PITANJA I ODGOVORI IZ GP-a

OPĆI DIO1. NAČELA GP-A?

To su NAČELO STRANAČKE DISPOZITIVNOSTI ( što znači da građanskopravni odnosi nastaju, mijenjaju se i prestaju voljom pravnih subjekata)NAČELO STRANAČKE RAVNOPRAVNOSTI ( što znači da u građanskopravnom odnosu nema podređivanja jedne strane drugoj)NAČELO IMOVINSKE SANKCIJE ( što znači da u GP-u nema osobne sankcije nego samo imovinske)NAČELO PROMETNOSTI PRAVA ( radi se o promptnosti subjektivnih prava što je posljedica razmjene robe putem tržišta)

2. NAČELO IMOVINSKE SANKCIJE?Pobjedom načela ravnopravnosti subjekata u građanskopravnom odnosu nužno je došlo do priznanja isključivo imovinske sankcije za neispunjenje dužnikove obveze. NPR. Ukoliko taksist ne dođe ili zakasni doći po nas u 12h i mi zbog toga zakasnimo na vlak . taksist nije ispunio svoju obvezu i mi ga zbog toga možemo tužiti za pretrpljenu štetu i on će biti dužan platiti određeni iznos novaca, ali ga ne možemo natjerati da nam zbog svog propusta bude naš rob.

3. IZVORI GP-a U FORMALNOM SMISLU?PROPISI – sadrže napisano pravilo. Ustav RH navodi da zakoni moraju biti u skladu s Ustavom , a ostali propisi s Ustavo i zakonom. Rang propisa kod nas je Ustav, Zakon, Propisi stare Jugoslavije, Retroaktivnost propisa.PRAVNI OBIČAJI - su pravila ponašanja koja su se kroz dulje vrijeme oblikovala u društvenoj zajednici neprekidnim ponavljanjem utvrđenog shvaćanja a zakonski im je propis svojom normom dao pravni karakter.2 KARAKTERISTIKE PRAVNIH OBIĆAJA

- važe samo onda ako ih zakon prizna- dolaze u obzir samo onda ako određeni odnos nije propisom u cijelosti pravno uređen i nije protivan

pravnom poretku.SUDSKA PRAKSA – je donošenje više suglasnih presuda od strane istog suda o istom pravnom pitanju na temelju kojeg se ustanovljuje općeobvezna pravna norma.. Kod nas sudska praksa nema karakter presedana već odluka višeg suda djeluje na niži sud samo snagom svoje uvjerljivosti.PRAVNA ZNANOST – znanstvena djela u kojima se teorijski obrađuju pravni problemi., ali nemaju snagu pravnog izvora jer se sudac ne može pozvati na neko znanstveno djelo kao zakon.

4. KOJE PROPISE MOŽEMO NAZVATI LEX SPECIALIS. MOGU LI SE PRIMJENJIVATI ODREDBE OGZ-a?

Zakonom o preuzimanju zakona o obveznim odnosima i Zakonom o osnovnim vlasničkopravnim odnosima iz 1991 bila je dopuštena primjena odredaba OGZ-a i drugih propisa koji su bili na snazi 1941. Donesen je Zakon o načinu primjene pravnih propisa koji su bili na snazi do 6.4.1941. mogu primjenjivati u RH kao pravna pravila na odnose koji nisu uređeni važećim propisima.

5. UZANCE?Uzance su kodificirani trgovački običaji. Nastaju kao plod ponavljanja i ujednačavanja poslovne prakse sudionika u prometu pa na osnovi tako ustanovljenog običaja trgovci očekuju jedan od drugoga da će postupati u skladu s njim. Ako se primjenjuju na promet svih vrsta robe nazivaju se općim uzancama, a ako se primjenjuju na promet samo pojedine vrste robe ili usluga, posebnim uzancama.

6. RETROAKTIVNOST PROPISA?Zabrana retroaktivnosti vrijedi za zakonodavca relativno, jer može odrediti da pojedine odredbe djeluju unatrag, a po prirodi stvari retroaktivno djelovanje imaju svi interpretativni propisi.Dvije su teorije koje objašnjavaju zabranu retroaktivnosti propisa

- TERIJA STEĆENIH PRAVA – nemogu djelovati unatrag ako bi time vrijeđali stečena prava pravnih subjekata.

- MODERNA TEORIJA – zakoni neposredno zahvaćaju pravne situacije u toku, ali ne mogu utjecati na posljedice koje su takve situacije već proizvele.

7. KAKO SE DIJELE PRAVNE ČINJENICE S OBZIROM NA FUNKCIJU? VRSTE PRESUMPCIJA?

Pravne činjenice su one činjenice za koje pravo veže postanak, promjenu i prestanak pravnog odnosa, a u vezi s tim postanak, promjenu i prestanak subjektivnih prava.S obzirom na funkciju dijele se na:PRETPOSTAVKA- je pravna činjenica koja je doista kao činjenica realno nastala u stvarnosti, a potrebna je da bi nastao, promijenio se ili prestao određeni građanskopravni odnos.PRAVNA OSNOVA – postoje dva poimanja pravne osnove

1. Pravna osnova je ona bitna pretpostavka za koju se veže postanak, promjena ili prestanak subjektivnih građanskih prava.

2. Pravna osnova je pravno pravilo ili pravna norma koja sadrži ovlaštenje, odgovornost ili zabranu određenog ponašanja.

PRESUMPCIJA ILI PREDMNJEVA – je takva pravna činjenica koja se smatra dokazom dok se ne dokaže suprotno. Postoje OBORIVA PRESUMPCIJA kod koje se uvijek dokazuje ono što je predmnijevi protivno. PRESUMPCIJA = SMATRA SENpr. Otac napravi oporuku kojom svoju imovinu ostavlja sinu, ali otac ode u inozemstvo i gubi mu se svaki trag. Ne zna se da li je živ ili mrtav. Sin bi htio raspolagati svojom imovinom ali ne može a tada pravo pomaže svojom ustanovom proglašenja nestalih za umrle. Ovdje se predmnijeva da je otac mrtav, ali ako se otac pojavi on ponovno dobiva svoju imovinu.NEOBORIVA PREDMNJEVA – znači da se po propisu smatra neka činjenica dokazanom, a protudokaz uopće nije dopušten. Npr. Smatra se da je svakome poznato stanje u zemljišnim knjigama.FIKCIJA – je pravna činjenica za koju se zna da se uopće nije dogodila ili da se nikada neće ni dogoditi, ali uzima se kao da e dogodila da bi mogao nastati, promijeniti se ili prestati neki građanskopravni odnos.Npr. Dijete začeto, a još nerođeno, ne bi moglo biti nasljednik svojeg oca koji je umro prije nego mu se dijete rodilo Prema ZOO « uzima se da je začeto dijete rođeno, kad god se radi o njegovim probitcima, pod uvjetom da se rodi živo.FIKCIJA = UZIMA SE.

8. PRAVNA I POSLOVNA SPOSOBNOST?PRAVNA SPOSOBNOST je svojstvo biti nositeljem prava i obveza. Kada bi se nekom pravnom subjektu oduzela pravna sposobnost npr. Fizičkoj osobi, takav bi čovjek s pravno gledišta postao stvar, a ako bi se pravnoj osobi oduzela poslovna sposobnost tada bi ona prestala postojati.POSLOVNA SPOSOBNOST je sposobnost da se svojim vlastitim očitovanjima svoje volje stječu prava i obveze. Svaki pravni subjekt mora imati pravnu sposobnost, ali ne mora imati poslovnu sposobnost.Poslovna sposobnost fizičke osobe stječe se punoljetnošću i ako je duševno zdrava osoba.RazlikujemoPUNU POSLOVNU SPOSOBNOST, OGRANIČENU POSLOVNU SPOSOBNOST I POTPUNU POSLOVNU NESPOSOBNOST..

Pravna sposobnost fizičke osobe šira je od pravne sposobnosti pravne osobe jer se za fizički osobu kaže da ima opću pravnu sposobnost a za pravnu da ima posebnu pravnu sposobnost. Fizička osoba djeluje u krugu onoga što nije zabranjeno, a pravna u krugu onoga što joj je određeno.Poslovna sposobnost pravne osobe – pravna osoba mora imati mogućnost izraziti svoju dinamičku volju prigodom konkretnog raspolaganja svojim pravima i obvezama preko svojih tijela (organa) i preko njih postaje poslovno sposobna.Kod fizičke osobe pravna i poslovna sposobnost ne nastupaju istodobno dok kod pravne nastupaju istodobno. Kod fizičke osobe nema stupnjevanja pravne sposobnosti dok kod pravne ima.

9. . PRAVNE OSOBE PRIVATNOGA PRAVA- trgovačka društva (dioničko društvo, javno trgovačko društvo, komanditno društvo, društvo s ograničenom odgovornošću, gospodarsko interesno udruženje)- privatne ustanove (škole, vrtići, bolnice, kazališta itd.)- privatne zaklade- razna društva, udruženja itd.

10. . PRAVNE OSOBE JAVNOGA PRAVA- država (Republika Hrvatska)- županija -grad, općina- javne ustanove

- - javnopravne zaklade

11. ZNAČAJNIJE KODIFIKACIJE GRAĐANSKOGA PRAVA U SVIJETU1. Austrijski građanski zakonik (1811.), OGZ u Hrvatskoj od 1852.(utjecao na hrvatsko, slovensko, bosansko-hercegovačko, mađarsko, češko, slovačko, jugoslavensko pravo)2. Francuski građanski zakonik (1804.)(utjecao na nizozemsko, rumunjsko, talijansko, portugalsko, španjolsko, belgijsko, kanadsko-Quebec, egipatsko, bugarsko, iransko, bolivijsko, urugvajsko, peruansko pravo i dr.)3. Njemački građanski zakonik (1896.)(utjecao na japansko pravo)4. Švicarski građanski zakonik (1907.)- utjecao na tursko pravo5. Talijanski građanski zakonik (1942.) - izvoran propis

12. FORMALNI IZVORI PRAVA1. PROPISI

a) Ustav Republike Hrvatske (1990., 1997.) - jamči se pravo nasljeđivanja, pravo vlasništva

b) ZakoniZakon o obveznim odnosima (2005.)Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. novine, br. 91/1996.)Zakon o nasljeđivanju (1955., 1965.), Nar. novine br. 52/1971.Zakon o zemljišnim knjigama (Nar. novine br. 91/1996.)Zakon o najmu stanova (Nar. novine br. 91/1996.)Zakon o zakupu poslovnoga prostora (Nar. novine br. 91/1996.)

Zakon o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Nar. novine br. 73/1991.) - Opći građanski zakonik (npr. darovanje, posudba)- zakoni koji su bili na snazi 6. travnja 1941. mogu se primjenjivati u RH kao pravna pravila na odnose koji nisu uređeni važećim propisima ako su u skladu s posebnim propisima, do stupanja na snagu toga zakona (31. prosinca 1991.) primjenjivana u RH te ako su u skladu s Ustavom i zakonima RH

13. PRETPOSTAVKE OSNIVANJA PRAVNE OSOBE- društvena tvorevina mora imati čvrstu i stalnu organizaciju tj. Mora predstavljati organizacijsko

jedinstvo- mora imati svoju zasebnu imovinu, odvojenu od imovine njezinih članova- mora joj biti priznata pravna sposobnost

14. KORPORACIJE, ZAKLADE I FUNDACIJEKORPORACIJE je organizirana zajednica osoba koja je samostalan pravni subjekt različit od pojedinih članova korporacije. Njezin se identitet ne mijenja promjenom članova.ZAKLADA je za određenu svrhu zamjenjena imovinska masa kojoj je pravnim poretkom priznata pravna sposobnostFUNDACIJA se razlikuje od zaklase samo po tome što se osniva za razdoblje ne dulje od 5 godina.

15. SUBJEKTIVNO GP od čega se sastoji s obzirom na objekt i subjekt? Interes I Zahtjev?Subjektivno gp je skup ovlaštenja koja pravnom subjektu u određenom građanskopravnom odnosu priznaju norme objektivno građanskog pravaSa stajališta objekta ta se veza izražava pripadanjem objekta subjektu. Za objekt se mora znati čiji je.Sa stajališta subjekta ta se veza izražava putem ovlaštenja.INTERES - smisao ovlaštenja ne treba tražiti u njihovu pravnom povezivanju sa subjektom kao nositeljem unutar pravnog odnosa, nego u njihovu cilju i tada u njima aktiviramo interese i to materijalne interese.ZAHTJEV je objektivnim pravom zajamčena mogučnost da se od drugoga zahtjeva čin ili propust koji istodobno znači ostvarenje subjektivnog prava.

16. RAZLIKA IZMEĐU PRAVA U SUBJEKTIVNOM I OBJEKTIVNOM SMISLUOvlaštenja što ich priznaje objektivno pravo u određenon građanskopravnom odnosu vežu se zu pravni subjekt, a skup tih ovlaštenja naziva se subjektivnim pravom. A to znači da subjektivno pravo mora imati svoga nositelja. Nasuprot tome, objektivno pravo kao skup pravnih pravila nema nekog pravnog subjekta koji bi bio njegov nositelj.

17. PRESTANAK PRAVNE OSOBE. PRESTAJE LI PRAVNA OSOBA NUŽNO STEČAJEM?Pravna osoba može prestati

- propisom ili aktom državne vlasti- povlaćenjem odobrenja koje je potrebno za egzistenciju- ostvarenjem cilja zbog kojeg je i nastala- ako se broj članova smanjio ispod određenog broja- odlukom njezinih članova- nestankom imovine- stećajem i likvidacijom

Pravna osoba nad kojom se provodi stečaj prestaje postojati na dan upisa u sudski registar rješenja o zaključenju stečajnog postupka.

18. VRSTE PRAVA U SUBJEKTIVNOM SMISLU1. APSOLUTNA I RELATIVNA

Apsolutna su ona subjektivna prava koja sjeluju protiv svih ili erga omnesRelativna su subj. prava koja djeluju između točno određenih subjekata ili inter partes.

2. PRENOSIVA I NEPRENOSIVAPrenosiva su ona subj. prava koja se mogu neograničeno prenositi s jednoga na druge subjekteNeprenosiva su ona koja se ne mogu dobrovoljnim sporazumom prenositi s jednog subjekta na drugi.

3. GLAVNA I SPOREDNASporedna ili akcesorna prava - kad nastanak nekog subj. prava ovisi o postojanju nekog drugog subjek. Prava. Kao sporedna najčešće se javljaju založno pravo, pravo na kamate I dr. Sporedna prava zastaruju kad zastari i glavna tražbina.

4. PREOBRAŽAJNA PRAVAOvdje se razumjeva ovlaštenje pravnog subjekta da jednostranom izjavom volje zasnuje, promjeni ili okonča građanskopravni odnos s drugim subjektom bez njegova pristanka.Prema učincima koje izazivaju dijelimo ih na

- preobražajna prava nastanka npr. Prihvat ponude, pravo prvokupa I dr.- preobražajna prava promjene npr. Pravo izbora kod alternativnih obveza I dr.- preobražajna prava prestanka npr.opoziv punomoći, otkaz ugovora I dr.

Preobražajna prava mogu nastati na osnovu zakona ili ugovora I vezani su rokom tj. Ako se ne ostvare u tom roku, prestaju.

19. DIOBA STVARI PO KRITERIJU PROMETNOSTIa) STVARI U PROMETU - ovaj pojam znači neogranbičenu mogučnost stjecanja prava

vlasništva na takvim stvarima i onih imovinskih prava koja uopće može imati pravni cubjekt.b) STVARI OGRANIČENE U PROMETU - su stvari koje bi mogle biti objekti prava i

pravnih poslova kao i stvari u neograničenom preometu alise iz određenih socijalnih, kuturnih, zdravstvenih političkih i dr. razloga njihov promet ograničuje npr. Lijekovi, oružje i dr.

c) STVARI IZVAN PROMETA - to su stvari koje uopće ne mogu biti objekt pravnih poslova. To su stvari na uporabu svih npr. Voda u rijekama, jezerima, morima I dr.

20. DIOBA STVARI PO KRITERIJU PRIRODNIH SVOJSTAVAa) POKRETNE - su one stvari koje mogu mijenjati položaj u prostoru, a da im se pri tome ne

uništi njihova bit. NEPOKRETNE - su one stvari koje ne mogu mijenjati položaj u prostoru, a da im se pri tome ne uništi bit ili ne promjeni struktura.b) ZAMJENJIVE - su one stvari su koje se u prometu određuju po vrsti, rodu, broju, mjeri itd.

To su žito, šećer, cement itd. NEZAMJENJIVE - su one koje u prometu dolaze kao strogo određena pojedinost, individualnost.c) POTROŠNE - su one stvari koje se jednokratnom uporabom unište ili im se vidljivo

smanji supstancija NEPOTROŠNE - su stvari koje se prvom uporabom ne unište niti im se vidljivo smanjuje supstancija.d) DJELJIVE - su one stvari koje se mogu rastaviti na više istovrsnih diijelova tako da im se ne

uništi prvobitna bit ili im se nerazmjerno ne umanji vrijednost.NEDJELJIVE - su one stvari kod kojih bi se diobom uništila njihova bit ili bi im se nerzmjerno umanjila vrijednost.

21. VAŽNOST DIOBE STVARI NA POKRETNE I NEPOKRETNEZa pokretnine i nekretnine postoje različiti pravni režimi u pogledu stjecanja vlasništva i ostalih sttvarnih prava. Dok se nekretnine i stvarna prava na njima upisuju u zemljišnu knjigu za pokretnine to ne vrijedi. Za ugovore koji se odnose na nekretnine redovito se propisuje pisani oblik, dok se to u pravilu ne zahtjeva za pokretnine.

22. VAŽNOST DIOBE NA ZAMJENJIVE I NEZAMJENJIVE STVARIVažna je u obveznom pravu naročito u slučaju propasti stvari. Ako je dužnik dužan predati točno species, točno određenu stvar , a ona propadne ne njegovom krivnjom obeza se gasi, ali ako takva stvar propadne njegovom krivnjom obveza se pretvara u odgovornost za štetu.Obratno, ako je objekt činidbe određen kao genus, tada se obveza ne gasi propašću stvari jer zamjenjiva stvar ne propada.

23. VAŽNOST DIOBE NA POTROŠNE I NEPOTROŠNE STVARIDolazi u obzir kod onih pravnih instituta preko kojih se omogućuje uporaba ili korištenje tuđe stvari uz obvezu vračanja iste stvari. Npr posudba

24. NAČINI DIOBE STVARIa) FIZIČKA DIOBA - stvar se može mehaničkim putem podijeliti na dijeloveb) GEOMETRIJSKA DIOBA - ona se primjenjuje kod zemljišta koja se mogu ravnim crtama

podijeliti na više česticac) CIVILNA DIOBA - to je dioba po vrijednosti kada je potrebno podijeliti nedjeljivu stvar

takvu stvar ćemo prodati pa onda podijeliti cijenud) IDEALNA DIOBA – svaka se stvar može pravno razdjeliti na sadržajno jednake dijelove.

Npr 1/5 vlasništva.

25. PRIPADAK - KARAKTERISTIKEPRIPADAK je sporedna stvar koja je određena da trajno služi gospodarskim svrhama glavne stvari, a da pritom ne postaje njezin sastavni dio.KARAKTERISTIKE

- pripadak je samostalna ali sporedna pokretna stvar- trajno služi određenim svrhama glavne stvari ( ključ – brava)- vlasnik glavne stvari i vlasnik pripatka mora biti ista osoba- pripatkom može biti samo ona stvar koja se u prometu smatra pripatkom- pripadak slijedi pravnu sudbinu glavne stvari.

Npr. Pripatkom poljoprivrednog dobra smatraju se strojevi, stoka, gnojivo i dr.

26. NOVAC KAO VRSTA STVARI - PROCJENJIVE I NEPROCJENJIVE STVARINOVAC kao mjerilo vrijednosti omogućuje da se objekti građanskopravnog odnosa izraze u njihovu novčanom ekvivalentuPROCJENJIVE STVARI – su one stvari čija se vrijednost može izraziti novčanim ekvivalentomNEPROCJENJIVE - su one koje se nemogu izraziti novčanim ekvivalentom (pramen kose)

27. ČINIDBA – POJAM, KARAKTERISTIKE

ČINIDBA je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dužnik na temelju obveznog odnosa dužan izvršiti vjerovniku.KARAKTERISTIKE

- mora biti ljudska rradnja- mora imati imovisnki karakter- mora biti moguća- mora biti određena ili bar odrediva- mora biti pravno dopuštena

28. SADRŽAJ ČINIDBESadržaj činidbe može biti:

a) DAVANJE - to je činidba davanja stvari tj. Dužnik je dužan vjerovniku pribaviti vlasništvo ili neko drugo stvarno pravo

b) ČINJENJE - to je činidba rada a to je činidba koja se ispunjava trošenjem radne snage uz pomoć ili bez pomoći mehaničkih strojeva

c) PROPUŠTANJE - je neizvršenje određenih radnju od strane obveznika koje bi on poduzeo da nije u obveznom odnosu.

d) TRPLJENJE - je nesprečavanje tuđe radnje koju bismo bili ovlašteni spriječiti da se ne nalazimo u obveznom odnosu . Trpjeti se može samo tuđa radnja.

29. IMOVINA - 3 DEFINICIJEa) IMOVINA KAO GOSPODARSKA KATEGORIJA - jest skup dobara koja pripadaju

određenom subjektu.b) IMOVINA KAO PRAVNA KATEGORIJA -je skup subjektivnih imovinskih prava

predstavljenih jednim nositeljem.c) IMOVINA KAO KNJIGOVODSTVENA KATEGORIJA - imovina se sastoji od dva

samostalna dijela. Jedno su prava koja predstavljaju aktivu, a drugo su obveze koje predstavljaju pasivu.

30. FUNKCIJE IMOVINEa) JAMSTVENA FUNSKCIJA - imovina dužnika pruža jamstvo vjerovniku za namirenje

njegove tražbine. Vjerovnik će se podmiriti iz predmeta koji sačinjavaju dužnikovu imovinsku masu.

b) OLAKŠANJE PROMETA - pomoću imovine omogućuje se da prava I obveze jednoga subjekta kao jedinstvo kolaju u prometu. Upravo se zbog ove funcije imovina može pojaviti kao objekt građanskopravnog odnosa.

31. IMOVINA - KARAKTERISTIKEa) JEDINSTVENOST - imovine znači da određeni subjekt može imati samo jednu imovinuNositelj imovine ne može samovoljno razdjeliti svoju imovinu u pojedine grupe, pa za svaku od tih grupa zasnovati poseban pravni režim jer vjerovnik nikadda ne bi znao iz koje se imovinske grupe može namiriti.b) IDENTITET - imovine znači da ona pravno ostaje jednaka samoj sebi makar pojedini dijelovi iz nje izlazili a drugi u nju ulazili.

32. PRAVNI POSLOVI – POJAM I KARAKTERISTIKEPRAVNI POSAO je očitovanje volje koje je samo za sebe ili u vezi s drugim potrebnim pravnim činjenicama usmjereno na postizanje dopuštenih pravnih učinakaKARAKTERISTIKE OBVEZNOPRAVNIH UGOVORA

- zasnivanje obveza i protuobveza- do maksimuma izražava načelo dispozitivnosti pravnih ssubjekata koje svojom voljom odlučuju o

nastanku, promjeni i prestanku ugovornog odnosa- nastaju prihvatom ponude

Svaki ugovor jest pravni posao, ali svaki pravni posao nije ugovor.

33. VRSTE PRAVNIH POSLOVA a) JEDNOSTRANI I DVOSTRANI - JEDNOSTRANI pravni poslovi nastaju očitovanjem volje samo jedne strane (oporuka) DVOSTRANI – pravni poslovi su oni koji nastaju suglasnim očitovanjem volje dvije strana, koje stoje jedna nasuprot drugoj. Jedna strana je vjerovnik a druga dužnik. b) PRAVNI POSLOVI MEĐU ŽIVIMA I PRAVNI POSLOVI ZA SLUČAJ SMRTIPP MEĐU ŽIVIMA su oni kod kojih pravni učinak nastupa još za života stranaPP ZA SLUČAJ SMRTI su oni kod kojih pravni učinak nastupa tek nakon smrti strane koja je posao poduzela

c) NAPLATNI I BESPLATNI NAPLATNI kod kojih se za činidbu traži protučinidbaBESPLATNI kod koji se za činidbu ne traži I ne daje protučinidba

d) KOMUTATIVNI I ALEATORNI PRAVNI POSLOVIKOMUTATIVNI su oni pravni poslovi kod kojih su u vrijeme njegova sklapanja poznate međusobne činidbe I stranačke uloge npr. Ugovor o zakupu, ugovor o najmu I dr.ALEATORNI su pravni poslovi kod kojih u trenutku njihova sklapanja nisu u svemu poznata prava I obveze strana, ponekad niti njihove stranačke uloge, već to ovisi o nekom vanjskom neizvjesnom događaju. Npr. Ugovor o okladi ili ugovor o doživotnom uzdržavanju

e) KAUZALNI I APSTRAKTNI PPKAUZALNI su oni kod kojih je kauza naznačena kao bitan element pravnog poslaAPSTRAKTNI su oni kod kojih se cilj posla ne vidi iz samog posla.

f) FORMALNI I NEFORMALNI PPFORMALNI - su oni za koje je oblik određen bilo propisom, bilo voljom strana.( ugovor o dosmrtnom uzdržavanju)NEFORMALNI - su oni za koje oblik nije određen tj nije obvezan (ugovor o ortaštvu)

34. RAZLIKA IZMEĐU KOMUTATIVNIH I ALEATORNIH POSLOVARazlika je u tome što se aleatorni pravni poslovi ne mogu pobijati zbog prekomjernog oštećenja.

35. SADRŽAJ PRAVNOG POSLARazlikujemo 3 grupe sastojaka koji ulaze u sadržaj pravno posla: a)BITNI SASTOJCI PP - su oni koji su nužni za nastanak određenog tipa pravnog posla. Bitni sastojci određeni su strogim propisom I zato ih zovemo OBJEKTIVNO bitnim, za razliku od SUBJEKTIVNO bitnih sastojaka tj onih za koje strane same ugovore da se smatraju bitnim. Npr. Bitni sastojci kupoprodaje su predmet i cijena

b) PRIRODNI SASTOJCI PP - su oni koji se u pravnom poslu podrazumjevaju jer proizlaze iz same prirode određenog posla.Bitni sastojci predstavljaju minimalan sadržaj pravnog posla bez kojeg pravnog posla uopće neće biti, dotle prirodni sastojci predstavljaju prošireni sadržaj, bez kojih pravni posao može nastati I postojati.Prirodni sastojci određeni su propisom, pa ih strane moraju izrijekom isključiti ako ne žele da oni vrijede u njihovu pravnom poslu koji su sklopile.

c) NUZGREDNI SASTOJCI PP - su takvi sastojci koji vrijede samo ako ih strane ugovore. Najčešći nuzgredni sastojci su : UVJET, ROK I NAMET (NALOG).

36. UVJET – VRSTE, POJAM - MJEŠOVITI UVJETUVJET je nuzgredna odredba dodana pravnom poslu kojom se učinci pravnog posla čine ovisnim o nekoj budućoj i neizvjesnoj okolnostiVRSTE UVJETA

a) ODGODNI UVJET – odgađa učinak pp do vremena dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovib) RASKIDNI UVJET - je takav uvjet čijim nastupom prestaju učinci pp.c) AFIRMATIVNI - je onaj koji zahtjeva da se nešto dogodid) NEGATIVAN - je onaj koji zahtjeva da se nešto ne dogodie) POTESTATIVAN - kod kojeg je ispunjenje postavljene okolnosti ovisi o volji i odluci uvjetno

ovlaštenogf) KAUZALNI - čije ispunjenje ovisi o nekom prirodnom događaju ili o volji trećegag) MJEŠOVITI - je onaj čije ispunjenje ovisi o volji uvjetno ovlaštenog i o nekom vanjskom događaju

ili volji treće osobe ( ako se oženiš s tom i tom osobom)

37. VRIJEME PENDENCIJEJest razdoblje koje započinje sklapanjem pravnog posla i traje sve dok se uvjet ne ispuni tj izjaloviAko je pravni posao sklopljen pod ODGODNIM uvjetom tada je nastao pravni posao ali je odgođen njegov učinak.Ako je pravni posao sklopljen pod RASKIDNIM UVJETOM tada uvjetno ovlašteni stjecatelj postaje odmah vjerovnikom tj vlasnikom, dok je uvjetno opterećeni postao odmah dužnikom u trenutku sklapanja ugovora.

