graĐansko pravo 1&2 (pitanja i odgovori)

of 103 /103
PITANJA I ODGOVORI IZ GP-a OPĆI DIO 1. NAČELA GP-A? To su NAČELO STRANAČKE DISPOZITIVNOSTI ( što znači da građanskopravni odnosi nastaju, mijenjaju se i prestaju voljom pravnih subjekata) NAČELO STRANAČKE RAVNOPRAVNOSTI ( što znači da u građanskopravnom odnosu nema podređivanja jedne strane drugoj) NAČELO IMOVINSKE SANKCIJE ( što znači da u GP-u nema osobne sankcije nego samo imovinske) NAČELO PROMETNOSTI PRAVA ( radi se o promptnosti subjektivnih prava što je posljedica razmjene robe putem tržišta) 2. NAČELO IMOVINSKE SANKCIJE? Pobjedom načela ravnopravnosti subjekata u građanskopravnom odnosu nužno je došlo do priznanja isključivo imovinske sankcije za neispunjenje dužnikove obveze. NPR. Ukoliko taksist ne dođe ili zakasni doći po nas u 12h i mi zbog toga zakasnimo na vlak . taksist nije ispunio svoju obvezu i mi ga zbog toga možemo tužiti za pretrpljenu štetu i on će biti dužan platiti određeni iznos novaca, ali ga ne možemo natjerati da nam zbog svog propusta bude naš rob. 3. IZVORI GP-a U FORMALNOM SMISLU? PROPISI – sadrže napisano pravilo. Ustav RH navodi da zakoni moraju biti u skladu s Ustavom , a ostali propisi s Ustavo i zakonom. Rang propisa kod nas je Ustav, Zakon, Propisi stare Jugoslavije, Retroaktivnost propisa. PRAVNI OBIČAJI - su pravila ponašanja koja su se kroz dulje vrijeme oblikovala u društvenoj zajednici neprekidnim ponavljanjem utvrđenog shvaćanja a zakonski im je propis svojom normom dao pravni karakter. 2 KARAKTERISTIKE PRAVNIH OBIĆAJA - važe samo onda ako ih zakon prizna - dolaze u obzir samo onda ako određeni odnos nije propisom u cijelosti pravno uređen i nije protivan pravnom poretku. SUDSKA PRAKSA – je donošenje više suglasnih presuda od strane istog suda o istom pravnom pitanju na temelju kojeg se ustanovljuje općeobvezna pravna norma.. Kod nas sudska praksa nema karakter presedana već odluka višeg suda djeluje na niži sud samo snagom svoje uvjerljivosti. PRAVNA ZNANOST – znanstvena djela u kojima se teorijski obrađuju pravni problemi., ali nemaju snagu pravnog izvora jer se sudac ne može pozvati na neko znanstveno djelo kao zakon. 4. KOJE PROPISE MOŽEMO NAZVATI LEX SPECIALIS. MOGU LI SE PRIMJENJIVATI ODREDBE OGZ-a?

Author: tommymouse

Post on 30-Nov-2015

456 views

Category:

Documents


8 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

GRAĐANSKO PRAVO

TRANSCRIPT

PITANJA I ODGOVORI IZ GP-a

PITANJA I ODGOVORI IZ GP-a

OPI DIO

1. NAELA GP-A?

To su NAELO STRANAKE DISPOZITIVNOSTI ( to znai da graanskopravni odnosi nastaju, mijenjaju se i prestaju voljom pravnih subjekata)

NAELO STRANAKE RAVNOPRAVNOSTI ( to znai da u graanskopravnom odnosu nema podreivanja jedne strane drugoj)

NAELO IMOVINSKE SANKCIJE ( to znai da u GP-u nema osobne sankcije nego samo imovinske)

NAELO PROMETNOSTI PRAVA ( radi se o promptnosti subjektivnih prava to je posljedica razmjene robe putem trita)

2. NAELO IMOVINSKE SANKCIJE?

Pobjedom naela ravnopravnosti subjekata u graanskopravnom odnosu nuno je dolo do priznanja iskljuivo imovinske sankcije za neispunjenje dunikove obveze. NPR. Ukoliko taksist ne doe ili zakasni doi po nas u 12h i mi zbog toga zakasnimo na vlak . taksist nije ispunio svoju obvezu i mi ga zbog toga moemo tuiti za pretrpljenu tetu i on e biti duan platiti odreeni iznos novaca, ali ga ne moemo natjerati da nam zbog svog propusta bude na rob.

3. IZVORI GP-a U FORMALNOM SMISLU?PROPISI sadre napisano pravilo. Ustav RH navodi da zakoni moraju biti u skladu s Ustavom , a ostali propisi s Ustavo i zakonom. Rang propisa kod nas je Ustav, Zakon, Propisi stare Jugoslavije, Retroaktivnost propisa.

PRAVNI OBIAJI - su pravila ponaanja koja su se kroz dulje vrijeme oblikovala u drutvenoj zajednici neprekidnim ponavljanjem utvrenog shvaanja a zakonski im je propis svojom normom dao pravni karakter.

2 KARAKTERISTIKE PRAVNIH OBIAJA

vae samo onda ako ih zakon prizna

dolaze u obzir samo onda ako odreeni odnos nije propisom u cijelosti pravno ureen i nije protivan pravnom poretku.

SUDSKA PRAKSA je donoenje vie suglasnih presuda od strane istog suda o istom pravnom pitanju na temelju kojeg se ustanovljuje opeobvezna pravna norma.. Kod nas sudska praksa nema karakter presedana ve odluka vieg suda djeluje na nii sud samo snagom svoje uvjerljivosti.

PRAVNA ZNANOST znanstvena djela u kojima se teorijski obrauju pravni problemi., ali nemaju snagu pravnog izvora jer se sudac ne moe pozvati na neko znanstveno djelo kao zakon.

4. KOJE PROPISE MOEMO NAZVATI LEX SPECIALIS. MOGU LI SE PRIMJENJIVATI ODREDBE OGZ-a?

Zakonom o preuzimanju zakona o obveznim odnosima i Zakonom o osnovnim vlasnikopravnim odnosima iz 1991 bila je doputena primjena odredaba OGZ-a i drugih propisa koji su bili na snazi 1941. Donesen je Zakon o nainu primjene pravnih propisa koji su bili na snazi do 6.4.1941. mogu primjenjivati u RH kao pravna pravila na odnose koji nisu ureeni vaeim propisima.

5. UZANCE?

Uzance su kodificirani trgovaki obiaji. Nastaju kao plod ponavljanja i ujednaavanja poslovne prakse sudionika u prometu pa na osnovi tako ustanovljenog obiaja trgovci oekuju jedan od drugoga da e postupati u skladu s njim. Ako se primjenjuju na promet svih vrsta robe nazivaju se opim uzancama, a ako se primjenjuju na promet samo pojedine vrste robe ili usluga, posebnim uzancama.

6. RETROAKTIVNOST PROPISA?

Zabrana retroaktivnosti vrijedi za zakonodavca relativno, jer moe odrediti da pojedine odredbe djeluju unatrag, a po prirodi stvari retroaktivno djelovanje imaju svi interpretativni propisi.

Dvije su teorije koje objanjavaju zabranu retroaktivnosti propisa

TERIJA STEENIH PRAVA nemogu djelovati unatrag ako bi time vrijeali steena prava pravnih subjekata.

MODERNA TEORIJA zakoni neposredno zahvaaju pravne situacije u toku, ali ne mogu utjecati na posljedice koje su takve situacije ve proizvele.7. KAKO SE DIJELE PRAVNE INJENICE S OBZIROM NA FUNKCIJU? VRSTE PRESUMPCIJA?

Pravne injenice su one injenice za koje pravo vee postanak, promjenu i prestanak pravnog odnosa, a u vezi s tim postanak, promjenu i prestanak subjektivnih prava.

S obzirom na funkciju dijele se na:

PRETPOSTAVKA- je pravna injenica koja je doista kao injenica realno nastala u stvarnosti, a potrebna je da bi nastao, promijenio se ili prestao odreeni graanskopravni odnos.

PRAVNA OSNOVA postoje dva poimanja pravne osnove

1. Pravna osnova je ona bitna pretpostavka za koju se vee postanak, promjena ili prestanak subjektivnih graanskih prava.

2. Pravna osnova je pravno pravilo ili pravna norma koja sadri ovlatenje, odgovornost ili zabranu odreenog ponaanja.PRESUMPCIJA ILI PREDMNJEVA je takva pravna injenica koja se smatra dokazom dok se ne dokae suprotno. Postoje OBORIVA PRESUMPCIJA kod koje se uvijek dokazuje ono to je predmnijevi protivno. PRESUMPCIJA = SMATRA SE

Npr. Otac napravi oporuku kojom svoju imovinu ostavlja sinu, ali otac ode u inozemstvo i gubi mu se svaki trag. Ne zna se da li je iv ili mrtav. Sin bi htio raspolagati svojom imovinom ali ne moe a tada pravo pomae svojom ustanovom proglaenja nestalih za umrle. Ovdje se predmnijeva da je otac mrtav, ali ako se otac pojavi on ponovno dobiva svoju imovinu.

NEOBORIVA PREDMNJEVA znai da se po propisu smatra neka injenica dokazanom, a protudokaz uope nije doputen. Npr. Smatra se da je svakome poznato stanje u zemljinim knjigama.

FIKCIJA je pravna injenica za koju se zna da se uope nije dogodila ili da se nikada nee ni dogoditi, ali uzima se kao da e dogodila da bi mogao nastati, promijeniti se ili prestati neki graanskopravni odnos.

Npr. Dijete zaeto, a jo neroeno, ne bi moglo biti nasljednik svojeg oca koji je umro prije nego mu se dijete rodilo Prema ZOO uzima se da je zaeto dijete roeno, kad god se radi o njegovim probitcima, pod uvjetom da se rodi ivo.

FIKCIJA = UZIMA SE.

8. PRAVNA I POSLOVNA SPOSOBNOST?

PRAVNA SPOSOBNOST je svojstvo biti nositeljem prava i obveza. Kada bi se nekom pravnom subjektu oduzela pravna sposobnost npr. Fizikoj osobi, takav bi ovjek s pravno gledita postao stvar, a ako bi se pravnoj osobi oduzela poslovna sposobnost tada bi ona prestala postojati.

POSLOVNA SPOSOBNOST je sposobnost da se svojim vlastitim oitovanjima svoje volje stjeu prava i obveze. Svaki pravni subjekt mora imati pravnu sposobnost, ali ne mora imati poslovnu sposobnost.

Poslovna sposobnost fizike osobe stjee se punoljetnou i ako je duevno zdrava osoba.

Razlikujemo

PUNU POSLOVNU SPOSOBNOST, OGRANIENU POSLOVNU SPOSOBNOST I POTPUNU POSLOVNU NESPOSOBNOST..

Pravna sposobnost fizike osobe ira je od pravne sposobnosti pravne osobe jer se za fiziki osobu kae da ima opu pravnu sposobnost a za pravnu da ima posebnu pravnu sposobnost. Fizika osoba djeluje u krugu onoga to nije zabranjeno, a pravna u krugu onoga to joj je odreeno.

Poslovna sposobnost pravne osobe pravna osoba mora imati mogunost izraziti svoju dinamiku volju prigodom konkretnog raspolaganja svojim pravima i obvezama preko svojih tijela (organa) i preko njih postaje poslovno sposobna.

Kod fizike osobe pravna i poslovna sposobnost ne nastupaju istodobno dok kod pravne nastupaju istodobno. Kod fizike osobe nema stupnjevanja pravne sposobnosti dok kod pravne ima.

9. . PRAVNE OSOBE PRIVATNOGA PRAVA

- trgovaka drutva (dioniko drutvo, javno trgovako drutvo, komanditno drutvo, drutvo s ogranienom odgovornou, gospodarsko interesno udruenje)

- privatne ustanove (kole, vrtii, bolnice, kazalita itd.)

- privatne zaklade

- razna drutva, udruenja itd.

10. . PRAVNE OSOBE JAVNOGA PRAVA

- drava (Republika Hrvatska)

- upanija

-grad, opina- javne ustanove

- javnopravne zaklade

11. ZNAAJNIJE KODIFIKACIJE GRAANSKOGA PRAVA U SVIJETU

1. Austrijski graanski zakonik (1811.), OGZ u Hrvatskoj od 1852.

(utjecao na hrvatsko, slovensko, bosansko-hercegovako, maarsko, eko, slovako, jugoslavensko pravo)

2. Francuski graanski zakonik (1804.)

(utjecao na nizozemsko, rumunjsko, talijansko, portugalsko, panjolsko, belgijsko, kanadsko-Quebec, egipatsko, bugarsko, iransko, bolivijsko, urugvajsko, peruansko pravo i dr.)

3. Njemaki graanski zakonik (1896.)

(utjecao na japansko pravo)

4. vicarski graanski zakonik (1907.)- utjecao na tursko pravo

5. Talijanski graanski zakonik (1942.) - izvoran propis

12. FORMALNI IZVORI PRAVA

1. PROPISI

a) Ustav Republike Hrvatske (1990., 1997.) - jami se pravo nasljeivanja, pravo vlasnitva

b) Zakoni

Zakon o obveznim odnosima (2005.)

Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Nar. novine, br. 91/1996.)

