grad donji miholjac vukovarska 1
TRANSCRIPT
Naručitelj:
GRAD DONJI MIHOLJAC Vukovarska 1
Gradonačelnik:
Zoran Kovač, dipl.ing.polj.
Izvršitelj:
Miholjački poduzetnički centar, Lokalna razvojna agencija d.o.o.
Direktor: Valent Poslon, iur.
Stručni tim : Ivana Marić, dipl. oec.
Anela Šovagović, dipl.oec. Ivana Alšić, dipl.oec.
SADRŽAJ
1. RIJEČ GRADONAČELNIKA ............................................................................................................................. 1
1.1. ZNAČENJE STRATEGIJE ZA RAZVOJ GRADA DONJEG MIHOLJCA .................................................................................... 2 1.2. METODOLOGIJA IZRADE STRATEGIJE ..................................................................................................................... 3
2. POLAZIŠNA TOČKA ....................................................................................................................................... 7
2.1. STRATEŠKI PLAN GOSPODARSKOG RAZVITKA GRADA DONJEG MIHOLJCA (PUR) 2010. - 2014. ...................................... 7 2.2. ANALIZA REALIZACIJE MJERA PROGRAMA UKUPNOG RAZVOJA (PUR) .......................................................................... 8
3. OSNOVNA ANALIZA PODRUČJA DONJEG MIHOLJCA ................................................................................... 16
3.1. ANALIZA OKRUŽENJA ....................................................................................................................................... 16 3.2. STANJE INFRASTRUKTURE ................................................................................................................................. 19
3.2.1. Cestovna infrastruktura ...................................................................................................................... 19 3.2.2. Željeznički promet ............................................................................................................................... 20 3.2.3. Zračni promet ..................................................................................................................................... 20 3.2.4. Riječni promet ..................................................................................................................................... 20 3.2.5. Pošta ................................................................................................................................................... 20 3.2.6. Telekomunikacijska infrastruktura ..................................................................................................... 20 3.2.7. Energetika........................................................................................................................................... 20
3.2.7.1. Plinoopskrba ................................................................................................................................................. 21 3.2.7.2. Elektroenergetika .......................................................................................................................................... 21 3.2.7.3. Cijevni transport nafte .................................................................................................................................. 22 3.2.7.4. Obnovljivi izvori energije ............................................................................................................................... 22
3.2.8. Vodna infrastruktura .......................................................................................................................... 23 3.2.9. Odvodnja ............................................................................................................................................ 24 3.2.10. Uređenje vodotoka voda .................................................................................................................. 25 3.2.11. Melioracijska odvodnja .................................................................................................................... 26 3.2.12. Mjere zaštite i spašavanja ................................................................................................................ 27 3.2.13. Zbrinjavanje otpada ......................................................................................................................... 28
3.3. KULTURNA DOBRA I ZAŠTIČENI DIJELOVI PRIRODE ................................................................................................... 30 3.3.1. Kulturna dobra.................................................................................................................................... 30
3.3.1.1. Dvorac Prandau ............................................................................................................................................. 31 3.3.1.2. Dvorac Mailath .............................................................................................................................................. 32 3.3.1.3. Kulturni spomenici ........................................................................................................................................ 33 3.3.1.4. Crkva Sv. Mihaela Arkanđela ......................................................................................................................... 35 3.3.1.5. Orgulje u crkvi Sv. Mihaela Arkanđela .......................................................................................................... 35 3.3.1.6. Crkva Sv. Jurja Sveti Đurađ ............................................................................................................................ 36
3.3.2. Zaštićeni dijelovi prirode ..................................................................................................................... 37 3.3.3. Zaštita prirode i okoliša ...................................................................................................................... 40
3.4. DEMOGRAFSKA ANALIZA ................................................................................................................................... 41 3.5. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA ........................................................................................................................... 42
3.5.1. Odgoj i obrazovanje ............................................................................................................................ 42 3.5.1.1. Predškolsko obrazovanje ................................................................................................................. 42
3.5.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje ....................................................................................................................... 43 3.5.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje ......................................................................................................................... 46
3.5.1. Zdravstvo ............................................................................................................................................ 48 3.5.2. Socijalna skrb ...................................................................................................................................... 48
3.5.3.1. Crveni križ ..................................................................................................................................................... 49 3.5.4. Civilno društvo .................................................................................................................................... 50 3.5.5. Vatrogastvo ........................................................................................................................................ 51
3.6. ANALIZA GOSPODARSTVA ................................................................................................................................. 52 3.6.1. Prirodni resursi.................................................................................................................................... 52
3.6.1.1. Poljoprivredne površine ................................................................................................................................ 52
3.6.1.2. Šume ............................................................................................................................................................. 52 3.6.1.3. Vodni resursi ................................................................................................................................................. 53 3.6.1.4. Lovstvo .......................................................................................................................................................... 53 3.6.1.5. Ribarstvo ....................................................................................................................................................... 54 3.6.1.6. Mineralne sirovine ........................................................................................................................................ 54
3.6.2. Struktura i osnovna obilježja gospodarstva........................................................................................ 55 3.6.2.1. Obrtništvo na području grada ....................................................................................................................... 56 3.6.2.2. Poljoprivreda ................................................................................................................................................. 57 3.6.2.3. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva ....................................................................................................... 58 3.6.2.4. Slatkovodno ribarstvo ................................................................................................................................... 59 3.6.2.5. Industrija ....................................................................................................................................................... 60 3.6.2.6. Turizam ......................................................................................................................................................... 62
3.6.3. Razvijenost gospodarstva .................................................................................................................. 68 3.6.4. Tržište rada ......................................................................................................................................... 69
3.6.4.1. Nezaposlenost ............................................................................................................................................... 70 3.6.5. Poduzetnička infrastruktura ............................................................................................................... 71
3.6.5.1. Potporne institucije za razvoj poduzetništva ................................................................................................ 71 3.6.6. Poduzetničke zone .............................................................................................................................. 73
3.6.6.1. Industrijska zona ''Janjevci'' Donji Miholjac .................................................................................................. 73 3.6.6.2. Poslovna zona "LANIK" Donji Miholjac .......................................................................................................... 73
3.6.7. Razvoj novih tehnologija .................................................................................................................... 74 3.7. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA UPRAVLJANJE RAZVOJEM GRADA ................................................................................... 75
3.7.1. Nadležnost u obavljanju poslova ........................................................................................................ 75 3.7.2. Struktura administracije Grada Donjeg Miholjca ............................................................................... 77
3.8. MEĐUNARODNA SURADNJA .............................................................................................................................. 78 3.9. PROVEDENI UPITNIK MEĐU GRAĐANIMA DONJEG MIHOLJCA ZA POTREBE IZRADE LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE 2015. -
2020. GODINE ...................................................................................................................................................... 79
4. SWOT ANALIZA ........................................................................................................................................... 80
4.1. SWOT ANALIZA - DRUŠTVENE DJELATNOSTI (ZDRAVSTVO, SOCIJALNA SKRB, GRAĐANSKO UDRUŽIVANJE, KULTURA,
OBRAZOVANJE) ...................................................................................................................................................... 80 4.2. SWOT ANALIZA - GOSPODARSTVO, PROSTORNO UREĐENJE I KOMUNALNI POSLOVI ....................................................... 81 4.3. SWOT ANALIZA - TURIZAM ................................................................................................................................ 82 4.4. SWOT ANALIZA - RURALNI RAZVOJ ...................................................................................................................... 83
5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI .......................................................................................................................... 84
5.1. VIZIJA ........................................................................................................................................................... 84 5.2. STRATEŠKI CILJEVI I PRIORITETI ........................................................................................................................... 84 5.3. MJERE RAZVOJA .............................................................................................................................................. 88
6. USKLAĐENOST STRATEGIJE RAZVOJA GRADA DONJEG MIHOLJACA S DRUGIM STRATEGIJAMA I
STRATEŠKIM DOKUMENTIMA ...................................................................................................................... 115
6.1. USKLAĐENOST SA ŽUPANIJSKOM RAZVOJNOM STRATEGIJOM OSJEČKO- BARANJSKE ŽUPANIJE I RAZVOJNOM STRATEGIJOM
LAG-A............................................................................................................................................................... 115 6.2. USKLAĐENOST S NACIONALNIM RAZVOJNIM CILJEVIMA ......................................................................................... 116
7. PLAN PROVEDBE LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA DONJEG MIHOLJCA 2015.-2020. GODINE. ..... 117
7.1. PROVEDBA LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA DONJEG MIHOLJCA .................................................................. 117 7.2. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE .............................................................................................................................. 119
Popis slika
Slika 1. Područje Grada Donjeg Miholjca .............................................................................................................. 18
Slika 2. Transformatorska stanica TS 35/10 KV Donji Miholjac ............................................................................ 22
Slika 3. Izgradnja kanalizacijskog kolektora u ulici Vatroslava Lisinskog ............................................................... 24
Slika 4. Vodotok Karašice ...................................................................................................................................... 25
Slika 5. Uređenje vodotoka i voda ........................................................................................................................ 26
Slika 6. Zaštita od poplave u Svetom Đurđu 2014. godine ................................................................................... 27
Slika 7. Plan izgradnje sustava za navodnjavanje uz Karašicu............................................................................... 28
Slika 8. Sanacija odlagališta Doroslov ................................................................................................................... 29
Slika 9. Dvorac Prandau u Donjem Miholjcu, izgrađen 1818. godine. .................................................................. 31
Slika 10. Dvorac Mailath, najprepoznatljiviji simbol grada Donjeg Miholjca ........................................................ 32
Slika 11. Spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata ............................................................................ 33
Slika 12. Spomenik Slobode .................................................................................................................................. 34
Slika 13. Rodna kuća Augusta Harambašića ......................................................................................................... 34
Slika 14. Unutrašnjost crkve Sv. Mihaela .............................................................................................................. 35
Slika 15. Orgulje u crkvi sv. Mihaela Arkanđela .................................................................................................... 36
Slika 16. Park u Donjem Miholjcu ......................................................................................................................... 38
Slika 17. Karta obuhvata Regionalnog parka MURA - DRAVA ............................................................................... 39
Slika 18. Zgrada Osnovne škole Augusta Harambašića ........................................................................................ 44
Slika 19. Zgrada Osnovne glazbene škole ............................................................................................................. 45
Slika 20. Ribnjaci u Donjem Miholjcu .................................................................................................................... 60
Slika 21. Izletište Stara Drava ................................................................................................................................ 63
Slika 22. Miholjačko sijelo- tradicionalna kulturna manifestacija ......................................................................... 65
Slika 23. Miholjački sajam ................................................................................................................................... 67
Popis tablica
Tablica 1. Broj stanovnika na području Grada Donjeg Miholjca ........................................................................... 18
Tablica 2. Prikaz sunčevih elektranana području Grada Donjeg Miholjca ............................................................ 23
Tablica 3. Kulturna dobra na području grada Donjeg Miholjca ........................................................................... 30
Tablica 4. Popis stanovništva Grada Donjeg Miholjca prema starosti ................................................................. 41
Tablica 5. Stanovništvo područja grada Donjeg Miholjca prema završenom stupnju školovanja ....................... 41
Tablica 6. Broj djece upisane u Dječji vrtić ''Pinokio'' Donji Miholjac .................................................................. 42
Tablica 7. Podaci o upisanoj djeci u posljednjih 5 godina ................................................................................... 42
Tablica 8. Podaci o broju učenika OŠ „A. Harambašić“Donji Miholjac u školskoj godini 2014./2015. ................. 43
Tablica 9. Podaci o broju učenika OŠ „Hrvatski sokol“ Podravski Podgajci u školskoj godini 2014./2015. Izvor: OŠ
''Hrvatski sokol'' .................................................................................................................................................... 43
Tablica 10. Podaci o zaposlenima u OŠ, Izvor: OŠ „A. Harambašić“ ..................................................................... 44
Tablica 11. Podaci o broju učenika u Osnovnoj glazbenoj školi, Izvor: OŠ „A. Harambašić“ ............................... 45
Tablica 12. BROJ UČENIKA PO PROGRAMIMA – ZANIMANJIMA I RAZREDNIM ODJELIMA .................................. 46
Tablica 13. RAZREDNA ODJELJENJA – 2014./2015. godine ................................................................................. 47
Tablica 14. Broj udruga prema naseljima na području grada Donjeg Miholjca ................................................... 50
Tablica 15. Opremljenost DVD-a Donji Miholjac: ................................................................................................. 51
Tablica 16. Iskaz površina šuma na području grada Donjeg Miholjca u hektarima: ............................................. 52
Tablica 17. Drvna zaliha na području šumarije Donji Miholjac (prema vrsti drveća) u 1000 m³ .......................... 52
Tablica 18. Broj tvrtki na području Grada Donjeg Miholjca prema NKD-u .......................................................... 55
Tablica 19. Područja djelatnosti trgovačkih društava i zadruga prema NKD 2007 .............................................. 56
Tablica 20. Struktura obrta s obzirom na djelatnosti ........................................................................................... 56
Tablica 21. Poljoprivredne površine na području Grada Donjeg Miholjca .......................................................... 57
Tablica 22. Broj poljoprivrednih gospodarstava prema tipologiji na području grada Donjeg Miholjca ............... 58
Tablica 23. Vrsta poljoprivrednih gospodarstava prema tipu .............................................................................. 58
Tablica 24. Broj članova OPG-a, i odgovornih osoba na području Grada Donjeg Miholjca ................................. 58
Tablica 25. Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život ................................................................ 69
Tablica 26. Kvalifikacijska struktura nezaposlenosti na području Grada Donjeg Miholjca ................................... 70
Tablica 27. Djelokrug rada gradova i županija ...................................................................................................... 76
Tablica 28. Usklađenost sa županijskom razvojnom strategijom Osječko-baranjske županije ......................... 115
Tablica 29. Usklađenost Lokalne razvojne strategije LAG-a s Lokalnom razvojnom strategijom grada Donjeg
Miholjca............................................................................................................................................................... 116
Tablica 30. Usklađenost Strategije ruralnog razvoja RH sa Lokalnom razvojnom strategijom Grada Donjeg
Miholjca............................................................................................................................................................... 116
Tablica 31. Uloge i odgovornost pojednih organizacija i skupina u provedbi Lokalne razvojne strategije Grada
Donjeg Miholjca .................................................................................................................................................. 118
Popis grafičkih prikaza
Grafički prikaz 1. Zastupljenost djelatnosti u trgovačkim društvima i zadrugama na području Donjeg Miholjca
.............................................................................................................................................................................. 56
Popis korištenih kratica
CNC- Computer Numerical Control- Stroj kontroliran pomoću računala
CPS- Centralna plinska stanica
DUGA- Društvo za usmjeravanje gospodraskih aktivnosti
DVD- Dobrovoljno vatrogasno društvo
EU- Europska unija
GP- Granični prijelaz
HAMAG- Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije
HUP- Hrvatska udruga poslodavaca
HZJZ- Hrvatski zavod za javno zdravstvo
HZZ- Hrvatski zavod za zapošljavanje
KG- Komunalno gospodarstvo
LRA- Lokalna razvojna agencija
LU- Lovačka udruga
MINPO- Ministarstvo poduzetništva i obrta
MPC LRA- Miholjački poduzetnički centar Lokalna razvojna agencija
MRRFEU- Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU
MRS- Mjerno redukcijska stanica
NKD- Nacionalna klasifikacija djelatnosti
OBŽ- Osječko- baranjska županija
OCD- Organizacije civilnog društva
OIE- Obnovljivi izvori energije
OPG- Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
OŠ- Osnovna škola
PI- Poduzetnički inkubator
PPUG- Prostorni plan uređenja grada
PUR- Program ukupnog razvoja
RH- Republika Hrvatska
SWOT- Strenght, Weeknes, Opportunities, Threats- Analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji
TS- Trafostanica
UPS- Udaljeni pretplatnički stupanj
1. RIJEČ GRADONAČELNIKA
Europska unija svojom strategijom razvoja „ Europa 2020“ odredila je ciljeve i načine kako ih
ostvariti kroz razvoj socijalno tržišne ekonomije 21 stoljeća. Glavna zadaća ovako temeljenog razvoja je podizanje kvalitete života i standarda građana Europske unije na višu razinu. Planski dokumenti razvoja Republike Hrvatske moraju biti u potpunosti kompatibilni s razvojnim dokumentima Europske unije. To je dokaz da dijelimo zajedničku viziju razvoja, ali i življenja s ostalim narodima starog kontinenta. Iako je Republika Hrvatska službeno postala članicom Europske unije 01.07.2013. godine hrvatski narod je od dolaska na ove prostore, stoljećima civilizacijski i kulturno, dijelio iste vrijednosti s ostalim narodima Europe. Činjenica da kao punopravnoj članici Europske unije Hrvatskoj stoje na raspolaganju velika financijska sredstva za realizaciju raznih projekata koji bi u konačnici imali za cilj dizanje kvalitete života naših građana, obvezuje nas na plansko promišljanje i jasno definiranje osnovnih pravaca razvoja grada Donjeg Miholjca. Takvim definiranim pravcima bismo na što bolji i kvalitetniji način iskoristili potencijale našeg zavičaja. Lokalna razvojna strategija našega grada kao jedinice lokalne samouprave definira ukupni razvoj naše sredine kroz razvoj infrastrukture, gospodarstva, poljoprivrede, turizma, kulture itd. Strategija je cjeloviti dokument razvoja grada Donjeg Miholjca u godinama koje su pred nama. U izradi ovog dokumenta animirana je i šira javnost te su svoj doprinos dale institucije i pojedinci koji su vlastite afinitete, znanja i iskustva željeli pretočiti u odredbe ove strategije. Želim se zahvaliti i Miholjačkom poduzetničkom centru, lokalnoj razvojnoj agenciji koji je nositelj izrade razvojne strategije kao i Stručnim komisijama. Hvala svima na trudu i iskazanoj želji za bolju i ljepšu budućnost našeg Grada koji je 2007. godine proslavio 950 godina, te nosi epitet najstarijeg grada u regiji.
Zoran Kovač, gradonačelnik Grada Donjeg Miholjca
2
1.1. Značenje strategije za razvoj grada Donjeg Miholjca
Razvojna strategija grada Donjeg Miholjca je središnji planski dokument koji određuje ključne
razvojne ciljeve i prioritete u razvoju grada za period od 2015. do 2020. godine. Strategija daje prikaz
trenutnog stanja, određuje ciljeve koji bi trebali biti postignuti do 2020. godine kao i način na koji će
se ti ciljevi postići. Strategija određuje odgovornosti i uloge u razvojnom putu, daje vremenski plan
realizacije pojedinih ključnih projekata i programa te definira potencijalne izvore financiranja s
planiranjem razvojnog proračuna.
Strateško planiranje razvoja ujedno je i pokazatelj visoko osviještene razvojne politike, a očituje se
kroz unaprijed utvrđen pristup izradi strategije kojeg karakterizira međusektorska suradnja te
zajedničko definiranje ključnih problema čija se dinamika odvija na temelju rezultata društveno-
gospodarske analize i strateških ciljeva upravljanja Gradom.
Razlog što je strategija definirana za period od pet godina, je usklađivanje s financijskim razdobljem
na razini Europske unije. Nacrt Zakona o regionalnom razvoju također preporuča planiranje
strateških dokumenata na petogodišnjoj osnovi.
Svrha same razvojne strategije je u utvrđivanju razvojnih prioriteta, boljem shvaćanju okoline i
mogućih utjecaja, brzini reagiranja i smanjenju troškova zahvaljujući planskom racionalnom pristupu,
ali i usklađivanje lokalnih ciljeva s ciljevima na razini EU politika. Postoji još jedan krajnje pragmatičan
razlog, a to je zakonska obaveza. Iako aktualni Zakon o regionalnom razvoju iz 2009. godine ne stavlja
imperativ na izradu razvojnih strategija za gradove (samo županije i Grad Zagreb), prijedlog novog
Zakona o regionalnom razvoju predviđa obavezu izrade strateških dokumenata i za gradove pa je
izrada ove strategije dobra priprema za ono što grad Donji Miholjac očekuje u budućnosti.
Kako bi se osigurao kontinuitet provedbe razvojne strategije, određena je operativna struktura za
provedbu, a svaka konkretna aktivnost ili projekt, kroz akcijski plan će imati definiranog nositelja.
Važno je naglasiti kako Strategija razvoja grada Donjeg Miholjca ne sadrži samo projekte koji spadaju
u nadležnost gradske uprave i koji se financiraju iz proračuna Grada. Strategija uključuje sve projekte
i programe koji imaju razvojni karakter i implementiraju se na području grada Donjeg Miholjca,
neovisno o tome tko je stvarni nositelj projekta, a tko izvor financiranja.
Nakon uvodnog dijela, opisana je metodologija koja se primjenjivala tijekom izrade strategije s
opisom radnih skupina, načinima komunikacije, statističkim podacima vezanim uz osiguravanje
reprezentativnosti mišljenja i stavova predstavnika tematskih radnih skupina. Također, povučena je
paralela između Strategije razvoja grada Donjeg Miholjca i drugih strateških dokumenata na razini
EU, nacionalnoj razini kao i određenih sektorskih strategija koje su već razrađene i primjenjuju se na
području grada Donjeg Miholjca.
Analitički dio strategije sastoji se od analize početnog stanja, gdje je korištenjem metoda istraživanja i
proučavanja relevantnih statističkih podataka, fokus grupama i intervjuima s važnim dionicima u
izradi strategije sastavljena slika postojećeg stanja u kontekstu opisa zemljopisnog položaja, analize
stanovništva, gospodarstva, turizma, infrastrukture i društvenih komponenti grada. Važan dio
strategije svakako predstavlja analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji (SWOT) koja je rađena
participativnim pristupom velikog broja članova tematskih radnih skupina, i zapravo je predstavljala
odličan temelj za planiranje intervencije strategije. Intervencija strategije uključuje definirane
3
razvojne ciljeve, prioritete, mjere i aktivnosti. Na razini mjera planirani su i pokazatelji uspjeha
postizanja svake od mjera, kao i potencijalni nositelji. Ovaj dio intervencije konkretizirat će se kroz
akcijski plan koji će biti sastavni dio strategije.
Nakon definiranja intervencije koja je središnji dio razvojne strategije, definiran je institucionalni
okvir za provedbu strategije te su dane osnovne preporuke za protokole praćenja, izvještavanja i
vrednovanja.
Preostali dodaci strategije su akcijski plan, gdje se kratkoročno (1 godina) i srednjoročno (do 3
godine) definiraju prioritetni projekti i aktivnosti s operativnim elementima (nositelj, partneri,
vrijeme, iznos investicije, izvor financija itd.) i baza projekata. Baza projekata je katalog razvojnih
projektnih ideja za područje grada Donjeg Miholjca s osnovnim informacija o svakom projektu.
1.2. Metodologija izrade strategije Za strateške dokumente lokalnog značaja ne postoje zadani pravilnici o njihovu sadržaju i strukturi, te
je ova razvojna strategija izrađena na način da poštuje odredbe Pravilnika o obveznom sadržaju,
metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN 53/10), a koji je
propisalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFEU). Razlog za takvu odluku leži u
činjenici da takav pristup bitno olakšava provedbu i praćenje provedbe Strategije, kao i njezinu
usklađenost i komplementarnost sa strateškim dokumentima na svim razinama.
Struktura koja je bila uključena u izradu Strategije razvoja grada Donjeg Miholjca bila je definirana na tri različite razine. Shematski je to prikazano na sljedećoj skici:
KOORDINACIJA
FORMALNA
RADNA SKUPINA
TEMATSKE STRUČNE
KOMISIJE
Za koordinaciju izrade Strategije razvoja grada
Donjeg Miholjca zadužen je Miholjački
poduzetnički centar Lokalna razvojna agencija
d.o.o.
Formalnu radnu skupinu čine: predstavnici Grada i
predstavnici MPC LRA
Tematske Stručne komisije brojale su od 7 do
11 članova. U skupinama su bili predstavnici
javnog sektora (Grad, komunalna poduzeća,
ustanove i institucije), poslovnog sektora
(predstavnici poduzeća, obrta te poduzetničkih
potpornih institucija) te članovi organizacija
civilnog društva.
4
STRUČNA KOMISIJA ZA TURIZAM
STRUČNA KOMISIJA ZA ODGOJ I
OBRAZOVANJE
STRUČNA KOMISIJA ZA ZDRAVSTVO
I SOCIJALNU SKRB
STRUČNA KOMISIJA ZA KULTURU,
INFORMIRANJE I CIVILNI SEKTOR
STRUČNA KOMISIJA ZA
GOSPODARSTVO
STRUČNA KOMISIJA ZA RURALNI
RAZVOJ
STRUČNA KOMISIJA ZA PROSTORNO
UREĐENJE I KOMUNALNE POSLOVE
5
Članovi stručnih komisija:
U stručnu komisiju za turizam imenovani su:
1. Melia Vidaković, predsjednica 2. Melita Greganić 3. Siniša Crnčan 4. Darko Mikić 5. Damir Kupanovac 6. Željko Macanić 7. Josip Knežević 8. Marina Molnar 9. Martina Tarcal
U stručnu komisiju za odgoj i obrazovanje imenovani su:
1. Nenad Perić, predsjednik 2. Dubravka Stanić 3. Jadranka Landup 4. Mirta Grozdanić Falamić 5. Ines Matijević 6. Antonio Čmelak 7. Koviljka Šrajer 8. Slavica Horvat
U stručnu komisiju za zdravstvo i socijalnu skrb imenovani su:
1. Nedeljko Kovačić, predsjednik 2. Ivana Petriševac 3. Igor Koščak 4. Darija Kovačević 5. Ivan Petriševac 6. Dahna Jantoš 7. Silva Deriš
U stručnu komisiju za kulturu, informiranje i civilni sektor imenovani su:
1. Darko Nikolić, predsjednik 2. Vladimir Perković 3. Stjepan Mikolašević 4. Nikola Sklizović 5. Zdravko Živković 6. Melia Vidaković 7. Darko Mikić
U stručnu komisiju za gospodarstvo imenovani su:
1. Ivan Kožić, za predsjednika 2. Krunoslav Kovačević 3. Zlatka Krip 4. Davorin Strišković
6
5. Predrag Banda 6. Boris Poslon 7. Mladen Falamić 8. Dino Kurtagić 9. Ivica Ćupić 10. Damir Keszthely 11. Ivan Pobi
U stručnu komisiju za ruralni razvoj imenovani su:
1. Dražen Trcović, predsjednik 2. Josip Adamović 3. Mihael Sklizović 4. Darko Mikić 5. Barbara Vrban 6. Nikola Kusturić 7. Ivica Sklizović 8. Stanislav Bogdanić 9. Goran Babić 10. Ivica Ćupić
U stručnu komisiju za prostorno uređenje i komunalne poslove imenovani su:
1. Dražen Trcović, predsjednik 2. Daniel Rušanac 3. Dragana Pnjak 4. Vlatko Mikolašević 5. Josip Adamović 6. Željko Macanić 7. Igor Gavranović 8. Koviljka Šrajer 9. Tihana Trcović
7
2. POLAZIŠNA TOČKA
2.1. Strateški plan gospodarskog razvitka Grada Donjeg Miholjca (PUR) 2010. - 2014.
U proteklom razdoblju planiranje gospodarskog razvitka Grada Donjeg Miholjca provodilo se u skladu
s postavljenom vizijom, ciljevima i prioritetima Programom ukupnog razvoja Grada Donjeg Miholjca
izrađenim 2010. godine.
Programom ukupnog razvoja definirana je vizija Grada Donjeg Miholjca:
Donji Miholjac je industrijsko, administrativno i edukacijsko središte koji svoj razvoj temelji na
razvijenoj poljoprivredi i industriji, očuvanom okolišu, baštini i tradiciji i ulaganju u razvoj ljudskih
resursa.
Da bi se ostvarila vizija grada, njegova uloga (misija) je trebala biti:
Stvaranje uvjeta za intenziviranje razvoja i rasta zaposlenosti kroz privlačenje investicija i utjecati
na kreiranje novih radnih vještina osobito u području deficitarnih zanimanja.
Razvojem Industrijske zone „Janjevci“ bitno se utječe na koncentraciju industrija u Donjem Miholjcu.
U odnosu na vrijeme prije 20 godina, kada u Donjem Miholjcu nije bilo metalske industrije,
prehrambeno-prerađivačke (osim mlinske industrije), drvo-prerađivačke (stoličarna), danas su to
vodeće industrije koje zapošljavaju pretežiti broj radnika u gospodarstvu. Uspješno se razvila
obućarska industrija u Miholjačkom Poreču, koja zapošljava oko 200 radnika. Nestale su kemijska i
gumeno-tehnička industrija. Grad Donji Miholjac uspješno ostvaruje elemente koji ga definiraju kao
industrijsko središte.
Kao administrativno sjedište grad gubi ulogu, koju je imao u povijesti. Trendovi pokazuju da će Grad
Donji Miholjac imati sve slabiju ulogu kao administrativno središte, kojem gravitiraju građani
susjednih jedinica lokalne samouprave.
Donji Miholjac ima dvije osnovne škole i jednu srednju školu. Broj stanovnika, a time i broj djece je u
ozbiljnom padu. Trend pada broja djece u školama imat će loš utjecaj na ulogu Grada kao
edukacijskog središta te bez osmišljavanja i snažnog razvoja pojedinih struka, razvoj
srednjoškolskog obrazovanja nema velike perspektive.
Razvijena poljoprivreda i industrija su zacrtane kao strateški značajne za razvoj gospodarskog i
društvenog razvoja grada. Primarna proizvodnja nema organizirano tržište svojih proizvoda i nizak je
stupanj prerade primarnih proizvoda.
Očuvanje okoliša značajno je za održivi razvoj grada. Osobitu važnost imaju zaštićena područja
(parkovi, prostor oko Drave, zaštićena područja crnog bora, Podpanj i dr.).
Očuvanje povijesne baštine i zaštita kulturnih dobara predstavlja trajnu zadaću. U čuvanje kulturnih
dobara ulaže se prema mogućnostima, ali nedovoljno.
8
Ulaganje u ljudske potencijale reflektira se kroz redoviti sustav obrazovanja koji nije do kraja
kompatibilan s potrebama društva. Ulaganje u kadrove bi trebalo više uskladiti s potrebama
gospodarstva.
Navedena strategija bazira se na 3 dugoročna (strateška) cilja:
Dugoročni cilj 1: ODRŽIVO KORIŠTENJE PROSTORA PRIRODNIH I KULTURNIH DOBARA
Dugoročni cilj 2: KONKURENTNO GOSPODARSTVO
Dugoročni cilj 3: JAČANJE LJUDSKIH POTENCIJALA I PODIZANJE DRUŠTVENOG STANDARDA
Za ostvarenje pojedinih ciljeva određeni su prioriteti.
ŠEST PRIORITETA za ostvarenje STRATEŠKOG CILJA 1 - ODRŽIVO KORIŠTENJE PROSTORA PRIRODNIH
I KULTURNIH DOBARA:
1. Izgradnja i modernizacija prometne infrastrukture
2. Razvoj komunalne infrastrukture
3. Očuvanje općekorisnih funkcija prirode
4. Očuvanje kulturne baštine i poticanje kulturnog stvaralaštva
5. Očuvanje okoliša
6. Zaštita prirodnih i gospodarskih dobara
ŠEST PRIORITETA za ostvarenje STRATEŠKOG CILJA 2 - KONKURENTNO GOSPODARSTVO:
1. Razvoj konkurentne primarne poljoprivrede
2. Osuvremenjivanje i razvoj proizvodnih industrijskih grana djelatnosti
3. Razvojna potpora malom i srednjem poduzetništvu
4. Usvajanje standarda i normi EU-a
5. Razvoj selektivnih oblika turizma
6. Razvoj i korištenje obnovljivih izvora energije
ŠEST PRIORITETA za ostvarenje STRATEŠKOG CILJA 3 - JAČANJE LJUDSKIH POTENCIJALA I PODIZANJE
DRUŠTVENOG STANDARDA:
1. Upravljanje znanjem za razvoj ljudskih resursa
2. Razvoj tržišta rada
3. Unapređenje zdravlja stanovništva
4. Aktivna populacijska politika i unapređenje obiteljskog života
5. Unapređenje socijalnih uvjeta
6. Razvoj civilnog društva
2.2. Analiza realizacije mjera Programa ukupnog razvoja (PUR)
Programom ukupnog razvoja planirano je 55 mjera.
Analizirajući mjere utvrđene Programom ukupnog razvoja za razdoblje 2010. – 2014. godine,
proizlazi zaključak da je značajan broj mjera realiziran u potpunosti ili djelomično, a dio mjera (23)
ostao je nerealiziran.
9
ODRŽIVO KORIŠTENJE PROSTORA, PRIRODNIH I KULTURNIH DOBARA
a) Izgradnja gradske zaobilaznice (u potpunosti realizirana)
Izgradnja gradske zaobilaznice otpočela je 2011. godine, kao I faza – jugoistočna trasa. Ovaj dio
zaobilaznice je izgrađen u potpunosti, zajedno s kružnim tokom na cesti Donji Miholjac – Našice.
Nastavak izgradnje jugozapadnog dijela trase započeo je 2014. godine. Radove izvodi tvrtka Osijek-
Koteks, a cijeli projekt vrijedan je 29 milijuna kuna. Obilaznica Donjeg Miholjca je završena u
studenom 2015. godine, a ukupno je duga 6,2 kilometara s pet prometnih čvorova.
b) Modernizacija i sanacija gradskih prometnica (djelomično realizirana) U planiranom razdoblju u nekoliko navrata su sanirani dijelovi gradskih prometnica (uglavnom dijelovi državne ceste). Zbog izgradnje gradskog kolektora, sanirana je prometnica u ulici Vatroslava Lisinskog u cijeloj duljini. U dijelu Industrijske zone „Janjevci“ su izgrađene moderne ceste kao dio komunalne infrastrukture u duljini 1.900 m. U 2014. godini su naručeni projekti za modernizaciju (asfaltiranje) ulica u prigradskim naseljima (Golinci i Sveti Đurađ).
c) Izgradnja biciklističke staze u Donjem Miholjcu (djelomično realizirana) Izgrađeno je i 5.000 m2 pješačkih i biciklističkih staza u Zoni. U dijelu ulica u naseljima su sanirane pojedine dionice nogostupa. U izradi je projektna dokumentacija za biciklističku stazu u Donjem Miholjcu.
d) Izgradnja vodoopskrbe (u potpunosti realizirana)
U proteklom planskom razdoblju vodovodna razdjelna mreža izgrađena je u mjestima Radikovci i Golinci. Iz programa EIB II financirani su spojni cjevovodi Miholjački Poreč – Golinci i Miholjački Poreč – Čamagajevci. Time je vodoopskrbom pokriven cijeli Grad Donji Miholjac s prigradskim naseljima. Vrijednost radova je oko 2.800.000,00 kuna. Nakon probnog rada u eksploataciju je pušteno rekonstruirano vodocrpilište s novom tehnologijom prerade sirove vode. Kapacitet vodocrpilišta je povećan na 60 l/sec. Vrijednost radova je 16,5 milijuna kuna.
e) Izgradnja pročistača otpadnih voda (u potpunosti realizirano) Radovi na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda u Donjem Miholjcu obuhvaćali su rekonstrukciju, dogradnju i sanaciju uređaja, a sufinancirani su sredstvima Hrvatskih voda i Grada Donjeg Miholjca. Radove je izvodila tvrtka ''Siemens''. Ukupna investicija iznosila je 33.437.000,00 kuna od čega su Hrvatske vode sudjelovale u iznosu od 31.589.000,00 kuna. Uređaj je projektiran s maksimalnom uštedom električne energije, niskim troškovima održavanja, odličnim radnim performansama, jednostavnim upravljanjem putem automatske kontrole i mogućnošću jednostavne nadogradnje u slučaju potreba za povećanjem kapaciteta (hidrauličkih i organskih onečišćenja) otpadnih voda, a kapacitet uređaja je 8.000 ES te se može, prema potrebi, proširiti na 12.000 ES.
f) Izgradnja zapadnog kolektora (u potpunosti realiziran) Zapadni kolektor je izgrađen u sklopu projekta IPA IIIc – „Nastavak izgradnje komunalne infrastrukture u Industrijskoj zoni Janjevci“. U sklopu kolektora izgrađena je jedna prepumpna stanica u ulici Vatroslava Lisinskog. Na kolektor su priključene kanalizacije iz Bloka V. Nazora, ulice I. Gundulića, Zrinsko-Frankopanska, Alojzija Stepinca i Zlatka Balokovića. Kolektor je projektiran za
10
prijem otpadnih voda iz zapadnog dijela Industrijske zone. Vrijednost radova na izgradnji kolektora i sanaciji trase (asfaltiranje ceste) iznosio je 3.406.157,60 kuna.
g) Rekonstrukcija i izgradnja sustava javne rasvjete (djelomično realizirano)
Javna rasvjeta je djelomično izgrađena. Još uvijek nisu sve ulice pokrivene javnom rasvjetom. U
planskom razdoblju je izgrađena javna rasvjeta u dijelu ulica Vladimira Nazora. Vrijednost radova
iznosi 105.424,31 kuna.
h) Sanacija odlagališta otpada (djelomično realizirano) Sanacija odlagališta je djelomično provedena. Završetak se očekuje nakon izgradnje regionalnog odlagališta. U sanaciju je ukupno uloženo oko 15 milijuna kuna. Ukupna vrijednost sanacije odlagališta planirana je s 17.289.704,10 kuna
i) Poticanje i razvoj kulturnog stvaralaštva (djelomično realizirano)
U okviru proračuna, Grad Donji Miholjac donosi Program javnih potreba u kulturi, kojim se udrugama osiguravaju sredstva za njihov rad. Nedovoljna je povezanost udruga u kulturi radi zajedničkih nastupa u cilju intenzivnijeg korištenja mogućnosti koje pruža kulturno stvaralaštvo. Institucionalno ne postoji koordinacija čiji cilj bi trebao biti sustavni razvoj kulturnog stvaralaštva i osmišljavanje zajedničkog nastupa svih udruga u kulturi.
j) Obrazovanje o održivom razvoju i zaštiti okoliša (djelomično realizirano)
Ova mjera se djelomično provodi. U okviru redovitog kurikuluma škole kontinuirano provode obrazovanje mladih o održivom razvoju. Ostali dionici (udruge, gospodarstvenici) ne provode sustavnu edukaciju o zaštiti okoliša. Uloga koju bi trebale imati udruge civilnog društva nije na razini koja bi sustavno utjecala na društvenu svijest u održivom razvoju i zaštiti okoliša.
k) Stvaranje uvjeta za učinkovitu zaštitu dobara od elementarnih nepogoda
U okviru ove mjere pribavljena su nova vozila za gašenje požara iz donacija te je nabavljeno novo vozilo za gašenje požara na većim visinama.
