gpz - kraljevica.hr · 2.1.5.2. popren i elementi trase a. rekonstrukciju ulice podbanj (os1), -...

GPZ građevno projektni zavod d. d. Br. projekta: GP_324_1/15 List br.: 15

građevina: REKONSTRUKCIJA NERAZVRSTANE ULICE PODBANJ U KRALJEVICIRijeka, studeni 2015.

INVESTITOR: PRIMORSKO – GORANSKA ŽUPANIJA GRAD KRALJEVICA Frankopanska 1a, KRALJEVICA

GRAĐEVINA: REKONSTRUKCIJA NERAZVRSTANE ULICE PODBANJ U KRALJEVICI

RAZINA RAZRADE: GLAVNI PROJEKT – I Faza

STRUKOVNA ODREDNICA: GRAĐEVINSKI PROJEKT – PROMETNE POVRŠINE

2.0. TEHNIČKI DIO

Projektant: Zlatko Pavušek, inž.građ.







2.1. TEHNIČKI OPIS

Projektant: Zlatko Pavušek, inž.građ.



2.1. TEHNIČKI OPIS2.1.1. Uvod

Na zahtjev investitora GRADA KRALJEVICE, Frankopanska 1a, izrađen je glavni projekt za rekonstrukciju nerazvrstane Ulice Podbanj u Kraljevici.

Projekt je izrađen za potrebe ishođenja građevinske dozvole za predmetnu građevinu. Projektnim rješenjem planira se rekonstruirati dio nerazvrstane Ulice Podbanj kao I. faza, sa spojem na županijsku cestu 5066, Kraljevica – Oštro, te izvesti pješačku vezu sa šetalištem Vladimira Nazora i kolni prilaz na nerazvrstanu Ulicu Podbanj. S projektiranih asfaltiranih prometnih i pješačkih površina, projektom je obrađena odvodnja oborinskih otpadnih voda s upojnim zdencem lociranim u građ. čestici predmetne nerazvrstane Ulice Podbanj.

Izgradnja ostale komunalne infrastrukture u sklopu prometne površine nije predviđena te nije predmet ovog projekta, ali se investitor kroz posebne uvjete za dobivanje lokacijske dozvole obvezao koordinirati rekonstrukciju Ulice Podbanj sa službama u komunalnim, javnim i ostalim poduzećima vezanim na: • gradnju vodovodnog ogranka, • gradnju kolektora sanitarno – potrošnih voda, • gradnju podzemnih instalacija HEP-a, • gradnju podzemnih instalacija HT-a, • plinske instalacije i sl. Za svaku od navedenih infrastrukturnih građevina, ako se za to ukaže potreba, investitor će naručiti izradu izvedbenih projekata. Projektno rješenje u glavnom projektu izrađeno je u skladu s odredbama PPU Grada Kraljevice, SN PGŽ Br. 13/11 pročišćeni tekst.

2.1.2. Postojeće stanje

Postojeća nerazvrstana cesta - Ulica Podbanj u Kraljevici ima spoj na županijsku cestu Oštro - Kraljevica. Obzirom na karakteristiku predmetne ceste i njen položaj u široj prometnoj mreži, predmetna nerazvrstana cesta – ulica, ima lokalni karakter te služi kao prometnica do naselja Podbanj. To je u naravi dotrajala jednoslojna asfaltirana površina, bez adekvatne tucaničke podloge. Nekvalitetna i mjestimično znatno oštećena površina ne jamči nesmetano odvijanje prometa. Oborinske vode se nekontrolirano disperziraju u okolni teren. U neravninama se zadržava voda, što uzrokuje propadanje ceste. Rubovi kolnika su nepravilni i oštećeni uslijed djelovanja erozije. Cesta ima širinu kolnika cca 3,00 m a trup ceste je u razini okolnog postojećeg terena. Tlocrtni elementi trase ceste nisu primjereni ovom rangu prometnice, što znači da cesta ima nedovoljnu širinu u pravcu i zavoju, horizontalni radijusi zavoja su mali i bez prijelaznica s nedovoljnom širinom u zavoju (bez proširenja), te ne zadovoljava potrebama prometa koji se njome odvija. Cesta je u funkciji pristupa građevnh čestica, na kojima su izgrađeni stambeni objekti, na javno prometnu površinu - cestu Oštro - Kraljevica. Duž ceste nema nogostupa. Uzdužni profil je nepravilan i sa dosta lomova nivelete. Oborinska odvodnja je omogućena uzdužnim i poprečnim nagibom kolnika s nekontroliranim ispuštanjem u okolni teren.

Izgrađenost stambenih jedinica s obiju strana predmetne ceste predpostavlja prisutnost individualnih podzemnih instalacija komunalnog opremanja.

U cilju osiguranja stalnog napajanja korisnika komunalnim uslugama, projektant je zatražio i dobio potrebne podatke od služba koje pružaju komunalnu uslugu potrošačima.

Iz situacijskog prikaza u listu br. 5/13, vidljive su podzemne i nadzemne instalacije, za koje je temeljem dobivenih uvjeta potrebno obaviti izmiještanje dogradnju i rekonstrukciju. Navedene rekonstrukcije i prelaganja prikazane su u stavkama troškovnika.



Položaji kućnih individualnih priključaka nisu urisani u karte ali se mogu identificirati na terenu, što je osobito važno da se kod izgradnje trase ulice o njima vodi briga kako ne bi došlo do oštećenja.

Stanje lokacije predviđene za rekonstrukciju nerazvrstane ulice vidljivo je na situaciji.

2.1.3. Geodetske podloge i podaci

Podloga za izradu glavnog projekta bila je odgovarajuća geodetska podloga. Podloga je data u digitalnom zapisu.Temeljem tih podataka računalnim programom izrađeni su terenski podaci uzdužnih i poprečnih profila postojeće nivelete trase. Svi projektni elementi dostupni su u digitalnom formatu i za potrebe iskolčenja dati su u apsolutnim koordinatama.

2.1.4. Građevinska čestica

Građevinska čestica predmetne građevine - I Faze formira se od k.č. 3211/2, 3212/5 i 3212/4 u K.O. Kraljevica.

2.1.5. Projektno rješenje

Projektno rješenje rekonstrukcije nerazvrstane Ulice Podbanj, I. faza uključuje slijedeće zahvate:

A. Rekonstrukciju Ulice Podbanj (OS1), s karakterističnim poprečnim profilom - Širina kolnika: 2 x 2,75 m (ukupno 5,50 m) u pravcu, - Širina pločnika (nogostupa) 1,50 m (obostrano), Poprečni nagib kolnika u pravcu: 2,50 %.

� izgradnja parkirališta za 10 (deset) osobnih vozila, � izgradnja oborinske kanalizacije s upojnim zdencem, � izvedba nove kolničke konstrukcije od asfaltbetonskog kolničkog zastora na cijelom

zahvatu. B. Pješački prilaz – Šetalište Vladimira Nazora (OS3) do spoja s nerazvrstanom Ulicom

Podbanj, - širina prilaza 2 x 1,50 m, - betonska podloga, kao završni sloj.

C. Kolni prilaz (OS4) do spoja s nerazvrstanom Ulicom Podbanj. - Širina kolnika: 2 x 2,75 m (ukupno 5,50 m) u pravcu, - Širina pločnika (nogostupa): 1,50 m (jednostrano).

� izvedba armirano – betonskog potpornog zida visine 1,90 m (mjereno od dna temelja) � izvedba nove kolničke konstrukcije od asfaltbetonskog kolničkog zastora

2.1.5.1. Horizontalni elementi trase Prometna površina obrađena je sa tri trase:

A. Rekonstrukciju Ulice Podbanj (OS1), • od spoja s postojećom županijskom cestom Kraljevica – Oštro od profila 2 – profila 13

- Trasa počinje s profilom 2 na stacionaži 0 + 007,729 m, a završava s profilom 13 + 1,380 m, ukupne duljine od 151,95 m. Rekonstrukcija ulice ima jedan vodoravni zavoj.

B. Pješački prilaz – Šetalište Vladimira Nazora (OS3) • od spoja s nerazvrstanom Ulicom Podbanj od profila 41 – 43

- Trasa počinje s profilom 41 na stacionaži 0 + 000,000 m, a završava s profilom 43 na stacionaži 0 +028,218 m, ukupne duljine od 28,22 m. C. Kolni prilaz (OS4) do spoja s nerazvrstanom Ulicom Podbanj. • od spoja s nerazvrstanom Ulicom Podbanj od profila 51 – 55



• - Trasa počinje s profilom 51 na stacionaži 0 + 000,000 m, a završava s profilom 55 na stacionaži 0 +030,431 m, ukupne duljine od 30,43 m. Kolni prilaz ima jedan vodoravni zavoj.

2.1.5.2. Poprečni elementi trase

A. Rekonstrukciju Ulice Podbanj (OS1), - Normalni profil čini kolnik 2 x 2,75 m (ukupno 5,50 m) u pravcu. - Kod profila 4 i 5 s desne strane kolnika izvodi se parkirna površina za 10 vozila, dimenzija

parkirnog mjesta 2,50 x 5,50 m. - Širina pločnika (nogostupa) iznosi 1,50 m (obostrano), s poprečnim nagibom prema kolniku od 2,00 %. - Rubovi kolnika ceste obrađeni su tipskim betonskim rubnjacima dim. 25/100 cm.

Visina vrha rubnjaka u odnosu na niveletu ceste iznosi 12 cm. - Poprečni nagib prometnih površina je jednostrešan i iznosi 2,50%. - Od profila 2 – 13 s lijeve i 12 s strane ceste izvodi se parapetni kameno – betonski zid

dimenzija 0,40 x 0,60 m, s betonskim iznadtemeljnim zidom i temeljem dim. 0,40 x 0,50 m.

B. Pješački prilaz – Šetalište Vladimira Nazora (OS3) - Normalni profil čini pješačka površina širine 3,00 m s betonskim stubištem na spoju s pločnikom nerazvrstane Ulice Podbanj. - Površina pješačkog prilaza izvodi se betonom C16/20. Pješačka je površina rubno

obrađena s betonskim temeljnim i iznadtemeljnim zidom, zavisno o konfiguraciji terena. Betonska je konstrukcija dimenzija 0,50 x 0,50 i 0,50 x 1,00 m.

C. Kolni prilaz (OS4) do spoja s nerazvrstanom Ulicom Podbanj. - Normalni profil čini kolnik 2 x 2,75 m (ukupno 5,50 m) u pravcu. - Pločnik u širini 1,50 m postavljen je obostrano uz kolnik, koji je prema pločniku obrubljen

tipskim betonskim rubnjacima. - Na cijeloj duljini trase kolnog prilaza se zbog uvjeta uzdužnog i poprečog nagiba terena

izvode arm. – betonski potporni zidovi s rasteretnom konzolom. Dimenzije stijenki zida su prema statičkom izračunu 0,40 x 1,00 m, za temelj i 0,30 x 1,50 m za vertikalnu stijenku zida. U krunu potpornog zida ugrađuje se tipska čelična ograda za zaštitu pješaka, a prema detalju iz poglavlja 2.12.11 list. 11/13.