Zakon o nasljeivanju (1955., 1965.), Nar. novine br. 52/1971.

Zakon o zemljinim knjigama (Nar. novine br. 91/1996.)

Zakon o najmu stanova (Nar. novine br. 91/1996.)

Zakon o zakupu poslovnoga prostora (Nar. novine br. 91/1996.)

Zakon o nainu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Nar. novine br. 73/1991.) - Opi graanski zakonik (npr. darovanje, posudba)

- zakoni koji su bili na snazi 6. travnja 1941. mogu se primjenjivati u RH kao pravna pravila na odnose koji nisu ureeni vaeim propisima ako su u skladu s posebnim propisima, do stupanja na snagu toga zakona (31. prosinca 1991.) primjenjivana u RH te ako su u skladu s Ustavom i zakonima RH

13. PRETPOSTAVKE OSNIVANJA PRAVNE OSOBE

drutvena tvorevina mora imati vrstu i stalnu organizaciju tj. Mora predstavljati organizacijsko jedinstvo

mora imati svoju zasebnu imovinu, odvojenu od imovine njezinih lanova

mora joj biti priznata pravna sposobnost

14. KORPORACIJE, ZAKLADE I FUNDACIJE

KORPORACIJE je organizirana zajednica osoba koja je samostalan pravni subjekt razliit od pojedinih lanova korporacije. Njezin se identitet ne mijenja promjenom lanova.

ZAKLADA je za odreenu svrhu zamjenjena imovinska masa kojoj je pravnim poretkom priznata pravna sposobnost

FUNDACIJA se razlikuje od zaklase samo po tome to se osniva za razdoblje ne dulje od 5 godina.

15. SUBJEKTIVNO GP od ega se sastoji s obzirom na objekt i subjekt? Interes I Zahtjev?Subjektivno gp je skup ovlatenja koja pravnom subjektu u odreenom graanskopravnom odnosu priznaju norme objektivno graanskog prava

Sa stajalita objekta ta se veza izraava pripadanjem objekta subjektu. Za objekt se mora znati iji je.

Sa stajalita subjekta ta se veza izraava putem ovlatenja.INTERES - smisao ovlatenja ne treba traiti u njihovu pravnom povezivanju sa subjektom kao nositeljem unutar pravnog odnosa, nego u njihovu cilju i tada u njima aktiviramo interese i to materijalne interese.

ZAHTJEV je objektivnim pravom zajamena mogunost da se od drugoga zahtjeva in ili propust koji istodobno znai ostvarenje subjektivnog prava.

16. RAZLIKA IZMEU PRAVA U SUBJEKTIVNOM I OBJEKTIVNOM SMISLU

Ovlatenja to ich priznaje objektivno pravo u odreenon graanskopravnom odnosu veu se zu pravni subjekt, a skup tih ovlatenja naziva se subjektivnim pravom. A to znai da subjektivno pravo mora imati svoga nositelja. Nasuprot tome, objektivno pravo kao skup pravnih pravila nema nekog pravnog subjekta koji bi bio njegov nositelj.

17. PRESTANAK PRAVNE OSOBE. PRESTAJE LI PRAVNA OSOBA NUNO STEAJEM?Pravna osoba moe prestati

propisom ili aktom dravne vlasti

povlaenjem odobrenja koje je potrebno za egzistenciju

ostvarenjem cilja zbog kojeg je i nastala

ako se broj lanova smanjio ispod odreenog broja

odlukom njezinih lanova

nestankom imovine

steajem i likvidacijom

Pravna osoba nad kojom se provodi steaj prestaje postojati na dan upisa u sudski registar rjeenja o zakljuenju steajnog postupka.

18. VRSTE PRAVA U SUBJEKTIVNOM SMISLU1. APSOLUTNA I RELATIVNA

Apsolutna su ona subjektivna prava koja sjeluju protiv svih ili erga omnes

Relativna su subj. prava koja djeluju izmeu tono odreenih subjekata ili inter partes.

2. PRENOSIVA I NEPRENOSIVA

Prenosiva su ona subj. prava koja se mogu neogranieno prenositi s jednoga na druge subjekte

Neprenosiva su ona koja se ne mogu dobrovoljnim sporazumom prenositi s jednog subjekta na drugi.

3. GLAVNA I SPOREDNA

Sporedna ili akcesorna prava - kad nastanak nekog subj. prava ovisi o postojanju nekog drugog subjek. Prava. Kao sporedna najee se javljaju zalono pravo, pravo na kamate I dr. Sporedna prava zastaruju kad zastari i glavna trabina.

4. PREOBRAAJNA PRAVA

Ovdje se razumjeva ovlatenje pravnog subjekta da jednostranom izjavom volje zasnuje, promjeni ili okona graanskopravni odnos s drugim subjektom bez njegova pristanka.

Prema uincima koje izazivaju dijelimo ih na

preobraajna prava nastanka npr. Prihvat ponude, pravo prvokupa I dr.

preobraajna prava promjene npr. Pravo izbora kod alternativnih obveza I dr.

preobraajna prava prestanka npr.opoziv punomoi, otkaz ugovora I dr.

Preobraajna prava mogu nastati na osnovu zakona ili ugovora I vezani su rokom tj. Ako se ne ostvare u tom roku, prestaju.

19. DIOBA STVARI PO KRITERIJU PROMETNOSTIa) STVARI U PROMETU - ovaj pojam znai neogranbienu mogunost stjecanja prava vlasnitva na takvim stvarima i onih imovinskih prava koja uope moe imati pravni cubjekt.

b) STVARI OGRANIENE U PROMETU - su stvari koje bi mogle biti objekti prava i pravnih poslova kao i stvari u neogranienom preometu alise iz odreenih socijalnih, kuturnih, zdravstvenih politikih i dr. razloga njihov promet ograniuje npr. Lijekovi, oruje i dr.

c) STVARI IZVAN PROMETA - to su stvari koje uope ne mogu biti objekt pravnih poslova. To su stvari na uporabu svih npr. Voda u rijekama, jezerima, morima I dr.

20. DIOBA STVARI PO KRITERIJU PRIRODNIH SVOJSTAVAa) POKRETNE - su one stvari koje mogu mijenjati poloaj u prostoru, a da im se pri tome ne uniti njihova bit.

NEPOKRETNE - su one stvari koje ne mogu mijenjati poloaj u prostoru, a da im se pri tome ne uniti bit ili ne promjeni struktura.

b) ZAMJENJIVE - su one stvari su koje se u prometu odreuju po vrsti, rodu, broju, mjeri itd. To su ito, eer, cement itd.

NEZAMJENJIVE - su one koje u prometu dolaze kao strogo odreena pojedinost, individualnost.

c) POTRONE - su one stvari koje se jednokratnom uporabom unite ili im se vidljivo smanji supstancija

NEPOTRONE - su stvari koje se prvom uporabom ne unite niti im se vidljivo smanjuje supstancija.

d) DJELJIVE - su one stvari koje se mogu rastaviti na vie istovrsnih diijelova tako da im se ne uniti prvobitna bit ili im se nerazmjerno ne umanji vrijednost.

NEDJELJIVE - su one stvari kod kojih bi se diobom unitila njihova bit ili bi im se nerzmjerno umanjila vrijednost.

21. VANOST DIOBE STVARI NA POKRETNE I NEPOKRETNEZa pokretnine i nekretnine postoje razliiti pravni reimi u pogledu stjecanja vlasnitva i ostalih sttvarnih prava. Dok se nekretnine i stvarna prava na njima upisuju u zemljinu knjigu za pokretnine to ne vrijedi. Za ugovore koji se odnose na nekretnine redovito se propisuje pisani oblik, dok se to u pravilu ne zahtjeva za pokretnine.

22. VANOST DIOBE NA ZAMJENJIVE I NEZAMJENJIVE STVARIVana je u obveznom pravu naroito u sluaju propasti stvari. Ako je dunik duan predati tono species, tono odreenu stvar , a ona propadne ne njegovom krivnjom obeza se gasi, ali ako takva stvar propadne njegovom krivnjom obveza se pretvara u odgovornost za tetu.

Obratno, ako je objekt inidbe odreen kao genus, tada se obveza ne gasi propau stvari jer zamjenjiva stvar ne propada.

23. VANOST DIOBE NA POTRONE I NEPOTRONE STVARIDolazi u obzir kod onih pravnih instituta preko kojih se omoguuje uporaba ili koritenje tue stvari uz obvezu vraanja iste stvari. Npr posudba

24. NAINI DIOBE STVARIa) FIZIKA DIOBA - stvar se moe mehanikim putem podijeliti na dijelove

b) GEOMETRIJSKA DIOBA - ona se primjenjuje kod zemljita koja se mogu ravnim crtama podijeliti na vie estica

c) CIVILNA DIOBA - to je dioba po vrijednosti kada je potrebno podijeliti nedjeljivu stvar takvu stvar emo prodati pa onda podijeliti cijenu

d) IDEALNA DIOBA svaka se stvar moe pravno razdjeliti na sadrajno jednake dijelove. Npr 1/5 vlasnitva.

25. PRIPADAK - KARAKTERISTIKEPRIPADAK je sporedna stvar koja je odreena da trajno slui gospodarskim svrhama glavne stvari, a da pritom ne postaje njezin sastavni dio.

KARAKTERISTIKE

pripadak je samostalna ali sporedna pokretna stvar

trajno slui odreenim svrhama glavne stvari ( klju brava)

vlasnik glavne stvari i vlasnik pripatka mora biti ista osoba

pripatkom moe biti samo ona stvar koja se u prometu smatra pripatkom

pripadak slijedi pravnu sudbinu glavne stvari.

Npr. Pripatkom poljoprivrednog dobra smatraju se strojevi, stoka, gnojivo i dr.

26. NOVAC KAO VRSTA STVARI - PROCJENJIVE I NEPROCJENJIVE STVARINOVAC kao mjerilo vrijednosti omoguuje da se objekti graanskopravnog odnosa izraze u njihovu novanom ekvivalentu

PROCJENJIVE STVARI su one stvari ija se vrijednost moe izraziti novanim ekvivalentom

NEPROCJENJIVE - su one koje se nemogu izraziti novanim ekvivalentom (pramen kose)

27. INIDBA POJAM, KARAKTERISTIKE

INIDBA je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik na temelju obveznog odnosa duan izvriti vjerovniku.

KARAKTERISTIKE

mora biti ljudska rradnja

mora imati imovisnki karakter

mora biti mogua

mora biti odreena ili bar odrediva

mora biti pravno doputena

28. SADRAJ INIDBESadraj inidbe moe biti:

a) DAVANJE - to je inidba davanja stvari tj. Dunik je duan vjerovniku pribaviti vlasnitvo ili neko drugo stvarno pravo

b) INJENJE - to je inidba rada a to je inidba koja se ispunjava troenjem radne snage uz pomo ili bez pomoi mehanikih strojeva

c) PROPUTANJE - je neizvrenje odreenih radnju od strane obveznika koje bi on poduzeo da nije u obveznom odnosu.

d) TRPLJENJE - je nespreavanje tue radnje koju bismo bili ovlateni sprijeiti da se ne nalazimo u obveznom odnosu . Trpjeti se moe samo tua radnja.29. IMOVINA - 3 DEFINICIJEa) IMOVINA KAO GOSPODARSKA KATEGORIJA - jest skup dobara koja pripadaju odreenom subjektu.

b) IMOVINA KAO PRAVNA KATEGORIJA -je skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nositeljem.

c) IMOVINA KAO KNJIGOVODSTVENA KATEGORIJA - imovina se sastoji od dva samostalna dijela. Jedno su prava koja predstavljaju aktivu, a drugo su obveze koje predstavljaju pasivu.

30. FUNKCIJE IMOVINEa) JAMSTVENA FUNSKCIJA - imovina dunika prua jamstvo vjerovniku za namirenje njegove trabine. Vjerovnik e se podmiriti iz predmeta koji sainjavaju dunikovu imovinsku masu.

b) OLAKANJE PROMETA - pomou imovine omoguuje se da prava I obveze jednoga subjekta kao jedinstvo kolaju u prometu. Upravo se zbog ove funcije imovina moe pojaviti kao objekt graanskopravnog odnosa.

31. IMOVINA - KARAKTERISTIKEa) JEDINSTVENOST - imovine znai da odreeni subjekt moe imati samo jednu imovinu

Nositelj imovine ne moe samovoljno razdjeliti svoju imovinu u pojedine grupe, pa za svaku od tih grupa zasnovati poseban pravni reim jer vjerovnik nikadda ne bi znao iz koje se imovinske grupe moe namiriti.

b) IDENTITET - imovine znai da ona pravno ostaje jednaka samoj sebi makar pojedini dijelovi iz nje izlazili a drugi u nju ulazili.

32. PRAVNI POSLOVI POJAM I KARAKTERISTIKEPRAVNI POSAO je oitovanje volje koje je samo za sebe ili u vezi s drugim potrebnim pravnim injenicama usmjereno na postizanje doputenih pravnih uinaka

KARAKTERISTIKE OBVEZNOPRAVNIH UGOVORA

zasnivanje obveza i protuobveza

do maksimuma izraava naelo dispozitivnosti pravnih ssubjekata koje svojom voljom odluuju o nastanku, promjeni i prestanku ugovornog odnosa

nastaju prihvatom ponude

Svaki ugovor jest pravni posao, ali svaki pravni posao nije ugovor.