38. ROKRok je nuzgredna odredba dodana pravnom poslu kojom se učinak pravnog posla ograničuje vremenom tj. Učinak pp nastaje od određenog vremena ili pak traje do određenog vremena.RazlikujemoPOČETNE ROKOVEZAVRŠNE ROKOVEKad učinak pravnog posla počinje od određenog vremena na odgovarajući se način primjnjuju pravila o ODGODNOM UVJETU.Kad učinci pravnog posla prestaju važiti nakon određenog roka na odgovarajući se način primjnjuju pravila o RASKIDNOM UVJETU.Rokove dijelimo naJEDNOSTAVNE kod njih nema neizvjesnostiSASTAVLJENE koji u sebi sadrže element neizvjesnosti

39. NALOG KAO SASTOJAK PRAVNOG POSLANAMET je nuzgredna odredba dodana besplatnom pravnom poslu kojom se stjecatelju nameće neka dužnostNamet se može dodati besplatnim pravnim poslovima među živima, oporuci ili pp za slučaj smrtiU slučaju neispunjenja nameta može se

- tužiti osobu kojoj je namet upućen, da ga ispuni- tražiti vračanje onoga što je primatelju dano

40. CILJEVI FORME PRAVNOG POSLAOblik se najčešće zahtjeva radi valjanosti pravnog posla, utuživosti, dokazivanja i upisa

a) VALJANOST PRAVNOG POSLA - što znači da će posao biti nevaljan ako nije sklopljen u određenom obliku npr ugovor kojim se prenosi pravo vlasništva na nekretninama mora biti u pisanom obliku

b) UTUŽIVOST PRAVNOG POSLA - ako strana želi preko suda ostvariti neko pravo iz ugovora to može samo ako je on sklopljen u određenom obliku npr darovatelj se može prisiliti na predaju samo ako je posao sklopljen u obliku javnobilježničkog akta tj sudskog zapisnika.

c) DOKAZIVANJE POSTOJANJA PRAVNOG POSLA - oblik ponekad služi samo radi lakšeg dokazivanja postojanja pravnog posla npr zajam je valjan makar je sklopljen u usmenom obliku

d) UPIS U JAVNI REGISTAR - ako se na temelju pravnog posla želi izvršiti upis u javni registar tada posao mora biti sklopljen u pisanom obliku npr ugovor o doživotnom uzdržavanju

41. ŠUTNJA KAO OBLIK OČITOVANJA VOLJEŠutnja u pravilu nema nikakav pravni učinak i stoga je ništetna, ali ZOO predviđa dvije iznimke:

- kad ponuđeni stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem u vezi s određenom robom, ako ponuđeni ne želi prihvatiti ponudu ne smije šutjeti nego reagirati odbijanjem ponude

- odnosi se na osobe koje su se ponudile izvršavati naloge druge osobe za obavljanje određenih poslova kao i osobe u čiju poslovnu djelatnost spada obavljanje takvih naloga, a u stalnoj je poslovnoj vezi s ponuditeljem.

42. USMENI DODACI PISANOM UGOVORUOvise o tome u kojem su obliku dopuštene izmjene I dopune formalnih ugovora, što ovisi o tome radi li se o formalnom ugovoru na temelju zakona ili po odluci ugovornih strana idr.Ako je oblik ugovora propisan zakonom, pravilo je da sve kasnije izmjene I dopune ugovora moraju biti u istom obliku, ali predviđena su dva IZUZETKA kada će usmene dopune biti pravno valjane:

1. kad se usmena dopuna odnosi na sporedne točke o kojima u formalnom ugovoru nije ništa rečeno, a to nije protivno cilju radi kojega je oblik propisan

2. kad se kasnijim usmenim pogodbama umanjuju ili olakšavaju obveze jedne ili druge strane, a oblik je propisan isključivo u interesu ugovornih strana

Kada se radi o istodobnim usmenim pogodbama npr ugovara se viša cijena a u ispravi o ugovoru se unese niža cijena radi izbjegavanja teže porezne obveze, vrijedi ono što je u tom obliku sadržano. Postoje dva izuzetka kada će istodobne usmene pogodbe biti valjane:

1. ako se odnose na sporedne točke o kojima u formalnom ugovoru nije ništa rečeno niti su protivne cilju zbog kojeg je oblik propisan

2. kad se njima umanjuju ili olakšavaju obveze jedne ili obiju strana a oblik je propisan isključivo u interesu ugovornih strana.

43. RAZLOZI NIŠTETNOSTI PRAVNIH POSLOVA- poslovna nesposobnost- nevaljanost i nesuglasnost volje- nemogučnost, nedopuštenost, neodređenost ili neodredivost činidbe- nedopuštenost pobude- nedostatak potrebnog oblika

44. SVJESNI NESKLA IZMEĐU VOLJE I OČITOVANJASvjesni nesklad postoji u onim slučajevima kada osoba namjerno očituje nešto što uistinu neće , a to su : školski primjeri šala, simulacija, prijetnja i mentalna rezervacija.MENTALNA REZERVACIJA – je svjstan nesklad između volje I očitovanja kad jedna strana prigodom sklapanja pravnog posla svjesno očituje kao svoju volju nešto što ona uistinu neće, a druga strana za to ne zna.. Npr netko na dražbi samo želi povećati cijenu ali dogodi se da on postane kupac, on mora platiti postignutu cijenu I ne može se opravdati da on to nije htio kupiti.

45. SIMULACIJA KOD PRAVNIH POSLOVASimulacija je prividno sklapanje pravnih poslova a može biti

1. APSOLUTNA – sastoji se u sklapanju prividnog pravnog posla radi zaobilaženja propisa, prijevare trećih osoba ili u drugu svrhu. Prema trećim osobama ništetni posao proizvodi pravne učinke pod uvjetom da nije znala niti je mnorala znati za prividnost posla.

2. RELATIVNA - je sklapanje prividnog pravnog posla da bi se njime prikrio neki drugi posao.

46. NESPORAZUM - DA LI PRAVNA OSNOVA UTJEČE NA NIŠTETNOSTNesporazum to je kad ugovorne strane vjeruju da su suglasne, a u stvari među njima postoji nesuglasnost o pravnoj naravi ugovora koji sklapaju ili o kojem bitnom sastojku ugovora. Ne proizvodi pravne učinke tj ništetan je. Pravna osnova po novom ZOO ne utjeće na ništetnost

47. OBLIK PRAVNOG POSLA, USMENI OBLIK, DA LI FORMALANA PP MOŽE BITI U USMENOM OBLIKU

OBLIK PRAVNO POSLA su samo oni oblici očitovanja volje u kojima se može izraziti potpuni sadržaj pravnog posla.USMENI OBLIK PP - sklopljen je onda kada su očitovanja stranačke volje dana bilo živom riječi bilo kombinacijom izgovorenih riječi, znakova i konkludentnih radnji.Pravni posao u usmenom obliku treba smatrati formalnim pravnim poslom , ako bi usmeni oblik bio propisom predviđen kao obvezatan.

48.ZELENAŠKI PRAVNI POSAOZelenaškim se smatra ugovor kojim netko koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugoga, njegovim nedovoljnim iskustvom, ugovori za sebe ili nekog trećeg korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on drugom dao ili učinio ili se obvezao dati ili učiniti.

49.NEMOGUČNOST ČINIDBENemogučnost činidbe razlog je nevaljanosti pravnog posla, ako je činidba bila objektivno nemoguća u vrijeme sklapanja posla. Ovdje se misli na radnju koju nitko ne može izvršitiSubjestivna nemogučnost činidbe ne znači ništetnost pp, nego samo odgovornost dužnika ua neispunjenje preuzete obveze. Subjektivno nemoguča činidba je takva radnja koja se može izvršiti , ali je ne može izvršiti osoba koja se obvezala na to.

50. NEODREDIVOST ČINIDBEPravni posao če biti ništetan ako je činidba neodređena ili neodrediva.Neodređena je ako poslom nije predviđeno dovoljno pojedinosti za njezinu individualizaciju, pa dužnik ne zna pouzdano što treba ispuniti vjerovnikuZOO predviđa neke izuzetke kada će ugovor ostati na snazi iako je činidba neodređena a to su najčešće novčane činidbe.

51. PRIJETNJAO prijetnji kao razlogu pobojnosti govori se kad jedna strana ili netko treći, izazove opravdani strah kod druge strane zbog čega ova sklopi određeni pravni posao. Razlikujemo psihički prisilu koja izaziva pobojnost i fizički prisilu koja izaziva ništetnost.Strana koja je pod prijetnjom sklopila pp ima pravo zahtjevati njegovo poništenje, a pri tome mora dokazati

- da su joj druga strana ili treća osoba prijetile prije ili u vrijeme sklapanja posla- da je prijetnja nedopuštena- da je prijetnja izazvala opravdani strah

52. PRIJEVARA – KVALIFICIRANA ZABLUDA – DA LI MORA BITI BITNA KAO ZABLUDAO PRIJEVARI SE radi kad jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je održava u zabludi s namjerom da je time navede na klapanje pravnog posla. Naziva se i kvalificiranom zabludom

Strana koja je prijevarom navedena na sklapanje pravnog posla ima pravo zatražiti njegovo poništenje, pri čemu se ne zahtjeva bitnost zablude. Uz to ima pravo zahtjevati I naknadu pretrpljene štete.Ugovor se može poništiti I ako je prijevaru učinila treća osoba.

53. PRAVNE RADNJE DUŽNIKA NA ŠTETU VJEROVNIKA , PAULIJANSKE TUŽBEZa pravnu radnju tj posao koji se pobija bitno je da se radi o smanjenju dužnikove imovine u korist treće osobe I to u tolikoj mjeri da onemogući namirenje vjerovnikove tražbine. Ovdje se ne radi o ne valjanosti pravnog posla kao razlogu pobojnosti jer su ti poslovi koji se pobijaju redovito valjani. Oni se pobijaju samo u onom opsegu koji je dovoljan za namirenje vjerovnikove dospjele tražbine.Vjerovnik može pobijati samo onu radnju ćijim pobijanjem omogućuje namirenje svoje tražbine.Tužba kojom se pobija radnja dužnika na štetu vjerovnika naziva se PAULIJANSKA TUŽBA. Postoje 4 Paulijanske tužbe

1. DOLOZNA PAULIJANSKA TUŽBA - posebna pretpostavka ove tužbe je namjera dužnika da poduzetom radnjom ošteti vjerovnika. Osim znanja I volje za doloznu paulijansku tužbu traži se još dvije pretpostavke:

- da je protivniku pobijanja bilo poznato da dužnik zna da sklapanjem pp šteti vjerovniku- da se radi o naplatnom pp

2. KULPOZNA PAULIJANSKA TUŽBA - podiže se kad dužnik nije znao, ali je u trenutku sklapanja pp mogao znati da poduzetom radnjom šteti vjerovniku. Ovdje je riječ o nepažnji dužnika

3. OBITELJSKA PAULIJANSKA TUŽBA - predviđena je za slučaj kada dužnik sklopi pp ili poduzme raspolaganje u korist svog bračnog druga ili stodnika, a na štetu vjerovnika.

4. KVAZIPAULIJANSKA TUŽBA – namjenjena je pobijanju besplatnih pp i radnji kojima je izvršeno besplatno raspolaganje u korist treće osobe.

54. BITNA ZABLUDABITNA ZABLUDA je ona bez koje posao uopće ne bi bio sklopljen. Prema ZOO bitnom zabludom smatra se samo ona koja se odnosi na:

- objekt ugovora- bitna svojstva objekta ugovora- osobu s kojom se sklapa pp- okolnosti koje se smatraju odlučnim- pobudu kod besplatnih pp koja je bila odlučna za preuzimanje obveze.

2 kriterija određivanja bitnosti zablude:1. PO OBJEKTIVNOM – zabluda će biti bitna ako se odnosi na okolnosti koje se prema shvaćanjima u

prometu smatraju odlučnim2. PO SUBJEKTIVNOM – zabluda će biti bitna ako obuhvaća okolnosti koje su po namjeri strana bile

presudne za sklapanje ugovoraUČINAK ZABLUDENaš ZOO riješava ovo pitanje s pozicije Teorije povjerenja prema kojoj se uvažava ono što se očitovalo, a tek u slučaju spora ispituje se i pod određenim pretpostavkama uvažava ono što se htjelo.

55. KONVALIDACIJAKonvalidacija je naknadno osnaženje nevaljanih pravnih poslovaNištetni pp u pravilu ne mogu konvalidirati ali ZOO predviđa neke iznimke zu određene pretpostavke.a) ZABRANJENI PP mogu konvalidirati ako

- je zabrana manjeg značaja - je posao ispunjen

b) ZELENAŠKI PP mogu konvalidirati ako:- oštećenik istakne zahtjev da se njegova obveza smanji na pravičan iznos- da zahtjev podnese u roku od 5 god. Od sklapanja pp- da se udovolji tom zahtjevu

Konvalidirati mogu i pobojni pp i oni za čiju se valjanost traži pisani oblik a nije sklpoljen u ton obliku.Ako se odrekne pravo na poništaj ili u zakonskom roku ne podigne tužba na poništenje, pravni posao će konvalidirati

56. RAZLIKA IZMEĐU ORIGINARNOG I DERIVATIVNOG STJECANJAORIGINARNO ILI IZVORNO STJECANJE – znači da stjecatelj svoje pravo ne izvodi iz prava prednika, nego ga stječe na osnovi drugih pravnih činjenica za koje objektivno gp veže stjecanje subjektivnih prava.Npr A kupi oranicu od B ali se ne upiše u zemljišne knjige. Pravno A nije postao vlasnik zemljišta. B umre i njegovi nasljednici traže od A tu oranicu. Ako je od vremena kupnje prošlo 10 godina A je kao kvalificirani posjednik postao vlasnikom tog zemlljišta i bez obzira na vlasništvo B , A je originarno stekao pravo vlasništvaDERIVATIVNO ILI IZVEDENO STJECANJE – postoji onda kad stjecatelj svoje pravo temelji na pravu prednika tj izvodi ga iz prava prednika. Stjecatelj ne može steći više prava nego što ga je imao njegov prednik.Postoje dvije vrste izvedeneog stjecanja:

1. TRANSLATIVNO STJECANJE – je takvo kod kojeg prednik svoje dosadašnje pravo u cijelom njegovom sadržaju i obujmu prenosi na novog stjecatelja

2. KONSTITUTIVNO STJECANJE – je takvo kod kojeg prednik ne prenosi na stjecatelja čitavo svoje pravo nego na temelju svog osniva za stjecatelja novo pravo.

57. ZASTARA - ROKOVI OPĆI I POSEBNIZASTARA JE gubitak zahtjeva zbog nevršenja sadržaja subjektivnog prava kroz zakonom određeno vrijeme.Pravni institut je DOSJELOST je stjecanje prava na temelju vršenja njegova bitnog sadržaja kroz zakonom određeno vrijeme.ROK ZASTARE je zakonom određeno vrijeme nakon kojega se pravo više ne može prisilnim putem ostvariti.OPĆI ZASTARNI ROK iznosi 5 god. I primjenjuje se samo kada nije propisan posebni zastarni rok.POSEBNI ZASTARNI ROK imamo

- TROGODIŠNJI zastarni rok vrijedi za međusobne tražbine nastale iz trgovačkih ugovora o prometu robe I usluga, za tražbine zakupnine, najamnine I tražbine naknade štete računajući od kada je oštećenik saznao za štetu I osobu koja je štetu učinila.

- JEDNOGODIŠNJI ZASTARNI ROK – predviđen je za tražbine koje se odnose na isporučenu električnu energiju domaćinstvima, za toplinsku energiju, plin, vodu održavanje čistoće I dimnjačarske usluge, zatim za rtv pretplatu I korištenje telefona I dr.

58. PREKLUZIVNI ROKOVIPrekluzivni rokovi su strogi zakonski rokovi unutar kojih strana mora poduzeti određene radnje ako neće da joj se ugasi, ne samo zahtjev nego I samo subjektivno pravo. Razlika prema zastarnom roku je u tome što na prekluzivni rok pazi po službenoj dužnosti sud I što nema prekida I zastoja roka kod prekluzivnog roka.

59. ZASTOJ ZASTAREPod zastojem zastare razumjeva se nastup takvih okolnosti zbog kojim zastara ne može započeti ili zbog kojih započeta zastara prestaje teći tako dugo dok te okolnosti ne otpadnu, a kada otpadnu zastara se nastavlja te se proteklo vrijeme uračunava. Vrijeme zastoja ili mirovanja ne uračunava se. Zastarjevanje ne teće za tražbine između bračnih drugova, roditelja I djece, osoba na vojnoj dužnosti za vrijeme mobilizacije I rata, te za sve vrijeme za koje vjerovnik nije bio u mogučnosti zbog nesavladivih prepreka sudskim putem zahtjevati ispunjenje obveze.

60. PREKID ZASTARE, RAZLOZIPrekid zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara prestaje teći, a proteklo se vrijeme ne uračunava. U takvim slučajevima zastara može samo iznova započeti.Okolnosti koje izazivaju prekid zastare su: priznanje duga, podizanje tužbe I svaka druga radnja vjerovnika poduzeta protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi siguranja, utvrđivanja ili ostvarenja tražbine.

NASLJEDNO PRAVO1. PRVI NASLJEDNI RED

U prvi nasljedni red ulaze ostaviteljevi potomci, posvojče I njegovi potomci, te bračni drug ostavitelja ali I izvanbračni drug pod pretpostavkom da je zajednica trajala dulje vrijeme , da su bile ispunjene pretpostavke za valjanost braka I da je trajala do smrti ostavitelja.. Nasljednici prvog nasljednog reda dijele ostavinu na jednake dijelove.

2. DRUGI NASLJEDNI REDU drugi nasljedni red ulaze bračni drug tj izvanbračni drug ostavitelja, njegovi roditelji i njihovi potomci – braća, sestre i njihovi potomci. Do nasljeđivanja u drugom nasljednom redu dolazi ako ostavitelj nije iza sebe ostavio potomke.Nasljednici drugogo nasljednog reda dijele ostavinu tako da jednu polovicu dobivaju roditelji, a drugu polovicu bračni drug ostavitelja tj izvanbračni. Novina u ZN je da ostavitelja mogu naslijediti braća i sestre samo ako iza ostavitelja nije ostao bračni drug a roditelji su umrli prije njega. A ako nema bračnog druga a oba roditelja su živa tada nasljeđuju roditelji cijelu ostavinu na jednake dijelove. Do ovih izmjena bilo je bračni drug mora dijeliti ostavinu s braćama i sestrama ostavitelja.

3. TREĆI NASLJEDNI REDU treći nasljedni red ulaze djedovi I bake. Pritome jednu polovicu nasljeđiju djed I baka s očeve strane, a drugu djed I baka s majčine strane. Do nasljeđivanja u trećem nasljednom redu dolazi ako ostavitelj nije ostavio ni potomke niti bračnog ili izvanbračnog druga, niti roditelje niti su roditelji ostavili nekog potomka. Tu je vrlo česta akrescencija, a moguća je I reprezentacija. Razumije se ako je iza ostavitelja ostao bračni drug I npr djed , tada bračni drug dobiva sve, jer on isljučuje sve nesljednike trećeg reda.

4. ČETVRTI NASLJEDNI REDČetvrti nasljedni red čine pradjedovi I prabake. Pola dobivaju pradjed I prabaka s očeve strane, a pola pradjed I prabaka s majčine strane. Ovdje nema reprezentacije, a akrescencija je moguća. Pretpostavka nasljeđivanja u ovom redu je da ostavitelj nije ostavio potomke, ni roditelje, niti su svi ostavili nekog potomka, ni bračnog druga tj izvanbračnog, ni djeda, ni baku niti su ovi ostavili nekog potomka.

5. PARENTELEParentela je skup krvnih srodnika koji čini rodočelnik sa svojim potomcima. Formira se isključivo na temelju činjenice krvnog srodstva. Potomci se prikazuju prema dolje, a preci prema gore u odnosu na ostavitelja. Izvanbračna veza prikazuje se isprekidanom crtom.I.red (parentelu) čine: ostaviteljevi potomci kojoj je ostavitelj rodonačelnikII.red čine dvije parentele : 1. parantela ostaviteljevog oca kao rodonačelnika 2 parantela ostaviteljeve majkeIII red čine četiri parentele:1. u ulozi ostaviteljevog oca parantele ostaviteljevog djeda i parentela ostaviteljeve bake 2. u ulozi ostaviteljeve majke – parentela ostaviteljevog djeda i parrentela ostaviteljeve bakeIV red čini osam parentela pradjeda i prabaka s jedne i druge strane.Vred čine šukundjedovi I šukunbake

6. NAČELO REPREZENTACIJE ( PREDSTAVLJANJA)Ako netko od potencijalnih nasljednika ne naslijedi ostavitelja, onaj dio nasljednog prava koji je njemu bio namjenjen moći će umjesto njega steći njegovi potomci. Načelo reprezentacije nije ograničeno u prvom, drugom I trećem nasljednom redu, dok je u četvrtom I daljnjim redovima potpuno isključeno.Potomci koji nasljeđuju po načelu reprezentacije nasljeđuju po vlastitom pravu tj oni su na nasljeđivanje ovlašteni zato jer su ostaviteljevi srodnici.

7. NAČELO AKRESCENCIJE ( PRIRAŠTAJA)Kada nije moguće primjeniti načelo reprezentacije dolazi do toga da nesljedni dio koji je trebao pripasti nekom potencijalnom nasljedniku prirasta dijelovima onih nasljednika koji su u odnosnom nasljednom redu najbliži osobi kojoj je odnosni dio prvenstveno namjenjen. Ovo načelo moguće je u svim nasljednim redovima.

Načelo prirastanja zasniva se na načelu jednakosti kvalitete srodstva. Primjeni ovog načela uvijek prethodi primjena načela reprezentacije, I dokle god postoji mogučnost primjene načela reprezentacije neće se pristupiti načelu akrescencije.

8. NAČELO TRANSMISIJE ( PRIJENOSA)Ovo načelo znači da potomak koji je umro poslije ostavitelja sam postaje nasljednikom I svoje pravo prenosi na svoje nasljednike. Po ovom načelu nasljeđuju nasljednici.. Ovo načelo dolazi do izražaja ako nesljednik umre nedugo poslije ostavitelja ( otac umre 2002, a sin 2003.)

9. AKVIZICIJA I DELACIJAZa stjecanje nasljednog prava akvizicijom potrebno je da pored objektivnih pretpostavki nasljeđivanja bude ispunjena još I subjektivna – da je stjecatelj očitovao svoju volju da prihvaća biti ostaviteljev nasljednik. AKVIZICIJA = PRIHVATKod sustava akvizicije nasljedno pravo prolazi kroz svije faze: 1. pozivanje na nasljjedstvo 2. prihvat nasljedstva.Otvaranjem nasljedstva nekog određenog ostavitelja započinje faza pozivanja na nasljedtvo tj DELACIJA one osobe koja ispunjava sve objektivne pretpostavke da bude nasljednik ostavitelja.. U fazi delacija takva osoba još nema nasljedno pravo nego mora dati pozitivnu nasljedničku izjavu o prihvatu nasljedstvaU našem nasljednopravnom uređenju nasljedno pravo stjeće se ipso iure, bez ikakvog stjecateljevog aktiviteta, prihvaćanje nasljedstva nije pretpostavka stjecanja nasljedstva.

10. NEDOSTOJNOST ZA NASLJEĐIVANJE, KADA SUD PAZI, POLOŽAJ NEDOSTOJNOGTo je relativna nesposobnost, za razliku od apsolutne nesposobnosti kod koje pravni subjekt ne može uopće biti nositelj nasljednog prava..Nedostojnost nastupa po sili zakona, a ne na temelju ostaviteljeve odredbe, ali ostavitelj može na nju utjecati svojim oprostom.RAZLOZI NEDOSTOJNOSTIa) nedostojan naslijediti ostavitelja je onaj tko ga je namjerno usmrtio ili je to pokušao te je zbog toga

osuđen pravomoćnom kaznenom presudomb) nedostojan je I onaj koji je ostavitelja silom ili prijetnjom natjerao ili prijevarom naveo da napravi ili

opozove oporuku ili neku oporučnu odredbu ili ga spriječio da to učinic) nedostojan je I onaj koji je uništio ili sakrio ostaviteljevu oporuku s namjerom da spriječi ostvarenje

ostaviteljeve posljednje volje, kao I onaj koji je krivotvorio ostaviteljevu oporukud) nedostojan I onaj koji se teže ogriješio o zakonsku obvezu uzdržavanja ostavitelja, kao I onaj koji nije

htio ostavitelju pružiti nužnu pomoć koju mu je mogao pružiti bez opasnosti za vlastiti život ili je ostavitelja ostavio u prilikama koje su opasne za život ili zdravlje

Učinak nedostojnosti nastupa ipso iure, prema tome sud na nedostojnost bi trebao paziti po službenoj dužnosti. Iznimno na onu koja je nastala zbog ogrješenja o obvezu uzdržavanja ili nepružanja nužne pomoći ili ostavljanja ostavitelja bez pomoći, tu sud utvđuje nedostojnost po zahtjevu osobe koja ima pravni interes na tome.Nedostojan je onaj pravni subjekt koji ne može biti nasljednik nekog određenog ostavitelja iako je inače sposoban biti nositeljem nasljednog prava.

11. TKO MOŽE BITI OSTAVITELJOstavitelj može biti samo fizička osoba bez obzira na spol, nacionalnost, rasnu pripadnost, regionalnu pripadnost.

12 ŠTO JE OPORUKA I KARAKTERISTIKE OPORUKEOPORUKA JE očitovanje ostaviteljeve posljednje volje kojom raspolaže svojom imovinom za slučaj smrti. KARAKTERISTIKE OPORUKE

- oporuka je jednostrani pravni posao- oporuka je strogo osobni posao ( mora je napraviti oporučitelj osobno)- oporuka je strogo formalni pravni posao- oporuka je opoziv posao

12. TKO MOŽE BITI OPORUČITELJSposobnost za pravljenje oporuke stječe se s navršenih 16 godina života što predstavlja objektivni element, a subjektivni elelment je sposobnost za rasuđivanje. Ako oba uvjeta nisu zadovoljena oporuka je ništava.

13.OBLIK OPORUKEPrivatna je ona oporuka koju pravi sam oporučitelj bez prisustva javnih tijela .Javna je ona oporuka koja je načinjena zu sudjelovanje javnih tijelaRedovita je oporuka koja se može praviti u svakoj prilici (privatne pisane oporuke( alografska i holografska) javna oporuka ( međunarodna oporuka))Izvanredna je ona oporuka koja se pravi u izvnrednim prilikama (OBJEKTIVNE NARAVI – rat, požar, poplava; SUBJEKTIVNE NARAVI - bolest i dr. npr usmena oporuka i rok valjanosti je ograničen)

13. VLASTORUČNA OPORUKAVlastoručna ili holografska oporuka je ona oporuka koju je oporučitelj sam vlastoručno napisao i potpisao. Za valjanost ove oporuke nije neophodno navođenje mjesta i datuma sastavljanja. Iako je datum poželjan jer se tako određuje sposobnost za pravljenje oporuke ali i u slučaju da ima više oporuka koje su različitog sadržaja.

14. PISANA OPORUKA PRED SVJEDOCIMANaziva se još i alografska, a predstavlja redovitu, privatnu i pisanu oporuku.Pisani sastavak oporuke mora biti napisan na papiru bilo rukopisom ili mehaničkim pismom. Da bi oporuka bila valjana neophodno je da je oporučitelj sposoban čitati I pisati te da ja kod oporučivanja sudjeluju dva svjedoka te da oporučitelj pred njima izvrši nunkupaciju tj dade izjavu da je to njegova posljednja volja.Svjedoci moraju istodobno biti prisutni I potpisati oporuku, oni ne moraju znati sadržaj oporuke niti jezik na kojem je oporuka sastavljena ali moraju znati jezik kojim je oporučitelj dao izjavu da je sastavak njegova oporuka.Svjedoci će se potpisati na samoj oporuci, a korisno je da se naznači njihovo svojstvo.

15. JAVNA OPORUKA I JESU LI POTREBNI SVJEDOCITo je redovita, javna I pisana oporuka. Javnu oporuku na oporučiteljev zahtjev u RH sastavljaju sudac općinskog suda, sudski savjetnik u općinskom sudu ili javni bilježnik, a u inozemstvu konzularni tj diplomatsko- konzularni predstavnik RH. Ovlaštena osoba sastavlja oporuku prema kazivanju oporučitelja.Ovlaštena je osoba dužna prije sastavljanja oporuke utvriditi identitet oporučitelja I svjedoka. To se čini ako ovlaštena osoba ne poznaje oporučitelja putem osobne iskaznice, putovnice ili svjedočenjem dvojice poslovno sposobnih svjedoka. Oporučitelj uspmeno izlaže sucu željeni sadržaj oporuke. Ovlaštena osoba je dužna saslušati oporučiteljevo izlaganje, upozoriti ga na propise I savjetovati ga, ali ne smije vršiti nikakv pritisak na njega. Kod formuliranja oporuke u zapisniku sudac će se po mogućnosti služiti onim istim formulacijama koje je rabio sam oporučitelj.Zatim slijedi oporučiteljeva nunkupacija odnosno oporučitelj nakon što mu je pročitan tekst zapisnika, izričito izjavi da je to njegova oporuka, te potpisuje taj zapisnik. Zapisnik potpisuje I ovlaštena osoba.Sudac će pročitati tekst u prisustvu dva svjedoka ukoliko oporučitelj nije u stanju oporuku sam pročitati (npr. Ako je slijep,nepismen), a oporučitelj će je potpisati ili staviti svoj rukoznak na zapisnik izjavljujući da je to njegova oporuka. Svjedoći će se potpisati na oporuci.

16. MEĐUNARODNA OPORUKATo je redovit, javan i pisani oblik oporuke. Smisao pravljenja oporuke u obliku međunarodne oporuke je u tome da bude priznata glede oblika u državama potpisnicama Konvencije o jednoobraznom zakonu o obliku međunarodnoga testamenta.Oporučitelj može napraviti međunarodnu oporuku na taj način što će izjaviti pred ovlaštenom osobom u nazočnosti dvaju svjedoka da je isprava koju je on ili netko drugi napisao njegova oporuka i da je upoznat s njenim sadržajem.Ovakvu oporuku može napraviti svaki naš državljanin i svaki stranac bez obzira da li je njegova zenlja ratificirala Konvenciju.

Oporučitelj donosi gotovu oporuku koja može biti vlastoručno napisana , ali i ne mora, može biti napisana na bilo kojem jeziku, rukom ili mehaničkim pismom i dr.Ovlaštena osoba najprije utvrđuje identitet oporučitelja, zatim se potvrđuje izvornost sadržaja oporuke i potpisa. Oporuku istodobno porpisuju i svjedoci i ovlaštene osobe zu nazočnost oporučitelja što je bitno za valjanaost oporuke.Ovlaštena osoba na kraju stavlja datum bez čega ova oporuka ne bi imala valjan oblik. Ovlaštena osoba dužna je izdati oporučitelju i potvrdu na propisanom obrascu da je on pred njom propisno načinio oporuku. Potvrda nije bitan uvjet za valjanost međunarodne oporuke već tada samo neće postojati predmnijeva valjanosti oporuke.