KONKURENTNO GOSPODARSTVO
a) Izgradnja sustava navodnjavanja (djelomično realizirano) Hrvatske vode su u Donjem Miholjcu predstavile tehnička rješenja na Sustavu navodnjavanja Karašica. Tri podsustava Miholjac-Viljevo, Kapelna i Kitišanci obuhvaćaju 4.077 hektara poljoprivrednog zemljišta, dok će cijeli sustav imati 18.500 hektara navodnjavanog iz Karašice. Planirana je izgradnja reverzibilne crpne stanice koja će dopremati vodu iz Drave te izgradnja 3 ustave i 8 pragova. Potencijalni korisnici istaknuli su kako jedva čekaju da navodnjavanje dođe do njihovih polja, no čini im se kako cijeli proces predugo traje. Inače, Nacionalni plan navodnjavanje predviđa do 2020. godine navodnjavanje 65 tisuća hektara, od čega čak 30 tisuća u Osječko-baranjskoj županiji, a cijeli bi posao trebao koštati oko 3 milijarde kuna.
11
b) Proizvodnja voća i povrća u kontroliranim uvjetima (realizirano) Proizvodnja povrća u kontroliranim uvjetima povećala se izgradnjom novih plastenika i povećanom proizvodnjom povrća kroz veći dio godine. Površine pod plasteničkom proizvodnjom povrća povećale su se osobito na području Donjeg Miholjca.
c) Potpora rastu izvozno orijentiranih i drugih proizvodnji kroz korištenje inovacija, novih
tehnologija i suvremene organizacije (djelomično realizirano) Ovom mjerom su proklamirane potpore izvozno orijentiranim proizvodnjama kroz korištenje novih tehnologija. Dio gospodarstvenika je koristio mjere poticaja, koje je davao MINPO. I pored ovih mjera ulagalo se u nove tehnologije, osobito u sektoru prehrambene, metalo-prerađivačke i drvo-prerađivačke industrije. Potpore izvozno orijentiranim proizvodnjama već dvije godine pruža Poduzetnički inkubator OSVIT putem organiziranih tečaja, kojima se osposobljavaju stručni kadrovi za stjecanje novih kompetencija i znanja o novim tehnologijama (tečaj za CNC operatere, 2 tečaja za programere mobilnih aplikacija).
d) Izgradnja Industrijske zone „Janjevci“ (djelomično realizirano) Proširenjem komunalne infrastrukture stvoreni su uvjeti za prihvat novih investitora. Izgrađene su ceste, parkirališta, vodoopskrba, odvodnja, staze, izvršena parcelacija i sklopljeni novi ugovori. U Zoni nije riješena opskrba električnom energijom, što stvara velike probleme u realizaciji projekta. U proširenom dijelu zone je sada 8 novih investitora. Postoji interes još 6-10 novih subjekata za ulazak u zonu i investiranje u izgradnju pogona. U tijeku su pet investicija u poslovne objekte dok je u pripremi još pet investicija.
e) Jačanje poduzetničke strukture kroz pružanje konzultantskih usluga u Poduzetničkom centru (realizirano) Cilj ove mjere je bio osposobljavanje djelatnika MPC LRA za one konzultantske djelatnosti koje su potrebne gospodarstvu u korištenju sredstava europskih fondova, kao i stručnih usluga koje prate izradu dokumentacije za podizanje konkurentnosti. U Centru su trenutno tri osobe koje su osposobljene za pružanje konzultantskih usluga (izrada investicijskih studija, studija izvodljivosti, marketing planova, poslovnih planova, vođenje postupaka javne nabave, izradu aplikacija po natječajima, vođenje projekata i dr.).
f) Marketinška potpora razvoju gospodarstva (realizirano) U cilju promocije poduzetništva izrađeni su marketinški materijali: Katalog Industrijske zone, Vodič za investitore, ID zone „Janjevci“, promotivni spot Zone. Zona i poduzetnici su promovirani na sajmovima, konferencijama i međunarodnim konferencijama. Svim veleposlanstvima RH u svijetu su dostavljeni promotivni materijali. Promotivna pisma su upućena na preko 200 adresa vodećih europskih tvrtki.
g) Potpora poduzetnicima početnicima kroz osiguranje uvjeta za početak rada kroz Poduzetnički inkubator (realizirano) Već 11 godina Poduzetnički inkubator Osvit pruža prostornu podršku poduzetnicima koji nemaju vlastiti poslovni prostor. Rješavanjem odnosa Grad-PI Osvit i sklapanjem ugovora o korištenju prostora PI Osvit je mogao započeti s pružanjem i ostalih usluga koje su potrebne poduzetnicima u
12
proizvodnji. Poduzetnicima se pružaju sve relevantne obavijesti i informacije, koje bi mogle osigurati konzultantsku i financijsku podršku poduzetnicima. Osvit je proveo nekoliko edukacija radnika zaposlenih kod poduzetnika u inkubatoru i osposobio 10 radnika za rukovatelje na CNC strojevima. Kroz edukaciju za programer mobilnih aplikacija (trajanje edukacije je 140 sati) prošlo je 27 osoba.
h) Potpora poduzetnicima kroz sustav edukacije u poduzetništvu (realizirano) MPC LRA tijekom poslovne godine održava redovite edukacije koje su za poduzetnike besplatne. Kroz sustav edukacije u planskom razdoblju prošlo je oko 80 polaznika. Radi edukacije poduzetnika angažirani su predavači, koji imaju bogato životno iskustvo i stručna znanja za teme koje su predavali. Značajno je istaknuti da su za ovaj vid edukacija više zainteresirane osobe koje nisu u sustavu poduzetništva, ali se pripremaju za posao u poduzetništvu.
i) Razvoj financijskih instrumenata za potporu gospodarskoj aktivnosti kroz subvencioniranje kamata (realizirano) Grad Donji Miholjac je s Osječko-baranjskom županijom i MINPO sklopio ugovor o subvencioniranju 1% kamate na poduzetničke kredite. OBŽ je sklopila ugovor s HAMAG-om oko formiranja jamstvenog fonda za male kredite dok HAMAG daje jamstva na kredite koji se plasiraju preko HBOR-a.
j) Izgradnja nove zgrade Poduzetničkog inkubatora radi osiguranja suvremenih uvjeta za početak rada (realizirano) Tijekom 2012. i 2013. godine provodile su se aktivnosti oko izrade projektne dokumentacije i građevinske dozvole za izgradnju zgrade Tehnološkog parka. Projekt je nominiran na Program IPA IIIc i prihvaćen je za sufinanciranje od strane EU. U 2014. godini započela je izgradnja nove zgrade Poduzetničkog inkubatora u Industrijskoj zoni. Kupljena je građevinska parcela od grada, zaključen ugovor o gradnji objekta, koji je sada u izgradnji. U zgradi bivše tvornice uređeni su prostori u kojima sada radi 15 poduzetnika s ukupno cca 60 djelatnika.
k) Tehnička potpora uvođenju standarda i normi EU (djelomično realizirano)
Tvrtke koje proizvode velike serije industrijskih proizvoda, koje pružaju usluge, prehrambena industrija te proizvodnja vode za piće, uvele su standard kvalitete (ISO i HACCAP). Potreba za uvođenje ovih i drugih standarda u nove proizvodnje ovisi o razvoju novih proizvodnji i usluga.
l) Uvođenje sustava ispitivanja i praćenja kvalitete proizvoda i usluga (djelomično realizirano) Za pojedine proizvodnje uvedeni su interni sustavi praćenja kvalitete proizvoda i usluga koje provode interni kontrolori. Proizvodnje koje traže vanjske kontrole kvalitete, redovito su kontrolirane od vanjskih kontrolnih sustava (HZJZ, Veterinarski institut, Zavod za mjeriteljstvo i dr.). Provedena je edukacija proizvođača domaće slavonske kobasice koju je proveo Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku.
13
JAČANJE LJUDSKIH POTENCIJALA I PODIZANJE DRUŠTVENOG STANDARDA
a) Poticanje školovanja stručnih kadrova prema potrebama gospodarstva (djelomično realizirano) Grad Donji Miholjac je putem sustava stipendiranja studenata sudjelovao u stvaranju uvjeta kojima je omogućio pokrivanje dijela troškova studentima prilikom studiranja i stjecanja stručnih zvanja. Također se uključio u aktivnosti oko osposobljavanja i edukacije mladih osoba za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Ovim sustavom je obuhvaćeno preko 100 mladih osoba. Sve ove mjere bile su usmjerene prema socijalnoj komponenti, kako bi se mladima omogućilo što jeftinije školovanje, odnosno kako bi mladi stekli potrebno iskustvo za rad. Sustavnog poticanja mladih za školovanje u onim zanimanjima koja su potrebna gospodarstvu od strane Grada nije bilo.
b) Poticanje cjeloživotnog učenja (djelomično realizirano) U organizaciji MPC LRA i PI Osvit provodile su se stručne edukacije radne snage za zanimanja koja su potrebna domaćem tržištu. Ove edukacije su provodile stručne ustanove (Srednja tehnička škola u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet, vodeći informatički stručnjaci, stručnjaci iz područja marketinga). MPC LRA je sklopio ugovore o međusobnoj suradnji na obrazovanju kadrova u gospodarstvu s Prehrambeno-tehnološkim fakultetom, Elektrotehničkim fakultetom i Srednjom tehničkom školom u Osijeku.
c) Jačanje lokalnih inicijativa za zapošljavanje (djelomično realizirano) Grad Donji Miholjac se uključio u aktivne mjere zapošljavanja mladih i osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. Kroz plansko razdoblje ovo osposobljavanje je prošlo oko 60 mladih sa završenim fakultetom. Grad je bio nositelj javnih radova kroz koje je prošlo preko 100 građana koji su bili na zavodu duže od 36 mjeseci. U okviru javnih radova su obavljeni značajni javni radovi, čija vrijednost nije nimalo beznačajna.
d) Povećanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite (realizirano) U okviru Doma zdravlja u Donjem Miholjcu izgrađena je nova zgrada kojom su proširene mogućnosti pružanja zdravstvenih usluga, te znatno podignut standard korisnika specijalističkih usluga koje sada pruža Dom zdravlja.
e) Poticanje preventivnih programa za zaštitu zdravlja (realizirano) Dom zdravlja Donji Miholjac tijekom godine provodi samostalno ili podupire provođenje edukativnih programa koji imaju cilj preventivno utjecati na smanjenje smrtnosti od kardiovaskularnih i drugih bolesti kroz provedbu programa preventivnih zdravstvenih rizika (pušenje, alkoholizam, stres, dijabetes, limfomi i pretilost).
f) Potpora športsko-rekreacijskim sadržajima i objektima (realizirano) Grad je kroz sufinanciranje sportskih klubova i manifestacija podržavao športsko-rekreativne aktivnosti. U organizaciji Saveza športova redovito se organiziraju manifestacije u kojima se natječu u trčanju djeca različitih uzrasta.
14
g) Osiguranje financijske potpore roditeljima i djeci (realizirano) Grad se uključio u sufinanciranje troškova kupovine udžbenika, prijevoza učenika i opremanja novorođenčadi.
h) Porast dostupnosti jaslica i vrtića (realizirano)
Kapacitet postojećih vrtića zadovoljava potrebe roditelja za smještaj djece u Donjem Miholjcu i Rakitovici. U cilju kvalitetnije usluge koju pruža Dječji vrtić ulagano je u rekonstrukciju postojećih prostora te je izvršena sanacija krovišta zgrade i izmijenjena dotrajala stolarija te ugrađena nova energetski učinkovita stolarija.
i) Dostupnost domova, prihvatilišta (realizirano)
U Gradu postoji jedna ustanova za zbrinjavanje starijih i nemoćnih osoba (Moj dom Majdenić) te Dom za starije i nemoćne osobe (Dom Sveti Juraj u Svetom Đurđu). Uz ovu ustanovu postoji nekoliko osoba koje zbrinjavaju starije i nemoćne u okviru svojih obitelji. Sve ove ustanove su u pravilu orijentirane na pružanje usluga starijima i nemoćnima prema ekonomskim kriterijima. Manji broj subvencionira država, dok grad nije uključen u organizirano zbrinjavanje kroz ovaj vid usluge. Grad je uključen u sufinanciranje programa pomoći u kući koji se provodi u organizaciji Crvenog križa prema starijim osobama koje nisu smještene u domove.
j) Društvena integracija socijalno ugroženih grupa (djelomično realizirano) Integracija i uključivanje na tržište rada radno sposobnih nezaposlenih korisnika socijalne pomoći, ali i ostalih “dugotrajno” nezaposlenih, te skupine stanovništva koje se teže zapošljavaju (Romi, ovisnici, mladi koji su kao djeca bila na dugotrajnom smještaju u ustanovama ili udomiteljskim obiteljima, osobe s invaliditetom) od posebnog je značaja. Grad je kroz mjere zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba u javnim radovima osigurao posao ovim socijalno ugroženim skupinama.
U okviru postavljenog cilja 1. nisu realizirane slijedeće mjere:
1. Prometna regulacija u Donjem Miholjcu
2. Izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda u prigradskim naseljima
3. Izgradnja toplovodnog sustava
4. Rekonstrukcija središta grada
5. Izgradnja objekata u funkciji opće uporabe
6. Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti
7. Poticanje i promicanje zaštite prirode
8. Sveobuhvatna valorizacija kulturno povijesnih vrijednosti
9. Uspostava sustava kontinuiranog monitoringa sastavnica okoliša
10. Izgradnja vatrogasnog doma na novoj lokaciji
Nisu realizirane slijedeće mjere u okviru cilja 2.:
1. Udruživanje poljoprivrednika 2. Potpora specijalizaciji i jačanju komercijalnih proizvođača u poljoprivredi 3. Potpora razvoju stočarstva 4. Potpora razvoju ribnjačarstva 5. Poticanje poslovnog povezivanja gospodarskih subjekata kroz klastere
15
6. Razvoj novih turističkih proizvoda 7. Unapređenje postojećih turističkih proizvoda 8. Potpora izgradnji kogeneracijskih postrojenja koja koriste biomasu iz poljoprivrede 9. Potpora izgradnji kogeneracijskih postrojenja koja koriste šumsku biomasu
Nisu realizirane slijedeće planirane mjere u okviru cilja 3.:
1. Upravljanje razvojem, prekogranična suradnja 2. Osiguranje uvjeta za stambeno rješavanje mladih obitelji 3. Jačanje kapaciteta civilnog društva za sudjelovanje u razvoju grada 4. Promoviranje i osnaživanje volonterskog rada
Analiza ostvarenja postavljene vizije nameće određene zaključke:
1. Grad Donji Miholjac uspješno ostvaruje svoj razvoj koji ga definira kao industrijsko središte.
2. Trendovi pokazuju da će Grad Donji Miholjac imati sve slabiju ulogu kao administrativno središte.
3. Trend pada broja djece u školama će imati loš utjecaj na ulogu grada kao edukacijskog središta.
4. Primarna poljoprivredna proizvodnja (ratarstvo, stočarstvo) je u posljednje vrijeme stagnirala.
5. Sustavno gospodarenje, održavanje i upravljanje prostorima nije dovoljno akceptirano. 6. U čuvanje kulturnih dobara ulaže se prema mogućnostima, ali nedovoljno. 7. Ulaganje u kadrove bi trebalo više uskladiti s potrebama gospodarstva.
16
3. OSNOVNA ANALIZA PODRUČJA DONJEG MIHOLJCA
3.1. Analiza okruženja
Grad Donji Miholjac prostorno je smješten u sjeverozapadnom dijelu Osječko-baranjske županije.
Nalazi se uz rijeku Dravu te je kao pogranično područje udaljen od Republike Mađarske 3 kilometra.
Prostire se na 154 km² i teritorijalno obuhvaća sedam naselja: Donji Miholjac, Sveti Đurađ, Podravske
Podgajce, Rakitovicu, Miholjački Poreč, Radikovce i Golince.
Odlukom Hrvatskog sabora 17. siječnja 1997. godine, Donji Miholjac je po drugi puta u svojoj
povijesti stekao status grada. Te iste godine Donji Miholjac je obilježio 940 godina od prvog spomena
Donjeg Miholjca te je time stekao pravo na isticanje svojih gradskih obilježja - grba i zastave.
Položaj Donjeg Miholjca oduvijek je pružao vrlo povoljne uvjete življenja. Ovim prostorom prolaze tri
rijeke: Drava, Karašica i Vučica. Na ovom prostoru se obrađuje oko 10.000 ha poljoprivrednog
zemljišta. To je bio razlog zašto je ovo područje rano naseljeno. Naseljavanje ovog prostora datira od
starog kamenog doba pa sve do danas.
Od klimatskih obilježja prevladava umjereno kontinentalna klima čestih i intenzivnih promjena.
Tijekom više od četiri mjeseca godišnje srednje mjesečne temperature prelaze 10° C, dok srednje
temperature u najtoplijem mjesecu ne prelaze 22 °C, a u najhladnijem se kreću u rasponu -3 do 18°C.
Prosječna količina oborina godišnje iznosi između 700 i 800 mm pri čemu ih je više u toplom dijelu
godine s rijetkim izrazito suhim razdobljima. Najčešći vjetrovi su slabi vjetrovi i tišine, promjenjivih
smjerova.
Od ukupne površine, 10.326 ha otpada na poljoprivredne površine, a 2.621 ha na šumske površine.
Iako je poljoprivreda kao gospodarska djelatnost zastupljena u ukupnom gospodarskom potencijalu,
najviše zaposlenih nalazi se u sektoru prerađivačke industrije, koja je i po broju poslovnih subjekata
na drugom mjestu po zastupljenosti u ukupnom broju trgovačkih društava na području Grada. Od
prerađivačkih su industrija zastupljene metalska, prehrambeno-prerađivačka te drvna industrija koja
se nalazi u fazi rasta i razvoja. U razvoju poljoprivrede veliku ulogu imaju i obiteljska poljoprivredna
gospodarstva kojih na području Grada Donjeg Miholjca ima 748. 1
POVIJEST
Najstarija svjedočanstva, po materijalnim i povijesnim vrelima, tj. arheološkim nalazima, i tragovi,
govore o tragovima življenja panonskog plemena Andiantesa iz predrimskog razdoblja. Ptolomejeva
karta s početka druge polovice drugog stoljeća bilježi mjesto Mariniana, današnji Donji Miholjac.
Pismeno svjedočanstvo o Donjem Miholjcu daje listina sa Sabora u Albaregiji iz 1057. godine, koja
govori o gradnji crkve "na čast sv. Mihaela". Oko crkve postupno se razvilo naselje Sveti Mihael.
U 13. stoljeću nastala je listina koja govori o opsegu vlastelinstva Osuvak, u čijem sastavu je naselje
Sveti Mihael. 16. stoljeće je doba stravičnih turskih provala i pad pod Tursku vlast. Bitno se mijenja
1 Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, listopad 2014.
17
etnički i vjerski sastav pučanstva, ali i način života, gospodarstvo, itd. 1721. godine Karlo VI darovao je
barunu Petru Antunu Hilleprandtu von Prandau vlastelinstvo valpovačko, tj. posjed Valpovo i Donji
Miholjac.
Petrov sin Josip Ignjac brinuo se za školstvo i preuredio je sudstvo. 1805. godine izgradio je novu
školsku zgradu. Karlo, Josipov sin, je dobio Miholjački dio vlastelinstva, ali nije bio zainteresiran za
posjed i živio je u Beču. Brigu o miholjačkom vlastelinstvu prepustio je bratu Gustavu. Miholjačko
imanje nasljeđuje Gustavova kći Štefanija, koja se udala za mađarskog grofa Đuru Mailatha von
Szekhelya. 1689. godine obavljen je prvi popis stanovništva. Donji Miholjac imao je tada 51 kuću.
1818. godine obitelj Prandau gradi zgradu poznatu kao Stari dvorac iza kojeg je bio park. 1872.
godine u parku je sagrađen staklenik. 1901. godine ovdje su održavani manevri u nazočnosti kralja
Franje I. Tim povodom je Ladislav Mailath dao sagraditi Novi dvorac. Obitelj Mailath bila je potvrđeni
patron školstvu, sudjeluju u izgradnji prometnica te grade ciglanu.
GOSPODARSTVO
Prema podacima za razvoj miholjačkog gospodarstva značajno su doprinijeli trgovci i relativno brojni
obrtnici. Već je 1780. godine postojao zajednički ceh majstora trgovišta Valpova i Miholjca koji je
ponovno potvrđen 1820. godine. Značajnu ulogu u prometu robe i proizvodnji odigrali su i miholjački
sajmovi koji su dobiveni 1808. godine, a potvrđeni 1822. godine čime je Miholjac stekao naziv
trgovište.
Dolaskom grofa Mailatha u Donji Miholjac i njegovim intenziviranjem , ali i iz svih zemalja koje je
obuhvaćala tadašnja carevina Austro-Ugarska. Dolaskom obrtništva na područje Donjeg Miholjca, on
jača svoj položaj gospodarskog, obrtničkog, kulturnog i administrativnog središta regije. Razdoblje
nakon I. svjetskog rata je razdoblje obilježeno raskidom stoljetnih veza sa sjevernim susjedima.
Propast planova za gospodarski razvoj i prometno povezivanje unutar Austro-Ugarske, Donji Miholjac
stavljaju pod vojnu kontrolu nove kraljevine. Sve do 1972. godine i otkrića nafte na ovim prostorima,
Donji Miholjac je stagnirao na svim područjima društvenog i ekonomskog života.
Dinamičniji razvoj grad doživljava 70-ih i 80-ih godina, kada su zabilježena najznačajnija postignuća u
razvoju komunalne infrastrukture, ali i u izgradnji novih gospodarskih objekata.
Iako je poljoprivreda kao gospodarska djelatnost zastupljena u ukupnom gospodarskom potencijalu,
najviše zaposlenih danas se nalazi u sektoru prerađivačke industrije, koja je i po broju poslovnih
subjekata na drugom mjestu po zastupljenosti u ukupnom broju trgovačkih društava na području
grada. Od prerađivačkih su industrija zastupljene metalska, prehrambeno-prerađivačka te drvna
industrija koja se nalazi u fazi rasta i razvoja.
Grad Donji Miholjac temelji svoj gospodarski razvoj na intenzivnom poticanju poduzetničkih ulaganja
kroz razvoj poduzetničke zone i stvaranju pozitivnog poduzetničkog okružja za razvoj poduzetništva.
18
Slika 1. Područje Grada Donjeg Miholjca
Donji Miholjac je jedan od sedam gradova u Osječko-baranjskoj županiji. Prema popisu stanovništva
iz 2011. godine, Grad Donji Miholjac ima 9.491 stanovnika te bilježi pad od 774 stanovnika u odnosu
na popis stanovništva iz 2001. godine. U samom gradu Donjem Miholjcu živi 6.240 stanovnika,
odnosno 66 % stanovništva, dok je ostalih 34 % stanovništva raspoređeno po okolnim naseljima, od
kojih ni jedno nema više od 1.000 stanovnika. Područje Grada Donjeg Miholjca, prema popisu iz
2011. godine broji 3.255 kućanstava te također bilježi 209 kućanstava manje u odnosu na Popis prije
10 godina. Ako od ukupnog broja stanovništva (9.491) izdvojimo žene i muškarce, na području grada
živi 4.849 žena i 4.642 muškarca. Aktivnog stanovništva (osobe između 15 i 64 godine) na području
grada ima 6.630, dok je čak 4.145 stanovnika ekonomski neaktivno (umirovljenici, osobe koje se bave
obvezama u kućanstvu).
Tablica 1. Broj stanovnika na području Grada Donjeg Miholjca
MJESTO MUŠKARCI ŽENE UKUPNO
DONJI MIHOLJAC 3060 3180 6240
GOLINCI 215 216 431
MIHOLJAČKI POREČ 87 96 183
PODGAJCI PODRAVSKI 305 346 651
RADIKOVCI 144 148 292
RAKITOVICA 420 448 868
SVETI ĐURAĐ 411 415 826
UKUPNO 4642 4849 9491
19
Gradska uprava djeluje kroz rad Gradskog vijeća i upravnih tijela koja obavljaju poslove lokalne
samouprave na gradskoj razini. Zbog centralizacije javnih službi, u posljednjih nekoliko godina, Grad
Donji Miholjac izgubio je ispostave kao što su Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i
ruralnom razvoju i Općinski sud. Zbog zastarijele zgrade Srednje škole i nepostojanja sportske
dvorane, sve više djece nastavlja srednjoškolsko obrazovanje u drugim gradovima. Usprkos tome,
Donji Miholjac je administrativno i industrijsko središte, kako za područje grada i prigradskih naselja,
tako i za susjedne općine kao što su Marijanci, Magadenovac, Viljevo i Podravska Moslavina.
Donji Miholjac je grad koji ima izvanredan geo-prometni položaj. Grad je podjednako udaljen od
glavnih gradova susjednih država Mađarske, Srbije, BiH, kao i od glavnog grada RH- Zagreba, oko 250
km. U gradu D. Miholjcu na dan 31.07.2015. god. nalazi se 900 evidentiranih nezaposlenih osoba, što
znači nezaposlenost od ukupno 13,5 %, dok je nezaposlenost na prosječnoj godišnjoj razini 16,1 % .
3.2. Stanje infrastrukture
Infrastruktura ovog područja ravnomjerno je izgrađena, ne samo u Gradu Donjem Miholjcu, već i u
ostalim jedinicama lokalne samouprave. U cijelosti su izgrađene cestovne prometnice koje povezuju
sva naselja na ovom području. Prometnice su uglavnom asfaltirane, tako da omogućavaju brzu
prometnu komunikaciju na cijelom području. Sva naselja imaju pitku vodu, prirodni plin kao
energent, električnu energiju i telefonske veze. Za sada samo područje Grada Donjeg Miholjca ima
provedenu kanalizacijsku mrežu koja je priključena na jedan od najsuvremenijih pročistača otpadnih
voda.
3.2.1. Cestovna infrastruktura
Prostorna povezanost naselja na području grada omogućena je prvenstveno državnim cestama D53
GP Donji Miholjac [državna granica Republika Mađarska]- Našice – GP Slavonski Brod [državna
granica Republike Bosne i Hercegovine] i D34 [Daruvar (D5) – Slatina - Donji Miholjac- Josipovac (D2)]
na čijem se križanju smjestio Donji Miholjac te uz njih veći dio naselja Sveti Đurađ, Podravski
Podgajci, Rakitovica te Miholjački Poreč.
Vezu s ostalim naseljima - Golincima i Radikovcima omogućavaju županijske ceste Ž4046 i Ž4047.
Županijska cesta Ž4032 (Donji Miholjac [D34] [Mihanovićeva - P. Radića]) spaja Donji Miholjac s
Ivanovom. Postojeće županijske ceste u potpunosti su asfaltirane.
Područjem Grada prolaze i slijedeće lokalne ceste:
- L44013 (Kapelna (Ž4031)- L 44015),
- L44015 (Golinci (Ž4046) – Kućanci (Ž4031)) i
- L44016 (Podgajci Podravski (D34)- (Ž4047)).
Za regulaciju prometa, koji se sada odvija kroz središte grada, izrađen je projekt južne obilaznice Donjeg Miholjca. Prvi dio obilaznice dužine 2,5 km i vrijedan 15,5 milijuna kuna u uporabi je od listopada 2011., što je umnogome omogućilo razvoj gospodarske zone uz nju. Drugi dio južne obilaznice u dužini od 3,5 km počeo je s izgradnjom u jesen 2014. god. i završen je u studenom 2015. godine.
20
3.2.2. Željeznički promet Područjem grada ne prolazi željeznica te su stanovnici s područja Grada Donjeg Miholjca orijentirani na najbliže željezničke kolodvore u Slatini, odnosno Našicama. Nedostatak pruge i željezničkog prometa je ograničavajući čimbenik kod privlačenja vanjskih investicija jer se sve robe i sirovine moraju transportirati cestovnim prometom.
3.2.3. Zračni promet
Stanovništvo grada Donjeg Miholjca orijentirano je na zračnu luku Osijek kao najbližu zračnu luku. U posljednje vrijeme, pojavom niskobudžetnih kompanija kao što su Ryanair, dolazi do rasta putničkog prometa prema europskim gradovima kao što je London. U blizini se nalazi i zračna luka Pecs u susjednoj Republici Mađarskoj.
3.2.4. Riječni promet Iako je grad smješten uz plovno područje rijeke Drave, trenutno ne postoji riječna luka niti se vrši riječni promet ljudi, odnosno tereta. Najbliža riječna luka za transport roba je kod Nemetina. Sa hrvatske strane rijeke Drave postoji potreba za uređenje pristaništa kod Donjeg Miholjca u koje bi pristajali turistički brodovi.
3.2.5. Pošta
Poštanski promet na području grada odvija se putem operativne jedinice Donji Miholjac koja u svom sastavu ima ukupno 9 poštanskih ureda dok se na području grada nalaze 3 poštanska ureda (Miholjački Poreč, Podravski Podgajci i Donji Miholjac). Pošta se uredno dostavlja pet puta tjedno u svim naseljima na području grada.
3.2.6. Telekomunikacijska infrastruktura
Područjem grada Donjeg Miholjca prolazi međunarodni svjetlovodni kabel na trasi Osijek- Donji Miholjac – Pecs. Nepokretna telefonska mreža obuhvaća šest komutacijskih čvorova koji su po svom rangu definirani kao udaljeni pretplatnički stupanj (UPS) - UPS Donji Miholjac, UPS Golinci, UPS Podgajci Podravski, UPS Radikovci, UPS Rakitovica te UPS Sveti Đurađ. U telekomunikacijskom pogledu, područje grada je znatno osuvremenjeno te se u budućnosti također očekuju dodatna ulaganja u skladu s razvojem telekomunikacijskih sustava. Što se tiče pokretnih mreža, područje grada je pokriveno komunikacijskim mrežama svih operatera u Republici Hrvatskoj.
3.2.7. Energetika
Glavni energenti na području Grada Donjeg Miholjca su električna energija i prirodni plin.
21
3.2.7.1. Plinoopskrba
U sustavu proizvodnje i cijevnog transporta plina zadržavaju se postojeće trase magistralnog
plinovoda Budrovac - Donji Miholjac, Donji Miholjac - Osijek i Donji Miholjac - Beničanci te regionalni plinovod Donji Miholjac - centralna plinska stanica CPS Bokšić, kao i trase lokalnih plinovoda te lokacija mjerno redukcijske stanice MRS Donji Miholjac, uz predviđeno proširenje i rekonstrukciju. Na području Grada Donjeg Miholjca izgrađena je trasa magistralnog plinovoda za međunarodni transport Dravaszerdahely - Donji Miholjac u svrhu povezivanja hrvatskog i mađarskog sustava opskrbe plinom. Od Donjeg Miholjca planirana je trasa magistralnog plinovoda za međunarodni transport Donji Miholjac - Slavonski Brod u duljini cca 8,5 km. MRS Donji Miholjac, nazivnog je kapaciteta 4.000 m³/sat, s jednom mjernom linijom izlaznog tlaka 3 bara, na koju su priključene distribucijske mreže lokalnih srednje tlačnih plinovoda svih naselja na području grada.
3.2.7.2. Elektroenergetika
Područje Grada Donjeg Miholjca pokriva HEP- OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA d.o.o. , DP ''ELEKTROSLAVONIJA'', POGON NAŠICE, Pogonski ured Donji Miholjac.
Područje Donjeg Miholjca napaja se iz: - TS 110/35 kV Donji Miholjac (1 transformator 110 kV, snaga 20 MVA) - TS 35/10 kV Donji Miholjac (2 transformatora 35 kV, snaga 2x8 MVA) - 33 TS 10/0,4 kV (33 transformatora 10 kV snage):
● 12 kom 50-250 kVA ● 19 kom 400-630 kVA ● 2 kom 1.000 kVA
Trafostanice 10/0,4 kV koje napajaju široku potrošnju međusobno su povezane: - kabelskim (podzemnim) vodovima 10 kV, ukupno 21 km kabelskih vodova - zračnim vodovima 10kV ukupno 2 km zračnih vodova
Stanje sustava elektroenergetike većinom zadovoljava potrebe na području grada Donjeg Miholjca, osim u dijelu koji se odnosi na opskrbu električnom energijom u sustavu distribucije na području Industrijske zone Donji Miholjac izgradnjom nove trafostanice te njezino povezivanje s postojećom trafostanicom TS 35/20 (10) Donji Miholjac.
22
Slika 2. Transformatorska stanica TS 35/10 KV Donji Miholjac
3.2.7.3. Cijevni transport nafte
U sustavu proizvodnje i cijevnog transporta nafte zadržava se postojeći magistralni naftovod u postojećoj trasi, kao kolektorski naftovod iz pojedinačnih bušotina naftnom polju Kućanci-Kapelna prema otpremnoj stanici u Beničancima i ne planira se izgradnja novih naftovoda.
3.2.7.4. Obnovljivi izvori energije
Grad je planirao u skoroj budućnosti potaknuti korištenje dopunskih izvora energije odnosno prirodno obnovljivih izvora energije. Obnovljivi izvori energije će se bazirati na proizvodnji energije iz biomase.
Sunčeve elektrane Drugi obnovljivi izvor energije koji je u posljednje vrijeme vrlo popularan među stanovnicima su elektrane na sunčevu energiju. Solarne termalne elektrane su izvori električne energije dobivene pretvorbom sunčeve energije u toplinsku tako što zagrijavamo fluid ili krutinu, a zatim taj produkt iskoristimo u kružnom procesu (najčešće se koristi Rankineov) za generiranje električne energije.
S obzirom na to da nemaju štetnih produkata prilikom proizvodnje električne energije, a imaju razmjernu dobru efikasnost (20-40 %), proizvodnja iz ovih izvora je sve više realna.