2.1.5.3. Vertikalni elementi trase

Novoprojektirane nivelete imaju slijedeće karakteristike: A. Rekonstrukciju Ulice Podbanj (OS1), - Vertikalna geometrija trase županijske ceste Kraljevica – Oštro ostaje nepromijenjena. - Vertikalna geometrija rekonstrukcije na početku trase se uklapa na postojeću kotu

županijske ceste. - Najveći osovinski uzdužni nagib iznosi 7,20%. Rekonstrukcija Ulice Podbanj ima 3 zavoja

s najmanjim radijusom vertikalnog zaobljenja Rmin= 392,30 m. Na nacrtu - list br. 6/13, prikazani su vertikalni elementi uzdužnog profila nivelete

rekonstrukcije Ulice (OS1), u mjerilu 1:1000/100. B. Pješački prilaz – Šetalište Vladimira Nazora (OS3) Na nacrtu - list br. 7/13, prikazani su vertikalni elementi uzdužnog profila nivelete

pješačkog prilaza (OS3), u mjerilu 1:1000/100. C. Kolni prilaz (OS4) do spoja s nerazvrstanom Ulicom Podbanj. - Najveći osovinski uzdužni nagib iznosi 12,00%. Kolni prilaz ima 1 zavoj s radijusom

vertikalnog zaobljenja R = 69,11 m, na spoju s Ulicom Podbanj. Na nacrtu - list br. 7/13, prikazani su vertikalni elementi uzdužnog profila nivelete kolnog

prilaza (OS4), u mjerilu 1:1000/100.



Poprečni, horizontalni i vertikalni elementi trase ceste (OS1) i (OS4) imaju propisanu širinu, nagib, nosivost i radijuse zaokretanja u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03).

Obložno-potporna konstrukcija

Projektnim rješenjem se predviđa izvedba obložno-potporne konstrukcije. Navedena se potporna konstrukcija izvodi na kolnom prilazu (OS4), od profila 52 – 55. Zasjecanje u postojeće tlo obavlja se u stjenovitoj podlozi. Projektom je predviđena izvedba armirno - betonskog zida. Armirano betonski potporni zid visine je ukupno 1,90 m (mjereno do dna temelja) i širine u kruni 0,30 m. U krunu potpornih zidova ugrađuje se tipska čelična ograda. Položaj potpornih zidova vidljiv je u poglavlju 2.12.7 poprečni presjeci, list 7/13. Osnovni podaci za izvedbu potporne konstrukcije koji se odnose na način izvedbe i vrstu materijala prikazan je u statičkom proračunu datom u prilogu 2.3. Dimenzioniranje potporne konstrukcije, kojim je dokazana mehanička otpornost i stabilnost konstrukcije.

2.1.5.4 Konstrukcija kolnika i pločnika Konstrukcija kolnika Prema projektu predviđena je kolnička konstrukcija od asfaltbetonskog kolničkog zastora. Na cijelom zahvatu izvodi se nova kolnička konstrukcija elastičnog tipa:

� trošivi (habajući) sloj od asfaltbetona AC 11 surf 50/70, AG1 M2-E debljine 4 cm � bitumenizirani nosivi sloj AC 22 base 50/70 AG6 M2-E debljine 6 cm � nosivi sloj od nevezanog kamenog materijal veličine zrna 0/63 mm debljine 25 cm. � konstrukcija pločnika sastoji se od 15 cm tucaničke podloge modula stišljivosti ME= 50

MN/m2 i završnog sloja po sistemu sitnozrnatog asfalt-betona AC 8 Surf, debljine 4 cm.

Posteljica se izvodi od miješanog materijala iz iskopa, te u skladu s Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama ima nosivost Ms>35 MPa mjereno kružnom pločomn 30 cm. Određivanje dimenzija pojedinih slojeva te ukupne kolničke konstrukcije izvršeno je prema standardu U.C4.012 . Kolnička konstrukcija prometnica (vatrogasnog pristupa) dimenzionirana je za osovinski pritisak od 10 t. U poglavlju 2.12.11 list br. 11/13 prikazan je detalj konstrukcije kolnika.

2.1.6. Prometno rješenje

Rekonstrukcija nerazvrstane Ulice Podbanj sa spojem na županijsku cestu ŽC5066, Kraljevica – Oštro obrađena je kao kolni priključak u skladu sa pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 95/14.). Spoj pristupne ceste zadržat će se kao poprečni prilaz s kojega su dozvoljena lijeva i desna skretanja prilikom priključenja vozila na županijsku cestu i lijeva i desna skretanja s prostora javne prometne površine županijske ceste na pristupnu cestu. Spoj rubnog traka kolnika javne prometne površine i rubnog traka spoja pristupne ceste je predviđen radijusima R = 6,00 m. Na prostoru priključka rekonstruirane Ulice Podbanj nije dozvoljeno parkiranje. Sva parkirana vozila s prostora okućnica i dvorišta uz cestu se moraju okrenuti unutar svoje građevne parcele i uključiti na javnu prometnu površinu vožnjom unaprijed.

Način uključivanja vozila na javnu prometnu površinu definirano je vertikalnom i horizontalnom prometnom signalizacijom koja je izrađena u skladu s Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10) i Pravilnikom o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (NN 33/05), te Opći tehnički uvjeti za radove na cestama OTU.

U grafičkom crtežu 2.12.4, list, 4/13 (situacija 1:500 – prometno rješenje), prikazana je vodoravna i uspravna prometna signalizacija.



2.1.7. Odvodnja oborinske vode

Odvodnja oborinskih voda s asfaltiranih površina predviđena je izgradnjom kanalizacijskog sustava odvodnje i dispozicijom vode u upojni zdenac. Upojna je građevina locirana na prostoru izvan kolničke konstrukcije, između profila 3 i 4 u cestovnoj čestici. Trasa kolektora izvodi se iz PEHD cijevi DN 400 i DN 315 mm, u duljini oko 140,00 m.

Na projektom predviđenim pozicijama izvode se revizijska arm. – betonska okna. Slivnička okna priključuju se na glavni kolektor cijevima PEHD DN 250 mm, izravno na cjevovod uz pomoć tipskih reduciranih račva ili spajanjem na najbliže revizijsko okno.

Opis i tehničke karakteristike kanalizacijske mreže, kao i pripadajuće građevine (cjevovod, revizijska okna slivnici i upojni zdenac), prikazani su u poglavlju 2.12.3 (situacija građevinsko rješenje 1:250), nacrt – list br.3/13) i detaljima oborinske odvodnje s upojnim zdencem u poglavljima 2.12.12 i 2.12.13, listovi 12/13 i 13/13.

Dimenzije profila cjevovoda i upojnog zdenca dobivene su prema hidrauličkom proračunu (poglavlje 2.4.). Izgradnjom kanalizacijskog sustava odvodnje oborinskih voda omogućit će kvalitetan prihvat oborinskih voda s asfaltiranih površina cestovnog priključka, čime se spriječava nekontrolirano otjecanje vode u okolni teren.

Ovako zatvoreni sustav odvodnje, te izbor materijala omogućuje pravilno funkcioniranje kolektora odvodnje uz njegovu potpunu vodonepropusnost.

Vodonepropusnost cjevovoda s pripadajućim građevinama treba dokazati Uvjerenjem o uspješno obavljenim tlačnim probama.

2.1.8. Mjere zaštite okoliša

Predmetni zahvat u prostoru planiran je na način da se na najmanju mjeru svedu oštećenja prirode. Pokosi nasipa i usjeka ozeleniti će se sijanjem trave. Prilkom gradnje potrebno je upotrebljavati materijale koji nije štetan za ljude i okoliš, a po završetku izgradnje građevine približiti stanje u prirodi onom stanju koje je bilo prije zahvata. Kod gradnje ceste moraju se poštivati mjere zaštite prostora za: - privremeno postavljen kontejner za smještaj rukovoditelja gradilišta, nadzornog inženjera i poslovođu, i parkirnih mjesta, koje ne smiju smetati okolišu, - nakon završetka rekonstrukcije pristupiti otklanjanju kontejnera, otpadnog materijala i građevinskih strojeva

Tehničkim rješenjima, koja su primjenjena u glavnom projektu i opisana u tehničkom opisu,osiguravju se temeljni zahtjevi za građevinu Sukladno Zakonu o gradnji (NN 153/13), glava 2. Temeljni zahtjevi za građevinu. Građevina sa svojim konstruktivnim elementima mora udovoljavati temeljnim zahtjevima za građevinu tokom predviđenog vijeka svog trajanja uz redovita održavanja.Prilikom projektiranja predmetne građevine i izrade ovog glavnog projekta, osigurani su svi temeljni zahtjevi za građevinu u smislu Zakona o gradnji (NN 153/13).

2.1.9. Predviđeni vijek uporabe i uvjeti održavanja

Uz pravilno korištenje i redovito održavanje, predviđeni vijek uporabe predmetne građevine je cca 20 godina, nakon čega je potrebna njezina obnova. Pravilno korištenje pretpostavlja korištenje građevine u njenoj namjeni svim standardnim vozilima, dozvoljenih po vrsti i opterećenjima prema Pravilniku o tehničkim uvjetima za vozila u prometu na javnim cestama (NN 19/93), i Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10). U njima je regulirano osovinsko opterećenje po pojedinim kategorijama prometnica. Sastavni dio ovih uvjeta je i Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih cesta (NN25/98 i 162/98), u kojem su detaljno obrađeni postupci održavanja.



Ciljevi održavanja cesta je spriječavanje propadanja stanja cesta, omogućavanje sigurnog odvijanja prometa, pravilnim održavanjem smanjenje troškova popravaka i naknade oštećenja trećim osobama. Održavanje cesta dijeli se u dvije kategorije:

A. redovito održavanje (nadziranje i pregledi cesta, održavanje kolnika, održavanje sustava za odvodnju, održavanje bankina i bermi s košnjom trave, održavanje usjeka, zasjeka i nasipa, održavanje cestovne opreme i signalizacije, održavanje cestovnih objekata)

B. izvanredno održavanje (ovisno o pregledu stanja oštećenja kolnika, predviđa se obnavljanje i njegovu zamjenu novim slojem, popravak ili zamjenu sustava za odvodnju, što je posebno važno za produljenje uporabe ceste i cestovnih objekata, te povećanje sigurnosti prometa vozila i pješaka).

Nakon izgradnje i primopredaje predmetne građevine, njezino održavanje, i održavanje popratnih građevina na trasi ceste, spada pod nadležnost vlasnika nekretnine.

C. Projektirani vijek uporabe građevina odvodnje je cca 30 godina. Projektirani vijek uporabe uključuje redovito održavanje (čišćenje, popravci, zamjene dijelova....).

Održavanje sustava oborinske kanalizacije s pripadajućim građevinama, nalazi se u djelokrugu obveza vlasnika nekretnine koji treba sustav održavanja povjeriti ovlaštenoj i stručno osposobljenoj tvrtki.

Svako komunalno poduzeće izdaje svoj interni Pravilnik o radu i održavanju kanalizacijskih sustava.

Također se izrađuje i plan provedbenih mjera u slučaju iznenadnih zagađenja voda i operativni plan sustava.

Izvanredno održavanje provodi se zbog osiguranja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa te, uz ostalo, posebno obuhvaća i popravak ili zamjenu sustava za odvodnju.

Projektant:

------------------------------------------ Zlatko Pavušek, inž.građ.

GPZ građevno projektni zavod d. d.

građevina:Rijeka, studeni 2015.