17. RAZLOZI RELATIVNE NEPODOBNOSTI SVJEDOKANe mogu biti svjedokom javne oporuke i pisane oporuke pred svjedocima niti oporuku sastaviti po oporučiteljevu kazivanju u svojstvu ovlaštene osobe:

- potomci oporučitelja bez obzira na stupanj srodstva bez ozira da li su bračni ili izvanbračni- preci oporučitelja i to svi bez obzira na stupanj srodstva- posvojenici oporučitelja I svi njihovi potomci- posvojitelja oporučitelja- pobočni srodnici oporučitelja zaključno do četvrtog stupnja srodstva- bračni drugovi svih ovih osoba- bračni drug ostavitelja

Ako nisu ispunjeni ovi uvjeti glede svjedoka to je razlog ništavosti oporuke.

18. SADRŽAJ OPORUKEa) Određivanje nasljednika - to podrazumjeva i određivanje nasljendih dijelova koji će pripasti pojedinom nasljedniku. U pravilu o nasljedniku se govori ako naslijedi svu ostavinu ili njezin alikvotni dio, a o zapisovniku ili legataru se govori ako mu oporučitelj ostavlja određenu stvar ili pravo iz ostavine.Druga metoda određivanja nasljednog dijela je ex re certa što znači određivanje pojedinih konkretnih stvari ili prava koja trebaju pripasti nasljedniku ( npr Obiteljsku kuću u Osijeku ostavljam sinu, a kuću za odmor na Hvaru ostavljam kćeri)Za valjanost odredbe o određivanju nasljendika zahtjeva se da u sebi sadrži dovoljno podataka na osnovu kojih se može utvrditi identitet nasljednika.b) Iznasljeđenja, isključenje I lišenja nužnosg dijelaDo iznasljeđenja određene osobe dolazi samim time ako se ona ne spomene u oporuci kao nasljednik ili zapisovnik, a spada u krug zakonskih nasljednika, no toj osobi I u tom slučaju pripada pravo na nužni dio.Ako se ispune za to potrebni zakonski uvjeti određene se zakonske, a samim tim I nužne nasljednike može isključiti I lišiti prava na nužni dio. Razloge isključenja I lišenja moraju se navesti u oporuci.c)Određivanje zapisa - zapisovnik treba biti određena ili bar odrediva osoba. Oporučitelj treba odrediti objekti zapisa tj činidbu koju zapisovnik ima pravo zaahtjevati od nasljednika ili drugih osoba koje su opterećene zapisom. Sadržaj te činidbe može biti pozitivan ( davanje, činjenje) ili negativan ( propuštanje, trpljenje)d) Određivanje zamjenika ( supstituta) nasljedniku I zapisovnikuSupstitucija može biti obična ili vulgarna I povjrbena ili fideikomisarna.Vulgarna supstitucija – znači imenovanje zamjenika nasljedniku. Institut je nasljednik koji je prvenstveno određen u oporuci, a supstitut je njegov zamjenikSupstitut će naslijediti ili će mu pripasti zapis: - ako institut umre prije ostavitelja - ako se institut odrekne nasljedstva ili zapisa - ako institut postane nedostojanFideikomisarna supstitucija – znači imenovanje nasljednika nasljedniku. U našem pravu je zabranjena jer znači nedopustivo vezivanje i ograničavanje nasljednikove slobode oporučnog raspolaganjae)Uvjeti, rokovi, nalozi - Oporučitelj je ovlašten pojedinim odredbama oporuke postaviti uvjete ili rokove. Uvjeti moraju biti objektivno mogući i pravno dopušteni.. Ako se nalog ne može ispuniti, osoba opterećena nalogom smije zadržati ono što joj je ostavljeno, osim ako iz ostaviteljeve volje ne proizlazi suprotno ili ako svojom krivnjom ne može ispuniti nalog.

Ako je nasljedno pravo ograničeno rokom, a u nekim slučajevima I uvjetom I nalogom dolazi do tzv sukcesivnog nasljeđivanja kod kojeg dolazi do prethodnog, a kasnije do potonjeg nasljeđivanja. Sličnost zapisa I naloga je u tome što I kod naloga opterećena osoba ima dužnostiz onoga što je stekla uslijed ostaviteljeve smrti ispuniti nekome određene činidbu. Razlika između zapisa I naloga je pak u tome što korisnik naloga nije ovlašten zahtjevati ispunjenje naloga, to mogu činiti samo ostali nasljednici. f) Osnivanje zakladeg) Određivanje izvršitelja oporukeh) Oprost nedostojnostii) Određivanje odnosa među sunasljednicima

19. OPOZIV OPORUKEPostoji više načina opoziva oporuke. Oni se dijele u dvije skupine:1.IZRIČIT OPOZIV

a) uništenje isprave – to je najjdenostaviji način opoziva oporuke ( npr trganjem, paljenjem i dr.) Mora se osnivati na volji ostavitelja i treba biti izvršeno od strane samoga oporučitelja. Ako je oporuka uništena slučajno, radnjom druge osobe, ako je izgubljena, skrivena, a sve bez znanja oporučitelja to ne znači opoziv oporuke.

b) Izjava o opozivu - oporučitelj može oporuku opozvati strogo formalnom izjavom o opozivu. Izjava o opozivu može se dati u bilo kojem obliku u kojem se oporuka može napraviti. Izjava o opozivu oporuke koja je sastavljena u formi oporuke predstavlja izričiti opoziv oporuke. To ne predstavlja novu oporuku jer sadrži samo opoziv.

2.PREŠUTAN OPOZIVa) Pravljenje nove oporuke – odredbe ranije oporuke prestat će samo ako su u suprotnosti s

odredbama novije oporuke, a ostat će na snazi one odredbe koje nisu u suprotnosti s novom oporukom. Nova oporuka treba biti vremenski kasnije napravljena, nova oporuka treba biti valjana te njezin sadržaj treba biti suprotan potpuno ili djelomično sadržaju ranije oporuke. To je prešutan način opoziva oporuke.

b) Konkludentne radnje - to je slučaj kada oporučitelj još za života raspolaže svojom imovinom protivno oporuci. Npr oporučitelj je za života potrošio ili otuđio imovinu ili njezine dijelove koji su trebali biti predmetom oporučnog nasljeđivanja.

20. MOŽE LI BITI VIŠE VALJANIH OPORUKAMože ako nisu u suprotnosti s odredbama drugih oporuka. Svi postojeći oblici oporuke imaju istu pravnu vrijednost što znači da se oporuka sastavljena u bilo kojem obliku može opozvati drugom oporukom sastavljenom opet u bilo kojem obliku.

21. NEVALJANOST OPORUKERazlozi ništavosti oporuke prema ZON-u su:

1. nesposobnost oporučitelja – nedostatak sposobnosti za pravljenje oporuke što znači da u vrijeme sastavljanja oporuke nije imao 16 godina živtoa ili nije bio sposoban za rasuđivanje.

2. mane volje kod oporučitelja - prijetnja, prisila, prijevara ili zabluda.3. nedostatak propisanog oblika - poništenje može zahtjevati osoba koja ima pravni interes i to u roku od

godinu dana od zananja za oporuku, a najdulje za 10 godina od proglašenja oporuke4. nemogućnost i nedopustivost sadržaja oporuke - ostasvljanje bilo čega osobi koja je oporuku napravila.

Oporučnim svjedocima kao i precima, potomcima, njihovim pobočnim srodnicima do zaključno četvrtog stupnja i bračnim drugovima svih ovih osoba. Ovaj razlog često zahvaća samo pojedine odredbe u oporuci pa stoga izaziva djelomičnu ništavost.

22. REKONSTRUKCIJA OPORUKEAko je oporuka uništena, izgubljena, skriven ili zametnuta ZON omogučava da zainteresirane strane dokažu pred sudom da je oporuka postojala i da je bila valjana. Ako se to uspije dokazati tada će se oporuka rekonstruirati u obliku sudskog zapisnika I proizvest će učinke valjane oporuke.

Ako dođe do spora među zainteresiranim osobama o pravno relevantnim činjenicma ili je ostavinski porstupak okonačn, rekonstrukcija oporuke je moguća isključivo putem parnice. Tada će sudska presuda imati učinke oporuke.

23. ZAPIS ILI LEGAT, VRSTEZapis mora biti određen u obliku oporuke. Zapisovnik mora doživjeti trenutak ostaviteljeve smrti I biti dostojan za prijem zapisa..Kod zapisa dolazi do singularne sukcesije, dok kod nasljeđivanja postoji univerzalna sukcesija. Zapisovnik je singularni sukcesor, a nasljednik je univerzalnis sukcesor. Zapisovnik je osoba koja iz ostavine dobiva samo pojedino točno određeno pravo ili stvar.Razlikujemo:1. Vindikacione zapise - koji imaju stavrnopravni učinak što znači da zapisovnik ima na predmetu zapisa neposredno pravo i ne mora se obračati nasljednicima radi ostvarivanja prava na zapis.2.Damnacione zapise - je pravo koje ovlašćuje svoje nositelje da od nasljednika zahtjevaju neka im ispuni određenu činidbu na teret one vrijednosti koju je stekao nasljeđivanjem.Pravo zapisovnika da traži određenu činidbu od nasljednika slabije je u odnosu na prava ostalih vjerovnika čiji se dugovi trebaju prije namiriti iz ostavine.Može se dogoditi da zapis bude veći nego nasljedni dijelovi pojedinih nasljednika.

24. OSNOVA NAŠEG NASLJEĐIVANJAOsnove našeg nasljeđivanja su : ZAKON I OPORUKA.Zakonsko nasljeđivanje je pravilo, a oporučno izuzetak, ali oporuka je jača pravna osnova nasljeđivanja od zakona što znači da će do zakonskog nasljeđivanja doći samo onda

a) ako nema oporukeb) ako je oporuka ništavac) ako se oporučni nasljednik odrekne nasljeđad) ako osoba određena za oporučnog nasljednika ne postoji u času smrti ostaviteljae) ako je oporučni nasljednik nedostojan za nasljeđivanjef) ako oporučno nije raspodjeljena sva imovina

Nužno nasljedno pravo je oblik ograničavanja slobode oporučnoga raspolaganja i predstavlja iznimku od pravila da oporučno nasljeđivanje ima prvaenstvo u odnosu na zakonsko

25. ŠTO JE OSTAVINA I RAZLIKA OSTAVINE I IMOVINEOstavina je ukupnost prava I obveza koji su objekt nasljeđivanja.Razlikuje se od imovine jer u imovinu ulaze I neka imovinska prava koja se ne mogu naslijediti ( npr pravo prvokupa, osobne služnosti) dok u ostavinu ulaze samo nasljediva prava I obveze.

26. ŠTO JE LEŽEĆA OSTAVINALežeća ostavina ima svojstvo pravne osobe, a postoji u onim pravnim sustavima koji razlikuju delaciju i akviziciju. Imovina mora imati svoga nositelja, a kako je dosadašnji nositelj mrtav, a novi nositelj još nije stekao ostavinu na koju ima pravo, jedini izlaz je proglasiti ostavinu pravnom osobom. Kod nas to ne postoji no može se osnovati zaklada koja predstavlja pravnu osobu.

27. POSTUPAK PROGLAŠENJA NESTALE OSOBE UMRLOMOPĆA NESTALOST postoji ako je od rođenja nestale osobe proteklo 60 godina ili je vjerojatno da nestala osoba više nije na životu, a od dana nestanka je proteklo više od 5 godina.POSEBNA NESTALOST postoji u svezi s događajem koji je izazvao neku smrtnu opasnost, a od dana nestanka je proteklo 6 mjeseci tj godinu dana ako je nestanak nastao uslijed rata.To je izvanparnični postupak koji se pokreće na inicijativu predlagatelja. Postavlja se staratelj te se javnim oglasom poziva nestalu osobu ili svaku drugu osobu koja o njoj nešto znade da se javi. Protekom roka od tri mjeseca od objavljivanja oglasa uz uvjet da nema obavijesti o nestaloj osobi sud će donijeti rješenje o proglašenju nestale osobe umrlom. Presumpcija smrti je oboriva. Kao dan otvaranja nasljedstva osobe koja je proglašena umrlom smatra se dan kad je rješenje o proglašenju osobe umrlom postalo pravomoćno.

28. PRETPOSTAVKE NASLJEĐIVANJA1. smrt ostavitelja2. nasljednik3. ostavina4. pravna osnova nasljeđivanja

29. NASLJEDNO PRAVO BRAČNOG DRUGA. U KOJIM SLUČAJEVIMA NE NASLJEĐUJEBračni drug ima pravo nasljeđivanja po zakonu samo ako se u času smrti ostavitelja nalazio s njim u valjanom braku. Status bračnog druga dokazuje se izvoddom iz matice vjenačnaih. Radi se o oborivoj predmnjevi što znači da je dopušteno dokazivati suprotnoBračni drug nema pravo na nasljedstvo1. ako je ostavitelj podnio tužbu za rastavu braka ili poništaj braka2. ako njegov brak s ostaviteljem bude proglašen nepostojećim poslije ostaviteljeve smrti iz uzroka za čije

je postojanje nadživjeli bračni drug znao ili je morao znati u vrijeme sklapanja braka3. ako je njegova zajednica života s ostaviteljem bila trajno prestala njegovom krivnjom ili u sporazumu s

ostaviteljem.Izvanbračni drug nema pravo na nasljedstvo ako je njegoa zajednica života s ostaviteljem bila trajno prestala.

30. NASLJEDNO PRAVO STRANIH OSOBAStrani državljani nisu sposobni nasljeđivati po našem pravu, ako naši državljani nisu sposobni nasljeđivati po pravu njihove države. Dakle strani državljani su sposobni nasljeđivati po hrvatskom pravu jedino ako glede toga postoji barem faktična uzajamnost, ali postojanje uzajamnosti se po zakonu predmnijeva. Ako postojanje uzajamnosti dovede u pitanje osoba koja ima u tome pravni interes, mjerodavan podatak o stanju uzajamnosti će se pribaviti od ministarstva koje je zaduženo za vanjeske poslove.

31. NASLJEDNOPRAVNI ZAHTJEVI NAKON PRAVOMOĆNOSTI RJEŠENJA O NASLJEĐIVANJU

a) naknadno pronađena imovina – pronađe li se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju imovina za koju se u vrijeme njegova donošenja nije znalo da pripada ostavini, sud neće ponovno raspravljati ostavinu već će pronađenu imovinu novim rješenjem rasporediti prema ključu diobe iz starog rješenja, iznimno će sud provesto ostavinsku raspravu ako rasprava prije nije vođena

b) naknadno pronađena oporuka - ni ovdje se ostavina neće ponovno raspravljati , nego će je sud proglasiti , a ostavinski sud će o tome obavijestiti zainteresirane osobe i uputiti ich da svoja prava iz oporuke mogu ostvariti u parnici.

c) Novi nasljednik ili zapisovnik - sud neće ponovno raspravljati o ostavini , nego će tu osobu upozoriti da svoje pravo može ostvarivati u parnici isto vrijedi i za zapisovnika.

32. KAKO SE DIJELI OSTAVINA U DRUGOM NASLJEDNOM REDUU drugom nasljednom redu imaju prednost pri nasljeđivanju a) ostaviteljevi roditelji i b) ostaviteljevbračni tj izvanbračni drug, pri čemu je jedna polovina nasljednog prava namjenjena na jednake dijelove ostaviteljevim roditeljima/posvojiteljima a druga – ostaviteljevom bračnom/izvanbračnom drugu.Prema našem pravu ako je ostavitelj imao bračnog/izvanbračnog druga koji ga nasljeđuje tada potomci roditelja ne mogu ostavitelja nslijediti primjenom načela predstavljanja. Ukoliko ostavitelj nije imao bračnog/izvanbračnog druga koji ga nasljeđuje tada postoji mogučnost da potomci ostaviteljevog roditelja/posvojitelja po načelu predstavljanja naslijede dio koji pripada njihovim rodteljima/posvojiteljima.

33. NUŽNO NASLJEDNO PRAVONužno nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se određuje krug osoba kojima je oporučitelj sužan ostaviti određeni dio svoje imovine, odnosno koje imaju pravo na dio ostavine.Prema tome oporučitelj ne može slobodno raspolagati nužnim dijelom. To znači da u ostavini postoje dva dijela jedan je nužni dio kojim oporučitelj ne može slobodno raspolagati i drugi tzv. Raspoloživi dio kojim oporučitelj slobodno raspolaže.Nasljednik nužnog nasljednog prava postaje nasljednikom protiv volje ostavitelja. Postati nasljednikom znači postati univerzalnim, a ne singularnim sukcesorom. Nužnom nasljedniku pripada određeni dio svake

stvari i prava koji čine ostavinu. Oporučitelj može odrediti da nužni nasljednik svoj dio dobije u određenim stvarima, novcu ili pravima, ali to ne mijenja njegov status nasljednika. Nužni dio daje se samo na zahtjev, a nikada po službenoj dužnosti.

34. NUŽNI NASLJEDNICIZN dijeli nužne nasljednike u dvije kategorije:U prvu kategoriju ulaze oni nužni nasljednici koji imaju pravo zahtjevati nužni dio a to su potomci umrlog, njegova posvojčad i njihovi potomci te njegov bračni drug. Nazivaju se i apsolutnim nužnim nasljednicima. Svi ovi nasljednici imaju pravo na jednu polovicu onoga dijela koji bi im pripao po zakonu.U drugu kategoriju spadaju oni nasljednici za koje se traže dvije pretpostavke:

- nasljednici moraju u konkretnom slučaju biti i zakonski nasljednici- moraju biti trajno nesposobni za rad i ne smiju imati nužnih sredstava za život.

Nazivaju se još i relativnim nužnim nasljednicima.U ovu kategoriju spadaju: ostaviteljevi roditelji, posvojitelji i ostali predci.Nužni dio tih nasljednika iznosi jednu trećinu njihova zakonskog dijela.

35. ISKLJUČENJE NUŽNIH NASLJEDNIKARazlozi isključenja iz nužnog dijela su sljedeći:

- nasljednik je povrijedio neku zakonsku ili moralnu obvezu koja proizlazi iz njegova obiteljskog odnosa s ostaviteljem i time se teže ogriješio prema ostavitelju

- nasljednik je namjerno počinio neko teže kazneno djelo prema ostavitelju, njegovom bračnom drugu, djetetu ili roditelju

- nasljednik je učinio kazneno djelo protiv RH ili vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom- nasljednik se odao neradu i nepoštenom životu

ISKLJUČENJE NUŽNIH NASLJEDNIKA TREBA RAZLIKOVATI OD NEDOSTOJNOSTI JER1. prva ustanova važi samo za nužen nasljednike, dok se nedostojnost odnosi na sve nasljednike pa

samim time I na nužne nasljednike2. nedostojnost nastaje po sili zakona, dok isključenje može nastati samo na izričitu izjavu ostavitelja

koja je učinjena u obliku oporuke.

36. LIŠENJE PRAVA NA NUŽNI DIOLišenje nužnoga dijela je iznasljeđenje ostaviteljevoga potomka u korist njegovih potomaka.Izjava o lišenju mora biti izričito dana u oporuci, a osim toga trebaju se ispuniti I dodatni uvjeti.Prva pretpostavka tiče se ostaviteljeva potomka kojega se želi lišiti prava na nužni dio. On mora biti:

- prezadužen- rasipnik

Druga se pretpostavka odnosi na osobe u čiju korist je lišenje ustanovljeno. To mogu biti ostaviteljevi maloljetni unuk ili praunuk ili punoljetni unuk ili praunuk , pod uvjetom da su punoljetni unuk ili praunuk nesposobni za privređivanje.

37 OŠASNA OSTAVINAOšasnost znači u nasljednom pravu činjenicu da ostavitelj poslije smrti nema nasljednika. Imovina koju nema tko naslijediti zove se ošasna ostavina ili kaduktna ostavina.U RH ostavina bez nasljednika postaje vlasništvo općine ili gradaPrema ZN država postaje ostaviteljevim univerzalnim sukcesorom s onakvim pravnim položajem kakav bi inače imao nasljednik. Ipak za razliku od nasljednika koji se može odreći svoga nasljednog prava, država mora prihvatiti nasljedstvo.

37. OSTAVINSKI POSTUPAKOstavinski postupak je skup procesnopravnih radnji suda I stranaka usmjerenih na utvrđivanje I zaštitu nasljednopravnih odnosa.U ostavinskom se postupku utvrđuje:

1. tko su nasljednici umrlog2. koja imovina čini ostavinu

3. koja prava iz ostavine pripadaju nasljednicima, zapisovnicima i drugim osobamaPo svojoj pravnoj prirodi ostavinski postupak je izvanparnični postupak.

38. TIJEK OSTAVINSKOG POSTUPKA1. Prethodne radnje

- sastavljanje smrtovnice- popis ostavine- osiguranje ostavine2. Pokretanje postupka3. Proglašenje oporuke4. Odluka da se ostavina ne raspravlja5. Ostavinska rasprava

39. PRETHODNE MJERE OSTAVINSKOG POSTUPKA1. SASTAVLJANJE SMRTOVNICE - smrtovnica je javna isprava koja sadrži podatke o umrlome, o

osobama za koje je vjerojatno da su njegovi nasljednici, o ostavini, te još nekim relevantnim činjenicama. Jedan dio mrtovnice sastavlja matičar na temelju podataka sadržanih u matici umrlih, a drugi dio smrtovnice sastavlja matičar na temelju obavijesti koje je prikupio od srodnika umrloga kao i od drugih osoba koje su ich mogle pružiti. Matičar ne provjerava te podatke jer oni služe samo kao obavijest sudu kao polazište za vođenje ostavinskog postupka.

2. POPIS OSTAVINE - je mjera koju poduzima nadležno tijelo da bi se itvrdilo od čega se sve sastoji ostavina i koja joj je vrijednost.Svrha popisa ostavine je zaštita prava i interesa nasljednika, zapisovnika, ostaviteljevih vjerovnika i ostalih osoba.. Provodi se po odluci ostavinskog suda. Sud će narediti popis po službenoj dužnosti u sljedećim slučajevima:

- kada se ne zna za nasljednike ili za njihovo boravište- kad su nasljednici osobe koje zbog malodobnosti, duševne bolesti ili drugih okolnosti nisu potpuno

sposobne da se same brinu za svoje poslove- u svim drugim slučajevima kad postoji potreba da se ostavina popiše i procjeni.

Popis se obavlja u nazočnosti dviju punoljetnih osoba, a kada je to potrebno i zu sudjelovanje vještaka3. OSIGURANJE OSTAVINE - ove mjere poduzima nadležno tijelo općinske uprave u sljedećim

slučajevima:- ako su nasljednici nepoznati ili odsutni- ako se radi o nasljednicima koji nisu sami sposobni da upravljaju stvarima iz ostavinske mase- kada druge okolnosti nalažu poseban oprez.

Privremene mjere mogu se sastojati od:- predaje imovine na čuvanje pouzdanoj osobi- predaje gotova nova, vrijednosnih papira i drugih važnih isprava na čuvanje sudu ili javnom

bilježniku

40. ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA DUGOVE OSTAVITELJANasljednici odgovaraju za ostaviteljeve dugove solidarno, ali samo do visine vrijednosti nasljeđene imovine. Čim nasljednikpodmiri ostaviteljeve dugove do visine nasljeđene imovine njegova odgovornost prestaje, a oni ostaviteljevi dugovi koji nisu podmireni postoje i dalje. Za ostaviteljeve dugove odgovaraju svi nasljednici tj oporučni, zakonski, nužni.. Vjerivnik može od bilo kojeg nasljednika tražiti svoju tražbinu, ali svaki je nasljednik dužan ta dugovanja namiriti samo dovisine svoga nasljednog dijela.

41. KOJI SE DAROVI URAČUNAVAJU, A KOJI SE NE URAČUNAVAJU U NASLJEDNI DIOU nasljedni dio uračunava se sve ono što je zakonski ili oporučni nasljednik dobio na dar od ostavitelja za života. Uračunavanje se vrši tako da se najprije nasljednicima koji nisu za života ostavitelja dobili od njega određene darove, prizna i iz ostavine dodijeli odgovarajuća vrijednost. Tek nakon toga ostatak ostavine dijeli se među svim nasljednicimaU nasljedni dio ne uračunavaju se:

- uobičajeni manji darovi- plodovi i koristi koje je nasljednik imao od darovane stvari do ostaviteljeve smrti

- troškovi uzdržavanja i obvezatnog školovanja nasljednika- darovi učinjeni nasljedniku koji se odrekao nasljedstva- darovane stvari vraćene u ostavinu

42. ODRICANJE OD NASLJEDSTVA, NAČINIPravo na odricanje od nasljedstva je sporedno pravo i pripada onoj osobi kojoj pripada to glavno pravo. Odrekne li se nasljednik svojeg nasljednog prava ono prestaje kao da nikada nije ni postojaloAko se odrekao nasljednog prava na temelju oporuke, umjesto njega nasljeđivat će zakonski nasljednici, a ako se odrekao nasljednog prava na temelju zakona nasljeđuju njegovi potomci ali ako se odrekao nasljedstva u svoje ime i u ime svojim potomaka tada nasljeđuju oni zakonski nasljednici koji bi nasljedili da su i ti potomci umrli prije ostavitelja.Nasljednog prava može se odreći nasljedničkom negativno izjavom tj izjavom o odbijanju nasljedstva.Za valjanost nasljedničke izjave potrebna je

- sposobnost osobe koja je izjavu dala- da je njezin sadržaj moguć- da je dana u propisanom obliku- da je dana slobodno bez mana volje

Nasljednička izjava je neopoziva.

43. UGOVOR O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJUUgovorom o doživotnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana doživotno uzdržavati drugu stranu ili neku treću osobu, a druga strana izjavljuje da joj daje svu ili dio svoje imovine s time da je stjecanje stvari i prava odgođeno do smrti primatelja uzdržavanja.

44. UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRŽAVANJUUgovorom o dosmrtnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana uzdržavati drugu stranu ili neku treću osobu do njezine smrti, a druga se strana obvezuje prenijeti joj za života svu ili dio svoje imovine.

STVARNO PRAVO

UVOD

1. DOBRA OD INTERESA ZA RH

Dobra proglašena od osobitog interesa za RH uživaju njezinu osobitu zaštitu, a to 1. opća dobra ali mogu biti i 2. stvari koje su predmet prava vlasništva. Dobra od interesa za RH proglašena ustavnom normom su more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga priridna bogatsva., a mogu biti i zemljišta, šume, biljni i životnjiski svijet, nekretnine i stvari od osobitog kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja.Glede dobara od interesa za RH uspostavljaju se posebna pravna uređenja koja su u pravilu javnopravne prirode. Za ta će se dobra primjenjivati prije svega norme toga posebnog uređenja,a tek podredno opća pravila stvarnog prava.

2. IZVLAŠTENJE U INTERESU RH

Nekretnina se može izvlastiti, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, kada je to potrebno radi izgradnje objekata ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske i kada se ocijeni da će se korištenjem

nekretnine, za koju se namjerava predložiti izvlaštenje, u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem te nekretnine na dosadašnji način Nekretnina se može izvlastiti radi izvođenja radova ili izgradnje objekata gospodarske infrastrukture (prometna, telekomunikacijska, vodoprivredna, energetska), zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih objekata, industrijskih, energetskih, prometnih i telekomunikacijskih objekata, objekata za potrebe hrvatskog pravosuđa, vojske i policije te istraživanja i eksploatacije rudnog i drugog blaga.

Izvlaštenjem nekretnina postaje vlasništvo korisnika izvlaštenja (potpuno izvlaštenje). Potpunim izvlaštenjem prestaju pored prava vlasništva prijašnjeg vlasnika i druga prava na toj nekretnini. Potpuno izvlaštenje zemljišta obuhvaća i zgradu i druge građevinske objekte koji se na njemu nalaze.

Nepotpunim izvlaštenjem ograničava se pravo vlasništva na nekretnini (služnost i zakup). Nepotpunim izvlaštenjem može se ustanoviti služnost na zemljištu ili zgradi. Zakup se može ustanoviti samo u slučaju kad se zemljište s obzirom na svrhu za koju se zakup predlaže, ima koristiti samo ograničeno vrijeme, a najviše do 5 godina u svrhu istraživanja rudnog i drugog blaga, korištenja kamenoloma, vađenja gline, pijeska i šljunka i sl. Ako se uslijed korištenja zemljišta na temelju zakupa uništi kultura zemljišta tako da se ono ne može koristiti na dosadašnji način vlasnik može zahtijevati da se izvrši potpuno izvlaštenje.

3. JAVNA DOBRA – VRSTE, PRIMJERI

Javna dobra su ona dobra koja su imovini države ili drugih javnopravnih subjekata. Javna dobra su u vlasništvu RH, jedinica lokalne samouprave, jedinica područne samouprave, te ustanova.

Javna dobra su objekt stvarnih prava, a RH i druge pravne osobe javnog prava koje su nositelji prava vlasništva imaju kao vlasnici u pravnim odnosima jednak položaj kao i privatni vlasnici.Razlikujemo sljedeća javna dobra:

a) JAVNA DOBRA U OPĆOJ UPORABI ( njima se može svatko služiti na način koji određuje tijelo ili ustanova kojoj je ta stvar dana na upravljanje npr auto-cesta)

b) JAVNA DOBRA U JAVNOJ UPORABI ( te stvari su namjenjene za neposredno izvršavanje prava i dužnosti RH, njezinih tijela i ustanova npr zgrade Sabora, Vlade, državnih sveučilišta, fakulteta, škola itd.)

c) JAVNA DOBRA KOJA NISU NAMJENJENA NI ZA OPĆU NI ZA JAVNU UPORABU ( te se stvari nalaze u tzv financijskoj imovini države npr državna poljoprivredna zemljišta, šume, na kojima će vlasničke ovlasti izvršavati tijelo nadležno za određivanje namjene, a čisti prihod od tih stvari dio je državnog prihoda)

4. JEDNOSTAVNE I SASTAVLJENE STVARI, PRIMJERI

Ponekad se pravi razlika između jednostavnih i sastavljenih stvari. S fizičkog stajališta svaka je stvar sastavljena od dijelova..Razlika je u tome što su neki dijelovi odvojivi, a drugi neodvojivi. Na odvojivim dijelovima može postojati neko posebno pravo treće osoberazličito od prava na cijeloj stvari (npr čamac je u vlasništvu jedne osobe, a izvanbrodski motor je vlasništvo druge osobe jer je on od nje posuđen). Idealni dijelovi stvari nisu njezini dijelovi poput tjelesnih stvari već se smatraju posebnim stvarima.