23
Tablica 2. Prikaz sunčevih elektranana području Grada Donjeg Miholjca
MJESTO BROJ ELEKTRANA SNAGA
Donji Miholjac 8 223,3 kW
Rakitovica 2 40 kW
Radikovci 1 10 kW
UKUPNO 11 273,3 kW
3.2.8. Vodna infrastruktura
Vodoopskrbni sustav Donjeg Miholjca kao i svih prigradskih naselja sastoji se od zahvata vode na
crpilištu „Donji Miholjac“, uređaja za preradu vode i magistralnog cjevovoda koji vodi do naselja
„Malinovac“ na području susjedne Općine Magadenovac i opskrbljuje vodom naselja Rakitovica,
Miholjački Poreč (Golinci i Radikovci) te Sveti Đurađ i P.Podgajce. Spojnim cjevovodom se pitka voda
distribuira i na područje Općine Viljevo.
Vrsta/razina obrade vode za piće: Snabdijevanje distribucijskog sustava KG Park pitkom vodom
obavlja se iz vodocrpilišta u Donjem Miholjcu. Vodocrpilište u Donjem Miholjcu je izgrađeno 2007. i
2008. godine. Povećanje kapaciteta pitke prerade pitke vode završena je 2013. godine. Voda se crpi iz
zdenaca pomoću uronjenih crpki dovodi do postrojenja za pripremu vode za piće. Voda se prvo
filtrira preko deferizatora gdje se vrši uklanjanje željeza i mangana i drugih nestabilnih elemenata te
se skuplja u rezervoare. Rezervoari su opremljeni sustavom za oksidaciju i dezinfekciju.
Iz rezervoara voda se preko UV sterilizatora crpkama odvodi na proces filtracije vode preko aktivnog
ugljena te se potom tako obrađena voda klorira plinskim klorom u svrhu završne dezinfekcije i odvodi
u rezervoar obrađene vode kao kemijski i mikrobiološki kvalitetna voda za piće. Rezervoar je
opremljen svim potrebnim otvorima i elektromjernom regulacijskom opremom. Iz rezervoara voda se
crpkama transportira prema potrošačima sa sustavom za održavanje konstantnog tlaka pomoći
frekventnog upravljanja i sistemom za sprečavanje hidrauličkih udara. Kapacitet prerade vode je 82
l/sec.
Rekonstrukcijom sustava vodoopskrbe u Donjem Miholjcu gubici u sustavu su svedeni na 20 %.
Vodoopskrba na području ostalih naselja svedena je na minimum zbog novoizgrađenog sustava. Broj
priključenih kućanstava vodoopskrbnog sustava Donji Miholjac iznosi 2.924. odnosno 62,30%.
Povećanjem kapaciteta crpljenja i obrade pitke vode na 82 l/sec osigurani su uvjeti za kvalitetno i konstantno snabdijevanje pitkom vodom. Ne postoje razlozi za ograničenja u isporuci vode jer postoje znatne rezerve u instaliranim kapacitetima.
24
Cjelokupnim sustavom upravlja KG „Park“ d.o.o. Donji Miholjac, a zdravstveni nadzor nad kvalitetom
vode te uzorkovanje vode provodi „Zavod za javno zdravstvo“ Osijek.
3.2.9. Odvodnja
Za razliku od vodovodne mreže koja je na području grada prilično razvijena, stanje s kanalizacijskom
mrežom je potpuno drugačije. Mjesto Donji Miholjac je jedino gradsko naselje koje za sada ima
provedenu kanalizacijsku mrežu.
U prigradskim naseljima još nije izveden kanalizacijski sustav, a zbrinjavanje otpadnih voda rješava se
putem septičkih jama, često neadekvatno izvedenim, individualnim ispuštanjem u podzemlje,
ispuštanjem u postojeće otvorene jarke uz prometnice i na slične načine. Navedeni načini ne
zadovoljavaju minimum higijenskih mjera što definira odvodnju i sustav pročišćavanja otpadnih voda
strateškim problemom koji zahtjeva potrebu za hitnom intervencijom i rješenjem istog. Za sva naselja
izrađeno je samo koncepcijsko rješenje odvodnje.
Odvodni sustav samog mjesta Donjeg Miholjca planiran je kao djelomično mješoviti sustav (samo u
centru grada), a izgrađen je kao pretežito mješoviti jer su priključene i oborinske vode. Do 1980.
godine izgrađen je kolektor do uređaja za pročišćavanje, a 1986. godine Istočni kolektor. Zbog malih
padova, loše izvedbe i slabog održavanja dijelovi kanalizacije su u slabom stanju, a kod oborina često
plavljeni.
U listopadu 2014. godine završena je izgradnja novog modernog sustava za pročišćavanje otpadnih
voda, gdje se nakon tretmana dobiva visok stupanj pročišćenih voda i to kako mehanički, tako i
biološki.
Slika 3. Izgradnja kanalizacijskog kolektora u ulici Vatroslava Lisinskog
Grad Donji Miholjac proveo je projekt izgradnje mreže odvodnje otpadnih voda u industrijskoj zoni
odobern iz predpristupnog fonda EU IPA III c, namijenjenog izgradnji poslovne i komunalne
25
infrastrukture pod nazivom ''Nastavak izgradnje komunalne infrastrukture u industrijskoj zoni
Janjevci''.
Izgradnja kanalizacijskog kolektora u ulici Vatroslava Lisinskog u Donjem Miholjcu koja spaja
kanalizacijsku mrežu na postojeću kanalizacijsku mrežu Grada Donjeg Miholjca i koja je neophodna za
provedbu kanalizacijskog sustava u Industrijskoj zoni započela je sa realizacijom 01. ožujka 2012.
godine. Za navedeni je kolektor izrađen glavni projekt i ishođena potvrda glavnog projekta, a Grad je
aplicirao zahtjev na predpristupni fond EU, program IPA IIIC namijenjen razvoju poslovne
infrastrukture za dodjelu sredstava za izgradnju navedenog kolektora. Ovim projektom je osigurano
1.119.415,99 eura, od čega je Europska komisija osigurala 839.561,99 eura. Provođenje projekta
trajalo je 18 mjeseci i završeno je 31. kolovoza 2013. godine.
3.2.10. Uređenje vodotoka voda
Cjelokupno područje Grada Donjeg Miholjca nalazi se unutar granica vodnog područja slivova Drave i
Dunava te slivnom području Karašica – Vučica.
Slika 4. Vodotok Karašice
Regulacija se vodotoka na području Grada Donjeg Miholjca kao i izgradnja vodnih građevina
usklađuje s Republikom Mađarskom s obzirom da se radi o graničnom području. Granično područje
odnosi se na dionicu Podravski Podgajci - Podravska Moslavina koja je regulirana i uređena korita u
razdoblju 1960.-1980. godine.
Sustav obrane od poplava predstavljaju nasipi uz Dravu: nasip Sveti Đurađ – Donji Miholjac i nasip
Hobođ - Zabara. Uz nasip Sveti Đurađ – Donji Miholjac, na branjenoj strani, nalazi se kompleks
miholjačkih ribnjaka. Sustav obrane od poplava ima svrhu zaštite od poplava vanjskim vodama
područja koje se mogu javiti na rijeci Dravi, odnosno dotokom oborinskih voda s Papuka ili Krndije.
26
3.2.11. Melioracijska odvodnja
Sustav melioracijske odvodnje obuhvaća sjeverni dio slivnog područja Karašica – Vučica, odnosno na
području grada ravničarski dio, u kojem je uz obranu od poplava bitna i odvodnja suvišnih vlastitih
voda. Glavni recepijenti vlastitih suvišnih voda su rijeka Karašica te posredno rijeka Drava. U
navedenom je slivnom području izgrađen sustav objekata obrane od poplava u vidu obrambenih
nasipa uz vodotoke te kanali II. reda. Na navedenom području nema službeno prihvaćenih
obrambenih nasipa jer su uz većinu vodotoka uglavnom formirana odlagališta od čišćenja vodotoka i
kao takva ne smatraju se obrambenim nasipima.
Dogradnja odvodnje najintenzivnije se provodila u okviru provođenja mjera komasacije što znači da
su se u razdoblju 1976.-1985. intenzivno gradile pojedinačne random te plošne drenaže. U idućem je
razdoblju potrebno provesti rekonstrukciju kanalske mreže I. i II. reda.
Slika 5. Uređenje vodotoka i voda
Sustav kanalske mreže izvan naseljenih mjesta održavaju Hrvatske vode prema svojem programu
uređenja. Slabosti kanalske mreže i problemi sa sustavom unutar naseljenih mjesta pokazuje da se
nije dovoljno vodilo računa o prohodnosti pojedinih mjesnih kanala i takvo stanje može stvarati
probleme kod velike količine oborina.
27
3.2.12. Mjere zaštite i spašavanja
Grad Donji Miholjac je donio "Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i
okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grad Donji Miholjac" te ona čini temelj za određivanje mjera
zaštite i spašavanja.
Navedenim dokumentom sustavno se utječe na smanjenje rizika od katastrofa i velikih nesreća na
području grada te su zahtijevane mjere, proizašle iz analize nastanka velike nesreće i katastrofe, kao i
utvrđenim mogućnostima smanjenja opsega ugrožavanja ili ojačavanja otpornosti objekata na
prisutne opasnosti, ugrađene u PPUG Donjeg Miholjca.
MJERE ZAŠTITE OD POPLAVA I BUJICA
Na području Grada Donjeg Miholjca u proteklom periodu izveden je veliki broj radova na kanalskoj
mreži kako bi se osigurala dostatna razina zaštite od poplava.
Slika 6. Zaštita od poplave u Svetom Đurđu 2014. godine
Kako Prostornim planom uređenja Grada Donjeg Miholjca nisu bile predviđene posebne mjere zaštite
od poplava, Izmjenama i dopunama u Odredbe za provođenje PPUG-a dodan je novi članak 98.a.
kojim su ugrađene slijedeće mjere:
- obvezno čišćenje i održavanje kanala i vodotoka kako bi se osigurao nesmetan protok
vode u slučaju velikih količina padalina,
- obvezno održavanje nasipa koji štite naseljena mjesta, poljoprivredne površne i ribnjake
od poplava i
28
- zabraniti neovlaštenu gradnju mostova i prijelaza preko kanala i vodotoka u cilju nadzora
nad postavljenim profilima.
MJERE ZAŠTITE OD SUŠE
Kako Prostornim planom uređenja Grada Donjeg Miholjca nisu bile predviđene posebne mjere zaštite
od suše, Izmjenama i dopunama u Odredbe za provođenje PPUG-a dodan je novi članak 98.b. kojim
je propisana potreba izgradnje sustava za navodnjavanje. Na ovom području planirana su dva sustava
koja obuhvaćaju površine za navodnjavanje:
- Sustav navodnjavanja Miholjac – Viljevo
- Sustav navodnjavanja Miholjački Poreč
Slika 7. Plan izgradnje sustava za navodnjavanje uz Karašicu
3.2.13. Zbrinjavanje otpada
Zbrinjavanje otpada na području Donjeg Miholjca u nadležnosti je tvrtke Doroslov d.o.o. Tvrtka je
osnovana 2014. godine, diobom Komunalnog gospodarstva Park d.o.o. na dvije tvrtke, gdje Doroslov
d.o.o. preuzima djelatnosti odvoza i zbrinjavanja otpada, zelenila i čistoće i gradskih groblja. Tvrtka je
u 100% vlasništvu Grada Donjeg Miholjca.
Tvrtka Doroslov d.o.o. upravlja jedinim organiziranim odlagalištem otpada – ''Doroslov'' koje se nalazi
jugozapadno od mjesta Donji Miholjac. Organizirano sakupljanje otpada osim u samom gradu, vrši se
i u svim prigradskim naseljima na području Grada Donjeg Miholjca. Od 2014. godine u Gradu Donjem
Miholjcu provodi se odvojeno prikupljanje otpadnog papira, stakla, plastike i metala. Otpad se odlaže
u posebne kontejnere koji se nalaze na tzv. ''Zelenim otocima''. ''Zeleni otoci'' postavljeni su na 10
mjesta u samom gradu, dok se preostalih 6 nalazi u prigradskim naseljima.
Deponija ''Doroslov'' trebala bi biti sanirana i zatvorena do 2018. godine. Sanacija sa zatvaranjem
postojećeg odlagališta provodi se u suradnji Grada i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost. Nakon otvaranja regionalnog odlagališta otpad će se prikupljati na deponiji „Doroslov“,
sortirati i otpremati na regionalno odlagalište radi zbrinjavanja. Na mjestu deponije nalazi se
29
reciklažno dvorište. Reciklažno dvorište namijenjeno je razvrstavanju i privremenom skladištenju
posebnih vrsta otpada.
Nelegalna odlagališta otpada u prigradskim naseljima na kojima se odlagao otpad prije no što se
počelo provoditi kontrolirano prikupljanje otpada adekvatno su sanirana. Problem je u stalnom
novom pojavljivanju „divljih“ odlagališta otpada.
Slika 8. Sanacija odlagališta Doroslov
30
3.3. Kulturna dobra i zaštičeni dijelovi prirode
3.3.1. Kulturna dobra
Prema Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture na području Grada Donjeg Miholjca nalazi se
19 kulturnih dobara.
Tablica 3. Kulturna dobra na području grada Donjeg Miholjca2
MJESTO NAZIV VRSTA KULTURNOG DOBRA
DONJI MIHOLJAC Arheološko nalazište ''Borik i Janjevci'' Nepokretno kulturno dobro
DONJI MIHOLJAC Arheološko nalazište ''Farkaševci'' Nepokretno kulturno dobro
DONJI MIHOLJAC Arheološko nalazište ''Jeroličko gušće'' Nepokretno kulturno dobro
DONJI MIHOLJAC Arheološko nalazište ''Prinčevac'' Nepokretno kulturno dobro
DONJI MIHOLJAC Crkva sv. Mihovila Arkanđela Nepokretno kulturno dobro
DONJI MIHOLJAC Inventar crkve sv. Mihovila Arkanđela Pokretno kulturno dobro- zbirka
DONJI MIHOLJAC Kompleks dvoraca Mailath Nepokretno kulturno dobro
DONJI MIHOLJAC Kulturno - povijesna cjelina grada Donjeg
Miholjca
Nepokretno kulturno dobro - povijesna cjelina
DONJI MIHOLJAC Orgulje u crkvi sv. Mihovila Arkanđela Pokretno kulturno dobro
GOLINCI Arheološko naselje ''Leštak'' Nepokretno kulturno dobro
GOLINCI Arheološko nalazište ''Ograd'' Nepokretno kulturno dobro
GOLINCI Arheološko nalazište ''Selište'' Nepokretno kulturno dobro
PODGAJCI
PODRAVSKI
Crkva sv. Martina Nepokretno kulturno dobro
RADIKOVCI Orgulje u crkvi sv. Ane Pokretno kulturno dobro
RAKITOVICA Arheološko nalazište ''Arende1'' Nepokretno kulturno dobro
RAKITOVICA Arheološko nalazište ''Arende2'' Nepokretno kulturno dobro
RAKITOVICA Arheološko nalazište ''Kraka'' Nepokretno kulturno dobro
RAKITOVICA Tradicijska kuća s okućnicom, glavna ulica 61 Nepokretno kulturno dobro
SVETI ĐURAĐ Crkva sv. Jurja Nepokretno kulturno dobro
2 http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212
31
Grad Donji Miholjac mjesto je staro više od 950 godina što znači i obilje povijesni značajnih građevina
koje karakteriziraju razvoj mjesta kroz stoljeća. Najvažniji su povijesni spomenici na području Grada
sljedeće građevine:
3.3.1.1. Dvorac Prandau
Nakon oslobođenja od turske vlasti 1687. godine, Slavonija je ponovno ušla u sastav Habsburške Monarhije, a Donji Miholjac bio je pod upravom Dvorske komore. Carski dvor rasprodavao je i dijelio velike posjede u Slavoniji i to uglavnom strancima. Car Karlo VI. daruje posjed pod nazivom Valpovačko vlastelinstvo (Donji Miholjac i Valpovo) Antunu Petru Hilleprandu von Prandau, savjetniku bečke komore. Od tada Donji Miholjac postaje vlastelinski grad te dolazi do društvenog, kulturnog, gospodarskog i prometnog razvoja mjesta.
Slika 9. Dvorac Prandau u Donjem Miholjcu, izgrađen 1818. godine.
Dvorac je izgrađen 1818. godine u kasno baroknom stilu. Na uličnom pročelju devetnaest je jednakih
prozora s kasnobaroknim ukrasima, a na dvorišnom je niz volti zatvorenih prozorima. Dvorac krasi
dekorativni trijem – poveznica starog i novog dvorca.
32
3.3.1.2. Dvorac Mailath
Jedan od posljednjih izgrađenih dvoraca početkom 20. stoljeća za vrijeme vladavine Austro-Ugarske Monarhije (1903.-1906. godine) prema projektu budimpeštanskog arhitekta Istvana Möllera. Navodno, razlog gradnje novog dvorca bilo je obećanje koje je grof Mailath dao caru Franji Josipu I., za vrijeme njegova sljedećeg posjeta Donjem Miholjcu 12. rujna 1901., da će do njegova sljedećeg posjeta sagraditi dvorac u lovačkom stilu. Kule cilindrična oblika, nemirne krovne plohe, visoka krovišta, ukrasni dimnjaci, terase s neoklasicističkim balustradama, ograde od kovanog željeza te ostale arhitektonske pojedinosti različitih historicističkih obilježja govore o prepoznatljivom engleskom stilu Tudor.
Slika 10. Dvorac Mailath, najprepoznatljiviji simbol grada Donjeg Miholjca
Dvorac je građen na četiri etaže: podrumski prostor, prizemlje, kat i potkrovlje. Tlocrt je dvotrakt oko
središnjeg hodnika koji u sredini dvorca prelazi u predvorje sa stubištem, galerijom i izlazom na vrtnu
terasu. Prizemlje je bilo predviđeno za dnevni boravak gdje su se nalazile zimska i ljetna
blagovaonica, glazbena soba, plesna dvorana, biblioteka te sobe dvorske kancelarije. Na prvom katu
nalazile su se sobe s kupaonicama i kapelica posvećena Duhu Svetom. U potkrovlju su bile sobe za
poslugu. Vlastiti izvor električne energije, centralni sistem usisavanja prašine, vlastiti vodovod te tri
načina grijanja (centralno na toplu vodu, otvoreni kamini i kalijeve peći) jasno kazuju da je dvorac za
tadašnje vrijeme bio vrlo moderan. Sve prostorije obložene su hrastovim oblogama. Ručno
izrezbareni drveni zasloni na prozorima štitili su za vrijeme vrelih ljetnih dana te u vrijeme hladnih
zima. Unutrašnjost je bila uređena grofovim lovačkim trofejima s putovanja po Aziji i Africi.
33
3.3.1.3. Kulturni spomenici
1. Spomenik cara Franje Josipa I. Spomenik je podignut u čast i sjećanje na posjet austrijskog cara Franje Josipa I. Donjem Miholjcu za
vrijeme vojnih manevara koji su se održavali od 12. – 14. rujna 1901. godine. Idejni autor bio je
akademski kipar Robert Frangeš Mihanović, a spomenik je otkriven 20. kolovoza 1905. godine uz
nazočnost hrvatskog bana Teodora Pejačevića.
2. Spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata Spomen obilježje u parku Matice Hrvatske otkriveno je 27. rujna 2002. godine u sjećanje na sve
hrvatske branitelje s područja bivše općine Donji Miholjac koji su poginuli u Domovinskom ratu. U
podnožju spomenika nalaze se stihovi Antuna Nemčića.
Slika 11. Spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata
34
3. Spomenik Slobode Nalazi se u parku Svetog Florijana, a podignut je 29.09.1968. godine u spomen 25. obljetnice
osnivanja VI. korpusa Narodno oslobodilačke vojske Jugoslavije.
Slika 12. Spomenik Slobode
4. Rodna kuća književnika i pjesnika Augusta Harambašića
Slika 13. Rodna kuća Augusta Harambašića
August Harambašić rođen je u Donjem Miholjcu. Gimnaziju je prvo pohađao u Požegi, a maturirao je
u Osijeku 1879. godine. Pravo je studirao u Zagrebu i Beču te u Zagrebu 1884. godine završio studij.
Godine 1892. je doktorirao, 1894. položio sudački, a 1896. pravosudni ispit. Pravo obavljanja
odvjetničke prakse dobio je 1900. godine. Politički je pratio oštru liniju Ante Starčevića, radi čega je
bio više puta priveden u zatvor. U Hrvatskom saboru je bio pravaški zastupnik od 1901. godine.
Osnovna škola u Donjem Miholjcu nosi naziv po njemu.
35
3.3.1.4. Crkva Sv. Mihaela Arkanđela
Prvi spomen donjomiholjačke crkve Sv. Mihaela datiraju još iz davne 1057. godine. Nakon izgradnje crkve oko nje se postupno razvija naselje. U opisu crkve navodi se da je ona imala visoke zidove i tornjeve, a bila je opasana dubokim opkopom. Duga je 17, a široka 7 hvati. Do 1781. godine župom upravljaju oci franjevci, a nakon njih upravu preuzimaju dijecezanski svećenici. Dolaskom vlastelina Prandau patronat nad crkvom prelazi u njihove ruke. Današnji izgled crkva dobiva obnovom 1852. godine, ali se time nije utjecalo na temeljni izgled crkve koja ima obilježje kasnobarokne građevine. U četverolisnim poljima kupole svetišta i stropu lađe, izrađene su slike – Poklonstvo kraljeva i Krist poučava apostole. Rubno u kupoli svetišta naslikani su evanđelisti Matej, Marko, Luka i Ivan. Na sjevernom zidu svetišta, iznad ulaza u sakristiju izrađena je slika Isus s učenicima u Emausu. Barokni oltar, posvećen naslovu crkve i župe, sv. Mihaelu Arkanđelu, smješten je u apsidi svetišta. To je drvorezbarski rad s drvenom konstrukcijom koja počiva na zidanoj menzi u sredini te drvenim nosačima sa strane. Oltarna pala-ulje na platnu, rad je slikarice Marije Schoffman naslika 1890. godine u Beču. Motiv je Sveti Mihael koji pobjeđuje sotonu. Središnje postavljeni kameni tabernakul na zidanoj menzi sastavni je dio oltara. U dvorištu crkve nalaze se križ i kip sv. Florijana. Danas je ona ponos svih stanovnika grada te povijesni i kulturni spomenik od neprocjenjive vrijednosti.
Slika 14. Unutrašnjost crkve Sv. Mihaela
3.3.1.5. Orgulje u crkvi Sv. Mihaela Arkanđela
Veliki instrument s 18 registara, 2 manuala i pedalom djelo je anonimnog bečkog graditelja. Građene
su oko 1852. g. Izrađene su u radionici vrsnog majstora, posebno s obzirom na krasno oblikovano
kućište iz razdoblja kasnog bidermajera. Orgulje idu u red najznačajnijih starijih instrumenata
Hrvatske uopće. Na vanjskoj strani kućišta su inicijali darovatelja C.B.P. (Conrad baron Prandau),
vlastelina miholjačkog.
36
Slika 15. Orgulje u crkvi sv. Mihaela Arkanđela
3.3.1.6. Crkva Sv. Jurja Sveti Đurađ
Crkva svetoga Jurja u Svetom Đurđu pravi je arhitektonski biser. Sagrađena je na poziciji antičke građevine, sigurno postaje na rimskoj cesti koja je povezivala Mursu i Petoviju, današnji Ptuj, o čemu svjedoče i rimske opeke ugrađene u dio sjevernoga zida lađe crkve. Zapravo, postoji velika mogućnost da je današnja crkva zapravo sljedbenik kasnoantičke ili ranoromaničke crkve na čijim je temeljima sagrađena kasnoromanička osnovica današnje lađe. Naime, sjeverni dio lađe građen je u dvije faze. Svetište je sagrađeno u 15. stoljeću, u doba zrele gotike, i na kontraforima i prozorima zamjetna je gradnja karakteristična za obitelj Morović, gospodare i (do)graditelje današnjega dvorskoga kompleksa u Valpovu. Sa zapadne strane lađe dozidan je u 19. stoljeću zvonik s mnogim eklezijastičkim detaljima što ga izdvaja od ostalih zvonika. No, ono što crkvu svetoga Jurja čini osobitom je kasnogotički portal na južnom zidu koji je donedavna bio zatvoren malim klasicističkim predvorjem3
3 http://www.glas-slavonije.hr/198273/11/Sakralna-bastina-Donjomiholjackog-kraja-jos-uvijek-nije-do-kraja-istrazena, Zdenko Samaržija, povjesničar i publicist, 11. svibnja 2013. godine
37
3.3.2. Zaštićeni dijelovi prirode
Područje grada Donjeg Miholjca odlikuje s bogatom prirodnom baštinom nastalom kao posljedica njegovih reljefnih, klimatskih i pedoloških osobina.
Zaštićeni dijelovi prirode, na području Grada, registrirani su u tri kategorije: 1) POSEBNI REZERVAT- POSEBNI ORINTOLOŠKI REZERVAT ''PODPANJ'' 2) SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE - PARK U DONJEM MIHOLJCU 3) ZAŠTIĆENI KOPNENI/MORSKI KRAJOBRAZ- REGIONALNI PARK MURA-DRAVA - područje
uz rijeku Dravu
1) POSEBNI ORNITOLOŠKI REZERVAT ''PODPANJ''
Posebni ornitološki rezervat "Podpanj" nalazi se na zapadnom dijelu ribnjaka Donji Miholjac i zauzima
površinu od 84,99 ha. Zbog svojih izuzetnih ornitoloških vrijednosti, područje "Podpanj" zaštićeno je
1997. godine u kategoriji posebni ornitološki rezervat. Područje je značajno za obitavanje,
gniježđenje, seobu i zimovanje ptica. Na području "Podpanj" evidentirano je 106 vrsta ptica od kojih
dvadesetak vrsta spada u europske ugrožene vrste dok 3 vrste spadaju u svjetski ugrožene vrste.
Poglavarstvo Osječko-baranjske županije donijelo je, 8. veljače 2002. godine, Pravilnik o mjerama
zaštite Posebnog ornitološkog rezervata "Podpanj" ("Županijski glasnik" broj 2/02.). Pravilnikom su
propisane mjere zaštite, a osobito mjere uređenja i korištenja Posebnog ornitološkog rezervata
"Podpanj". Područje "Podpanj" je turističko područje od važnosti za Županiju. Unutar rezervata
zabilježene su 4 nove vrste ptica za Hrvatsku (Emerizia rustica, Calidaris alba, Achrocephalus
agricola i Sterna paradizea) te nova vrsta šišmiša (Pipistrellus pygmeus).4
2) PARK U DONJEM MIHOLJCU
Park u Donjem Miholjcu zaštićen je temeljem Rješenja Konzervatorskog Zavoda iz Zagreba od 1958.
godine čime je proglašen prirodnom rijetkošću.
Park je oblikovan kao pejzažni perivoj koji je svoj konačan oblik dobio krajem 19. i početkom 20.
stoljeća izgradnjom novog dvorca. Površina parka iznosi 35 jutara. Istočno od dvorca nalazi se manji
vrt trapeznog oblika na čijoj se sjevernoj strani nalazi staklenik izgrađen 1872. godine od čelične
konstrukcije s krovom od lima na sjevernoj strani te obložen staklom na južnoj. Staklenik je u
ruševnom stanju i zahtjeva temeljitu rekonstrukciju.
Perivoj prostorno zaokružuje Dvorac Mailath i u sjevernom dijelu vezuje na korisne vrtove – voćnjak.
U svom manjem dijelu oblikovan je u francuskom stilu sa šišanim živicama, šimširom koji formiraju tri
uresna vrta, smještena između paviljona i terase dvorca i formalnim parterom te ispred glavnog
zapadnog pročelja dvorca velikim kružnim cvjetnjakom. Veći dio perivoja oblikovan je u engleskom
stilu s tratinama, većim i manjim skupinama drveća i pejsažno vođenim stazama.
Od građevina u perivoju su se nalazile tri građevine, paviljon i kuglana te skulpture i četiri fontane od
čega je djelomično sačuvan samo paviljon, koji treba hitnu zaštitu. Danas je sačuvan paviljon s tri
4 http://www.obz-zastita-prirode.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=208&Itemid=340
38
uresna vrta od šimšira, prilično oštećen staklenik koji je izvan upotrebe i dio zidane ograde s ulaznim
vratima u paviljon kao dio parka.
U perivoju prevladavaju autohtone vrste drveća poput hrasta lužnjaka, graba, jasen lipe, klena i
javora. Pridodane su im i udomaćene vrste – platana, kopivić, judino drvo, gledičija, gimnohlad, crni
orah, tulipanovac, paulovnija, jablan, bijela topola, sofora kao i niz četinjača - obična i golema jela,
kavkaska jela, vankuverska jela, lawsonov pačempres, ginko, crni i obični bor, borovac i sekvoja.
Slika 16. Park u Donjem Miholjcu
3) REGIONALNI PARK MURA-DRAVA
Regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne, nacionalne ili područne važnosti i krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem se nalazi, u kojem su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga. Način obavljanja gospodarskih djelatnosti i korištenje prirodnih dobara u regionalnom parku utvrđuje se uvjetima zaštite prirode (Zakon o zaštiti prirode, "Narodne novine" broj 70/05. i 139/08.). Uredbom Vlade Republike Hrvatske od 10. veljače 2011. godine prostrano prirodno i dijelom kultivirano područje rijeka Mure, Drave na području u Međimurskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Virovitičko-podravskoj i Osječko-baranjskoj županiji, je regionalnim parkom, s ukupnom površinom od 87.680,52 hektara, od čega je 26.102,49 hektara na području Osječko-baranjske županije, odnosno ukupno 6,28% površine županije obuhvaćen parkom, a udio županije u površini Parka 29,84%. Šire područje rijeke Drave je temeljem vrednovanja koje je načinio Zavod za ornitologiju HAZU, vrednovano i kao područje važno za ptice EU (tzv. SPA područja) podijeljeno na 4 dijela: Dravske akumulacije, Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja), Srednji tok Drave (od Terezinog polja do Donjeg Miholjca), Podunavlje i Podravlje od međunarodnog je značaja. Na ovom je području rasprostranjen vrlo velik broj ugroženih i zaštićenih vrsta ptica posebice onih vezanih za vlažna staništa, od kojih je nekoliko desetaka kvalifikacijskih vrsta za ova područja. 5
Zaštićeni dijelovi prirode u Gradu Donjem Miholjcu zauzimaju površinu do 94,64 ha.
5 http://www.obz.hr/hr/pdf/propisi/2011/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20stanju%20i%20za%C5%A1titi%20prirode%20na%20podru%C4%8Dju%20Osje%C4%8Dko-baranjske%20%C5%BEupanije.pdf
39
KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI – krajobrazne vrijednosti na području Donjeg Miholjca osim rijeke Drave s brojnim meandrima i zatocima te rijeke Karašice čini i prostor umjetnih ribnjaka – Ribnjak Donji Miholjac s potezom crnog bora uz njegovu jugoistočnu obalu. Navedeni ribnjak obitavalište je najrazličitijih vrsta močvarne ornitofaune. Krajobrazne osobitosti čine i lokaliteti Dravski otoci karakterističan po autohtonoj vegetaciji priobalja koju čine topola, vrba, hrast i jasen kao i guste i prizemne biljne vrste i Suho polje koje se odlikuje gustom autohtonom vegetacijom mekih listača – najčešće topole, različite vrste riba i često grmolika rakita.
Slika 17. Karta obuhvata Regionalnog parka MURA - DRAVA
4) PROSTOR RIBNJAKA Prostor ribnjaka, sjeverno od Donjeg Miholjca, u površini od oko 1.000 ha, neposredno vezan uz tok rijeke Drave, obitavalište je najrazličitijih vrsta močvarne ornitofaune. Posebno tokom blagih zima za ptice selice, pri čemu održavanje potpunog ekosustava osigurava i niz biljnih vrsta uz obale ribnjaka, poput različitih vrsta trske i rogoza, budući da doprinose obogaćivanju vode kisikom te stvaraju povoljne uvjete i za razvoj brojnih ribljih vrsta.
5) ŠUMSKI ZID CRNOG BORA, TZV. BORIK Šumski zid crnog bora, tzv. Borik, smješten uz južnu obalu ribnjaka Donji Miholjac jedan je od prepoznatljivih gradskih pejzažnih obilježja na istočnom ulazu u grad. Borovi su zasađeni 1901. godine, u dužini od 1 km i površini od 20 ha, u svrhu stvaranja vjetrozaštitnog pojasa vinograda južno od ribnjaka. Obitavalište je i zaklon raznim životinjskim vrstama - jazavcu, lisici, tvoru, lasici te mjesto gnježđenja i zadržavanja brojnih ptičjih vrsta, posebno ptica pjevica. Danas je pojas crnog bora ugrožen erozijom obale uz koju su zasađeni, što ima za posljedicu rušenje starijih stabala, što bi se moglo izbjeći otklanjanjem srušenih stabala i nižeg raslinja i obnovom pojasa novim sadnicama koje bi zamijenile stari nasad.
40
3.3.3. Zaštita prirode i okoliša
Okoliš predstavlja okruženje u kojem neka organizacija djeluje, uključujući zrak, vodu i tlo, prirodne
resurse, floru i faunu, ljude i njihovo međudjelovanje.
Razvoj je održiv ako prirodni eko sustavi služe kao resursi stalnog rasta proizvodnje i potrošnje, a
nadolazećim generacijama ostaju nesmanjene kakvoće i iskoristivosti. Potpuno uklanjanje postojećeg
globalnog nesklada čovjeka i prirode.
Osim što je pretpostavka za zdrav i kvalitetan život na nekom području, zdrav i čist okoliš i priroda
također su pretpostavka i prednost za razvoj niza djelatnosti (turizam, ekološka poljoprivreda itd).
Strateško promišljanje razvoja mora biti poticaj da se aktivnije i sustavnije počne voditi briga o prirodi
i okolišu i njihovom zagađenju na način da se strogo kontrolira kvaliteta zraka, vode, razina buke,
vizualno zagađenje, smanjenju preopterećenosti (gužve) te donose i poštuju zadani standardi i limiti
dozvoljenog zagađenja. Pri upravljanju gradom, pitanje zaštite prirode i okoliša posebno je složeno
jer je potrebno pronaći ravnotežnu razinu između istodobne zaštite i gospodarskog razvoja. Sve
odluke i aktivnosti na razini lokalnih samouprava moraju biti usmjerene k optimalnom i racionalnom
korištenju raspoloživih prirodnih resursa. Potrebno je poduzimati aktivnosti i mjere za minimiziranje
negativnih utjecaja na prirodu i pristupiti aktivnostima koje direktno pridonose očuvanju i
unapređenju prirode i okoliša. Razina svijesti stanovnika na području grada Donjeg Miholjca o
značaju zaštite prirode i okoliša još uvijek nije zadovoljavajuća, stoga je potrebno i dalje kontinuirano
provoditi aktivnosti koje razvijaju razinu osviještenosti i educiranosti građana svih dobnih skupina,
posebno najmlađih i to organiziranim programima zaštite prirode i okoliša, nastave u prirodi,
kontinuiranim promotivnim aktivnostima s informativno-edukacijskim poticajnim porukama,
intenzivnijim inicijativama udruga iz područja zaštite prirode i okoliša i sl. Zaštitu prirode i okoliša
potrebno je promovirati kao nužni uvjet daljeg razvoja i podizanja razine kvalitete života stanovnika
na području Grada Donjeg Miholjca.
41
3.4. Demografska analiza Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Grad Donji Miholjac bilježi 9.491 stanovnika, što predstavlja 3,11% od ukupnog broja stanovnika županije (305.032 stanovnika). U odnosu na Popis stanovništva iz 2001. godine, grad bilježi pad od 774 stanovnika, što iznosi 7,54%. Depopulacija na području grada uglavnom je izazvana ekonomskim problemima, prvenstveno nezaposlenošću i odlaskom u veća urbana središta zbog mogućnosti bolje zarade i lakšeg zapošljavanja. Gustoća naseljenosti na području Grada iznosi 61,62 st/km².