33. VRSTE PRAVNIH POSLOVA a) JEDNOSTRANI I DVOSTRANI - JEDNOSTRANI pravni poslovi nastaju oitovanjem volje samo jedne strane (oporuka) DVOSTRANI pravni poslovi su oni koji nastaju suglasnim oitovanjem volje dvije strana, koje stoje jedna nasuprot drugoj. Jedna strana je vjerovnik a druga dunik. b) PRAVNI POSLOVI MEU IVIMA I PRAVNI POSLOVI ZA SLUAJ SMRTI

PP MEU IVIMA su oni kod kojih pravni uinak nastupa jo za ivota strana

PP ZA SLUAJ SMRTI su oni kod kojih pravni uinak nastupa tek nakon smrti strane koja je posao poduzelac) NAPLATNI I BESPLATNI

NAPLATNI kod kojih se za inidbu trai protuinidba

BESPLATNI kod koji se za inidbu ne trai I ne daje protuinidba

d) KOMUTATIVNI I ALEATORNI PRAVNI POSLOVIKOMUTATIVNI su oni pravni poslovi kod kojih su u vrijeme njegova sklapanja poznate meusobne inidbe I stranake uloge npr. Ugovor o zakupu, ugovor o najmu I dr.

ALEATORNI su pravni poslovi kod kojih u trenutku njihova sklapanja nisu u svemu poznata prava I obveze strana, ponekad niti njihove stranake uloge, ve to ovisi o nekom vanjskom neizvjesnom dogaaju. Npr. Ugovor o okladi ili ugovor o doivotnom uzdravanju

e) KAUZALNI I APSTRAKTNI PPKAUZALNI su oni kod kojih je kauza naznaena kao bitan element pravnog posla

APSTRAKTNI su oni kod kojih se cilj posla ne vidi iz samog posla.

f) FORMALNI I NEFORMALNI PPFORMALNI - su oni za koje je oblik odreen bilo propisom, bilo voljom strana.( ugovor o dosmrtnom uzdravanju)

NEFORMALNI - su oni za koje oblik nije odreen tj nije obvezan (ugovor o ortatvu)

34. RAZLIKA IZMEU KOMUTATIVNIH I ALEATORNIH POSLOVARazlika je u tome to se aleatorni pravni poslovi ne mogu pobijati zbog prekomjernog oteenja.

35. SADRAJ PRAVNOG POSLARazlikujemo 3 grupe sastojaka koji ulaze u sadraj pravno posla:

a)BITNI SASTOJCI PP - su oni koji su nuni za nastanak odreenog tipa pravnog posla. Bitni sastojci odreeni su strogim propisom I zato ih zovemo OBJEKTIVNO bitnim, za razliku od SUBJEKTIVNO bitnih sastojaka tj onih za koje strane same ugovore da se smatraju bitnim. Npr. Bitni sastojci kupoprodaje su predmet i cijena

b) PRIRODNI SASTOJCI PP - su oni koji se u pravnom poslu podrazumjevaju jer proizlaze iz same prirode odreenog posla.

Bitni sastojci predstavljaju minimalan sadraj pravnog posla bez kojeg pravnog posla uope nee biti, dotle prirodni sastojci predstavljaju proireni sadraj, bez kojih pravni posao moe nastati I postojati.

Prirodni sastojci odreeni su propisom, pa ih strane moraju izrijekom iskljuiti ako ne ele da oni vrijede u njihovu pravnom poslu koji su sklopile.

c) NUZGREDNI SASTOJCI PP - su takvi sastojci koji vrijede samo ako ih strane ugovore. Najei nuzgredni sastojci su : UVJET, ROK I NAMET (NALOG).36. UVJET VRSTE, POJAM - MJEOVITI UVJETUVJET je nuzgredna odredba dodana pravnom poslu kojom se uinci pravnog posla ine ovisnim o nekoj buduoj i neizvjesnoj okolnosti

VRSTE UVJETA

a) ODGODNI UVJET odgaa uinak pp do vremena dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi

b) RASKIDNI UVJET - je takav uvjet ijim nastupom prestaju uinci pp.

c) AFIRMATIVNI - je onaj koji zahtjeva da se neto dogodi

d) NEGATIVAN - je onaj koji zahtjeva da se neto ne dogodi

e) POTESTATIVAN - kod kojeg je ispunjenje postavljene okolnosti ovisi o volji i odluci uvjetno ovlatenog

f) KAUZALNI - ije ispunjenje ovisi o nekom prirodnom dogaaju ili o volji treega

g) MJEOVITI - je onaj ije ispunjenje ovisi o volji uvjetno ovlatenog i o nekom vanjskom dogaaju ili volji tree osobe ( ako se oeni s tom i tom osobom)

37. VRIJEME PENDENCIJEJest razdoblje koje zapoinje sklapanjem pravnog posla i traje sve dok se uvjet ne ispuni tj izjalovi

Ako je pravni posao sklopljen pod ODGODNIM uvjetom tada je nastao pravni posao ali je odgoen njegov uinak.

Ako je pravni posao sklopljen pod RASKIDNIM UVJETOM tada uvjetno ovlateni stjecatelj postaje odmah vjerovnikom tj vlasnikom, dok je uvjetno optereeni postao odmah dunikom u trenutku sklapanja ugovora.

38. ROKRok je nuzgredna odredba dodana pravnom poslu kojom se uinak pravnog posla ograniuje vremenom tj. Uinak pp nastaje od odreenog vremena ili pak traje do odreenog vremena.

Razlikujemo

POETNE ROKOVE

ZAVRNE ROKOVE

Kad uinak pravnog posla poinje od odreenog vremena na odgovarajui se nain primjnjuju pravila o ODGODNOM UVJETU.

Kad uinci pravnog posla prestaju vaiti nakon odreenog roka na odgovarajui se nain primjnjuju pravila o RASKIDNOM UVJETU.

Rokove dijelimo na

JEDNOSTAVNE kod njih nema neizvjesnosti

SASTAVLJENE koji u sebi sadre element neizvjesnosti

39. NALOG KAO SASTOJAK PRAVNOG POSLANAMET je nuzgredna odredba dodana besplatnom pravnom poslu kojom se stjecatelju namee neka dunost

Namet se moe dodati besplatnim pravnim poslovima meu ivima, oporuci ili pp za sluaj smrti

U sluaju neispunjenja nameta moe se

tuiti osobu kojoj je namet upuen, da ga ispuni

traiti vraanje onoga to je primatelju dano

40. CILJEVI FORME PRAVNOG POSLAOblik se najee zahtjeva radi valjanosti pravnog posla, utuivosti, dokazivanja i upisa

a) VALJANOST PRAVNOG POSLA - to znai da e posao biti nevaljan ako nije sklopljen u odreenom obliku npr ugovor kojim se prenosi pravo vlasnitva na nekretninama mora biti u pisanom obliku

b) UTUIVOST PRAVNOG POSLA - ako strana eli preko suda ostvariti neko pravo iz ugovora to moe samo ako je on sklopljen u odreenom obliku npr darovatelj se moe prisiliti na predaju samo ako je posao sklopljen u obliku javnobiljenikog akta tj sudskog zapisnika.

c) DOKAZIVANJE POSTOJANJA PRAVNOG POSLA - oblik ponekad slui samo radi lakeg dokazivanja postojanja pravnog posla npr zajam je valjan makar je sklopljen u usmenom obliku

d) UPIS U JAVNI REGISTAR - ako se na temelju pravnog posla eli izvriti upis u javni registar tada posao mora biti sklopljen u pisanom obliku npr ugovor o doivotnom uzdravanju41. UTNJA KAO OBLIK OITOVANJA VOLJEutnja u pravilu nema nikakav pravni uinak i stoga je nitetna, ali ZOO predvia dvije iznimke:

kad ponueni stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem u vezi s odreenom robom, ako ponueni ne eli prihvatiti ponudu ne smije utjeti nego reagirati odbijanjem ponude

odnosi se na osobe koje su se ponudile izvravati naloge druge osobe za obavljanje odreenih poslova kao i osobe u iju poslovnu djelatnost spada obavljanje takvih naloga, a u stalnoj je poslovnoj vezi s ponuditeljem.

42. USMENI DODACI PISANOM UGOVORUOvise o tome u kojem su obliku doputene izmjene I dopune formalnih ugovora, to ovisi o tome radi li se o formalnom ugovoru na temelju zakona ili po odluci ugovornih strana idr.

Ako je oblik ugovora propisan zakonom, pravilo je da sve kasnije izmjene I dopune ugovora moraju biti u istom obliku, ali predviena su dva IZUZETKA kada e usmene dopune biti pravno valjane:

1. kad se usmena dopuna odnosi na sporedne toke o kojima u formalnom ugovoru nije nita reeno, a to nije protivno cilju radi kojega je oblik propisan

2. kad se kasnijim usmenim pogodbama umanjuju ili olakavaju obveze jedne ili druge strane, a oblik je propisan iskljuivo u interesu ugovornih stranaKada se radi o istodobnim usmenim pogodbama npr ugovara se via cijena a u ispravi o ugovoru se unese nia cijena radi izbjegavanja tee porezne obveze, vrijedi ono to je u tom obliku sadrano. Postoje dva izuzetka kada e istodobne usmene pogodbe biti valjane:

1. ako se odnose na sporedne toke o kojima u formalnom ugovoru nije nita reeno niti su protivne cilju zbog kojeg je oblik propisan

2. kad se njima umanjuju ili olakavaju obveze jedne ili obiju strana a oblik je propisan iskljuivo u interesu ugovornih strana.43. RAZLOZI NITETNOSTI PRAVNIH POSLOVA poslovna nesposobnost

nevaljanost i nesuglasnost volje

nemogunost, nedoputenost, neodreenost ili neodredivost inidbe

nedoputenost pobude

nedostatak potrebnog oblika

44. SVJESNI NESKLA IZMEU VOLJE I OITOVANJASvjesni nesklad postoji u onim sluajevima kada osoba namjerno oituje neto to uistinu nee , a to su : kolski primjeri ala, simulacija, prijetnja i mentalna rezervacija.

MENTALNA REZERVACIJA je svjstan nesklad izmeu volje I oitovanja kad jedna strana prigodom sklapanja pravnog posla svjesno oituje kao svoju volju neto to ona uistinu nee, a druga strana za to ne zna.. Npr netko na drabi samo eli poveati cijenu ali dogodi se da on postane kupac, on mora platiti postignutu cijenu I ne moe se opravdati da on to nije htio kupiti.

45. SIMULACIJA KOD PRAVNIH POSLOVASimulacija je prividno sklapanje pravnih poslova a moe biti1. APSOLUTNA sastoji se u sklapanju prividnog pravnog posla radi zaobilaenja propisa, prijevare treih osoba ili u drugu svrhu. Prema treim osobama nitetni posao proizvodi pravne uinke pod uvjetom da nije znala niti je mnorala znati za prividnost posla.

2. RELATIVNA - je sklapanje prividnog pravnog posla da bi se njime prikrio neki drugi posao.

46. NESPORAZUM - DA LI PRAVNA OSNOVA UTJEE NA NITETNOSTNesporazum to je kad ugovorne strane vjeruju da su suglasne, a u stvari meu njima postoji nesuglasnost o pravnoj naravi ugovora koji sklapaju ili o kojem bitnom sastojku ugovora. Ne proizvodi pravne uinke tj nitetan je.

Pravna osnova po novom ZOO ne utjee na nitetnost

47. OBLIK PRAVNOG POSLA, USMENI OBLIK, DA LI FORMALANA PP MOE BITI U USMENOM OBLIKUOBLIK PRAVNO POSLA su samo oni oblici oitovanja volje u kojima se moe izraziti potpuni sadraj pravnog posla.

USMENI OBLIK PP - sklopljen je onda kada su oitovanja stranake volje dana bilo ivom rijei bilo kombinacijom izgovorenih rijei, znakova i konkludentnih radnji.

Pravni posao u usmenom obliku treba smatrati formalnim pravnim poslom , ako bi usmeni oblik bio propisom predvien kao obvezatan.

48.ZELENAKI PRAVNI POSAO

Zelenakim se smatra ugovor kojim netko koristei se stanjem nude ili tekim materijalnim stanjem drugoga, njegovim nedovoljnim iskustvom, ugovori za sebe ili nekog treeg korist koja je u oitom nerazmjeru s onim to je on drugom dao ili uinio ili se obvezao dati ili uiniti.

49.NEMOGUNOST INIDBE

Nemogunost inidbe razlog je nevaljanosti pravnog posla, ako je inidba bila objektivno nemogua u vrijeme sklapanja posla. Ovdje se misli na radnju koju nitko ne moe izvriti

Subjestivna nemogunost inidbe ne znai nitetnost pp, nego samo odgovornost dunika ua neispunjenje preuzete obveze. Subjektivno nemogua inidba je takva radnja koja se moe izvriti , ali je ne moe izvriti osoba koja se obvezala na to.

50. NEODREDIVOST INIDBE

Pravni posao e biti nitetan ako je inidba neodreena ili neodrediva.

Neodreena je ako poslom nije predvieno dovoljno pojedinosti za njezinu individualizaciju, pa dunik ne zna pouzdano to treba ispuniti vjerovniku

ZOO predvia neke izuzetke kada e ugovor ostati na snazi iako je inidba neodreena a to su najee novane inidbe.

