LUK. GREDE

HIDROARH. NALAZI

Prikaz amfora posloženih u brodu

Naslovnica: Senj na veduti M. Stiera iz 17. st.

Literatura: Mario Bartoletti, Una Citta Adriatica fra Medioevo e rinascimento, 1990. Ante Glavičić, Otkriće starih slikarija na morskim stijenama u senjskom podgorju, Senjski zbornik, sv. VI, Senj,1975, Hrvatska enciklopedija, sv. 1., Zagreb, 1999. Blaženka Ljubović, Senj u prapovijesti, antici i ranom srednjem vijeku, Senj, 2000. Dasen Vrsalović, Istraživanja i zaštita podmorskih arheoloških spomenika u SR Hrvatskoj, Zagreb, 1974.

Hidroarheološki lokaliteti u senjskom akvatoriju Motiv s izložbe

Postav i koncepcija izložbe: Gradski muzej Senj (GMS)Izdavač: Gradski muzej Senj

Za izdavača: Blaženka Ljubović, prof.Uredili: Blaženka Ljubović prof., Csaba Pinter, Melanija Prpić dipl. oec.

Fotografije: Arhiv GMS, Csaba PinterGrafički dizajn i priprema: Eko-info studio

Naklada: 3.000 komadaTisak: Kerschoffset, Zagreb, 2017.

Hidroarheološki predmeti su pronađeni na sljedećim lokalitetima: Senj (Škver, Crljenka, gradsko kupalište), Spasovac, Kalić, Sv. Juraj (Otinja, uvala Jablanova, uvala Duboka), Lukovo (Lukovačke grede - stijene), Starigrad Donji (Dražica), Prizna (uvala Javorna).

Značajno je napomenuti da su tijekom hidroarheoloških istraživanja, na lokalitetima Lukovačke grede - stijene, Bili brigovi, Starigrad Donji i Sv. Juraj, pored amfora i ostalih nalaza pronađenih u moru, na morskim stijenama uz more pronađene primitivne slikarije različite starosti, ostavljene od starosjedilaca ili mornara koji su plovili ovim krajevima. Ove slikarije prikazuju bogove, ljude, brodove, razne natpise od kojih je jedan s pozivom u pomoć, što nam možda govori o nesrećama ljudi i brodova stradalih na ovom području.

Gradski muzej SenjMilana Ogrizovića 5, HR-53270 Senjhttp://www.muzej-senj.hr e-mail: gradski.muzej.senj@gs.t-com.hrtel./fax: ++385 (0)53/881-141

SENJSKO POMORSTVO KROZ POVIJEST

GRADSKI MUZEJ SENJGRADSKI MUZEJ SENJ

SENJSKO POMORSTVO KROZ POVIJEST

Razlikujemo više tipova i vrsta amfora. Poznate su sljedeće amfore: etrurska iz 6. st. pr. Krista (1), grčka iz 5. i 3. st. pr. Krista (2 i 3), grčko-italska 2. st. pr. Krista (4), italska 2.-1. st. pr. Krista (5), rimska iz 2. st. i 3.-5. st. (6 i 7), ranobizantska 5.-6. st. (8) i bizantska 10.-11. st. (9) .

Prvu tipološku klasifikaciju rimskih amfora postavio je 1899. godine H. Dressel, koji je rimske amfore podijelio u 45 tipova, koji obuhvaćaju razdoblje od kasne faze Rimske Republike do ranoga Bizantskog Carstva.

More je oduvijek privlačilo na sebe pozornost svojim raznovrsnim mogućnostima, zbog čega ga čovjek nastoji od najstarijih vremena što bolje upoznati, njime ovladati i iskoristiti ga za svoje potrebe.

Od prapovijesnih, preko grčko-ilirskih, rimskih, bizantskih, starohrvatskih, venecijanskih, turskih, ugarskih, habsburških, knezova krčkih, uskočkih i francuskih vremena pa sve do danas uzduž jadranske obale traju plovni putovi na kojima se nalazi i Senj.

Senj se spominje vrlo rano u djelima grčkih i rimskih zemljopisaca i povjesničara. Najstariji spomen Senja (Attienites) zabilježen je u Periplusu (moreplovu) grčkog pisca Pseudoskilaka iz 4. st. pr. Krista. Upisan je i u antičkim itinerarima (putopisima) i na kartama rimskih cesta (Tabula Peutingeriana – Peutingerova karta) kao važna luka i raskrižje putova kao oppidum s toponimom “Port Senia”. Značenje rimske Senije ogleda se u postojanju carinskog ureda za Ilirik (publicum portorium Illyrici). Takav su ured uz Senj imali još Akvileja, Trst, Pula.

Godine 1867. osnivaju Senjsko brodarsko društvo koje je imalo i svoje brodogradilište u kojem je sagrađen veliki broj jedrenjaka i ostalih manjih plovila. Zbog prijelaza na isplativije parne brodove Društvo naručuje u Rijeci izradu parnog broda za održavanje redovite linije između Senja i Rijeke, koji je završen 1872. godine i dobio je ime Hrvat, a održavao je redovitu vezu između Senja i Rijeke. U Senju je osnovano i Hrvatsko parobrodarsko društvo 1902. godine.

Senj je do druge polovice 19. st bio najjača izvozno-uvozna luka Vojne krajine. Njezinim ukidanjem senjska luka izgubila je dio tereta, a Senj postaje luka za svoje šire zaleđe.