Tablica 4. Popis stanovništva Grada Donjeg Miholjca prema starosti 6
PODRUČJE SPOL UKUPNO 0-14 15-64 65 I VIŠE
GRAD DONJI MIHOLJAC UKUPNO 9491 1336 6630 1525
M 4642 656 3407 579
Ž 4849 680 3223 946
Tablica 5. Stanovništvo područja grada Donjeg Miholjca prema završenom stupnju školovanja7
VISOKO
OBRAZOVANJE
SPOL UKUPNO BEZ
ŠKOLE 1-3
RAZREDA 4-7
RAZREDA OSNOVNA
ŠKOLA SREDNJA
ŠKOLA STRUČNI STUDIJ
SVEUČILIŠNI STUDIJ DOKTORAT NEPOZNATO
M 3986 21 16 76 1034 2392 179 263 3 2
Ž 4169 78 26 145 1768 1708 172 271 1
SV. 8115 99 42 221 2802 4100 351 534 3 3
6 Izvor: DZS – Popis stanovništva 2011. 7 Obuhvaćene su sve srednje škole – industrijske i obrtničke strukovne škole, škole za zanimanje, škole za KV i VKV radnike, tehničke i srodne strukovne škole i gimnazije. Obuhvaćene su sve više škole, I. (VI.) stupnjevi fakulteta te stručni studiji po Bologni. Obuhvaćeni su svi fakulteti, umjetničke akademije, svi sveučilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni, stručni i umjetnički studij.
42
3.5. Društvena infrastruktura
3.5.1. Odgoj i obrazovanje
3.5.1.1. Predškolsko obrazovanje
Na području Grada Donjeg Miholjca djeluje jedna ustanova za predškolski odgoj djece – Dječji vrtić
„Pinokio“ te područni odjel vrtića u Rakitovici koji polaze djeca u dobi od 3-7 godina. Vrtić Pinokio
djeluje od 1959. godine, a 1977. godine započinje s radom u novoj, namjenski izgrađenoj zgradi.
Danas Dječji vrtić „Pinokio“ u svom sastavu ima i tri područna vrtića; u Rakitovici, Marijancima i
Črnkovcima. Radno vrijeme vrtića usklađeno je prema potrebama roditelja. Vrtić je mjesto
organiziranog okupljanja djece u dobi od prve godine do polaska u školu, a za djecu koja nisu
uključena u redovne programe pohađanja organiziran je predškolski minimum.
Tablica 6. Broj djece upisane u Dječji vrtić ''Pinokio'' Donji Miholjac
DOBNA SKUPINA BROJ DJECE
JASLIČKA SKUPINA 10
MLAĐA SKUPINA 22
SREDNJA SKUPINA 21
MJEŠOVITA SKUPINA 18
STARIJA ''A'' SKUPINA 27
STARIJA ''B'' SKUPINA 24
UKUPNO 122
DJECA U RAKITOVICI 21
UKUPNO DJECE POLAZNIKA VRTIĆA 143
Tablica 7. Podaci o upisanoj djeci u posljednjih 5 godina
PEDAGOŠKA GODINA BROJ UPISANE DJECE
2010/2011 207
2011/2012 186
2012/2013 187
2013/2014 181
2014/2015 183
Iz prethodno navedenih tablica može se uočiti da su kapaciteti vrtića popunjeni. Mnoga djeca trebaju
smještaj u vrtiću, ali to nije moguće zbog malog kapaciteta postojećeg vrtića. Budući da na području
grada postoji samo jedna ustanova za predškolski odgoj, kapacitet vrtića za prihvat djece trebao bi se
povećati jer je prevelika potražnja za smještajem djece, a malo je prostora i odgojitelja. Zbog toga
postoji lista čekanja za upis u vrtić.
Iz tih razloga potreba je još dograditi određen broj prostorija kako bi sva djeca s područja Grada
mogla ići u vrtić. Trebalo bi izgraditi izdvojen odjel za jaslice te prostorije za stariji uzrast. Ako se
poveća kapacitet vrtića, postoji i potreba za više odgojitelja što dovodi do potrebe zapošljavanja
43
većeg broja odgojitelja. Budući da je zgrada vrtića stara, potrebno joj je renoviranje – krov, fasada,
stolarija, sanitarije. Osim renoviranja zgrade potrebno je obnoviti i opremu poput ležaja, stolova i
stolica te igračaka.
3.5.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje
Na području Grada Donjeg Miholjca postoje dvije ustanove za osnovnoškolsko obrazovanje djece. U Donjem Miholjcu se nalazi Osnovna škola „August Harambašić“ koja ima područnu školu u Rakitovici, a u Podravskim Podgajcima nalazi se Osnovna škola „Hrvatski sokol“ koja ima područne škole u Bočkincima i Črnkovcima. Slijedi prikaz broja učenika po razredima OŠ ''August Harambašić'' (Donji Miholjac i Rakitovica).
Tablica 8. Podaci o broju učenika OŠ „A. Harambašić“Donji Miholjac u školskoj godini 2014./2015. Izvor: OŠ „A. Harambašić“
RAZRED BROJ UČENIKA UKUPNO
BROJ UČENIKA PODRUČNA ŠKOLA RAKITOVICA
1. 41 7 48
2. 49 9 58
3. 55 9 64
4. 44 7 51
5. 60 60
6. 61 61
7. 57 57
8. 66 66
UKUPNO 433 32 465
U Osnovnoj školi „Hrvatski sokol“ u Podravskim Podgajcima završena je izgradnja nove sportske
dvorane u kojoj će djeca koja pohađaju osnovnu školu imati nastavni program tjelesnog odgoja, ali će
se koristiti i za ostale namjene kao na primjer sportsku rekreaciju stanovništva, sportska natjecanja,
održavanje kulturnih manifestacija i ostalo.
Tablica 9. Podaci o broju učenika OŠ „Hrvatski sokol“ Podravski Podgajci u školskoj godini 2014./2015.
Izvor: OŠ ''Hrvatski sokol''
RAZRED BROJ UČENIKA UKUPNO
BROJ UČENIKA PODRUČNA ŠKOLA ČRNKOVCI
1. 11 11 22
2. 14 10 24
3. 17 7 24
4. 12 10 22
5. 26 26
6. 19 19
7. 23 23
8. 23 23
UKUPNO 145 38 183
U posljednjih nekoliko godina, u školu ''A. Harambašić'' ugradilo se koso dizalo – platformu za
učenike s invaliditetom, klimatizirale su se sve učionice i uredi, izgradila se višenamjenska vanjska
44
eko-učionicu s popratnim sadržajima i edukativnim materijalima, sve učionice su opremljene audio-
vizualnom opremom, podignuta je kvaliteta rada školske kuhinje, obnovljena je Nastavno-športsku
dvoranu te su izgrađena dva malonogometna igrališta. Od 2001. godine škola ima status Eko-škole, te
više od 5 godina uključena je u projekt ''Škola bez nasilja i zaštita školske imovine''. Od problema s
kojima se škola susreće, potrebno je izgraditi novu sportsku dvoranu za tjelesni odgoj jer se u
postojećoj dvorani odvijaju sve sportske aktivnosti na području grada, ali se i provodi srednjoškolski
program za tjelesni odgoj. U osnovnoj školi zaposleno je 66 osoba, kao što vidimo u prikazanoj tablici.
Tablica 10. Podaci o zaposlenima u OŠ, Izvor: OŠ „A. Harambašić“
RADNO MJESTO BROJ ZAPOSLENIH
Učitelji razredne nastave 12
Učitelji predmetne nastave 27
Učitelji OGŠ-e 5
Stručni suradnici 3
Ravnatelj 1
Tajnik 1
Računovodstvo 2
Spremačice 11
Školska kuhinja 2
Domar 2
UKUPNO 66
Slika 18. Zgrada Osnovne škole Augusta Harambašića
45
Osnovna glazbena škola
U sastavu škole djeluje i Osnovna glazbena škola u kojoj učenici stječu vještine sviranja gitare, klavira,
harmonike i tamburice. Pri školi djeluje i Tamburaški orkestar, čiji su članovi djeca glazbene škole od
drugog do šestog razreda.
Tablica 11. Podaci o broju učenika u Osnovnoj glazbenoj školi, Izvor: OŠ „A. Harambašić“
NASTAVNI PREDMET BROJ UČENIKA
KLAVIR 24
GITARA 28
HARMONIKA 4
TAMBURICA 8
SOLFEGGIO/UKUPNO 64
Slika 19. Zgrada Osnovne glazbene škole
46
3.5.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje
U Donjem Miholjcu nalazi se jedna ustanova za srednjoškolsko obrazovanje – Srednja škola Donji
Miholjac. Srednja škola omogućuje potencijalnim učenicima sljedeće nastavne programe za stjecanje
sljedećih zanimanja koje će biti prikazano u nastavku.
Tablica 12. BROJ UČENIKA PO PROGRAMIMA – ZANIMANJIMA I RAZREDNIM ODJELIMA
Četverogodišnji programi - zanimanja
I.RAZRED II.RAZRED III.RAZRED IV.RAZRED
Odjela Učenika Odjela Učenika Odjela Učenika Odjela Učenika
Opća gimnazija 1 29 1 28 1 25 1 24
Komercijalist 1 19 1 22 1 20 1 21
Poljoprivredni tehničar – opći
1 16 0 0 1 23 1 17
Strojarski tehničar
0 0 0 0 1 12 1 15
UKUPNO 3 64 2 50 4 80 4 77
Trogodišnji programi – zanimanja
I.RAZRED II.RAZRED III.RAZRED
Odjela Učenika Odjela Učenika Odjela Učenika
Prodavač 0,5 11 0,34 6 0,5 11
Cvjećar 0,5 5 0,33 11 0,5 17
Poljoprivredni gospodarstvenik
0 0 0 0 1 23
Mehaničar poljoprivredne
mehanizacije kl.
0 0 0,33 12 0 0
Mehaničar poljoprivredne
mehanizacije JMO
0,5 6 0 0 0 0
Automehaničar JMO
0,5 12 0,34 9 0,34 9
Tokar JMO 0,5 8 0,33 7 0,33 11
Strojobravar JMO 0,5 12 0,33 7 0,33 11
UKUPNO 3 60 2 52 3 82
47
Srednja škola Donji Miholjac je smještena u staroj i neadekvatnoj zgradi za održavanje svih nastavnih
programa i to pogotovo obrtničkih zanimanja zbog nedostatka adekvatnog prostora za izvođenje
praktičnog dijela nastave. Zbog toga škola ne može dobiti i neke interesantnije nastavne programe
što bi privuklo više učenika za upis u ovu srednju školu. Uglavnom zbog tih razloga iz godine u godinu
dolazi do smanjivanja upisa učenika u Srednju školu Donji Miholjac. Ovu srednju školu uglavnom
pohađaju učenici s područja Grada Donjeg Miholjca i prigradskih naselja, a manji dio učenika iz
susjednih općina. Razlog tome je što srednje škole u susjednim gradovima imaju zanimljivije nastavne
programe za potencijalne učenike od onih u Srednjoj školi Donji Miholjac pa stoga učenici iz susjednih
općina tamo pohađaju srednjoškolsko obrazovanje. Odobravnje pojedinih obrazovnih programa je
isključivo u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Kako bi se riješio ovaj problem,
potrebna je izgradnja nove zgrade srednje škole, s pripadajućom sportskom dvoranom i igralištem. U
budućnosti Srednja škola planira povećanje broja sektora sektorom Grafike te obrazovnim
programima web dizajner i grafički dizjner.
Tablica 13. RAZREDNA ODJELJENJA – 2014./2015. godine
R.br. Razred Program - zanimanje
Broj učenika
M Ž UKUPNO UKUPNO Razrednik
1. 1. OG 29 7 22 29 106 K. Kaučić
2. 2. 28 13 15 28 V. Jukić
3. 3. 25 10 15 25 M. Tadić
4. 4. 24 8 16 24 T. Kovačević
5. 1. KOM 19 6 13 19 82 K. Veselovac
6. 2. 22 13 9 22 M. Molnar
7. 3. 20 6 14 20 Z. Falamić
8. 4. 21 5 16 21 B. Dolančić
9. 1. PT - O 16 10 6 16 56 K. Sabolek
10. 3. 23 11 12 23 D. Kopić
11. 4. 17 10 7 17 J.Ljubek
12. 3. ST 12 12 0 12 27 D. Grgić
13. 4. 15 15 0 15
14. 1. PR 11 0 11 16 96 S. Berke – Maričić CV 5 0 5
15. 2. PR 6 0 6 29 L. Golić
CV 11 0 11
MPM 12 12 0
16. 3. PG 23 12 11 23 M. Maroslavac
17. 3. PR 11 0 11 28 Lj. Bursač
CV 17 0 17
18. 1. AM 12 12 0 18 92 I.Pinterić
MPM 6 6 0
19. 1. SB 12 12 0 20 J. Brodar
TOK 8 8 0
20. 2. AM 9 9 0 23 M. Šustek
SB 7 7 0
TOK 7 7 0
21. 3. AM 9 9 0 31 I.Vrbešić
SB 11 11 0
TOK 11 11 0
UKUPNO 459 242 217 459 459
48
3.5.1. Zdravstvo Na području grada Donjeg Miholjca zdravstvena zaštita odvija se na dvije razine. To su primarna zdravstvena zaštita i specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita.
PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA UKLJUČUJE:
1. Opću medicinu/ Obiteljsku medicinu 2. Dentalna zdravstvena zaštita sa djelatnosti dentalne tehnike 3. Zdravstvenu zaštitu žena i trudnica 4. Medicinsko – biokemijsku laboratorijsku djelatnost 5. Zdravstvenu zaštitu dojenčadi i predškolske djece 6. Higijensko epidemiološku djelatnost 7. Ljekarničku djelatnost
SPECIJALISTIČKO - KONZILIJARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA UKLJUČUJE:
1. SLUŽBE SPECIJALISTIČKO KONZILIJARNE ZAŠTITE:
2. SPECIJALISTIČKE ORDINACIJE KONZILIJARNE ZAŠTITE:
● Specijalistička ambulanta fizikalne medicine ● Specijalistička ambulanta interne medicine ● Specijalistička ambulanta RTG i UZV dijagnostike ● Specijalistička ambulnta oftamologije
● Služba fizikalne medicine i rehabilitacije ● Specijalistička ambulanta ortopedije
● Služba RTG i UZV dijagnostike ● Specijalistička ambulanta kirurgije
● Specijalistička ortodonska ambulanta ● Specijalistička ambulanta psihijatrije
● Dentalna tehnika ● Specijalistička ORL ambulanta U razdoblju od 2008.-2014. godine izgrađena je nova zgrada u sklopu Doma zdravlja, te je time dobiveno 850 m² dodatnog prostora. Daljnji planovi razvoja zdravstva na području grada uključuju dnevnu bolnicu te obavljanje manjih kirurških zahvata. Također se planira rad na osnivanju udruge liječenih alkoholičara. Problemi koji se javljaju su nedostatak stručnog kadra, centralizacija primarne zdravstvene zaštite u velikim bolničkim centrima te prijevoz pacijenata koji moraju na dijalizu u kliničke bolničke centre. Zbog sve većeg broja starog i nemoćnog stanovništva dolazi do potrebe za boljom palijativnom skrbi na području grada. Ta skrb bi se trebala biti organizirana na 2 razine: 1. organizacija palijativne ambulante, 2. organizacija stacionara.
3.5.2. Socijalna skrb Socijalna skrb je djelatnost od velikog interesa za RH kojom se ostvaruju mjere i programi namijenjeni socijalno ugroženim osobama, kao i osobama s nepovoljnim osobnim ili obiteljskim odnosima, koji uključuju prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama s ciljem unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog uključivanja u društva. Centar za socijalnu skrb je jedan od dionika koji sprovodi spomenute mjere te priznaje zakonom propisana prava i usluge.
49
Na području grada Donjeg Miholjca u CZSS evidentirano je: - 175 korisnika prava na zajamčenu minimalnu naknadu (samci i obitelji), - 134 korisnika prava na doplatak za pomoć i njegu, - 22 korisnika osobne invalidnine, - 8 osoba koje ostvaruju status roditelja njegovatelja i - 7 udomiteljskih obitelji.
Korisnicima te drugim stanovnicima grada koji zbog trenutačnih materijalnih teškoća nisu u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe kontinuirano se pomaže i kroz priznavanje jednokratnih naknada. Kako određena prava korisnici ostvaruju i u gradu, potrebna je kontinuirana razmjena informacija grada i Centra za socijalnu skrb. Grad Donji Miholjac ne odskače od cjelokupne slike Republike Hrvatske koja se ubraja u zemlje s vrlo starim stanovništvom. Osim kroz novčana davanja, starijim osobama skrb se osigurava kroz usluge smještaja koje na području grada pružaju Dom za starije i nemoćne osobe „Moj dom Majdenić“, obiteljski dom za starije i nemoćne osobe „Sv. Juraj“ iz Svetog Đurđa te udomiteljske obitelji (ima ih četiri) u kojima su trenutno smještene četiri osobe. Starijim osobama kao i osobama tjelesnog, mentalnog, intelektualnog ili osjetilnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju, pomaže se i kroz uslugu pomoći u kući koju im pruža Gradsko društvo CK Donji Miholjac i Dom za starije i nemoćne osobe „Moj dom Majdenić“. Na području grada postoji jedna udomiteljska obitelj koja ima dozvolu za smještaj psihičkih bolesnih osoba. Drugih ustanova nema što predstavlja veliki problem. Također postoje i dvije obitelji s dozvolama za bavljenje udomiteljstvom za djecu. Prema podacima kojima raspolaže CZSS te nadležna PP ove godine uočava se blagi pad u broju nasilničkog ponašanja u obitelji dok je uočen rast kriminaliteta počinjenog od strane djece i maloljetnika. Prilikom izricanja odgojnih mjera od strane Općinskog državnog odvjetništva i nadležnog suda maloljetnicima na području našeg grada ne mogu se izreći neke od odgojnih mjera (psihosocijalni tretman, poludnevni ili dnevni boravak u Disciplinskom centru i sl.) jer ih na području grada nije moguće provesti.
Na području Grada djeluju dva privatna staračka doma – Moj dom Majdenić i Dom za starije i nemoćne ''Sv. Juraj''. U domu su smještene osobe kojima je potrebna njega i skrb. To su uglavnom starije i nemoćne osobe. Ustanova ''Moj dom Majdenić'' zbrinjava 64 osobe i udovoljava sve tehničke i stručne zahtjeve za obavljanje ove djelatnosti te ima zaposlene 4 medicinske sestre i 5 njegovateljica. Dom za starije i nemoćne ''Sv. Juraj'' u Svetom Đurđu trenutačno ima 3 štićenika, 1 njegovateljicu i 3 medicinske sestre.
3.5.3.1. Crveni križ
Na području Grada Donjeg Miholjca djeluje institucija Hrvatski crveni križ, Gradsko društvo Donji
Miholjac. Od 2006/07 godine pa do 30. travnja 2014. godine provodio se program ''Pomoć u kući
starijim osobama''. U taj program bilo je uključeno 200 starih i nemoćnih osoba kojima je bila
potrebna skrb. Trenutačno, Gradsko društvo crvenog križa provodi 3 programa. Prvi je ''Pomoć u kući
starijim osobama'', koji je financiran od strane Ministarstva socijalne politike i mladih. U ovaj
program je uključeno 60 korisnika, preko Centra za socijalnu skrb te 8 korisnika koji su ugovore
50
sklopili direktno s Crvenim križem. Drugi program koji se provodi je ''Organizirane dnevne aktivnosti
za starije osobe u Donjem Miholjcu''. Ovaj program koristi oko 30-50 korisnika, ovisno o aktivnostima
koje se provode. Treći program koji se provodi od 01.11.2014. godine je ''Prevencija socijalne
isključenosti za starije osobe''. U ovaj program uključeno je 20 korisnika.
Na ovim programima je zaposleno 3 voditelja, 5 gerontodomaćica i 2 pomoćna radnika. Grad Donji
Miholjac sufinancira projekte koje provodi Crveni križ.
3.5.4. Civilno društvo
Prema prikupljenim podacima, na području Grada Donjeg Miholjca djeluju 144 udruge iz čega se
može zaključiti da je građansko udruživanje na visokoj razini.
Tablica 14. Broj udruga prema naseljima na području grada Donjeg Miholjca8
NASELJE BROJ UDRUGA
DONJI MIHOLJAC 105
GOLINCI 9
MIHOLJAČKI POREČ 2
PODGAJCI PODRAVSKI 7
SVETI ĐURAĐ 8
RADIKOVCI 8
RAKITOVICA 5
UKUPNO 144
Najviše osnovanih udruga je iz područja športa, a zatim iz gospodarstva te kulture. Na području grada udruge su organizirane u dvije krovne udruge: za šport i sve ostale pod Centrom za kulturu, informiranje i civilni sektor Grada Donjeg Miholjca.
Iako na području grada postoji veliki broj udruga, veći dio tih udruga nije aktivno. Potrebno je
provjeriti djelatnost pojedinih udruga i vidjeti kakva je njihova uloga u ostvarivanju širih interesa,
odnosno stanovništva grada. Kako bi se vodila evidencija aktivnih i neaktivnih udruga, potrebno je
napraviti Gradski registar udruga. Budući da se udruge uglavnom financiraju iz Proračuna Grada
Donjeg Miholjca, uočeno je da su određenim dijelom sredstva za financiranje projekata udruga
nenamjenski utrošena. Stoga bi se trebalo više voditi računa o raspodjeli sredstava ovisno o stvarnoj
djelatnosti udruga te financirati aktivne udruge. Kako bi se riješio taj problem, potrebna je
transparentnost udruga, odnosno objavljivanje aktivnosti udruga na primjer putem web stranice
grada. Jedno od rješenja je i da grad definira potrebe i prioritete na temelju čega bi udruge trebale
ponuditi odgovarajuće projekte.
Osim toga, potrebno je i razvijanje volonterstva za rad u udrugama. Današnja mladež slabo je
uključena u djelovanje i rad u udrugama. Moguće je da mladež s područja grada koja dobije
stipendiju ima obvezu volontiranja u određenim udrugama.
8 http://www.appluprava.hr/RegistarUdruga/login
51
3.5.5. Vatrogastvo
Dobrovoljno vatrogasno društvo Donji Miholjac osnovano je 15. svibnja 1887. godine. DVD ima
dugogodišnju tradiciju te uz svoju osnovnu djelatnost ima važan utjecaj na društveni život lokalne
zajednice.
Postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva sudjeluje u provedbi preventivnih mjera zaštite od
požara i eksplozija, gašenje požara i spašavanja ljudi i imovine ugrožene požarom i eksplozijom,
pružanje tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama te obavljanje drugih poslova u
ekološkim i inim nesrećama.
DVD Donji Miholjac trenutno ima 8 zaposlenih, 53 člana, 8 pripadnika vatrogasne mladeži te 12
članova koja su djeca. Operativni vatrogasci rade u smjenama ta obavljaju vatrogasno dežurstvo 24
sata dnevno.
Tablica 15. Opremljenost DVD-a Donji Miholjac:
Vrsta vatrogasnog vozila Postojeće stanje (broj)
Zapovjedno vatrogasno vozilo 1
Navalno vatrogasno vozilo 1
Autocisterna 1
Vozilo za gašenje vodom i pjenom 1
Auto-Ljestve 1
Kombi vozilo za prijevoz ljudi i opreme 1
Malo dostavno vozilo 1
Čamac za spašavanje (kapacitet 8 osoba) 1
DVD Donji Miholjac u prosjeku godišnje ima 50 intervencija. Uz područje grada i prigradskih naselja,
DVD Donji Miholjac pokriva i područje bivše općine Donji Miholjac.
U prigradskim naseljima su organizirana dobrovoljna vatrogasna društva: DVD Rakitovica, DVD
Golinci, DVD Radikovci, DVD Sveti Đurađ i DVD Podravski Podgajci. Sva dobrovoljna vatrogasna
društva su u sastavu Vatrogasne zajednice Donji Miholjac.
52
3.6. Analiza gospodarstva
3.6.1. Prirodni resursi
3.6.1.1. Poljoprivredne površine
Poljoprivredne površine na području Grada Donjeg Miholjca obuhvaćaju 10.640,90 ha, što iznosi
72,54% prostora grada. Struktura je slijedeća: oranice obuhvaćaju 85,12%, voćnjaci 1,51%, vinogradi
0,06%, livade 0,56%, pašnjaci 4,96% i ribnjaci 7,79%. Obradive površine obuhvaćaju 87,25% u
poljoprivrednim površinama.
Poljoprivredne površine u melioracijskom smislu su uređene. Između 1977. i 1986. godine su
provedene mjere komasacije s uređenjem zemljišta na svim katastarskim općinama osim Miholjačkog
Poreča i Radikovaca.
3.6.1.2. Šume
Šume predstavljaju specifično prirodno bogatstvo čije se značenje ne može izraziti samo u gospodarskoj, nego još i više u ekološkoj i socijalnoj vrijednosti. Gospodariti tim resursom velika je obveza prema društvu u cjelini, a to znači racionalno koristiti njene proizvodne mogućnosti, ali uz istovremeno i njenu obnovu. Temeljni zadatak u gospodarenju šumama je uzgajanje šuma, to jest izbor vrste, načina i vremena rada u šumskom ekosustavu, koji će omogućiti da isti daje maksimalnu proizvodnju, stabilnost, a time i samoobnovljivost. Obnova sastojina obavlja se šumskim vrstama drveća koje su na tom staništu autohtone ili udomaćene. Važno je naglasiti da se ne može prirodna sastojina posjeći, a da prije toga nije obnovljena. Na području grada Donjeg Miholjca, Hrvatske šume upravljaju sa ukupno 8.665,68 ha šuma.
Tablica 16. Iskaz površina šuma na području grada Donjeg Miholjca u hektarima:
ORG. JEDINICA OBRASLE POVRŠINE
NEOBRASLE POVRŠINE
NEPLODNE POVRŠINE
UKUPNO (ha)
Donji Miholjac 8.239,35 337,17 89,16 8665,68
Tablica 17. Drvna zaliha na području šumarije Donji Miholjac (prema vrsti drveća) u 1000 m³
ZALIHA PRIRAST HRAST OSTALA
TVRDA BJELOGORICA
EA TOPOLA
OSTALA MEKA
BJELOGORICA
UKUPNO HRAST OSTALA TVRDA
BJELOGORICA
EA TOPOLA
OSTALA MEKA
BJELOGORICA
UKUPNO
1.244,99 900,90 41,15 307,84 2494,88 25,70 25,76 2,19 12,23 65,89
53
Šumski doprinos za 2013. godinu u iznosu od 3,5% koji je prihod Grada Donjeg Miholjca iznosio je
4.919,71 kn. 9
Šumama u državnom vlasništvu, na području Grada Donjeg Miholjca, gospodare Hrvatske šume
d.o.o. Zagreb, odnosno Uprava šuma Podružnica Osijek i Uprava šuma Podružnica Našice.
Šumski predio ''Kapelački lug-Karaš'' se većim dijelom sastoji od autohtonih vrsta slabije kvalitete te
panjača graba, bagrema i ostalih sastojina srednje kvalitete. Ukupna površina gospodarske jedinice
''Kapelački lug-Karaš'' iznosi 6.226,02 ha. Vrlo vrijedne šume u porječju i na otocima rijeke Drave
pripadaju gospodarskoj jedinici “Miholjačke podravske šume” u površini od 1.030,02 ha koje bi
trebalo izdvojiti iz gospodarenja i uključiti ih u kategoriju zaštitnih šuma.
3.6.1.3. Vodni resursi
Na području Grada Donjeg Miholjca kao vodne resurse moguće je koristiti vodotok rijeke Karašice i
rijeke Drave s njezinim pritocima i rukavcima te ribnjak Donji Miholjac.
Cjelokupno područje Grada Donjeg Miholjca pripada slivnom području “Karašica-Vučica”, vodnog
području slivova Drave i Dunava. Uz Granicu grada Donjeg Miholjca rijeka Drava protječe u duljini od
22,40 km, što iznosi 21,54% ukupne duljine toka Drave. Osobine rijeke Drave su karakteristične za
nizinske rijeke s nizom meandara, s izrazitim morfološkim promjenama u koritu, a kvartarne
šljunčano-pjeskovite naslage koje čine dravsku depresiju tvore vodonosni kompleks značajnih zaliha
podzemnih voda. Dubina vode u koritu kreće se od 4 do 7 m, s padom od 13,1 cm/km.
Rijeka Karašica, desni je pritok rijeke Drave i drugi je po značaju vodotok na području grada Donjeg
Miholjca u ukupnoj duljini od cca 13 km, također u kategoriji državnih voda.
Ribnjaci obuhvaćaju površinu od 975,00 ha, dok vodotoci obuhvaćaju ukupnu površinu od 434,13 ha.
Rijeka Karašica, po svojim osobinama, povoljna je za razvoj turizma, sporta i rekreacije, dok ribnjak
Donji Miholjac nudi prvenstveno razvoj uzgoja i izlova ribe, odnosno ribnjačarstva.
Ribnjak Donji Miholjac po svojim je karakteristikama pogodan za uzgoj kvalitetne slatkovodne ribe,
budući da dotok vode iz rijeke Drave omogućuje protok vode kroz ribnjak, a time i veću kvalitetu
vode, odnosno manju količinu mulja i bolju kvalitetu uzgojene ribe.
3.6.1.4. Lovstvo
Na području Grada Donjeg Miholjca djeluje lovačke udruge djeluju u sastavu Lovačkog saveza
Osječko-baranjske županije, sa sjedištem Lovnog ureda Donji Miholjac. Na području grada djeluju 4
lovačke udruge od ukupno 7 sastava Lovnog ureda Donji Miholjac - Trčka i Vidra iz Donjeg Miholjca,
Kobac iz Golinaca te Fazan iz Podravskih Podgajaca.
Od državnih lovišta na području grada postoje:
9 http://www.obz.hr/hr/pdf/2014/9_sjednica/13_informacija_o_stanju_gospodarenju_i_zastiti_suma_na_podrucju_obz.pdf
54
− uzgajalište divljači broj XIV/13 - Miholjac (ustanovljeno temeljem Rješenja Ministarstva
poljoprivrede i šumarstva, Klasa:UP/I-323-04/94-01, Ur.broj: 525-01-94-4, Zagreb, 08.
prosinca 1994.),
− vlastito otvoreno lovište broj XIV/4 - Karaš (ustanovljeno temeljem Rješenja Ministarstva
poljoprivrede i šumarstva, Klasa: UP/I-323-04/94-01/238, Ur.broj: 525-01-94-3, Zagreb,
15.prosinca 1994.) i
− vlastito otvoreno lovište broj XIV/10A - Podravlje (ustanovljeno temeljem Rješenja
Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Klasa: UP/I-323-04/01-01/29, Ur.broj: 525-03-01-01,
Zagreb, 12. ožujka 2001.)
Zajednička lovišta utvrđena su temeljem Odluke o ustanovljenju zajedničkih lovišta (“Županijski
glasnik” Osječko-baranjske županije 5/96 i 7/98), kao otvorena lovišta.
Divljač koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja su srna obična, divlja svinja, jelen obični u prolazu, zec obični, trčka, divlje patke, crna liska te fazan.
3.6.1.5. Ribarstvo
Zajednica športsko-ribolovnih udruga Donji Miholjac, sa sjedištem u Donjem Miholjcu, djeluje u sastavu Športsko-ribolovnog saveza Osječko-baranjske županije i obuhvaća 11 športsko-ribolovnih društava, odnosno udruga, od kojih 4 djeluje na području grada. To su ŠRU Udica sa sjedištem u Donjem Miholjcu, ŠRU Đurađ sa sjedištem u Svetom Đurđu, ŠRU Šaran sa sjedištem u Podgajcima Podravskim te ŠRU Linjak sa sjedištem u Golincima.
3.6.1.6. Mineralne sirovine
Na području Grada Donjeg Miholjca od mineralnih sirovina vrši se ili je vršena eksploatacija triju vrsta mineralnih sirovina - nafte i zemnih plinova, opekarske gline i građevnog pijeska. Eksploatacija energetskih mineralnih sirovina obuhvaćala je eksploataciju nafte i zemnih plinova na eksploatacijskom polju Kućanci-Kapelna, na kojem su izrađene samo dvije bušotine Ku-11 i Ku-11α. Obje bušotine su bile negativne pa su stoga odmah po završetku bušenja likvidirane. Nadležnost, odnosno koncesiju, na navedenom eksploatacijskom polju, ima INA d.d., odnosno Okrug Slavonije - Pogon Beničanci, od 1975. godine do danas. Opekarska glina eksploatirana je u eksploatacijskom polju ciglane Radikovci, neposredno uz istoimeno naselje. Građevinski pijesak eksploatira se u koritu rijeke Drave, koja kao obnovljivo ležište nije definirana kao eksploatacijsko polje, već se cjelokupno područje korita smatra potencijalnim poljem budući da je podložno kontinuiranim promjenama ležišta i rezervi.
55
3.6.2. Struktura i osnovna obilježja gospodarstva Na području Grada Donjeg Miholjca djeluje ukupno 363 poslovna subjekt, odnosno 131 trgovačko društavo, 142 obrta, 8 zadruga, 22 osobe s registriranom posebnom djelatnošću te cca 60 gospodarskih subjekata koji posluju na području Grada, sa sjedištem izvan Grada Donjeg Miholjca.
Tablica 18. Broj tvrtki na području Grada Donjeg Miholjca prema NKD-u
ŠIFRA NKD 2007
NAZIV BROJ TVRTKI
A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 16
C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 22
D OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I
KLIMATIZACIJOM 3
E
OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOST SANACIJE
OKOLIŠA 3
F GRAĐEVINARSTVO 17
G TRGOVINA NA VELIKO I MALO; POPRAVAK MOTORNIH
VOZILA I MOTOCIKALA 28
H PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 6
I DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I
USLUŽIVANJA HRANE 6
J INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 5
K FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 1
L POSLOVANJE NEKRETNINAMA 1
M STRUČNE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 12
P OBRAZOVANJE 3
Q DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 3
R UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 2
S OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 3
OSTALO 2
UKUPNO 131
56
Tablica 19. Područja djelatnosti trgovačkih društava i zadruga prema NKD 2007
VELIKO SREDNJE MALO NEODREĐENO UKUPNO
1 7 96 28 132
Grafički prikaz 1. Zastupljenost djelatnosti u trgovačkim društvima i zadrugama na području Donjeg
Miholjca
3.6.2.1. Obrtništvo na području grada
Trenutno je na području Grada Donjeg Miholjca registrirano ukupno 142 obrta iz najrazličitijih područja djelatnosti. Navedeni podaci dobiveni su od strane Udruženja obrtnika D. Miholjac, listopad 2014. godine. Kao što vidimo iz dolje navedene tablice, najviše obrtnika bavi se uslužnim djelatnostima, poljoprivredom, proizvodnim djelatnostima te ugostiteljstvom.
Struktura obrta s obzirom na djelatnost koju obavljaju nalazi se u sljedećoj tabeli.
Tablica 20. Struktura obrta s obzirom na djelatnosti
Redni br.
GOSPODARSKA DJELATNOST BROJ SUBJEKATA
1. POLJOPRIVREDA 26
2. UGOSTITELJSKA DJELATNOST 19
3. PROIZVODNI OBRTI 20
4. USLUŽNE DJELATNOSTI 48
5. PRIJEVOZ 11
6. TRGOVAČKA DJELATNOST 12
7. OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI (FRIZERI ITD.) 6
0
5
10
15
20
25
30
35
Zastupljenost djelatnosti u trgovačkim društvima i zadrugama na području Donjeg Miholjca
57
UKUPNO 142 Problem u razvoju obrtničke djelatnosti u Gradu Donjem Miholjcu je u nedostatku inicijative za razvojem tradicionalnih i umjetničkih obrta poput lončarstva, staklarstva, košaraštva, klobučarstva, postolarske djelatnosti kao i izrade umjetničkih predmeta. Cilj je Grada razvijati navedene vrste obrta radi potpore i pozitivnog utjecaja na jačanje kulture, tradicije i obogaćivanja turističke ponude na gradskom području.