5. NAČELA STVARNOPRAVNOG UREĐENJA

1. NAČELO PRIVATNOPRAVNE VALSTI NA STVARI2. NAČELO ZATVORENOG BROJA VRSTA STVARNIH PRAVA3. NAČELO ODREĐENEOSTI

4. NAČELO PUBLICITETA

1. NAČELO PRIVATNOPRAVNE VLASTI NA STVARI - ovo načelo daje privatnopravnim subjektima neposrednu, za svakog mjerodavnu, razmjerno trajnu pravnu vlast na stvari. Pravna vlast koju glede stvari imaju nositelji stvarnih prava razmjerno je trajne naravi. U našem suvremenom pravnom poretku vrijedi načelo nezastarivosti stvarnih prava (iznimka su služnosti)Nositelji stvarnog prava imaju neposrednu pravnu vlast na stvari što međutim ne znači da on svoju vlast ne bi mogao izvršavati i posredno. On može drugoj osobi prepustiti izvršavanje čina vlasti glede stvari.Pravna vlast koja pripada subjektima stvarnih prava djeluje apsolutno. Ono ovlašćuje svoga nositelja da ima glede neke stvari neposrednu pravnu vlast koju je svatko dužan poštovati, što znači da se svatko treba suzdržavati od svega čime bi bespravno povrijedio pravnu vlast nositelja stvarnog prava.

2. NAČELO ZATVORENOG BROJA VRSTA STVARNIH PRAVA - ovo načelo podrazumijeva a) ograničenje vrsta stvarnih prava b) ograničenje sadržaj svake vrste stvarnih prava c) nedjeljivost sadržaja svakoga pojedinog stvarnog prava.

3. NAČELO ODREĐENOSTI - svako pojedinačno subjektivno pravo može postojati jedino a) glede točno određenog pojedinačnog objekta b) s točno određenim sadržajem.a) Predmet (objekt) svakog pojedinog subjektivnog stvarnog prava je uvijek neka individualno

određena pojedinačna, samostalna stvar.b) Određenost sadržaja stvarnih prava postiže se načelom ograničenja sadržaja stvarnih prava. Bitni

sadržaj stvarnih prava u našem pravnom poretku je sljedeći:- PRAVO VLASNIŠTVA je pojmovno bezgranično tj stvarno pravo na stvari koje ovlašćuje svoga

nositelja da s tom stvari i koristima čini što ga je volja.- SLUŽNOST je ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na

određeni način služi tom stvari ma čija ona bila.- PRAVO IZ STVARNOG TERETA je ograničeno stvarno pravo koje korisnika stvarnog tereta na

nekoj nekretnini ovlašćuje da mi se na teret vrijednosti te nekretnine ponavljano daju stvari ili čine radnje koje su sadržaj stvarnog tereta

- PRAVO GRAĐENJA je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje ovlašćuje svoga nositelja da na površini ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a svagdašnji vlasnik je to dužan trpjeti

- ZALOŽNO PRAVO je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena , namiri iz vrijednosti te stvari ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je to dužan trpjeti.

4. NAČELO PUBLICITETA - zaštita povjerenja nužno je povezana s načelom publiciteta. Za onoga tko bi vjerovao da je stanje koje vidio u zemljišnoj knjizi točno, a ono se razlikuje od slike koju je on dobio uvidom u te knjige postoji zaštita. . Štiti se samo ona osoba koja je postupala u dobroj vjeri tj pošteno, a pošteno je postupala ona osoba koja nije znala da je pravno stanje drukčije nego što je izgledalo prema posjedu ili prema upisima u zemljišne knjige.

6. NEKRETNINA

Nekretnina je stvar koju se ne može premještati s jednoga mjesta na drugo bez povrede njezine biti. Nekretnina je zemljišna čestica i njezine pripadnosti ( sve ono što je sa zemljinom česticom trajno spojeno na ili ispod njezine površine). Zemljina čestica je dio površine zemljine kore koji je geometrijski određen i koji ima specifičnu oznaku čime se razlikuje od svoga ostaloga zemljišta (katastarska oznaka). Kao samostalne nekretnine tretirajum se idealni dijelovi nekretnina, pravo građenja.Kod nekretnine je temeljno načelo jedinstvenosti nekretnine po kome nekretninu čini zemljište sa svime što je s njim trajno spojeno. Pripadnosti nekretnine su :

a) njezini dijelovib) njezin prirastc) njezini plodovi dok nisu odvojenid) njezini pripatci ( npr kod poljoprivrednog zemljišta pripatci su strojevi za obradu zemlje,

stoka za daljnju poljop. proizvodnju.

7. POKRETNINA

Pokretnina je pojedinačno određena stvar koju se može premještati s jednoga mjesta na drugo, a da joj se ne povrijedi bit.

Pripadnosti pokretnine su:a) dijelovi stvarib) prirast stvaric) neodvojeni plodovid) pripatci (pertinencije)

Prirast neke stvari je ono što joj je izvana pridošlo i razmjerno se trajno s njom sjedinilo da je postalo dijelom te stvari. Prirast dijeli pravnu sudbinu stvari. Prirast postoji ako rastavljanje nije moguće faktički (jer je ono što je priraslo postalo bitnim dijelom glavne stvari) gospodarski ( jer bi iziskivalo nerazmjerno velike troškove) ili pravno ( jer nije dopušteno).

Pripadak neke stvari je pokretna stvar, fizički samostalna, koju je njezin vlasnik namijenio da kao sporedna trajno služi svrsi neke druge stvari kao glavne, ali jedino ako prema shvaćanju u prometu ona može biti pripatkom te stvari, te ako stoji u takvom prostornom odnosu s glavnom stvari koji odgovara toj namjeni.

8. OPĆA DOBRA

Opća dobra su stvari koje nisu sposobne biti objekti ničijih stvarnih prava, nego služe zajedničkim potrebama svih ljudi. Stvar je opće dobro kada zbog svojih naravnih osobina nije prikladna da bude u vlasti bilo koje fizičke ili pravne osobe pojedinačno, ali svakome može služiti za njegove potrebe, a i svima za opće potrebe. To su zrak, rijeke, jezera, mora morska obala. Nitko ne može imati opće dobro kao cjelinu u privatnom vlasništvu, no to nipošto ne znači da netko ne bi mogao imati u vlasništvu stvari nastale izdvajanjem dijelova općeg dobra. Subjekt koji neposredno vodi brigu i upravlja općim dobrima je RH koja može na određeno vrijeme i naplatno dati koncesiju pojedinoj osobi za neku posebnu uporabu i korištenje općeg dobra.

9. STVAR

Predmet stvarnog prava je pojedinačna stvar, a ta može biti 1.pokretnina i 2 nekretnina. U slučaju sumnje da li je nešto pokretnina ili nekretnina smatra se da je pokretnina. Predmet stvarnog prava može biti i 3 entitet koji nije stvar, ali ga je zakon pravno izjednačio sa stvarima.

POSJED

10. KONCEPCIJA POJMA POSJEDA? (SUBJEKTIVISTIČKA, OBJEKTIVISTIČKA) POSTOJI LI RAZLIKA IZMEŠU POSJEDA I DENETNCIJE

Posjed je pravno relevantna faktična vlast koji neka osoba ima u društvu glede određene stvari.Postoje dva shvaćanja o pojmu posjeda: SUBJEKTIVISTIČKA KONCEPCIJA smatra da je posjed spoj tijela i duha OBJEKTIVISTIČKA KONCEPCIJA smatra posjed samo faktičnom vlasti na stvari. Ovu koncepciju prihvaća i naš pravni poredak.Često se postavlja pitanje zašto pravni poredak pruža zaštitu posjeda, te su nastale razne teorije:

- APSOLUTNE TEROIJE pronalaze razloge zaštite posjeda u samom posjedu- RELATIVNE TEORIJE pronalaze razloge pravne zaštite posjeda ne u samom posjedu već izvan

njega. Može se štiti i posjed koji nije utemeljen na pravu, ali pravni poredak njemu ne pruža zaštitu zbog samog posjeda, nego u želji da se zaštiti vlasnika.

- TEORIJA MIRA izražava shvaćanje da pravna zaštita posjeda u prvom redu služi zaštiti javnoga reda i mira, dakle zaštiti općeg interesa, da se faktična stanja ne mijenjaju samovlasno. Ovoj teoriji bilo je prigovora za štiti opći interes i tako je nastala

- TEORIJA KONTINUITETA po kojoj pravna zaštita posjeda leži u svačijem interesu da se održi kontinuitet odnosa u kojima ljudi žive.

DETENCIJA je držanje tuđeg posjeda i raspolaganje njime na temelju ugovora, dok je POSJED faktična vlast neke osobe na određenoj stvari.

11. POMOČNIK U POSJEDOVANJU

Pomočnik u posjedovanju je osoba koja neposredno poduzima one čine kojima se izvršava faktična vlast na stvari, ali koja time ne izvršava nikakvu svoju, nego isključivo tuđu faktičnu vlast. S obzirom da ne izvršava svoju nego tuđu faktičnu vlast pomoćnik nije posjednik tako da i ovdje postoji neposredan posjed od strane posjednika koji se samo izvršava preko pomočnika. Pomoćnik se pokorava posjednikovim nalozima, pomoćnik može biti svaka osoba koja se s posjednikom stvari nalazi u radnom ili sličnom odnosu, član je njegova domačinstva i dr.

12. POSREDAN POSJED

Posredni posjed stvari postoji ako neposredni posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ujedno izvršava i vlast za drugoga. Najčešće se kao neposredni posjednik javlja plodouživatelj, zakupnik, najmoprimac i dr, a kao posredni posjednik najčešće je vlasnik stvari.

13. SAMOSTALNI I NESAMOSTALNI POSJED

SAMOSTALNI posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava time ničiju tuđu višu posrednu vlast.NESAMOSTALNI posjed postoji kada posjednik posjeduje stvar priznajući višu vlast posrednoga posjednika.Za svaki posjed predmnjeva da je samostalni.

14. INDIVIDUALNI POSJED I SUPOSJED, VRSTE SUPOSJEDA

INDIVIDUALNI posjed postoji kada na jednom stupnju posjedovanja stvar posjeduje samo jedna osobaSUPOSJED postoji kada isti posjed ima više osoba, kada na istom stupnju posjedovanja stvar posjeduje više osoba

a) OBIČAN SUPOSJED postoji kada svaki od suposjednika može izvršavati suposjed nezavisno od ostalih suposjednika

b) ZAJEDNIČKI SUPOSJED postoji kada ni jedan od suposjednika ne može izvršavati suposjed nezavisno od ostalih nego samo u zajednici s ostalima.

15. IDEALNI POSJED

Idealni posjed nije posjed u pravom smislu riječi, nego je naziv za privatnu vlast glede neke stvari koji ima neka osoba kroz to što joj je javna vlast svojom odlukom ili neposredno zakonom predala stvar u posjed, proglasivši je posjednikom, premda ona stvar koš faktično ne posjeduje.Idealan posjed može biti posjed stvari ili prava. Javlja se u obliku : 1. nasljedničkog posjeda 2. posjeda ošasne ostavine 3. posjeda nekretnine na temelju rješenja o dosudi , kada je sud svojim zaključkom predao posjed kupcu.

16. TABULARNI POSJED

Tabularni posjed je činjenica da je u zemljišnim knjigama pravo vlasništva nekretnine ili neko drugo pravo upisano u korist određene osobe. To se najčešće događa kada je pravo pogrešno upisano u korist neke osobe pa je to isto neka vrsta idealnog posjeda. Tabularni posjed ne dovodi do tabularne dosjelosti ma koliko dugo trajao.17. STJECANJE POSJEDA STVARI

Stvar se u posjed stjecatelja predaje: 1. TJELESNOM PREDAJOM 2. OČITOVANJEM VOLJE.

TJELESNA PREDAJA je dvostrani voljni čin koji se sastoji od toga što dotadašnji posjednik fizički predaje, a stjecatelj prima stvar u posjed. Javlja se u više oblika:

1. prava predaja zbiva se doslovnim uručenjem stvari stjecatelju u ruke2. predaja putem uzimanja stvari uz dozvolu3. predaja putem dovođenja stvari u krug stjecateljeve faktične vlasti4. predaja stvari putem predaje sredstava posjedovanja5. tjelesna predaja posjeda putem zastupnika

STJECANJE POSJEDA OČITOVANJEM VOLJE zbiva se činom dvostranog očitovanja volje dotadašnjeg posjednika da predaje faktičnu vlast glede stvari stjecatelju i stjecateljevog očitovanja volje da je prima. Stjecanje posjeda očitovanjem volje javlja se u sljedećim oblicima: 1. PREDAJA KRATKOM RUKOM (traditio brevi manu) - je čin predaje neposrednoga posjeda osobi koja se već nalazi u položaju da izvršava akte faktične vlasti glede stvari. Tjelesna predaja u ovom slučaju nije potrebna jer stjecatelj već izvršava akte faktične vlasti na stvari. (npr. Pomoćnik u posjedovanju pretvara se u neposrednog posjednika)

2. PRENOŠENJEM PRAVA ZAHTJEVATI PREDAJU STVARI ( cessio vindicationis) - obavlja se pravnim poslom između stjecatelja i dosadašnjeg posrednoga posjednika kojim mu ovaj prenosi svoje pravo što ga ima u pravnom odnosu s neposrednim posjednikom ( npr. Prodaja stvari koja je posuđena pri čemu kupac stječe pravo da zahtjeva od posudovnika predaju stvari u neposredan posjed)

3. OSNIVANJE PRAVA NA PREDAJU STVARI (constitutum possessorium) - ovdje dotadašnji posjednik posjeduje i dalje, ali drukčije nego do tada. Njegov je posjed postao niži u odnosu na posredan posjed koji je stekao stjecatelj ( netko proda stvar ali je zadrži u posjedu, najmoprimac)

18. POSJED PRAVA SLUŽNOSTI

Predmetom posjedovanja su stvari i prava stvarnih služnosti. Posjed prava stvarne služnosti znači faktično izvršavanje sadržaja stvarne služnosti glede neke nekretnine. To je jedini oblik posjedovanja prava u nas, ali je u praksi izjednačen s posjedom stvari. Razlikujemo AFIRMATIVNE STVARNE SLUŽNOSTI koje se u korist jedne nekretnine kao povlasne izvršavaju na drugoj nekretnini kao poslužnoj, a što onaj čija je poslužna nekretnina trpi..NEGATINVE STVARNE SLUĆNOSTI su one koje se ne izvršavaju na poslužnoj nekretnini, nego ih se izvršava time što onaj čija je poslužna nekretnina u korist povlasne nekretnine propušta činiti na svojoj nekretnini nešto što bi inače činio.

19. NAČELO TRAJNOSTI

Posjed nije trenutačno nego relativno trajno stanje. Posjed traje od trenutka stjecanja pa sve dok ne nastupi okolnost koja ga okončava. Načelo trajnosti posjeda čini da posjedniku ne prestaje posjed, niti mu se prekida posjedovanje samim time što je on kroz duže ili kraće vrijeme propuštao ili je bio spriječen izvršavati posjedovne čine.

20. KAKVOĆA POSJEDA

Posjed koji ima sve tri osobine što znači da je istodobno zakonit, istini i pošten naziva se publicijanski posjed (po publicijanskoj tužbi koju može uložiti posjednik kao da je vlasnik)uzukapioni posjed ( jer se može redovitom dosjelošću pretvoriti u pravo) ili kvalificirani posjed ( po činjenici da je takav posjed kvalificiran na tužbu i za dosjelost)

21. ZAKONIT I NEZAKONIT POSJED

ZAKONIT je onaj posjed koji ima valjani pravni temelj toga posjedovanja. NEZAKONIT je onaj posjed koji uopće nema nikakv pravni temelj ili mi temelj nije valjan

22. ISTINIT I NEISTINIT POSJED

ISTINIT posjed je onaj koji nije stečen na protupravan način, odnosno koji nije nastao silom, ni potajno, ni zlouporabom povjerenja.

NEISITINIT posjed je onaj koji je stečen silom, potajno ili zlouporabom povjerenja.Pod silo se razumijeva fizička sila i prijetnja. Posjed je stečen potajno ako je stečen prijevarom, krađom ili drugi potajni način.Pod stjecanjem posjeda zlouporabom povjerenja smatraju se svi oni načini stjecanja posjeda u kojima je stjecatelj već imao neku poziciju glede tuđe stvari , ali ju je samovlasno pretvorio iz neposjeda u posjed.

23. POŠTEN I NEPOŠTEN POSJED

Posjed je POŠTEN ako posjednik ne zna da mu ne pripada pravo na posjed, a to njegovo neznanje je ispričivo.

Posjed je NEPOŠTEN ako je posjednik prigodom stjecanja znao da mu ne pripada pravo na posjed ili je tada s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da mu pripada pravo na posjed..

24. PREDMNJEVE O POSJEDU. KADA KAŽEMO DA JE POSJEDNIK POŠTEN

Za svaki posjed predmnijeva da je pošten sve dok se ne dokaže suprotno. Radi se o oborivoj predmnijevi, a teret dokaza leži na strani koja tvrdi da je nepošten.

Za svakoga se posjednika predmnijeva da samostalno posjeduje dok se ne dokaže suprotno.Postoji i predmnijeva vlasništva, Javlja se u obliku opće predmnijeve posjednikova vlasništva pokretnine po kojoj se predmnijeva da je samostalni posjednik pokretne stvari.Postoji i posebna predmnijeva posjednikova vlasništva s ofenzivnim djelovanjem kod tzv publicijanskog posjednika stvari čiji je posjed kvalificiran ( istodobno zakonit, istinit i pošten).

25 FUNKCIJE POSJEDA

1.AKVIZITIVNA FUNKCIJA POSJEDA - stjecanje stvarnih prava moguće je samo ako stjecatelj stekne posjed na predmetu stvarnog prava koje se stječe - stjecatelj stvarnog prava ujedno je odmah i posjednik. U pravilu se bez stjecanja posjeda ne može steći pravo vlasništva na pokretninama jer je potrebna tradicija ili predaja posjeda

2. PUBLICITETNA FUNKCIJA POSJEDA - pravni učinci koji slijede iz publicitetne funkcije posjeda su da je moguće steći stvar i od posjednika koji nije nositelj prava na stvar i da posjednik odgovara umjesto vlasnika za štetu od opasne stvari koju posjeduje.. Na ovoj funkciji grade se važni pravni učinci kao što su mogučnost da se stekne pravo i od prividnog vlasnika i zaštita posjednika koji vraća stvar njezinom vlasniku, ako ju je pošteno stekao u svoj posjed.

3. KONTINUITETNA FUNKCIJA POSJEDA - neophodno je da socijalni odnosi budu što stabilniji, da se održava njihov kontinuitet kako ne bi trpjeli interesi koji se zadovoljavaju njima. Teži se što manjim potresima nastalim samovlasnim činima. Funkciju održavanja kontinuiteta i stabilnosti socijalnih odnosa glede stvari izvršava posjed kroz svoje pravne učinke koji se pokazuju preko 1. zaštite posjeda od smetanja i 2. mogućnosti da se putem dosjelosti dugotrajan posjed pretvori u subjektivno stvarno pravo.

26. ZAŠTITA POSJEDA

Pravo na zaštitu posjeda nastaje ako postoji nečiji čin smetanja i ako je taj čin samovlastan.Pravo na zaštitu posjeda nastaje za posjednika samovlasnim smetanjem njegovoga posjeda, trajanje prava na zaštitu posjeda ograničeno je subjektivnim rokom od 30 dana od kada je posjednik saznao za smetanje i tko je posjed smetao, te objektivnim rokom od godine danaPravo na zaštitu posjeda posjednik može ostvariti 1. putem suda u posebnom postupki zbog smetanja posjeda ili 2. putem samopomoći.

27. SAMOPOMOĆ, 2 PRETPOSTAVKE, ROKOVI

Defenzivna samopomoć je obrana postojećeg posjeda, a ofenzivna samopomoć ponovno uspostavljanje oduzetog posjeda. Samopomoć je dopuštena samo ako ispune tri pretpostavke

1. neposredna opasnost jer je čin smetanja u tijeku ili je već dovršen2. samopomoć je nužna jer bi sudska pomoć stigla prekasno3. da za zaštitu posjeda ne bude primijenjena sila veće jakosti, nego je primjerena okolnostima

Rok za samopoć je 30 dana od saznanja za čin smetanja i počinitelja, a najduže godinu dana od počinjenoga smetanja. ( prekluzivni rok)

28. SUDSKA ZAŠTITA PSOJEDA

Postupak zbog smetanja posjeda uređen je Zakonom o parničnom postupku. Postupak je hitan i sumaran, raspravlja se samo ima li tužitelj pravo na zaštitu posjeda putem suda a a ko ima na koji način će se ostvariti to pravo.. U ovom postupku zabranjuje se da se raspravlja i odlučuje o pravu na posjed, o pravnom temelju posjeda, o poštenju posjednika i dr.

Aktivno je legitimiran na podnošenje posjedovne tužbe posljednji faktični i mirni posjednik stvari ili prava čiji je posjed samovlasno smetan. To može biti posredni ili neposredni posjednik, te suposjednici i nasljednici. Pomoćnik u posjedovanju ne može biti aktivno legitiman.

Pasivno je legitimirana osoba koja je samovlasno smetala tuđi posjed uznemirivši ga ili oduzevši.

Tužbeni zahtjev sastoji se od tri elementa:1. od zahtjeva da se utvrdi čin smetanja tužiteljevoga posjeda2. da se tuženome naredi uspostava ranijeg posjedovnoga stanja3. da se zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, sve pod prijetnjom ovrhe ne bude li tuženik to

sam u određenom roku dobrovoljno izvršio.

Rok za sudsku zaštitu iznosi 30 dana od saznanja za smetanje i počinitelja, a najdulje godinu dana od čina smetanja. Rok je prekluzivan, a ne zastaran tako da njegovim istekom prestaje za posjednika pravo na zaštitu posjeda od smetanja..

29. PRIGOVORI TUŽENIKA

Tuženik smije stavljati prigovore koji se odnose na sljedeća pitanja:

1. ima li tužitelj posjed kakav se štiti2. je li tuženik uznemirio ili oduzeo taj posjed3. nije li istekom prekluzivnih rokova tužitelju prestalo pravo na sudsku zaštitu4. nije li uspostavljanje prijašnjega posjedovnoga stanja faktično nemoguće ili nedopušteno

U sporovima zbog smetanja posjeda sud odluku donosi u obliku rješenja.Izreka rješenja kojim je usvojen tužbeni zahtjev ima tri glavna dijela:

1. utvrđivanje posjeda i čina smetanja2. naredba tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje3. zabrana takvoga ili sličnoga čina smetanja ubuduće

U rješenju sud određuje rok uza dobrovoljno izvršenje onoga što je naredio (paricijski rok) prema okolnostima pojedinoga slučaja, pa ga može odrediti u kraćem trajanju od inače propisanih 15 dana. Može odrediti da rješenje treba izvršiti odmah.

Rok za podnošenje žalbe je svega 8 dana. Ona u pravilu odlaže izvršenje rješenja – suspenzivna je i nju će uvijek rješavati viši sud..

30. PRESTANAK POSJEDA

Posjed je APSOLUTNO PRESTAO ako je uopće prestao postojati.Posjed je RELATIVNO prestao ako je prestao dotadašnjem posjedniku, ali nije prestao postojati, nego je prešao na neku drugu osobu.

U APSOLUTNI PRESTANAK POSJEDA STVARI ubrajaju se:1. propast, gubitak stvari2. napuštanje posjeda stvari3. oduzeće znači prestanak posjeda stvari ako neka osoba jednostranim činom oduzme stvar

posjedniku.

RELATINI PRESTANAK POSJEDA STVARI1. ako dođe do predaje posjeda drugoj osobi2. ako dođe do nasljeđivanja posjeda.

APSOLUTNI PRESTANAK POSJEDA PRAVA1. nemogućnost izvršavanja prava (propast poslužne nekretnine)2. gubitak posjeda povlasne nekretnine odreknuće os posjeda prava3. oduzeće posjeda prava

RELATIVNI PRESTANAK POSJEDA PRAVA1. prelaskom posjeda na drugu osobi2. nasljeđivanjem posjeda prava

ZEMLJIŠNE KNJIGE

31. SUSTAVI UPISA U ZEMLJIŠNE KNJIGE - TITLE, DEEDS REGISTRATION

U pravnim poretcima angloameričkoga pravnoga kruga razvila su se dva sustava publiciranja stvarnih prava na nekretninama. Prvi je Deeds Registration sustav koji se temelji na polaganju isprava u javnu knjigu. Drugi je Title Registration sustav koji se temelji na neposrednom upisivanju u javne knjige. U pojedinim federalnim državama SAD primijenjen je ili jedan ili drugi sustav.

32. KATASTAR, KOJE PODATKE SADRŽAVA, ZAŠTO SU ZNAČAJNI, TKO GA VODI, OSNOVNA JEDINICA

Najveću važnost za zemljišne knjige ima katastar zemljišta.

KATASTAR ZEMLJIŠTA je javna evidencija o zemljištima koja sadrži podatke o zemljištima glede njihova položaja, oblika, površine, izgrađenosti, načina iskorištavanja, proizvodne sposobnosti, katastarskog prihoda i korisnika. Podaci iz katastra zemljišta namijenjeni su gospodarskim, pravnim, upravnim, poreznim, statističkim i drugim potrebama.

KATASTARSKA ČESTICA (parcela) je osnovna jedinica katastra zemljišta koja se definira kao dio zemljišta koji se iskorišćuje na isti način i pripada istom korisniku. Svaka je katastarska čestica označena posebnim brojem katastarske čestice i nazivom katastarske općine u kojoj leži.

KATASTARSKA OPĆINA je osnovna teritorijalna jedinica za koju se izrađuje katastar zemljišta. U pravilu obuhvaća samo jedno naseljeno mjesto ali može obuhvaćati i više mjesta.Pitanje katastra uređuje Zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta.

33. NAČELA ZEMLJIŠNOKNJIŽNOG UREĐENJA

1. NAČELO STVARNOSTI- određuje što je predmet upisa u zemljišne knjige ( a to su sva stvarna prava (vlasništvo, služnosti založno pravo, pravo građenja i stvarnog tereta) ali i neka obvezna prava (pravo prvokupa, najma, zakupa i dr))

2. NAČELO UPISA - kojim je određeno kako upis djeluje na stjecanje, promjenu, prijenos i prestanak knjižnih prava.

3. NAČELO KNJIŽNOG PREDNIKA – po kojem su upisi u zemljišnu knjigu dopušteni samo protiv osobe koja je u času podnošenja prijedloga za upis već upisana u zemljišnoj knjizi kao nositelj knjižnog prava.

4. NAČELO JAVNOSTI - znači da su zemljišne knjige javne, jer je njihov sadržaj svima dostupan, a uvid u njih svima slobodan.

5. NAČELO POVJERENJA - kojim se štite treće osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnoknjižnog stanja u slučajevima kad se zemljišnoknjižno stanje razlikuje od stvarnoga pravnoga stanja nekretnina.

6. NAČELO PRIVOLE - kojim se određuje da se upisi u zemljišne knjige mogu provoditi samo uz obostranu privolu osobe koja upisom stječe pravo i osobe čije se pravo ograničava, prenosi na drugoga ili ukida.

7. NAČELO ZAKONITOSTI - određuje da je zemljišnoknjižni sud dužan po službenoj dužnosti ispitati postoje li sve zakonske pretpostavke za upis u zemljišne knjige.

8. NAČELO PRVENSTVA - uređuje pravne učinke upisa prema drugim upisima ovisno o vremenskom redoslijedu kojim su upisi provedeni. Ranije podnesen prijedlog za upis ima bolje mjesto u prvenstvenom redu od prijedloga koji je podnesen kasnije. Ako je zemljišnoknjižnom sudu istodobno stiglo više prijedloga za upis, upisana prava imat će isti prvenstveni red. Do promjene prvenstvenog reda može doći samim brisanjem prava koje je bilo na ranijem boljem mjestu u redu prvenstva.,a druga mopgučnost je da nositelji knjižnih prava sporazumno na temelju pravnog posla promijene prvenstveni red.

9. NAČELO POTPUNOSTI - u skladu s njim zemljišne knjige pružaju prikaz cjelokupnoga stanja glede određene nekretnine.

10. NAČELO ODREĐENOSTI - zahtjeva da svaki upis u zemljišne knjige bude samostalna i potpuno određena pravna cjelina.

11. NAČELO PREGLEDNOSTI - određuje da zemljišne knjige moraju biti uređene tako da se iz njih može lako i brzo saznati cjelokupno pravno stanje upisanih nekretnina, to se postiže upisom u glavnu knjigu i zbirci isprava

34. NAČELO KNJIŽNOG PREDNIKA, IZNIMKE

Iznimke od pravila da je upis moguć samo ako je pravo stečeno od knjižnoga prednika su1. ako posljednji stjecatelj dokaže ispravama podobnim za upis neprekinuti niz izvanknjižnih

stjecanja od knjižnoga prednika do sebe2. ako nasljednik otuđi pravo koje je s nasljednika prešlo na njega, stjecatelju će se dopustiti upis

prava neposredno iza ostavitelja.