Prvi svjetski rat znatno je poremetio pomorske tijekove i izmjenu dobara. Iste posljedice izazvao je i Drugi svjetski rat, kada je senjska luka pretrpjela značajnija oštećenja i služila uglavnom za ratne potrebe. Opadanje prometa nastavljeno je i nakon rata, što traje do danas, kada u luci ne postoji nikakva gospodarska aktivnost. Luka danas služi uglavnom u turističke svrhe. Utemeljenjem Republike Hrvatske kao samostalne i neovisne države dolazi do osnivanja Lučke uprave i Lučke kapetanije, čime su stvoreni preduvjeti za obnavljanje gospodarske i pomorske uloge grada Senja.

Morske dubine, taj tajanstveni svijet tišine, kriju bogatstvo minulih vremena. Iznenadni vjetrovi orkanske jačine, ratni okršaji na moru, loša maritimna svojstva brodova te pomanjkanje osnovnih plovno-navigacijskih pomagala bili su vrlo često uzrokom tragičnih nesreća – brodoloma.

Od svih arheoloških nalaza pronađenih pod morem najpoznatije su i najpopularnije amfore, najrašireniji oblik ambalaže u antičko doba, koje su služile za smještaj i prijevoz različitih, pretežno tekućih, produkata ondašnje privrede, a koje se razlikuju po obliku i starosti. Riječ amfora dolazi od grčke riječi amphi forei, što znači nositi s dvije ručke ili posuda za nošenje udvoje.

To su posude od pečene gline koje su služile za spremanje tekućina kao što su vino (amphorae vinariae) i ulje (amphorae oleariae), ali i za spremanje ribe u salamuri, povrća, pa čak i žitarica. Amfore imaju obod (1), vrat (2), ručke (3), rame (4), trbuh (5) i zašiljeno dno (6) kako bi se mogle utisnuti u zemlju, a njihova kronologija određuje se na temelju oblika i žiga radionice koji je bio utisnut na obodu vrata, na bočnoj strani ručke ili na gornjem dijelu trbuha.

U transportu amfore su uvijek bile propisno začepljene okruglim glinenim čepovima s malom pupičastom ručkom i zalijevane vapnom, voskom ili parafinom.

Dio fundusa Gradskog muzeja čini zbirka hidroarheoloških predmeta koji su prikupljeni tijekom hidroarheoloških istraživanja u senjskom akvatoriju, kao i darivanjem.

Zbirka raspolaže s nekoliko različitih tipova amfora sačuvanih u cijelosti, kao i s većim brojem ulomaka amfora (vratova, ručki, trbuha i donjih dijelova sa šiljcima). Na nekima se nalaze žigovi tvornica u kojima su izrađene. Vremenski ih datiramo od 3. st. prije Krista do 5./6. st.

Zbirka sadrži i nekoliko ulomaka sitnoga keramičkog posuđa, pretežno lončića, plitica, vrčeva iz antičke faze, kao i iz srednjeg vijeka i bojene keramike iz 16. i 17. st. Značajan dio čini nekoliko predmeta tzv. keramičkih tronožaca nepoznata podrijetla i datacije, pronađenih na više lokaliteta u moru i na obali.

Senia, raskrižje puteva Senia na Tabuli Peutingeriani

Uskočka veslarica iz 16. st.Zavjetna sličica senjskih

pomoraca iz 17. st. Parobrod Hrvat iz 1872. godine

Crtež amforeVađenje amfore iz mora

Tipovi i vrste amfora

Slikarije pronađene na Lukovačkim gredama - stjenama

Motiv s izložbe

Uzlovi i čvorovi (M. Šimera)

Motiv s izložbe

Žigovi radionica amfora Čepovi amforaKeramička lula Keramički tronošci

Značenje Senja kao pomorskog i trgovačkog središta ogleda se i po tome što se u Senjskom statutu iz 1388. godine nalaze mnoge pravno formulirane norme i odredbe kojima se regulira trgovina i pomorski prijevoz.

Veliko blagostanje koje je Senj imao od svoje trgovine i pomorstva kroz razvijeni srednji vijek bit će ugroženo krajem 15. st. od Mletačke Republike i Osmanlija, što će se odraziti na prosperitet grada kao gospodarskoga, lučkog, prometnog i kulturnog središta. Stalni ratovi, koji su gotovo neprekidno trajali od početka 16. pa do kraja 18. st., nepovoljno su djelovali na razvoj senjskog pomorstva. Tek u 18. st. počinje gospodarski oporavak koji je potaknuo obnovu pomorstva. Obnavljaju se stare trgovačke veze i uspostavljaju nove, a

osnivaju se i nove upravne organizacije za reguliranje pomorsko-trgovačkog poslovanja (trgovački sud, pomorski konzulat…).

Od 20-ih godina 19. st. počinje “zlatno doba” senjskoga gospodarstva. Razvoj luke privukao je u grad brojne poduzetnike i trgovce. Izgradnjom željezničke pruge Karlovac-Rijeka godine 1873., zbog preusmjeravanja prometa prema Rijeci, naglo opada značenje senjske luke. U novonastalim uvjetima senjski poduzetnici i pomorci pokušali su udruživanjem i koncentracijom kapitala spriječiti propast svojih poduzeća i same luke.

POVIJEST SENJSKOG POMORSTVA

HIDROARHEOLOGIJA

HIDROARHEOLOGIJA SENJSKOG AKVATORIJA