gradjevinska fizika

Download Gradjevinska Fizika

Post on 20-Jan-2016

223 views

Category:

Documents

2 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

prezentacija 1

TRANSCRIPT

  • Gra

    evi

    nski

    faku

    ltet

    , Uni

    verz

    itet

    u S

    araj

    evu

    GR

    AEV

    INSK

    A F

    IZIK

    A

    1. Uvod, osnovna nacela,

    okruzenje, energija, ekologija, efikasnost

    GRAEVINSKA FIZIKA 2013/2014

  • Red.broj predavanja

    Nastavne jedinice Napomena

    1. Uvod, osnovne oblasti, energija, ekologija, efikasnost, prirodno okruzenje, standardi 08.10.2013

    2. 15.10.2013.

    3. Klimatski parametri i parametri komfora 22.10.2013.

    4. Faktor oblika zgrade i strategije utede energije, termiki most 29.10.2013.

    5. Termodinamika, komuniciranje toplote Koeficijent prolaza toplote; Metode prorauna koeficijenta prolaza toplote. Primjeri

    vjebe 05.11.2013.

    6. Komuniciranje vodene pare:, zahtevi u pogledu difuzije vodene pare. Metode prorauna; graevinske tete usljed difuzije vodene pare. Primjer

    vjebe 12.11.2013.

    7. test 19.11.2013.

    8.

    Srednji koeficijent prolaza toplote. Toplotna stabilnost graevinske konstrukcije u letnjem periodu i metode njenog prorauna. Primjeri.).

    26.11.2013.

    9. Toplotni gubici zgrada. Transmisijski i ventilacioni gubici. Oblici transmisionih toplotnih gubitaka (povrinski, linijski, takasti

    03.12.2103.

    10. Vrste toplinskih izolacija Lastro gost predavac 10.12.2013.

    11. Ostakljenja u funkciji toplinske, zvucne, zastite od sunca I sigurnosti 17.12.2013.

    12. Termografija, utopljavanje objekata , primjer 24.12.2013.

    13. vjezbe vjezbe 31.12.2013.

    14. Gradjevinska akustika, zracna i strukturna, udarna buka vibracije, opisati pojmovi i nacini sprecavanja transvera zvucne energije

    07.01.2014.

    15. test 14.01.2014.

  • GRAEVINSKA FIZIKA (arhitektonska fizika, fizika zgrade)

    Ralativno mlada nauna disciplina graevinarstva koja istrauje fizikalne pojave (toplina, vlaga, zvuk, poar) na relaciji unutranji-vanjski prostor na granicama graevinskog objekta. Osnovna podruja: 1. Okruzenje, klimatske karakteristike (klimatski elementi I faktori) -

    spoljanji projektni uslovi 2. Klima unutranjeg prostora (kriptoklima) - unutranji projektni uslovi:

    toplotni, vazduni, svjetlosni i akustiki komfor 3. Termodinamika (transfer toplote i materije): toplinska zatita (uteda energije) difuzija vodene pare Toplinska stabilnost i ljetna toplinska zatita 4. Akustika prostora i zatita od: zrane buke strukturne, udarne buke i vibracija 5. Osvjetljenje

    Gra

    evi

    nski

    faku

    ltet

    , Uni

    verz

    itet

    u S

    araj

    evu

    GR

    AEV

    INSK

    A F

    IZIK

    A

  • Gra

    evi

    nski

    faku

    ltet

    , Uni

    verz

    itet

    u S

    araj

    evu

    GR

    AEV

    INSK

    A F

    IZIK

    A

    Mjere toplinske zatite: termiki proraun, prenoenje toplote kroz spoljanje konstrukcije zgrada; proraun koeficijenta prolaza toplote, homogene i heterogene konstrukcije, termiki mostovi Mjerama toplinske zatite treba umanjiti nepoeljan toplinski tok na relaciji untra vani i obrnuto (zima/ljeto).