35. KADA UPIS U ZEMLJIŠNE KNJIGE IMA DEKLARATORNI, A KADA KONSTITUTIVNI UČINAK

Kada se stvarna prava stječu, prenose, ograničavaju ili ukidaju na temelju pravnog posla tada upis u zemljišne knjige ima konstitutivni učinak jer je to pretpostavka derivativnog stjecanja.A kada je do stjecanja, ograničavanja ili prestanka stvarnog prava došlo na temelju odluke suda, drugoga tijela, zakonom ili nasljeđivanjem tada upis u zemljišne knjige ima deklaratorni učinak. Tada je stjecatelj stvarnog prava ovlašten ishoditi upis stečenoga prava u glavnu knjigu.. Upis obveznih prava također ima deklaratorni učinak..

36. GLAVNA KNJIGA - OD ČEGA SE SASTOJI ZK ULOŽAK

GLAVNA KNJIGA je dio zemljišne knjige u koji se upisuju nekretnine i promjene na nekretninama te stvarna prava na nekretninama i promjene tih prava. U nju se upisuju sva zemljišta jedne katastarske općine. Za svaku se katastarsku općinu vodi posebna glavna knjiga. Glavna se knjiga sastoji od zemljišnoknjižnih uložaka.

ZEMLJIŠNOKNJIŽNI ULOŽAK je dio glavne knjige u koji se upisuje jedno zemljišnoknjižno tijelo i sve promjene na njemu, knjižna prava koja se odnose na to zemljišnoknjižno tijelo i promjene tih prava te druga prava i činjenice .U zemljišnoknjižni uložak upisuje se samo jedno zemljišnoknjižno tijelo.Zemljišnoknjižno tijelo je jedna ili više katastarskih čestica koje se nalaze u istoj katastarskoj općini i pripadaju istom vlasniku te nisu različito opterećene.ZEMLJIŠNOKNJIŽNI ULOŽAK SASTOJI SE OD TRI DIJELA

1. Posjedovnica - u nju se upisuju svi sastavni dijelovi zemljišnoknjižnog tijela tj sva zemljišta te katastarski podaci o njima kao što su oznaka, naziv zemljišta, kultura, površina, pobliže identifikacijske oznake za zgrade. Od stvarnih prava upisuju se samo ona koja postoje u korist zemljišnoknjižnog tijela (list A)

2. Vlastovnica - u nju se upisuju podaci o vlasniku nekretnine. Upisuju se i ograničenja kojima je vlasnik osobno podvrgnut.(list B)

3. Teretovnica - u nju se upisuju stvarna i druga prava kojima je opterećeno zemljišnoknjižno tijelo kao što su založno pravo, osobne i stvarne služnosti, stvarni tereti, pravo građenja, obvezna prava, koncesije i dr. (list C)

37. ŠTO JE PODULOŽAK I ŠTO SE NJIME EVIDENTIRA

Poduložak je sastavni dio zemljišnoknjižnoga uloška koji se otvara za idealni dio određenoga suvlasnika i u koji se provode upisi koji se odnose na taj idealni dio. Nakon što se otvori poduložak svi se upisi glede suvlasničkoga dijela za koji je otvoren provode samo u podulošku.

38. VRSTE UPISA U ZEMLJIŠNE KNJIGE

1. Uknjižba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničavaju ili prestaju bez posebnoga naknadnog opravdanja. Pravni učinci uknjižbe sastoje se u bezuvjetnom i konačnom stjecanju,

prijenosu, ograničavanju ili prestanku knjižnih prava. Ona se ne mora ni na koji način naknadno opravdavati. Isprave kojima se može provesti uknjižba mogu biti privatne i javne isprave o pravnim poslovima koje su sastavili javni bilježnici ili nadležno tijelo, one čine jednu skupinu, a u drugu skupinu spadaju ovršna sudska odluka, sudske odluke o dosudi nekretnina prodanih na prisilnoj prodaju, pravomoćna ostavinska rješenja.

2. Predbilježba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničavaju ili prestaju pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojem budu naknadno opravdana. Predmet predbilježbe su sva stvarna prava kao i obvezna prava koja se upisuju u zemljišne knjige. Tabularna isprava na temelju koje se može dopustiti predbilježba ne mora udovoljavati svim pretpostavkama valjanosti tabularne isprave

3. Zabilježba je upis kojim se u zemljišnim knjigama čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da se upisuju u zemljišne knjige ili kojim se osnivaju određeni pravni učinci kad je to zakonom predviđeno.Osnovni smisao zabilježbe je da se njome evidentiraju određene pravno relevantne ili osnuju određeni pravni učinci koji se odnose na subjekte knjižnih prava.Zabilježbom osobnih odnosa upisuje se da je nositelj knjižnoga prava maloljetan, da mu je oduzeta poslovna sposobnost i dr.Pravne činjenice koje mogu biti predmetom upisa zabilježbom su:

1. zabilježba prvenstvenoga reda, 2. zabilježba otkaza i hipotekarne tužba, 3. zabilježba spora i dr.

VLASNIŠTVO

39. PRAVO VLASNIŠTVA – USTAVNE ODREDBE

Pravo vlasništva je stvarno pravo koje svojem nositelju daje najpotpuniju, za svakoga mjerodavnu privatnu pravnu vlast na stvari što je pravni poredak dozvoljava i jamči.

Posebna obilježja prava vlasništva su:1. Pravo vlasništva daje svojem nositelju pojmovno bezgraničnu privatnu vlast na njegovoj stvari .

Ovlasti prava vlasništva koja se najčešće spominju su: pravo posjedovanja, pravo uporabe, pravo korištenja, pravo raspolaganja, pravo isključiti trećega.

2. Pravo vlasništva je jedinstveno pravo kojemu se sadržaj ne može dijeliti.3. U pravnom poretku postoji samo jedna vrsta vlasništva.

40. PRAVO VLASNIŠTVA STRANIH OSOBA

Suvremeni pravni poretci priznaju strancima jednaku sposobnost da budu nositelji stvarnih prava kao i domaćim državljanima.Na nekretninama stranci mogu stjecati pravo vlasništva s tom razlikom da ako stječu na temelju nasljeđivanja potrebna je uzajamnost. Ako stranci stječu pravo vlasništva na nekretninama na temelju pravnog posla tada se pored uzajamnosti traži i odobrenje javne vlasti za to stjecanje To odobrenje daje ministar pravosuđa bez čije je suglasnosti pravni posao ništetan.

Stranci su potpuno isključeni od mogučnosti stjecanja prava vlasništva:- na nekretninama koje se nalaze na području za koje je radi zaštite interesa i sigurnosti RH određeno

da na njemu stranci ne mogu imati pravo vlasništva- stranci ne mogu stjecati pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu- stranci ne mogu stjecati pravo vlasništva ni na zaštićenim dijelovima prirode.

41. USTAVNE ODREDBE O PRAVU VLASNIŠTVA; SOCIJALNA VEZANOST VLASNIŠTVA

Pod socijalnom vezanošću vlasnika treba razumjeti vezanost vlasnikove načelne slobode s dužnostima prema društvu što ovisi o socijalnoj funkciji vlasnikove stvari koja uz služenje privatnim interesima vlasnika služi i općim interesima.Pravni poredak respektira i štiti, ne samo pravo vlasništva nego štiti i neke važne interese osobito javne i opće.Socijalna vezanost vlasništva ne utječe na sadržaj prava vlasništva, ali utječe na izvršavanje prava vlasništva i to ograničavajući ga.

42. ZAKONSKA OGRANIČENJA PRAVA VLSNIŠTVA – OPĆA I POSEBNA

Opća ograničenja:1. socijalne vezanosti vlasništva2. dužnosti obzirnoga postupanja prema općim i tuđim interesima koji nisu protivni njegovom

pravu3. zabrana šikane ( nitko nije ovlašten služiti se svojim pravom samo kako bi se drugome

nanijela šteta ili smetnja)4. krajnja nužda što znači da vlasnik nije ovlašten spriječiti tuđi zahvat na svojoj stvari ako je on

učinjen u krajnjoj nuždi tj. da bi se otklonila šteta koja neposredno prijeti, a veća je od štete nastale tim zahvatom.

5. trpljenje zahvata izvan dosega vlasnikovih interesa ( vlasnik nije ovlašten isključiti nečije zahvate na tolikoj visini ili dubini ako nema za to nikakav opravdani interes.

Posebna zakonska ograničenja vlasništva su ona kojima zakonodavac radi zaštite interesa i sigurnosti države, prirode, ljudskog okoliša u zdravlja ljudi ograničava izvršavanje prava vlasništva određenih vrsta stvari, za određene situacije.

43. STJECANJE PRAVA VLASNIŠTVA

Kao pravni temelj u našem pravnom poretku mogu poslužiti: 1. pravni poslovi 2. sposobnost stjecatelja da stekne pravo vlasništva na tom predmetu 3. nasljeđivanje 4. neposredno zakonom

44. STJECANJE NA TEMELJU ODLUKE SUDA ILI DRUGE VLASTI

Stjecanje na temelju odluke suda ili druge vlasti javlja se u mnogim slučajevima:

1. stjecanje na temelju odluke o razvrgnuću suvlasništva – pravomoćno rješenje o razvrgnuću je pravni temelj, a upis u zemljišnu knjigu je način stjecanja

2. stjecanje na temelju rješenja o dosudi - to je odluka kojom sud u ovršnom postupku odlučuje tko je stekao pravo vlasništva stvari prodane ovršnom prodajom

3. stjecanje na temelju odluke o konfiskaciji4. stjecanje na temelju odluke o izvlaštenju 5. stjecanje na temelju odluke o komasaciji

45. STJECANJE NA TEMELJU ZAKONA

1. stjecanje prisvojenjem i nalazomPrisvojenje ( okupacija) je stjecanje prava vlasništva na temelju zakona uzimanjem u samostalni posjed određene stvari s namjerom da je se prisvojiU našem pravnom poretku dolaze u obzir da budu stečene prisvojenjem 1. ničije stvari 2. one stvari u javnom vlasništvu koje su namijenjene za prisvajanje iz njih.

nalazIzgubljena stvar je pokretna stvar na kojoj nitko nema faktičnu vlast, a iz vlasti dotadašnjeg posjednika izašle su bez njegove volje. Tu spadaju izgubljene, sakrivene i ukradene stvari, ali ne i napuštene. Nalaz izgubljene stvari je čin uzimanja izgubljene stvari u posjed.Nalaznik je dužan nađenu stvar bez odgađanja predati onome tko ju je izgubio ili njezinom vlasniku. Nalaznik ima pravo na nalazninu i na naknadu nužnih troškova u vezi s nađenom stvari. Nalaznik koji nije nađenu stvar predao osobi koja ju je izgubila ili vlasniku dužan ju je bez odgađanja predati najbližem nalaznom uredu (MUP). Nalaznik ima pravo na nalazninu u iznosu od 10% od prometne vrijednosti procjenjive stvari.Nalaznik ima pravo da se njemu preda u neposredan posjed stvar koju je bio našao, odnosno novac dobiven njezinom prodajom, ako bezuspješno protekne jednogodišnji rok od objave oglasa o nalazu.

2.stjecanje napuštenih nekretnina – napuštene nekretnine prelaze po zakonu u vlasništvo RH, to se odnosi i na napuštanje suvlasničkog dijela. 3. stjecanje priraštaja stvari 4. stjecanje ubiranjem 5. stjecanje dosjelošću

46. NALAZ BLAGA

Blago su novac, dragocjenosti i druge pokretne stvari od vrijednosti, kao i arhivska građa, koje su tako dugo bile skrivene u nekoj nekretnini da se njihov vlasnik više ne može utvrditi. I sam vlasnik može biti nalaznik stvari. Nalaznikova je dužnost da stvar uzme u posjed za RH i da o nalazu blaga bez odgađanja obavijesti najbliži nalazni ured. RH stječe na temelju zakona vlasništvo nađenoga blaga samim činom nalaznikova uzimanja blaga u posjed.Nalazni ured objavljuje oglas, pa ako se nitko ne javi blago ostaje u vlasništvu RH.Nalaznik i vlasnik nekretnine imaju pravo na nagradu od RH veliku barem kao nalaznina, ali nikada veću od vrijednosti blaga.RH može predati blago nalazniku i vlasniku nekretnine te tako prestaju njezine obveze isplate nagrade i nužnih troškova, a otvara se mogućnost stjecanja vlasništva na blagu za nalaznika i vlasnika nekretnine.

47. PRIRASTANJE POKRETNINE POKRETNINI

Može se dogoditi u sljedećim slučajevima:1. sjedinjenje pokretnih stvari u užem smislu ( bojanje tuđe pokretne stvari svojom bojom)2. miješanje krutih stvari3. miješanje tekućina4. ulaganje rada i novca u pokretninu.

48. PRIRASTANJE POKRETNINE NEKRETNINI

To je slučaj kada se s nečijom nekretninom trajno spoji tuđa pokretna stvar, ta stvar prirasta kao sporedna toj nekretnini kao glavnoj, pravno pripada onome tko je vlasnik te nekretnine. Slučajevi prirasta pokretnine

tuđoj nekretnini su: a) sijanje i sađenje na tuđem zemljištu, b) izgradnja zgrade na tuđem zemljištu, c) ugradnja tuđeg materijala.

49. GRAĐENJE NA TUĐEM ZEMLJIŠTU

Razlikuju se tri različite situacije:1. Slučaj kada vlasnik zemljišta ne zna da netko samovlasno gradi zgradu na njegovom

zemljištu. Zgrada u tom slučaju postaje vlasništvo vlasnika zemljišta, bez obzira da li je graditelj znao ili nije da gradi na tuđem zemljištu. Graditelj može zahtijevati naknadu za vrijednost uloženog rada i materijala, ali ako vlasniku zemljišta takva zgrada ne treba on može tražiti da se uspostavi prijašnje stanje

2. Slučaj kada je graditelj pošten ( ne zna da gradi na tuđem zemljištu), a vlasnik zemljišta pri tome nije postupao pošteno jer je znao za gradnju, a nije je zabranio. Izgradnjom zgrade graditelj će steći vlasništvo cijele nekretnine. Prijašnji vlasnik zemljišta ima samo pravo da traži naknadu tržišne vrijednosti toga zemljišta. Do stjecanja vlasništva dolazi tek pošto je zgrada izgrađena, a ne već time što se gradi. Dok je gradnja u tijeku radi se samo o ugrađivanju materijala u vlasnikovo zemljište

3. Slučaj kada graditelj nije pošten, ali ni vlasnik nije bio pošten. Zemljište sa zgradom pripada vlasniku zemljišta, ali on ne može tražiti uspostavu prijašnjeg stanja.

50. PREKORAČENJE MEĐE GRAĐENJEM

To je specifičan slučaj kada nečija zgrada dijelom zahvati tuđe zemljište. Tada vlasnik zemljišta koje je zahvaćeno dijelom tuđe nekretnine ima pravo zahtijevati uspostavu prijašnjeg stanja, a pripada mu i pravo na naknadu štete, a može i zahtijevati da vlasnik zgrade otkupi po tržišnoj cijeni cijelu zemljišnu česticu.

51. GRAĐENJE TUĐIM MATERIJALOM

Ako je netko na svojem zemljištu izgradio zgradu od tuđeg materijala to je ipak njegova zgrada jer je dio njegovoga zemljišta. Ako se tuđi materijal može odvojiti bez nerazmjerno velikih troškova onda će se to i učiniti, no ako se ne može odvojiti onda postaje dio nekretnine, a bivši vlasnik materijala ima pravo zahtijevati naknadu toga materijala.

52. PRIRASTANJE NEKRETNINE NEKRETNINI

To se može dogoditi djelovanjem prirodnih sila ili osoba, a osobito djelovanjem vode.Naplav je zemljište koje voda postupno, neprimjetno odnosi s jednoga zemljišta i taloži ga na drugome.Otrgnuta zemlja je komad zemlje koji je voda. Osobito kod poplava i bujica, otkinula od nekog zemljišta, pa ga pripojila drugome zemljištu.Otok koji nastane u vodotoku pravno prirasta zemljištima koja leže duž toga otoka na obje obale po dužini zemljišta.Napušteno korito koje je nastalo tako što je vodotok prirodno ili umjetno skrenut.

53. STJECANJE STVARI KOJA JE PROIZVOD PRERADE TUĐE STVARI

Prerada je pretvaranje stvari u novu stvar korisnim radom. Ako je preraditelj tuđu stvar preradio na temelju ugovora o djelu i sl. s vlasnikom te stvari tada pravni odnos koji postoji između njih određuje čiji je rezultat prerade.Samo se pokretnine mogu radom pretvoriti u novu stvar. Ako se vlasnikovu stvar koju je netko preradio može vratiti u prijašnje stanje, vlasniku će se vratiti njegovo, a ako nije moguće stvar vratiti u prijašnje stanje tada vlasnik prerađene stvari i preraditelj postaju suvlasnici u razmjeru vrijednosti stvari i korisnoga rada. Ako je stvar prerađena bez krivnje vlasnika tada on ima pravo na razvrgnuće suvlasništva isplatom.

54. DOSJELOST - KAO OBLIK STJECANJA VLASNIŠTVA, REDOVNA I IZVANREDNA, DA LI SE STVARI GOGU STEĆI DOSJELOŠĆU, DA LI PROMJENA UZUKAPIJENTA UTJEČE NA DOSJELOST.

Dosjelost je stjecanje prava neprekidnim izvršavanjem kroz zakonom određeno vrijeme.Stjecanje vlasništva dosjelošću je originarno, dakle bez upisa u zemljišnu knjigu. Dosjelošću se faktično stanje pretvara u pravno stanje..Postoji REDOVITA I IZVANREDNA DOSJELOST.

Redovita dosjelost za nju se traži da posjed bude zakonit, istinit i pošten, te da traje tri godine za pokretnine, a deset godina za nekretnine. To je tzv. Redovito vrijeme. Postoji i iizvanredno vrijeme koje iznosi šest godina za pokretnine i dvadeset godina za nekretnine, a to je u slučaju ako bi se stjecalo dosjelošću stvar u vlasništvu RH, županije, jed. Lok.samp.

Prenošenje posjeda derivativnim načinom na novog posjednika ne prekida posjedovanje pod pretpostavkom da su posjedi imali jednaku kakvoću.

U pravilu se dosjelošću može steži svaka stvar osim onih koje nitko ne može steći u vlasništvo. Ipak neke su određene stvari isključene od mogućnosti stjecanja vlasništva dosjelošću. ( javno vodno dobro, šume i šumska zemljišta ako su u vlasništvu RH)

Izvanredna dosjelost omogućuje da samostalni posjednik čiji je posjed barem pošten može steći vlasništvo na pokretnini posjedovanjem kroz deset godina, a na nekretnini dvadeset godina. Poštenje se uvijek predmnijeva. Izvanredno vrijeme dosjelosti je dvadeset godina za pokretnine, a četrdeset za nekretnine.

55. VLASNIČKE TUŽBE

Vlasnički zahtjev je vlasnikovo subjektivno pravo koje ga ovlašćuje da od osobe koja vrijeđa njegovo pravo vlasništva zahtijeva onu činidbu kojom će se ukloniti tu povredu. Sadržaj vlasničkog zahtijeva ovisi o tome kakva je povreda vlasništva tako da to može biti: 1. vlasnički zahtjev za povrat stvari i 2. vlasnički zahtjev za prestanak uznemiravanja.Vlasničke zahtjeve nazivamo i vlasničkim tužbama iako postoji razlika jer je vlasnički zahtjev subjektivno pravo zahtijevati od određene osobe neku činidbu, dok je tužba procesna radnja.

Vlasničke tužbe su:1. prava vlasnička tužba ili reivindikacija2. tužba predmnijevanog vlasnika za povrat stvari3. prava vlasnička tužba za prestanak uznemiravanja4. tužba predmnijevanog vlasnika za prestanak uznemiravanja

Vlasničke tužbe treba razlikovati od posjedovne zaštite jer je vlasničkom tužbom postavljen zahtjev koji proizlazi iz povrede prava vlasništva, dok j kod posjedovne tužbe proizlazi iz povrede činjenice posjedovanja.

56. TUŽBA ZA ZAŠTITU PRAVA VLASNIŠTVA

Prava vlasnička tužba ( reivindikacija) je tužba vlasnika protiv osobe koja posjeduje njegovu stvar, kojom on pozivajući se na svoje pravo vlasništva može dokazati, traži od nje da mu stvar preda u posjed.

Aktivno je legitimiran za vlasničku tužbu vlasnik stvari koji je u stanju dokazati svoje pravo vlasništva. Tužitelj mora dokazati pravo vlasništva , a to znači sve pretpostavke njegovoga stjecanja.. te mora dokazati i identitet stvari i da se stvar nalazi u posjedu tuženika.. Tužbeni zahtjev kod prave vlasničke tužbe glasi na predaju stvari koji nikada ne zastarijeva.

57. TUŽBA PREDMNIJEVANOG VLASNIKA ZA POVRAT STVARI (PUBLICIJANSKA TUŽBA)

Vlasnička tužba predmnijevanog vlasnika za povrat stvari je tužba kojom tužitelj za kojega se u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom smatra da je vlasnik stvari, traži od osobe koja tu stvar posjeduje da je preda u posjed njemu ili osobi koju on odredi..Zbog jednostavnijeg postupka jer se ne mora dokazivati pravo vlasništva, vlasnik če se redovito koristiti publicijanskom tužbom jer je konačni rezultat isti.Tužitelj je predmnijevani vlasnik stvari. On treba dokazati temelj svojega stjecanja stvari u samostalan posjed i istinit način toga stjecanja. Poštenje ne treba dokazivati jer se ono predmnijeva.

58. PRAVA VLASNIČKA TUŽBA ZA PRESTANAK UZNEMIRAVANJA

To je negatorna tužba kojom vlasnik zahtijeva od osobe koja ga u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti bespravno uznemirava na neki drugi način, a ne oduzimanjem stvari, da to uznemiravanje prestane.Tužitelj treba dokazati svoje pravo vlasništva, a tužbeni zahtjev usmjeren je na uspostavu prijašnjeg stanja i propuštanje daljnjeg uznemiravanja. Ova tužba ne može zastarjeti.

59. TUŽENIKOVI PRIGOVORI U PRAVOJ VLASNIČKOJ TUŽBI

Prigovori se dijele na one koji vlasnički zahtjev negiraju, koji ga ukidaju i koji ga zaustavljaju.

Prigovori koji negiraju vlasnički zahtjev su oni kojima posjednik poriče istinitost činjeničnih navoda na kojima se temelji vlasnički zahtjev tako da poriče da tužitelj ima pravo vlasništva one stvari koju se od njega zahtijeva ili poriče da stvar koju ta osoba zahtijeva ima u svojem posjedu.

Prigovor koji ukidaju vlasnički zahtjev su : a) da tužitelj više nije vlasnik stvari ili b) da tuženik više nije u posjedu te stvari

Prigovori koji zaustavljaju vlasnički zahtjev sastoje se u tvrdnji tuženika da ima pravo koje ga ovlašćuje da posjeduje tu tužiteljevu stvar. To pravo može se zasnivati na ugovoru o najmu ili o zakupu i sl.

60. SUSJEDSKA PRAVA

Susjedska prava su ovlasti koje se priznaju vlasniku nekretnine radi uzajamno obzirnoga izvršavanja prava vlasništva. Te ovlasti omogućuju vlasniku da zahtijeva od vlasnika druge nekretnine neko trpljenje, propuštanje ili činjenje glede svoje nekretnine.

VRSTE SUSJEDSKIH PRAVA

1. Zajednička ograda – sve što razgraničuje dva zemljišta kao međašnji znakovi smatraju se suvlasništvom osoba čija zemljišta razgraničavaju

2. Ograđivanje - svaki susjed dužan je s desne strane od svojega glavnog ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjednoga zemljišta osim ako nije drukčije propisano ili dogovoreno.

3. Stablo na međi - nalazi li se stablo na samoj međi bit će u suvlasništvu susjeda s obje strane međe jednako kao i međne pregrade.

4. Granje i korijenje - vlasnik zemljišta smije odsjeći grane tuđega stabla koje vise iznad njegovoga zemljišta i ili odsjeći korijenje koje se proširilo na njegovo zemljište.

5. Pristup na tuđe - ima se pravo pristupa na tuđu nekretninu radi hvatanja odbjegle životinje, roja pčela ili druge pokretne stvari.

6. uporaba nekretnine radi izvođenja radova - pristup na susjedovo zemljište ponekad je nužan radi građenje, održavanja i obavljanja popravaka na nekretninama. Ako vlasnik upotrebljene nekretnine traži naknadu postoji dužnost da se plati primjerena naknada.

7. postavljanje vodova i drugih uređaja 8. potkopavanje tuđe nekretnine 9. imisije 10. opasnost od rušenja zgrade 11. zabrana mijenjanja naravnog toka vode 12. odvođenje kišnice s krova

61. IMISIJE

Imisije su fizičke smetnje koje dolaze s jedne nekretnine i ometaju služenje ili korištenje drugom nekretninom. To su npr. Dim, neugodni mirisi, buka i sl. Trpjeti se moraju sve imisije koje su dopuštene.Po načinu odašiljanja imisije se dijele na neposredne i posredne. Neposredne imisije su u pravilu zabranjene.Posredne imisije mogu biti dopuštene ako ne prelaze mjerila postavljena kriterijima prekomjernosti štete koju prouzrokuju i posebnih ciljeva.Zaštita od imisija postiže se negatornim zahtjevom.

62. ŠTO JE DERELIKCIJA

Derelikcija ( prestanak odreknućem je vlasnikov čin napuštanja posjeda stvari, poduzet s namjerom odreknuća od prava vlasništva te stvari, stvar time postaje ničija.

63. SEKVESTRACIJA

3) Kad je radi zaštite interesa i sigurnosti države, prirode, spomenika kulture, ljudskoga okoliša ili zdravlja ljudi određeno da je vlasnik na temelju zakona dužan nešto poduzeti glede vlastite stvari, a njega se na to ne može prisiliti, poglavarstvo jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave je ovlašteno uspostaviti privremeno upravljanje tom stvarju (sekvestraciju) primjenjujući na odgovarajući način pravila o privremenom skrbništvu nad ostavinom za slučaj da su nasljednici nepoznati ili nepoznatoga boravišta, ako posebni zakon ne određuje što drugo.

(4) U izvršavanju privremenoga upravljanja, poglavarstvo može stvari dati u zakup.

(5) Ugovor o zakupu sklapa se na određeno vrijeme.

(6) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka zakupnina se može koristiti samo za održavanje stvari ili za ispunjenje druge obveze zbog koje je uspostavljeno privremeno upravljanje stvarju.

(7) Vlasnik ima pravo na vraćanje posjeda stvari i prije proteka roka iz ugovora, ako u cijelosti isplati uložena sredstva ili ispuni drugu obvezu zbog koje je uspostavljeno privremeno upravljanje stvarju.

64. REDOVITO I IZVANREDNO UPRAVLJANJE KOD SUVLASNIŠTVA

ZV ne definira poslove redovite uprave nego to prepušta životnoj i pravnoj praksi ( davanje otkaza upravitelju je posao redovite uprave.) O poslovima redovite uprave odlučuju suvlasnici većinom glasova.Izvanredni poslovi premašuju okvir redovitog održavanja, uporabe i iskorištavanja stvari. ZV nabraja kao izvanredne poslove: 1. promjenu namjene stvari, 2. veće popravke 3. dogradnju, nadogradnju, preuređenje 4. otuđenje cijele stvari 5. davanje stvari u zakup ili najam dulje od jedne godine 6. osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnog tereta ili prava građenja, 7. davanje stvari u zalog ili osnivanje hipoteke na njoj.

65. RAZVRGNUĆE SUVLASNIŠTVA

Razvrgnuće može biti potpuno, djelomično, te sporazumno ili sudsko.

Sporazumno razvrgnuće - može biti fizičkom diobom stvari (podjela na samostalne tjelesne stvari) geometrijskom diobom stvari ( dijeli se na čestice što je moguće samo kod nekretnine) razvrgnuće po ekvivalentu ( postoji samo u slučajevima ako se istodobno razvrgava suvlasništvo na nekoliko stvari pa svakom suvlasniku pripada po neka od tih stvari) Civilno razvrgnuće ( prodajom stvari i podjelom novca među suvlasnicima) razvrgnuće isplatom ( stvar pripada u vlasništvo jednom suvlasniku, a on će isplatiti ostale) uspostava etažnog vlasništva umjesto razvrgnuća (zapravo se ne radi o razvrgnuću nego o modifikaciji odnosa među suvlasnicima)

66. ŠTO JE ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO, PRIMJERI (ORTAKLUK, NASLJEDNIČKA ZAJEDNICA) MOGU LI NASLJEDNICI PRAVNO RASPOLAGATI.

Zajedničko vlasništvo je takvo sudjelovanje više osoba u pravu vlasništva iste stvari da ima ta stvar pripada svima zajedno jer sve imaju udjela u tom pravu vlasništva, ali veličina udjela jedne od njih nije određena, bez obzira na to što je odrediva.

Zajedničko vlasništvo se uspostavlja isključivo na temelju zakona i to kao nasljednička zajednica, imovina ortaštva i zajednička pričuva etažnih vlasnika.

Nasljednička zajednica nastaje u trenutku nasljeđivanja, ako su nasljednika naslijedila dva ili više sunasljednika. Ona kao takva traje do utvrđenja koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinim nasljednicima, kada se pretvara u zajednicu na koju se primjenjuju pravila o suvlasništvu.