3.6.2.2. Poljoprivreda
Područje Grada Donjeg Miholjca broji ukupno 1504 poljoprivredna kućanstva koja ukupno imaju 5.031 člana. Većina se poljoprivrednih kućanstava poljoprivrednom proizvodnjom bavi kao dopunskom djelatnošću obavljajući koju dnevno provede do dva sata. Mnogo članova kućanstva uopće ne radi na poljoprivrednom posjedu nego se bave nekom drugom djelatnošću. Obrazovna struktura poljoprivrednog stanovništva također nije zadovoljavajuća jer po obrazovnoj razini, većina njih ima samo praktično iskustvo u poljoprivredi i na osnovu njega obavlja djelatnost. Na drugom je mjestu po obrazovnoj razini poljoprivrednog stanovništva četverogodišnja srednja poljoprivredna škola. Obradivo poljoprivredno zemljište iznosi 5.423.56 ha od čega se pod oranicama i vrtovima nalazi ukupno 4.996,49 ha. Najviše se uzgajaju žitarice namijenjene plasmanu na tržište iz čega je vidljivo kako ratarska proizvodnja predstavlja osnovu bavljenja poljoprivredom na ovim područjima.
Tablica 21. Poljoprivredne površine na području Grada Donjeg Miholjca10
VRSTA POLJOPRIVREDNE POVRŠINE
POVRŠINA U HEKTARIMA
VRTOVI I ORANICE 4996,49
POVRTNJACI 28,77
LIVADE 52,29
PAŠNJACI 99,76
VOĆNJACI 62,84
VINOGRADI 2,89
RASADNICI 0,52
UKUPNO 5243,56
NEOBRAĐENO ZEMLJIŠTE 18,74
Stočarska proizvodnja, prema podacima iz popisa poljoprivrede iz 2003. godine u strukturi poljoprivrede nema baš veliku zastupljenost iako se stanje do danas znatno promijenilo, odnosno stočarska se proizvodnja počela razvijati u određenim sektorima. Prema podacima iz navedenog popisa ukupno je na području grada u vrijeme propisa u vlasništvu poljoprivrednika bilo 196 goveda s tim da je najveći broj kućanstava imao 7-10 goveda po kućanstvu. Govedarska se proizvodnja na
10 http://www.dzs.hr/ 05.studeni 2014. godine
58
području grada počela razvijati u posljednjih deset godina od kada je izgrađeno nekoliko farmi muznih krava kapaciteta 49 uvjetnih grla na dalje.
3.6.2.3. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
Poljoprivredno gospodarstvo jest proizvodno-gospodarska jedinica koja se bavi poljoprivredom, a može djelovati kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ili seljačko gospodarstvo, kao trgovačko društvo, obrt ili zadruga.
Tablica 22. Broj poljoprivrednih gospodarstava prema tipologiji na području grada Donjeg Miholjca
VRSTA PG-a prema tipu Broj PG-a
OBITELJSKO GOSPODARSTVO 748
OBRT 32
OSTALI 2
TRGOVAČKO DRUŠTVO 22
ZADRUGA 5
UKUPNO 809
Tablica 23. Vrsta poljoprivrednih gospodarstava prema tipu
Tablica 24. Broj članova OPG-a, i odgovornih osoba na području Grada Donjeg Miholjca
ELEMENT BROJ ČLANOVA
PG-A
ČLAN OBITELJSKOG GOSPODARSTVA 776
NOSITELJ OBITELJSKOG GOSPODARSTVA 748
ODGOVORNA OSOBA 61
UKUPNO 1585
92%
4%
0%
3%
1%
Vrsta PG-a prema tipu
OBITELJSKO GOSPODARSTVO
OBRT
OSTALI
TRGOVAČKO DRUŠTVO
ZADRUGA
59
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo prodaje vlastite poljoprivredne proizvode na veliko registriranim pravnim i fizičkim osobama te izravnom prodajom na malo na tržnicama, sajmovima, pokretnim trgovinama ili vlastitom gospodarstvu. Kao što vidimo iz gore navedenih tablica, na području Grada Donjeg Miholjca trenutno je registrirano 748 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava sa sveukupno 1585 članova gospodarstava, nositelja te odgovornih osoba. Problemi koji se u posljednje vrijeme javljaju su veliki broj neaktivnih OPG-a, neadekvatna raspodjela poticaja te potrebe za navodnjavanjem površina.
Obrazovanje i starosna struktura stanovnika poljoprivrednih kućanstava također su potencijalne prepreke za daljnji razvoj poljoprivrede, s obzirom da većina poljoprivrednika ima samo praktično iskustvo, a manji broj ima poljoprivredno obrazovanje te je polovica stanovnika poljoprivrednih kućanstava starije životne dobi (preko 55 godina). Kao dodatan problem nameću se još i neriješeni imovinsko-pravni odnosi te pretežna orijentacija na konvencionalnu poljoprivredu koja sa sobom nosi i određene štetne posljedice kao što su onečišćenje okoliša, pitke vode, tla i zraka.
Na području Grada Donjeg Miholjca javlja se potreba za snažnijim udruživanjem poljoprivrednih proizvođača te potreba razvoja projekata tržišne infrastrukture – razvoj skladišta, distributivnih centara, prerađivačkih kapaciteta u kojima će se formirati cjeloviti proizvodni procesi, organiziranje sustava proizvodnje koji će preuzimati proizvode od lokalnih proizvođača i prerađivati ih u gotove proizvode. Povezivanjem poljoprivrednih proizvođača moguće je stvoriti konkurentne lokalne proizvode, kao i robne marke koje će osigurati siguran plasman na tržište. Održivi razvoj nije moguć ako se oslanja samo na povezivanje subjekata malog gospodarstva stoga se mali proizvođači trebaju povezati s većim gospodarskim subjektima koji osiguravaju logistiku, stručna znanja, tehnologiju i potencijal za razvoj i održavanje konkurentnosti na domaćem i globalnom tržištu. Također je nužno stimulirati i educirati proizvođače i zadruge za prodaju na vlastitim gospodarstvima. Sve navedeno doprinijelo bi održivosti i boljem poslovanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja su najzastupljenija na području grada.
3.6.2.4. Slatkovodno ribarstvo
Ribnjak Donji Miholjac pripada potpunom prirodnom sustavu klasičnih šaranskih ribnjaka jer u svojoj strukturi ima sve potrebne kategorije objekata (od matičnjaka, predgrijališta, mrijestilišta, rastilišta, mladičnjaka, tovilišta i zimnjaka) za uzgoj i skladištenje ribe. Ribnjak Donji Miholjac proteže se na 1.002 ha, a rijeka Drava osigurava neograničenu vodu potrebnu za proizvodnju. Ribnjaci u Donjem Miholjcu trenutno su u koncesiji Poljoprivrednog poduzeća Orahovica d.d. koji se bavi masovnim uzgojem slatkovodne ribe namijenjenim plasmanu na tržište. Ukupna površina ribnjaka iznosi 1.002 ha. Površina pod konzumnom ribom je 600-800 ha, ovisno o strategiji proizvodnje. Ostatak eksploatirane površine namijenjen uzgoju riblje mlađi. Uzgoj riblje mlađi je jednogodišnji i dvogodišnji, sukladno tehnologiji i planu proizvodnje. Vrste ribe koje se uzgajaju na ribnjačarskim površinama su: šaran, amur, tolstolobik (bijeli i sivi), som, štuka, smuđ, linjak, crvenperka i bodorka. Poljoprivredno poduzeće Orahovica d.d. u budućnosti planira povećati proizvodnju.
60
Slika 20. Ribnjaci u Donjem Miholjcu
Poljoprivredno poduzeće Orahovica d.d. pokazuje i društveno odgovorno ponašanje svojim
aktivnostima poput uređenja ribnjaka Majur kojim se nastoji osigurati raznolika turističko-rekreativna
ponuda. Projekt se temelji na suvremenim trendovima u turističkoj ponudi, a povezuje biciklizam,
izletništvo i ribolov kao turističke aktivnosti koje njeguju specifičan odnos prema prirodi i zdravom
načinu života. Navedenim projektom tvrtka svojom ponudom upotpunjuje postojeću turističku
ponudu Grada Donjeg Miholjca. Projekt pruža mogućnost promatranja ptica i uživanja u prirodi, ali
rekreacijski ribolov po principu „ulovi i pusti“ i nadovezuje se na postojeću biciklističku stazu na
području grada čime aktivnost poprima oblike avanturističkog turizma.
Slatkovodno ribarstvo podrazumijeva gospodarski i športsko-rekreacijski ribolov, uzgoj slatkovodnih
vrsta ribe, poribljavanje, zaštitu riba i njihovih staništa te ekologiju kopnenih voda.
Ako se osim ribarstva osvrnemo i na ribolov, potrebno je istaknuti kako postoji gospodarski, odnosno
športsko-rekreacijski ribolov. Športsko-rekreacijski znatno je zastupljeniji od gospodarskog koji se
odvija u zanemarivim mjerama jer ne postoje znatnije vodene površine koje bi osigurale kontinuiran
ulov ribe, odnosno on se kao takav obavlja samo na rijekama Savi i Dunavu.
3.6.2.5. Industrija
Izgradnja dvorca u Donjem Miholjcu (1903.-1906. godine) na ove je prostore dovela različite majstore
najrazličitijih zanimanja iz cijele carevine, ali i iz Italije. Njihov je dolazak dao snažan doprinos razvoju
obrta i cijelog gospodarstva tako da Donji Miholjac učvršćuje svoj položaj gospodarskog, kulturno-
prosvjetnog, sudbenog i administrativnog središta.
Razdoblje nakon 1. svjetskog rata razdoblje je obilježeno raskidom stoljetnih veza sa sjevernim
susjedima. Propast planova za gospodarski razvoj i prometno povezivanje unutar Austro-Ugarske,
Donji Miholjac stavljaju pod vojni nadzor nove kraljevine.
61
Sve do 1972. godine i otkrića nafte na ovim prostorima Donji je Miholjac stagnirao na svim
područjima društvenog i ekonomskog života. Pravi industrijski razvoj ovaj kraj doživljava
sedamdesetih godina prošlog stoljeća nakon pronalaska nafte i plina na najbogatijim nalazištima
tadašnje države – Beničancima. Sredstvima od rente za iskorištavanje ovih prirodnih bogatstava
započinje izgradnja suvremenih industrijskih pogona.
Grad Donji Miholjac u svojoj povijesti bilježi razvoj drvne, metalne, kemijske i obućarske industrije.
Proizvodni pogon poduzeća ANALIT OSIJEK za proizvodnju plastičnih masa zapošljavalo je nekoliko
stotina djelatnika tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Sličan su broj zapošljavala i poduzeća
BOROVO d.d. kao najpoznatiji proizvođač gume i obuće na ovim područjima te DIK Đurđenovac
predstavnik slavonske drvne industrije, odnosno industrije namještaja koji su imali proizvodne
pogone u Donjem Miholjcu. Donji Miholjac je sedamdesetih i osamdesetih godina bio pravi
industrijski gradić u kojem su locirane bile radno intenzivne industrije koje su zapošljavale ukupnu
raspoloživu radnu snagu i određeni broj djelatnika s drugih područja.
Osamdesetih se godina u Donjem Miholjcu otvara i prvo poduzeće koje poslovanje započinje u
sektoru metalske industrije i postaje renomirani proizvođač bicikala, a zatim opreme za
građevinarstvo. Radi se o tvrtki LIMEX d.o.o. čije se poslovanje održalo do danas kada se proizvodi
nekoliko stotina proizvoda podijeljenih u tri osnovna sektora, sektor domaćinstva, građevinarstva i
transportna pomagala.
Ratne godine i poslijeratna recesija dovode do zatvaranja svih navedenih proizvodnih pogona,
otpuštanja radnika i drastičnog opadanja ili jednostavno nestajanja industrije na području Grada
Donjeg Miholjca. U devedesetim se godinama ukupna industrija na području grada oslikavala u
poduzeću LIMEX.
Početkom novog stoljeća stari vlasnici prodaju pogone novim, privatnim poduzetnicima koji otvaraju
nove tvornice i polako oživljavaju drvnu i jačaju metalsku industriju Donjeg Miholjca. Godine 2005.
nastaju novi proizvodni pogoni u industrijskoj zoni u kojoj se osim metalske i drvne počinje razvijati i
prehrambeno-prerađivačka industrija odnosno sektor usluga.
Danas se pozitivna strana trgovinske bilance Grada Donjeg Miholjca očituje u izvozu voća i povrća i
snack proizvoda s obzirom da tvrtka KANAAN d.o.o. sa sjedištem u industrijskoj zoni JANJEVCI
predstavlja vodećeg proizvođača snack proizvoda u Hrvatskoj. Izvoznoj bilanci doprinose tvrtke koje
se bave preradom drveta, a smještene su u Industrijskoj zoni. U metalskoj se industriji izvoze kamini i
peći, oprema za građevinarstvo te transportna pomagala poput ručnih kolica, metalne konstrukcije u
građevinarstvu te traktorske prikolice. U izvozu je zastupljena i proizvodnja plastičnih masa
(proizvodnja prikolica za prijevoz konja) te papirna industrija.
Cilj je u sklopu industrijske zone razvijati industrije za koje postoji raspoloživa radna snaga kao i
određeno iskustvo u odrađivanju proizvodnog procesa.
Metalska, drvna i prehrambeno prerađivačka industrija su s značajnim potencijalom rasta s obzirom
na raspoloživost kvalificirane radne snage, sirovinsku osnovu i mogućnost povezivanja proizvođača u
klaster radi jačanja konkurentskog položaja na tržištu.
62
3.6.2.6. Turizam
Grad Donji Miholjac povijesno je jedan od najstarijih gradova u Osječko baranjskoj županiji. U prošlosti je bio veliko trgovište, financijsko središte Virovitičko-podravske županije, kulturno i turističko odredište samog vrha Habsburške Monarhije. I danas je biser Slavonije koji zaslužuje svoje mjesto u svijetu turizma. Turistička ponuda obuhvaća lovni i ribolovni turizam, prirodnu i kulturnu baštinu te izletnički i rekreacijski turizam. Turistička zajednica Grada Donji Miholjac osnovana je 1998. godine i od tada djeluje kao pravna osoba na promicanju hrvatskog turizma sukladno Zakonu o turističkim zajednicama propisanom od Ministarstva turizma. Rad zajednice je javan. Djelovanje Zajednice temelji se na načelu opće korisnosti, a bez ostvarivanja neposredne dobiti. Ciljevi Zajednice su poticanje razvoja i unapređivanje turističkog proizvoda područja za koje su osnovane, promocija tog istog turističkog proizvoda, razvijanje svijesti o važnosti i gospodarskim, društvenim i drugim učincima turizma te potrebi i važnosti očuvanja i unapređenja svih elemenata turističkog proizvoda određenog područja, a osobito zaštite okoliša.
Prirodni resursi u turizmu Prirodne atrakcije Donjeg Miholjca su : Zaštićeni perivoj (opisan u poglavlju 3.3.2. Spomenik parkovne arhitekture), Ribnjaci (opisani u poglavlju 3.6.2.4.) Arheološka nalazišta Pogodan zemljopisni položaj i prirodne osobitosti kao što su blizina rijeke Drave, guste šume i drugo davale su povoljne uvjete za život na području Donjeg Miholjca od paleolita do danas. O tome govore brojni arheološki nalazi, od kojih su najznačajniji Janjevci - Borik s okolicom (ostaci iz neolita), Brdača (srednjovjekovno naselje), Staro groblje (srednjovjekovna gradina), te rudina Maroslavci (ostaci iz neolita). Izletište Stara Drava Izletište pored Stare Drave najpopularnije je rekreacijsko područje stanovnika Donjeg Miholjca. Ovaj prostor je u vlasništvu Ribolovno športske udruge "Udica" Donji Miholjac, nalazi se sjeverno od grada i česta je destinacija obitelji i mladih koji naročito u vrijeme blagdana i vikendom uživaju u čistoj prirodi, šetnji i druženju. Prilaz prema izletištu je asfaltiran, a gradski turistički ured obogatio ga je funkcionalnom i estetskom turističkom signalizacijom. Stara Drava često je mjesto na kojem se održavaju različita sportska, kulturna i rekreacijska događanja te razne manifestacije koje organiziraju udruge. Na samoj lokaciji nalazi se i Društveni dom u vlasništvu ribolovne udruge koji je također u potpunosti legaliziran te je napravljen energetski pregled i posjeduje energetski certifikat klase D. U sklopu ribolovnog doma nalazi se iznajmljeni prostor u kojem je konoba u kojoj posluje jedan poduzetnik - ugostitelj.
63
Slika 21. Izletište Stara Drava
Lovni turizam Lovstvo na području bivše Općine Donji Miholjac ima dugu tradiciju, preko vlastelinstava Prandau - Mailath, a nakon I. svj. rata odlaskom vlastelinskih obitelji lovstvo se organizira na građanskoj osnovi. Na ovom području osnovano je četiri lovačke udruge: "Vidra" - Donji Miholjac, "Fazan" - P.Podgajci, "Šljuka" - P.Moslavina i "Kobac" - Golinci.
Stupanjem na snagu novog Zakona o lovstvu na ovom području osnivaju se četiri zajednička otvorena lovišta i jedno državno otvoreno lovište. U zajedničkim lovištima se gospodari slijedećim vrstama divljači : srna obična (Capreolus.Capreolus), zec obični (Lepus-Europeus - pall.), fazan obični (Fazianus-Colnicus) i poljska jarebica-trčka (Perdix.Perdix). Državnim lovištem Karaš XIV/IV u površini od 1.730 ha, uglavnom šume, gospodari LU "Vidra" iz Donjeg Miholjca i unutar njega nalazi se uzgajalište divljih svinja. U njemu postoji i jelenska divljač s kojom se gospodari zajedno s državnim lovištem "Đurđenica". U državnom lovištu moguće je organizirati lov na divlje svinje.
Biciklistička staza Greenway Biciklistička staza od grada Kemeša u Republici Mađarskoj do Latinovca, otvorena je u kolovozu 2014. godine. Sama staza prolazi kroz Donji Miholjac, Ivanovo, Kapelnu, Kućance, Feričance, Orahovicu, Kutjevo te se preko Latinovca i Našica spaja kod Đurđenovca. Projekt je financiran iz IPA fonda i vrijedan je 380.000 eura. Cilj ovog projekta je prekogranična suradnja, povezivanje i razvoj ruralnog turizma.
64
Kulturno povijesna baština u turizmu Bogatstvo kulturno-povijesne baštine ogleda se u velikom broju zaštićenih kulturnih dobara. U općem smislu ove atrakcije čine veliku snagu resursno-atrakcijske osnove turizma. Ovi bogati resursi osnova su za razvoj turizma iz kojih se može diferencirati nekoliko selektivnih oblika turizma: ruralnog, športsko-ribolovnog, lovnog, ekološkog, kulturnog, pustolovnog, cikloturizma i ostalih selektivnih oblika turizma. Grad sa očuvanom tradicijskom pejsažnom arhitekturom, tradicijskom izvornom kulturom koju njeguju kulturno-umjetnička društva ima sve preduvjete za održivi razvoj turizma temeljenog na bogatoj prirodnoj i kulturno-povijesnoj baštini i naslijeđu. Zaštićena kulturno povijesna dobra na području grada su: Dvorac Mailath (opisan u poglavlju 3.3.1.2), dvorac Prandau (opisan u poglavlju 3.3.1.1.), Spomenik cara Franje Josipa I. (opisan u poglavlju 3.3.1.3), Crkva sv. Mihaela arkanđela (opisana u poglavlju 3.3.1.4) , Orgulje u župnoj crkvi sv. Mihaela (opisane u poglavlju 3.3.1.5), Spomenik poginulim braniteljima u Domovinskom ratu (opisan u poglavlju 3.3.1.3), Spomenik Slobode (opisan u poglavlju 3.3.1.3), Rodna kuća književnika i pjesnika Augusta Harambašića (opisana u poglavlju 3.3.1.3) Sakralna baština donjomiholjačkog kraja: Donji Miholjac: - Župna crkva sv. Mihaela Arkanđela - Kapelica sv. Križa - Kapelica sv. Stjepana Sveti Đurađ - Župna crkva sv. Jurja Podgajski Podgajci - Župna crkva sv. Martina biskupa Rakitovica - Crkva sv. Jakoba Radikovci - Crkva sv. Ane Miholjački Poreč – Crkva sv. Marije Magdalene Golinci: - Crkva sv. Ivana Glavosijeka - Evangelička crkva
Turistička infrastruktura U odnosu na kulturno-povijesnu baštinu i prirodne atrakcije Grad Donji Miholjac je poprilično oskudan u novo osmišljenim i stvorenim turističkim atrakcijama kao što su suvremeno opremljene dvorane ili manji kongresni centri, tematski i zabavni parkovi, centri za posjetitelje, kvalitetno osmišljene rute i sl. bez kojih je teško turistički aktivirati ovaj dio kontinentalnog prostora. Donjem Miholjcu nedostaju kvalitetne rute na temu povijesti grada, perivoja i sl., biciklističke staze sa potrebnom infrastrukturom i suprastrukturom, bolje opremljena sportska dvorana za potrebe cjelogodišnjeg sportskog turizma, opremljenija izletišta grada za prihvat turista, te opremljeniji kompleksi ribolovno-športskih područja, te drugi sadržaji potrebni za dugoročno održivo tržišno pozicioniranje na tržištu posebnih interesa. Postojeća smještajna infrastruktura Grad Donji Miholjac u protekloj 2015. godini raspolagao je sa 60 stalnih ležajeva u registriranim smještajnim objektima, od čega 22 % u hotelima (3*), 68 % u kategoriji kampovi i ostali ugostiteljski objekti za pružanje smještaja (Borik 2*) i 10 % u kućanstvima (kategorije 3 sunca). Prema broju
65
noćenja u odnosu na 2014. godinu zabilježen je prvi pad broja noćenja od 18 % u kontinuitetu od 2010. godine (2014. siječanj – prosinac 4136 noćenja, 2015. siječanj –prosinac 3360 noćenja) Ispitanici koji su sudjelovali u istraživanju 2015. godine, ocjenjivali su 4 elementa turističke ponude mjesta. Navedeni elementi odnose se na ponudu i kvalitetu smještaja: ljubaznost osoblja u smještajnom objektu, kvalitetu usluga u smještajnom objektu, komfor smještaja, kvalitetu hrane u smještajnom objektu te vrijednost za novac smještaja. Ovdje se aspekti ponude promatraju prema vrsti smještaja u kojoj je ispitanik boravio. Ljubaznost osoblja u smještajnom objektu je ocijenjena najvišim ocjenama - vrlo visok stupanj zadovoljstva – u svakoj od dvije vrste smještaja. Isto tako, gosti su iskazali visok stupanj zadovoljstva i kod ostalih elemenata ponude neovisno o vrsti korištenog smještaja.
Kulturno-sportska događanja Miholjačko sijelo
Tradicionalna kulturna manifestacija, koja se održava drugog tjedna mjeseca srpnja, ujedno manifestacija koja u četiri dana održavanja broji preko dvije tisuće aktivnih sudionika iz Hrvatske i inozemstva. Kulturno umjetnička društva svojim plesovima, pjesmama i običajima predstavljaju tradiciju svojih krajeva. Program Miholjačkog sijela obiluje raznim kulturnim priredbama: izložbama slika, etno izložbama, izložbama kruha i kolača, dramskim predstavama, koncertima i drugim kulturno turističkim atrakcijama.
Slika 22. Miholjačko sijelo- tradicionalna kulturna manifestacija
U varoš na poklade
Manifestacija koja se održava u vrijeme poklada u mjesecu veljači ili mjesecu ožujku. KUD "Franjo Ebling" iz Svetog Đurđa njeguje običaje u vrijeme poklada od davnina. Karakteristika ovih pokladnih običaja su svatovi u kojima se zamjenjuju uloge muškarca i žene. Mladu glumi muška osoba, a mladoženju ženska. Zavjeti na tim vjenčanjima su pomalo neuobičajeni, mlada daje mladoženji obećanje da će mu donositi ručak u gostionu, a mladoženja da neće ništa raditi na polju niti u kući, da će sve poslove povjeriti ženi. Maškare-šibari koji su tukli posjetitelje imali su maske na licima. Kostimi u vrijeme poklada u skladu su s vremenom održavanja.
66
Zlatna berba
Zlatna berba je najveća i najljepša folklorna manifestacija u selu Rakitovica. Ime kao i vrijeme događanja odabrano je po najzastupljenijoj kulturi toga kraja, "zlatnom kukuruzu". Održava se krajem mjeseca rujna i traje dva dana. Manifestacija započinje otvaranjem izložbe tradicionalnih jela, kolača i ručnih radova. Posjetitelji mogu uživati gledajući mimohod KUD-ova ulicama Rakitovice nakon čega nastupaju svojim izvornim programima u središtu sela. Društva se natječu u ručnom runjenju kukuruza i pripremanju tradicionalnog jela, guščjeg paprikaša. Kulturno-umjetničko društvo "Josip Čoklić" iza sebe broji 75 godina amaterskog rada, okupljajući brojne mještane sela više sekcija. Praćkijada Kulturno sportski događaj "Praćkijada" je prvenstvo Slavonije u gađanju praćkom u mjestu Radikovci. Održava se prvog tjedna mjeseca rujna. Svi zainteresirani mogu se prijaviti i pokazati svoju spretnost u gađanju praćkom, u prošlim vremenima neizostavnim predmetom u džepu svakog slavonskog dječaka. Popratni događaji ''Praćkijade'' tradicionalno su likovna kolonija LIKROB-a Donji Miholjac i kiparska kolonija Ernestinovo, natjecanje seoskih bubnjara, te zabavna večer uz tradicionalne specijalitete.
U selu Radikovci se u mjesecu svibnju održava još jedna manifestacija, a to je ''Kolo oko bare''. Na ovoj smotri svake godine sudjeluje nekoliko kulturno-umjetničkih društava koji pjesmom i plesom prikazuju običaje i narodne nošnje mjesta iz kojih dolaze. Fišijada - Gradsko natjecanje u kuhanju fiš-paprikaša U organizaciji Turističke zajednice Grada, svake godine u mjesecu rujnu održava se natjecanje u kuhanju fiš - paprikaša. Natjecanje se održava na izletištu Stara Drava. Fiš-paprikaš se sprema prema originalnoj recepturi, a u ribarskom domu se može uživati i u drugim ribljim specijalitetima. Miholjački sajam Prvi organizirani sajam održan je u Donjem Miholjcu 1808. godine, a potvrđen 1920. godine. Posljednjih 9 godina u Donjem Miholjcu održava se sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede u organizaciji Miholjačkog poduzetničkog centra LRA. Sajam okuplja proizvođače i pružatelje usluga od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, obrtnika, malih, srednjih i velikih poduzetnika, zadruga, udruga, banaka i drugih s područja Osječko-baranjske županije koji su raspoređeni u 4 kategorije, a to su: tradicionalni i umjetnički proizvodi, obrtništvo i trgovina, poljoprivredno-prehrambeni proizvodi i financijsko-poslovne usluge. Cilj sajma je promoviranje poduzetništva, povezivanje proizvođača, unaprjeđenje gospodarske ponude i proizvodnje kroz transfer znanja te razmjena iskustava i poslovnih kontakata. Sajam je redovito popraćen i bogatom gastronomskom ponudom i kulturno-umjetničkim sadržajima koji predstavljaju ovaj kraj. Od samog početka, sajam doživljava organizacijske promjene čime se podiže kvaliteta sajamskog sadržaja i prostora što dovodi do stalnog povećanja broja izlagača i posjetitelja.
67
Slika 23. Miholjački sajam 11
Od ostalih manifestacija koje se održavaju na području Grada Donjeg Miholjca možemo istaknuti ''Susret naroda i kultura'' kulturnu manifestaciju koja se održava u Podravskim Podgajcima, ''Star trek i NLO konvenciju'' koja se održava u mjesecu kolovozu, ''Miholjački bal'' kojim se učvršćuju povijesne veze sa Austrijom i Mađarskom, ''Božićno- novogodišnji malonogometni turnir'' koji svake godine okuplja veliki broj sportaša-rekreativaca te ''Motosusret'' u organizaciji moto kluba ''Kamikaze'' koji okuplja zaljubljenike u motore s područja čitave Hrvatske pa i susjednih zemalja. U srpnju 2015. godine prvi put je održan Backyard art festival. Ovaj festival osmišljen je kao manifestacija koja kroz svoj program obuhvaća područja kulture, glazbe i sportske aktivnosti.
11 http://www.glas-slavonije.hr/246905/4/Miholjacki-sajam-svake-godine-obogati-trecina-novih-izlagaca
68
3.6.3. Razvijenost gospodarstva Sukladno Indeksu razvijenosti, razvijenost Grada Donjeg Miholjca iznosi 76,12 % što ga svrstava u treću kategoriju od ukupno 5 kategorija razvijenosti, koju karakterizira razina razvijenosti između 75 i 100% prosjeka razvijenosti Republike Hrvatske. Naime, prema Indeksu razvijenosti jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se u 5 kategorija. U prvu kategoriju ubrajaju se JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50 % prosjeka Republike Hrvatske, u drugu skupinu ubrajaju se JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50 i 75 % prosjeka Republike Hrvatske, u treću skupinu ulaze JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75 i 100 % prosjeka Republike Hrvatske. Četvrtu skupinu karakterizira indeks razvijenosti između 100 i 125 %, a petu indeks razvijenosti veći od 125 % prosjeka Republike Hrvatske. Indeks razvijenosti izračunava se na temelju sljedećih pet pokazatelja: stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općeg kretanja stanovništva, te stope obrazovanosti.
69
3.6.4. Tržište rada
Tablica 25. Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život
UKUPNO
PRIHODI OD STALNOG
RADA
PRIHODI OD POVREMENOG
RADA PRIHODI OD
POLJOPRIVREDE STAROSNA MIROVINA
OSTALE MIROVINE
PRIHODI OD
IMOVINE SOCIJALNE NAKNADE
OSTALI PRIHODI
POVREMENA POTPORA DRUGIH
BEZ PRIHODA
SV. 9491 2856 143 206 1069 1123 15 404 156 58 3631
MUŠKARCI 4642 1668 86 150 550 508 11 188 78 33 1479
ŽENE 4849 1188 57 56 519 615 4 216 78 25 2152
Od ukupnog broja stanovnika (9.491), 2.856 osoba odnosno 30,09 % stanovništva ima prihode od stalnog rada. Zabrinjavajuća je činjenica da je čak 38,26 %
stanovništva, odnosno 3.631 stanovnik bez prihoda. Navedeni problem dobiva još težu sliku ukoliko se osobama bez prihoda pribroji i 4,26 % stanovništva
koje živi od socijalne naknade, a koji s obzirom na veličinu prihoda predstavljaju margine društva jedva preživljavaju. Prihodi od mirovina čine 19,25 %
ukupnih prihoda, a s obzirom na visine mirovina u Republici Hrvatskoj stanovništvo s navedenim prihodima također karakterizira nizak životni standard.
Navedeni pokazatelji ukazuju na problem nezaposlenosti na području grada.
2856
143
206
1069
1123
15
404
156
58
3631
0 500 1000 1500 2000 2500 3000 3500 4000
PRIHODI OD STALNOG RADA
PRIHODI OD POVREMENOG RADA
PRIHODI OD POLJOPRIVREDE
STAROSNA MIROVINA
OSTALE MIROVINE
PRIHODI OD IMOVINE
SOCIJALNE NAKNADE
OSTALI PRIHODI
POVREMENA POTPORA DRUGIH
BEZ PRIHODA
Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život
70
3.6.4.1. Nezaposlenost
Problem nezaposlenosti gorući je gospodarski, ali i društveni problem na cijelom području Republike Hrvatske, a Donji Miholjac ne predstavlja iznimku nego upravo potvrđuje iskazani problem. Grad Donji Miholjac prema podacima o stanju nezaposlenosti na dan 31. srpnja 2015. godine. bilježi 869 nezaposlenih osoba. Ovaj broj je manji u odnosu na prošle mjesece, ali tu brojku možemo pripisati sezonskom zapošljavanju te sve većem odlasku stanovnika grada u zemlje Europske unije.
Tablica 26. Kvalifikacijska struktura nezaposlenosti na području Grada Donjeg Miholjca
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Osijek
Analizirajući strukturu nezaposlenosti prema razini obrazovanja uočeno je kako najviše nezaposlenih
ima sa završenom srednjom trogodišnjom školom odnosno strukovnim zanimanjima od kojih su na
ovom području najviše zastupljeni prodavači i frizeri. Osim u slabo razvijenom poduzetništvu i
nedostatku posla na tržištu rada veliki problem leži i u lošoj koordinaciji ponude i potražnje na tržištu
rada odnosno strukturi zanimanja nezaposlenih osoba. Neodgovarajuća struktura zanimanja
nezaposlenih osoba posljedica je neusklađenosti obrazovnih programa koje nude obrazovne
institucije na lokalnom području sa stvarnim potrebama odnosno ponudom posla i strukturom
industrije.
Grad Donji Miholjac već nekoliko godina kontinuirano pokušava riješiti problem nezaposlenosti
poticanjem razvoja poduzetništva i ubrzavanjem gospodarskih tokova kao i izgradnjom industrijske
zone te poticanjem ulaganja u istu u cilju otvaranja novih radnih mjesta.
KATEGORIJA UKUPNO
Muškarci 379
Žene 490
Bez škole i nezavršena OŠ 42
Osnovna škola 213
Srednja škola u trajanju do 3 godine 289
Srednja škola u trajanju od 4 god. i više 248
Viša škola, I. Stupanj, stručni studij 32
Fakulteti, akademije, magisterij, doktorati 45
UKUPNO 869
71
3.6.5. Poduzetnička infrastruktura
3.6.5.1. Potporne institucije za razvoj poduzetništva
Zadaća potpornih institucija za razvoj poduzetništva je stvaranje povoljne poduzetničke klime i
poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva kroz pružanje poslovnih i drugih usluga u svim
fazama razvoja i rasta poduzeća (npr. osiguravanje poslovnog prostora) te na taj način sudjelovanje u
gospodarskom razvoju područja i smanjenju nezaposlenosti u regiji.
Na području Grada Donjeg Miholjca uz sam grad, nositelji razvoja poduzetništva su Miholjački
poduzetnički centar LRA d.o.o. i Lokalna akcijska grupa Karašica.
Miholjački poduzetnički centar LRA d.o.o.
Miholjački poduzetnički centar LRA d.o.o. je lokalna razvojna agencija osnovana radi stvaranja
preduvjeta za lokalni ekonomski razvoj, zapošljavanje i konkurentnost poslovnog sektora i privlačenja
stranih investicija, te zajedničkom suradnjom s lokalnom samoupravom stvarati plodnu poduzetničku
klimu.
Miholjački poduzetnički centar LRA d.o.o. pruža različite i sveobuhvatne poslovne usluge, savjete i
konzultacije:
- Poticanje osnivanja i razvoja gospodarskih subjekata;
- Izrada studija izvedivosti, poslovnih planova i investicijskih elaborata;
- Davanje informacija o mogućnostima ulaska u poduzetništvo, o poticajnim mjerama koje
poduzetnici mogu koristiti;
- Savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem;
- Stvaranje uvjeta za povezivanje gospodarskih subjekata radi nastupa na tržištu;
- Istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja;
- Tehnička i konzultativna pomoć glede međunarodne i međuregionalne suradnje;
- Organizacija specijaliziranih izložbi i sajmova;
- Drugi stručni poslovi u svezi s poticanjem razvoja gospodarstva utvrđeni mjerama Vlade, jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave te interesima poduzetnika;
- Stručna pomoć tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave u oblikovanju i ostvarivanju
koncepta lokalnog i regionalnog razvoja;
- Izrada programa i projekata za urbanu i ruralnu sredinu putem sustavnog poduzetništva,
uključivanje u javna privatna partnerstva, direktna ulaganja i zajednička ulaganja;
- Stručna pomoć jedinicama lokalne uprave u izradi projektnih podloga za dobivanje nepovratnih
sredstava;
- Stručna pomoć jedinicama lokalne samouprave i ostalim pravnim subjektima u pripremi i
provođenju javne nabave;
72
- Posredovanje u suradnji s domaćim, međunarodnim i stranim financijskim organizacijama;
- Promidžba (reklama i propaganda)
Poduzetnički inkubator ''Osvit''
Poduzetnički inkubator Osvit osnovan je Ugovorom o osnivanju kao poduzetnička zadruga i upisana u
registar Trgovačkog suda u Osijeku dana 18. travnja 2003. godine. S ciljem davanja podrške
poduzetničkim inicijativama i poduhvatima Grad Donji Miholjac odredio je status poduzetničkog
inkubatora Poduzetničkoj zadruzi OSVIT, u kojem će se pružati prostorna podrška što znači da im se
omogućava korištenje poslovnog prostora pod vrlo povoljnim uvjetima, a uz to i kontinuirana
savjetodavna pomoć te osnove administrativnog servisa, čime se dodatno smanjuju troškovi
poslovanja. Ovim Pravilnikom utvrđuju se kriteriji i postupak za dodjelu u zakup prostora
Poduzetničkog inkubatora OSVIT (u daljnjem tekstu: PI OSVIT), a poglavito: kriterij za ulazak u prostor
PI OSVIT, korištenje prostora, vrstu i način korištenja ostalih usluga koje pruža PI OSVIT te visinu i
način plaćanja naknade za zakup prostora.
