gradjanski rat sad

8/16/2019 Gradjanski Rat SAD

1/32

Građanski rat u SAD-u

Vesna Janko, prof.


2/32

Razlozi

Dva su glavna razloga koja sudovela Sjedinjene AmeričkeDržave do građanskog rata. U

oba slučaja ropstvo je igralovažnu ulogu

• gospodarski činitelji• državno pravo.


3/32

Gospodarska pozadina

• Do !"#$. godine SAD-e su se%irile preko %uma& nizina i

planina od Atlantika do 'i(og

o)eana. Unutar ti( grani)a& u *!

državi& živjelo je +* milijuna

stanovnika.• 'ri su glavne regije imale svoj

gospodarski razvoj.


4/32

!"#$

,oduzetni%tvo i

industrija

pamuk

p%eni)a


5/32

,oduzetni%tvo i industrija

• Države na sjeveroistoku, uz Atlantski ocean bile su glavna

središta industrije, trgovine ibankarstva. Najvažniji proizvoditog podruja bili su! tekstil,konfekcija, drvo, strojevi, kožni ivuneni proizvodi.


6/32

Strojevi i poljoprivreda

• "rednji zapad cvjetao je za#valjuju$inepregledni% prerija%a i brzorastu$e%stanovništvu.

• &vo'enje% strojeva s%anjila se potrebaza radno% snago%, a pove$alaproizvodnja na far%a%a.

• "rednji zapad proizvodio je gotovopolovicu pšenice u "AD(u.


7/32

"trojevi

• )c*or%ickova žetelica o%ogu$ila jeporast proizvodnje pšenice na srednje%zapadu.


8/32

• +ospodarstvo Juga bilo jeusredotoeno na poljoprivredu.• Du#an je bio važna kultura, ali

pa%uk na kraju postaje osnovapri#oda.

• a uzgoj ti# kultura, osobitopa%uka, kao radna snagakorišteni su robovi.

,amuk i plantaže


9/32

-opstvo

• risila i brutalnost bili su nerazdvojni dioropstva. re%la$ivanje i razdvajanjeobitelji radi prodaje bile su uobiajenepojave.


10/32

Države s ropstvo%

Države s ropstvo%

/ez ropstva

Neosvojena podruja


11/32

"loboda za robove0

• Vlasnici plantaža bojali su se da bi seslobodni crnci natjecali s nji%a zaze%lju.

• /ogati vlasnici plantaža nisu željeli dase to dogodi.


12/32

1ovjenost0

• Južnjaki politiari tvrdili su, na pri%jer, da je odnos iz%e'u rada i kapitala %nogoovjeniji u ropstvu nego u kapitalistiko%,nadniarsko% sustavu na "jeveru.


13/32

-opstvo

• Najve$i proble% ropstva nije biloponašanje pojedini# gospodara inadglednika pre%a robovi%a, ve$ to što je

u njegovoj osnovi nasilje pre%a neotu'ivupravu ovjeka da bude slobodan.


14/32

Državno pravo

• ako su se nova područjanaseljavala& ropstvo je

postalo ponovo sredi%njepitanje.

•o/e li novonastale državebiti s robovima ili bezropstva0


15/32

1e novi% država%a s ropstvo%

• )nogi su "jevernjaci vjerovali! ako seširenje ropstva ne dopusti, ono $e se

s%anjiti i najzad nestati.• 2alifornija, Novi )eksiko i &ta# nisui%ali ropstvo. 2ad su se 3456. godine

"jedinjene Države pripre%ale da i#zauz%u, pojavili su se suprotstavljeniprijedlozi što da se uini s nji%a.


16/32

Državno pravo

• 7kstre%isti s Juga za#tijevali su daod )eksika steene ze%lje trebajubiti slobodne za robovlasni%tvo.

•"uprotno to%e, proturobovlasniki"jever za#tijeva da nove ze%lje buduzabranjene za ropstvo.

• 8re$a skupina je predložila da vlada

dozvoli naseljenici%a ulazak u noveze%lje te da oni, pre%a svoji%potreba%a odlue (o/e li ropstvabiti ili ne/e.


17/32

odjela nacije

• Južnjaci su željeli stvoriti svoju državukako bi sa%i %ogli odluivati o svoji%

zakoni%a. "jevernjaci nisu željelipodjelu nacije.


18/32

98ajni putovi:

• )nogi "jevernjaci po%agali su robovi%a unji#ovu bijegu s Juga. &staljene putovenazvali su 2tajni putovi3.


19/32

;incoln

• Abra#a% ;incoln ve$ je otprijeropstvo s%atrao za zlo. & govoru34;?*?>N?A)@.


20/32

;incoln ins


21/32

"ecesija =razdvajanje@B

• Južne države prijetile su da$e se odvojiti pobjedi li

Abra#a% ;incoln na

predsjedniki% izbori%a.Južna 2arolina prva jedržava Juga koja je

napustila "jedinjeneDržave.


22/32

"ecesija =razdvajanje@B

• Do veljae 3463. još se šestdržava Juga pridružilo Južnoj

2arolini. &skoro je ovi# seda%država pri#vatilo ustav2onfederalni# Država A%erike.

>stale etiri države Juga u$i $eu 2onfederaciju nešto kasnije.


23/32

• -at je zapoeo u travnju3463. kad je 2onfederalnavojska zauzela Cort "u%teru *#arlestonu, u Južnoj

2arolini.

-A8B


24/32

+ra'anski rat, s%rt i uništenje• & ratu je poginulo više A%erikanaca nego u ikoje%ratno% sukobu do tada.


25/32



26/32



27/32



28/32



29/32



30/32

+ra'anski rat, s%rt i uništenje

• -at =3463. 346


31/32

Abra#a% ;incoln, 34


32/32

Dodatni izvori na ?nternetu=engleski jezik@

• ?ntervieE s bivši% robo%

• 2viz o +ra'ansko% ratu

• A%eriki gra'anski rat Fo%epage

• Cotografije iz +ra'anskog rata

gradjanski rat sad

Documents