Ortaci su sudionici zajednice osoba i dobara koja nema pravnu osobnost, a osnovana je i postoji na temelju ugovora o ortaštvu, sklopljenog radi postizanja nekog zajedničkog cilja.Stvari i prava koji čine ulog postaju imovinom ortaštva na temelju ugovora o ortaštvu na način propisan za stjecanje pojedinih imovinskih prava, što znači da će pokretna stvar koju bi neki od ortaka trebao unijeti u zajednički imovinu ortaštva uči u tu imovinu predajom posjeda, a nekretnina upisom u zemljišnu knjigu. Stvari koje su ušle u imovinu ortaštva postale su zajedničko vlasništvo.

67. USPOSTAVA ETAŽNOG VLASNIŠTVA

Uspostava etažnog vlasništva može se obaviti na tri načina1. na temelju odgovarajućeg suvlasničkog dijela – da li je suvlasnički dio nekretnine osobe koja

zahtijeva uspostavu etažnog vlasništva na nekom određenom posebnom dijelu nekretnine za to odgovarajući, prosuđuje se prema tome da li je taj suvlasnički dio u odnosu prema vlasništvu cijele

nekretnine jednak ili veći od odnosa korisne vrijednosti stana glede kojega se traži uspostava etažnog vlasništva.

2. na temelju suglasne odluke svih suvlasnika nekretnine - ako su suvlasnici nekretnine suglasno odlučili da će svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo određenoga posebnog dijela nekretnine, uzima se da je taj suvlasnički dio odgovarajući dio.

3. na temelju očitovanja volje vlasnika zemljišta sa zgradom, odnosno nositelja prava građenja sa zgradom - potrebno je pisano očitovanje volje vlasnika zemljišta, a pošto ovdje postoji samo jedan vlasnik on samostalno odlučuje te nisu potrebne ničije dodatne suglasnosti. U ovom se slučaju radi o izgradnji zgrade sa stanovima u etažnom vlasništvu za tržište, tj. Prodaju.

68. ZAJEDNIČKA PRAVA KOD ETAŽNOG VLASNIŠTVA

Svaki suvlasnik ima određene ovlasti glede cijele nekretnine a to su:1. uprava svih suvlasnika nad nekretninom kao cjelinom2. prava koja ima svaki suvlasnik neovisno o ostalima (stvaranje primjerene pričuve)3. pravo na plodove i druge koristi od stanova i drugih samostalnih prostorija glede kojih je

uspostavljeno etažno vlasništvo.

69. MEĐUVLASNIČKI UGOVOR

Suvlasnici donose u pisanom obliku odluke o poduzimanju poslova uprave s tim da međusobne odnose mogu odrediti pisanim sporazumom - međuvlasnički ugovor. Međuvlasnički ugovor je u prijelaznom razdoblju obvezan, moraju ga sklopiti oni suvlasnici koji su po prijašnjim propisima postali etažni vlasnici

MEĐUVLASNIČKI UGOVOR SADRŽI: 1. veličinu suvlasničkih dijelova 2. uvjete i način upravljanja nekretninom

3 pobliže podatke o osobi koja će upravljati nekretninom 4. opseg poslova upravitelj5. prikupljanje i raspolaganje sredstvima zajedničke pričuve6. uvjete i način korištenja zajedničkih prostorija7. ime suvlasnika ovlaštenoga za odnose sa upraviteljem

Upravitelj je dužan čuvati interese suvlasnika nekretnine i slijediti upute većine te položiti svakome od suvlasnika račun o poslovanju u prethodnoj godini

70. PRESTANAK ETAŽNOG VLASNIŠTVA

ETAŽNO vlasništvo prestaje propašću predmeta toga vlasništva. Djelomična propast nije dovoljna za prestanak jer se može izvršiti popravak. Prestanak vlasništva posebnog dijela nekretnine ne povlači za sobom prestanak suvlasništva na nekretnini jer ako suvlasnik opet osposobi svoj stan bit će moguće ponovno uspostaviti i etažno vlasništvo.Prestaje i uknjižbom brisanja u zemljišnoj knjiziPrestaje i isključenjem a razlikujemo isključenje na zahtijev većine i isključenje na zahtjev manjine.

Isključenje na zahtjev većine mogu zahtijevati suvlasnici koji imaju većinu suvlasničkih dijelova u odnosu na etažnog vlasnika ili bilo kojeg suvlasnika i to ako : vlasnik ne udovoljava dužnostima koji proizlaze iz zajednice, ako dijelove nekretnine rabi na štetu drugih suvlasnika, ako svojim bezobzirnim, nepristojnim ili nedoličnim ponašanjem učini tegobnim zajedničko stanovanje ostalim suvlasnicima i dr. Isključenje se javlja kao oblik razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnom diobom, a provodi se putem prodaje na javnoj dražbi.

Isključenje na zahtjev manjine - suvlasnik koji traži isključenje treba prvo podnijeti tužbu kojom traži prestanak postupaka koji ga povređuju, a ako pravomoćnog rješenja suda tuženik i dalje nastavi uznemiravati, može se podnijeti tužba za isključenje koja ima značenje kao da je podnesena od većine suvlasnika. Razlozi za podnošenje tužbe su bezobzirno, nepristojno i uopće nedolično ponašanje ili je počinjeno kazneno djelo protiv suvlasnikove imovine, morala, tjelesne cjelovitosti suvlasnika ili od njegovih ukućana.

71. OBJEKT ETAŽNOG VLASNIŠTVA

Objektom etažnog vlasništva je prije svega stan, ali i poslovne prostorije, samostalne garaže ili jasno omeđena mjesta u zgradi namjenjena ostavljanju motornih vozila.

72. DUŽNOSTI ETAŽNOG VLASNIKA NA POSEBNOM DIJELU NEKRETNINE

To su: 1. dužnost održavanja2. dužnost da odgovara za štetu koja je nastala zbog nebrige ili neodržavanja posebnog dijela3. dužnost da omoguči pristup i uporabu svoga posebnog dijela ako je to potrebno za održavanje

zajedničkih dijelova nekretnine4. dužnost da odgovara za štetu koju je učinio ostalim suvlasnicima prilikom izvršavanja promjena na

svome dijelu5. dužnost davanja primjerenog osiguranja6. dužnost snošenja svih javnih obveza i tereta u svezi s vlasništvom svoga posebnog dijela

73. OVLASTI ETAŽNOGA VLASNIKA NA POSEBNOM DIJELU NEKRETNINE

1. pravo na stjecanje vlasništva svih plodova i drugih koristi od posebnoga dijela nekretnine2. ovlast da iznajmi ili dade u zakup posebni dio 3. ovlast da izvrši prepravke i promjenu namjene stana4. da traži naknadu štete koju pretrpi na svome dijelu5. ovlast da traži popravljanje štete koju je učinio drugi suvlasnik6. ovlast da traži primjereno osiguranje ukoliko je izvjesno da prijeti ozbiljna opasnost da će nastati

šteta zbog ponašanja pojedinog suvlasnika.

74. PRETHODNO I POTONJE VLASNIŠTVO

Vlasnik može pravo vlasništva ograničiti nekim rokom ili uvjetom tako da će ono do isteka roka ili ispunjenja uvjeta pripadati jednoj, a potom drugoj osobi.Razlozi uspostave prethodnog i potonjeg vlasništva su npr radi stvarnoga osiguranja neke tražbine.. Opće obveze prethodnoga vlasnika su da svoje pravo vlasništva izvršava postupajući obzirno prema virtualno vlasništvu onoga koji čeka da postane vlasnikom i da kada istekne rok ili se uvjet ispuni prene potonjemu vlasništvo.Npr o prethodnom i potonjem vlasništvu govorimo u slučaju kada dužnik na drugoga prenosi pravo vlasništva neke svoje stvari kao osiguranje za ispunjenje određene tražbine.

SLUŽNOSTI

75. ŠTO SU SLUŽNOSTI I OBILJEŽJA

Služnosti su stvarno pravo na tuđoj stvari, na temelju kojega se ovlaštenik može tom stvari koristiti na određeni način.Obilježja su : služnosti su stvarna prava na tuđoj stvari, ne može postojati služnost na služnost niti služnost na činidbu, ona mora biti korisna, mora se izvršavati obzirno, služnosti su neodvojive i nedjeljive.

76. VRSTE SLUŽNOSTI

Osnovna dioba je na STVARNE, OSOBNE I NEPRAVILNE SLUŽNOSTIPo sadržaju se služnosti dijele na AFIRMATIVNE (POZITIVNE) I NEGATIVNEPo trajanju se dijele na TRAJNE I POVREMENEMogu biti i NAPLATNE I BESPLATNE.

77. STJECANJE SLUŽNOSTI

Služnost se može steći ORIGINARNO tj bez suglasnosti vlasnika poslužne stvari i DERIVATIVNO uz suglasnost vlasnika i to na temelju pravnog posla, odlukom suda ili zakonom

78. NUŽNI PROLAZ

Nužni prolaz je služnost puta osnovana sudskom odlukom o čemu odlučuje općinski sud u izvanparničnom postupku. Svrha mu je bolje gospodarsko iskorištavanje nekretnina uz plaćanje naknade vlasniku poslužne nekretnine.Pretpostavke osnivanja nužnog prolaza su:

- da do te nekretnine nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom- da je korist od nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj

nekretnini

Analogno sud može nužnom prolazu osnovati služnost vodova ili drugih uređaja.Na temelju samog zakona služnost u nas nastaje samo u jednom slučaju a to je dosjelost. Pretpostavka za stjecanje dosjelošću je da posjed prava služnosti mora biti pošten i istinit, a rok je 20 godina i jedinstven je.

79. ZAŠTITA SLUŽNOSTI

Opća sredstva su a) samopomoć u tužba zbog smetanja posjeda kojima se štiti posjed prava stvarne služnosti b) obveznopravni zahtjev radi ispunjenja ugovora o osnivanju služnosti c) tužba radi utvrđenja da služnost postoji d) sredstva za zaštitu knjižnih prava po pravilima zemljišnoknjižnog prava.

80. ACTIO CONFESSORIA

Actio confessoria je specifična tužba kojom se traži da vlasnik poslužne stvari prizna postojanje služnosti i da trpi njeno izvršavanje. Tužitelj mora dokazati svoje pravo služnosti i tuženikov čin kojim smeta izvršavanje toga prava. Ova tužba zastarijeva u roku od 20 godina od dana kada mu je služnost oduzeta ili smetana.Ova tužba slična je reivindikaciji tj. Pravoj vlasničkoj tužbi.

81. PRESTANAK SLUŽNOSTI

Propast stvari – kad propadne poslužna stvar ili se stavi izvan promet

Odreknuće - to je jednostrana izjava ovlaštenika služnostiIstek roka i ispunjenje raskidnoga uvjetaSjedinjenje - to je spajanje vlasništva poslužne i povlasne stvari u jednoj osobiPrestanak ovlaštenika - samo osobne služnosti prestaju smrću ovlaštenika, a stvarne ostajuUkinuće - kad prestane razumna svrha trebala bi prestati i služnostRasterećenje - to je ukidanje služnosti na nekim zemljištima temeljem zakona u općem interesu, uz odštetu ili bez njeZaštita tuđeg povjerenja - ako je služnost stečena izvanknjižno (dosjelošću) a nije potom upisana u zemljišnu knjigu, moguće je da takva služnost prestane radi zaštite tuđeg povjerenjaNeizvršavanje - - prestaje zastarom, a to je neizvršavanje služnosti kroz 20 godina

- prestaje i neizvršavanjem služnosti kroz tri godine jer se vlasnik poslužne stvari tome protivio

82. STVARNE SLUŽNOSTI

Stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi tuđom nekretninom, čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače poduzimao. Dijele se na: POLJSKE SLUŽNOSTI ( 1. služnost puta, 2. služnost vode, 3. služnost paše, 4. šumske služnosti)

KUĆNE SLUŽNOSTI (1. afirmativne 2 negativne)

83. POZITINE I NEGATIVNE SLUŽNOSTI I PRIMJERI

Afirmativne ili pozitivne služnosti su one kojima je sadržaj trpljenje npr: nasloniti teret svoje zgrade na tuđu, gredu umetnuti u tuđi zid, provoditi dim kroz susjedov dimnjak, imati svoje naprave na tuđoj nekretnini, odvoditi ili prolijevati tekućine na susjedovo zemljište.

Negativne služnosti su one kojima je sadržaj propuštanje npr. Svoju kuću ne povisivati, kuću ne snižavati, ne oduzimati povlaštenoj zgradi svjetlo, zrak ili vidik, ne odvraćati kišnicu s krova svoje kuće na susjedovo zemljište.

84. OSOBNE SLUŽNOSTI SVAKU OBJASNITI

Osobna služnost je stvarno pravo koje ovlašćuje pojedinačno određenu osobu da se na određeni način služi tuđom stvari čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti. Nastaju samo na temelju pravnog posla – ugovora ili oporuke.

Pravo plodouživanja je osobna služnost na temelju koje se ovlaštenik može u svakom pogledu služiti tuđom stvari, ali u skladu s njezinom namjenom i čuvajući joj supstancu. Troškove za redovite popravke i redovito održavanje snosi plodouživatelj, a za izvanredne popravke i izvanredno održavanje vlasnik stvari.

Pravo uporabe je osobna služnost na temelju koje se ovlaštenik može za svoje potrebe služiti tuđom stvari prema njezinoj namjeni i čuvajući njezinu supstancu. Razlika od plodouživanja je u tome što se kod plodouživanja plodouživatelj tuđom stvari koristi neograničeno, dok uporabnik to smije samo u opsegu svojih potreba

Pravo stanovanja je osobna služnost na temelju koje se ovlaštenik može služiti tuđom stambenom zgradom ili njezinim dijelom za stanovanje. Sadržaj ove služnosti može biti bilo

a) uporaba u svrhu stanovanjab) plodouživanje u svrhu stanovanja

O pravu stanovanja kao plodouživanja govori se kada ovlaštenik ima pravo zgradu ili njezin dio iznajmiti, a inače to ne smije.

85. RAZLIKA OSOBNIH I STVARNIH SLUŽNOSTI

Za razliku od stvarne služnosti osobna služnost je strogo osobno pravo koje pripada poimenično određenoj osobi radi zadovoljavanja nekih njezinih potreba, one su nenasljedive, i neotuđive . Za razliku od stvarnih služnosti broj osobnih služnosti u našem pravu ograničen je a to su pravo plodouživanja, pravo stanovanja i pravo uporabe.. Osobne služnosti nastaju samo na temelju pravnog posla, dok stvarne mogu nastati dosjelošću.

86. NEPRAVO PLODOUŽIVANJE

Ako se osnuje plodouživanje na cijelom imanju tu će se kao predmet služnosti pojaviti i potrošne stvari . Tada na njima nastaje nepravo plodouživanje. Isto će biti ako je predmet pravo koje ne daje plodove npr. Neukamaćena glavnica. Predmet nepravog plodouživanja prelazi u vlasništvo plodouživatelja, a budući da je na toj stvari stekao ne samo posjed nego i vlasništvo, nepravi plodouživatelj može njome slobodno raspolagati

Ovaj je odnos obveznopravne naravi i vrlo je sličan zajmu. Ipak između nepravog plodouživanja i zajma postoje razlike: kod nepravog plodouživanja namjera je imovinski osigurati neku osobu, a kod zajma svrha je kredit., kod nepravog plodouživanja vraća se vrijednost, a kod zajma stvari iste vrste, količine, i kakvoće.

87. PRELAGANJE SLUŽNOSTI

Prelaganje služnosti je premještanje služnosti na onaj dio poslužnog dobra gdje će uz očuvanje sadržaja i svrhe zbog koje je ustanovljena, biti manje tegobna za vlasnika poslužnog dobra. Same za sebe su neprenosiva i uglavnom nedjeljiva prava. Vrste: stvarne i osobne.

STVARNI TERET

87. STVARNI TERET, PRAVO IZ STVARNOG TERETA, VRSTE, NASTANAK

Stvarni teret je za svakoga mjerodavna opterećenost nekretnine nečijim stvarnim pravom na ponavljana davanja ili činjenja na teret vrijednosti te nekretnine.

Pravo iz stvarnog tereta je ograničeno stvarno pravo na nekretnini koje svojega nositelja ovlašćuje na to da mu se na teret njezine vrijednosti ponavljano daju stvari ili čine činjenja koje su sadržaj toga stvarnoga tereta, a da mu za to odgovara svagdašnji vlasnik opterećene nekretnine njezinom vrijednošću.

Vrste stvarnog tereta:Prema temelju svojega nastanka - 1. privatnopravni stvarni tereti osnovani su npr na pravnom poslu vlasnika zemljišta ili na odluci koju sud donosi u vezi privatnopravnih odnosa 2. javnopravni stvarni tereti utemeljeni su npr na komunalnim naknadama.

Prema sadržaju stvarni tereti mogu biti: 1. naturalni ( na ponavljana davanja stvari ili ponavljana izvršavanja određenih činidbi rada

2. novčani ( ponavljana davanja novca – novčane rente)

prema tome u čiju su korist određeni 1. predijalni stvarni tereti to su oni u korist nekretnina 2. personalni stvarni tereti oni koji su u korist osoba.

Prema trajnosti 1. tereti ograničenog trajanja i 2. trajni tereti

Stvarni tereti osnivaju se: 1. pravnim poslom 2. sudskom odlukom i 3. na temelju zakona

89.PRESTANAK STVARNOG TERETA, RASTEREĆENJE

Stvarni teret prestaje 1. propašću nekretnine ( a predijalni i propašću povlasne nekretnine)2. jednostranim odreknućem korisnika3. istekom roka ili ispunjenjem uvjeta4. na temelju sudske odluke5. zbog zaštite povjerenja u potpunost zemljišnih knjiga ( ako stvarni teret nije upisan u zemljišne

knjige, a opterećenu nekretninu stekne osoba koja nije znala niti je morala znati da on postoji)6. smrću fizičke osobe ili prestankom pravne osobe7. ako se ispune pretpostavke određene posebnim zakonom odnosno rasterećenjem – zakonodavac

može iz gospodarskih ili političkih razloga odrediti prestanak stvarnih tereta koji terete sve ili neke nekretnine. U tom slučaju stvarni tereti će prestati ako se ispune pretpostavke određene posebnim zakonom. Budući da je rasterećenje nekretnine od stvarnih tereta ujedno izvlaštenje korisnika tereta on ima pravo na punu naknadu.

90. OBVEZNOPRAVNA ODGOVORNOST, OSOBNA ODGOVORNOST, STVARNOPRAVNA ODGOVORNOST

Obveznopravna odgovornost - kada dospije za ispunjenje pojedino davanje ili činjenje na koje korisnik stvarnog tereta ima pravo, a time je za korisnika stvarnog tereta nastalo za nj pojedinačno pravo na to davanje ili činjenje, a upravo je iz te temeljne obveze svagdašnjeg vlasnika opterećene nekretnine nastala njegova pojedinačna obveza ispuniti to davanje ili činjenje korisniku.

Osobna odgovornost - za svaku pojedinačnu obvezu, dok ona ne zastari, osobno odgovara ona osoba koja je vlasnik opterećene nekretnine u doba nastanka te obveze. Ta osoba je dužnik te pojedinačne osobe, pa za nju odgovara osobno - svojom imovinom

Stvarnopravna osgovornost - korisnik tereta je ovlašten da pojedinačne tražbine davanja stvari ili drugih činjenja, koje mu o dospijeću nisu ispunjene, namiri iz vrijednosti opterećene nekretnine, ma tko da je njezin vlasnik. Za takvu obvezu odgovara svagdašnji vlasnik opterećene nekretnine vrijednošću te nekretnine. Ovdje postoji dvostruka odgovornost: osobna i stvarnopravna.

PRAVO GRAĐENJA

91. MOŽE LI VLASNIK IMATI PRAVO GRAĐENJA

Vlasnik opterećenog zemljišta može biti nositelj prava građenja

92. PRAVO GRAĐENJA - PRESTANAK

Pravo građenja je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu, koje ovlašćuje svojega nositelja da na površini toga zemljišta ili ispod nje ima u svojem vlasništvu zgradu trajno fizički spojenu s tim zemljištem, a svagdašnji vlasnik toga zemljišta je dužan to trpjeti. Pravo građenja je neodvojivo od njime opterećenog zemljišta, otuđivo je i nasljedno, trajno pravo iako ga je moguće vremenski ograničiti, to je naplatni teret na zemljištu

Pravo građenja PRESTAJE : - propašću stvari- ovlaštenikovim odreknućem- istekom roka ili ispunjenjem raskidnog uvjeta- zaštitom tuđeg povjerenja- prestankom nositelja prava- rasterećenjem- ukinućem na temelju odluke suda

93. PRETPOSTAVKE OSNIVANJA PRAVA GRAĐENJA

- VLASNIŠTVO OSNIVATELJA- VLASNIKOV PRAVNI POSAO USMJEREN NA OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA- UPIS PRAVA GRAĐENJA U ZEMLJIŠNU KNJIGU

94. UPIS PRAVA GRAĐENJA U ZK

Upis prava građenja u zemljišnu knjigu je dvostruk:1. upisuje se kao teret zemljišta2. osniva se posebno zemljišnoknjižno tijelo u koje se upisuje pravo građenja kao nekretninu u

novoosnovanom zemljišnoknjižnom ulošku.

ZALOŽNO PRAVO

95. ZALOŽNO PRAVO

Založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenom predmetu – zalogu, koje ovlašćuje svoga nositelja da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti zaloga, ma čiji taj bio, a njegov svagdašnji vlasnik dužan je to trpjetiPravo namirenja znači da ako tražbina o dospijeću ne bude namirena, namiruje se iz vrijednosti zaloga.

96. NAČELA ZALOŽNOG PRAVA

1. Akcesornost – tražbina prikladna za osiguranje zaloga je novčana tražbina i to samo ako dovoljno određena. Nenovčane tražbine mogu isto biti prikladne ako imaju novčanu vrijednost koja dovoljno izražena.

2. Određenost – tražbina se smatra dovoljno određenom ako su utvrđeni vjerovnik i dužnik, pravni temelj i visina.

3. Neodvojivost - založno pravo se ne može odvojiti od zaloga što znači da ga nije moguće prenositi s jednoga objekta na drugi.

4. Nedjeljivost - založno pravo osigurava tražbinu kao cjelinu, a tražbina je osigurana cijelim predmetom založnog prava.

5. Jednovrsnost - postoji samo jedna vrsta založnoga prava, ali s brojnim podvrstama.. Tako prema predmetu postoji založno pravo pokretnini, nekretnini i pravu. Prema pravnom temelju može založno pravo biti dobrovoljno, sudsko i zakonsko.

6. Predmetnost i nasljedivost –založno pravo može se otuđiti i naslijediti, ali nikada samostalno, nego samo zajedno s tražbinom koju osigurava.

7. Mogućnost postojanja više založnih prava na istom predmetu - nema zapreke da na jednom predmetu bude ustanovljeno više založnih prava, a njihov je međusobni odnos određen mjestom u redu prvenstva. Tu vrijedi pravilo raniji u vremenu jači u pravu ako zakonom nije drukčije određeno.

97. ZABRANJENI ZAGLAVCI U ZALOŽNOM PRAVU

1. lex commisoria po kojem bi založena stvar prešla u vlasništvo založnoga vjerovnika ako mu tražbina ne bi bila ispunjena

2. uglavak da dužnik ne može zalog nikada iskupiti3. uglavak po kojem bi vjerovnik mogao založenu stvar prodati4. uglavak po kojem dužnik ne bi smio osnivati na istom zalogu založna prava za druge osobe5. uglavak po kojem vjerovnik nakon dospijeća tražbine ne bi mogao zahtijevati prodaju zaloga

98. IMA LI ZALOŽNI DUŽNIK PRAVO NA ZAMJENU ZALOGA

Zamjena zaloga načelno nije dozvoljena, ali je ipak zakonom dopuštena založnom vjerovniku:1. zbog skrivenih nedostataka (jer stvar nije dovoljna za osiguranje tražbine jer ima

nedostatke)2. zbog nužne prodaje (jer se stvar kvari ili gubi na vrijednosti)

Založni dužnik također ima pravo na zamjenu 1. zbog vlastite potrebe ( dužnik mora dati drugu stvar koja nije manje vrijednosti i ne može

zahtjevati veći trud ili troškove za čuvanje)2. zbog nužne prodaje

99. HIPOTEKA NA POKRETNINAMA

HIPOTEKA na pokretnini (REGISTARKO ZALOŽNO PRAVO) je založno pravo na pokretnim stvarima koje nastaje bez predaje, zaloga u posjed založnoga vjerovnika i kod kojega založnom vjerovniku ne pripada pravo posjedovati zalog. Ovo se pravo upisuje u posebne registre pa se zato naziva registarskim založnim pravom. Bez upisa u javni upisnik ne može se ni steći hipoteka na pokretninama. Ova hipoteka odnosi se na slučajeve zalaganja brodova i zrakoplova.

100. RAZLIKA IZMEĐU ZALOGODAVCA I ZALOŽNOG DUŽNIKA

Zalogodavac je neka treća osoba koja se za založnog dužnika obvezuje vjerovniku da će radi osiguranja određene vjerovnikove tražbine dozvoliti da se u javnom upisniku upiše založno pravo kao teret te stvari ili se obvezuje da će na svojoj pokretnini strpjeti da sud odredi i provede pljenidbu te pokretnine. Dakle zalogodavac je neka treća osoba, dok je založni dužnik osoba koja se obvezuje da će ispuniti vjerovnikovu tražbinu.

101. BITNA KARAKTERISTIKA HIPOTEKE

Bez upisa u javni upisnik za pokretnine ili bez upisa u zemljišne knjige za nekretnine ne može se ni uspostaviti hipoteka.

102. ZAKONSKO ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI PRIMJERI

Zakonsko založno pravo na pokretnini nastaje na temelju zakona radi osiguranja određenih vrsta tražbina, a osniva se nastupanjem onih pravnih činjenica koje zakonske norme određuju za pretpostavke nastanka založnog pravaPRIMJERI

- izvođač radova ima založno pravo na pokretnim stvarima naručitelja, a radi osiguranja njegovih tražbina od naručitelja

- najmodavac ima na temelju zakona založno pravo na unesenom pokućstvu i drugim pokretninama najmoprimca radi osiguranja namirenja najamnine i naknade štete.

- Prijevoznik ima založno pravo na pokretnim stvarima koje su mu predane na prijevoz i u vezi s prijevozom radi osiguranja

- Suvlasnici imaju založno pravo na onoj stvari koju je u razvrgnuću suvlasničke zajednice isplatom dobio jedan od njih radi osiguranja njihovih tražbina da im on u novcu isplati vrijednost njihovih suvlasničkih dijelova

- Sunasljednici

103. ZAKONSKO ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI

To su specijalne zakonske odredbe koje su u svijetu ali i u nas rijetke.Prema ZV suvlasnici imaju zakonsko založno pravo na onoj stvari koju je u razvrgnuću suvlasničke zajednice isplatom dobio jedan od njih, a radi osiguranja njihovih tražbina da im se u novcu isplati vrijednost njihovih suvlasničkih dijelova.I sunasljednici imaju zakonsko založno pravo nakon razvrgnuća nasljedničke zajednice isplatom

104. ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI

Predmet je pojedinačna nekretnina ili idealni dio nekretnine. Stjeće se upisom u zemljišne knjige. Ovrha se može provoditi na svim stambenim i poslovnim objektima,a socijalni razlozi onemogučavaju ovrhu samo na poljoprivrednom zemljištu i gospodarstvenim zgradama potrebnim za uzdržavanje poljodjelca i njegove uže obitelji.

105. ŠTO JE ZAJEDNIČKA ILI SIMULTANA HIPOTEKA I KAKAV POLOŽAJ IMAJU TE NEKRETNINE

Zajednička hipoteka je založno pravo koje radi osiguranja jedne tražbine tereti nekoliko nekretnina tako da su sve one zajedno jedna nekretnina. To je hipoteka kada jedna nekretnina nije dovoljna za osiguranje, a sve nekretnine zajedno smatraju se jedinstvenom.

106. ZALOŽNO PRAVO NA PRAVU I VRSTE

Da bi neko subjektivno imovinsko pravo moglo poslužiti kao zalog ono treba biti imovinsko, u prometu i prikladno za namirenje (unovčenje)Postoji:

1. Dobrovoljno založno pravo na pravo2. Sudsko prisilno založno pravo na pravu3. Sudsko i javnobilježničko dobrovoljno založno pravo na pravu4. Zakonsko založno pravo na pravu

OBVEZNO PRAVO

OPĆI DIO

1. KARAKTERISTIKE OBVEZNOG PRAVA

1. ČINIDBA – ona je takva da je u interesu i vjerovniku i dužniku da se što prije ispuni2. RELATIVNOST PRAVA – ono djeluje samo između osoba koje se nalaze u određenom

obveznopravnom odnosu3. DISPOZITIVNOST - razumjeva da sudionici slobodno uređuju obvezne odnose

2.NAČELA OBVEZNOG PRAVA

1. NAČELO SAVJESNOSTI I POŠTENJA - sud u svakom pojedinom slučaju konkretizira njegov sadržaj, držeći se njegovog općeg značaja kao smjernice

2. NAČELO JEDNAKE VRIJEDNOSTI ČINIDABA - 3. NAČELO ZABRANE PROUZROČENJA ŠTETE - svatko je dužan uzdržavati se od postupaka

kojima bi se drugima nanijela neka šteta4. NAČELO DUŽNOSTI ISPUNJENJA OBVEZE - sudionici obveznih odnosa dužni su ispuniti svoje

obveze.Izuzeci od ovoga načela: - u slučaju nemogućnosti ispunjenja zbog događaja za koji ugovorne strane nisu odgovorne

- kod izmjene ugovora zbog promijenjenih okolnosti

4. ALTERNATIVNE, FAKULTATIVE I KUMULATIVNE OBVEZE

Alternativne obveze su takve obveze kod kojih dužnik duguje dvije ili više činidaba, ali čim ispuni jednu od njih, oslobađa se obveze ( netko je obvezan predati ili radio ili televizor. Čim preda npr.radio riješio se u potpunosti cijele obveze)

Fakultativne su one kod kojih dužnik duguje samo jednu činidbu, ali mu je dopušteno osloboditi se svoje obveze ispunjenjem neke druge određene činidbe ( netko proda nalivpero za 30 kn ali kasnije sazna da ono vijedi 20 kn . prodavatelj može zahtjevati razvrgnuće prodaje. Kupac može odlučiti da li će nalivpero vratiti prodavatelju ili će nadoplatiti punu vrijednost)

Kumulativne su obveze u kojima dužnik duguje više činidaba, a obveze se oslobađa ako ih sve ispuni.