Osnovni cilj davanja na korištenje prostora PI OSVIT je pomoć poduzetnicima početnicima koji žele
obavljati ili obavljaju proizvodnu i razvojno-proizvodnu djelatnost te uslužnu djelatnost vezanu uz
proizvodnju u prvim, najkritičnijim godinama njihova poslovanja, ali i pomoć svima koji imaju projekt
temeljen na naprednim tehnologijama, uključujući znanstvene institucije, studente, inovatore, male i
srednje poduzetnike ili velike tvrtke.
Ciljevi i zadaci Poduzetničkog inkubatora Osvit su:
sudjelovati u ekonomskom razvoju regije;
promovirati lokalno poduzetništvo i pomoći u razvoju novih tvrtki;
povećati broj tvrtki koje opstaju na tržištu;
smanjiti vjerojatnost propasti start-up tvrtki;
smanjiti vrijeme potrebno za osnivanje i rast tvrtki i učiniti ove procese troškovno efikasnijim;
pružati poslovne, tehničke, obrazovne i druge usluge klijentima inkubatora i malim i srednjim
poduzetnicima u regiji;
poticati inovativnost i razvoj novih tehnologija;
poticati komercijalizaciju znanstvenih istraživanja;
smanjiti stopu nezaposlenosti i zadržati kvalificiranu radnu snagu u zemlji;
Misija PI OSVIT je podupirati razvoj malog i srednjeg poduzetništva kroz osiguravanje poslovnog prostora i pružanje poslovnih i drugih usluga u najkritičnijim fazama razvoja poduzetničkih ideja i na taj način sudjelovati u gospodarskom razvoju područja i smanjenju nezaposlenosti u regiji.
S obzirom na trendove i iskazani interes Poduzetnički inkubator Osvit je u 2013. godini krenuo u izgradnju novog objekta veličine 400 m2 namijenjenih IT sektoru. Objekt će imati značajke niskoenergetske gradnje i završen je početkom 2016. godine.
73
3.6.6. Poduzetničke zone U Donjem Miholjcu paralelno se razvijaju dvije zone. To su Industrijska zona ''Janjevci'', koja je smještena na istočnom ulazu u Grad iz smjera Osijeka, dok je druga zona ''Lanik'' smještena na sjevernom ulazu u Grad, u blizini granice s Republikom Mađarskom.
3.6.6.1. Industrijska zona ''Janjevci'' Donji Miholjac
Industrijska zona Janjevci smještena je u istočnom dijelu grada Donjeg Miholjca, uz državnu prometnicu Osijek – Slatina. Zona obuhvaća površinu od 1.257.480 m² od čega je ukupno izgrađeno 422.856,00 m².
U području obuhvata UPU Industrijske zone Donji Miholjac planirana je zona gospodarske proizvodne, pretežno industrijske namjene u kojoj se mogu graditi:
- proizvodni industrijski pogoni isključivo visoko razvijenih tehnologija i bez štetnih utjecaja na okoliš ; - građevine zanatske proizvodnje i obrtničke građevine bez štetnih utjecaja na okoliš Kao prateći sadržaji na površinama gospodarske proizvodne namjene mogu se graditi:
- poslovne, upravne i uredske građevine i prostori, te istraživački centri; - skladišne građevine i prostori; - građevine komunalno - servisne ili slične namjene; - prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine; - građevine javne i društvene namjene i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu; - prometne građevine i građevine za promet u mirovanju (npr. parkirališta ili garaže za osobne
automobile, kamione, autobuse i sl.) sa pratećim sadržajima; - građevine i uređaji infrastrukture; - prostori i uređaji za prikupljanje i sortiranje korisnog otpada (npr. reciklažno dvorište)
U Industrijskoj zoni djeluje 42 tvrtke, koje zapošljavaju oko 700 djelatnika. Građevinsko zemljište namijenjeno investitorima djelomično je opremljeno komunalnom infrastrukturom.
3.6.6.2. Poslovna zona "LANIK" Donji Miholjac
Poslovna zona „LANIK“ smještena je na ulazu u Donji Miholjac iz Republike Mađarske. Zona se realizira sukladno urbanističkoj i projektnoj dokumentaciji. Prostire se na površini od 60.000 m². Izrađen je glavni projekt za cestu, nogostupe, oborinsku odvodnju i kanalizaciju. Izvršena je parcelacija i zona je podijeljena na ukupno 20 parcela. Prosječna veličina parcele iznosi 2.000 m².
U sklopu poslovne zone planira se izgradnja poduzetničkih objekata namijenjenih razvoju poslovnih, obrtničkih, uslužnih i poduzetničkih sadržaja.
74
3.6.7. Razvoj novih tehnologija
U razvoju novih tehnologija potrebno je spomenuti projekt ''Tehnološkog parka Osvit''. Nositelji
ovoga projekta su Poduzetnički inkubator Osvit i Miholjački poduzetnički centar LRA.
Relativno dobra komunalna infrastruktura u Industrijskoj zoni “Janjevci”, raspoloživost uređenih
građevinskih parcela, dinamizirana promidžbena aktivnost u privlačenju investitora, kao i djelovanje
već 42 poslovnog subjekta, značajno je poduzetničko okruženje koje zahtijeva i dodatne vrijednosti u
ovom prostoru. Neadekvatni prostorni uvjeti, popunjenost proizvodnih hala u postojećem
Poduzetničkom inkubatoru nameću potrebu za planiranjem i izgradnjom suvremenog Tehnološkog
parka. Lokacija za ovaj objekt je osigurana i njezina veličina (9.354 m2) osigurava izgradnju jedne
poslovne zgrade sa svim sadržajima, ali ostavlja i mogućnost za proširenje Tehnološkog parka.
Tehnološki park je izgrađen i tijekom ove godine se planira njegovo pounjavanje
Tehnološki park će povezati stručnjake i poduzetnike u Industrijskoj zoni “Janjevci radi pružanja
različitih pogodnosti i usluga, prvenstveno temeljenim na novim tehnologijama. Povezivanje sa
Sveučilištem u Osijeku, ali i sa stručnim srednjim školama omogućit će poduzetnicima u Industrijskoj
zoni da svoju radnu snagu upućuju na daljnje stručno usavršavanje i obrazovanje. Tehnološki park će
biti svojevrsni inkubator u kojem će se osiguravati koncentracija znanja, visoke tehnologije,
obrazovanje i povezanost s nacionalnim obrazovnim institucijama. Tehnološki park će raditi na
promjeni percepcije građanstva prema inovativnosti kao temelju novog gospodarstva, provodit će
kreativne radionice, seminare, organizirati tematske rasprave poduzetnika i akademskog osoblja,
organizirati case study predavanja, konferencije i natjecanja za poslovne ideje te osnivati klastere.
Osnovni cilj davanja na korištenje prostora PI OSVIT je pomoć poduzetnicima početnicima koji žele
obavljati ili obavljaju proizvodnu i razvojno proizvodnu djelatnost, te uslužnu djelatnost vezanu uz
proizvodnju u prvim, najkritičnijim godinama njihova poslovanja, ali i pomoć svima koji imaju projekt
temeljen na naprednim tehnologijama, uključujući znanstvene institucije, studente, inovatore, male i
srednje poduzetnike ili velike tvrtke.
75
3.7. Institucionalni okvir za upravljanje razvojem Grada
Predstavničko tijelo na razini grada kao jedinice lokalne samouprave je gradsko vijeće. Broj članova
predstavničkog tijela određen je statutom jedinica lokalne samouprave. Unutar zakonski propisanog
djelokruga, Gradsko vijeće donosi statut grada, te odluke i druge opće akte koji se odnose na
djelokrug lokalne samouprave; bira i razrješuje članove radnih skupina predstavničkog tijela te druga
tijela određena zakonskim ili pod zakonskim propisom odnosno statutom; uređuje ustrojstvo i
djelokrug svojih upravnih tijela, osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje
gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih aktivnosti od lokalnog interesa.
Izvršnu funkciju u gradu obavlja gradonačelnik. On predstavlja grad i odgovorni su tijelima središnje
državne uprave kad je riječ o izvršavanju delegiranih zadataka državne uprave. Tijela središnje
državne uprave imaju pravo obustave nezakonitih općih akata koje donesu predstavnička tijela
lokalne i područne (regionalne) samouprave, te obavljaju druge zadatke propisane zakonom ili
statutom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Gradonačelnik obavlja izvršne poslove, koji uključuju pripremu prijedloga općih akata, provedbu
općih akata predstavničkih tijela, upravljanje i nadzor nad upravnim tijelima jedinica lokalne
samouprave pri izvršavanju zadataka, upravljanje i raspolaganje nekretninama i imovinom lokalne
samouprave, upravljanje prihodima i rashodima, odlučivanje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i
nekretnina jedinice lokalne samouprave pod uvjetima određenima ZLPRS-om, te obavlja druge
poslove predviđene statutom grada.
Izvršnu funkciju obnaša gradonačelnik sa svojim zamjenicima. Radi raspravljanja o pojedinim
pitanjima, koja su u nadležnosti gradonačelnika, te u svrhu pružanja pomoći, gradonačelnik formira
svoja savjetodavna tijela.
Predstavničko tijelo Grada Donjeg Miholjca je Gradsko vijeće koje broji 15 članova. Djelokrug poslova
određen je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, te Statutom Grada Donjeg
Miholjca (Službeni glasnik Grada Donjeg Miholjca).
3.7.1. Nadležnost u obavljanju poslova
Postojeći zakonski okvir jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave jamči važnu ulogu u
upravljanju, organizaciji i izravnom pružanju javnih usluga građanima. Prema aktualnom zakonu,
općine i gradovi, u svom samoupravnom djelokrugu, izvršavaju zadatke od lokalne važnosti kojima se
izravno zadovoljavaju potrebe građana i koji ne ulaze u Ustavom ili zakonom propisani djelokrug
državnih tijela. Kad je riječ o županijama, zakon propisuje da one izvršavaju zadatke od područne
važnosti. Zakon nadalje nabraja područja koja spadaju u samoupravni djelokrug jedinica lokalne
samouprave (općina ili gradova) i županija, te navodi da će se posebnim zakonima detaljno propisati
obvezne zadaće lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i zadaće koje općine, gradovi i
županije mogu obavljati.
76
Tablica 27. Djelokrug rada gradova i županija
Djelokrug općina i gradova Djelokrug županija
Uređenje naselja i stanovanje
Prostorno i urbanističko planiranje
Komunalno gospodarstvo
Briga o djeci
Socijalna skrb
Primarna zdravstvena zaštita
Odgoj i osnovno obrazovanje
Kultura, tjelesna kultura i šport
Zaštita potrošača
Zaštita i unapređenje prirodnog
okoliša
Protupožarna i civilna zaštita
Promet na području općine ili grada
Obrazovanje
Zdravstvo
Prostorno i urbanističko planiranje
Gospodarski razvoj
Promet i prometna infrastruktura
Održavanje javnih cesta
Planiranje i razvoj mreže obrazovnih,
zdravstvenih, socijalnih i kulturnih
ustanova
Izdavanje građevinskih i lokacijskih
dozvola, drugih akata vezanih uz
gradnju, kao i provedba dokumenata
prostornog uređenja unutar područja
županije, a izvan područja velikih
gradova
Zakon propisuje da dvije ili više jedinica lokalne samouprave mogu zajedno organizirati obavljanje
poslova iz svoga djelokruga. Oblici zajedničkog izvršavanja tih zadataka mogu uključiti zajedničko
upravno tijelo, upravni odjel ili službu ili zajedničko trgovačko društvo. Odnosi između jedinica
lokalne samouprave uređuju se posebnim ugovorom, koji treba biti u skladu s njihovim statutima.
Ova zakonska mogućnost nije iskorištena te ne postoje zajednička upravna tijela ili službe.
Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi također propisuje da općine, gradovi i županije mogu
izvršavati zadatke koje im dodijele tijela državne uprave, u skladu s posebnim zakonima (delegirani
zadaci). Prilikom izvršavanja delegiranih zadataka, jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave trebale bi djelovati u ime središnjeg državnog upravnog tijela, koje im je prenijelo te
zadatke. Unatoč navedenom, dosad nijedan zadatak središnje uprave nije prenesen jedinicama
lokalne ili područne samouprave.
77
3.7.2. Struktura administracije Grada Donjeg Miholjca
GRADONAČELNIK
GRAD DONJI MIHOLJAC
ZAMJENIK GRADONAČELNIKA UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNE, GOSPODARSKE, DRUŠTVENE DJELATNOSTI I
STRUČNE POSOVEUPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I
PRORAČUN
PROČELNIK
PROČELNIK
VODITELJ ODSJEKA
VIŠI UPRAVNI REFERENT ZA OPĆE POSLOVE
STRUČNI REFERENT
TELEFONIST
DOMAR/VOZAČ
NAPLATNIČAR PARKIRANJA
SPREMAČICA
ODSJEK ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI
REFERENT ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI
ODSJEKZA FINANCIJSKO I MATERIJALNO RAČUNOVODSTVO PRORAČUNA
ODSJEKZA GOSPODARSTVO, KOMUNALNO GOSPODARSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠA
VODITELJ ODSJEKA
VODITELJ ODSJEKA
SAVJETNIK ZA GOSPODARSTVO
VIŠI UPRAVNI REFERENT ZA POLJOPRIVREDU I GOSPODARSTVO
VIŠI STRUČNI SURADNIK ZA KOMUNALNO GOSPODARSTVO
VIŠI STRUČNI SURADNIK ZA PROSTORNO UREĐENJE I GRADITELJSTVO
KOMUNALNI REDAR
VODITELJ ODSJEKA
RAČUNOVODSTVENI REFERENT-KONTER
RAČUNOVODSTVENI REFERENT -ANALITIČAR
RAČUNOVODSTVENI REFERENT -BLAGAJNIK
RAČUNOVODSTVENI REFERENT ZA NEPROFITNE UDRUGE
ODSJEKZA PRORAČUN
VODITELJ ODSJEKA
VIŠI STRUČNI SURADNIK
78
3.8. Međunarodna suradnja
Grad Donji Miholjac već tradicionalno njeguje međunarodnu suradnju s lokalnim samoupravama u
susjednoj Mađarskoj. Intenzivnija suradnja započela je izgradnjom mosta na rijeci Dravi još 1974.
godine. Suradnja između Donjeg Miholjca i Šiklosa uređena je posebnom poveljom potpisanom
između Općine Donji Miholjac i Kotara Šiklos u Mađarskoj. Suradnja je obuhvaćala susrete
gospodarstvenika, politike, škola, kulturnih i sportskih društava.
Nakon 1990. godine ova međunarodna suradnja je osobit pečat dala tijekom domovinskog rata, kada
se ova suradnja proširila na jačanje svih društvenih veza naroda s obje strane rijeke Drave. U 2003.
godini potpisana je nova povelja o suradnji dva grada Donjeg Miholjca i Grada Siklosa.
U poslijednjih nekoliko godina obnovljena je suradnja sa gradovima Harkanjom i Šikošem. Prije svega,
suradnja se temelji na zajedičkom nastupu prema EU fondovima. Pored EU fondova razmjenjivat će
se i iskustva iz turizma, kulture, poduzetništva i svemu ostalom gdje obje strane imaju interes.
U svibnju 2015. godine počela je suradnja sa poljskom općinom Drwinia. Donji Miholjac je potpisao i
sporazum o suradnji među općinama. Suradnja s ovom poljskom općinom orijentirana je na
kulturološku suradnju između glazbenih škola (razmjene učenika, profesora), ali i otvaranju poljskog
tržišta našim proizvođačima domaćih autohtonih proizvoda, prvenstveno suhomesnatih proizvoda
(kobasica, kulena) za koje su oni zainteresirani.
79
3.9. Provedeni upitnik među građanima Donjeg Miholjca za potrebe izrade Lokalne razvojne strategije 2015. - 2020. godine
Miholjački poduzetnički centar LRA d.o.o. je u razdoblju od studenog 2014. do siječnja 2015.
godine proveo upitnik među građanima Donjeg Miholjca za potrebe izrade Lokalne razvojne
strategije za razdoblje od 2015.-2020. godine.
CILJ
Cilj ovog istraživanja je saznati mišljenje građana o problemima u njihovom gradu i njihovoj viziji
razvoja grada do 2020. godine. Grad Donji Miholjac podrazumijeva cijelo administrativno područje
jedinice lokalne samouprave.
PROVEDBA
Upitnik se provodio izravnim anketiranjem građana na ulicama Donjeg Miholjca, te anketiranjem
sudionika radionica u sklopu izrade Lokalne razvojne strategije. Upitnik je obuhvatio 50 ispitanika.
ANKETNI UPITNIK
Anketni upitnik sadržavao je osam pitanja koja su se odnosila na probleme u Gradu Donjem Miholjcu,
uvjete života, kvalitetu komunalnih usluga, povjerenje prema gradskoj upravi, te viziju grada za
slijedećih 10 godina. Nadalje, ispitanici su ocjenjivali najvažnije prioritete za Grad do 2020. godine.
Rezultati anketnog upitnika nalaze se u Dodatku 1. ovog dokumenta.
80
4. SWOT ANALIZA
4.1. Swot analiza - Društvene djelatnosti (zdravstvo, socijalna skrb, građansko udruživanje, kultura, obrazovanje)
SNAGE SLABOSTI
● dostupnost školskih institucija ● nedostatak stručnog kadra u zdravstvu
● dostupnost primarne zdravstvene zaštite i ljekarni
● problem sa sanitetskim prijevozom pacijenata
● velik broj udruga iz svih područja djelovanja ● sve veći problem alkoholizma
● postojanje organizacije civilnog društva ● nedostatak smještajnih kapaciteta za starije osobe
● očuvan folklor i tradicija te brojne kulturne manifestacije
● velik broj socijalno ugroženog stanovništva
● vrijedna kulturna baština ● netransparentno financiranje udruga ● zadovoljavajuća infrastruktura osnovne škole ● zastarjela oprema na radio stanici ● velik broj sportskih udruga ● derutno stanje kino dvorane
● dovoljan broj stručnog kadra za društvene djelatnosti
● nedovoljna informiranost udruga o mogućnostima korištenja sredstava iz EU fondova
● stipendiranje učenika i studenata ● nedovoljni smještajni kapaciteti vrtića ● velik broj izvannastavnih aktivnosti ● neadekvatno stanje sportskih objekata u gradu
● izgrađena nova zgrada u sklopu Doma zdravlja ● neusklađenost obrazovnih programa sa potrebama gospodarstva
● postojanje ustanova za brigu o starim i nemoćnim osobama
● nezainteresiranost roditelja za izvanškolske aktivnosti djece
● Crveni križ i Caritas - briga o socijalno ugroženom stanovništvu
PRILIKE PRIJETNJE
● ulaganje u stacionar, palijativnu skrb ● centralizacija primarne zdravstvene zaštite u velikim bolničkim centrima
● otvaranje novih specijalističkih ambulanti i dnevne bolnice
● izumiranje kulturnih i povijesnih tradicija
● više domova za stare i nemoćne ● negativan prirodni prirast ● pomoć djeci i mladima (SOS sela, Crveni križ) ● sve veći broj staračkog stanovništva
● izrada kalendara zbivanja ● nedovoljno ulaganje u sportske objekte i prostorije u kojima djeluju kulturne ustanove i udruge
● bolje povezivanje između udruga, gradske vlasti, turističke zajednice
● nedostatak financijskih sredstava
● izgradnja nove srednje škole ● sporost sustava da prihvati prilagodbe obrazovnog sustava
● povlačenje sredstava iz EU fondova ● smanjenje broja učenika ● specijalizacija srednje škole u skladu s potrebama gospodarstva
● odlazak mladog stručnog kadra u veće gradove i inozemstvo
● osnivanje centra za istraživanje sadnog materijala pri srednjoj školi
● izgradnja srednje škole u Belišću, odlazak djece na školovanje u druge gradove
● jačanje socijalnog dijaloga ● poticanje cjeloživotnog učenja ● poboljšanje energetske učinkovitosti ● urbanističko uređenje središta grada Donjeg
Miholjca ● izgradnja novog prostora koji bi koristilo Društvo naša djeca Donji Miholjac
81
4.2. Swot analiza - Gospodarstvo, prostorno uređenje i komunalni poslovi
SNAGE SLABOSTI ● razvijena prehrambena, drvna i metaloprerađivačka industrija u Gradu
● neizgrađena cjelovita elektroenergetska mreža u industrijskoj zoni
● izgrađena infrastruktura u industrijskoj zoni ● usporeni gospodarski rast i manjak poduzetničke inicijative
● uspostavljena mreža potpornih poduzetničkih institucija (Poduzetnički inkubator, Razvojna agencija, Tehnološki park, Industrijska zona)
● neadekvatna povezanost sa željezničkim prijevozom i autocestama
● diverzificiranost industrija na području grada ● velik broj žena i mladih u strukturi nezaposlenosti ● dostupnost sirovina ● nedovoljna iskorištenost poljoprivrednih potencijala ● značajni potencijali poljoprivrednih zemljišta ● nedovoljna izgrađenost sustava za navodnjavanje ● kvalitetna pitka voda na području grada ● usporena izgradnja regionalnog odlagališta otpada ● kvalitetni pročistač otpadnih voda velikog kapaciteta
● neizgrađeni sustav odvodnje otpadnih voda u prigradskim naseljima
● pokrivenost vodovodnom mrežom svih naselja na području grada
● zastarjela kanalizacijska mreža
● bogatstvo vodnih resursa iz prirodnih vodotoka ●neodgovarajuća obrazovna struktura stanovništva ● postojanje specifičnih biljnih vrsta za razvoj botanike
● zabrana eksploatacije mineralnih sirovina iz rijeke Drave
● dostatno odlagalište otpada ● postojanje administrativnih prepreka (sporost državne administracije u rješavanju zahtjeva za sredstva EU)
● doneseni prostorno-planski dokumenti ● otežan pristup bankarskim financijskim sredstvima (kreditima)
● nedovoljno objavljivanje natječaja za korištenje sredstava EU
PRILIKE PRIJETNJE ● ulaganje u informatički sektor, nove tehnologije i inovacije
● odlazak mladih obrazovanih ljudi iz grada
● otvoreno tržište EU, mogućnost izvoza ● uvoz jeftinijih proizvoda iz EU ● razvoj prehrambene, drvne i metaloprerađivačke industrije
● izvoz neprerađenih sirovina
● prilika za razvoj poljoprivredne proizvodnje u kontroliranim uvjetima (staklenička i plastenička proizvodnja)
● kašnjenje u izgradnji odvodnje u prigradskim naseljima
● otvaranje start up i spin off tvrtki ● nestabilnost ekonomsko- pravnog sustava RH ● korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja ● kašnjenje u izgradnji regionalnog odlagališta otpada ● poticanje proizvodnje bazirane na domaćim sortama i pasminama
● nedostatak novčanih sredstava
● korištenje financijskih sredstva iz EU fondova ● nepovoljan utjecaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju
● mogućnost širenja vodoopskrbne mreže na susjedne gradove i općine
● nestabilnost na europskom i globalnom tržištu
● mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja ● gubitak statusa administrativnog središta ● osnivanje centra za botaniku i biotehnologiju ● brži razvoj susjednih industrijskih središta ● stvaranje novih radnih mjesta na području zbrinjavanja otpada
● nedovoljno investiranje u strateški bitna područja za razvoj gospodarstva
● privlačenje novih investicija ● korištenje plovnog puta rijeke Drave za transport
● razvoj i korištenje obnovljivih izvora energije
82
4.3. Swot analiza - Turizam
SNAGE SLABOSTI Bogata resursna atrakcijska osnova (materijalna baština):
● Nedostatak kvalitetnih smještajnih i ugostiteljskih objekata (4 i 5 zvjezdica)
● Prirodne atrakcije : ribolovno-športska područja sa društvenim domovima, ribnjaci, rijeka Drava, zaštićeni perivoj, parkovi, šume, arheološka nalazišta
● Niska razina popunjenosti postojećih kapaciteta
● Bogata kulturno-povijesna baština: dvorci Prandau i Mailath, župna crkva sv. Mihaela Arkanđela (orgulje pod zaštitom), spomenik cara Franje Josipa I., crkva sv. Jurja i ostale sakralne znamenitosti
● Needuciranost stanovništva o potencijalu turizma
Nematerijalna baština: ● Nedostatak stručnog kadra i kvalitetne radne snage
● Tradicionlni obrti ● Slaba ponuda popratnih sadržaja
● Gostoljubivost, lojalnost ● Nedovoljna valoriziranost resursno atrakcijske osnove (prirodne i kulturno-povijesne baštine) i niska integracija kulturne baštine u turistički proizvod
● Bogata autentična i tradicionalna gastronomska ponuda te njihove prezntacije kroz gastronomske priredbe kao što su: Kobasicijada, Fišijada, Grahijada, Sarmijada, natjecanja u kuhanju čobanca i sl.
●Nedostatak poduzetničkog duha u turizmu
● Kvaliteta okoliša (izvornost krajolika, biološka raznolikost, čist zrak)
●Slaba podrška poduzetnicima (manjak informacija i kreditiranja)
● Loša prometna dostupnost infrastruktura
PRILIKE PRIJETNJE ● Članstvo u EU otvara nova emitivna tržišta i prilika za privlačenje stranih investitora
● Konkurencija
● Prenamjena neiskorištenih objekata u male obiteljske hotele
● Nedovoljna ulaganja u turizam
● Stavljanje kulturno-povijesnih objekata u funkciju turizma
● Iseljavanje stanovništva (depopulacija)
● Valorizacija prirodnih atrakcija (perivoja, rijeke Drava)
● Administrativne prepreke
● Snažniji razvoj selektivnih oblika turizma: ruralnog, ekoturizma, cikloturizma, cruising turizma (rijeka Drava)
● Terorizam
● Unapređenje prometne dostupnosti ● Ekološki problemi
● Porast interesa za selektivne oblike turizma ● Stvaranje autentične turističke ponude ● Sve veća potražnja za ekološki čistim područjima ● Mogućnost promocije rijetkih tradicionalnih zanata ● Razvoj turističkih staza (biciklističkih i tematskih) ● Neposredna blizina mađarskog tržištu
83
4.4. Swot analiza - Ruralni razvoj
SNAGE SLABOSTI
● U svim prigradskim naseljima postoje društveni domovi
● Društveni domovi u većini naselja su u derutnom stanju
● Bogatstvo prirodnih resursa ● Nedovoljna educiranost stanovništva
● Bogata tradicijska baština (folklor) ● Komunalna infrastruktura u prigradskim naseljima nije dovoljno razvijena (odvodnja, ceste, nogostupi, biciklističke staze)
● Velik broj autohtonih proizvoda ● Nedostatak javnog prijevoza
PRILIKE PRIJETNJE
● Poticanje mladih da žive na selu ● Iseljavanje stanovništva
● Promicanje tradicionalne kuhinje miholjačkog kraja ● Napuštanje sela (depopulacija)
● Apliciranje na sredstva EU (Mjere ruralnog razvoja) ● Nedostatak financijskih sredstava
● Jačanje razvoja OPG-a ●Sve veća konkurencija proizvođača iz EU (jedinstveno EU tržište)
● Razvoj ekološke poljoprivrede ● Siva ekonomija
● Brendiranje autohtonih sadržaja
84
5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI
5.1. Vizija Vizija razvoja Grada Donjeg Miholjca definira gdje grad želi biti u budućnosti u odnosu na ostale gradove u užoj i široj okolini. Vizija se zasniva na rezultatima pregleda stanja, SWOT analizi te idejama radne skupine za izradu strategije o njihovom viđenju budućeg razvoja grada. Razvoj Donjeg Miholjca bi u razdoblju od 2015. – 2020. godine trebalo usmjeriti na poticanje gospodarstva (poljoprivrede, turizma i prerađivačke industrije), razvoj javne infrastrukture, zaštitu okoliša i razvoj ljudskih potencijala. Navedeni su ciljevi sažeti u sljedećoj viziji:
Grad Donji Miholjac
Mjesto poželjno za život, koji svoju budućnost temelji na znanju,
novim tehnologijama te prirodnoj i kulturnoj baštini.
5.2. Strateški ciljevi i prioriteti Strateški ciljevi razvoja Grada Donjeg Miholjca sveobuhvatan su i konzistentan izraz očekivanih rezultata razvoja Donjeg Miholjca. Navedeni su ciljevi mjerljivi i moguće je pratiti njihovo ostvarenje, a vremenski su povezani s razdobljem trajanja strategije razvoja. Strateški ciljevi dugoročno usmjeravaju razvoj grada te su koncipirani na način da optimalno iskorištavaju njegove snage i prilike te prevladavaju njegove slabosti i eksterne prijetnje. Ovako postavljeni ciljevi doprinose ostvarenju vizije, a temelje se na pregledu stanja i SWOT analizi. Tijekom rasprave na sastanku radne skupine, a temeljem prikupljenih projektnih ideja, radna skupina za izradu Strateškog plana gospodarskog razvitka Grada Donjeg Miholjca definirala je sljedeće strateške ciljeve za razdoblje 2015. – 2020:
1. Stvaranje konkurentnog gospodarstva 2. Unapređenje infrastrukture, prostorno planiranje i zaštita okoliša 3. Unapređenje kvalitete života, razvoj partnerstva i međusektorska suradnja
U nastavku je dan pregled strateških ciljeva, prioriteta i mjera grada Donjeg Miholjca za razdoblje 2015. – 2020. godine:
85
STRATEŠKI CILJ PRIORITETI MJERE
CILJ 1: STVARANJE KONKURENTNOG
GOSPODARSTVA
1P1 Jačanje preduvjeta za investiranje
1P1-M1 Razvoj poslovne infrastrukture i aktivna uloga poduzetničkih potpornih institucija
1P1-M2 Jačanje poduzetničke klime putem Poduzetničkog centra
1P1-M3 Marketing i menadžment poslovne infrastrukture
1P1-M4 Definiranje uvjeta prodaje i korištenja parcela u Industrijskoj zoni
1P1-M5 Završetak izgradnje Industrijske zone
1P2 Razvoj ruralnog gospodarstva
1P2-M1 Razvoj ekološke poljoprivrede
1P2-M2 Zaštita autohtonih poljoprivrednih proizvoda
1P2-M3 Poticanje agrotehničkih mjera
1P2-M4 Poticanje razvoja poslovanja u seoskom prostoru
1P1-M5 Poticanje prerade poljoprivrednih proizvoda
1P2-M6 Poticanje cjeloživotnog obrazovanja poljoprivrednika
1P3 Podrška razvoju turizma
1P3-M1 Unapređenje turističke infrastrukture
1P3-M2 Unapređenje postojećih i razvoj novih turističkih proizvoda
1P3-M3 Razvoj menadžmenta turističke destinacije
1P3-M4 Razvoj ruralnog turizma u svrhu privlačenja gostiju iz bliskih velikih emitivnih tržišta
1P4 Efikasno korištenje prirodnih potencijala
1P4-M1 Efikasno korištenje prirodnih potencijala (revitalizacija zapuštenih poljoprivrednih površina)
1P4-M2 Vodni potencijal
1P4-M3 Drvni potencijal
1P5 Poticanje razvoja novih proizvoda i usluga u industrijskom sektoru
1P5-M1 Potpora osnivanju Centra za dendrologiju
1P5-M2 Potpora proizvodnji kroz primjenu inovacija i novih tehnologija
1P5-M3 Potpora poduzećima i obrtima u početnom periodu
86
1P5-M4 Potpora kod novih zapošljavanja
1P5-M5 Potpora kod novih investicija
CILJ 2: UNAPREĐENJE
INFRASTRUKTURE, PROSTORNO PLANIRANJE I ZAŠTITA OKOLIŠA
2P1 Unapređenje javne infrastrukture
2P1-M1 Unapređenje komunalne infrastrukture
2P1-M2 Unapređenje energetsko – tehnološke infrastrukture
2P1-M3 Unapređenje prometne infrastrukture
2P1-M4 Poboljšanje urbane okolišne infrastrukture
2P1-M5 Uređenje infrastrukture namijenjene poboljšanju lokalnih temeljnih usluga uključujući kulturu i slobodno vrijeme
2P1-M6 Uređenje šetnice u središtu grada
2P2 Unapređenje društvene infrastrukture
2P2-M1 Obrazovna infrastruktura
2P2-M2 Zdravstvena i socijalna infrastruktura
2P2-M3 Sportska infrastruktura
2P2-M4 Ostala društvena infrastruktura
2P3 Kvalitetno prostorno planiranje 2P3-M1 Rješavanje imovinsko – pravnih odnosa
2P3-M2 Izrada prostorno – planske dokumentacije
2P4 Gospodarenje otpadom
2P4-M1 Stvaranje uvjeta za kvalitetno zbrinjavanje otpada
2P4-M2 Podizanje svijesti građanstva o važnosti i prednostima sortiranja otpada
2P5 Energetska efikasnost i OIE
2P5-M1 Primjena obnovljivih izvora energije
2P5-M2 Primjena energetski učinkovitih tehnologija
2P5-M3 Povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu
2P6 Zaštita prirode 2P6-M1 Definiranje područja zaštite prirode od posebnog interesa
2P6-M2 Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti
CILJ 3: UNAPREĐENJE KVALITETE
ŽIVOTA, RAZVOJ PARTNERSTVA I MEĐUSEKTORSKA SURADNJA
3P1 Razvoj ljudskih potencijala
3P1-M1 Razvoj formalnog obrazovanja
3P1-M2 Razvoj neformalnog obrazovanja (cjeloživotnog)
3P1-M3 Poticanje obrazovanja
3P2 Očuvanje društveno kulturne baštine 3P2-M1 Održivo upravljanje društveno kulturnom baštinom
3P2-M2 Unaprjeđenje sporta
87
3P2-M3 Istraživanje kulturno povijesne baštine
3P3 Unapređenje zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
3P3-M1 Unapređenje zdravstvenih usluga
3P3-M2 Unapređenje socijalnih usluga
3P4 Jačanje uloge OCD-a u društveno ekonomskom razvoju
3P4-M1 Unapređenje znanja i vještina organizacija civilnog društva
3P4-M2 Poticanje i razvoj vođenja socijalnog dijaloga u društvu
3P4-M3 Poticanje i razvoj socijalnog poduzetništva
3P4-M4 Razvoj partnerstva između grada, gospodarstva i građana
3P4-M5 Poticanje razmjene znanja i zajedničkog korištenja kapaciteta
3P4-M6 Poticanje umrežavanja dionika civilnog društva
3P4-M7 Poticanje volonterstva
3P5 Unapređenje međunarodne suradnje
3P5-M1 Suradnja s gradovima prijateljima
3P5-M2 Poticanje prekogranične i transnacionalne suradnje
88
5.3. Mjere razvoja
Sukladno postavljenim strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama u nastavku je dan detaljan
pregled svih mjera razvoja područja Grada Donjeg Miholjca za razdoblje od 2015.-2020. godine.
STRATEŠKI CILJ 1 : STVARANJE KONKURENTNOG GOSPODARSTVA
PRIORITET 1: Potpora razvoju konkurentne primarne poljoprivrede i
unapređenje ruralnog razvoja
MJERA 1
1P1-M1 Razvoj poslovne infrastrukture i aktivna uloga poduzetničkih potpornih institucija
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj mjere je unaprijediti poslovnu infrastrukturu kako bi se povećala poslovna atraktivnost i konkurentnost Grada Donjeg Miholjca. Fokus mjere je na jačanju zona za podršku poduzetništvu te potpornih institucija usmjerenih pružanju podrške i promicanju poduzetništva i obrtništva. Svrha poslovne infrastrukture i institucija za podršku poduzetništvu je dati podršku razvoju gospodarstva temeljenom na korištenju znanja i inovacija te tehnološkom razvoju posebice MSP-a koja nemaju vlastite kapacitete, praćenju industrijskih trendova, novih tehnologija, relevantnih standarda (kvalitete, organizacije, zaštite okoliša) i propisa te mogućnosti financiranja.