Projektant: Zlatko Pavušek, inž. građ.



PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

Program kontrole i osiguranja kvalitete materijala je izrađen u skladu sa: - Zakonom o gradnji (NN RH br. 175/03.), - Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama (Hrvatske ceste–Zagreb 2001.), te s- važećim hrvatskim normama i propisima u građevinarstvu.

Svi sudionici u građenju: - Investitor, - Projektant, - Izvoditelj, - Nadzorni inženjer i - Revident

dužni su pridržavati se odredaba navedenog zakona. Investitor je dužan: - povjeriti projektiranje, nadzor i građenje osobama registriranim za obavljanje

tih djelatnosti - osigurati stručni nadzor nad građenjem

Izvoditelj radova je po zakonu dužan:

- tako izvoditi radove da se zadovolje svojstva u smislu pouzdanosti, mehaničke otpornosti i stabilnosti, sigurnosti u slučaju požara, zaštite od ugrožavanja zdravlja ljudi, zaštite korisnika od povreda, zaštite od buke i vibracija, toplinske zaštite i uštede energije, zaštite od korozije te svih ostalih funkcionalnih i zaštitnih svojstava.

- ugrađivati materijale, opremu i proizvode predviđene projektom, provjerene u praksi, a čija je kvaliteta dokazana certifikatom proizvoditelja što dokazuje da je kvaliteta određenog proizvoda u skladu s važećim propisima u normama.

- osiguravati dokaze o kvaliteti radova te ugrađenih proizvoda i opreme u skladu s projektom i zakonom.

U cilju osiguranja ispravnog toka i kvalitete građenja Izvoditelj mora na gradilištu posjedovati odgovarajuću dokumentaciju te prema njoj obavljati potrebne radnje kako slijedi: - voditi građevinski dnevnik i građevinsku knjigu - donijeti rješenja o postavljanju odgovornih osoba - izraditi elaborat organizacije gradilišta s primijenjenim mjerama zaštite na radu i

zaštite od požara - izvršiti osiguranje iskolčenja građevina - načiniti dokumentaciju o kvaliteti radova i ugrađenim materijalima i opremi - sastaviti izviješće o ispitivanju betona od strane ovlaštene organizacije prema

programu ispitivanja - sastaviti zapisnik o ispitivanju vodonepropusnosti kanala, cjevovoda i građevina - nabaviti odgovarajuća Uvjerenja o kakvoći (ateste) i uvjerenja za svu ugrađenu

opremu - priložiti rezultate ispitivanja kvalitete - odgovarajuće ateste i uvjerenja - izraditi elaborat izvedenog stanja građevine i katastra instalacija

provesti sva ostala ispitivanja i radnje što nisu navedene, a potrebne su radi osiguranja kvalitete radova te ugrađenog materijala i opreme

-

- - - -



Pri izvedbi radova nužno je osigurati kontrolu kvalitete izvođenja radova. Kontrolu kvalitete radova može provoditi za to registrirano poduzeće ili ustanova.. Programom su navedena kontrolna ispitivanja materijala i radova koja obavlja i osigurava naručitelj radova odnosno Investitor. Tekuća tehnološka ispitivanja dužan je provoditi izvoditelj o svom trošku, a u skladu s vrijedećim Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama (Hrvatske ceste –Zagreb 2001.), te s hrvatskim normama i propisima u građevinarstvu. Dokaze kvalitete (ateste) dužan je predočiti Investitoru. Svi rezultati ispitivanja, izvješća i ocjene pogodnosti materijala i radova moraju biti redovito dokumentirani na gradilištu i dostavljeni na uvid nadzornom inženjeru.

Program je izrađen samo prema stavkama troškovnika ovog građevinskog projekta i odnosi se samo na radove opisane ovim projektom.

- iskolčenje građevine

Investitor zapisnički predaje Izvoditelju ispravno iskolčenje građevine, prema HRN U.E1.010, uključujući i linije espropriacije. Time se izvoditelj obvezuje provoditi stalno održavanje i po potrebi obnovu geodetskih točaka iskolčenja objekta. Izvoditelj je dužan osigurati geodetske točke iskolčenja i postaviti repere za stalnu kontrolu točaka iskolčenja. Točke iskolčenja određuju se u situacijskom i visinskom smislu. Tek nakon postave navedenih geodetskih točaka, Izvoditelj može pristupiti izvedbi pripremnih radova na čišćenju i uređenju terena.

- pripremni radovi

Pripremni radovi obuhvaćaju:

- osiguranje svih prilaznih puteva i granica gradilišta tj. susjednih parcela ili građevina, na način da se niti jednom aktivnošću ne ugrozi život ili prouzroči materijalna šteta na navedenim susjednim entitetima.

- formiranje i ograđivanje površina za odlaganje materijala, opreme i strojeva, te osiguranje manipulativnih površina.

- izvođenje privremenih temelja za dizalice ili postrojenja.

- čišćenje i uređenje terena

Izvoditelj je dužan priložiti vremenski plan izvođenja radova, te predložiti vrijeme završetka radova, koje daje na usvajanje Investitoru. Ukoliko se Investitor ne slaže s predloženim rokom, Izvoditelj je dužan korigirati vremenski plan izvođenja uz pojačani aganžman kapaciteta kojim će moći zadovoljiti traženi rok. Prilikom izrade plana moraju se uzeti u obzir i nepovoljni vremenski uvjeti. Organizaciju gradilišta sa shemom transporta i energetskih priključaka treba dati na uvid i odobrenje Investitoru. Prije početka radova, Izvoditelj je dužan osigurati građevinu kod osiguravajućeg društva i prijaviti ga nadležnoj Građevinskoj inspekciji, te o tome dati Investitoru pismeni dokaz.

Prije početka radova Izvoditelj treba prijaviti početak radova nadležnoj inspekciji rada, a o provođenju zaštite treba izraditi poseban elaborat. Elaborat se ovjerava kod inspekcije rada, jedan primjerak se dostavlja Investitoru. Svi elementi organizacije gradilišta i tehničke zaštite trebaju biti ukalkulirani u jediničnu cijenu pojedinih radova.



Radovi se izvode prema opisu stavaka troškovnika i Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama (Hrvatske ceste 2001.g.), i kao takvi su sastavni dio ovog projekta. Ukoliko nije objašnjen način rada, Izvoditelj je dužan pridržavati se uobičajenog načina rada, uz pridržavanje standarda i Općih tehničkih uvjeta za radove na cestama i izradu kvalitetnog proizvoda. Izvoditelj je dužan pridržavati se upute projektanta u pitanjima koje se odnose na izbor pojedinih materijala i način izvedbe pojedinih detalja, ukoliko nisu detaljno opisani troškovnikom.

Materijal koji se koristi mora biti kvalitetan i imati odgovarajuću dokumentaciju, odgovarati opisu troškovnika i postojećim građevinskim propisima. Ukoliko izvoditelj sumnja u kvalitetu nekog materijala i smatra da za takvu izvedbu ne bi mogao preuzeti odgovornost, dužan je o tome obavjestiti projektante i nadzornog inženjera s obrazloženjem i dokumentacijom. Nakon proučenog prijedloga, odluku o primjeni materijala donosi projektant u suglasnosti s nadzornim inženjerom. Jedinične cijene pojedinih radova moraju sadržavati sve elemente za potpuno dovršenje gotovog proizvoda, a u skladu sa stavkama troškovnika.

Da bi se osigurali kvalitetno izvođenje radova potrebno je imati uvid u kontrolu sastavnih materijala i izvršenih radova

Kontrola kvalitete sastoji se od: • Ispitivanje pogodnosti materijala – obzirom na namjenu utvrđuje se prethodnim ispitivanjem.

Svojstva materijal moraju zadovoljiti zahtjeve Općih tehničkih uvjeta. • Tekuće kontrole – obavlja Izvoditelj o svom trošku. Količina i vrste ispitivanja navedene su

Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama • Kontrolnog ispitivanja – obavlja se radi provjere kvalitete proizvoda i izvedenih radova sa

svojstvima propisanim Općim tehničkim uvjetima, ovisno o vrsti i namjeni materijala. Za materijale koji podlježu Naredbi o obaveznom atestiranju Državnog Zavoda za normizaciju, uzorkovanje i ispitivanje radi izdavanja Uvjerenja o kvaliteti obavlja isključivo ovlaštena organizacija.

• Provjere kvalitete uskladištenog materijala – kojom se utvrđuje kvaliteta uskladištenog materijal na deponijima, silosima, cisternama i sl.

Na gradilištu se moraju čuvati dokumenti o obavljenoj kontroli u ovim oblicima: - Izviješće o prethodnom ispitivanju kvalitete s ocjenom pogodnosti materijala, - Izviješće o tekućoj kontroli, - Izviješće o kontrolnom ispitivanju, - Atest, - Uvjerenje o kvaliteti proizvoda, - Uvjerenje o kvaliteti sirovine, - Izviješće o provjeri kvalitete uskladištenog materijala.

Radove izvesti prema projektu. U troškovniku je data kategorija iskopnog materijala u pojedinim stavkama, u kojima se obavljaju iskopi. Projektom predviđena kategorija je aproksimativna, koju treba odrediti, izravno na terenu (gradilištu), uz obvezno prisustvo rukovoditelja gradilišta i nadzornog inženjera. Stvarnu kategoriju iskopnog materijala, prema opisu u građevinskim normama, nadzorni inženjer upisuje u građevinski dnevnik. U jediničnoj cijeni moraju se uzeti u obzir svi potrebni radovi za izradu stavke: - Potrebni pripremni radovi za pojedinu stavku, - Potrebna razupiranja i sl.,



- Kontrolno iskolčenje građevine,

- Potrebna planiranja, nabijanja nasipa, pravilna zasijecanja pokosa i dna iskopa. Slučajni i nekontrolirani prijekopi i iskopi se ne priznaju, a njihova sanacija mora se izvesti stručno uz stalnu prisutnost nadzorne službe, te ispitivanjem projektom predviđene nosivosti.

Sve stavke zemljanih materijala obračunavaju se u sraslom ili zbijenom stanju po kubičnom metru. Transport preostalog materijala na deponiju obračunava se po kubičnom metru u sraslom stanju.

Iskop

Sve iskope treba obaviti prema profilima i predviđenim visinskim kotama prema projektu. Treba paziti da ne dođe do potkopavanja i oštećenja okolnih građevina. Svako oštećenje ili potkopavanje, izvoditelj je dužan odmah sanirati po uputama nadzornog inženjera i to bez naknade. Na nagnutim terenima pri nagibima većim od 20 %, obavezno se izvodi iskop vodoravnim zasijecanjem, kako bi se osiguralo stabilno nalijeganje nasipa. Širina zasiječenog dijela kreće se od 1,00 – 3,00 m. Stepenice imaju prema padini nagib 3 %, ukoliko projektom nije drugačije određeno. Pokos zasiječenog dijela je 2:1 do 5:1 što ovisi o terenu.Nadzorni inženjer uz prisustvo rukovoditelja gradilišta, obavlja pregled iskopa za temelje ogradnih i potpornih zidova. Uočenu kvalitetu iskopne jame upisom u građ. dnevnik dopušta betoniranje temeljnih stopa ili traka temelja. Ukoliko pregledom iskopne jame za temelje ustanovi nadovoljno kvalitetnu podlogu za izradu bet. temelja, upisom u građ. dnevnik daje naputak o načinu sanacije temeljne jame, ili traži mišljenje geomehaničara i projektanta građevine.