    Toplotna tehnika u graevinarstvu: Tehniki uslovi za projektovanje i materijaliyaciju zgrada

    Difuzija vodene pare (transfer materije, estica vodene pare koje se kreu s podruja vee koncentracije (veeg parcijalnog tlaka) k podruju manje koncentracije do uspostave ravnotee parcijalnih tlakova): proraun, gustina difuzijskog toka, ukupna koliina kondenzata i isuenje graevinskih konstrukcija; principi sprijeavanja stvaranja kondezata u konstrukciji (nestacionarnog difuznog toka), kako se ne bi narusila mikroklima prostora i sama graevinska konstrukcija. Toplotna stabilnost spoljanjih graevinskih konstrukcija u ljetnjem periodu, mjera inertnosti graevinske konstrukcije pod djelovanjem sunevog zraenja, odnosno obrnutog toplinskog toka: vremenski pomak faze i priguenje amplitude oscilacije temperature Zvuna izolacija: vazduna i strukturna buka, principi izolovanja graevinske konstrukcije - pregrade Toplotna i zvuna zatita graevinskih konstrukcija: materijali i tehnika rjeenja

  • 1.ENERGIJA I GRAEVINARSTVO Potreba ovjeka za energijom je najizraenija u oblasti graevinarstva, a vezana je za svaki njegov dio, od projektovanja i izgradnje do koritenja objekta cijelim vijekom njegovog trajanja. Neprilagoeno prirodi ljudsko bie treba energiju za ugodan i zdrav ivot, za grijanje i hlaenje prostora u kome boravi tokom veeg ili manjeg dijela godine, zavisno od klimatskog podruja u kojem ivi. Te potrebe su ogromne i iznose skoro polovinu ukupne potronje energije.

    Vie od 86 % primarne energije, koja se koristi u svijetu potie od fosilnih goriva, a najvee zagaenje sa CO2, prouzrokovano je njegovim sagorijevanjem.

    Gra

    evi

    nski

    faku

    ltet

    , Uni

    verz

    itet

    u S

    araj

    evu

    GR

    AEV

    INSK

    A F

    IZIK

    A

    Potronja energije u zemljama EU

  • Ljudsko djelovanje na Zemlji ima, osim toga, uticaj na promjene okoline sa velikim posljedicama na ekoloki sistem, klimu i zdravlje ivih bia. Energetske promjene i zagaenja utiu na ekosistem emisijom tetnih tvari. Emisije estica ai, dima, oneienog zraka, oksida duika NOx , ugljikomonoksida (CO, O3) direktno djeluju na okolinu, a emisija oksida sumpora SOx ima za posljedicu pojavu kiselih kia. Djelovanje emisija SOx je koncentrirano na podruja razvijenih ze Prolaskom sunevog zraenja kroz atmosferu, dio zraka se reflektuje od nju, a dio prolazi i apsorbira u atmosferi, u staklenikim plinovima. Ovi plinovi predstavljaju mehanizam odranja temperature atmosfere. Bez njih bi temperatura bila 30C nia i postojei ivot ne bi bio mogu. G

    rae

    vins

    ki fa

    kult

    et, U

    nive

    rzit

    et u

    Sar

    ajev

    u G

    RA

    EVIN

    SKA

    FIZ

    IKA

  • Gra

    evi

    nski

    faku

    ltet

    , Uni

    verz

    itet

    u S

    araj

    evu

    GR

    AEV

    INSK

    A F

    IZIK

    A

    Stakleniki plinovi: ugljen dioksid (CO2) nastaje izgaranjem fosilnih goriva, Natrium oksid (NO2) u industrijskim pogonima i poljoprivredi kao i Metan (CH4), te hidrofluor i perfluor HFC, PFC i SF6, a njihova prekomjerna emisija izaziva poveanje temperature i fenomen globalnog zagrijavnja.