OPIS/ SADRŽAJ
Poslovna infrastruktura predstavlja institucionalni oblik infrastrukture koji uključuje poduzetničke/gospodarske zone, poduzetničke centre, inkubatore i ostale potporne institucije. Implementacija navedene mjere unaprijedit će postojeću poduzetničku infrastrukturu koja će poduzetnicima i obrtnicima osigurati potrebne uvjete te pomoć, informacije i savjete vezane uz razvoj poduzetništva i obrtništva na području grada. Aktivnosti ove mjere uključuju: stavljanje Poduzetničke zone Janjevci u punu funkciju, izradu dokumentacije i projektnih prijava za izgradnju i opremanje potpornih institucija i ostalih poslovnih zona predviđenih prostornim planom.
NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Miholjački poduzetnički centar LRA d.o.o.
IZVORI FINANCIRANJA
Poduzetnici i obrtnici na području Grada, Grad Donji Miholjac
89
MJERA 2 1P1-M2 Jačanje poduzetničke klime putem Poduzetničkog centra
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je ojačati poduzetničku klimu građana i gospodarskih subjekata na području Grada Donjeg Miholjca. Svrha mjere je kontinuirano raditi na poboljšanju poduzetničke klime i pozicionirati Donji Miholjac kao grad poželjan za investicije i poduzetništvo te osigurati dugoročnu održivost Miholjačkog poduzetničkog centra LRA i Poduzetničkog inkubatora Osvit kroz kontinuirani razvoj ljudskih potencijala i provedbu novih programa potpore poduzetništvu.
OPIS/ SADRŽAJ
Implementacijom ove mjere unaprijedit će se sustav potpore poduzetnicima. Aktivnosti u okviru ove mjere uključuju: ● Ispitivanje zadovoljstva poduzetnika programima MPC LRA i Grada Donjeg Miholjca ● analizu postojećih potpora za male i srednje poduzetnike ● izradu programa unaprjeđenja usluga potpornih institucija (dubinska analiza poslovanja, financijsko savjetovanje, knjigovodstvo, poslovno planiranje, priprema EU projekata) ● jačanje kapaciteta MPC LRA i Poduzetničkog inkubatora Osvit ● kontinuiranu edukaciju zaposlenika potpornih institucija (MPC LRA i PI) za savjetovanje MSP-a ● osmišljavanje programa potpora Grada Donjeg Miholjca lokalnim poduzetnicima i investitorima ● osnaživanje poduzetnika kroz kreiranje i provedbu programa potpora/potpore MPC LRA i PI-a
NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Miholjački poduzetnički centar LRA d.o.o., Poduzetnički inkubator Osvit
IZVORI FINANCIRANJA
Potpore nadležnog ministarstva
MJERA 3 1P1-M3 Marketing i menadžment poslovne infrastrukture
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere jest uspostaviti funkcionalni sustav marketinga i menadžmenta poslovne infrastrukture te kontinuirano promovirati i brendirati grad Donji Miholjac kao poduzetnički grad s razvijenom i kvalitetnom poslovnom infrastrukturom pogodnom za investiranje. Svrha ove mjere je učinkovito upravljanje poslovnom infrastrukturom.
OPIS/ SADRŽAJ
Implementacijom ove mjere formirat će se jedinstveni sustav marketinga i menadžmenta poslovne infrastrukture. Aktivnosti u okviru ove mjere uključuju: ● osnivanje i rad ureda (ili imenovanje kvalificirane osobe ili stručnog tima) za menadžment poslovne infrastrukture - privlačenje investitora, upravljanje poslovnim zonama te upravljanje gradskom imovinom ● izradu internih akata (Operativnih planova) za odnos s investitorima (jasno definirani koraci postupanja s potencijalnim investitorima) te izrada Marketing studije Industrijske zone Janjevci ● Izradu Strategije za privlačenje investitora ● osmisliti cjeloviti koncept pozicioniranja branda Grada Donjeg Miholjca te kreirati sadržajno i vizualno jedinstvenu promociju poduzetničke infrastrukture ● uspostavu sustava poticajnih mjera za ulagače ● kontinuiranu edukaciju zaposlenika zaduženih za ophođenje s ulagačima
90
NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Miholjački poduzetnički centar LRA d.o.o.
IZVORI FINANCIRANJA
Grad Donji Miholjac
MJERA 4 1P1-M4 Definiranje uvjeta prodaje i korištenja parcela u Industrijskoj zoni
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je konačno definiranje uvjeta prodaje i korištenja parcela u Industrijskoj zoni. Definiranjem ovih uvjeta, olakšala bi se potencijalnim investitorima i poduzetnicima početnicima kupnja parcela u Industrijskoj zoni Janjevci.
OPIS/ SADRŽAJ
Gradsko vijeće će donijeti akt koji će utvrditi način raspolaganja građevinskim parcelama i uvijete pod kojima investitori mogu stjecati vlasništvo nad istima. Aktom će se utvrditi uvjeti formiranja cijene kao i način plaćanja. Akt će voditi računa o načelu ''de minimis'' prilikom određivanja tržišne i subvencionirane cijene.
NOSITELJ Grad Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
Investitori
MJERA 5 1P1-M5 Završetak izgradnje Industrijske zone
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je završetak izgradnje infrastrukture u Industrijskoj zoni Janjevci
OPIS/ SADRŽAJ
Završetkom izgradnje komunalne infrastrukture u Industrijskoj zoni, zona će postati još konkurentnija i poželjnija za investiranje. Kompletno opremanje cijele zone (126 ha) završit će se do kraja programskog razdoblja.
NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Miholjački poduzetnički centar LRA
IZVORI FINANCIRANJA
EU fondovi, Kohezijski fond
PRIORITET 2: Razvoj ruralnog gospodarstva
MJERA 1 1P2-M1 Razvoj ekološke poljoprivrede
CILJ I SVRHA MJERE
Ciljevi ove mjere su poticanje stanovništva i gospodarskih subjekata na iskorištavanje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta i razvoj sektora ekološke poljoprivrede. Svrha ove mjere je podizanje svijesti stanovništva i poljoprivrednika o mogućnostima, prednostima i uvjetima koje je potrebno zadovoljiti za bavljenje ekološkom poljoprivredom.
OPIS/ SADRŽAJ
Implementacijom ove mjere potaknut će se stanovništvo i poljoprivrednici na bavljenje ekološkom poljoprivredom. Aktivnosti ove mjere uključuju: ● kontinuirano provođenje edukacije poljoprivrednika zainteresiranih za proizvodnju ekološke hrane ● poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje kroz sustav potpora poljoprivredi ● pružanje stručne i administrativne pomoći u ostvarivanju potpora i subvencija
NOSITELJ Postojeći i potencijalni poljoprivrednici
91
IZVORI FINANCIRANJA
Mjere Ruralnog razvoja, Mjera 11. Ekološki uzgoj
MJERA 2 1P2-M2 Zaštita autohtonih poljoprivrednih proizvoda
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je zaštita/očuvanje i brendiranje autohtonih poljoprivrednih proizvoda s područja Grada Donjeg Miholjca kroz edukaciju i poticanje lokalnih poljoprivrednika za uzgoj i proizvodnju navedenih te zaštitu njihovog geografskog podrijetla i načina proizvodnje.
OPIS/ SADRŽAJ
Kroz implementaciju ove mjere evidentirat će se svi autohtoni proizvodi miholjačkog kraja te će se pokrenuti postupak zaštite odabranih proizvoda kako bi se očuvali te kako bi lokalni poduzetnici na osnovu njihove prepoznatljivosti ostvarili dodanu vrijednost na tržištu. Mjera uključuje sljedeće aktivnosti: ● izradu baze autohtonih proizvoda ● zaštitu autohtonih proizvoda ● promociju autohtonih proizvoda ● kontinuirano provođenje edukacija poljoprivrednika zainteresiranih za proizvodnju autohtonih poljoprivrednih proizvoda ● poticanje proizvodnje autohtonih proizvoda kroz sustav potpora poljoprivredi ● pružanje stručne i administrativne pomoći u ostvarivanju potpora i subvencija
NOSITELJ Udruge proizvođača
IZVORI FINANCIRANJA
Nadležno ministarstvo - Ministarstvo poljoprivrede
MJERA 3 1P2-M3 Poticanje agrotehničkih mjera
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je unaprjeđenje uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju uvođenjem agrotehničkih mjera zaštite poljoprivrednih površina i poljoprivredne proizvodnje. Svrha ove mjere je promicanje ruralnog razvoja područja grada Donjeg Miholjca uvođenjem agro-tehničkih mjera na poljoprivrednim površinama gospodarskih subjekata (poljoprivrednika).
OPIS/ SADRŽAJ
U ovom kontekstu agrotehničke mjere uključuju: ● agromelioracijske mjere ● mjere obrane od tuče Mjera uključuje sljedeće aktivnosti: ● provođenje Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina ● poticanje uvođenja sustava navodnjavanja, obrana od tuče i poplave kroz program potpora poljoprivredi ● provođenje projekata uvođenja agrotehničkih mjera
NOSITELJ Grad Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
Grad Donji Miholjac, nadležno ministarstvo, Mjere ruralnog razvoja
92
MJERA 4 1P2-M4 Poticanje razvoja poslovanja u seoskom prostoru
CILJ I SVRHA MJERE
U uvjetima globalizacije jedina konstanta poslovanja je potreba stalnog prilagođavanja novonastalim promjenama i uvjetima poslovanja. Cilj ove mjere je usklađivanje poljoprivrednika s tržišnim trendovima i standardima u cilju gospodarskog rasta i razvoja njihovog poslovanja.
OPIS/ SADRŽAJ
Ova mjera uključuje sljedeće aktivnosti: ● razvoj novih proizvoda, procesa i tehnologija (razvoj ruralnog turizma) ● izradu i ishođenje dokumentacije za adaptaciju postojećih i izradu novih gospodarskih objekata ● certificiranje – uvođenje normi kao što je HACCP, ISO, CE i sl. ● povećanje vrijednosti poljoprivrednih proizvoda
NOSITELJ Grad Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
Mjere ruralnog razvoja, potpore nadležnog ministarstva
MJERA 5 1P3-M5 Poticanje prerade poljoprivrednih proizvoda
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je poticanje proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda uz praćenje modernih trendova u tehnici i tehnologiji proizvodnje te povezivanje s prehrambeno-prerađivačkim sektorom. Izgradnjom pogona za preradu poljoprivrednih proizvoda stvara se dodana vrijednost. Svrha mjere uključuje i uspostavu sustava zaštite autohtonih proizvoda tj. proizvoda s oznakom izvornosti i zemljopisnog podrijetla.
OPIS/ SADRŽAJ
Ova mjera uključuje sljedeće aktivnosti: ● ulaganja u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda ● registriranje robnih marki i certificiranje proizvoda ● stvaranje baze proizvođača certificiranih proizvoda ● izrada dokumentacije za izgradnju pogona ● izrada marketing plana ● edukacija potencijalnih ulagača.
NOSITELJ Postojeći i potencijalni proizvođači poljoprivrednih proizvoda
IZVORI FINANCIRANJA
Mjere ruralnog razvoja
93
MJERA 6 1P2-M6 Poticanje cjeloživotnog obrazovanja poljoprivrednika
CILJ I SVRHA MJERE
Svrha ove mjere je, kroz poticanje cjeloživotnog učenja, unaprijediti razinu informiranosti i znanja poljoprivrednih proizvođača o svim potrebnim temama važnim za konkurentno i održivo poslovanje.
OPIS/ SADRŽAJ
Aktivnosti u okviru ove mjere su: ● ulaganje u edukaciju poljoprivrednih proizvođača ● razvoj formalnih i neformalnih programa osposobljavanja za zanimanja u poljoprivredi ● poboljšana suradnja istraživačkog sektora, savjetodavne službe i korisnika
NOSITELJ Obrazovne institucije
IZVORI FINANCIRANJA
Mjere ruralnog razvoja, Mjera 1. Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
PRIORITET 3: Podrška razvoju turizma
MJERA 1 1P3-M1 Unapređenje turističke infrastrukture
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj mjere je kontinuirano i usklađeno razvijanje svih segmenata turističke infrastrukture, sa svrhom da se ujednačenim razvojem postignu sinergijski učinci koji se ne mogu postići koncentracijom na određene segmente infrastrukture.
OPIS/ SADRŽAJ
Za potrebe ispunjavanja navedenog cilja provodit će se sljedeće aktivnosti: ● razvoj turističkih staza (biciklističkih, poučnih) ● izgradnja pristaništa za turističke brodove na rijeci Dravi ● obnova i uređenje dvorca u turističke svrhe ● adaptacija zgrade na Trgu A. Starčevića 1 ● uređenje dijela perivoja u botanički vrt ● uređenje šetnice i odmorišta na Staroj Dravi
NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Turistička zajednica Grada Donjeg Miholjca
IZVORI FINANCIRANJA
EU fondovi, potpore nadležnog ministarstva
MJERA 2 1P3-M2 Unapređenje postojećih i razvoj novih turističkih proizvoda
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je obogatiti turističku ponudu Grada Donjeg Miholjca kako bi se zadržalo postojeće i privuklo nove turiste. Svrha ove mjere je kreiranje i unaprjeđenje turističkih proizvoda i njihovo povezivanje u turističke pakete za različite skupine turista.
94
OPIS/ SADRŽAJ
Za potrebe ispunjavanja navedenog cilja provodit de se sljedeće aktivnosti: ● povezivanje <Grada Donjeg Miholjca sa drugim turističkim destinacijama ● razvoj eko-etno i ribolovnog turizma ● promicanje tradicionalne kuhinje miholjačkog kraja ● organizacija sajma cvijeća, ukrasnog bilja i rasadnog materijala ● razvoj kluturnog turizma- organizirnje međunarodnih višednevnih glazbenih kampova
NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Turistička zajednica Grada Donjeg Miholjca
IZVORI FINANCIRANJA
Grad Donji Miholjac, Ministarstvo turizma
MJERA 3 1P3-M3 Razvoj menadžmenta turističke destinacije
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je povećati prepoznatljivost i atraktivnost turističke destinacije Donji Miholjac. Svrha ove mjere je povećati broj turista i turističkih posjetitelja ove destinacije.
OPIS/ SADRŽAJ
Aktivnosti u sklopu ove mjere uključit će: ● jačanje kapaciteta organizacija koje će upravljati turističkom destinacijom ● izradu i realizaciju mjera potpore za receptivne turističke agencije, klastere i druga udruženja nositelja turizma ● poticanje i koordinacija suradnje dionika turističkog sektora s dionicima drugih gospodarskih djelatnosti te s dionicima javnog i civilnog sektora
NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Turistička zajednica Grada Donjeg Miholjca
IZVORI FINANCIRANJA
Ministarstvo turizma
MJERA 4 1P3-M4 Razvoj ruralnog turizma u svrhu privlačenja gostiju iz bliskih velikih emitivnih središta
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je poticanje lokalnog stanovništva na bavljenje turizmom. Svrha ove mjere je razvoj ruralnog turizma i povećanje broja gostiju na području grada.
OPIS/ SADRŽAJ
Poticanjem razvoja ruralnog turizma, te obogaćivanjem turističke ponude na području grada Donjeg Miholjca, radit će se na povećanju broja turista. Suradnjom sa turističkim središtima u Mađarskoj i Baranji poticat će se razvoj turizma. Aktivnosti kojima će se ispuniti cilj su: ● suradnja s turističkim uredima iz bliskih emitivnih središta ● informiranje stanovništava o mogućnostima koje pruža ruralni turizam ● razvoj novih atrakcija na području grada (veća ponuda etno zbirki, obogaćivanje gastro ponude)
NOSITELJ Turistička zajednica Grada Donjeg Miholjca, Grad Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
Mjere ruralnog razvoja, Mjera 6.4 Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima
95
PRIORITET 4 : Efikasno korištenje prirodnih potencijala
MJERA 1 1P4-M1 Efikasno korištenje prirodnih potencijala (revitalizacija zapuštenih poljoprivrednih površina)
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je stavljanje u funkciju zapuštenih poljoprivrednih površina, dok je svrha poticanje lokalnog stanovništva na bavljenje poljoprivredom.
OPIS/ SADRŽAJ
Aktivnosti u sklopu ove mjere uključivati će: ● poticanje stanovništva na bavljenje poljoprivredom ● stavljanje u funkciju poljoprivrednih površina
NOSITELJ Grad Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
Mjere ruralnog razvoja, Mjera 6.1. Potpora mladim poljoprivrednicima
MJERA 2 1P4-M2 Vodni potencijal
CILJ I SVRHA MJERE Evidentirati sve prirodne izvore vode u cilju održivog korištenja vodnih potencijala
OPIS/ SADRŽAJ
Aktivnosti u sklopu ove mjere uključivat će: ● kartografski prikaz prirodnih vodnih kapaciteta s osnovnim podacima za svaki vodni kapacitet i programom mjera za njihovo održavanje ● ispitivanje kakvoće vode ● izrada plana gospodarenja vodnim potencijalom
NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Komunalno poduzeće ''Park'', Hrvatske vode
IZVORI FINANCIRANJA
Hrvatske vode
MJERA 3 1P4-M3 Drvni potencijal
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je kvalitetno i održivo upravljanje drvnim potencijalom na području grada Donjeg Miholjca. Svrha ove mjere je održiv rast i razvoj drvnog sektora (proizvodnje i prerade) na području grada.
OPIS/ SADRŽAJ
U sklopu ove mjere provodit će se sljedeće aktivnosti: ● izraditi prikaz plana proizvodnje i trenutnog stanja drvene mase (državne i privatne šume) prema namjeni drvne mase. Podaci će se preuzeti iz Gospodarske osnove Hrvatskih šuma ● poticati razvoj novih i rast postojećih proizvođača i prerađivača drvne mase ● poticati viši stupanj prerade drvne mase i proizvodnje finalnih proizvoda iz drvne Mase
NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Hrvatske šume
96
IZVORI FINANCIRANJA
Mjere ruralnog razvoja, Podmjera 4.3. Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva, tip operacije 4.3.3. »Ulaganje u šumsku infrastrukturu«
PRIORITET 5: Poticanje razvoja novih proizvoda i usluga u industrijskom sektoru
MJERA 1 1P5-M1 Potpora osnivanju Centra za dendrologiju
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je osnivanje Centra za dendrologiju, a svrha je razvoj novih programa u Srednjoj školi te iskorištavanje resursa koji se nalaze u Parku.
OPIS/ SADRŽAJ
Aktivnosti u sklopu ove mjere uključivat će: ● iskorištavanje prirodnih botaničkih resursa u donjomiholjačkom parku, ● stavljanje u funkciju zapuštenog staklenika, ● razvoj novih edukacijskih programa, ● razvoj turističko- edukativne ponude (botanički vrt) ● suradnja s Poljoprivrednim fakultetom (Centar za dendrologiju)
NOSITELJ Poduzetnički inkubator Osvit, Srednja škola Donji Miholjac, Grad Donji Miholjac, Turistička zajednica grada Donjeg Miholjca,
IZVORI FINANCIRANJA
EU fondovi
MJERA 2 1P5-M2 Potpora proizvodnji kroz primjenu inovacija i novih tehnologija
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je privlačenje investitora, svrha je razvoj novih tehnologija na području grada Donjeg Miholjca
OPIS/ SADRŽAJ
Aktivnosti koje će se provoditi: ● poticanje inovatorstva ● unaprjeđenje i diverzifikacija proizvodnje kroz istraživanje, tehnološki razvoj i primjenu inovacija ● primjene novih tehnologija u cilju podizanja konkurentnosti i rasta proizvodnje ● daljnji razvoj Tehnološkog parka u industrijskoj zoni
NOSITELJ Poduzetnički inkubator Osvit
IZVORI FINANCIRANJA
EU fondovi, potpore nadležnog ministarstva
97
MJERA 3 1P5-M3 Potpora poduzećima i obrtima u početnom periodu
CILJ I SVRHA MJERE
Projekt potpore poduzećima i obrtima u početnom periodu poslovanja provest će se s ciljem osiguranja potpore novoosnovanim trgovačkim društvima i obrtima, kako bi se omogućila njihova orijentacija na osnovnu djelatnost i opstanak na tržištu u prvim godinama poslovanja.
OPIS/ SADRŽAJ
Aktivnosti u sklopu ove mjere biti će: ● savjetovanje poduzetnika/obrtnika ● sudjelovanje na stručnim usavršavanjima, seminarima i obukama ● konzultantske usluge za prijave na nacionalne i EU natječaje ● razvijanje programa inkubatora i akceleratora kao potpore poduzetnicima Početnicima
NOSITELJ MPC, Poduzetnički inkubator Osvit, Grad Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
Potpore nadležnog ministarstva, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
MJERA 4 1P5-M4 Potpora kod novih zapošljavanja
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj i svrha ove mjere je povećanje broja zaposlenih na području Grada
OPIS/ SADRŽAJ
Aktivnosti koje će se provoditi: ● provođenje aktivne politike zapošljavanja ● uključivanje mladih nezaposlenih osoba u Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa ● poticanje zapošljavanja osoba sa invaliditetom marginaliziranih skupina ● provođenje raznih edukacija (povećanje kompetencija nezaposlenih osoba)
NOSITELJ HZZ, Grad Donji Miholjac, poslodavci s područja grada IZVORI FINANCIRANJA
Mjere aktivne politike zapošljavanja HZZ-a
MJERA 5 1P5-M5 Potpora kod novih investicija
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj i svrha ove mjere je povećanje priljeva investicija i sustav potpore investitorima na području grada
OPIS/ SADRŽAJ
Aktivnosti koje će se provoditi: ● subvencionirana cijena najma poslovnih prostora ● usluge poslovnog savjetovanja ● oslobađanje plaćanja komunalne naknade za vrijeme korištenja usluga poduzetničkog inkubatora ● pomoć pri prilagodbi tržišnim uvjetima
NOSITELJ Grad Donji Miholjac, MPC LRA, Poduzetnički inkubator Osvit
98
IZVORI FINANCIRANJA
Grad Donji Miholjac
STRATEŠKI CILJ 2: UNAPREĐENJE INFRASTRUKTURE, PROSTORNO PLANIRANJE
I ZAŠTITA OKOLIŠA
PRIORITET 1: Unapređenje javne infrastrukture
MJERA 1 2P1-M1 Unapređenje komunalne infrastrukture
CILJ I SVRHA MJERE
Svrha i cilj ove mjere je stvaranje preduvjeta za nesmetani rast i razvoj gospodarstva/gospodarskih aktivnosti te povećanje kvalitete života građana.
OPIS/ SADRŽAJ
U sklopu ove mjere provodit će se aktivnosti (priprema dokumentacije, ishođenje dozvola, izgradnja, rekonstrukcija, unaprjeđenje/modernizacija i održavanje) i projekti iz sljedećih područja: ● javne rasvjete ● vodoopskrbe ● sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda ● groblja i zelene površine
NOSITELJ Komunalno gospodarstvo Park, Doroslov d.o.o., Grad Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
Grad Donji Miholjac, Mjere ruralnog razvoja Mjera 7.2, Mjera 7.4
MJERA 2 2P1-M2 Unapređenje energetsko-tehnološke infrastrukture
CILJ I SVRHA MJERE
Svrha i cilj ove mjere je stvaranje preduvjeta za nesmetani rast i razvoj gospodarstva/gospodarskih aktivnosti te povećanje kvalitete život građana kroz prizmu unapređenja energetsko-tehnološke infrastrukture.
OPIS/ SADRŽAJ
U sklopu ove mjere provodit će se aktivnosti i projekti iz sljedećih područja: ● izgradnja, rekonstrukcija i modernizacija plinske mreže ● izgradnja, rekonstrukcija i modernizacija elektro mreže ● izgradnja, rekonstrukcija i modernizacija telekomunikacijske mreže (broadband, fiksna i mobilna telefonska mreža)
NOSITELJ Grad Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
Grad Donji Miholjac, HEP, Teleoperateri
99
MJERA 3 2P1-M3 Unapređenje prometne infrastrukture
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je unaprijediti prometnu infrastrukturu Grada Donjeg Miholjca. Svrha ove mjere je stvoriti uvjete za danji nesmetani razvoj područja.
OPIS/ SADRŽAJ
U sklopu ove mjere provodit će se aktivnosti uspostave i unapređenja prometnog sustava te rekonstrukcije i izgradnje nogostupa, prometnica, parkirališta i pješačko – biciklističkih staza na području grada. Neke od konkretnih aktivnosti u sklopu ove mjere biti će: ● uspostava organiziranog mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza ● izgradnja, rekonstrukcija i održavanje nerazvrstanih cesta ● postavljanje naplatnih automata na gradska parkirališta ● rekonstrukcija ceste prema kupalištu Nova Drava
NOSITELJ Grad Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
Grad Donji Miholjac, Mjere ruralnog razvoja
MJERA 4 2P1-M4 Poboljšanje urbane okolišne infrastrukture
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj i svrha ove mjere je poboljšanje infrastrukture u središtu grada
OPIS/ SADRŽAJ
Aktivnosti u sklopu ove mjere uključivati će: ● uređenje zgrada u središtu grada ● uređenje ulica ● regulaciju prometa ● popločavanje nogostupa, ulica ● postavljanje pametnih klupa u središtu grada ● postavljanje priključka za punjenje hibridnih vozila
NOSITELJ Grad Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
Europski fond za regionalni razvoj, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Fond za energetsku učinkovitost
MJERA 5 2P1-M5 Uređenje infrastrukture namijenjene poboljšanju lokalnih temeljnih usluga uključujući kulturu i slobodno vrijeme
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj i svrha ove mjere je poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture u prigradskim naseljima
100
OPIS/ SADRŽAJ
Aktivnosti u okviru ove mjere uključivati će: ● ulaganja u objekte za predškolsko obrazovanje, domove za starije osobe i za osobe s posebnim potrebama ● objekti za kulturu, sport, slobodno vrijeme kao društveni domovi, vatrogasni domovi ● igrališta (dječja, sportska), sportski tereni i prateći objekti, biciklističke staze, izletišta, rekreacijske zone i kupališta ● ulaganje u javne površine (javne zelene površine, pješačke staze, otvoreni odvodni kanali, trgovi, parkovi, pješačke zone, tržnice, stajališta za javni prijevoz, nogostupi, parkirališta) ● rekonstrukcija i/ili prenamjena postojećih objekata zgrada javne namjene
NOSITELJ Grad Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
Mjere ruralnog razvoja, Mjera7.4. Ulaganja u uspostavu, poboljšanje ili širenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu
MJERA 6 2P1-M6 Uređenje šetnice u središtu grada
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj i svrha ove mjere je poboljšanje urbane infrastrukture u središtu grada
OPIS/ SADRŽAJ
Aktivnosti u okviru ove mjere uključivati će: ● zatvaranje dijela državne ceste D53, od križanja Kolodvorske i Vukovarske ulice sve do križanja Ulice Zrinsko – Frankopanske i Kolodvorske ● imenovanje šetnice Šetnicom Hrvatskih branitelja ● sadnja drvoreda, postavljanje klupa
NOSITELJ Grad Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
Grad Donji Miholjac, EU fondovi
PRIORITET 2: Unapređenje društvene infrastrukture
MJERA 1 2P2-M1 Obrazovna infrastruktura
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je stvoriti infrastrukturne uvjete za razvoj formalnog i neformalnog obrazovanja te popratnih sadržaja u funkciji obrazovanja.
OPIS/ SADRŽAJ
U sklopu ove mjere provodit će se aktivnosti vezane za izgradnju, rekonstrukciju i modernizaciju obrazovne infrastrukture na svim nivoima formalnog i neformalnog obrazovanja. Neki od projekata koji će se povoditi u sklopu ove mjere su: ● izgradnja nove srednje škole ● obnova Osnovne škole i sportske dvorane
101
NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Osječko-baranjska županija, Srednja škola Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
EU fondovi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Županija Osječko- baranjska
MJERA 2 2P2-M2 Zdravstvena i socijalna infrastruktura
CILJ I SVRHA MJERE
Svrha ove mjere je unaprijediti infrastrukturne uvjete neophodne za kvalitetan rad institucija koje pružaju zdravstveno – socijalne usluge, a koje predstavljaju jedan od osnovnih parametara kvalitete života.
OPIS/ SADRŽAJ
U sklopu ove mjere provodit će se sljedeće aktivnosti: ● rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove infrastrukture za skrb starijih osoba (starački domovi i sl.) ● poticanje otvorenja ljekarničke prakse u prigradskim naseljima
NOSITELJ Dom zdravlja Donji Miholjac, Centar za socijalnu skrb Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
Europski socijalni fond, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Osječko baranjska županija
MJERA 3 2P2-M3 Sportska infrastruktura
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je unaprijediti infrastrukturne uvjete za sport i rekreaciju građana i turista čime de se pridonijeti kvalitetnijem načinu života i boljem zdravstvenom stanju.
OPIS/ SADRŽAJ
U sklopu ove mjere provodit će se aktivnosti izgradnje / uređenja i upravljanja sportsko-rekreacijskom infrastrukturom. Navedeno će uključivati sljedeće aktivnosti: ● zajedničko gospodarenje i održavanje sportskih objekata ● izgradnju i uređenje sportskih igrališta (atletska staza, bazen u sklopu Srednje škole, nogometno igralište, košarkaška igrališta, dječja igrališta) ● izgradnja sportsko-rekreacijskog centra ● izgradnja i uređenje biciklističkih staza ● obnova kuglane
NOSITELJ Zajednica športskih udruga Grada Donjeg Miholjca, Grad Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
EU fondovi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Županija Osječko- baranjska, Hrvatski nogometni savez
102
MJERA 4 2P2-M4 Ostala društvena infrastruktura
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je uređenje ili rekonstrukcija ostale društvene infrastrukture koja doprinosi unaprjeđenju kulture življenja i kvalitete života lokalnog stanovništva.
OPIS/ SADRŽAJ
Ova mjera uključivat će aktivnosti kao što su: ● održavanje postojećih i izgradnja novih dječjih igrališta ● izgradnja/rekonstrukcija i opremanje prostora za rad udruga, mjesnih odbora i društvenih domova ● uređenje kulturno-povijesnih građevina
NOSITELJ Grad Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
Mjere ruralnog razvoja, Mjera 7.4. Ulaganja u uspostavu, poboljšanje ili širenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu
PRIORITET 3: Kvalitetno prostorno planiranje
MJERA 1 2P3-M1 Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa
CILJ I SVRHA MJERE
Jedan od gorućih problema i kočnica razvoja svakog područja su nesređeni imovinsko-pravni odnosi. Cilj ove mjere je rješavanje tog problema sređivanjem i usklađivanjem stanja u zemljišnim knjigama i katastru
OPIS/ SADRŽAJ
U sklopu ove mjere provodit će se sljedeće aktivnosti: ● poticanje lokalnog stanovništva i pravnih osoba na sređivanje imovinsko- pravnih odnosa ● savjetovanje građana o načinu rješavanja (koracima) imovinskopravnih odnosa ● rješavanje imovinsko pravnih odnosa nad nekretninama u vlasništvu grada te poduzeća i ustanova u vlasništvu grada ● rješavanje imovinsko pravnih odnosa nad nekretninama u vlasništvu RH
NOSITELJ Grad Donji Miholjac, lokalno stanovništvo, vlasnici nekretnina na području Grada
IZVORI FINANCIRANJA
Grad Donji Miholjac, RH
MJERA 2 2P3-M2 Izrada prostorno- planske dokumentacije
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je kvalitetno upravljanje prostorom, a svrha usklađenost prostorno-planske dokumentacije s potrebama razvoja Grada Donjeg Miholjca uvažavajući standarde zaštite okoliša.
OPIS/ SADRŽAJ
U sklopu ove mjere provodit će se aktivnosti izrade nove i ažuriranja postojeće prostorno planske dokumentacije u skladu s potrebama razvoja.
103
NOSITELJ Grad Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
Mjere ruralnog razvoja, Mjera 7.1 Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i naselja u ruralnim područjima, Grad Donji Miholjac
PRIORITET 4: Gospodarenje otpadom
MJERA 1 2P4-M1 Stvaranje uvjeta za kvalitetno zbrinjavanje otpada
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je stvoriti infrastrukturne i institucionalne uvjete koji će omogućiti kvalitetno zbrinjavanje otpada. Svrha ove mjere je stvoriti uvjete za koordinirano provođenje aktivnosti gospodarenja otpadom
OPIS/ SADRŽAJ
Ova mjera uključivat će aktivnosti vezane za fizičku i institucionalnu infrastrukturu neophodnu za kvalitetno funkcioniranje sustava zbrinjavanja otpada. Aktivnosti u sklopu ove mjere uključuju: ● izrada Plana gospodarenja otpadom Grada Donjeg Miholjca sukladno novom Zakonu o održivom gospodarenju otpadom ● veći broj ''Zelenih otoka'' za selektivno prikupljanje otpada s područja grada ● sanaciju divljih odlagališta otpada ● sanaciju deponije „Doroslov“ ● daljnje razvijanje i uporaba reciklažnog dvorišta
NOSITELJ Doroslov d.o.o. za komunalne djelatnosti, Grad Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fondovi EU
MJERA 2 2P4-M2 Podizanje svijesti građanstva o važnosti i prednostima sortiranja otpada
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj je zadovoljavanje propisanih normi u vezi s obvezom sortiranja otpada i provođenja edukativno-informativnih aktivnosti u području gospodarenja otpadom sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom.
OPIS/ SADRŽAJ
U sklopu ove mjere provodit će se edukativno-informativne aktivnosti o načinima, važnosti i prednostima sortiranja i pravilnog gospodarenja otpadom. Te aktivnosti uključivat će: ● edukacije o selektiranju i pravilnom gospodarenju otpadom za djecu u vrtićima i školama ● edukacije o selektiranju i pravilnom gospodarenju otpadom za ostalo građanstvo ● kreiranje i provođenje promidžbene kampanje o implementaciji Plana gospodarenja otpadom
NOSITELJ Doroslov d.o.o. za komunalne djelatnosti, Grad Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fondovi EU, Grad Donji Miholjac
104
PRIORITET 5: Energetska efikasnost i OIE
MJERA 1 2P5-M1 Primjena obnovljivih izvora energije
CILJ I SVRHA MJERE
Ovom mjerom želi se potaknuti veće korištenje obnovljivih izvora energije privatnog i javnog sektora na području Grada Donjeg Miholjca
OPIS/ SADRŽAJ
U sklopu ove mjere poticat će se korištenje OIE i olakšati uvođenje sustava koji koriste OIE. Aktivnosti u sklopu ove mjere uključivat će: ● osmišljavanje i provedbu programa sufinanciranja proizvodnje i korištenja energije iz OIE ● implementaciju obnovljivih izvora u postojeće energetske sustave – npr. postavljanje solarnih ćelija, kolektora za pripremu tople vode, kogeneracija u grijanju
NOSITELJ Gospodarski subjekti, javni sektor, stanovništvo
IZVORI FINANCIRANJA
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fondovi EU
MJERA 2 2P5-M2 Primjena energetski učinkovitih tehnologija
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere jest povećanje energetske učinkovitosti u privatnom i javnom sektoru uvođenjem novih energetski učinkovitih tehnologija.
OPIS/ SADRŽAJ
U sklopu ove mjere provodit će se sljedeće aktivnosti: ● održavanje informativno-edukativnih radionica o prednostima i potencijalnim modelima financiranja uvođenja novih energetsko učinkovitih tehnologija ● poticanje uvođenja novih energetsko učinkovitih tehnologija
NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Poduzetnički inkubator Osvit
IZVORI FINANCIRANJA
Grad Donji Miholjac, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fondovi EU
MJERA 3 2P5-M3- Povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je povećati energetsku učinkovitost u zgradarstvu (privatnom sektoru) na području grada te na taj način povećati energetske, ekonomske i ekološke uštede.