3.1. Uređenje temeljnog tla

3.1.1. Propisi prema kojima se kontrolira kvaliteta materijala u temeljnom tlu:

HRN U.B1.010/79 Uzimanje uzoraka tla HRN U.B1.012/79 Određivanje vlažnosti tla HRN U.B1.014/68 Određivanje specifične težine tla HRN U.B1.016/68 Određivanje zapreminske težine tla HRN U.B1.018/80 Određivanje granulometrijskog sastava HRN U.B1.020/80 Određivanje granica konzistencije tla Aterbergova granica HRN U.B1.022/68 Određivanje promjene volumena tla HRN U.B1.024/68 Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih tvari tla HRN U.B1.038/68 Određivanje optimalnog sadržaja vode HRN U.B1.042/69 Određivanje kalifornijskog indeksa nosivosti HRN U.B1.010/81 Nosivost i ravnost na nivou posteljice- zemljan radovi na izgradnji cesta

3.1.2. Kontrolna ispitivanja

Kontrolna ispitivanja koja obavlja (osigurava) Investitor: - ispitivanje modula stišljivosti Ms- mjereno kružnom pločom φ30 na najmanje svakih 1000 m2 temeljnog tla

Tekuća ispitivanja koja obavlja izvoditelj: - jedno ispitivanje modula stišljivosti Ms na svakih 1000 m2 temeljnog tla



3.2. Izrada nasipa od kamenitih materijala

Dimenzije nasipa se u toku rada moraju kontrolirati usporedbom s dimenzijama iz projekta. Detaljna kontrola obavlja se pri preuzimanju završnog sloja nasipa, mjerenjem od osiguranih iskolčenih točaka osovine ceste po horizontalnoj i vertikalnoj projekciji.

3.2.1. Propisi prema kojima se kontrolira kvaliteta materijala za izradu i pri izradi nasipa

HRN U.B1.010 Uzimanje uzoraka tla HRN U.B1.012 Određivanje vlažnosti tla HRN U.B1.014 Određivanje specifične težine tla HRN U.B1.016 Određivanje zapreminske težine tla HRN U.B1.018 Određivanje granulometrijskog sastava HRN U.B1.020 Određivanje granica konzistencije tla Aterbergova granica HRN U.B1.022 Određivanje promjene volumena tla HRN U.B1.024 Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih tvari tla HRN U.B1.038 Određivanje optimalnog sadržaja vode HRN U.B1.042 Određivanje kalifornijskog indeksa nosivosti HRN U.B1.010 Nosivost i ravnost na nivou posteljice - zemljani radovi na izgradnji

cesta

3.2.2. Propisi po kojima se obavljaju tekuća i kontrolna ispitivanja

U.B1.010/79 Uzimanje uzoraka tla U.B1.012/79 Određivanje vlažnosti tla U.B1.016/68 Određivanje volumenske težine tla U.B1.046768 Određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče

Kontrolna ispitivanja koja osigurava investitor: - kontrola modula stišljivosti na svakih 1000 m2 svakog sloja nasipa - granulometrijski sastav nasipa na svakih 4000 m2 izvedenog nasipa

3.3. KOLNIČKA KONSTRUKCIJA

Izrada nosivog sloja od mehanički zbijenog zrnatog kamenog materijala.

3.3.1. Propisi po kojima se obavljaju prethodna i kontrolna ispitivanja

HRN B.B0.001 Uzimanje uzoraka kamena i kamenih agregata HRN B.B8.035 Određivanje vlažnosti HRN B.B1.018 Određivanje granulometrijskog sastava HRN B.B8.031 Određivanje zapreminske mase i upijanja vode HRN B.B1.048 Ispitivanje oblika zrna kamenih agregata HRN B.B8.037 Određivanje slabih zrna HRN B.B8.044 Ispitivanje postojanosti prema mrazu natrij sulfatom HRN B.B8.045 Ispitivanje prirodnog i drobljenog agregata mašinom “Los Angeles” HRN U.B1.024 Određivanje sadržaja sagprljivih i organskih tvari HRN U.B8.034 Određivanje lakih čestica HRN U.B1.038 Određivanje optimalnog sadržaja vode HRN U.B8.039 Približno određivanje zagađenosti organskim tvarima HRN U.B1.042 Određivanje kalifornijskog indeksa nosivosti HRN U.B1.046 Određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče HRN U.B1.016 Određivanje volumenske težine tla



3.3.2. Kontrola kvalitete

- Prethodno ispitivanje materijala - Određivanje tehnologije ugradnje na pokusnoj dionici

• kontrolna ispitivanja - ispitivanje modula stišljivosti pomoću kružne ploče - ispitivanje stupnja zbijenosti u odnosu na modificirani Proctorov postupak - ispitivanje granulometrijskog sastava - ispitivanje ravnosti sloja letvom duljine 4 m • tekuća ispitivanja tijekom rada obavlja (osigurava) izvoditelj

3.3.3.. IZRADA I UGRADNJA GORNJEG BITUMENIZIRANOG NOSIVOG SLOJA (BNS)

3.3.3.1. Propisi po kojima se kontrolira kvalitet

HRN U.9.021 Projektiranje i građenje cesta. Izgradnja gornjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po vrućem postupku. Tehnički uvjeti.

HRN U.C4.010 Projektiranje i građenje cesta. Određivanje ukupnog ekvivalentnog prometnog opterećenja za dim. Asfaltnih kolničkih konstrukcija

HRN U.C4.012 Projektiranje i građenje cesta. Dimenzioniranje novih asfaltnih kolničkih konstrukcija.

HRN U.5.600 Toplinska tehnika u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada.

HRN U.E4.014 Projektiranje i građenje cesta. Izrada asfalt betona. Tehnički uvjeti.

3.3.3.2. Kvaliteta asfalterskih radova

Pod kvalitetom asfalterskih radova podrazumijeva se: a) aktivnosti prije početka izvođenja radova - prethodno ispitivanje materijala - izrada prethodnog sastava asfaltne mješavine - izrada prethodnog sastava asfaltne mješavine na asfaltno postrojenje - izrada radnog sastava - izrada probne dionice

b) aktivnosti za vrijeme izvedbe asfalterskih radova - tekuća kontrola - kontrolno ispitivanje



4.1. Pripremni radovi Iskolčenje trase

Iskolčenje trase i objekta obuhvaća sva geodetska mjerenja, kojima se podaci iz projekta prenose na teren, osiguranja osi iskolčenje trase, profiliranje, obnavljanje i održavanje iskolčenih oznaka na terenu, repera i poligonskih točaka, za sve vrijeme građenja odnosno do predaje radova investitoru.

Obilježavanje trase prije početka radova

Prije početka radova investitor je dužan izvoditelju radova predati trasu i elemente za obilježavanje u skladu s projektom.

Na svim površinama predviđenim u projektu, kao i onima koje odredi nadzorni inženjer treba ukloniti sav nepotreban materijal.S površine trase treba ukloniti prometne znakove, reklame, ploče i ostalu opremu, srušiti ili premjestiti ogradu i srušiti građevine koje smetaju gradnji prometnice. Vrste i količine opisanih radova predviđene su projektom ili ih određuje nadzorni inženjer. Ukoliko je s trase potrebno ukloniti ili premjestiti postojeće komunalne instalacije kao što su zračni i podzemni kabeli el. energije, plinovodi, HT kabeli, vodovod, kanalizacija i drugo, ti radovi idu na teret investitora.

4.2. Zemljani radovi c

Ovaj rad obuhvaća grubo i fino planiranje materijala prema kotama iz projekta i nabijanje do tražene zbijenosti. Planiranje se vrši pogodno odabranim sredstvima tako da posteljica dobije projektirane visine i nagibe u uzdužnom i poprečnom smislu s tolerancijom ï 3 cm. Valjanje (zbijanje) se mora obaviti s glatkim valjcima da se dobije potpuno ravna površina. Tijekom izvođenja ovih radova mora se izvršiti dobra odvodnja i ukoliko bi došlo do prevelikog vlaženja posteljice rad se mora prekinuti i nastaviti onda kada se posteljica dovoljno osuši. Nakon završetka radova pristupa se kontroli kvalitete koja obuhvaća: a). uzimanje uzoraka, b). određivanje vlažnosti tla, c). određivanje zapreminske težine, d). određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče, φ 300 mm prema normi U.B1.046 na svakih 1000 m2.

Kontrolno ispitivanje (osigurava Investitor) • modul stišljivosti Ms • modul stišljivosti • granulometrijski sastav materijala iz posteljice

Tekuća ispitivanja (osigurava izvoditelj) • Proctorov postupak • modul stišljivosti • granulometrijski sastav materijala iz posteljice



4.3. Kolnička konstrucija

Izrada nosivog sloja (tampona) stabiliziranog hidrauličkim vezivom debljine 25 cm

Rad obuhvaća dobavu i ugradnju materijala u tamponski sloj debljine prema projektu. Ovaj sloj se može raditi tek kad nadzorni inženjer preuzme posteljicu u pogledu ravnosti, projektiranih nagiba, pravilno izražene odvodnje i traženih uvjeta kvalitete. U pogledu kvalitete, materijal za tampon mora biti u skladu s važećim propisima i normama. Prije zbijanja i u njegovu tijeku treba regulirati vlažnost materijala da ona bude u optimalnim granicama. Zbijanje počinje nakon završenog planiranja i profiliranja, a obavlja se vibracijskim sredstvima za zbijanje dok se na gornjoj površini tamponskog sloja ne postigne tražena nosivost iz projekta. Zbijenjost se ispituje kružnom pločom φ 300 mm. Ravnost mjerena letvom duljine 4,00 m smije odstupati najviše za 2 cm. Ovaj rad se obračunava u m2 ugrađenog materijala u zbijenom stanju.

Kontrola kvalitete:

• prethodno ispitivanje-atestiranje materijala za tampon • kontrolna ispitivanja - ispitivanje modula stišljivosti pomoću kružne ploče - ispitivanje stupnja zbijenosti u odnosu na modificirani Proctorov postupak - ispitivanje granulometrijskog sastava - ispitivanje ravnosti sloja letvom duljine 4,00 m

Tekuća ispitivanja su ista kao i kontrolna, a obavlja ih izvoditelj za svoju kontrolu. cZa izradu rubnjaka primjeniti će se tipski betonski rubnjaci dimenzija 15/25 cm, duljine 100 cm. Rubnjak se postavlja na sloj betona C 12/15 uz pomoć bočne oplate, a prema projektiranim visinama. Rubnjaci se postavljaju na razmak širine 1,00 cm, koji se ispuni cem. mortom u omjeru 1 : 3, a spojnica se izvede tako, da bude upuštena za 1 cm.

cSloj bitumenizirane kamene sitneži ugrađuje se nakon što nadzorni inženjer preuzme tamponski sloj. Materijal za izradu bitumenizirane kamene sitneži mora ispunjavati sve uvjete koji su propisani odgovarajućim normama.