51. PRIJETNJAO prijetnji kao razlogu pobojnosti govori se kad jedna strana ili netko trei, izazove opravdani strah kod druge strane zbog ega ova sklopi odreeni pravni posao. Razlikujemo psihiki prisilu koja izaziva pobojnost i fiziki prisilu koja izaziva nitetnost.

Strana koja je pod prijetnjom sklopila pp ima pravo zahtjevati njegovo ponitenje, a pri tome mora dokazati

da su joj druga strana ili trea osoba prijetile prije ili u vrijeme sklapanja posla

da je prijetnja nedoputena

da je prijetnja izazvala opravdani strah

52. PRIJEVARA KVALIFICIRANA ZABLUDA DA LI MORA BITI BITNA KAO ZABLUDA

O PRIJEVARI SE radi kad jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je odrava u zabludi s namjerom da je time navede na klapanje pravnog posla. Naziva se i kvalificiranom zabludom

Strana koja je prijevarom navedena na sklapanje pravnog posla ima pravo zatraiti njegovo ponitenje, pri emu se ne zahtjeva bitnost zablude. Uz to ima pravo zahtjevati I naknadu pretrpljene tete.Ugovor se moe ponititi I ako je prijevaru uinila trea osoba.

53. PRAVNE RADNJE DUNIKA NA TETU VJEROVNIKA , PAULIJANSKE TUBEZa pravnu radnju tj posao koji se pobija bitno je da se radi o smanjenju dunikove imovine u korist tree osobe I to u tolikoj mjeri da onemogui namirenje vjerovnikove trabine. Ovdje se ne radi o ne valjanosti pravnog posla kao razlogu pobojnosti jer su ti poslovi koji se pobijaju redovito valjani. Oni se pobijaju samo u onom opsegu koji je dovoljan za namirenje vjerovnikove dospjele trabine.Vjerovnik moe pobijati samo onu radnju ijim pobijanjem omoguuje namirenje svoje trabine.

Tuba kojom se pobija radnja dunika na tetu vjerovnika naziva se PAULIJANSKA TUBA. Postoje 4 Paulijanske tube

1. DOLOZNA PAULIJANSKA TUBA - posebna pretpostavka ove tube je namjera dunika da poduzetom radnjom oteti vjerovnika. Osim znanja I volje za doloznu paulijansku tubu trai se jo dvije pretpostavke:

da je protivniku pobijanja bilo poznato da dunik zna da sklapanjem pp teti vjerovniku

da se radi o naplatnom pp2. KULPOZNA PAULIJANSKA TUBA - podie se kad dunik nije znao, ali je u trenutku sklapanja pp mogao znati da poduzetom radnjom teti vjerovniku. Ovdje je rije o nepanji dunika

3. OBITELJSKA PAULIJANSKA TUBA - predviena je za sluaj kada dunik sklopi pp ili poduzme raspolaganje u korist svog branog druga ili stodnika, a na tetu vjerovnika.

4. KVAZIPAULIJANSKA TUBA namjenjena je pobijanju besplatnih pp i radnji kojima je izvreno besplatno raspolaganje u korist tree osobe.

54. BITNA ZABLUDABITNA ZABLUDA je ona bez koje posao uope ne bi bio sklopljen. Prema ZOO bitnom zabludom smatra se samo ona koja se odnosi na:

objekt ugovora

bitna svojstva objekta ugovora

osobu s kojom se sklapa pp

okolnosti koje se smatraju odlunim

pobudu kod besplatnih pp koja je bila odluna za preuzimanje obveze.2 kriterija odreivanja bitnosti zablude:

1. PO OBJEKTIVNOM zabluda e biti bitna ako se odnosi na okolnosti koje se prema shvaanjima u prometu smatraju odlunim

2. PO SUBJEKTIVNOM zabluda e biti bitna ako obuhvaa okolnosti koje su po namjeri strana bile presudne za sklapanje ugovoraUINAK ZABLUDE

Na ZOO rijeava ovo pitanje s pozicije Teorije povjerenja prema kojoj se uvaava ono to se oitovalo, a tek u sluaju spora ispituje se i pod odreenim pretpostavkama uvaava ono to se htjelo.

55. KONVALIDACIJAKonvalidacija je naknadno osnaenje nevaljanih pravnih poslova

Nitetni pp u pravilu ne mogu konvalidirati ali ZOO predvia neke iznimke zu odreene pretpostavke.

a) ZABRANJENI PP mogu konvalidirati ako

- je zabrana manjeg znaaja

- je posao ispunjen

b) ZELENAKI PP mogu konvalidirati ako:

oteenik istakne zahtjev da se njegova obveza smanji na pravian iznos

da zahtjev podnese u roku od 5 god. Od sklapanja pp

da se udovolji tom zahtjevuKonvalidirati mogu i pobojni pp i oni za iju se valjanost trai pisani oblik a nije sklpoljen u ton obliku.

Ako se odrekne pravo na ponitaj ili u zakonskom roku ne podigne tuba na ponitenje, pravni posao e konvalidirati56. RAZLIKA IZMEU ORIGINARNOG I DERIVATIVNOG STJECANJAORIGINARNO ILI IZVORNO STJECANJE znai da stjecatelj svoje pravo ne izvodi iz prava prednika, nego ga stjee na osnovi drugih pravnih injenica za koje objektivno gp vee stjecanje subjektivnih prava.

Npr A kupi oranicu od B ali se ne upie u zemljine knjige. Pravno A nije postao vlasnik zemljita. B umre i njegovi nasljednici trae od A tu oranicu. Ako je od vremena kupnje prolo 10 godina A je kao kvalificirani posjednik postao vlasnikom tog zemlljita i bez obzira na vlasnitvo B , A je originarno stekao pravo vlasnitva

DERIVATIVNO ILI IZVEDENO STJECANJE postoji onda kad stjecatelj svoje pravo temelji na pravu prednika tj izvodi ga iz prava prednika. Stjecatelj ne moe stei vie prava nego to ga je imao njegov prednik.

Postoje dvije vrste izvedeneog stjecanja:

1. TRANSLATIVNO STJECANJE je takvo kod kojeg prednik svoje dosadanje pravo u cijelom njegovom sadraju i obujmu prenosi na novog stjecatelja

2. KONSTITUTIVNO STJECANJE je takvo kod kojeg prednik ne prenosi na stjecatelja itavo svoje pravo nego na temelju svog osniva za stjecatelja novo pravo.

57. ZASTARA - ROKOVI OPI I POSEBNIZASTARA JE gubitak zahtjeva zbog nevrenja sadraja subjektivnog prava kroz zakonom odreeno vrijeme.

Pravni institut je DOSJELOST je stjecanje prava na temelju vrenja njegova bitnog sadraja kroz zakonom odreeno vrijeme.

ROK ZASTARE je zakonom odreeno vrijeme nakon kojega se pravo vie ne moe prisilnim putem ostvariti.

OPI ZASTARNI ROK iznosi 5 god. I primjenjuje se samo kada nije propisan posebni zastarni rok.

POSEBNI ZASTARNI ROK imamo

TROGODINJI zastarni rok vrijedi za meusobne trabine nastale iz trgovakih ugovora o prometu robe I usluga, za trabine zakupnine, najamnine I trabine naknade tete raunajui od kada je oteenik saznao za tetu I osobu koja je tetu uinila.

JEDNOGODINJI ZASTARNI ROK predvien je za trabine koje se odnose na isporuenu elektrinu energiju domainstvima, za toplinsku energiju, plin, vodu odravanje istoe I dimnjaarske usluge, zatim za rtv pretplatu I koritenje telefona I dr.

58. PREKLUZIVNI ROKOVIPrekluzivni rokovi su strogi zakonski rokovi unutar kojih strana mora poduzeti odreene radnje ako nee da joj se ugasi, ne samo zahtjev nego I samo subjektivno pravo. Razlika prema zastarnom roku je u tome to na prekluzivni rok pazi po slubenoj dunosti sud I to nema prekida I zastoja roka kod prekluzivnog roka.

59. ZASTOJ ZASTAREPod zastojem zastare razumjeva se nastup takvih okolnosti zbog kojim zastara ne moe zapoeti ili zbog kojih zapoeta zastara prestaje tei tako dugo dok te okolnosti ne otpadnu, a kada otpadnu zastara se nastavlja te se proteklo vrijeme uraunava. Vrijeme zastoja ili mirovanja ne uraunava se. Zastarjevanje ne tee za trabine izmeu branih drugova, roditelja I djece, osoba na vojnoj dunosti za vrijeme mobilizacije I rata, te za sve vrijeme za koje vjerovnik nije bio u mogunosti zbog nesavladivih prepreka sudskim putem zahtjevati ispunjenje obveze.

60. PREKID ZASTARE, RAZLOZIPrekid zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara prestaje tei, a proteklo se vrijeme ne uraunava. U takvim sluajevima zastara moe samo iznova zapoeti.

Okolnosti koje izazivaju prekid zastare su: priznanje duga, podizanje tube I svaka druga radnja vjerovnika poduzeta protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim tijelom radi siguranja, utvrivanja ili ostvarenja trabine.

NASLJEDNO PRAVO1. PRVI NASLJEDNI RED

U prvi nasljedni red ulaze ostaviteljevi potomci, posvoje I njegovi potomci, te brani drug ostavitelja ali I izvanbrani drug pod pretpostavkom da je zajednica trajala dulje vrijeme , da su bile ispunjene pretpostavke za valjanost braka I da je trajala do smrti ostavitelja.. Nasljednici prvog nasljednog reda dijele ostavinu na jednake dijelove.2. DRUGI NASLJEDNI REDU drugi nasljedni red ulaze brani drug tj izvanbrani drug ostavitelja, njegovi roditelji i njihovi potomci braa, sestre i njihovi potomci. Do nasljeivanja u drugom nasljednom redu dolazi ako ostavitelj nije iza sebe ostavio potomke.

Nasljednici drugogo nasljednog reda dijele ostavinu tako da jednu polovicu dobivaju roditelji, a drugu polovicu brani drug ostavitelja tj izvanbrani. Novina u ZN je da ostavitelja mogu naslijediti braa i sestre samo ako iza ostavitelja nije ostao brani drug a roditelji su umrli prije njega. A ako nema branog druga a oba roditelja su iva tada nasljeuju roditelji cijelu ostavinu na jednake dijelove. Do ovih izmjena bilo je brani drug mora dijeliti ostavinu s braama i sestrama ostavitelja.

3. TREI NASLJEDNI REDU trei nasljedni red ulaze djedovi I bake. Pritome jednu polovicu nasljeiju djed I baka s oeve strane, a drugu djed I baka s majine strane. Do nasljeivanja u treem nasljednom redu dolazi ako ostavitelj nije ostavio ni potomke niti branog ili izvanbranog druga, niti roditelje niti su roditelji ostavili nekog potomka. Tu je vrlo esta akrescencija, a mogua je I reprezentacija. Razumije se ako je iza ostavitelja ostao brani drug I npr djed , tada brani drug dobiva sve, jer on isljuuje sve nesljednike treeg reda.

4. ETVRTI NASLJEDNI REDetvrti nasljedni red ine pradjedovi I prabake. Pola dobivaju pradjed I prabaka s oeve strane, a pola pradjed I prabaka s majine strane. Ovdje nema reprezentacije, a akrescencija je mogua. Pretpostavka nasljeivanja u ovom redu je da ostavitelj nije ostavio potomke, ni roditelje, niti su svi ostavili nekog potomka, ni branog druga tj izvanbranog, ni djeda, ni baku niti su ovi ostavili nekog potomka.

5. PARENTELEParentela je skup krvnih srodnika koji ini rodoelnik sa svojim potomcima. Formira se iskljuivo na temelju injenice krvnog srodstva. Potomci se prikazuju prema dolje, a preci prema gore u odnosu na ostavitelja. Izvanbrana veza prikazuje se isprekidanom crtom.

I.red (parentelu) ine: ostaviteljevi potomci kojoj je ostavitelj rodonaelnik

II.red ine dvije parentele : 1. parantela ostaviteljevog oca kao rodonaelnika

2 parantela ostaviteljeve majkeIII red ine etiri parentele:1. u ulozi ostaviteljevog oca parantele ostaviteljevog djeda i parentela ostaviteljeve bake 2. u ulozi ostaviteljeve majke parentela ostaviteljevog djeda i parrentela ostaviteljeve bake

IV red ini osam parentela pradjeda i prabaka s jedne i druge strane.

Vred ine ukundjedovi I ukunbake

6. NAELO REPREZENTACIJE ( PREDSTAVLJANJA)Ako netko od potencijalnih nasljednika ne naslijedi ostavitelja, onaj dio nasljednog prava koji je njemu bio namjenjen moi e umjesto njega stei njegovi potomci. Naelo reprezentacije nije ogranieno u prvom, drugom I treem nasljednom redu, dok je u etvrtom I daljnjim redovima potpuno iskljueno.

Potomci koji nasljeuju po naelu reprezentacije nasljeuju po vlastitom pravu tj oni su na nasljeivanje ovlateni zato jer su ostaviteljevi srodnici.