105
OPIS/ SADRŽAJ
Aktivnosti koje će se provoditi kroz ovu mjeru su: ● informativno-edukativne radionice o mjerama energetske učinkovitosti u zgradama ● provođenje energetskih pregleda zgrada/kuća ● poticanje energetske certifikacije zgrada/kuća ● osmišljavanje i provedba programa sufinanciranja projekata uvođenja mjera energetske učinkovitosti u zgradama/kućama
NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
IZVORI FINANCIRANJA
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fondovi EU
PRIORITET 6: Zaštita prirode
MJERA 1 2P6-M1 Definiranje područja zaštite prirode od posebnog interesa
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je definirati sva vrijedna prirodna područja Grada Donjeg Miholjca kako bi se osigurao održivi razvoj grada bez njihovog narušavanja
OPIS/ SADRŽAJ
Aktivnosti u sklopu ove mjere usmjerene su na: ● izradu liste posebno vrijednih prirodnih područja Grada Donjeg Miholjca ● izradu potrebne dokumentacije i pokretanje postupka zaštite posebno vrijednih prirodnih područja ● uvrštenje vrijednih i zaštićenih prirodnih područja od posebnog interesa u prostorno plansku dokumentaciju ● adekvatno korištenje zaštićenih područja i područja od posebnog interesa
NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Turistička zajednica grada Donjeg Miholjca
IZVORI FINANCIRANJA
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fondovi EU, Grad Donji Miholjac
MJERA 2 2P6-M2 Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je očuvati raznolikost krajolika i bioloških vrsta na području grada, posebno zaštićenih područja i vrsta. Svrha mjere je stvoriti preduvjete za provedbu aktivnosti zaštite prirode i upravljanja zaštićenim prirodnim područjima na lokalnoj razini.
106
OPIS/ SADRŽAJ
U sklopu ove mjere provodit će se aktivnosti/projekti zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti kao što su: ● informativno - edukativne radionice za sve dobne skupine i strukture stanovništva ● aktivnosti u vezi s održavanjem i povećanjem brojnosti populacija ugroženih vrsta te očuvanjem i obnovom njihovih staništa ● obnova biljnih vrsta u parku
NOSITELJ Grad Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
Grad Donji Miholjac, EU fondovi, prekogranična suradnja
STRATEŠKI CILJ 3: UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA, RAZVOJ PARTNERSTVA I
MEĐUSEKTORSKA SURADNJA
PRIORITET 1: Razvoj ljudskih potencijala
MJERA 1 3P1-M1 Razvoj formalnog obrazovanja
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj mjere je unaprijediti kvalitetu rada odgojno-obrazovnih institucija svih razina na području Grada Donjeg Miholjca kako bi one bile u mogućnosti odgovoriti na promjene na tržištu rada. Kvalitetna suradnja gospodarskih subjekata i odgojno-obrazovnih institucija doprinijet će kvaliteti obrazovnih programa i njihovoj usklađenosti s potrebama tržišta te učiniti polaznike tih programa konkurentnijima na tržištu rada.
OPIS/ SADRŽAJ
Aktivnosti koje će se provoditi u sklopu ove mjere su sljedeće: ● ustrojavanje visokoškolskih institucija u području dendrologije (suradnja s Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku) i ostalih srodnih područja ● jačanje/usavršavanje ljudskih i materijalnih resursa obrazovnih institucija na svim razinama od vrtića do fakulteta ● prilagodba srednjoškolskih obrazovnih programa potrebama tržišta rada ● razvoj projekta formiranja vježbeničkih tvrtki u srednjoj školi ● profesionalno usmjeravanje učenika osnovnih škola
NOSITELJ Zaposlenici i polaznici odgojno-obrazovnih institucija, gospodarski subjekti, HZZ, Grad Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
Europski socijalni fond, Operativni program ''Učinkoviti ljudski potencijali''
107
MJERA 2 3P1-M2 Razvoj neformalnog obrazovanja (cjeloživotnog)
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je razvoj institucija i programa neformalnog obrazovanja. Svrha je unaprijediti formalno stečeno obrazovanje, znanje i vještine kako bi se ojačale kompetencije i konkurentnost radne snage na tržištu rada.
OPIS/ SADRŽAJ
U sklopu ove mjere provodit će se sljedeće aktivnosti: ●unaprjeđenja kapaciteta pružatelja i organizatora programa neformalnog cjeloživotnog obrazovanja ● prilagodba postojećih i razvoj novih programa cjeloživotnog obrazovanja u skladu s potrebama tržišta za sve skupine ● promicanje cjeloživotnog obrazovanja te podizanje svijesti i stvaranje pozitivnog stava prema učenju i znanju
NOSITELJ Obrazovne institucije, MPC LRA,Poduzetnički inkubator Osvit, udruge civilnog društva, lokalno stanovništvo, HZZ
IZVORI FINANCIRANJA
Europski socijalni fond, Operativni program ''Učinkoviti ljudski potencijali'', HZZ
MJERA 3 3P1-M3 Poticanje obrazovanja
CILJ I SVRHA MJERE
Svrha ove mjere je poticanje obrazovanja u cilju olakšanja stjecanja novih znanja, vještina i sposobnosti.
OPIS/ SADRŽAJ
U sklopu ove mjere provodit će se aktivnosti kao što su: ● stipendiranje učenika i studenata s područja grada Donjeg Miholjca ● subvencioniranje prijevoza za učenike i studente s područja grada Donjeg Miholjca ● subvencioniranje nabavke knjiga za učenike i studente ● sufinanciranje/financiranje darovitih učenika i studenata za odlazak na natjecanja ● subvencioniranje vrtića
NOSITELJ Grad Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
Grad Donji Miholjac
PRIORITET 2: Očuvanje društveno kulturne baštine
MJERA 1 3P2-M1 Održivo upravljanje društveno kulturnom baštinom
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj mjere održivo upravljanje društveno kulturnom baštinom je osigurati dugotrajnu zaštitu društveno kulturnih vrijednosti.
108
OPIS/ SADRŽAJ
Kako bi se ostvario zacrtani cilj ova će mjera uključivati provedbu sljedećih aktivnosti: ● definiranje nositelja upravljanja društvenom kulturnom baštinom Grada Donjeg Miholjca te izradu plana upravljanja društveno-kulturnom baštinom ● obnovu fasada u središtu Donjeg Miholjca ● obogaćivanje muzejskog fundusa otkupom etno predmeta i dokumentacije ● podržavanje programa/projekata vezanih za društveno kulturnu baštinu (npr. očuvanje jezika, kulture, običaja i sl.) ● organizacija glazbenih kampova sa renomiranim predavčima ● organizacijaa likovnih kolonija, kiparskih kolonija, te književnih večeri
NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Centar za kulturu i civilni sektor, Kulturno- umjetnička društva, Turistička zajednica
IZVORI FINANCIRANJA
Europski fond za regionalni razvoj, Ministarstvo kulture
MJERA 2 3P2-M2 Unapređenje sporta
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je unaprijediti ponudu i kvalitetu sportsko – rekreativnih sadržaja i učiniti ih dostupnim svim zainteresiranim građanima.
OPIS/ SADRŽAJ
Ovom mjerom će se bavljenje sportom učiniti dostupno svim zainteresiranim građanima, uključujući osobe treće dobi. Aktivnosti koje će se provoditi u sklopu ove mjere su sljedeće: ● sufinanciranje rada sportskih klubova te poticanje osobito darovitih sportaša ● razvoj novih sportskih i rekreativnih sadržaja namijenjenih svim dobnim skupinama ● uključivanje sportskih i rekreativnih sadržaja u turističku ponudu ● poticanje građana na rekreaciju i bavljenje sportom
NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Zajednica športskih udruga grada Donjeg Miholjca
IZVORI FINANCIRANJA
Grad Donji Miholjac
109
MJERA 3 3P2-M3 Istraživanje kulturno povijesne baštine
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je podržati aktivnosti istraživanja poznatih, a još ne istraženih nalazišta kulturno povijesne baštine te sakupljanje i analiza nematerijalne kulturne baštine na području grada Donjeg Miholjca
OPIS/ SADRŽAJ
Aktivnosti koje će se provoditi u sklopu ove mjere su: ● arheološka istraživanja potencijalnih nalazišta ● sakupljanje i analiza nematerijalne kulturne baštine
NOSITELJ Centar za kulturu i civilni sektor, Grad Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
EU fondovi, Ministarstvo kulture
PRIORITET 3: Unapređenje zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
MJERA 1 3P3- M1 Unapređenje zdravstvenih usluga
CILJ I SVRHA MJERE
Zdravstveni sustav u cjelini, kao i na mikrorazini treba osigurati optimalno očuvanje i unapređenje zdravlja svakog pojedinca i cijele populacije putem mjera unaprđenje zdravlja, zaštite zdravlja, sprečavanja bolesti, liječenja i rehabilitacije oboljelih.
OPIS/ SADRŽAJ
Aktivnosti u sklopu ove mjere odnose se na: ● Uspostavljanje organizacijskog modela na razini primarne zdravstvene zaštite koji će osigurati smanjenje nejednakosti u dostupnosti zdravstvene zaštite i omogućiti kontinuitet zdravstvene zaštite sa dugim razinama zdravstvenog sustava, a prema potrebama lokalne zajednice; ● Unapređenje resursa na primarnoj razini zdravstvene zaštite (ljudski potencijali, prostor, medicinska oprema i slično); ● Unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite uvođenjem suvremenih procedura temeljenih na optimalnim standardima, zasnovanim na znanstvenim dokazima, koji će se postići stalnim poboljšanjem kvalitete usluga; ● Uključivanje lokalne zajednice u brizi za zdravlje i prepoznavanju i/ili otklanjanju faktora rizika iz lokalne zajednice koje utječu na zdravlje stanovništva; ● Podizanje svijesti o koristima primarne zdravstvene zaštite na sve čimbenike koji sudjeluju u procesu pružanja zdravstvene zaštite; ● Organizacija viših oblika zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite (specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita); ● Organizacija palijativne skrbi sa stacionarnim liječenjem; ● Promicanje zdravog načina života; ● Unapređenje zdravstvene zaštite djece, osoba s invaliditetom, starijih osoba i socijalno ugroženih građana, te ● Razvoj institucionalnih i izvaninstitucionalnih oblika pružanja zdravstvenih usluga. Sukladno navedenim mjerama, strategija razvitka bi obuhvaćala djelovanje na tri razine: 1) Postavljanje težišta zdravstvene zaštite na uklanjanje zdravstvenih rizika
110
koji se mogu spriječiti i promicanje zdravijih načina življenja; 2) Unapređenje kvalitete i dostupnosti liječenja bolesti, te 3) Teritorijalnu, vremensku i ekonomsku dostupnost zdravstvene zaštite.
NOSITELJ Dom zdravlja Donji Miholjac, Grad Donji Miholjac
IZVORI FINANCIRANJA
Ministarstvo zdravlja, Europski socijalni fond, Osječko baranjska županija
MJERA 2 3P3-M2 Unapređenje socijalnih usluga
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je modernizacija postojećih i razvoj novih socijalnih usluga, poboljšanje uvjeta i kvalitete života socijalno marginaliziranih skupina te njihovo uspješno integriranje u gospodarski i društveni život.
OPIS/ SADRŽAJ
Aktivnosti u sklopu ove mjere bit će: ● širenje mreže postojećih socijalnih usluga kroz razvoj novih inovativnih socijalnih usluga ● jačanje ljudskih kapaciteta pružatelja socijalnih usluga ● pristup javnim uslugama osobama s invaliditetom ● kreiranje programa za poboljšanje uvjeta i kvalitete života marginaliziranih skupina ● poticanje volontiranja u području socijalnih usluga ● izgradnja/modernizacija staračkih domova
NOSITELJ Gradsko društvo Crvenog križa, Centar za socijalnu skrb
IZVORI FINANCIRANJA
Europski socijalni fond, Ministarstvo socijalne politike i mladih
PRIORITET 4: Jačanje uloge OCD-a u društveno ekonomskom razvoju
MJERA 1 3P4-M1 Unapređenje znanja i vještina organizacija civilnog društva
CILJ I SVRHA MJERE
Svrha ove mjere je jačanje znanja i vještina članova OCD-a potrebnih za rad i provedbu programa važnih za društveno ekonomski razvoj Donjeg Miholjca te organizacija, provedba programa, unaprjeđenje znanja i vještina građana
OPIS/ SADRŽAJ
U sklopu ove mjere povodit će se sljedeće aktivnosti: ● financijsko podupiranje programa OCD-a vezanih za organizaciju programa neformalnog obrazovanja ● jačanje kapaciteta članova OCD-a u područjima: upravljanje organizacijama civilnog društva, prikupljanje financijskih sredstava za rad, računovodstvo organizacija civilnog društva, priprema projekata, upravljanje projektom
111
NOSITELJ Grad Donji Miholjac, MPC LRA, Centar za kulturu i civilni sektor, DUGA
IZVORI FINANCIRANJA
Grad Donji Miholjac, Europski socijalni fond
MJERA 2 3P4-M2 Poticanje i razvoj vođenja socijalnog dijaloga u društvu
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je razvoj i poticanje vođenja socijalnog dijaloga između lokalne vlasti, poslodavaca i radnika. Svrha mjere je osnivanje Gospodarsko socijalnog vijeća
OPIS/ SADRŽAJ
Aktivnosti u sklopu ove mjere uključivat će: ● radionice jačanja znanja i vještina u vođenju socijalnog dijaloga ● jačanje svijesti sudionika radionica o značaju civilnog društva i demokracije ● osnivanje Gospodarsko-socijalnog vijeća
NOSITELJ Udruga DUGA, Grad Donji Miholjac, HUP
IZVORI FINANCIRANJA
Europski socijalni fond, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, HZZ
MJERA 3 3P4-M3 Poticanje i razvoj socijalnog poduzetništva
CILJ I SVRHA MJERE
Razvojem socijalnog poduzetništva povećava se financijska stabilnost organizacija civilnog društva. Djelatnost socijalnog poduzetništva uvijek je u skladu i sinergiji s vizijom i misijom organizacije, a sav ostvareni profit koristi se za projekte, programe i rad organizacije. Cilj ove mjere je potaknuti organizacije civilnog društva na uključivanje u socijalno poduzetništvo
OPIS/ SADRŽAJ
U sklopu ove mjere provodit će se sljedeće aktivnosti: ● razvijanje i implementiranje obrazovnih sadržaja vezanih za pokretanje i bavljenje socijalnim poduzetništvom ● razvijanje infrastrukture za brži razvoj socijalnog poduzetništva ● uključivanje mjere socijalnog poduzetništva u sustav potpora za MSP ● stručna i administrativna pomoć pri dobivanju potpora i subvencija za pokretanje i/ili bavljenje socijalnim poduzetništvom
NOSITELJ MPC LRA, Poduzetnički inkubator Osvit
IZVORI FINANCIRANJA
Europski socijalni fond, nadležno ministarstvo
112
MJERA 4 3P4-M4 Razvoj partnerstva između grada, gospodarstva i građana
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj ove mjere jest nastavak i unaprjeđenje suradnje javnog, privatnog i civilnog sektora Grada Donjeg Miholjca s konačnom svrhom promicanja gospodarskog i sveukupnog društvenog razvoja grada.
OPIS/ SADRŽAJ
U cilju maksimalizacije pozitivnih učinaka rada javnog, privatnog i civilnog sektora na društvo u cjelini nameće se potreba unaprjeđenja međusobnog partnerstva i suradnje navedene tri sfere. U provođenju aktivnosti u sklopu ove mjere naglasak će se staviti na: ● educiranje predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora o potencijalnim oblicima međusobne suradnje navedenih sektora ● provođenje edukacija usmjerenih na razvoj koncepta projektne suradnje ●uspostavu suradnje te zajedničko koncipiranje projektnih ideja i prijedloga sukladno razvojnim prioritetima grada ● provedbu zajedničkih projekata javnog, privatnog i civilnog sektora
NOSITELJ Grad Donji Miholjac, MPC LRA, DUGA
IZVORI FINANCIRANJA
Europski socijalni fond, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, HZZ
MJERA 5 3P4-M5 Poticanje razmjene znanja i zajedničkog korištenja kapaciteta
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj mjere je poticanje suradnje između javnog, privatnog i civilnog sektora kroz razmjenu znanja i zajedničko korištenje kapaciteta u provođenju aktivnosti od općeg interesa. Navedeno se prije svega odnosi na ukupni ljudski kapital odnosno bazu znanja predmetnih sektora, ali isto tako i na ostale kapacitete (infrastrukturne odnosno prije svega prostorne) koje je potrebno zajednički koristiti i međusobno razmjenjivati. Svrha mjere jest optimalizacija pozitivnog utjecaja javnog, privatnog i civilnog sektora na širu društvenu zajednicu
OPIS/ SADRŽAJ
U okviru mjere će se provoditi sljedeće aktivnosti: ● poticanje međusektorske suradnje u segmentu organizacije i održavanja različitih manifestacija i događanja (unapređenje organizacije postojećih manifestacija te razvoj novih manifestacija) ● poticanje međusektorske razmjene znanja i iskustva (održavanje edukacija, okruglih stolova itd.) ● poticanje i podrška zajedničkom korištenju infrastrukturnih kapaciteta i opreme za aktivnosti od javnog značaja
NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Centar za kulturu i civilni sektor
IZVORI FINANCIRANJA
Europski socijalni fond, Grad Donji Miholjac
113
MJERA 6 3P4-M6 Poticanje umrežavanja dionika civilnog društva
CILJ I SVRHA MJERE
Svrha ove mjere ogleda se u činjenici postojanja izražene potrebe za unapređenjem suradnje između organizacija civilnoga društva (OCD) s područja grada, ali isto tako i s OCD-ima šireg područja, a u cilju njihovog osnaživanja.
OPIS/ SADRŽAJ
U okviru mjere poduzet će se sljedeće aktivnosti: ● promicanje suradnje i umrežavanja organizacija civilnog društva na lokalnoj i regionalnoj razini (uspostava koordinacije srodnih organizacija civilnog društva) ● organiziranje i održavanje informativnih i edukativnih radionica o načinima i mogućnostima povezivanja organizacija civilnog društva i aktivnog uključivanja građanstva u rad OCD-a
NOSITELJ MPC LRA, Grad Donji Miholjac, DUGA, Centar za kulturu i civilni sektor
IZVORI FINANCIRANJA
Europski socijalni fond, Grad Donji Miholjac
MJERA 7 3P4-M7 Poticanje volonterstva
CILJ I SVRHA MJERE
Podržavajući lokalne organizacije civilnoga društva i pružajući im podršku da doprinesu razvoju lokalnih zajednica u okviru kojih djeluju, poslovni sektor pomaže sveukupnom društveno-ekonomskom razvoju. Poticanjem volonterstva. Cilj mjere je unaprijediti postojeće i razviti nove učinkovite mehanizme za unaprjeđenje volonterstva u okruženju Grada Donjeg Miholjca donošenjem i provođenjem poticajnih mjera od strane države, poslovnog sektora, obrazovnih institucija.
OPIS/ SADRŽAJ
Aktivnosti koje će se provoditi u sklopu ove mjere su: ● povećati vidljivost i prepoznatljivost vrijednosti volonterskoga rada kroz medije, uz naglasak na promociji primjera dobre prakse ● razvijati i osmisliti kvalitetne volonterske programe, koji uključuju sve elemente menadžmenta volontera te koji će odgovoriti na različite motivacije i interese različitih kategorija stanovništva ● uspostaviti i razviti mehanizme motiviranja i uključivanja mladih u volonterske aktivnosti ● povećati učestalost volontiranja koja se manifestira kroz broj volonterskih sati svih kategorija stanovništva ● uspostaviti učinkovite mehanizme praćenja volonterskih aktivnosti u Hrvatskoj ● uvesti sadržaje o volonterskom radu u obrazovne institucije.
NOSITELJ OCD, Grad Donji Miholjac, DUGA
IZVORI FINANCIRANJA
Europski fondovi, Grad Donji Miholjac
114
PRIORITET 5: Unapređenje međunarodne suradnje
MJERA 1 3P5-M1 Suradnja sa gradovima prijateljima
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj uspostave i unapređenja suradnje s gradovima prijateljima jest stvaranje uzajamnog povjerenja te uspostava suradničke partnerske mreže s institucijama i subjektima prijateljskih gradova koja će služiti kao osnova za pripremu i provedbu zajedničkih aktivnosti i razvojnih projekata.
OPIS/ SADRŽAJ
Aktivnosti koje će se provesti u okviru mjere uključuju: ● promicanje suradnje s drugim gradovima (uspostava novih sporazuma o suradnji i unapređenje postojećih) ● organizaciju susreta i razmjena građana s gradovima prijateljima (posjete delegacija gradova, razmjene i putovanja učenika, studenata, umirovljenika itd.) ● razmjenu iskustava i najbolje prakse u područjima od interesa lokalnih zajednica (gospodarstvo, turizam, ekologija, financiranje, razvoj infrastrukture, socijalna skrb itd.) ● koncipiranje, pripremu i provedbu zajedničkih razvojnih projekata s gradovima prijateljima
NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Turistička zajednica grada Donjeg Miholjca
IZVORI FINANCIRANJA
Grad Donji Miholjac, EU fondovi, prekogranična suradnja
MJERA 2 3P5-M2 Poticanje prekogranične i transnacionalne suradnje
CILJ I SVRHA MJERE
Cilj mjere je jačati prekograničnu i transnacionalnu suradnju dionika regionalnog razvoja Grada Donjeg Miholjca. Svrha ove mjere je razmjena iskustava i najboljih praksi te zajedničko rješavanje istovjetnih problema kroz projekte članova lokalne zajednice (Grada Donjeg Miholjca, organizacija civilnog društva, gospodarskih subjekata i sl.)
OPIS/ SADRŽAJ
U sklopu ove mjere značajna pozornost posvetit će se provođenju sljedećih aktivnosti: ● promicanju suradnje s drugim gradovima (uspostava novih suradnji i unapređenje postojećih) ● poticanju suradnje s pripadnicima hrvatskog naroda u drugim državama ● korištenju resursa lokalnog stanovništva na privremenom radu i boravku u stranim zemljama za uspostavljanje prijateljskih i gospodarskih odnosa ● razmjeni iskustava i najbolje prakse u područjima od interesa za lokalne zajednice (gospodarstvo, turizam, ekologija, financiranje, razvoj infrastrukture, socijalna skrb itd.) ● razvoju i provedbi prekograničnih i transnacionalnih projekata iz raznih područja i sektora djelovanja
NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Turistička zajednica grada Donjeg Miholjca
IZVORI FINANCIRANJA
Grad Donji Miholjac, EU fondovi
115
6. USKLAĐENOST STRATEGIJE RAZVOJA GRADA DONJEG MIHOLJACA S
DRUGIM STRATEGIJAMA I STRATEŠKIM DOKUMENTIMA
Razvoj na lokalnoj razini ne događa se u izolaciji. Prepoznavanje i uvažavanje šireg planskog
konteksta ključan je element koncipiranja svakog razvojnog plana. Širi planski kontekst ove Strategije
razvoja su županijski razvojni planovi i strategije, nacionalni razvojni planovi i strategije (kako
sektorski, tako i cjelokupni) te politike, strategije i programi EU-a. Prilikom pripreme Strategije
razvoja grada Donjeg Miholjca za razdoblje 2015. – 2020. vodilo se računa o njezinoj usklađenosti s
navedenim širim okvirom, osobito u segmentu utvrđivanja strateških ciljeva i prioriteta koji su
konkretizirani na način da slijede opći smjer zadan ciljevima i prioritetima RH i EU.
Kod utvrđivanja ciljeva i prioriteta Strategije razvoja Grada Donjeg Miholjca posebice se uzimala u
obzir usklađenost s ciljevima i prioritetima na višoj razini, dakle ciljevima i prioritetima Osječko-
baranjske županije, RH i EU.
6.1. Usklađenost sa Županijskom razvojnom strategijom Osječko- baranjske županije i razvojnom strategijom LAG-a
Kako bi se osigurala usklađenost sa strateško planskim dokumentom višeg reda, kod planiranja
strateških ciljeva razvoja Grada Donjeg Miholjca u razmatranje su uzeti ciljevi Županijske razvojne
strategije Osječko-baranjske županije. Usklađenost ovih dvaju strateških dokumenta vidljiva je u
tablici.
Tablica 28. Usklađenost sa županijskom razvojnom strategijom Osječko-baranjske županije
Županijska razvojna strategija Osječko-baranjske županije 2011.-2013. godine
Strategija razvoja Grada Donjeg Miholjca 2015.-2020. godine
CILJ 1: Održivi razvoj i unapređenje prostora STRATEŠKI CILJ 2: Unapređenje infrastrukture, prostorno planiranje i zaštita okoliša
CILJ 2: Razvoj konkurentnog gospodarstva STRATEŠKI CILJ 1: Stvaranje konkurentnog gospodarstva
CILJ 3: Razvoj ljudskih resursa i kvalitetno zadovoljavanje javnih potreba građana
STRATEŠKI CILJ 3: Unapređenje kvalitete života, razvoj partnerstva i međusektorska suradnja
116
Tablica 29. Usklađenost Lokalne razvojne strategije LAG-a s Lokalnom razvojnom strategijom grada Donjeg Miholjca.
Lokalna razvojna strategija LAG-a Karašica 2013.-2014. godine
Lokalna razvojna strategija Grada Donjeg Miholjca 2015.-2020. godine
STARATEŠKI CILJ 1. Održivi razvoj konkurentne poljoprivrede i prehrambene industrije
STRATEŠKI CILJ 1: Stvaranje konkurentnog gospodarstva
STRATEŠKI CILJ 2. Razvoj gospodarstva i poduzetništva
STRATEŠKI CILJ 1: Stvaranje konkurentnog gospodarstva
STRATEŠKI CILJ 3. Razvoj ruralnog turizma i očuvanje prirodne i kulturne baštine
STRATEŠKI CILJ 2: Unapređenje infrastrukture, prostorno planiranje i zaštita okoliša
STRATEŠKI CILJ 4. Razvoj društvenog kapitala i unapređenje kvalitete života
STRATEŠKI CILJ 3: Unapređenje kvalitete života, razvoj partnerstva i međusektorska suradnja
6.2. Usklađenost s nacionalnim razvojnim ciljevima
Strateški ciljevi, prioriteti i mjere Strategije razvoja Grada Donjeg Miholjca komplementarni su s
relevantnim nacionalnim strateškim dokumentima:
● Strategijom ruralnog razvoja RH 2008.-2013.
Tablica 30. Usklađenost Strategije ruralnog razvoja RH sa Lokalnom razvojnom strategijom Grada Donjeg Miholjca
Strategija ruralog razvoja RH 2008.-2013. Lokalna razvojna strategija Grada Donjeg Miholjca 2015.-2020. godine
STRATEŠKI CILJ 1: Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora
STRATEŠKI CILJ 1: Stvaranje konkurentnog gospodarstva
STRATEŠKI CILJ 2: Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa
STRATEŠKI CILJ 2: Unapređenje infrastrukture, prostorno planiranje i zaštita okoliša
STRATEŠKI CILJ 3: Poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva
STRATEŠKI CILJ 3: Unapređenje kvalitete života, razvoj partnerstva i međusektorska suradnja
STRATEŠKI CILJ 4: Poboljšanje učinkovitosti institucijskog okruženja
STRATEŠKI CILJ 1: Stvaranje konkurentnog gospodarstva STRATEŠKI CILJ 3: Unapređenje kvalitete života, razvoj partnerstva i međusektorska suradnja
117
7. PLAN PROVEDBE LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA DONJEG
MIHOLJCA 2015.-2020. GODINE.
Planiranje i provedba lokalne razvojne politike organizira se na više razina javne vlasti. Prva je
razina središnjih tijela državne uprave usmjerenih na stvaranje okvira i poticanje ravnomjernog
razvoja cijelog teritorije RH, druga je regionalna/županijska razina orijentirana na stvaranje okvira i
poticanje razvoja regije, a treću razinu predstavljaju jedinice lokalne samouprave usmjerene na razvoj
lokalnog područja. Središnja je razina odgovorna za sveukupnu viziju razvoja i aktivno vođenje u
ostvarenju ciljeva razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini. Regionalna i lokalna razina zadužene su za
usmjeravanje vlastitog razvoja prema ostvarivanju vlastitih specifičnih ciljeva, ali i sveukupnih
razvojnih ciljeva Osječko- baranjske županije i Republike Hrvatske. U svrhu uspješne provedbe LRS
Grada Donjeg Miholjca te postizanja postavljenih strateških ciljeva važno je postići suradnju svih
razina (središnje, regionalne i lokalne) te isto tako i suradnju svih dionika na lokalnoj razini.
7.1. Provedba Lokalne razvojne strategije Grada Donjeg Miholjca
Provedba LRS Grada Donjeg Miholjca, odnosno projekata u okviru LRS u najvećoj je mjeri u
nadležnosti javnog sektora. Međutim, kako bi se ostvarile postavljena vizija i strateški ciljevi razvoja,
nužna je suradnja javnog, privatnog i civilnog sektora.
Ključnu ulogu u provedbi LRS ima grad, odnosno njegova upravna tijela. Grad Donji Miholjac usvaja
LRS te nakon usvajanja redovito, razmatrajući godišnja i druga izvješća, prati njezinu provedbu.
Planskim dokumentima koje donosi, grad osigurava provedbu LRS te poduzima mjere/aktivnosti iz
svoje nadležnosti kako bi se što uspješnije implementirale sve postavljene razvojne mjere.
Gradonačelnik usklađuje aktivnosti svih dionika provedbe LRS donošenjem provedbenih akata,
predlaganjem mjera njezine provedbe, nadzorom nad izvršenjem tim mjera, sudjelovanjem u
postupku rangiranja razvojnih projekata te izvještavanjem Gradskog vijeća o provedbi i rezultatima
provedbe. U okviru svoga djelokruga rada upravna tijela Grada prate provedbu, pripremaju i provode
gradske razvojne projekte te obavljaju i druge poslove od važnosti za provedbu LRS Grada Donjeg
Miholjca koji su im propisima ili aktima gradskih tijela povjereni.
Kako bi se ostvarili sinergijski efekti u Radnu skupinu za izradu LRS uključeni su predstavnici javnog,
privatnog i civilnog sektora, koji su svojim inputima kao savjetodavno tijelo doprinijeli izradi što
realnijeg pregleda stanja, postavljanju vizije, ciljeva, prioriteta i mjera za razvoj Grada Donjeg
Miholjca te indikatora za ostvarenje mjera. Jedna od osnovnih uloga Radne skupine predstavlja i
jačanje prepoznatljivosti LRS kao referentnog dokumenta u planiranju razvojnih aktivnosti na razini
grada, među svim dionicima.
Dionici iz javnog sektora imaju ključnu ulogu u pripremi i provedbi projekata iz područja svojeg
djelovanja. Javni sektor uključuje grad i institucije, odnosno organizacije javnog sektora s područja
grada Donjeg Miholjca kao što su škole, vrtići, poduzetnički centar, komunalno poduzeće i sl.
Značajani dionici u izradi LRS su i organizacije civilnog društva, čije polje interesa predstavljaju svi
segmenti društva, a prvenstveno područje ljudskih prava, zaštite prirodne i kulturne baštine te
razvoja ljudskih resursa. Svojim proaktivnim djelovanjem organizacije civilnog društva doprinose
kvaliteti života područja na kojem djeluju te kvalitetnim radom u suradnji s ostalim dionicima razvoja
118
mogu utjecati na dotok dodatnih sredstava iz drugih regija, nacionalnih i EU fondova na područje
grada kako bi se na taj način financirale inicijative iz područja njihovog djelovanja, a u cilju ukupnog
lokalnog razvoja.
Treći važan dionik lokalnog razvoja jest privatni sektor koji predstavlja okosnicu ekonomskog razvoja.
Privatni sektor je glavni pokretač kreiranja radnih mjesta i blagostanja. Svrha je Strategije razvoja
stvoriti preduvjete za što kvalitetnije djelovanje privatnog sektora, što se prvenstveno ostvaruje
djelovanjem javnog sektora (obrazovnog sustava, sustava tržišta rada, podršku kroz razne programe
edukacije i poticaja, osiguravanje infrastrukture itd.). Zbog navedenog razloga sudjelovanje dionika iz
privatnog sektora u pripremi i provedbi LRS od izrazite je važnosti.
U tablici 28. dan je pregled uloga i odgovornosti pojedinih organizacija i skupina u provedbi LRS grada
Donjeg Miholjca. Uloge su podijeljene u 3 skupine: pregled trenutačnih djelovanja, uloga i
odgovornosti u implementaciji LRS, vremenski okviri i potrebni resursi.
Tablica 31. Uloge i odgovornost pojednih organizacija i skupina u provedbi Lokalne razvojne strategije Grada Donjeg Miholjca
ORGANIZACIJA PREGLED TRENUTAČNIH
DJELOVANJA
ULOGA I ODGOVORNOSTI U
IMPLEMENTACIJI LRS
GRADONAČELNIK I
GRADSKO VIJEĆE
Imenovana formalna radna
skupina.
Usvaja nacrt i konačnu verziju LRS upravlja
provedbom i vrednovanjem rezultata
MIHOLJAČKI
PODUZETNIČKI
CENTAR, LRA
Nositelj u procesu izrade Lokalne
razvojne strategije.
Pružanje potpore organizacijama u gradu u
pripremi projekata
FORMALNA RADNA
SKUPINA Sudjeluje u izradi LRS
Savjetodavno tijelo. Dokument LRS-a i projekti
u sklopu LRS zahtijevat će pisani osvrt i
procjenu prije no što budu predočeni
Gradskom vijeću
PRIVATNI SEKTOR
Niska razina koordinacije.
Potrebno veće uključivanje u
prioritetne razvojne projekte.
Ključni dionik odgovoran za stvaranje prihoda i
održivih radnih mjesta. Mora dobiti priliku za
iznošenje primjedbi. Uključivanje i
implementacija kroz partnerstvo
CIVILNI SEKTOR
Posjeduju iskustvo u procjeni
potreba zajednice i planiranju
projekata te privlačenju dodatnih
sredstava u grad.
Važni dionici jer mogu biti pokretači lokalnog
gospodarstva i tvorci novih radnih mjesta
JAVNE USTANOVE Ustanovljene s odgovornošću za
pojedine sektore.
Sudjelovanje u privlačenju sredstava iz
fondova; Provedba (i kapitalnih) projekata
119
7.2. Praćenje i izvještavanje
Kako bi se osigurala učinkovita i transparentna provedba LRS Grada Donjeg Miholjca uspostavljen je
sustav praćenja, vrednovanja i izvještavanja o provedbi LRS u skladu s Uputama za izradu i sadržaj
izvješća županija o provedbu županijskih razvojnih strategija Ministarstva regionalnog razvoja i
fondova EU. Sustav praćenja i izvještavanja provjerava postoji li potreba za određenim mjerama, jesu
li dostupni resursi za realizaciju mjera optimalno iskorišteni, potvrđuje do koje mjere su ciljevi
određenih mjera ostvareni, postoji li potreba za korekcijama mjera te osigurava učinkovitu provedbu
i upravljanje.
Praćenje i izvještavanje o provedbi LRS odvijat će se kontinuirano tijekom čitavog razdoblja na koje se
LRS odnosi. Jednom godišnje Radna grupa za provedbu može podnositi izvješća o napretku provedbe
LRS koju će potvrđivati gradonačelnik. Izvješća o napretku sadržavat će informacije o provedenim
aktivnostima/projektima u sklopu strateških mjera, podatke o nositeljima provedbe, utrošenim u
odnosu na planirana financijska sredstva uključujući informacije o njihovim izvorima te ostvarenim
i/ili očekivanim rezultatima provedbe mjera.
U okviru sustava praćenja provedbe, Radna grupa za provedbu koordinirat će prikupljanje, obradu,
analizu i pohranu informacija, podataka i pokazatelja, izraditi ocjenu realizacije ciljeva, prioriteta i
mjera te uspješnosti upravljanja provedbom. Osim samih članova Radne grupe za provedbu, veliku će
ulogu u provedbi LRS imati i svi ostali službenici Grada Donjeg Miholjca, koji će aktivno sudjelovati u
prikupljanju informacija od provoditelja projekata i ostalih aktera lokalnog razvoja dok će
gradonačelnik, između ostalog, biti zadužen za izvještavanje Gradskog vijeća o uspješnosti provedbe
LRS
Uspostavljen sustav praćenja i izvještavanja omogućit će brzo i učinkovito ažuriranje, kako baze
projekta, tako i ostalih dijelova LRS, a u svrhu postizanja očekivanih rezultata.