Prilikom ugrađivanja asfaltne mase treba voditi računa o temperaturama i to: • temperatura mase treba biti, ovisno o vrsti upotrijebljenog bitumena 120-140°C • temperatura zraka ne smije biti ispod + 5°C, a izuzetno uz suglasnost i odobrenje

Investitora može se dozvoliti ugradnja BNS ako je temperatura viša od 0°C Asfaltna masa mora se kontinuirano dovoziti i ugrađivati bez zastoja. U pravilu se ugrađuje strojno i zbija nekim od različitih tipova valjaka. Valja se od nižeg prema višem rubu kolnika, a pojedini hodovi valjaka preklapaju se preklopom širine 10-15 cm.

Kontrolna ispitivanja asfaltnih mješavina

• sastav i fizičko mehanička svojstva asfaltnih mješavina se ispituju na svakih 750 t proizvedene i ugrađene mješavine tip asfalt beton, odnosno 1500 t za tip BNS.



Kontrolna ispitivanja na terenu • ravnost i visinski položaj asfaltnih slojeva

za građevinu dužine 1,00 km mjeri se vozna traka na udaljenosti najmanje 0,75 m od ruba rubne trake odnosno ruba kolnika u cijelij duljini. Za nosivi sloj dopušteno je odstupanje za najviše 10 mm na dužini od 4 m.

• za trošivi sloj dopušteno je odstupanje za najviše 6 mm mjereno na duljini od 4,00 m • odstupanje od projektiranog poprečnog pada može biti najviše ±0,4%, a mjerenja se

obavljaju na svakom profilu • visinsku kontrolu radi izvoditelj radova putem geodetskog snimanja a u prisutnosti

nadzornog inženjera.

Oplata mora biti izvedena točno po mjerama označenim u nacrtima za dijelove koji se betoniraju i potrebnim podupiračima. Mora biti poduprta, otporna i ukrućena tako da se ne može izvrnuti, savinuti niti popustiti. Nakon izvedbe radova mora se skinuti tek nakon što očvrsli beton dobije punu čvrstoću, na način, bez oštećenja konstrukcije. Oplatu deponirati na za to određena mjesta na gradilištu. Građa za izvedbu oplate mora odgovarati propisima: 1. rezana jelova građe HRN D.C1. 040, HRN D.C1.041 2. glatke ploče HRN D.C5.026 –70 3. šper ploče HRN D.05.043 4. čavli HRN M.B4.021

Mort za žbukanje i zidanje mora imati marke predviđene stavkama troškovnika. Pijesak mora biti čist, bez organskih primjesa. Dodaci (aditivi) za mort mogu se upotrebljavati samo prema službenim odredbama i uputama proizvoditelja.Materijali moraju zadovoljiti propise: - voda HRN EN 1008:2002 - cement Tehnički propis za cement za betonske konstrukcije

N.N. br. 101 2005. Tehnički propis za betonske konstrukcije N.N. br. 101 2005.

Tehničkom propisu o izmjenama i dopunama tehničkog propisa za betonske konstrukcije N.N. br. 85 2006.

- vapno HRN B.C1.020

7. OPLATA I SKELA Za izvedbu armiranobetonskih elemenata potrebno je pravovremeno izraditi, postaviti i učvrstiti odgovarajuću drvenu, metalnu ili sl. oplatu. Oplata mora odgovarati mjerama građevinskih nacrta, detalja i planova oplate. Podupiranjem i razupiranjem oplate mora se osigurati njena stabilnost i nedeformabilnost pod teretom ugrađenog materijala. Unutarnje površine moraju biti ravne i glatke, bez obzira na položaj na objektu. Oplata se mora lako i jednostavno rastaviti, bez udaranja i uporabe pomoćnih alata tako da se svježa konstrukcija ne ošteti i izlaže nepotrebnim naprezanjima. Ako se nakon skidanja oplate ustanovi da izvedena konstrukcija dimenzijama i oblikom ne odgovara projektu izvoditelj se obvezuje srušiti i ponovo izvesti prema projektu.



Sva oplata mora biti uračunata u jediničnu cijenu obračunatih radova. Prije ugradnje betonske mješavine, sav prostor unutar oplate očistiti od smeća (žice, lišća, građe i sl.), oprati, namočiti je ukoliko je drvena, odnosno nauljiti metalnu.

Svi se betonski i armirano betonski radovi moraju obavljati prema Tehničkom propisu za betonske konstrukcije (NN br.101/2005) i Tehničkom propisu o izmjenama i dopunama tehničkog propisa za betonske konstrukcije N.N. br. 85/2006., te prema postojećim tehničkim propisima, normativima i standardima. Ugrađeni materijali (agregati, cement, voda i armatura) moraju po kvaliteti, sastavu, dimenzijama te načinu ugradnje odgovarati, uz odgovarajuća certificiranja, postojećim tehničkim propisima i standardima.

8.1. Armatura

Potvrđivanje sukladnosti armature proizvedene prema tehničkoj specifikaciji provodi se prema odredbama te specifikaciji i odredbama TPBK, priloga B.

8.2. Vrste betona

- prema konstruktivnim elementima koristiti će se projektirani beton slijedećih razreda tlačne čvrstoće:

TEMELJI C16/20 (MB20)

ZIDOVI C25/30 (MB30) REVIZIJSKA I

KANALIZACIJSKA OKNA

C25/30 (MB30)

AB PLOČA C25/30 (MB30)

Agregat - rabiti će se agregat deklariranih veličina frakcija: sitni agregat GF85 CP 0-4 mm, krupni agregat GC 85/20 4-8, 8-16 i 16-31,5 mm HRN EN 12620, u svemu prema prilogu „D“ TPBK.

Cement - rabiti će se portland cement, u svemu prema TPBK prilogu „A“ i „C“. Posebnu pozornost potrebno je obratiti kod primjene cementa tipa CEM II/A-LiLL i CEM II/B-LiLL s obzirom na postotak vapnenačkog kamenog brašna kojeg sadržavaju. Naime, nekim ispitivanjima dokazano je da dodatak vapnenačkog kamenog brašna od 25 % djeluje na ranu i konačnu čvrstoću betona, a posebno otpornost na smrzavanje.



Dodaci – aerant, superplastifikator

Voda - iz vodovoda, u svemu prema prilogu „F“ TPBK.

Isprave o sukladnosti osnovnih materijala - za sve rabljene materijale izvoditelj je dužan priložiti izjave o sukladnosti ili certifikate sukladnosti.

Vrste betona - Rabiti će se beton C12/15 (MB-15) i C25/30 (MB-30) kao projektirani beton, u svemu prema prilogu „A“ TPBK i normi HRN EN 206-1:2006.

Obavljat će se u svemu prema HRN EN 206-1:2006.

Kontrola sukladnosti s propisanim uvjetima kvalitete betona na mjestu ugradnje će se obavljati u skladu s kriterijem za ocjenu identičnosti tlačne čvrstoće iz dodatka „B“ HRN EN 206-1:2006 i prilogom „J“ iz TPBK N.N. 101/05, i to na uzorcima uzetim na gradilištu suglasno programu uzimanja uzoraka koji se nalazi u prilogu ovog projekta betona.

Ispitivanje svježeg betona, tijekom izvođenja betonskih radova će se obaviti ispitivanjem konzistencije betona po HRN EN 12350-1 i to svakodnevno početkom betoniranja, odnosno prilikom uzimanja uzoraka za ispitivanje očvrsnulog betona. Ispitivanje svježeg betona – uzorkovanje izvoditi će se prema HRN EN 12350-1. Ispitivanje svježeg betona – gustoća izvoditi će se prema HRN EN 12350-6. Ispitivanje svježeg betona – sadržaj pora – tlačna metoda izvoditi će se prema HRN EN 12350-7.

Ispitivanje očvrsnulog betona će se provoditi na uzorcima uzetim tijekom izvedbe radova, a u opsegu određenom ovim programom. 1/3 uzoraka za ispitivanje uzetih od strane izvođača, moraju se ispitati od strane neovisne ovlaštene institucije. Izbor uzoraka za takvo ispitivanje obavlja nadzorni inženjer. Ispitivanje očvrsnulog betona se sastoji od:

• ispitivanja tlačne čvrstoće prema HRN EN 12390-3. • ispitivanja vodonepropusnosti betona prema HRN EN 12390-8, sa najvećim

dozvoljenim prodorom vode od 5 cm. • ispitivanja otpornosti na djelovanje smrzavanja i soli za odmrzavanje prema

prCEN/TS 12390-9 ( ČLANAK A.3.2 priloga A TPBK)

Uzorci će se uzimati i njegovati u skladu s HRN EN 12390-2. Rezultati ispitivanja će se evidentirati redoslijedom kako su uzimani. Evidentirani rezultati će se grupirati u grupe betona. Grupe betona su definirane u programu uzimanja kontrolnih betonskih uzoraka. Ispitivanje tlačne čvrstoće će se obavljati u laboratoriju.

Program ispitivanja očvrsnulog betona je izrađen na temelju podataka koje dostavlja izvoditelj, a prema :



• dostavljenim količinama radova - troškovnika i prateće tehničke dokumentacije • predviđenog plana betoniranja • predviđene dinamike radova i • odredaba odgovarajućih tehničkih propisa i norma.

Kod izrade programa poštivani su propisani kriteriji i to :

Beton će se prevoziti automiješalicama, pri čemu moraju biti zadovoljeni svi zahtjevi iz tehničkih uvjeta projekta. Prijevozna sredstva ne smiju izazivati segregaciju betonske smjese tijekom vožnje od mjesta proizvodnje do mjesta ugradnje. Vrijeme transporta i drugih manipulacija sa svježim betonom mora biti u neposrednoj vezi s vremenom početka vezivanja cementa prema zahtjevima HRN EN 206-1 2000.

S betoniranjem se može početi samo na temelju pismene potvrde o preuzimanju podloge, armature i odobrenju betoniranja od strane nadzornog inženjera. Beton se mora ugrađivati sistematski i programirano prema određenom planu i odabranoj tehnologiji (kran-beton, pumpani beton). Zabranjeno je korigiranje vode u svježem betonu bez prisustva tehnologa betona. Prije betoniranja treba oplatu polijevati. Pri polijevanju oplate u tijeku betoniranja treba voditi računa da voda ne uđe u betonsku masu. Dopuštenu visinu slobodnog pada betona (1,00 m), treba osigurati dovoljnim brojem vertikalnih lijevaka. Nije dopušteno transportiranje betona po kosinama ("riža"). Beton treba ubacivati što bliže njegovom konačnom položaju u konstrukciji da bi se izbjegla segregacija. Nije dopušteno transportirati beton pomoću pervibratora. Svaki započeti konstruktivni dio ili element mora biti izbetoniran neprekinuto u započetom opsegu, kako to predviđa program betoniranja, bez obzira na radno vrijeme, brze vremenske promjene ili isključenje pojedinih uređaja mehanizacije iz pogona.

Ugrađivanje betona u kalupe ili oplatu pri vanjskim temperaturama ispod +5oC ili više od

+30oC se smatra betoniranjem u posebnim uvjetima. Za betoniranje u posebnim uvjetima se moraju osigurati posebne mjere zaštite betona.Pri vanjskim temperaturama ispod +5oC agregat mora biti otporan na mraz i ne smije sadržati organske primjese koje usporavaju hidrataciju cementa.