7. NAELO AKRESCENCIJE ( PRIRATAJA)Kada nije mogue primjeniti naelo reprezentacije dolazi do toga da nesljedni dio koji je trebao pripasti nekom potencijalnom nasljedniku prirasta dijelovima onih nasljednika koji su u odnosnom nasljednom redu najblii osobi kojoj je odnosni dio prvenstveno namjenjen. Ovo naelo mogue je u svim nasljednim redovima.

Naelo prirastanja zasniva se na naelu jednakosti kvalitete srodstva. Primjeni ovog naela uvijek prethodi primjena naela reprezentacije, I dokle god postoji mogunost primjene naela reprezentacije nee se pristupiti naelu akrescencije.

8. NAELO TRANSMISIJE ( PRIJENOSA)

Ovo naelo znai da potomak koji je umro poslije ostavitelja sam postaje nasljednikom I svoje pravo prenosi na svoje nasljednike. Po ovom naelu nasljeuju nasljednici.. Ovo naelo dolazi do izraaja ako nesljednik umre nedugo poslije ostavitelja ( otac umre 2002, a sin 2003.)

9. AKVIZICIJA I DELACIJA

Za stjecanje nasljednog prava akvizicijom potrebno je da pored objektivnih pretpostavki nasljeivanja bude ispunjena jo I subjektivna da je stjecatelj oitovao svoju volju da prihvaa biti ostaviteljev nasljednik. AKVIZICIJA = PRIHVAT

Kod sustava akvizicije nasljedno pravo prolazi kroz svije faze: 1. pozivanje na nasljjedstvo 2. prihvat nasljedstva.

Otvaranjem nasljedstva nekog odreenog ostavitelja zapoinje faza pozivanja na nasljedtvo tj DELACIJA one osobe koja ispunjava sve objektivne pretpostavke da bude nasljednik ostavitelja.. U fazi delacija takva osoba jo nema nasljedno pravo nego mora dati pozitivnu nasljedniku izjavu o prihvatu nasljedstva

U naem nasljednopravnom ureenju nasljedno pravo stjee se ipso iure, bez ikakvog stjecateljevog aktiviteta, prihvaanje nasljedstva nije pretpostavka stjecanja nasljedstva.

10. NEDOSTOJNOST ZA NASLJEIVANJE, KADA SUD PAZI, POLOAJ NEDOSTOJNOGTo je relativna nesposobnost, za razliku od apsolutne nesposobnosti kod koje pravni subjekt ne moe uope biti nositelj nasljednog prava..

Nedostojnost nastupa po sili zakona, a ne na temelju ostaviteljeve odredbe, ali ostavitelj moe na nju utjecati svojim oprostom.

RAZLOZI NEDOSTOJNOSTI

a) nedostojan naslijediti ostavitelja je onaj tko ga je namjerno usmrtio ili je to pokuao te je zbog toga osuen pravomonom kaznenom presudom

b) nedostojan je I onaj koji je ostavitelja silom ili prijetnjom natjerao ili prijevarom naveo da napravi ili opozove oporuku ili neku oporunu odredbu ili ga sprijeio da to uini

c) nedostojan je I onaj koji je unitio ili sakrio ostaviteljevu oporuku s namjerom da sprijei ostvarenje ostaviteljeve posljednje volje, kao I onaj koji je krivotvorio ostaviteljevu oporuku

d) nedostojan I onaj koji se tee ogrijeio o zakonsku obvezu uzdravanja ostavitelja, kao I onaj koji nije htio ostavitelju pruiti nunu pomo koju mu je mogao pruiti bez opasnosti za vlastiti ivot ili je ostavitelja ostavio u prilikama koje su opasne za ivot ili zdravlje

Uinak nedostojnosti nastupa ipso iure, prema tome sud na nedostojnost bi trebao paziti po slubenoj dunosti. Iznimno na onu koja je nastala zbog ogrjeenja o obvezu uzdravanja ili nepruanja nune pomoi ili ostavljanja ostavitelja bez pomoi, tu sud utvuje nedostojnost po zahtjevu osobe koja ima pravni interes na tome.

Nedostojan je onaj pravni subjekt koji ne moe biti nasljednik nekog odreenog ostavitelja iako je inae sposoban biti nositeljem nasljednog prava.

11. TKO MOE BITI OSTAVITELJ

Ostavitelj moe biti samo fizika osoba bez obzira na spol, nacionalnost, rasnu pripadnost, regionalnu pripadnost.

12 TO JE OPORUKA I KARAKTERISTIKE OPORUKE

OPORUKA JE oitovanje ostaviteljeve posljednje volje kojom raspolae svojom imovinom za sluaj smrti.

KARAKTERISTIKE OPORUKE

oporuka je jednostrani pravni posao

oporuka je strogo osobni posao ( mora je napraviti oporuitelj osobno)

oporuka je strogo formalni pravni posao

oporuka je opoziv posao

12. TKO MOE BITI OPORUITELJ

Sposobnost za pravljenje oporuke stjee se s navrenih 16 godina ivota to predstavlja objektivni element, a subjektivni elelment je sposobnost za rasuivanje. Ako oba uvjeta nisu zadovoljena oporuka je nitava.

13.OBLIK OPORUKEPrivatna je ona oporuka koju pravi sam oporuitelj bez prisustva javnih tijela .

Javna je ona oporuka koja je nainjena zu sudjelovanje javnih tijela

Redovita je oporuka koja se moe praviti u svakoj prilici (privatne pisane oporuke( alografska i holografska) javna oporuka ( meunarodna oporuka))

Izvanredna je ona oporuka koja se pravi u izvnrednim prilikama (OBJEKTIVNE NARAVI rat, poar, poplava; SUBJEKTIVNE NARAVI - bolest i dr. npr usmena oporuka i rok valjanosti je ogranien)

13. VLASTORUNA OPORUKA

Vlastoruna ili holografska oporuka je ona oporuka koju je oporuitelj sam vlastoruno napisao i potpisao. Za valjanost ove oporuke nije neophodno navoenje mjesta i datuma sastavljanja. Iako je datum poeljan jer se tako odreuje sposobnost za pravljenje oporuke ali i u sluaju da ima vie oporuka koje su razliitog sadraja.

14. PISANA OPORUKA PRED SVJEDOCIMA

Naziva se jo i alografska, a predstavlja redovitu, privatnu i pisanu oporuku.

Pisani sastavak oporuke mora biti napisan na papiru bilo rukopisom ili mehanikim pismom. Da bi oporuka bila valjana neophodno je da je oporuitelj sposoban itati I pisati te da ja kod oporuivanja sudjeluju dva svjedoka te da oporuitelj pred njima izvri nunkupaciju tj dade izjavu da je to njegova posljednja volja.

Svjedoci moraju istodobno biti prisutni I potpisati oporuku, oni ne moraju znati sadraj oporuke niti jezik na kojem je oporuka sastavljena ali moraju znati jezik kojim je oporuitelj dao izjavu da je sastavak njegova oporuka.

Svjedoci e se potpisati na samoj oporuci, a korisno je da se naznai njihovo svojstvo.

15. JAVNA OPORUKA I JESU LI POTREBNI SVJEDOCI

To je redovita, javna I pisana oporuka. Javnu oporuku na oporuiteljev zahtjev u RH sastavljaju sudac opinskog suda, sudski savjetnik u opinskom sudu ili javni biljenik, a u inozemstvu konzularni tj diplomatsko- konzularni predstavnik RH. Ovlatena osoba sastavlja oporuku prema kazivanju oporuitelja.

Ovlatena je osoba duna prije sastavljanja oporuke utvriditi identitet oporuitelja I svjedoka. To se ini ako ovlatena osoba ne poznaje oporuitelja putem osobne iskaznice, putovnice ili svjedoenjem dvojice poslovno sposobnih svjedoka.

Oporuitelj uspmeno izlae sucu eljeni sadraj oporuke. Ovlatena osoba je duna sasluati oporuiteljevo izlaganje, upozoriti ga na propise I savjetovati ga, ali ne smije vriti nikakv pritisak na njega. Kod formuliranja oporuke u zapisniku sudac e se po mogunosti sluiti onim istim formulacijama koje je rabio sam oporuitelj.

Zatim slijedi oporuiteljeva nunkupacija odnosno oporuitelj nakon to mu je proitan tekst zapisnika, izriito izjavi da je to njegova oporuka, te potpisuje taj zapisnik. Zapisnik potpisuje I ovlatena osoba.

Sudac e proitati tekst u prisustvu dva svjedoka ukoliko oporuitelj nije u stanju oporuku sam proitati (npr. Ako je slijep,nepismen), a oporuitelj e je potpisati ili staviti svoj rukoznak na zapisnik izjavljujui da je to njegova oporuka. Svjedoi e se potpisati na oporuci.

16. MEUNARODNA OPORUKA

To je redovit, javan i pisani oblik oporuke. Smisao pravljenja oporuke u obliku meunarodne oporuke je u tome da bude priznata glede oblika u dravama potpisnicama Konvencije o jednoobraznom zakonu o obliku meunarodnoga testamenta.

Oporuitelj moe napraviti meunarodnu oporuku na taj nain to e izjaviti pred ovlatenom osobom u nazonosti dvaju svjedoka da je isprava koju je on ili netko drugi napisao njegova oporuka i da je upoznat s njenim sadrajem.

Ovakvu oporuku moe napraviti svaki na dravljanin i svaki stranac bez obzira da li je njegova zenlja ratificirala Konvenciju.

Oporuitelj donosi gotovu oporuku koja moe biti vlastoruno napisana , ali i ne mora, moe biti napisana na bilo kojem jeziku, rukom ili mehanikim pismom i dr.

Ovlatena osoba najprije utvruje identitet oporuitelja, zatim se potvruje izvornost sadraja oporuke i potpisa. Oporuku istodobno porpisuju i svjedoci i ovlatene osobe zu nazonost oporuitelja to je bitno za valjanaost oporuke.

Ovlatena osoba na kraju stavlja datum bez ega ova oporuka ne bi imala valjan oblik. Ovlatena osoba duna je izdati oporuitelju i potvrdu na propisanom obrascu da je on pred njom propisno nainio oporuku. Potvrda nije bitan uvjet za valjanost meunarodne oporuke ve tada samo nee postojati predmnijeva valjanosti oporuke.

17. RAZLOZI RELATIVNE NEPODOBNOSTI SVJEDOKA

Ne mogu biti svjedokom javne oporuke i pisane oporuke pred svjedocima niti oporuku sastaviti po oporuiteljevu kazivanju u svojstvu ovlatene osobe:

potomci oporuitelja bez obzira na stupanj srodstva bez ozira da li su brani ili izvanbrani

preci oporuitelja i to svi bez obzira na stupanj srodstva

posvojenici oporuitelja I svi njihovi potomci

posvojitelja oporuitelja

poboni srodnici oporuitelja zakljuno do etvrtog stupnja srodstva

brani drugovi svih ovih osoba

brani drug ostavitelja

Ako nisu ispunjeni ovi uvjeti glede svjedoka to je razlog nitavosti oporuke.

18. SADRAJ OPORUKEa) Odreivanje nasljednika - to podrazumjeva i odreivanje nasljendih dijelova koji e pripasti pojedinom nasljedniku. U pravilu o nasljedniku se govori ako naslijedi svu ostavinu ili njezin alikvotni dio, a o zapisovniku ili legataru se govori ako mu oporuitelj ostavlja odreenu stvar ili pravo iz ostavine.

Druga metoda odreivanja nasljednog dijela je ex re certa to znai odreivanje pojedinih konkretnih stvari ili prava koja trebaju pripasti nasljedniku ( npr Obiteljsku kuu u Osijeku ostavljam sinu, a kuu za odmor na Hvaru ostavljam keri)

Za valjanost odredbe o odreivanju nasljendika zahtjeva se da u sebi sadri dovoljno podataka na osnovu kojih se moe utvrditi identitet nasljednika.

b) Iznasljeenja, iskljuenje I lienja nunosg dijela

Do iznasljeenja odreene osobe dolazi samim time ako se ona ne spomene u oporuci kao nasljednik ili zapisovnik, a spada u krug zakonskih nasljednika, no toj osobi I u tom sluaju pripada pravo na nuni dio.

Ako se ispune za to potrebni zakonski uvjeti odreene se zakonske, a samim tim I nune nasljednike moe iskljuiti I liiti prava na nuni dio. Razloge iskljuenja I lienja moraju se navesti u oporuci.

c)Odreivanje zapisa - zapisovnik treba biti odreena ili bar odrediva osoba. Oporuitelj treba odrediti objekti zapisa tj inidbu koju zapisovnik ima pravo zaahtjevati od nasljednika ili drugih osoba koje su optereene zapisom. Sadraj te inidbe moe biti pozitivan ( davanje, injenje) ili negativan ( proputanje, trpljenje)

d) Odreivanje zamjenika ( supstituta) nasljedniku I zapisovniku

Supstitucija moe biti obina ili vulgarna I povjrbena ili fideikomisarna.

Vulgarna supstitucija znai imenovanje zamjenika nasljedniku. Institut je nasljednik koji je prvenstveno odreen u oporuci, a supstitut je njegov zamjenik

Supstitut e naslijediti ili e mu pripasti zapis:

- ako institut umre prije ostavitelja

- ako se institut odrekne nasljedstva ili zapisa

- ako institut postane nedostojanFideikomisarna supstitucija znai imenovanje nasljednika nasljedniku. U naem pravu je zabranjena jer znai nedopustivo vezivanje i ograniavanje nasljednikove slobode oporunog raspolaganja

e)Uvjeti, rokovi, nalozi - Oporuitelj je ovlaten pojedinim odredbama oporuke postaviti uvjete ili rokove. Uvjeti moraju biti objektivno mogui i pravno doputeni.. Ako se nalog ne moe ispuniti, osoba optereena nalogom smije zadrati ono to joj je ostavljeno, osim ako iz ostaviteljeve volje ne proizlazi suprotno ili ako svojom krivnjom ne moe ispuniti nalog.