  • Smatra se, da se uticaji globalnog zagrijavanja mogu smanjiti globalnim zatamnjenjem. Rjeavanje problema na nain, da se globalno zagrijavanje sprijei bez smanjenja staklenikih plinova, a na raun poveanja koncentacije i emisije sitnih estica u atmosferi, je varijanta rjeavanja problema razvijenih zemalja. Ova opcija je nemoralna i nedopustiva.

    Gra

    evi

    nski

    faku

    ltet

    , Uni

    verz

    itet

    u S

    araj

    evu

    GR

    AEV

    INSK

    A F

    IZIK

    A

    Stakleniki plinovi unitavaju zatitni (ozonski) omota koji titi Zemlju od prekomjernog zraenja i time uzrokuju globalno zagrijavanje atmosrfere. To moe dovesti do ekstremnih meteorolokih promjena, poveanja razine mora (za 1 m do kraja 21 stoljea) i povrina pustinja, smanjenja zaliha pitke vode, unitenja mnogih bilokih vrsta i dr.

    Sa druge strane, oneienje zraka sa prisutnim esticama sumpor dioksida, ukljuujui prainu, a, dim i druge suspendirane materije smoga (nus pojave sagorijevanja fosilnih goriva), uzrokuje se pojaana refleksija i rasprivanje suneve energije natrag u svemir. Time se smanjuje transfer toplote na Zemlju, to dovodi do fenomena globalnog zatamnjenja

    Fenomen globalnog zagrijavanja atmosrfere i fenomen globalnog zatamnjenja

  • Gra

    evi

    nski

    faku

    ltet

    , Uni

    verz

    itet

    u S

    araj

    evu

    GR

    AEV

    INSK

    A F

    IZIK

    A

    NEKONTROLISANA SJECA SUMA

    SUA I EROZIJA ZEMLJE

    PORAST:

    SIROMATVA I MIGRACIJE

    INTEZIVNA

    URBANIZACIJA GRADOVA,

    SAOBRAAJ I ZAGAENJE,

    TOPLOTNO ZAGAENJE

    GRADOVA

    POVEANA POTREBA ZA ENERGIJOM I

    ENERGETSKIM RESURSIMA

    ISCRPLJIVANJE

    PRIRODNIH RESURSA FOSILNIH GORIVA (drvo,

    nafta, ugalj)

    SIROMASTVO

    TOPLOTNO ZAGAENJE GRADOVA

    Pojave koje prate savremeno drutvo I

    utiu na na odnos prema okruenju

  • Gra

    evi

    nski

    faku

    ltet

    , Uni

    verz

    itet

    u S

    araj

    evu

    GR

    AEV

    INSK

    A F

    IZIK

    A

    ALARMANTNA SITUACIJA NAMETNULA JE NOVI KONCEPT: KONCEPT ODRIVOG RAZVOJA I GRAENJA

    To podrazumjeva obezbjeenje OPTIMALNIH UVJETA za komforan ivot i rad u skladu sa sve stroijim energetskim, a prije svega ekolokim zahtjevima.

    OPTIMALNE KONDICIJE

    ARHITEKTONSKOG PROSTORA -

    KOMFOR-

    7E

    Energetski i ekoloki, efikasana i

    ekonomina

    gradnja postignuta uz edukaciju i

    etinost, posebnih

    estetskih vrijednsti

    Pelinje sae: ti = -10C vani

    te = +30C unutra

    Simbol odrive gradnje i dizajna

    7E

  • Kompleksnim sagledavanjem ove problematike, osnovna naela odrivog razvoja, sadrana su u slijedeem:

    1. Potovanju prirodnog ambijenta: efikasnije koritenje obnovljivih izvora energije ( energije sunca, vjetra,

    biomase, geotermalne energije i sl.). 2. Korienju ekolokih materijala i smanjenje trokova odravanja: naputanje konvencionalnih naina graenja, koritenje graevinski nekodljivih materijala, poticanje recikliranja otpada nastalog u postupku graenja i ruenja. sprovoenju mjera energetske efikasnosti racionalizacija energetski