Kod izbora cementa prednost imaju visokoaktivni cementi. Kod betoniranja u posebnim uvjetima treba rabiti dodatke protiv smrzavanja betona. Prije prvog smrzavanja beton mora imati najmanje 50% zahtijevane čvrstoće. Kad se u vrlo hladnim danima skida oplata, ne smije doći do naglog hlađenja betona te se vanjske površine betona moraju zaštititi.

Pri betoniranju na visokim temperaturama početnu obradivost treba odrediti prema prethodno utvrđenom gubitku obradivosti prilikom transporta i ugradnje, u slučaju dužeg transporta ili spore ugradnje betona treba rabiti dodatke - usporivače vezivanja.



Cement i sastav betona koji se ugrađuju u masivne elemente moraju biti takvi da ni u kom slučaju temperatura betona ugrađenog u masu elementa ne bude iznad +65oC. U protivnom se poduzimaju mjere za hlađenje komponenata betona ili hlađenje betona u samom elementu.

Neposredno nakon betoniranja beton će se zaštićivati od : • oborina i tekuće vode - prekrivanjem ceradama ili najlonom • vibracija koje mogu utjecati na promjenu unutrašnje strukture i prionjivost betona i armature,

kao i drugih mehaničkih oštećenja u vrijeme vezivanja i početnog očvršćivanja Zaštitu od prebrzog isušivanja treba provoditi mokrim postupkom (polijevanjem, prekrivanjem filcom ili jutom ili sl.), a u trajanju do najmanje 7 dana (ili do betoniranja narednog sloja) ili do postizanja 60% tražene čvrstoće.

NAPUTAK ZA IZRADU BETONSKIH UZORAKA (KOCKE): Uzorak se izrađuje uporabom vibratorske igle φ 35 mm ili zbijanjem šipkom u tri sloja po 25 udaraca (kao slump). Zatim se kalup sa uzorkom dobro protrese (udaranjem u pod), te poravna površina. Ako se radi s velikim vibratorom, uzorak se može zbiti naslanjanjem vibratora na kalup. Uzorak se drži u kalupu min. 24 sata, a slobodna površina njeguje vlažnom jutenom vrećom. Kada se uzorak izvadi iz kalupa, stavlja se u bačvu s vodom te se nakon tri dana može transportirati u laboratorij, gdje će se njegovati do kraja ispitivanja.

cc

Polietilen je materijal koji je otporan na mnoge kemikalije, a cijevi od istog imaju vrlo malenu hrapavost pa im je protočnost povećana u odnosu na cijevi od drugih materijala. Proizvode se u palicama duljine 6 ili 12 m ili po dogovoru. Cijevi se proizvode za radne pritiske od 0.25, 0.32, 0.4, 0.6 i 1.0 Mpa. Projektna čvrstoća cijevi treba biti 8 Mpa, s faktorom sigurnosti od 1.25. Potencijalni isporučitelj cijevi mora posjedovati certifikat ISO 9001 i ISO 14001.U proizvodnji cijevi nije dozvoljeno korištenje recikliranog materijala. Isporučitelj cijevi je dužan predočiti program osiguranja kvalitete proizvoda, koji najmanje uključuje međunarodno priznate standarde ispitivanja primarne sirovine (gustoća, termička stabilnost, melt

Transporti i uskladištenja

Prilikom preuzimanja cijevi treba im kontrolirati dimenzije, oblik, boju po čitavom obimu, mehanička oštećenja, dimenzije i oblik gumenih brtvi i dr. Na određeni broj komada treba uzeti uzorke za detaljnija ispitivanja kvalitete.

Prilikom prijevoza i ostalih transporta ovih cijevi do izražaja im dolazi mala težina. Na vozilu moraju ležati čitavom duljinom. Cijevi i spojni dijelovi se ne smiju bacati s visine i vući po tlu.

Cijevi se mogu skladištiti i na otvorenom, ali ih tad treba prekriti radi zaštite od sunčevih zraka. Pri slaganju moraju cijelom duljinom nalijegati na podlogu da se ne deformiraju. Visina slaganja može biti do 2 m, ali tako da najopterećenije cijevi zadrže kružni presjek. Gumene brtvene prstenove obavezno skladištiti u zatvorenom prostoru zaštićenom od svjetla.



Ugradnja

Funkcionalnost i stabilnost kanalizacijskog cjevovoda zavisi i o pravilnom postupku ugradbe. Obavljene radove kao što je izrada posteljice, spajanje cijevi, bočno zatrpavanje, ako i glavno zatrpavanje, čimbenici su, koji osiguravaju funkciju kanalizacijskog cjevovoda, u skladu s postavljenim zahtjevima. Prilikom montiranja cjevovoda valja poštivati smjernice norme HR%N EN 1610: Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala.

Površina, na koju se polaže cijev, mora biti ravna i bez kamenitih izbočina.To se postiže uređenjem posteljice, koja se sastoji od dva dijela:

- donji dio posteljice mora biti u sloju od najmanje 10 cm,

- gornji dio mora biti 1/3 DN (promjera cijevi).

Zbijenost materijala podloge mora iznositit najmanje 95% Proctorove gustoće.

Prije polaganja, sve se cijevi trebaju pažljivo pregledati od eventualnih oštećenja, a osobito spojna mjesta. Uzdužni nagib podloge izvodi se uz kontrolu pada i pravca geodetskim instrumentom. Betonske podloge ili bet. oblaganja nisu dopuštena. Ako je betonska oplata potrebna zbog građevinskih zahtjeva, između cijevi i bet. oplate mora se ugraditi pjeskovita ili šljunčana podloga debljine najmanje100 mm + 1/10 DN.

Skraćivanje cijevi obavlja se ručno ili električnom pilom s finim zubima, na način, da rez ima ravan kraj, bez nazubljenja. Rezanje se obavlja u udolini cijevi. Prije spajanja cijevi, mora se postaviti brtva u udolini između na ravnom kraju cijevi Spojni se elementi ne smiju skraćivati. Cijevi se spajaju pomoću naglavka, umetanjem ravnog kraja cijevi (s prije postavljenom i podmazanom brtvom),u integralni naglavak druge cijevi. Prije spajanja unutarnja površina krajweva cijevi, naglavka i brtva, moraju se temeljito očistiti. Zbog lakšeg spajanja kao sredstvo za podmazivanje brtva i elemenata koristi se kalijev sapun. Ulja ili masti se nesmiju rabiti. Zavisno od promjera cijevi, spajanje se može obaviti ručno pomoću specijalnog oruđa. Kao poluga se može uporabiti cijev ili drvena palica. Poluga se uporablja uvijek preko dovoljno širokog komada drveta, i to na način, da ne dođe dooštećenja kraja cijevi, koji se uvodi.

Nakon spajanja cijevi, u kanalu se izvodi bočni i gornji dio posteljice. Za zatrpavanje kanala do 30 cm iznad tjemena cijevi rabi se sipki materijal. Zatrpavanje toga dijela obavlja ručno.

Nakon oblaganja cijevi rov se zatrpava. Za zatrpavanje se koristi materijal iz iskopa rova. Materijal kojim se zatrpava rov mora biti sukladan HRN EN 1610.

Za vrijeme izvođenja radova u kanalu otvoreni kraj cijevi mora obavezno biti zaštićen posebnim čepom da u cjevovod ne uđe zemljani materijal.

Ukoliko je to prilikom ugradnje potrebno, elastične osobine cijevi dopuštaju manja savijanja u granicama prema podacima proizvoditelja.

Priključenje cijevi na PP revizijsko okno može se izvesti na za to predviđenom mjestu u dnu okna ili izvedbom dodatnog priključka. Detalji izvedbe priključaka i dodatnih priključaka dani su u priručnim uputama koje izdaje proizvoditelj. Priključivanje na PP okno mora se izvesti ugradnjom brtve i priključkom cijevi u za to predviđene otvore.



Priključenje cijevi na betonsko revizijsko okno izvodi se zavisno o tome kako je ono izrađeno. Priključenje na okna s plastičnim umetkom mora se obaviti tako da se cijev

spoji lijepljenjem direktno na izvod plastičnog umetka, a čitav spoj se nakon uspješnog ispitivanja s vanjske strane dodatno ubetonira. Priključivanje na betonsko okno se mora izvesti ugradnjom posebnog betonskog ili azbest-cementnog umetka u zid okna. Taj umetak ima unutarnji profil kao naglavak cijevi i u njega se umeće gumeni prsten pa se zatim cijev spaja kao i međusobne cijevi. U slučaju da se takav umetak ne može dobaviti, na kraj cijevi koji se umeće u zid okna će se postaviti dva gumena prstena i sve dobro ubetonirati. Poželjno je kraj cijevi premazati ljepilom na bazi epoxy-smola i posipati pijeskom.

Na već postavljene plastične kanalizacijske cijevi je moguće naknadno ugraditi direktne priključke bušenjem rupe na gornjem dijelu cijevi i ugradnjom lijepljenjem tzv. UNO spojnog komada odgovarajućeg profila.

Ispitivanje vodonepropusnosti Kao normativna smjernica za ispitivanje kanalizacijskih građevina još od

1997.g. prihvaćena je europska norma EN 1610:2002 koja je prihvaćena kod nas kao HRN EN 1610:2002 HR EN 1610:2000 određuje način polaganja i kontrole cjevovoda i kanala sa slobodnim vodnim licem što su po definiciji kanalizacijske gravitacijske građevine (revizijska okna i otvori, sabirne jame...).

Ispitivanje nepropusnosti kanalizacijskih građevina je terenski rad kojim se utvrđuje nepropusnost izgrađene građevine na terenu. Nepropusnost direktno utječe na kvalitetu građevine te je ona uvjet za puštanje u funkciju.

Ispitivanje nepropusnosti može se obaviti pomoću dvije metode: - ispitivanje vodom (postupak «V») -ispitivanje zrakom (postupak «Z»)

• Postupak metode «Z» obavlja se u nekoliko faza:

-zatvaranje ispitne dionice pneumatskim čepovima (protočni i zaptivni),

-podizanje tlaka u cijevima 10% više od zahtjevanog,

-zadržavanje početnog tlaka cca 5min,

-povrat na zahtjevani pritisak i zadržavanje prema tablici 3 iz norme,

-praćenje pada ispitnog tlaka u zadanom vremenu.

Punjenje ispitne dionice obavlja se kompresorom ili bocom za zrak.

Početni tlak je otprilike 10% od zahtjevanog ispitnog tlaka po , a održava se cca 5 minuta. Nakon toga se tlak ugađa na ispitni tlak prema normi, a u vezi sa ispitnim

metodama ZC, i ZD. Ako je izmjereni pad tlaka manji od ∆p danog u tablici 3 norme tada cjevovod zadovoljava.

Ukupna mjerna nesigurnost jednaka je ukupnoj mjernoj nesigurnosti iz umjernice.

• Postupak metode «V» :

Ispitni tlak za ispitivanje kanalizacijske građevine može biti od 0,1 do 0,5 bara (od 1 m do 5 m vodnog stupca) iznad tjemena cijevi na uzvodnom dijelu ispitne dionice. Mora se osigurati da ostvareni tlak bude konstantan u mjerodavnom vremenu (30± 1 min) ispitivanja, tj. u rasponu od 1 kPa. U praksi se ispitivanje provodi s tlakom koji dozvoljava dubina kontrolnih okana, a u navedenim granicama.