Ako je nasljedno pravo ogranieno rokom, a u nekim sluajevima I uvjetom I nalogom dolazi do tzv sukcesivnog nasljeivanja kod kojeg dolazi do prethodnog, a kasnije do potonjeg nasljeivanja.

Slinost zapisa I naloga je u tome to I kod naloga optereena osoba ima dunostiz onoga to je stekla uslijed ostaviteljeve smrti ispuniti nekome odreene inidbu.

Razlika izmeu zapisa I naloga je pak u tome to korisnik naloga nije ovlaten zahtjevati ispunjenje naloga, to mogu initi samo ostali nasljednici.

f) Osnivanje zaklade

g) Odreivanje izvritelja oporuke

h) Oprost nedostojnosti

i) Odreivanje odnosa meu sunasljednicima19. OPOZIV OPORUKE

Postoji vie naina opoziva oporuke. Oni se dijele u dvije skupine:

1.IZRIIT OPOZIVa) unitenje isprave to je najjdenostaviji nain opoziva oporuke ( npr trganjem, paljenjem i dr.) Mora se osnivati na volji ostavitelja i treba biti izvreno od strane samoga oporuitelja. Ako je oporuka unitena sluajno, radnjom druge osobe, ako je izgubljena, skrivena, a sve bez znanja oporuitelja to ne znai opoziv oporuke.

b) Izjava o opozivu - oporuitelj moe oporuku opozvati strogo formalnom izjavom o opozivu. Izjava o opozivu moe se dati u bilo kojem obliku u kojem se oporuka moe napraviti. Izjava o opozivu oporuke koja je sastavljena u formi oporuke predstavlja izriiti opoziv oporuke. To ne predstavlja novu oporuku jer sadri samo opoziv.

2.PREUTAN OPOZIV

a) Pravljenje nove oporuke odredbe ranije oporuke prestat e samo ako su u suprotnosti s odredbama novije oporuke, a ostat e na snazi one odredbe koje nisu u suprotnosti s novom oporukom. Nova oporuka treba biti vremenski kasnije napravljena, nova oporuka treba biti valjana te njezin sadraj treba biti suprotan potpuno ili djelomino sadraju ranije oporuke. To je preutan nain opoziva oporuke.

b) Konkludentne radnje - to je sluaj kada oporuitelj jo za ivota raspolae svojom imovinom protivno oporuci. Npr oporuitelj je za ivota potroio ili otuio imovinu ili njezine dijelove koji su trebali biti predmetom oporunog nasljeivanja.

20. MOE LI BITI VIE VALJANIH OPORUKA

Moe ako nisu u suprotnosti s odredbama drugih oporuka. Svi postojei oblici oporuke imaju istu pravnu vrijednost to znai da se oporuka sastavljena u bilo kojem obliku moe opozvati drugom oporukom sastavljenom opet u bilo kojem obliku.

21. NEVALJANOST OPORUKE

Razlozi nitavosti oporuke prema ZON-u su:

1. nesposobnost oporuitelja nedostatak sposobnosti za pravljenje oporuke to znai da u vrijeme sastavljanja oporuke nije imao 16 godina ivtoa ili nije bio sposoban za rasuivanje.

2. mane volje kod oporuitelja - prijetnja, prisila, prijevara ili zabluda.

3. nedostatak propisanog oblika - ponitenje moe zahtjevati osoba koja ima pravni interes i to u roku od godinu dana od zananja za oporuku, a najdulje za 10 godina od proglaenja oporuke

4. nemogunost i nedopustivost sadraja oporuke - ostasvljanje bilo ega osobi koja je oporuku napravila. Oporunim svjedocima kao i precima, potomcima, njihovim pobonim srodnicima do zakljuno etvrtog stupnja i branim drugovima svih ovih osoba. Ovaj razlog esto zahvaa samo pojedine odredbe u oporuci pa stoga izaziva djelominu nitavost.

22. REKONSTRUKCIJA OPORUKE

Ako je oporuka unitena, izgubljena, skriven ili zametnuta ZON omoguava da zainteresirane strane dokau pred sudom da je oporuka postojala i da je bila valjana. Ako se to uspije dokazati tada e se oporuka rekonstruirati u obliku sudskog zapisnika I proizvest e uinke valjane oporuke.

Ako doe do spora meu zainteresiranim osobama o pravno relevantnim injenicma ili je ostavinski porstupak okonan, rekonstrukcija oporuke je mogua iskljuivo putem parnice. Tada e sudska presuda imati uinke oporuke.

23. ZAPIS ILI LEGAT, VRSTE

Zapis mora biti odreen u obliku oporuke. Zapisovnik mora doivjeti trenutak ostaviteljeve smrti I biti dostojan za prijem zapisa..

Kod zapisa dolazi do singularne sukcesije, dok kod nasljeivanja postoji univerzalna sukcesija. Zapisovnik je singularni sukcesor, a nasljednik je univerzalnis sukcesor. Zapisovnik je osoba koja iz ostavine dobiva samo pojedino tono odreeno pravo ili stvar.

Razlikujemo:

1. Vindikacione zapise - koji imaju stavrnopravni uinak to znai da zapisovnik ima na predmetu zapisa neposredno pravo i ne mora se obraati nasljednicima radi ostvarivanja prava na zapis.

2.Damnacione zapise - je pravo koje ovlauje svoje nositelje da od nasljednika zahtjevaju neka im ispuni odreenu inidbu na teret one vrijednosti koju je stekao nasljeivanjem.

Pravo zapisovnika da trai odreenu inidbu od nasljednika slabije je u odnosu na prava ostalih vjerovnika iji se dugovi trebaju prije namiriti iz ostavine.

Moe se dogoditi da zapis bude vei nego nasljedni dijelovi pojedinih nasljednika.

24. OSNOVA NAEG NASLJEIVANJA

Osnove naeg nasljeivanja su : ZAKON I OPORUKA.

Zakonsko nasljeivanje je pravilo, a oporuno izuzetak, ali oporuka je jaa pravna osnova nasljeivanja od zakona to znai da e do zakonskog nasljeivanja doi samo onda

a) ako nema oporuke

b) ako je oporuka nitava

c) ako se oporuni nasljednik odrekne nasljea

d) ako osoba odreena za oporunog nasljednika ne postoji u asu smrti ostavitelja

e) ako je oporuni nasljednik nedostojan za nasljeivanje

f) ako oporuno nije raspodjeljena sva imovina

Nuno nasljedno pravo je oblik ograniavanja slobode oporunoga raspolaganja i predstavlja iznimku od pravila da oporuno nasljeivanje ima prvaenstvo u odnosu na zakonsko

25. TO JE OSTAVINA I RAZLIKA OSTAVINE I IMOVINE

Ostavina je ukupnost prava I obveza koji su objekt nasljeivanja.

Razlikuje se od imovine jer u imovinu ulaze I neka imovinska prava koja se ne mogu naslijediti ( npr pravo prvokupa, osobne slunosti) dok u ostavinu ulaze samo nasljediva prava I obveze.

26. TO JE LEEA OSTAVINALeea ostavina ima svojstvo pravne osobe, a postoji u onim pravnim sustavima koji razlikuju delaciju i akviziciju. Imovina mora imati svoga nositelja, a kako je dosadanji nositelj mrtav, a novi nositelj jo nije stekao ostavinu na koju ima pravo, jedini izlaz je proglasiti ostavinu pravnom osobom. Kod nas to ne postoji no moe se osnovati zaklada koja predstavlja pravnu osobu.

27. POSTUPAK PROGLAENJA NESTALE OSOBE UMRLOM

OPA NESTALOST postoji ako je od roenja nestale osobe proteklo 60 godina ili je vjerojatno da nestala osoba vie nije na ivotu, a od dana nestanka je proteklo vie od 5 godina.

POSEBNA NESTALOST postoji u svezi s dogaajem koji je izazvao neku smrtnu opasnost, a od dana nestanka je proteklo 6 mjeseci tj godinu dana ako je nestanak nastao uslijed rata.

To je izvanparnini postupak koji se pokree na inicijativu predlagatelja. Postavlja se staratelj te se javnim oglasom poziva nestalu osobu ili svaku drugu osobu koja o njoj neto znade da se javi. Protekom roka od tri mjeseca od objavljivanja oglasa uz uvjet da nema obavijesti o nestaloj osobi sud e donijeti rjeenje o proglaenju nestale osobe umrlom. Presumpcija smrti je oboriva. Kao dan otvaranja nasljedstva osobe koja je proglaena umrlom smatra se dan kad je rjeenje o proglaenju osobe umrlom postalo pravomono.

28. PRETPOSTAVKE NASLJEIVANJA1. smrt ostavitelja

2. nasljednik

3. ostavina

4. pravna osnova nasljeivanja

29. NASLJEDNO PRAVO BRANOG DRUGA. U KOJIM SLUAJEVIMA NE NASLJEUJE

Brani drug ima pravo nasljeivanja po zakonu samo ako se u asu smrti ostavitelja nalazio s njim u valjanom braku. Status branog druga dokazuje se izvoddom iz matice vjenanaih. Radi se o oborivoj predmnjevi to znai da je doputeno dokazivati suprotno

Brani drug nema pravo na nasljedstvo

1. ako je ostavitelj podnio tubu za rastavu braka ili ponitaj braka

2. ako njegov brak s ostaviteljem bude proglaen nepostojeim poslije ostaviteljeve smrti iz uzroka za ije je postojanje nadivjeli brani drug znao ili je morao znati u vrijeme sklapanja braka

3. ako je njegova zajednica ivota s ostaviteljem bila trajno prestala njegovom krivnjom ili u sporazumu s ostaviteljem.

Izvanbrani drug nema pravo na nasljedstvo ako je njegoa zajednica ivota s ostaviteljem bila trajno prestala.

30. NASLJEDNO PRAVO STRANIH OSOBA

Strani dravljani nisu sposobni nasljeivati po naem pravu, ako nai dravljani nisu sposobni nasljeivati po pravu njihove drave. Dakle strani dravljani su sposobni nasljeivati po hrvatskom pravu jedino ako glede toga postoji barem faktina uzajamnost, ali postojanje uzajamnosti se po zakonu predmnijeva. Ako postojanje uzajamnosti dovede u pitanje osoba koja ima u tome pravni interes, mjerodavan podatak o stanju uzajamnosti e se pribaviti od ministarstva koje je zadueno za vanjeske poslove.

31. NASLJEDNOPRAVNI ZAHTJEVI NAKON PRAVOMONOSTI RJEENJA O NASLJEIVANJUa) naknadno pronaena imovina pronae li se nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju imovina za koju se u vrijeme njegova donoenja nije znalo da pripada ostavini, sud nee ponovno raspravljati ostavinu ve e pronaenu imovinu novim rjeenjem rasporediti prema kljuu diobe iz starog rjeenja, iznimno e sud provesto ostavinsku raspravu ako rasprava prije nije voena

b) naknadno pronaena oporuka - ni ovdje se ostavina nee ponovno raspravljati , nego e je sud proglasiti , a ostavinski sud e o tome obavijestiti zainteresirane osobe i uputiti ich da svoja prava iz oporuke mogu ostvariti u parnici.

c) Novi nasljednik ili zapisovnik - sud nee ponovno raspravljati o ostavini , nego e tu osobu upozoriti da svoje pravo moe ostvarivati u parnici isto vrijedi i za zapisovnika.

32. KAKO SE DIJELI OSTAVINA U DRUGOM NASLJEDNOM REDU

U drugom nasljednom redu imaju prednost pri nasljeivanju a) ostaviteljevi roditelji i b) ostaviteljevbrani tj izvanbrani drug, pri emu je jedna polovina nasljednog prava namjenjena na jednake dijelove ostaviteljevim roditeljima/posvojiteljima a druga ostaviteljevom branom/izvanbranom drugu.

Prema naem pravu ako je ostavitelj imao branog/izvanbranog druga koji ga nasljeuje tada potomci roditelja ne mogu ostavitelja nslijediti primjenom naela predstavljanja. Ukoliko ostavitelj nije imao branog/izvanbranog druga koji ga nasljeuje tada postoji mogunost da potomci ostaviteljevog roditelja/posvojitelja po naelu predstavljanja naslijede dio koji pripada njihovim rodteljima/posvojiteljima.

33. NUNO NASLJEDNO PRAVO

Nuno nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se odreuje krug osoba kojima je oporuitelj suan ostaviti odreeni dio svoje imovine, odnosno koje imaju pravo na dio ostavine.

Prema tome oporuitelj ne moe slobodno raspolagati nunim dijelom. To znai da u ostavini postoje dva dijela jedan je nuni dio kojim oporuitelj ne moe slobodno raspolagati i drugi tzv. Raspoloivi dio kojim oporuitelj slobodno raspolae.