5. NAČELO MONETARNOG NOMINALIZMA - VALORIZMA, IZNIMKE

NAČELO NOMINALIZMA - kad obveza ima za činidbu iznos novca, dužnik je dužan isplatiti onaj broj novčanih jedinica na koji glasi obveza, osim kad zakon određuje što drugo

NAČELO VALORIZMA - ako vrijednost novca padne, broj novčanih jedinica treba povečati, a ako poraste , broj novčanih jedinica treba smanjiti.

U suvremenim se pravnim sustavima prihvaća načelo nominalizma, ali zakonodavstva predviđaju i manja ili veća odstupanja od toga načela. To se čini propisivanjem određenog broja iznimaka ili davanjem odredaba o nominalizmu dispozitivnog karaktera, što omogućuje stranama ugovaranje tzv . zaštitnih klauzula.Iznimke prema ZOO-u:

- ako u slučaju ništetnosti ili pobojnosti ugovora nije moguće izvršiti povrat u prijašnje stanje, daje se novčana naknada prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke

- visina novčane naknade imovinske štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, a ne u trenutku nastanka štete

- dosuđena naknada štete u obliku rente može se povečati ili smanjiti ako se znatnije promijene okolnosti koje je sud imao na umu u trenutku donošenja odluke.

6. MONETARNA, INDEKSNA KLAUZULA, KLIZNA KLAUZULA

MONETARNA KLAUZULA - Glede zaštitnih monetarnih klauzula (zlatnih i valutnih) dopušteno je ugovoriti da će se vrijednost ugovorne obveze u domaćoj valuti izračunati na temelju cijene zlata ili tečaja domaće valute prema određenoj stranoj valuti. Nije, međutim, dopušteno, osim u nekim zakonom predviđenim slučajevima, ugovarati plaćanje novčane obveze u zlatu ili nekoj stranoj valuti.Indeksna klauzula je ugovorna odredba kojom se iznos novčane obveze u domaćem novcu veže za promjene cijena dobara, roba i usluga izraženih indeksom cijena utvrđenim od ovlaštene osobe (npr. zavoda za statistiku).

Klizna skala je ugovorna klauzula prema kojoj se, u ugovorima kojima se jedna strana obvezuje izraditi i isporučiti određene predmete (npr. ugovor o građenju), ugovorena cijena čini zavisnom od cijena potrebnoga materijala, rada i drugih troškova proizvodnje, u određeno vrijeme i na određenom tržištu

7. ZATEZNA KAMATA - KOLIKA JE, UREDBA O VISINI ZATEZNE KAMATE

Zatezne ili moratorne kamate sankcija su prema dužniku koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze. Uređene su Zakonom o zateznim kamatama, a stopa im je određena uredbom Vlade RH (npr. 18% godišnje). Zateznu kamatu nije potrebno posebno ugovarati jer ona pripada vjerovniku već po samom zakonu, ako se ispune potrebni uvjeti. Zatezna kamata se ne plaća samo u slučaju dužnikova zakašnjenja s ispunjenjem obveze već i kod raskida ugovora zbog neispunjenja, pri čemu zateznu kamatu plaća ona ugovorna strana koja vraća novac. Propisi o visini zatezne kamate moraju se prilagođavati promjenama u gospodarstvu

7. PRIHVAT PONUDE IZMEĐU ODSUTNIH

Prihvat ponude je pozitivno očitovanje volje one strane kojoj je poslana ponuda.

Strane su odsutne ako ugovor sklapaju PREPISKOM bez obzira gdje se strane nalazile, a odsutne su i kada ugovor sklapaju preko glasnika jer glasnik nije zastupnik, te brzojavom, telefaksom i elektroničkom poštom.Ugovor među odsutnima je sklopljen u trenutku kad ponuditelj primi izjavu ponuđenika da prihvaća ponudu.

8. TEORIJE O TRENUTKU SKLAPANJA UGOVORA MEĐU ODSUTNIMA

Po teoriji očitovanja ugovor nastaje onoga trenutka kada ponuđeni očituje da prihvaća ponudu.

Po teoriji otposlanja ugovor je nastao u trenutku kad je ponuđeni poslao odgovor. Obje su teorije vrlo nepovoljne za ponuditelja jer ugovor nastaje u trenutku koji on ne može nadzirati.

Po teoriji saznanja ugovor nastaje onoga trenutka kad je ponuditelj saznao za sadržaj prihvata. Ova je teorija nepovoljna za ponuđenoga jer bi ponuditelj uskratom primanja sadržaja ponude na znanje mogao onemogućiti sklapanje ugovora.

Stoga je u nas, kao i u nizu suvremenih prava, prihvaćena teorija primitka po kojoj je ugovor među odsutnima sklopljen u trenutku kad ponuditelj primi izjavu ponuđenoga da prihvaća ponudu. Nije važno je li ponuditelj saznao za prihvat.

8. KONSENZUALNI I REALNI PRAVNI POSLOVI

KONSENZUALNI UGOVORI su oni ugovori koji nastaju već samim sporazumom ugovornih strana. (prodaja, najam zakup, zamjena idr.) Sama predaja stvari ne spada u akt sklapanja konsenzualnih ugovora. Čim se strane sporazume npr o predmetu i cijeni kupnja je sklopljenaREALNI UGOVORI za njih je značajno da ne nastaju već u trenutku sporazuma, nego nastaju tek predajom stvari jednog ugovaratelja drugome. Za nastanak realnih ugovora osim sporazuma potrebna je i predaja stvari. (ugovor o darovanju, ugovor o posudbi)

9. ODGOVORNOST ZA NEISPRAVAN PROIZVOD

- odgovara se za one materijalne nedostatke koje je stvar imala u času predaje- otuđivatelj će odgovarati ako je izjavio da stvar nema nikakve nedostatke ili da ima određena svojstva

ili odlike koje ustvari nema

OPĆE PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI:- da je to naplatni pravni posao- materijalni nedostaci moraju postojati u trenutku predaje- da stjecatelj nije znao niti je morao znati za nedostatke

10. KADA NE POSTOJI ODGOVRNOST ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE

- Kada je stvar stećena besplatnim pravnim poslom- Kada je stvar prodana na prisilnoj javnoj prodaji- Ako su stjecatelju nedostaci bili poznati ili mogli biti poznati- Kad je ugovorom isključena- Kada se te odgovornosti odreknemo- Ako se nedostaci pokažu nakon proteka od 2 god kod predaje stvari a kod trgovačkih ugovora 6 mj.

11. KOJA SU PRAVA KUPACA KOD MATERIJALNIH NEDOSTATAKA

Onaj tko uredno i pravodobno obavijesti o nedostatku može koristiti jedno od ovih prava:- zahtijevati da se nedostatak ukloni ili da mu se preda druga stvar bez nedostataka- zahtijevati sniženje cijene

- izjaviti da raskida ugovor ( dopušta se tek pošto su iscrpljene sve mogućnosti za njegovo ispunjenje)- zahtijevati naknadu štete za svaki slučaj navedenih prava

12. EVIKCIJA

Zaštita od evikcije javlja se onda kada otuđivatelj ne prenese na stjecatelja vlasništvo stvari pa se zato protiv stjecatelja pojavi treća osoba koja stjecatelju stvar sudskim putem oduzme.

Evikcija je svaki pravni akt treće osobe kojim ta osoba na temelju svoga prava isključuje ili ograničuje stjecatelja u ostvarivanju prava koje bi ovome po ugovoru pripadalo ili pripadalo bez ograničenja

Postoji: POTPUNA EVIKCIJA - kada otuđivatelj ne udovolji zahtjevu stjecatelja, a treći oduzme preko suda stvar stjecatelju, ugovor se po samom zakonu raskida. DJELOMIČNA EVIKCIJA - ako nije došlo do oduzimanja stvari, ali je stjecateljevo pravo umanjeno ili ograničeno pravima trećega na toj stvari, stjecatelj po svom izboru može raskinuti ugovor ili zahtjevati razmjerno sniženje cijene.

13. PREKOMJERNO OŠTEĆENJE

To je nerazmjer između činidbe i protučinidbe. Odgovornost za prekomjerno oštećenje može nastupiti samo ako su ispunjene ove pretpostavke:

- naplatni pravni posao- očit nerazmjer između činidbe i protučinidbe u trenutku sklapanja ugovora- da oštećena strana u vrijeme sklapanja ugovora nije znala niti je morala znati za pravu vrijednost

činidbeOštećena strana ima pravo na poništaj ugovora čija je posljedica vraćanje u prijašnje stanje

14. KAPARA

Kapara je iznos novca ili određena količina drugih zamjenjivih stvari koju jedna strana daje drugoj u trenutku sklapanja ugovora kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da će se ispuniti obveza iz ugovora.

Kapara se mora vratiti ako strane sporazumno raskinu ugovor, ako do ispunjenja nije došlo zbog nekog uzroka za koji ni jedna strana nije odgovorna, te ako su obje strane krive za neispunjenje ugovora.

Kapara se može ugovoriti i kao ODUSTATNINA. Odustane li strana koja je dala kaparu, ona je gubi, a ako odustane strana koja je primila kaparu, ona je vraća u dvostrukom iznosu.

15. PRAVO ZADRŽANJA

Pravo zadržanja je ovlaštenje vjerovnika da dužnikovu stvar koja se nalazi u njegovim rukama, zadrži dok mu ne bude ispunjena tražbina.Razlika između prava zadržanja i založnog prava:

- pravo zadržanja prestaje gubitkom faktične vlasti na stvri, dok založno pravo u takvom slučaju ne prestaje

- pravo zadržanja je neprenosivo, dok je založno pravo prenosivo- pravo zadržanja nastaje lex lege, a založno pravo nastaje ugovorom.

Pravo zadržanja ima dva ovlaštenja: 1. zadržati dužnikovu stvar 2. naplatiti se iz vrijednosti zadržane stvari

.16. JAMSTVO I VRSTE

Jamstvo ili poručanstvo je ugovor kojim se treća osoba, jamac ili poruk, obvezuje vjerovniku da će ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dužnika, ako to dužnik ne učini..AKCESORNOST jamstva znači da ona predstavlja postojanje valjane obveze glavnog dužnikaSUPSIDIJARNOST jamstva znači da vjerovnik može zahtijevati ispunjenje obveze od jamca tek pošto se nije uspio namiriti od glavnog dužnika.

VRSTE JAMSTVA:1. redovito ili obično2. solidarno - kada se jamac obveze kao jamac platac, vjerovnik može zahtijevati ispunjenje obveze

bilo od glavnog dužnika bilo od jamca ili od obojice istodobno.3. podjamstvo - kada se netko treći obveže vjerovniku, ali ne za dužnika nego za jamca.

17. ZAKONSKA SUBROGACIJA

Zakonska subrogacija je kad jamac ispuni obvezu vjerovniku tada sva prava vjerovnika prelaze po samom zakonu na jamca, dakle prelazi tražbina sa svim sporednim pravima i osiguranjima.

18. UGOVORNA KAZNA

Ugovorna kazna ili penal je ugovorom unaprijed određeni iznos novca ili druga imovinska korist koju se dužnik obvezuje isplatiti tj prepustiti vjerovniku, ako ne ispuni svoju obvezu ili zakasni s njezinim ispunjenjem ili je neuredno ispuni.Ugovorna kazna je ugovorom unaprijed određen iznos naknade štete, što znači da vjerovnik može zahtijevati ugovorenu kaznu bez obzira na to je li štetu pretrpio ili nije.

19. PROMJENE NA STRANI VJEROVNIKA ( C E S I J A )

Cesija je ugovor kojim vjerovnik svoju otuđivu tražbinu prenosi na drugu osobu. Tražbine se dijele na prenosive i neprenosive. Neprenosive se tražbine ne mogu prenijeti na novog vjerovnika ( uzdržavanje) jer su one strogo osobne tražbine.

20. VRSTE CESIJE

1. DOBROVOLJNA ILI UGOVORNA CESIJA – jest ustup tražbine koja se odvija na temelju ugovor2. ZAKONSKA CESIJA 3. NUŽNA CESIJA - razlika između zakonske i nužne cesije je u tome što za zakonsku cesiju ne

treba neki posebni cesijski akt, a za nužnu treba.4. PERSONALNA SUBROGACIJA

21. PERSONALNA SUBROGACIJA

Personalna subrogacija je prijelaz vjerovnikove tražbine na osobu koja ju je ispunila umjesto dužnika.Dosadašnji vjerovnik potpuno izlazi iz odnosa, a ispunitelj dolazi na njegovo mjesto.Postoji

UGOVORNA PERSONALNA SUBROGACIJA - nastaje kada ispunitelj prije ispunjenja ili pri ispunjenu ugovori s vjerovnikom da ispunjena tražbina prijeđe na njega sa svim ili samo s nekim sporednim pravima.ZAKONSKA PERSONALNA SUBROGACIJA - za nju je karakteristično da na ispunitelja prelazi vjerovnikova tražbina sa svim sporednim pravima po sili zakona i u trenutku ispunjenja.

22. LEX COMMISSORIA

Lex commissoria je uglavak po kojem je prodavatelj ovlašten odustati od ugovora ako kupac na vrijeme ne plati kupovnu cijenu.

23. PROMJENE NA STRANI DUŽNIKA U OBVEZNOPRAVNOM ODNOSU

ZOO promjene na strani dužnika sistematizira u 3 grupe:1. preuzimanje duga2. pristupanje dugu3. preuzimanje ispunjenja

PREUZIMANJE DUGA - dug se preuzima ugovorm između dužnika i trećega, uz vjerovnikov pristanakPRISTUPANJE DUGU - nastaje ugovorom između vjerovnika i trećega, kojim se ovaj obvezuje ispuniti vjerovniku njegovu tražbinu koju ima prema dužniku. Tu je vjerovnik stekao pravo da traži ispunjenje bilo od prvobitnog dužnika bilo od ovoga trećeg..Razlikuje se od jamca po tome što se treći namiruje s naslova ugovorne personalne subrogacije, a jamac se namiruje s naslova zakonske subrogacije.

PREUZIMANJE ISPUNJENJA - dolazi ugovorom između dužnika i trećega kojim treći preuzima obvezu da umjesto dužnika ispuni dužnu činidbu. Vjerovnik ovdje ne može tužiti trećega za ispunjenje jer on ne stoji u nikakvom odnosu s vjerovnikom.

24. NOVACIJA

Novacija je ugovor kojim strane mijenjaju ili pravnu osnovu ili glavnu činidbu svoje dosadašnje obveze.

25. NAGODBA ILI PORAVNANJE

Nagodba ili poravnanje je ugovor kojim strane svoje sporne ili dvojbene tražbine uređuju tako da svaka ponešto odstupi od svoga zahtjeva.

26. PRESTANAK OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA

1. ispunjenje2. nemogućnost ispunjenja3. raskid ugovora4. prijeboj

5. otpust duga6. protek vremena i otkaz7. ostali načini prestanka

27.. DA LI SE DUG MOŽE ISPUNITI OSOBI KOJA NIJE VJEROVNIK

Obveza se u pravilu ispunjava vjerovniku ali alternativno se može ispuniti i osobi koja je određena- ZAKONOM ( stečajnom upravitelju)- ODLUKOM SUDA ( sudskom ovršitelju )- UGOVOROM IZMEĐU DUŽNIKA I VJEROVNIKA- VOLJIOM SAMOG VJEROVNIKA ( vjerovnikovom pomoćniku)

28. DA LI ISPUNJENJE MORA BITI U CIJELOSTI

Dužnik je dužan ispuniti obvezu u cijelosti , no naš ZOO sadrži dva odstupanja od ovoga pravila:

1. kad narav obveze nalaže djelomično ispunjenje ( isporuka vode )2. kod novčanih obveza ( vjerovnik može odbiti djelomičnu isplatu ako za to ima poseban

interes koji mora dokazati)

29. URAČUNAVANJE ISPUNJENJA

Pitanje uračunavanja javlja se kad između istih osoba postoji više istorodnih obveza, a ono što dužnik ispuni nije dovoljno da bi se mogle sve u potpunosti namiriti. Taj problem rješava se utvrđivanjem redoslijeda kojim će se obveze podmirivati. Prema ZOO:

- po sporazumu vjerovnika i dužnika- ako nema sporazuma određuje dužnik prilikom ispunjenja- redom kako je koja obveza dospjela za ispunjenje- ako su dospjele istodobno, namiruju se one koje su najmanje osigurane- ako su isto osigurane podmiruju se one koje su za dužnika najotegotnije- ako su po sve obveze jednake podmiruju se redom kako su nastale.

30. PRIZNANICA

Priznanica je pisana vjerovnikova izjava kojom potvrđuje primitak dugovane činidbe, te dužnik uz primitak priznanice može zahtijevati i povrat obveznice a to je pisana dužnikova izjava kojom priznaje obveze prema vjerovniku.

31. ZAKAŠNJENJE DUŽNIKA, VJEROVNIKA

ZAKAŠNJENJE DUŽNIKA - to je kada dužnik ne ispuni obvezu u roku određenom za ispunjenje. Vjerovnik od dužnika koji je pao u zakašnjenje ima pravo zahtijevati naknadu štete koju je pretrpio zbog zakašnjenja, ako se radi o novčanoj obvezi ima pravo na zatezne kamate, bez obzira da li je pretrpio štetu.

ZAKAŠNJENJE VJEROVNIKA - to je kada vjerovnik odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponašanjem spriječi. Čim vjerovnik padne u zakašnjenje prestaje dužnikovo zakašnjenje, a na vjerovnika prelazi sav rizik glede stvari. Vjerovnik odgovara dužniku za svu štetu koja mu je prouzročena zakašnjenjem.

32. JEDNOSTRANI RASKID UGOVOR

JEDNOSTRANI RASKID NA TEMELJU UGOVORA - naše pravo dopušta ugovornim stranama da si ugovornim klauzulama osiguraju pravo na jednostrani raskid ugovora. Ugovorne strane moraju točno odrediti razloge zbog kojih se može jednostrano raskinuti ugovor.

JEDNOSTRANI RASKID NA TEMELJU ZAKONA - pravo jednostranog raskida zakon daje ugovarateljima u onim slučajevima kada je došlo do određenih poremećaja u ispunjenju ugovornih obveza. (raskid zbog neispunjenja, raskid zbog promjenjenih okolnosti)Jednostrani raskid zbog neispunjenja. U slučaju neispunjenja dvostranoobveznoga ugovora u roku, vjerovnik može raskinuti ugovor, ali ostavljajući dužniku primjeren naknadni rok za ispunjenje. Ne ispuni li dužnik obvezu ni u tom naknadnom roku, ugovor se raskida po samom zakonu. Kad iz dužnikova držanja proizlazi da on svoju obvezu neće ispuniti ni u naknadnom roku, zakon dopušta vjerovniku da ugovor raskine i bez ostavljanja naknadnoga roka. Nije dopušteno raskidanje ugovora zbog neispunjenja neznatnoga dijela obveze.

33. RASKID EX LEGE

njemu govorimo kad do raskida dolazi po samom zakonu odnosno po ispunjenju pretpostavaka koje zakon predviđa. (npr. Kod fiksnih ugovora kod kojih je rok bitan sastojak ugovora)

34. POSLJEDICE RASKIDA UGOVORA

- oslobođenje ugovornih strana njihovih ugovornih obveza- nastaje obveza restitucije tj. Povrat onoga što je primljeno na ime ispunjenja- obveza vračanja odnosi se i na koristi koje je ugovorna strana imala u međuvremenu od onoga što

treba vratiti- ako se vraća novac uz glavnicu se vračaju i zatezne kamate.

35. PRIJEBOJ

Prijeboj ili kompenzacija je prestanak obveze obračunavanjem protutražbine s tražbinom.Dužnikova će obveza prestati prijebojem samo ako je dužnikova protutražbina po visini jednaka vjerovnikovoj tražbini. Ako su međusobne tražbine nejednake, prijebojem prestaje ona koja je manja dok razliku vjerovnik ima pravo zahtijevati, a dužnik podmiriti.

VRSTE PRIJEBOJA: - sporazumni ili dobrovoljni prijeboj- jednostrani prijeboj- prijeboj ex lege

36. OSTALI NAČINI PRESTANKA OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA

- smrću- novacijom- sjedinjenjem- propisom

37. IZVORI OBVEZNIH ODNOSA

1. ugovor2. uzrokovanje štete3. stjecanje bez osnove4. poslovodstvo bez naloga5. jednostrana izjava volje

UGOVORI

38. KOJE OBVEZE IMA PORDAVATELJ KOD UGOVORA O KUPOPRODAJI, ZBOG ČEGA JE BITNO DA PREUZME STVAR.

Prodavatelj mora stvar do trenutka prodaje pažljivo čuvati, zatim je mora predati kupcu u slobodan posjed. Predaja se u pravilu obavlja u mjestu prodavatelja. Suglasno načelu uzajamnosti i istodobnosti prodavatelj nije dužan predati stvar ako mu kupac istodobno ne plati cijenu.Nakon predaje prodavatelj odgovara za materijalne i pravne nedostatke stvari kao i da prodano pravo postoji te da nema smetnji za njegovo ostvarrenje..Bitno je da se preuzme stvar zbog propasti stvari.

39. POSEBNI OBLICI KUPOPRODA

1. kupoprodaja s pravom prvokupa2. nazadkupnja - kod koje si prodavatelj nekretnine prigodom kupoprodaje ili kasnije pridržava pravo

da prodanu stvar za unaprijed određenu cijenu opet otkupi.3. nazadprodaja - kod koje je prodavatelj obvezan na zahtijev kupca odmah ili nakon određenog

vremena za unaprijed određenu cijenu nekretninu ponovno kupi.4. realna kupoprodaja - kupnja iz ruke u ruku5. kupoprodaja s obročnim otplatama cijene6. kupoprodaja s pridržajem prava vlasništva - kada prodavatelj pokretne stvari zadrži pravo vlasništva

na njoj i nakon predaje sve dok mu kupac ne isplati cijenu u potpunosti7. kupnja na pokus8. kupoprodaja po uzorku9. kupoprodaja sa specifikacijom10. prodajni nalog

40. PRAVO PRVOKUPA, VRSTE S OBZIROM NA NASTANAK, ŠTO JE ZAKONSKO PRAVO PRVOKUPA

PRAVO PRVOKUPA je pravo određenih osoba da prije svih kupe stvar, ako je vlasnik odluči prodati. Vlasnik je dužan ponuditi stvar najprije onome tko ima pravo prvokupa.

Ugovorno pravo prvokupa nastaje ako se kupac obveže izvijestiti prodavatelja o namjeri da stvar proda trećemu, o uvjetima te prodaje i da mu ponudi da on kupi stvar za istu cijenu. Prodavatelj je dužan, ako se želi koristiti pravom prvokupa obavijestiti o tome kupca u roku

od mjesec dana, računajući od dana kad je od kupca primio obavijest o namjeravanoj prodaji trećoj osobi. Istodobno s izjavom o kupnji, prodavatelj je dužan isplatiti cijenu koju je kupac ugovorio s trećom osobom, ili je položiti kod suda.

Ako kupac nije poštovao svoju obvezu, pa je stvar prodao trećemu i na njega prenio pravo vlasništva ne obaviještavajući o tome prodavatelja, prodavatelj može u roku od šest mjeseci od saznanja za taj prijenos zahtijevati da se prijenos poništi i njemu proda stvar pod istim uvjetima. Najdulji rok na koji se može ugovoriti pravo prvokupa je pet godina.

41 KUPOPRODAJA S OBROČNOM OTPLATOM CIJENE

Naziva se još i kreditna prodaja ili prodaja na kredit. ZOO uređuje ovaj ugovor. Objekt ove prodaje može biti samo pokretna stvar (bar prema ZOO), ugovor mora imati pisani oblik. Osim stvari i cijene u ugovoru se navode ukupan iznos svih obročnih otplata, iznos pojedinih otplata, njihov broj i njihovi rokovi.

Kupac može odustati od ugovora ako u roku od tri dana od potpisivanja ugovora priopći tu svoju odluku u pisanom obliku. Kupac može ostatak cijene isplatiti odjednom i to bez ugovornih kamata i troškova.

Prodavatelj može raskinuti ugovor ako kupac zakasni s početnom otplatom, ako i kad dođe u zakašnjenje s najmanje dvije uzastopne otplate odnosno samo s jednom ako ukupno nema više od četiri rate.

42.UGOVOR O ZAMJENI, NAZIVI STRANAKA

UGOVOR O ZAMJENI je konsenzualni dvostranoobvezni ugovor koji nastaje tako da se jedna strana obveže predati drugoj strani određenu stvar u vlasništvo, a ta se druga obveže da će joj kao protučinidbu dati određenu svoju stvar u vlasništvo.

Ako obje strane zamjenjuju domaći valutni novac, radi se o zamjeni (npr. U banci razmjenim novčanicu od 100 kn za 10 novčanica po 10 kn)

obje strane istodobno i kupac i prodavatelj, ali kod kojega se ne obavlja isplata cijene.

43. DAROVANJE VRSTE I OPOZIV

Darovanje je ugovor kojim jedna strana dobrovoljno i besplatno prepušta drugoj strani neku imovinsku korist a ova to prihvaća.

VRSTE DAROVANJA

Darovanje s nametom - je takav ugovor kojim se obdarenik obvezuje da u korist darovatelja ili treće osobe izvrši određenu radnju ili se od nje uzdrži.Nagradno radovanje - slučaj kada je učinjeno na ime nagrade, kao priznanje za neki uspijeh i dr. Uzajamno darovanje - kada se obdaenik ugovorom obveže uzvratiti darom

Mješovito darovanje - kada činidbe u naplatnom poslu nisu vrijednosno jednake pa se za razliku namjerava nešto darovatiDarovanje za slučaj smrti - ispunjava se tek nakon smrti darovatelja.ovdije je nužno odvojen akt sklapanja od akta ispunjenja pa se zbog toga sastavlja u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene isprave.

OPOZIV DAROVANJA

Opoziv zbog oskudnosti - ako darovatelj nakon ispunjenja ugovora o darovanju osiromaši tako da nema sredstava za svoje uzdržavanje a nema nikoga tko je po zakonu dužan brinuti se o njemu može opozvati darovanje samo ako se darovane stvari još uvijek nalaze kod obdarenika i ako sam obdarenik nije u oskudici.

Opoziv zbog grube nezahvalnosti - podrazumjeva da je obdarenik prema darovatelju ili prema njegovim članovima obitelji počinio neko kazneno djelo ili se teže ogriješio o zakonske dužnosti prema tim osobama. Darovanje u ovom slučaju mogu opozvati i nasljednici ali samo ako je obdarenik usmrtio darovatelja.

44. RAZLIKE IZMEĐU UGOVORA O ZAKUPU I UGOVORA O NAJMU. KARAKTERISTICE UGOVOR O NAJMU STANA.

Zakup je konsenzualni dvostranoobvezni ugovor kojim se jedna strana obvezuje da će uz naplatu prepustiti drugoj strani neku stvar na korištenje.

Najam je ugovor kojim se najmodavac obvezuje predati najmoprimcu određenu stvar na uporabu, a najmoprimac se obvezuje za to plačati određenu najamninu.

Razlika prema najmu - jest u tome što se kod najma stvar daje na uporabu ( bez crpljenja plodova ), a ne na korištenje kao kod zakupa.

Ugovor o najmu stana - stanom se smatra skup prostorija namjenjenih s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine zatvorenu građevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz.Za valjanost ugovora o najmu zahtijeva se pisani oblik. Ugovor o najmu dužan je i najmodavac dostaviti nadležnom nadležnom upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave i poreznom uredu.U ugovor o najmu treba navesti: imena ugovornih strana, opis stana ili dijela stana, visinu najamnine, odredbe o održavanju stana i zajedničkih prostorija, način plaćanja najamnine i vrijeme trajanja najma.Razlikujemo zaštićenu najamninu i slobodno ugovorenu najamninu.Zaštićena najamnina je ona koja ne može biti niža od troškova redovitog održavanja zgrade, plačaju je osobe slabijeg imovinskog stanja, branitelji, nositelji stanarskog prava do stupanja na snagu ZNS.Slobodno ugovorena najamnina plačaju je ostali najmoprimci, no predviđena su i određena ograničenja i za njezinu visinu.

45. ŠTO ZNAČI « ZAŠTIĆENI NAJMOPRIMAC»

Prema ZNS bivši nositelji stanarskog prava (prava trajnog korištenja stana u društvenom vlasništvu) stječu prava i obveze najmoprimca. Te osobe imaju pravo prilikom sklapanja ugovora o najmu stana na neodređeno vrijeme ugovoriti zaštićenu najamninu. Ako bi vlasnik na zahtijev najmoprimca odbio sklopiti ugovor o najmu stana , najmoprimac se može obratiti tužbom sudu, pa će presuda suda zamjeniti taj ugovor. Osim zaštićene najamnine takav najmoprimac ima određenu zaštitu od otkaza. U slučaju prodaje stana takav najmoprimac ima pravo prvokupa.

46. RAZLIKE IZMEĐU ZAJMA I KREDITA

Zajam je ugovor kojim se zajmodavac obvezuje predati zajmoprimcu određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje da mu poslije određenog vremena vrati iznos novca tj istu količinu stvari iste kakvoće i vrste.

