divertiti? = Da li su se zabavili?/Da li su se lepo proveli?IZBOR POMONOG GLAGOLA POSEBNI SLUAJEVISledei glagoli mogu da imaju pomoni glagol avere ili essere, u zavisnosti od toga da li imaju objekat (scendere, salire, correre) ili od toga da li je vrilac radnje bie ili nije (predmet, pojava i sl.; takvi glagoli su finire, cominciare, cambiare).Glagol vivere selektuje pomoni glagol u zavisnosti od toga da li je osoba na koju se glagol odnosi iva (avere) ili mrtva (essere).CORRERE Ho corso tutto il giorno. = Trao/la sam ceo dan.(U ovom znaenju, glagol correre slian je glagolima camminare, nuotare, passeggiare)

Ho corso i cento metri in tredici secondi. = Trao sam 100m za 13 sekundi.Kada glagol correre nema objekat, odnosno kada je tranje/kretanje takvo da se dostigne neko odredite, cilj, sloena vremena grade se pomonim glagolom essere (obrati panju na rod vrioca radnje):Sono corso a casa. = Otrao sam kui.

Sono corsa da lui. = Otrala sam kod njega.Siamo corse dietro allautobus. = Potrale smo za autobusom.SCENDERE, SALIRE

Ho sceso le scale. = Siao/la sam niz stepenice.

Ho salito le scale. = Popeo/la sam se uz stepenice.

Italijani radije koriste glagol fare u oba sluaja:Ho fatto le scale. = Iao/la sam stepenicama.Kada je odredite dostignuto, treba upotrebiti pomoni glagol essere:

Siamo scesi nella valle. = Sili smo u dolinu.

Siamo salite in macchina. = Ule smo (doslovno: popele smo se) u auto.FINIRE, COMINCIARE (INIZIARE)

Ako je vrilac radnje bie, sloena vremena grade se pomonim glagolom avere:Il giocatore ha finito la partita. = Igra je zavrio utakmicu/partiju.Il gatto ha finito la sabbia. = Maka je potroila (sav) pesak.Ako vrilac radnje nije bie, sloena vremena grade se pomonim glagolom essere:La lezione finita alle otto. = as se zavrio u osam.La primavera finita troppo presto. = Prolee se zavrilo suvie rano.Jo primera:

Ho cominciato il libro. = Poeo/la sam knjigu.

Marina ha cominciato il dibattito. = Marina je zapoela raspravu. cominciata la fiera del libro. = Poeo je sajam knjiga. cominciata unaltra puntata della serie Agrodolce. = Poela je jo jedna epizoda serije Agrodole.CAMBIARE I za glagol cambiare vae ista pravila kao i za finire:Io ho cambiato il programma. = Ja sam promenio/la program.Le condizioni sono cambiate. = Uslovi su se promenili.Promena se moe odnositi i na subjekat:

Io sono cambiata. = Ja sam se promenila.Voi non siete cambiati. = Vi se niste promenili.

Ukoliko se cambiare upotrebi kao povratan glagol, on menja znaenje:

Io mi sono cambiata. = Ja sam se presvukla.

VIVEREIo ho vissuto- = iveo/la sam (govornik je jo iv).Lo scrittore vissuto a Bologna. = Pisac je iveo u Bolonji (podrazumeva se da je u trenutku govorenja pisac mrtav). Slovo h slui samo kao grafiki znak i ne izgovara se.