Nasljednik nunog nasljednog prava postaje nasljednikom protiv volje ostavitelja. Postati nasljednikom znai postati univerzalnim, a ne singularnim sukcesorom. Nunom nasljedniku pripada odreeni dio svake stvari i prava koji ine ostavinu. Oporuitelj moe odrediti da nuni nasljednik svoj dio dobije u odreenim stvarima, novcu ili pravima, ali to ne mijenja njegov status nasljednika.

Nuni dio daje se samo na zahtjev, a nikada po slubenoj dunosti.

34. NUNI NASLJEDNICI

ZN dijeli nune nasljednike u dvije kategorije:

U prvu kategoriju ulaze oni nuni nasljednici koji imaju pravo zahtjevati nuni dio a to su potomci umrlog, njegova posvojad i njihovi potomci te njegov brani drug. Nazivaju se i apsolutnim nunim nasljednicima. Svi ovi nasljednici imaju pravo na jednu polovicu onoga dijela koji bi im pripao po zakonu.

U drugu kategoriju spadaju oni nasljednici za koje se trae dvije pretpostavke:

nasljednici moraju u konkretnom sluaju biti i zakonski nasljednici

moraju biti trajno nesposobni za rad i ne smiju imati nunih sredstava za ivot.

Nazivaju se jo i relativnim nunim nasljednicima.U ovu kategoriju spadaju: ostaviteljevi roditelji, posvojitelji i ostali predci.Nuni dio tih nasljednika iznosi jednu treinu njihova zakonskog dijela.

35. ISKLJUENJE NUNIH NASLJEDNIKA

Razlozi iskljuenja iz nunog dijela su sljedei:

nasljednik je povrijedio neku zakonsku ili moralnu obvezu koja proizlazi iz njegova obiteljskog odnosa s ostaviteljem i time se tee ogrijeio prema ostavitelju

nasljednik je namjerno poinio neko tee kazneno djelo prema ostavitelju, njegovom branom drugu, djetetu ili roditelju

nasljednik je uinio kazneno djelo protiv RH ili vrijednosti zatienih meunarodnim pravom

nasljednik se odao neradu i nepotenom ivotu

ISKLJUENJE NUNIH NASLJEDNIKA TREBA RAZLIKOVATI OD NEDOSTOJNOSTI JER

1. prva ustanova vai samo za nuen nasljednike, dok se nedostojnost odnosi na sve nasljednike pa samim time I na nune nasljednike

2. nedostojnost nastaje po sili zakona, dok iskljuenje moe nastati samo na izriitu izjavu ostavitelja koja je uinjena u obliku oporuke.

36. LIENJE PRAVA NA NUNI DIO

Lienje nunoga dijela je iznasljeenje ostaviteljevoga potomka u korist njegovih potomaka.

Izjava o lienju mora biti izriito dana u oporuci, a osim toga trebaju se ispuniti I dodatni uvjeti.

Prva pretpostavka tie se ostaviteljeva potomka kojega se eli liiti prava na nuni dio. On mora biti:

prezaduen

rasipnik

Druga se pretpostavka odnosi na osobe u iju korist je lienje ustanovljeno. To mogu biti ostaviteljevi maloljetni unuk ili praunuk ili punoljetni unuk ili praunuk , pod uvjetom da su punoljetni unuk ili praunuk nesposobni za privreivanje.

37 OASNA OSTAVINA

Oasnost znai u nasljednom pravu injenicu da ostavitelj poslije smrti nema nasljednika. Imovina koju nema tko naslijediti zove se oasna ostavina ili kaduktna ostavina.

U RH ostavina bez nasljednika postaje vlasnitvo opine ili grada

Prema ZN drava postaje ostaviteljevim univerzalnim sukcesorom s onakvim pravnim poloajem kakav bi inae imao nasljednik. Ipak za razliku od nasljednika koji se moe odrei svoga nasljednog prava, drava mora prihvatiti nasljedstvo.

37. OSTAVINSKI POSTUPAK

Ostavinski postupak je skup procesnopravnih radnji suda I stranaka usmjerenih na utvrivanje I zatitu nasljednopravnih odnosa.

U ostavinskom se postupku utvruje:

1. tko su nasljednici umrlog

2. koja imovina ini ostavinu

3. koja prava iz ostavine pripadaju nasljednicima, zapisovnicima i drugim osobama

Po svojoj pravnoj prirodi ostavinski postupak je izvanparnini postupak.

38. TIJEK OSTAVINSKOG POSTUPKA1. Prethodne radnje

sastavljanje smrtovnice

popis ostavine

osiguranje ostavine2. Pokretanje postupka

3. Proglaenje oporuke

4. Odluka da se ostavina ne raspravlja

5. Ostavinska rasprava

39. PRETHODNE MJERE OSTAVINSKOG POSTUPKA1. SASTAVLJANJE SMRTOVNICE - smrtovnica je javna isprava koja sadri podatke o umrlome, o osobama za koje je vjerojatno da su njegovi nasljednici, o ostavini, te jo nekim relevantnim injenicama. Jedan dio mrtovnice sastavlja matiar na temelju podataka sadranih u matici umrlih, a drugi dio smrtovnice sastavlja matiar na temelju obavijesti koje je prikupio od srodnika umrloga kao i od drugih osoba koje su ich mogle pruiti. Matiar ne provjerava te podatke jer oni slue samo kao obavijest sudu kao polazite za voenje ostavinskog postupka.2. POPIS OSTAVINE - je mjera koju poduzima nadleno tijelo da bi se itvrdilo od ega se sve sastoji ostavina i koja joj je vrijednost.

Svrha popisa ostavine je zatita prava i interesa nasljednika, zapisovnika, ostaviteljevih vjerovnika i ostalih osoba.. Provodi se po odluci ostavinskog suda. Sud e narediti popis po slubenoj dunosti u sljedeim sluajevima:

kada se ne zna za nasljednike ili za njihovo boravite

kad su nasljednici osobe koje zbog malodobnosti, duevne bolesti ili drugih okolnosti nisu potpuno sposobne da se same brinu za svoje poslove

u svim drugim sluajevima kad postoji potreba da se ostavina popie i procjeni.

Popis se obavlja u nazonosti dviju punoljetnih osoba, a kada je to potrebno i zu sudjelovanje vjetaka

3. OSIGURANJE OSTAVINE - ove mjere poduzima nadleno tijelo opinske uprave u sljedeim sluajevima:

ako su nasljednici nepoznati ili odsutni

ako se radi o nasljednicima koji nisu sami sposobni da upravljaju stvarima iz ostavinske mase

kada druge okolnosti nalau poseban oprez.Privremene mjere mogu se sastojati od: predaje imovine na uvanje pouzdanoj osobi

predaje gotova nova, vrijednosnih papira i drugih vanih isprava na uvanje sudu ili javnom biljeniku

40. ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA DUGOVE OSTAVITELJANasljednici odgovaraju za ostaviteljeve dugove solidarno, ali samo do visine vrijednosti nasljeene imovine. im nasljednikpodmiri ostaviteljeve dugove do visine nasljeene imovine njegova odgovornost prestaje, a oni ostaviteljevi dugovi koji nisu podmireni postoje i dalje. Za ostaviteljeve dugove odgovaraju svi nasljednici tj oporuni, zakonski, nuni.. Vjerivnik moe od bilo kojeg nasljednika traiti svoju trabinu, ali svaki je nasljednik duan ta dugovanja namiriti samo dovisine svoga nasljednog dijela.

41. KOJI SE DAROVI URAUNAVAJU, A KOJI SE NE URAUNAVAJU U NASLJEDNI DIO

U nasljedni dio uraunava se sve ono to je zakonski ili oporuni nasljednik dobio na dar od ostavitelja za ivota. Uraunavanje se vri tako da se najprije nasljednicima koji nisu za ivota ostavitelja dobili od njega odreene darove, prizna i iz ostavine dodijeli odgovarajua vrijednost. Tek nakon toga ostatak ostavine dijeli se meu svim nasljednicima

U nasljedni dio ne uraunavaju se:

uobiajeni manji darovi

plodovi i koristi koje je nasljednik imao od darovane stvari do ostaviteljeve smrti trokovi uzdravanja i obvezatnog kolovanja nasljednika darovi uinjeni nasljedniku koji se odrekao nasljedstva darovane stvari vraene u ostavinu42. ODRICANJE OD NASLJEDSTVA, NAINI

Pravo na odricanje od nasljedstva je sporedno pravo i pripada onoj osobi kojoj pripada to glavno pravo. Odrekne li se nasljednik svojeg nasljednog prava ono prestaje kao da nikada nije ni postojalo

Ako se odrekao nasljednog prava na temelju oporuke, umjesto njega nasljeivat e zakonski nasljednici, a ako se odrekao nasljednog prava na temelju zakona nasljeuju njegovi potomci ali ako se odrekao nasljedstva u svoje ime i u ime svojim potomaka tada nasljeuju oni zakonski nasljednici koji bi nasljedili da su i ti potomci umrli prije ostavitelja.

Nasljednog prava moe se odrei nasljednikom negativno izjavom tj izjavom o odbijanju nasljedstva.

Za valjanost nasljednike izjave potrebna je

sposobnost osobe koja je izjavu dala

da je njezin sadraj mogu

da je dana u propisanom obliku

da je dana slobodno bez mana volje

Nasljednika izjava je neopoziva.

43. UGOVOR O DOIVOTNOM UZDRAVANJU

Ugovorom o doivotnom uzdravanju obvezuje se jedna strana doivotno uzdravati drugu stranu ili neku treu osobu, a druga strana izjavljuje da joj daje svu ili dio svoje imovine s time da je stjecanje stvari i prava odgoeno do smrti primatelja uzdravanja.

44. UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRAVANJUUgovorom o dosmrtnom uzdravanju obvezuje se jedna strana uzdravati drugu stranu ili neku treu osobu do njezine smrti, a druga se strana obvezuje prenijeti joj za ivota svu ili dio svoje imovine.

STVARNO PRAVO

UVOD

1. DOBRA OD INTERESA ZA RH

Dobra proglaena od osobitog interesa za RH uivaju njezinu osobitu zatitu, a to 1. opa dobra ali mogu biti i 2. stvari koje su predmet prava vlasnitva. Dobra od interesa za RH proglaena ustavnom normom su more, morska obala i otoci, vode, zrani prostor, rudno blago i druga priridna bogatsva., a mogu biti i zemljita, ume, biljni i ivotnjiski svijet, nekretnine i stvari od osobitog kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekolokog znaenja.

Glede dobara od interesa za RH uspostavljaju se posebna pravna ureenja koja su u pravilu javnopravne prirode. Za ta e se dobra primjenjivati prije svega norme toga posebnog ureenja,a tek podredno opa pravila stvarnog prava.

2. IZVLATENJE U INTERESU RH

Nekretnina se moe izvlastiti, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno, kada je to potrebno radi izgradnje objekata ili izvoenja radova u interesu Republike Hrvatske i kada se ocijeni da e se koritenjem nekretnine, za koju se namjerava predloiti izvlatenje, u novoj namjeni postii vea korist od one koja se postizala koritenjem te nekretnine na dosadanji nain Nekretnina se moe izvlastiti radi izvoenja radova ili izgradnje objekata gospodarske infrastrukture (prometna, telekomunikacijska, vodoprivredna, energetska), zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih objekata, industrijskih, energetskih, prometnih i telekomunikacijskih objekata, objekata za potrebe hrvatskog pravosua, vojske i policije te istraivanja i eksploatacije rudnog i drugog blaga.

Izvlatenjem nekretnina postaje vlasnitvo korisnika izvlatenja (potpuno izvlatenje). Potpunim izvlatenjem prestaju pored prava vlasnitva prijanjeg vlasnika i druga prava na toj nekretnini. Potpuno izvlatenje zemljita obuhvaa i zgradu i druge graevinske objekte koji se na njemu nalaze.

Nepotpunim izvlatenjem ograniava se pravo vlasnitva na nekretnini (slunost i zakup). Nepotpunim izvlatenjem moe se ustanoviti slunost na zemljitu ili zgradi. Zakup se moe ustanoviti samo u sluaju kad se zemljite s obzirom na svrhu za koju se zakup predlae, ima koristiti samo ogranieno vrijeme, a najvie do 5 godina u svrhu istraivanja rudnog i drugog blaga, koritenja kamenoloma, vaenja gline, pijeska i ljunka i sl. Ako se uslijed koritenja zemljita na temelju zakupa uniti kultura zemljita tako da se ono ne moe koristiti na dosadanji nain vlasnik moe zahtijevati da se izvri potpuno izvlatenje.

3. JAVNA DOBRA VRSTE, PRIMJERI

Javna dobra su ona dobra koja su imovini drave ili drugih javnopravnih subjekata. Javna dobra su u vlasnitvu RH, jedinica lokalne samouprave, jedinica podrune samouprave, te ustanova.

Javna dobra su objekt stvarnih prava, a RH i druge pravne osobe javnog prava koje su nositelji prava vlasnitva imaju kao vlasnici u pravnim odnosima jednak poloaj kao i privatni vlasnici.