Ugovor o kreditu njime se banka obvezuje korisniku kredita staviti na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno ili neodređeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrđene namjene, a korisnik se obvezuje banci plačati ugovorene kamate i dobiveni iznos vratiti u vrijeme i na način kako je utvrđeno ugovorm.

Razlike: - ugovor o zajmu može biti naplatni (uz kamate) ili besplatni (bez kamata) dok je ugovor o kreditu uvijek naplatni

- kod ugovora o zajmu zajmodavac može biti bilo tko, dok je kod ugovora o kreditu zajmodavac uvijek banka

- kod ugovora o zajmu objekt činidbe je novac ili zamjenjive stvari, dok je kod ugovora o kreditu objekt uvijek novac.

47. UGOVOR O POSUDBI

Posudba je ugovor koji nastaje kad posuditelj preda posudovniku određenu stvar na besplatnu uporabu, a ovaj se obveže vratiti je nakon određenog vremena ili nakon dogovorene uporabe.Posudba je jednostranoobvezni ugovor i realni ugovor jer nastaje predajom stvari. Dužnik mora vratiti upravo tu stvar.To je besplatni pravni posao jer kada bi nestala besplatnost radilo bi se o najmu.Posuditelj ne smije neovlašteno dati stvar u potposudbu.

PREKARIJ situacija kada je stvar predana na uporabu, ali nije ustanovljena ni svrha ni vrijeme uporabe. Može se u svako doba opozvati, a posudovnik mora vratiti stvar čim posuditelj to zatraži.

48. UGOVOR O DJELU

Ugovorom o djelu obvezuje se jedna strana (izvođač) obaviti određeni posao, a druga strana (naručitelj) platiti joj za to određenu naknadu.Izvođač je dužan izvršiti djelo, predati naručitelju izrađenu ili popravljenu stvar, upozoriti naručitelja na nedostatke materijala koje mu je naručitelj predao, snositi odgovornost za nedostatke djela.Naručitelj je dužan: primiti izvršeni rad, isplatiti ugovorenu cijenu, pregledati izvršeno djelo, obavijestiti o nedostacima, za vrijeme obavljanja djela ima pravo nadgledati i davati upute.

49. UGOVOR O GRAĐENJU, ŠTO JE GRAĐEVINA, VRSTE CIJENA, ODGOVORNOST ZA BITNE ZAHTIJEVE ZA GRAĐEVINU

Ugovor o građenju je ugovor o djelu kojim se izvođač obvezuje prema određenom projektu sagraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu tj na već postojećem objektu izvesti kakve druge građevinske radove, a naručitelj se obvezuje isplatiti mu za to određenu cijenu.Građevina je objekt naručiteljeve činidbe i bitan element ugovora o građenju, a to su zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, željezničke pruge i drugi objekti čija izgradnja zahtijeva veće i složenije radove.

Cijena radova određuje se na 2 načina:1. po jedinici mjere ugovorenih radova to je jedinična cijena2. u ukupnom iznosu za cijeli objekt to je ukupno ugovorena cijena.

Odgovornost za bitne zahtjeve za građevinu - izvođač odgovara za nedostatke građevine koji su zakonom određeni kao bitni nedostaci za građevinu, ako se ti nedostaci pokažu unutar 10 godina od predaje i primitka radova.Izvođač odgovara i za nedostatke podizvođača s tim da od njega može zahtijevati odgovarajuću naknadu pod uvjetom da o tom nedostatku obavijesti podizvođača.

50. UGOVOR O OSTAVI I VRSTE

Ugovorom o ostavi obvezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca, da je čuva i da je vrati kad ovaj bude zatražio.Objekt ostave je pokretna stvar (zamjenjiva i nezamjenjiva)Ostavoprimac ima neposredan posjed stvari te nakon završenog čuvanja mora vratiti upravo tu stvar.

VRSTE:1. NEPRAVA OSTAVA nastaje kad se u ostavu daju zamjenjive potrošne stvari, a ne ugovori

se individualno vraćanje ( A preda B 1ooo kn i kaže mu da ih smije potrošiti. B nakon mjesec dana vraća A 1ooo kn ali ne iste novčanice)

2. UGOSTITELJSKA OSTAVA to je ona ostava kod koje je ostavoprimac ugostitelj koji odgovaraju za stvari koje su gosti donijeli. Ta odgovornost je ograničena do određenog iznosa. Ugostitelj je dužan dati potpunu naknadu za nestanak i oštećenje stvari u slučaju kada mu je gost predao stvar na čuvanje i ako je šteta nastala njegovom krivnjom ili krivnjom osobe za koju on odgovara.

51. PUNOMOĆ I VRSTE

Ugovor o punovlašću je konsenzualni ugovor koji nastaje kad opunomočitelj dade nalog i punomoć opunomoćeniku da sklapa pravne poslove za račun i u ime opunomočitelja, a ovaj na to pristane.Elementi ugovora o punovlašću :

1. NALOG - ugovor kojim jedna strana nalaže drugoj strani da za nju obavi neki posao, a druga strana na to pristane

2. PUNOMOĆ - je nalogodavčeva izjava upućena trećim osobama kojom se daje ovlaštenje opunomoćeniku da sklapa pravne poslove u ime i za račun opunomočitelja.

3. ZASTUPANJE - ne mora se posebno ugovoriti jer čim netko drugome da nalog i punomoć nastao je i učinak neposrednog zastupanja

VRSTE PUNOMOĆI

1.POSEBNA PUNOMOĆ - daje se opunomoćeniku za određeni pravni posao2.GENERIČNA PUNOMOĆ - daje se za sklapanje vijele vrste pravnih poslova (odvjetniku za zastupanje u jednoj pravnici)3.OPĆA PUNOMOĆ - je ona kojom se opunomoćeniku daje ovlasr da sklapa sve vrste poslova koji se tuću opunomočitelja.

52. UGOVOR O KOMISIJI

Ugovorom o komisiji obvezuje se komisionar da će uz proviziju sklapati pravne poslove u vlastito ime, a za račun komitenta.Pri sklapanju poslova s komisionarom treća osoba je potpuno neovisna o sadržaju komitentovih naloga jer komisionar sklapa poslove u svoje ime, a komitetnt nije ugovorna strana u poslovima koje sklapa komisionar.Bitan element ugovora je nalog.

53. UGOVOR O ORTAŠTVU

Ortaštvo nastaje ugovorom kojim se obvezuju dvije ili više osoba uložiti svoj rad ili imovinu radi postizanja zajedničkog cilja.Ugovor o ortaštvu je konsenzualan jer nastaje samim sporazumom ortaka, neformalan, uazajmno obvezan, naplatan

IZVANUGOVORNE OBVEZE

54. KARAKTERISTIKE IZNAVUGOVORNIH OBVEZA

Nastaju bez očitovanja volje njihovih sudionika, već na temelju određenih činjenica. Njihova funkcija očituje se u zaštiti već postojeće imovine pravnih subjekata i njihovih prava osobnosti. Za njihov postanak ne može se zahtijevati određeni oblik.

55. IMOVINSKE ŠTETE

Imovinske ili materijalne štete su sve one štete koje su nastale kao posljedica štetne radnje poduzete izravno na imovinskoj masi oštećenika.Ali subjektivna imovinska prava mogu postojati i kada se ne nalaze u imovinskoj masi ovlaštenika, npr. Netko ima pravo služnosti preko tuđeg mosta. Objekt štetne radnje može biti i osoba oštećenika, kao posljedica te štetne radnje javlja se gubitak zarade, uzdržavanja itd.

56. OBLICI NEIMOVINSKE ŠTETE - GDJE SE JAVLJA

Te su štete u pravnom smislu povrede subjektivnih neimovinskih prava i interesa.Karakteristično je za te povrede da ih subjekt osjeća kao štete premda izravno ne pogađaju njegovu imovinu, one se i ne popravljaju u obliku novčanog ekvivalenta, nego u obliku satisfakcije.OBLICI NEIMOVINSKIH ŠTETA

Kod fizičke osobe- povreda prava na život- povreda prava na tjelesno zdravlje- povreda prava na duševno zdravlje- povreda prava na ugled- povreda prava na čast- povreda prava na dostojanstvo- povreda prava na ime- povreda prava na slobodu

Kod pravne osobe

- povreda prava na ugled i dobar glas- povreda prava na ime tj tvrtku- povreda prava na poslovnu tajnu- povreda prava na slobodu privređivanja

57.. POZITIVNA I NEGATIVNA ŠTETA

Pozitivna šteta sastoji se u umanjenu postojeće imovine oštećenikaNegativna šteta ili izmakla korist je dobitak kojemu se netko nada po redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima i bio bi ga ostvario da nije bilo štetne radnje.

58.. UZROČNOST

Uzročnost kao pretpostavka odgovornosti za štetu jest verzija između štetne radnje kao uzroka i nastale štete kao posljedice.

59. PROTUPRAVNOST, VRSTE I STUPNJEVI KRIVNJE

Protupravnost znači povredu nekoga pravnog pravila pozitivnog pravnog poretka.

Objektivni elementi protupravnosti sastoje se u činjenici da je za postojanje protupravnosti dovoljno da je štetnom radnjom povrijeđeno neko pravilo koje spada u pravni poredak.Subjektivni elementi protupravnosti izraženi su krivnjom učinitelja.

Vrste i stupnjevi krivnje

Namjera je takva vrsta krivnje kod koje se zahtjev da je štetnik postupao znajući i hotimice.Nepažnja tu se ponašanje učinitelja uspoređuje s ponašanjem drugih ljudi da bi se ustanovilo je li učinitelj upotrijebio dužnu pažnju. Nepažnja se naziva i nemarnošću. Postoji:

1. KRAJNJA NEPAŽNJA s njom postupa onaj štetnik koji u svom ponašanju ne upotrijebi ni onu pažnju koju bi upotrijebio svaki prosječni čovijek.

2. OBIČNA NEPAŽNJA s njom postupa onaj štetnik koji u svom ponašanju ne upotrijebi onu pažnju koju bi upotrijebio dobar gospodarstvenik tj dobar domaćin.

60. CULPA LEVIS IN CONCRETO

To je niži stupanj krivnje gdje je mjerilo pažnje samo uobičajeno ponašanje štetnika. Tu se od čovjeka zahtijeva da postupa bar onako s tuđim stvarima i poslovima kao što obično postupa sa svojima. Npr. Besplatna ostava kod koje je ostavoprimac dužan čuvati povjerenu mu stvar kao svoju vlastitu.. Sud može odrediti nižu naknadu, vodeći računa o brižljivosti koju štetnik pokazuje u vlastitim poslovima.

61. KRAJNJA NUŽDA

Krajnja nužda je takva situacija u kojoj učinitelj čini štetnu radnju da bi od sebe ili od drugoga otklonio istodobnu neskrivljenu opasnost, koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tome je zlo koje je učinjeno, manje od onoga kojim se prijetilo.

62. U KOJIM SLUČAJEVIMA DOLAZI DO ISKLJUČENJA PROTUPRAVNOSTI KOD ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU

U pravu postoje slučajevi gdje je isključena protupravnost štetne radnje pa u takvim slučajevima nema ni odgovornosti za štetu, ni naknade štete.

Nanošenje štete po dužnosti razumjevamo one slučajeve u kojima su pojedine osobe u pravilnom izvršavanju svoje dužnosti, po samom propisu dužne počiniti štetu npr. Službena osoba koja izvršava smrtnu presudu čini to po dužnosti.

Nužna obrana razumjevamo pravo da se od sebe ili od drugoga odbije istodobni protupravni napadaj.

Viša sila je izvanredni vanjski događaj koji se nije mogao predvidjeti, spriječiti, otkloniti ili izbjeći. Kao viša sila najčešće se pojavljuju neki prirodni događaji nrp potres, poplava, ratovi, prekidi rada i dr.

Dopuštena samopomoć - je pravo svake osobe da otkloni povredu prava kad neposredno prijeti opasnost, ako je takva zaštita nužna i ako način otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost.

Pristanak oštećenika onaj koji pristane da se na njegovu štetu poduzme štetna radnja, ne može zahtijevati naknadu njome prouzročene štete. Npr. Netko pristane da drugi rastavi njegov neispravan televizor i iskoristi upotrebljive dijelove. Pristanak oštećenika ne isključuje odgovornost za štetu u slučaju onih izvršenih radnji koje su zakonom zabranjene.

63. SUBJEKTIVNA ILI KULPOZNA ODGOVORNOST, VRSTE, PODRUČJE PRIMJENE, PRIMJER

O subjektivnoj odgovornosti govorimo ako je za nastanak odgovornosti za štetu potrebna, pored općih pretpostavkama, još i krivnja štetnika.Za nastanak subjektivne odgovornosti traže se sljedeće pretpostavke: 1. štetna radnja 2. šteta 3. uzročna veza 4. protupravnost u objektivnom smislu 5. krivnja.Razlikujemo dvije podvrste subjektivne odgovornosti

1. Subjektivna odgovornost kod koje se krivnja dokazuje - prema ZOO svedena je na iznimku .Imamo je npr kod ugostiteljske ostave ( ako gost ne prijavi nestanak ili oštećenje stvari čim dozna za njih, ima pravo na naknadu štete samo ako dokaže krivnju ugostitelja ili osobe za koju on odgovara))

2. Subjektivna odgovornost kod koje se krivnja predmnijeva - krivnja štetnika se i dalje zahtijeva, ali se predmnijeva da je štetnik kriv. Oštećenik mora dokazati štetnu radnju, uzročnu vezu, a krivnju štetnika ne dokazuje jer se ona predmnijeva. Vrijedi pravilo da se predmnijeva najniži stupanj krivnje, a to je obična nepažnja.

Područje primjene subjektivne odgovornosti se povečalo tako da danas vrijedi kao načelo našeg odštetnog prava. «tko drugome prouzroči štetu dužan ju je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

63. ŠTO JE SLUČAJ

Slučaj je takav događaj koji bismo, da smo ga predvidjeli, mogli spriječiti, naspram više sile gdje se radi o događaju koji, da smo ga predvidjeli, ne bi mogli spriječiti. Slučaj je takav događaj koji se štetniku ne može

pripisati u krivnju. Prema tome onaj tko odgovara po pravilima subjektivne odgovornosti ne odgovara za slučajne štete jer tu nema krivnje.

64. OBJEKTIVNA ODGOVORNSOT ZA ŠTETU, PRIMJER

Odgovornost za štetu za čiji se nastanak ne zahtijeva krivnja štetnika je objektivna odgovornost za štetu ili kauzalna odgovornost.Ovdje se za štetu odgovara već na temelju objektivne činjenice što je šteta prouzročena.Područje primjene - pravila objektivne odgovornosti primjenjuju se na štete od stvari i djelatnosti od kojih potječe povečana opasnost štete za okolinu kao i štete u drugim slučajevima koji su predviđeni zakonom ( odgovornost za štetu od opasne stvari i od opasne djelatnosti, odgovornost za neispravan proizvod, odgovornost organizatora priredbi, odgovornost za onečišćivanje okoliša)

65. OGDOVORNOST ZA ŠTETE OD MOTORNIH VOZILA

Za štete od motornog vozila u pogonu koje pretrpe treće osobe (pješaci, biciklisti) odgovara, po pravilima objektivne odgovornosti, njegov vlasnik, tj. Suvlasnici ili zajednički vlasnici solidarno.Neovlaštenim korisnikom motornog vozila smatra se osoba koja je u vrijeme štetnog događaja koristila vozilo bez suglasnosti vlasnika, a nije kod njega zaposlena u vezi s pogonom motornih vozila, niti je član njegova obiteljskog kućanstva, niti joj je vlasnik predao stvar u posjed. Bitno je naglasiti da neovlašteni korisnik motornoga vozila odgovara trećim osobama umjesto vlasnika i jednako kao vlasnik.Za štete koje vlasnici motornih vozila nanesu jedan drugome vozilom u pogonu npr. Sudarom vrijede sljedeća pravila:

- vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj, snosit će ne samo svoju štetu nego i štetu vlasniku drugog vozila.

- U slučaju da je krivnja obostrana, svaki vlasnik odgovara drugome za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

- ako nema krivnje nijednoga, vlasnici odgovaraju na jednake dijelove,

Motorno vozilo je vozilo namjenjeno da se snagom vlastitog motora kreće po površini zemlje, na tračnicama ili bez njih, a u pogonu je kad se koristi u svrhu kojoj je namijenjeno bez obzira radi li pritom motor koji služi za njegovo kretanje.

66. ŠTO JE PRIZVOD, ŠTO JE NEISPRAVAN PROZVOD

PROIZVOD obuhvaća sve vrste pokretnih stvari. Isključene su nekretnine, ali su uključeni samostalni dijelovi ugrađeni u pokretnu ili nepokretnu stvar.NEISPRAVAN PRIZVOD je onaj koji ne pruža sigurnost koja se od takva proizvoda opravdano očekuje.

67. OSLOBOĐENJE OD OBJEKTIVNE ODGOVORNOSTI

Da bi se oslobodio odgovornosti za štetu proizvođač mora dokazati neku od sljedećih okolnosti:- da proizvod nije stavio u promet- da neispravnost ni njezin uzrok nisu postojali u vrijeme stavljanja proizvoda u promet- da proizvod nije proizveden za bilo koju poslovnu svrhu- da je neispravnost proizvoda posljedica pridržavanja prisilnih propisa- da stanje znanosti ili tehničkog znanja u vrijeme stavljanja proizvoda u promet nije omogučavalo

otkrivanje neispravnosti

- da je šteta nastala isključivo radnjom štetnika ili treće osobe koju nije mogao predvidjeti, niti izbjeći ili otkloniti njezine posljedice.

Rokovi ostvarivanja prava na popravljanje štete postoje dva roka1. Zastarni rok od tri godine teče od dana kada je oštećenik saznao ili morao saznati za štetu, neispravnost

proizvoda i proizvođača.2. Prekluzivni rok od deset godina teče od dana stavljanja proizvoda u promet.

68. ODGOVORNOST ZA DRUGOGA

Odgovornost za drugoga znači kada netko odgovara za štetu koju je druga osoba prouzročila..Da bi nastala odgovornost za drugoga, zahtijeva se, uz opće pretpostavke i jedna dodatna – poseban odnos između štetnika i odgovorne osobe ( roditeljski, skrbnički, radni odnos)Odgovornost za drugoga može biti deliktna ili ugovorna, subjektivna ili objektivna.Među najznačajnije slučajeve ubrajamo

1. odgovornost za maloljetnike – roditelji odgovaraju za štete svoje maloljetne djece, koja žive s njima, za onu do sedam godina bez obzira na svoju krivnju, prema pravilima objektivne odgovornosti. Za djecu s navršenih sedam godina do punoljetnosti roditelji odgovaraju po pravilima subjektivne odgovornosti, a njihova se krivnja predmnijeva.

2. odgovornost za duševno bolesne i zaostale u umnom razvoju - odgovorna se osoba može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je obavljala nadzor na koji je bila obvezna

3. odgovornost poslodavca za zaposlenike - poslodavac odgovara za štetu koju njegov zaposlenik prouzroči trećoj osobi u radu ili u vezi s radom.

4. odgovornost pravne osobe za štetu koju trećima prouzroči njezino tijelo

69. PODIJELJENA I SOLIDARNA ODGOVORNOST

Podijeljena odgovornost za štetu – kod nje svaka od više osoba odgovara za određeni dio štete. Ćesto nastaje između štetnika i oštećenika.

Odgovornost je solidarna kad svaki od više štetnika odgovara za cjelokupnu štetu bez obzira na svoj udio u prouzročenju štete Opće je pravilo da solidarna odgovrnost za štetu nastaje kad više osoba prouzroči štetu radeći zajedno, s neposrednim počiniteljima solidarno odgovaraju i njihovi poticatelji i pomagatelji.Solidarno će odgovarati i svi oni počinitelji koji doduše nisu radili zajedno, nego neovisno jedan od drugoga, ali se ne mogu utvrditi njihovi udjeli u prouzročenoj štetiZOO nalaže solidarnu odgovornost i u slučaju kad je nedvojbeno da je štetu uzrokovala neka od više određenih osoba koje su na stanovit način međusobno povezane, a ne može se utvrditi koja je od njih stvarno štetu prouzročila npr. Grupa djece bacajući kamenje razbije tuđi prozor.

70. POSEBNI SLUČAJEVI ODGOVRNOSTI ZA ŠTETU

1. Odgovornost zbog uskraćivanja nužne pomoći - nastaje uskraćivanjem pomoći osobi čiji su život ili zdravlje očito ugroženi. Za štetu odgovara onaj tko je bez opasnosti za sebe mogao pružiti pomoć, a prema okolnostima slučaja morao je predvidjeti nastanak štete.

2. Odgovornost u vezi s obvezom sklapanja ugovora - predviđena je odgovornost za štetu kao sankcija za povredu obveze sklapanja ugovora. Za štetu odgovara osoba koja je po zakonu bila dužna sklopiti ugovor, a nije ga ni na zahtjev zainteresirane osobe sklopila.

3. Odgovornost u vezi s obavljanjem poslova od javnog interesa - osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanoga razloga obustave ili neredovito obavljaju uslugu tj djelatnost.

71. NATURALNA RESTITUCIJA, OBLICI

Naturalna restitucija znači da oštećeniku treba po mogučnosti uspostaviti prijašnje stanje. To znači da mu se mora vratiti sve ono što mu je štetnom radnjom oduzeto ili uništeno

OBLICI1. INDIVIDUALNA RESTITUCIJA - znači vraćanje iste stvari koja je bila oduzeta ili

upropaštena2. GENERIČNA RESTITUCIJA sastoji se u davanju drugih zamjenjivih stvari umjesto

oduzetih ili oštećenih.3. RESTITUCIJA U OBLIKU TROŠKOVA - tu se radi o slučaju kad je stvar oštećena pa je

sam oštećenik dade popraviti.

Naturalna restitucija kao oblik popravljanja štete obavlja se samo onda ako je moguća.Po našem obveznom pravu postoji tzv. Obvezatnost restitucije. To znači da se šteta ne samo obvezatno nego i prvenstveno popravlja u obliku naturalne restitucije.

72. OBUJAM NAKNADE ŠTETE

Pod obujmom se razumijeva skup svih šteta koje su se dogodile zbog neke štetne radnje. Tu spadaju šteta i izmakla korist, troškovi učinjeni radi umanjenja ili ublažavanja štetnih posljedica i kamate na iznos naknade

73. ŠTO JE DUŽAN NAKNADITI TREĆI KOJI PROUZROĆI SMRT NEKE OSOBE

ZOO ima odredbe o obujmu imovinske naknade štete i to za smrt, tjelesne ozljede, narušenja zdravlja, povrede časti i širenje neistinitih navoda o nekoj osobi

Štetnik koji prouzroči smrt neke osobe dužan je naknaditi:- uobičajene troškove pogreba- troškove njezina liječenja od zadobivenih ozljeda i druge potrebne troškove u svezi s liječenjem- izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad- štetu koju trpi osoba koju je poginuli uzdržavao ili redovito pomagao

74. ŠTO SE NADOKNAĐUJE KOD TEŠKE TJELESNE OZLJEDE

Onaj tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan mu je naknaditi- troškove oko liječenja i druge potrebne troškove u svezi s liječenjem- izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja- gubitak zarade zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad- štetu zbog trajno povećanih potreba u obliku novčane rente- štetu zbog uništenja ili umanjenja mogućnosti oštećenikova daljnjeg razvijanja i napredovanja u

obliku novčane rente.

75. KADA SUD MOŽE DOSUDITI MANJU NAKNADU ŠTETE OD IZNOSA ŠTETE

1. kad je odgovorna osoba slabog imovinskog stanja pa bi je isplata potpune naknade dovela u oskudicu, a šteta nije prouzročena ni namjerno ni krajnjom nepažnjom. Sud mora voditi računa i o materijalnom stanju oštećenika.

2. kad je štetnik prouzročio štetu radeći nešto korisno za oštećenika, postupajući pri tom brižljivošću koju b i pokazao i u vlastitim poslovima.

3. ako je pri povredi ugovorne obveze osim štete za vjerovnika nastao i određeni dobitak4. ako strana koja se poziva na povredu ugovora nije poduzela sve razumne mjere da bi smanjila štetu

izazvanu tom povredom5. kad je vjerovnik ili osoba za koju on odgovara pridonio nastanku štete ili njezinoj visini.

76. U KOJIM OBLICIMA SE MOŽE ODREDITI IZNOS NAKNADE ŠTETE

Može se odrediti u dva oblika 1. ukupnom (jednokratnom) iznosu2. obliku novčane rente

Naknada u obliku novčane rente određuje se za imovinsku štetu zbog smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja, posebno za štetu zbog gubitka uzdržavanja ili zarade te trajnog povečanja potreba. Novčana se renta određuje doživotno ili za određeno vrijeme, a isplaćuje u pravilu mjesečno unaprijed.Ako se okolnosti koje je sud uzeo u obzir prilikom donošenja odluke o renti naknadno znatnije izmjene, sud može na zahtjev oštećenika povisiti iznos rente ili pak na zahtjev štetnika sniziti pa čak i ukinuti rentu.

77. SATISFAKCIJA

Satisfakcija je takav oblik popravljanja štete koji se priznaje oštećeniku kao određeno subjektivno zadovoljenje.

1. Moralna satisfakcija - može se sastojati u objavljivanju presude, objavljivanju ispravka, opozivu uvrede ili čemu drugom čime se može ostvariti svrha popravljanja štete. Tu vrstu satisfakcije sud može narediti u slučaju povrede prava osobnosti.

2. Novčana satisfakcija - o njoj govorimo kad se oštećeniku daje svota novca kao subjektivno zadovoljenje. ZOO sadrži odredbe o pravičnoj novčanoj naknadi kod izvanugovorne odgovornosti. Potrebne su tri pretpostavke za dosudu pravične novčane naknade

1. povreda prava osobnosti2. težina povrede koja opravdava dosudu3. okolnosti povrede koje opravdavaju dosudu.

Pri utvrđivanju visine pravične novčane naknade sud će pored težine povrede prava osobnosti i okolnosti pod kojima je do povrede došlo, uzeti u obzir jačinu i trajanje boli i straha izazvanih povredom prava osobnosti.

78. TIPIČNI SLUČAJEVI I STJECANJE BEZ OSNOVE

Stjecanjem bez osnove nazivamo izvanugovorni obveznopravni odnos na temelju kojega je stjecatelj obvezan na povrat ili naknadu vrijednosti onoga dijela imovine ili imovinske koristi koje je stekao bez pravom priznate osnove odnosno po osnovi koja se nije ostvarila ili je kasnije otpala.

Pretpostavke nastanka stjecanja bez osnove

- povećanje imovine na jednoj strani. Do toga može doći stjecanjem nekog novog prava ili povečanjem vrijednosti određene stvari i sl.

- umanjenje imovine na drugoj strani - nastaje kada određeno pravo ili stvar izađe iz imovine.- Kauzalna povezanost - između umanjenja na jednoj i povećanja na drugoj strani- Nepostojanje odgovarajuće osnove - sa slučajem nepostojanja pravne osnove izjednačuju se

slučajevi u kojima se osnova nije ostvarila premda je trebalo da se ostvari i kada je osnova kasnije otpala.

- Da činidba - zbog koje je došlo do promjene u imovini ne bi smjela biti štetna radnja, jer će tada nastati obveznopravni odnos odgovornosti za štetu, a ne obveznopravni odnos stjecanja bez osnove.

TIPIČNI SLUČAJEVI- platež neduga – kad netko u zabludi isplati drugome određeni iznos novca na ime duga koji nije

postojao- stjecanje s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila- stjecanje po osnovi koja je kasnije otpala- uporaba stvari na tuđu korist- uporaba tuđe stvari u svoju korist- izdatak za drugoga

79. POSLOVODSTVO BEZ NALOGA

Poslovodstvo bez naloga je takav obveznopravni izvanugovorni odnos koji nastaje time što se netko nepozvan miješa u tuđe poslove obavljajući ih za tuđi račun i u tuđem interesu

Vrste poslovodstva1. nužno poslovodstvo – kada se obavljanju tuđeg posla pristupi da bi se od gospodara posla

otklonila predstojeća šteta ( iznesu stvari iz kuće zahvaćene požarom)2. korisno poslovodstvo - ono postoji kada se nezvano obavi tuđi posao na očitu korist

drugoga3. poslovodstvo protiv zabrane gospodara posla - postoji kad se netko prihvati tuđeg posla

usprkos zabrani gospodara posla koja mu je bila ili morala biti poznata.4. nepravo poslovodstvo - je obavljanje tuđeg posla u namjeri da se za sebe zadrži postignuta

korist, iako poslovođa zna da je posao tuđi. (netko obere tuđi vinograd i napravi vino za sebe) Poslovođa je dužan na zahtjev gospodara posla položiti račun i predati mu sve postignute koristi. Gospodar posla može zahtijevati vraćanje stvari u prijašnje stanje i naknadu štete.

80. JAVNO OBEĆANJE NAGRADE

Pod javnim obećanjem nagrade razumjeva se javnim oglasom izjavljena volja kojom se obećavatelj obvezuje dati nagradu onomu tko izvrši određenu radnju, postigne neki uspjeh, nađe se u određenoj situaciji ili ispuni što drugo pod određenim uvjetom.

Obveza obećavatelja da ispuni obećanje nastaje kada se ispune ove pretpostavke:- da je nagrada obećana- da je obećanje nagrade učinjeno javnim oglasom- da se izjava o obećanju odnosi na neodređeni broj osoba- da su radnja koju treba izvršiti i obećana nagrada u svemu određene, moguće i dopuštene

Sve dok se ne izvrši radnja iz javnog obećanja nagrade, obećanje se može opozvati.Ako netko izvrši radnju, a dokaže da nije znao za opoziv niti je morao znati, ima pravo na nagradu kao i na troškove koje je imao u svezi s radnjom određenomu javnog oglasu.