Razlikujemo sljedea javna dobra:

a) JAVNA DOBRA U OPOJ UPORABI ( njima se moe svatko sluiti na nain koji odreuje tijelo ili ustanova kojoj je ta stvar dana na upravljanje npr auto-cesta)

b) JAVNA DOBRA U JAVNOJ UPORABI ( te stvari su namjenjene za neposredno izvravanje prava i dunosti RH, njezinih tijela i ustanova npr zgrade Sabora, Vlade, dravnih sveuilita, fakulteta, kola itd.)

c) JAVNA DOBRA KOJA NISU NAMJENJENA NI ZA OPU NI ZA JAVNU UPORABU ( te se stvari nalaze u tzv financijskoj imovini drave npr dravna poljoprivredna zemljita, ume, na kojima e vlasnike ovlasti izvravati tijelo nadleno za odreivanje namjene, a isti prihod od tih stvari dio je dravnog prihoda)

4. JEDNOSTAVNE I SASTAVLJENE STVARI, PRIMJERI

Ponekad se pravi razlika izmeu jednostavnih i sastavljenih stvari. S fizikog stajalita svaka je stvar sastavljena od dijelova..Razlika je u tome to su neki dijelovi odvojivi, a drugi neodvojivi. Na odvojivim dijelovima moe postojati neko posebno pravo tree osobe

razliito od prava na cijeloj stvari (npr amac je u vlasnitvu jedne osobe, a izvanbrodski motor je vlasnitvo druge osobe jer je on od nje posuen). Idealni dijelovi stvari nisu njezini dijelovi poput tjelesnih stvari ve se smatraju posebnim stvarima.

5. NAELA STVARNOPRAVNOG UREENJA

1. NAELO PRIVATNOPRAVNE VALSTI NA STVARI

2. NAELO ZATVORENOG BROJA VRSTA STVARNIH PRAVA

3. NAELO ODREENEOSTI

4. NAELO PUBLICITETA

1. NAELO PRIVATNOPRAVNE VLASTI NA STVARI - ovo naelo daje privatnopravnim subjektima neposrednu, za svakog mjerodavnu, razmjerno trajnu pravnu vlast na stvari. Pravna vlast koju glede stvari imaju nositelji stvarnih prava razmjerno je trajne naravi. U naem suvremenom pravnom poretku vrijedi naelo nezastarivosti stvarnih prava (iznimka su slunosti)

Nositelji stvarnog prava imaju neposrednu pravnu vlast na stvari to meutim ne znai da on svoju vlast ne bi mogao izvravati i posredno. On moe drugoj osobi prepustiti izvravanje ina vlasti glede stvari.

Pravna vlast koja pripada subjektima stvarnih prava djeluje apsolutno. Ono ovlauje svoga nositelja da ima glede neke stvari neposrednu pravnu vlast koju je svatko duan potovati, to znai da se svatko treba suzdravati od svega ime bi bespravno povrijedio pravnu vlast nositelja stvarnog prava.

2. NAELO ZATVORENOG BROJA VRSTA STVARNIH PRAVA - ovo naelo podrazumijeva a) ogranienje vrsta stvarnih prava b) ogranienje sadraj svake vrste stvarnih prava c) nedjeljivost sadraja svakoga pojedinog stvarnog prava.

3. NAELO ODREENOSTI - svako pojedinano subjektivno pravo moe postojati jedino a) glede tono odreenog pojedinanog objekta b) s tono odreenim sadrajem.

a) Predmet (objekt) svakog pojedinog subjektivnog stvarnog prava je uvijek neka individualno odreena pojedinana, samostalna stvar.

b) Odreenost sadraja stvarnih prava postie se naelom ogranienja sadraja stvarnih prava. Bitni sadraj stvarnih prava u naem pravnom poretku je sljedei:

PRAVO VLASNITVA je pojmovno bezgranino tj stvarno pravo na stvari koje ovlauje svoga nositelja da s tom stvari i koristima ini to ga je volja.

SLUNOST je ogranieno stvarno pravo na neijoj stvari koje ovlauje svojega nositelja da se na odreeni nain slui tom stvari ma ija ona bila.

PRAVO IZ STVARNOG TERETA je ogranieno stvarno pravo koje korisnika stvarnog tereta na nekoj nekretnini ovlauje da mi se na teret vrijednosti te nekretnine ponavljano daju stvari ili ine radnje koje su sadraj stvarnog tereta

PRAVO GRAENJA je ogranieno stvarno pravo na neijem zemljitu koje ovlauje svoga nositelja da na povrini ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a svagdanji vlasnik je to duan trpjeti

ZALONO PRAVO je ogranieno stvarno pravo na odreenoj stvari koje ovlauje svoga nositelja da odreenu trabinu, ne bude li mu o dospijeu ispunjena , namiri iz vrijednosti te stvari ma ija ona bila, a njezin svagdanji vlasnik je to duan trpjeti.

4. NAELO PUBLICITETA - zatita povjerenja nuno je povezana s naelom publiciteta. Za onoga tko bi vjerovao da je stanje koje vidio u zemljinoj knjizi tono, a ono se razlikuje od slike koju je on dobio uvidom u te knjige postoji zatita. . titi se samo ona osoba koja je postupala u dobroj vjeri tj poteno, a poteno je postupala ona osoba koja nije znala da je pravno stanje drukije nego to je izgledalo prema posjedu ili prema upisima u zemljine knjige.

6. NEKRETNINA

Nekretnina je stvar koju se ne moe premjetati s jednoga mjesta na drugo bez povrede njezine biti. Nekretnina je zemljina estica i njezine pripadnosti ( sve ono to je sa zemljinom esticom trajno spojeno na ili ispod njezine povrine). Zemljina estica je dio povrine zemljine kore koji je geometrijski odreen i koji ima specifinu oznaku ime se razlikuje od svoga ostaloga zemljita (katastarska oznaka). Kao samostalne nekretnine tretirajum se idealni dijelovi nekretnina, pravo graenja.

Kod nekretnine je temeljno naelo jedinstvenosti nekretnine po kome nekretninu ini zemljite sa svime to je s njim trajno spojeno.

Pripadnosti nekretnine su :

a) njezini dijelovi

b) njezin prirast

c) njezini plodovi dok nisu odvojeni

d) njezini pripatci ( npr kod poljoprivrednog zemljita pripatci su strojevi za obradu zemlje, stoka za daljnju poljop. proizvodnju.

7. POKRETNINA

Pokretnina je pojedinano odreena stvar koju se moe premjetati s jednoga mjesta na drugo, a da joj se ne povrijedi bit.

Pripadnosti pokretnine su:

a) dijelovi stvari

b) prirast stvari

c) neodvojeni plodovi

d) pripatci (pertinencije)

Prirast neke stvari je ono to joj je izvana pridolo i razmjerno se trajno s njom sjedinilo da je postalo dijelom te stvari. Prirast dijeli pravnu sudbinu stvari. Prirast postoji ako rastavljanje nije mogue faktiki (jer je ono to je priraslo postalo bitnim dijelom glavne stvari) gospodarski ( jer bi iziskivalo nerazmjerno velike trokove) ili pravno ( jer nije doputeno).

Pripadak neke stvari je pokretna stvar, fiziki samostalna, koju je njezin vlasnik namijenio da kao sporedna trajno slui svrsi neke druge stvari kao glavne, ali jedino ako prema shvaanju u prometu ona moe biti pripatkom te stvari, te ako stoji u takvom prostornom odnosu s glavnom stvari koji odgovara toj namjeni.

8. OPA DOBRA

Opa dobra su stvari koje nisu sposobne biti objekti niijih stvarnih prava, nego slue zajednikim potrebama svih ljudi. Stvar je ope dobro kada zbog svojih naravnih osobina nije prikladna da bude u vlasti bilo koje fizike ili pravne osobe pojedinano, ali svakome moe sluiti za njegove potrebe, a i svima za ope potrebe. To su zrak, rijeke, jezera, mora morska obala. Nitko ne moe imati ope dobro kao cjelinu u privatnom vlasnitvu, no to nipoto ne znai da netko ne bi mogao imati u vlasnitvu stvari nastale izdvajanjem dijelova opeg dobra. Subjekt koji neposredno vodi brigu i upravlja opim dobrima je RH koja moe na odreeno vrijeme i naplatno dati koncesiju pojedinoj osobi za neku posebnu uporabu i koritenje opeg dobra.

9. STVAR

Predmet stvarnog prava je pojedinana stvar, a ta moe biti 1.pokretnina i 2 nekretnina. U sluaju sumnje da li je neto pokretnina ili nekretnina smatra se da je pokretnina. Predmet stvarnog prava moe biti i 3 entitet koji nije stvar, ali ga je zakon pravno izjednaio sa stvarima.

POSJED

10. KONCEPCIJA POJMA POSJEDA? (SUBJEKTIVISTIKA, OBJEKTIVISTIKA) POSTOJI LI RAZLIKA IZMEU POSJEDA I DENETNCIJE

Posjed je pravno relevantna faktina vlast koji neka osoba ima u drutvu glede odreene stvari.

Postoje dva shvaanja o pojmu posjeda:

SUBJEKTIVISTIKA KONCEPCIJA smatra da je posjed spoj tijela i duha

OBJEKTIVISTIKA KONCEPCIJA smatra posjed samo faktinom vlasti na stvari. Ovu koncepciju prihvaa i na pravni poredak.

esto se postavlja pitanje zato pravni poredak prua zatitu posjeda, te su nastale razne teorije:

APSOLUTNE TEROIJE pronalaze razloge zatite posjeda u samom posjedu

RELATIVNE TEORIJE pronalaze razloge pravne zatite posjeda ne u samom posjedu ve izvan njega. Moe se titi i posjed koji nije utemeljen na pravu, ali pravni poredak njemu ne prua zatitu zbog samog posjeda, nego u elji da se zatiti vlasnika.

TEORIJA MIRA izraava shvaanje da pravna zatita posjeda u prvom redu slui zatiti javnoga reda i mira, dakle zatiti opeg interesa, da se faktina stanja ne mijenjaju samovlasno. Ovoj teoriji bilo je prigovora za titi opi interes i tako je nastala

TEORIJA KONTINUITETA po kojoj pravna zatita posjeda lei u svaijem interesu da se odri kontinuitet odnosa u kojima ljudi ive.

DETENCIJA je dranje tueg posjeda i raspolaganje njime na temelju ugovora, dok je POSJED faktina vlast neke osobe na odreenoj stvari.

11. POMONIK U POSJEDOVANJU

Pomonik u posjedovanju je osoba koja neposredno poduzima one ine kojima se izvrava faktina vlast na stvari, ali koja time ne izvrava nikakvu svoju, nego iskljuivo tuu faktinu vlast. S obzirom da ne izvrava svoju nego tuu faktinu vlast pomonik nije posjednik tako da i ovdje postoji neposredan posjed od strane posjednika koji se samo izvrava preko pomonika. Pomonik se pokorava posjednikovim nalozima, pomonik moe biti svaka osoba koja se s posjednikom stvari nalazi u radnom ili slinom odnosu, lan je njegova domainstva i dr.

12. POSREDAN POSJED

Posredni posjed stvari postoji ako neposredni posjednik izvravajui svoju faktinu vlast ujedno izvrava i vlast za drugoga. Najee se kao neposredni posjednik javlja plodouivatelj, zakupnik, najmoprimac i dr, a kao posredni posjednik najee je vlasnik stvari.

13. SAMOSTALNI I NESAMOSTALNI POSJED

SAMOSTALNI posjed postoji ako posjednik izvravajui svoju faktinu vlast ne izvrava time niiju tuu viu posrednu vlast.

NESAMOSTALNI posjed postoji kada posjednik posjeduje stvar priznajui viu vlast posrednoga posjednika.

Za svaki posjed predmnjeva da je samostalni.

14. INDIVIDUALNI POSJED I SUPOSJED, VRSTE SUPOSJEDA

INDIVIDUALNI posjed postoji kada na jednom stupnju posjedovanja stvar posjeduje samo jedna osoba

SUPOSJED postoji kada isti posjed ima vie osoba, kada na istom stupnju posjedovanja stvar posjeduje vie osoba

a) OBIAN SUPOSJED postoji kada svaki od suposjednika moe izvravati suposjed nezavisno od ostalih suposjednika

b) ZAJEDNIKI SUPOSJED postoji kada ni jedan od suposjednika ne moe izvravati suposjed nezavisno od ostalih nego samo u zajednici s ostalima.

15. IDEALNI POSJED

Idealni posjed nije posjed u pravom smislu rijei, nego je naziv za privatnu vlast glede neke stvari koji ima neka osoba kroz to to joj je javna vlast svojom odlukom ili neposredno zakonom predala stvar u posjed, proglasivi je posjednikom, premda ona stvar ko faktino ne posjeduje.

Idealan posjed moe biti posjed stvari ili prava. Javlja se u obliku : 1. nasljednikog posjeda 2. posjeda oasne ostavine 3. posjeda nekretnine na temelju rjeenja o dosudi , kada je sud svojim zakljukom predao posjed kupcu.

16. TABULARNI POSJED

Tabularni posjed je injenica da je u zemljinim knjigama pravo vlasnitva nekretnine ili neko drugo pravo upisano u korist odreene osobe. To se najee dogaa kada je pravo pogreno upisano u korist neke osobe pa je to isto neka vrsta idealnog posjeda. Tabularni posjed ne dovodi do tabularne dosjelosti ma koliko dugo trajao.

17. STJECANJE POSJEDA STVARI

Stvar se u posjed stjecatelja predaje: 1. TJELESNOM PREDAJOM 2. OITOVANJEM