Mjerodavno vrijeme ispitivanja (duljina trajanja ispitnog opterećenja) je 30± 1 min.

Vrijeme pripreme se svodi na vrijeme punjenja, tj. kao uobičajeno uzima se 1 sat.

Zahtjev kontrole je ispunjen kada volumen dodavane vode nije veći od:

0,15 l/m2 u 30 min za cjevovode

0,20 l/m2 u 30 min za cjevovode uključiv okna

0,40 l/m2 u 30 min za inspekcijske otvore,

gdje m2 označava omočenu površinu.

Projektant:

--------------------------------- Zlatko Pavušek, inž.građ.







2.6. PRIKAZ MJERA ZAŠTITE OD POŽARA

Projektant: ZLATKO PAVUŠEK, inž. građ



2.6. PRIKAZ MJERA ZAŠTITE OD POŽARA

Na temelju Zakona o zaštiti od požara (NN RH 92/10) i Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN RH 35/94, 55/94 i 142/03) daje se prikaz mjera za primjenu pravila protupožarne zaštite za vrijeme izvedbe građevine i prikaz mjera protupožarne zaštite za vrijeme upotrebe građevine.

2.6.1. POPIS PRIMJENJENIH PROPISA

Primjena mjera zaštite od požara pri projektiranju obavljena je korištenjem pozitivnih hrvatskih propisa i normi:

• Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) • Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03)

2.6.2. MJERE PROTUPOŽARNE ZAŠTITE ZA VRIJEME IZVEDBE PROMETNIH POVRŠINA

Za vrijeme izvedbe prometnih površina potrebno je provesti sve potrebne mjere kod upotrebe lakozapaljivih materijala koji mogu izazvati požar. Takove materijale je potrebno držati udaljene od toplinskih izvora.

Na gradilištu je potrebno izraditi pravila za zaštitu od požara, s pravilima treba upoznati sve sudionike u gradnji i odrediti odgovornu osobu.

Električne instalacije, uređaji i oprema moraju svojom izradom i izvođenjem odgovarati važećim tehničkim propisima.

Na gradilištu, za vrijeme izvedbe, potrebno je osigurati požarne pristupe, slobodne od bilo kakvog materijala prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe. Ovi vatrogasni pristupi i za vrijeme građenja trebaju biti najmanje širine 3,00 m.

Pristup vatrogasnim vozilima moguć je županijsku cestu Kraljevica - Oštro. Navedeni priključak treba biti slobodan i potpuno prohodan za vatrogasna vozila u vožnji i u slučaju intervencije.

2.6.3. MJERE PROTUPOŽARNE ZAŠTITE ZA VRIJEME UPOTREBE PROMETNIH POVRŠINA Kolnik pristupa se može koristiti kao vatrogasni prilaz odnosno površina za operativni rad, te su projektirani na način da zadovoljava uvjete za vatrogasne prilaze.

Elementi vatrogasnog prilaza: � Projektirana širina kolnika prikjučka je. 2 x 2,75 m. � Minimalni rubni radijus horizontalnog zavoja (vodoravni radijus zaokretanja) spoja s

priključkom iznosi na istočnoj strani R = 12,00 m a na zapadnoj R = 8,00 m. � Maksimalni uzdužni nagib nivelete (uspon ili pad) iznosi 7,20%, minimalni radijus

vertikalnog zaobljenja iznosi Rmin= 392,30 m. � Kolnička konstrukcija kolnika priključka dimenzionirana je za osovinski tlak od 10 t

Prema gore navedenom, horizontalni, poprečni i vertikalni elementi trase imaju propisanu širinu, nagib, nosivost i radijuse zaokretanja u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe



(NN 35/94, 55/94 i 142/03), te omogućuju neometan prolaz vatrogasnog vozila u slučaju potrebe.Naročito se napominje, da površina koja je ovim projektom određena za vatrogasni pristup u svakom momentu dana i noći moraju biti potpuno slobodne od bilo kakvih zapreka, parkiranih vozila, kontejnera, privremenih građevina ili građevinskog materijala i svega što bi moglo ometati, onemogućiti ili usporiti rad vatrogasaca. Protupožarna infrastruktura naselja uključujući i hidrantsku mrežu, nije sastavni dio ovog projekta.

2.6.4. PRAVILA ZAŠTITE KOD IZGRADNJE OBJEKTA

• Gradilište mora biti osigurano od pristupa osoba koje nisu tamo zaposlene. • Gradilište mora biti vidljivo označeno. Opasna mjesta moraju biti posebno označena i

osigurana. • Potrebno je provesti osiguranje od udara el. energije. Svi alati i razvodi struje moraju biti

provjereni za sigurno rukovanje. • Strojevi, alati i materijal moraju biti zaštićeni od utjecaja atmosferilija. • Na gradilištu moraju biti osigurana sredstva za pružanje neposredne prve pomoći. • Konstantno se moraju provoditi mjere za spriječavanje nastanka požara ili eksplozije.

Potrebno je osigurati osnovna priručna sredstva za gašenje. • Na gradilištu je potrebno osigurati slobodni radni prostor, puteve za prolaz, transport i

evakuaciju. • Skladištenje lako zapaljivih materijala mora biti posebno određeno i osigurano.

Projektant:

ZLATKO PAVUŠEK, inž. građ.

Br. projekta: GP_324_1/15 List br.: 59

REKONSTRUKCIJA NERAZVRSTANE ULICE PODBANJ U KRALJEVICI

2.7. PROJEKT SANACIJE OKOLIŠA GRADILIŠTA



2.7. PROJEKT SANACIJE OKOLIŠA GRADILIŠTA

c c c c cc c c c c c c c



2.9. PREDMJER RADOVA



1. PRIPREMNI RADOVI

c

c

c

c c

cc

cc

c



c

c

c c

c

c

c

c

2. DONJI STROJ



c

c

c c

c c

c

c

c

c c c

c

c

c



c

c

c

c

c

cc

c

c c

3. OBJEKTI

cc

c



cc

c

c

c

-

-

c

c c

c



cc cc

c

c

ccc

ccc

c

c

4. GORNJI STROJ

c c

c

cc

c



c

c

c c

c

5. PROMETNA SIGNALIZACIJA

c cc



c

c c

c

c

c

c

6. ODVODNJA OBORINSKIH VODA

c



c

c c

c

c

cc

c



c

7. HORTIKULTURNO UREĐENJE

ZAHVAT U PROSTORU

tel: +385-51-211478, fax: +385-51-333298

GPZ

PREGLEDNA SITUACIJA

MJ. 1:10 000

REKONSTRUKCIJA NERAZVRSTANE ULICE

PODBANJ U KRALJEVICI

Frankopanska 1a, KRALJEVUCA

GLAVNI PROJEKT - I faza

PREGLEDNA SITUACIJA

GLAVNI PROJEKT

Studeni 2015

P

O

T

P

O

R

N

I

Z

I

D

PRVA FAZA

33.56

33.49

33.43

33.40

33.08

33.24

33.14

33.06

32.55

32.66

31.98

32.01

31.52

31.7631.63

31.32

31.52

31.1631

.32

31.8631

.98

32.08

32.5632

.68

33.31

33.3333

.4534

.08 34.00

34.69

34.81

35.23

34.19

34.26

33.51

33.93

33.79

33.64

33.61

33.61

33.50

33.38

32.05

32.63

32.75

33.70

33.72

33.64

33.57

34.71

34.85

33.95

34.20

34.10

34.07

33.85

33.86

33.86

34.24

33.91

34.16

34.22

34.45

35.28

34.65

34.78

34.53

36.90

34.52

34.59

34.69

34.34

34.25

35.03

34.32

34.66

35.04

35.43

35.46

34.81

34.55

34.33

34.29

34.41

34.55

34.71

34.66

33.94

33.34

34.42

34.26

34.17

33.36

34.34

35.47

37.69

36.22

34.52

33.65

33.57

34.12

32.90

33.5432

.2432.09

32.96

33.11

33.43

34.29

34.15

34.82

34.80

35.11

35.14

35.39

35.84

35.37

35.50

34.72

35.11

35.23

36.23

36.27

36.38

35.2334

.99

36.06

36.18

36.20

36.16

36.49 36

.4836

.68

37.13

37.05

36.60 36

.73 36.87 36.94

37.29 37

.23

36.16

36.32

35.90

35.81

35.71

35.91

35.70

35.53

35.35

35.37

35.84

35.26

35.21

34.97

35.13

35.22

35.20

35.23

35.29

35.34 35

.27 35.17

34.24

37.35 37.32

37.55 37

.59

37.74

38.30

38.50

38.66

38.37

38.78

38.91

39.07

39.25

39.09 39

.11

39.33

38.95

38.34

38.18

37.65

37.10

37.15

36.83

36.80

36.47

35.41

36.86

36.2035.98

34.92

34.23

35.47

35.94

36.18

36.38

36.54

33.28

33.36

32.33

32.34

32.74

33.02

33.24 33

.27

33.96

34.03

33.93

34.09

33.95

33.56

33.51

32.98

38.87

38.76

38.52

37.93

37.43

37.13

37.9737

.70

37.43

36.75

36.98

37.40

36.53

36.59

37.48

36.25

35.45

35.41

34.49

34.3033

.91

34.33

34.7534

.21

35.53

35.89

35.60

35.93

36.94

36.93

7

P

4

P

3

P

1

P

2

P

3

2

0

8

3

2

1

1

3

1

9

8

3

2

1

2

/

2

3

2

1

2

/

3

3

1

8

1

3

2

1

2

/

1

3

1

7

3

3

1

8

0

3

2

1

8

3

2

1

9

3

2

2

0

3

2

2

1

3

2

2

2

3

2

2

3

3

2

2

4

/

2

3

2

2

4

/

1

3

2

3

8

/

2

6

3

2

3

8

/

2

0

4

1

3

6

3

2

1

0

/

1

3

2

0

9

/

1

cesta

put

put

put

IT 16

IT 12

9

IT 13

4

IT 14

0

IT 17

2

10 PM

RO

DP8S

DP9S

RO 5

RO 6

RO 7

DP10SDP11SDP12S

DP13S

14S

7S

ro

NAZIV ZAHVATA:

tel: +385-51-211478, fax: +385-51-333298

NAZIV PODNOSITELJA:

PROJEKTANT: SURADNICI:

NAZIV PROJEKTA/PROJEKTNI DIO ZAHVATA/STRUKOVNA ODREDNICA:

Mjerilo:

RAZINA PROJEKTA:

RIJEKA,

List br.:

Broj projekta:

GPZ

SITUACIJA

mj. 1:250




GLAVNI PROJEKT

SITUACIJA

GLAVNI PROJEKT

Studeni 2015

P

O

T

P

O

R

N

I

Z

I

D

33.56

33.49

33.43

33.40

33.08

33.24

33.14

33.06

32.55

32.66

31.98

32.01

31.52

31.7631.63

31.32

31.52

31.1631

.32

31.98

32.68

33.31

33.3333

.4534

.08 34.00

34.97

34.82

34.69

34.81

34.94

35.23

34.19

34.26

33.51

33.93

33.79

33.64

33.61

33.61

33.50

32.63

32.75

33.70

33.72

33.64

33.57

34.71

34.85

33.95

34.20

34.10

34.07

33.85

33.86

33.86

34.24

33.91

34.16

34.22

34.45

35.28

34.65

34.78

34.53

36.90

34.52

34.59

34.69

34.34

34.25

35.03

34.32

34.66

35.04

35.43

35.46

34.81

34.55

34.33

34.29

34.41

34.55

34.71

34.66

33.94

33.34

34.42

34.26

34.17

33.36

34.34

35.47

37.69

36.22

34.52

33.65

33.57

34.12

32.90

33.5432

.2432.09

32.96

33.11

33.43

34.29

34.15

34.82

34.80

35.11

35.14

35.39

35.84

35.37

35.50

34.72

35.11

35.23

36.23

36.27

36.38

35.2334

.99

36.06

36.18

36.20

36.16

36.49 36

.4836

.68

37.13

37.05

36.60 36

.73 36.87 36.94

37.29 37

.23

36.16

36.32

35.90

35.81

35.71

35.91

35.70

35.53

35.35

35.37

35.84

35.26

35.21

34.97

35.13

35.22

35.20

35.23

35.29

35.34 35

.27 35.17

34.24

37.35 37.32

37.55 37

.59

37.74

38.30

38.50

38.66

38.37

38.78

38.91

39.07

39.25

39.09 39

.11

39.33

39.18

39.17

38.91

38.95

38.34

38.18

37.65

37.10

37.15

36.83

36.80

36.47

35.41

36.86

36.2035.98

34.92

34.23

35.47

35.94

36.18

36.38

36.54

33.28

33.36

32.33

32.34

32.74

33.02

33.24 33

.27

33.96

34.03

33.93

34.09

33.95

33.56

33.51

32.98

38.87

38.76

38.52

37.93

37.43

37.13

37.9737

.70

37.43

36.75

36.98

37.40

36.53

36.59

37.48

36.25

35.45

35.41

34.49

34.3033

.91

34.33

34.7534

.21

35.53

35.89

35.60

35.93

39.16

39.18

39.14

37.35

37.92

36.94

36.93

37.21

37.16

37.60

37.75

39.37

39.24

39.10

39.59

40.40

42.62

42.36

43.32

43.37

43.48

7

P

4

P

3

P

1

P

2

P

3

2

0

6

/

2

3

2

0

9

/

2

3

2

0

7

3

2

0

8

3

2

1

1

3

2

0

0

3

1

9

9

3

1

9

8

3

2

1

2

/

2

3

2

1

2

/

3

3

1

8

1

3

2

1

2

/

1

3

2

1

3

/

1

3

1

7

3

3

1

8

0

3

2

1

7

3

2

1

8

3

2

1

9

3

2

2

0

3

2

2

1

3

2

2

2

3

2

2

3

3

2

2

4

/

2

3

2

3

8

/

2

8

3

2

2

4

/

1

3

2

3

8

/

2

6

3

2

3

8

/

2

0

3

2

2

5

3

2

2

6

3

2

3

8

/

1

4

3

2

3

8

/

1

5

3

2

3

8

/

1

3

3

2

3

8

/

1

2

3

2

3

8

/

1

6

3

2

3

8

/

1

2

9

9

6

3

2

1

0

/

2

3

2

1

0

/

1

3

2

0

9

/

1

3

2

3

8

/

1

1

put

put

put

IT 16

IT 12

9

IT 13

4

IT 14

0

IT 17

2

10 PM10 PM

NAZIV ZAHVATA:

tel: +385-51-211478, fax: +385-51-333298

NAZIV PODNOSITELJA:



Mjerilo:

RAZINA PROJEKTA:

RIJEKA,

List br.:

Broj projekta:

GPZ

SITUACIJA

mj. 1:500




GLAVNI PROJEKT - I Faza

SITUACIJA

GLAVNI PROJEKT

Studeni 2015

POTP

ORNI Z

ID

cesta

D

N

3

0

0

D

N

3

0

0

D

N

2

5

0

D

N

2

5

0

D

N

2

5

0

DN250

D

N

2

5

0

D

N

2

5

0

D

N

2

5

0

D

N

2

5

0

DN250

D

N

2

5

0

K

A

N

A

L

F

K

1

K

A

N

A

L

F

K

4

K

A

N

A

L

F

K

7

K

A

N

A

L

F

K

1

2

K

A

N

A

L

F

K

1

4

K

A

N

A

L

F

K

6

KANAL FK12

KANAL FK12

K

A

N

A

L FK

1

NAZIV ZAHVATA:

tel: +385-51-211478, fax: +385-51-333298

NAZIV PODNOSITELJA:



Mjerilo:

RAZINA PROJEKTA:

RIJEKA,

List br.:

Broj projekta:

GPZ

SITUACIJA

infrastrukture/ MJ. 1:500




GLAVNI PROJEKT- I Faza

SITUACIJA

GLAVNI PROJEKT

Studeni 2015

Os - 1

NAZIV ZAHVATA:

tel: +385-51-211478, fax: +385-51-333298

NAZIV PODNOSITELJA:



Mjerilo:

RAZINA PROJEKTA:

RIJEKA,

List br.:

Broj projekta:

GPZ

/prof. 1-13/

mj. 1:1000/100





/prof. 1-13/

GLAVNI PROJEKT

Studeni 2015

Os - 4Os - 3

NAZIV ZAHVATA:

tel: +385-51-211478, fax: +385-51-333298

NAZIV PODNOSITELJA:



Mjerilo:

RAZINA PROJEKTA:

RIJEKA,

List br.:

Broj projekta:

GPZ

/prof. 41-43, 51-55/

mj. 1:1000/100




GLAVNI PROJEKT

/prof. 41-43, 51-55/

GLAVNI PROJEKT

Studeni 2015

NAZIV ZAHVATA:

tel: +385-51-211478, fax: +385-51-333298

NAZIV PODNOSITELJA:



Mjerilo:

RAZINA PROJEKTA:

RIJEKA,

List br.:

Broj projekta:

GPZ

/prof. 1-13/

mj. 1:100




GLAVNI PROJEKT

/prof. 1-13/

GLAVNI PROJEKT

Studeni 2015

Os - 4

Os - 3

NAZIV ZAHVATA:

tel: +385-51-211478, fax: +385-51-333298

NAZIV PODNOSITELJA:



Mjerilo:

RAZINA PROJEKTA:

RIJEKA,

List br.:

Broj projekta:

GPZ

/prof. 42-43, 52-55/

mj. 1:100




GLAVNI PROJEKT

/prof. 42-43, 52-55/

GLAVNI PROJEKT

Studeni 2015

tel: +385-51-211478, fax: +385-51-333298

GPZ

NORMALNI PROFIL

MJ. 1:50




GLAVNI PROJEKT- I Faza

NORMALNI PROFIL

GLAVNI PROJEKT

Studeni 2015

DETALJ KONSTRUKCIJE KOLNIKA I NOGOSTUPA

mj. 1:10

tel: +385-51-211478, fax: +385-51-333298

GPZ

DETALJ KONSTRUKCIJE

KOLNIKA I OGRADE

mj. 1:10, 1:25





DETALJ KONSTRUKCIJE

KOLNIKA I OGRADE

GLAVNI PROJEKT

Studeni 2015

DETALJ OGRADE

mj. 1:25

REVIZIONO OKNO

PRESJEK B - BPRESJEK C - C

DETALJ VODOLOVKE

SLIVNIKA NA KANALIZACIJU

VODORAVNI PRESJEK

TLOCRT

PRESJEK A - A

tel: +385-51-211478, fax: +385-51-333298

GPZ

DETALJI OBORINSKE ODVODNJE

MJ. 1:50





DETALJI OBORINSKE ODVODNJE

MJ. 1:50

GLAVNI PROJEKT

Studeni 2015

12

3

4

5

6

7

8

10

PEHD cijev 315 mm

betonska podloga

d=10 cm

9

PVC cijev 200mm

preljev

11

1

2

4

3

7

6

5

Legenda

nasip

10

9

8

pijesak 0-4 mm

probrani krupniji kamen

tucanik 30-50 mm

arm. - betonska konstr. d= 20 cm

zidovi (betonski), d= 25 cm

temelji (u krupnom kamenu)

tel: +385-51-211478, fax: +385-51-333298

GPZ

DETALJ UPOJNOG ZDENCA

MJ. 1:50





DETALJ UPOJNOG ZDENCA

GLAVNI PROJEKT

Studeni 2015

NACRT ARMATURE

mj. 1:50 AB POTPORNOG ZIDA (H = 190 cm)

BETON C20/25 ; ČELIK ZA ARMIRANJE B500B

POZ.: AB ZID, PF 4 i 5 - 6

4

A1A2

A31

2 3

A1 A2

2

A3

4

1

3

ISKAZ ARMATURE ZA 1 m' ZIDA:

A1

A2

A3

1

2

3

4

AutoCAD SHX Text

Zlatko Pavušek, inž.grad.

AutoCAD SHX Text

Projektant:

AutoCAD SHX Text

List br.: 28

AutoCAD SHX Text

Br. projekta: 407/15

AutoCAD SHX Text

37,00 kg/m'

AutoCAD SHX Text

SVEUKUPNO ZA 1 m':

AutoCAD SHX Text

(kg/m')

AutoCAD SHX Text

Masa

AutoCAD SHX Text

OZNAKA

AutoCAD SHX Text

2,27 kg/m'

AutoCAD SHX Text

6,32 kg/m'

AutoCAD SHX Text

7,34 kg/m'

AutoCAD SHX Text

7,42 kg/m'

AutoCAD SHX Text

3,41 kg/m'

AutoCAD SHX Text

4,95 kg/m'

AutoCAD SHX Text

4,95 kg/m'

AutoCAD SHX Text

cm'(RA), L=82, kom. 7/m' zida

AutoCAD SHX Text

F8/15

AutoCAD SHX Text

cm'(RA),

AutoCAD SHX Text

F8/25

AutoCAD SHX Text

/razdjelna/, l=1,0 m, kom 16/m' zida

AutoCAD SHX Text

cm'(RA), L=170, kom 7/ m' zida

AutoCAD SHX Text

F10/15

AutoCAD SHX Text

cm'(RA), L=172, kom. 7/m' zida

AutoCAD SHX Text

F10/15

AutoCAD SHX Text

R-335, L/B = 100/100

AutoCAD SHX Text

R-335, L/B = 145/100

AutoCAD SHX Text

R-335, L/B = 145/100

AutoCAD SHX Text

cm'(RA),

AutoCAD SHX Text

F8/25

AutoCAD SHX Text

/razdjelna/

AutoCAD SHX Text

75

AutoCAD SHX Text

75

AutoCAD SHX Text

22

AutoCAD SHX Text

cm'(RA), L=172

AutoCAD SHX Text

F10/15

AutoCAD SHX Text

cm'(RA), L=82

AutoCAD SHX Text

F8/15

AutoCAD SHX Text

30

AutoCAD SHX Text

30

AutoCAD SHX Text

22

AutoCAD SHX Text

R-335, L/B = 100/215

AutoCAD SHX Text

100

AutoCAD SHX Text

cm'(RA), L=170

AutoCAD SHX Text

F10/15

AutoCAD SHX Text

100

AutoCAD SHX Text

35

AutoCAD SHX Text

35

AutoCAD SHX Text

145

AutoCAD SHX Text

R-335, L/B = 145/215

AutoCAD SHX Text

145

AutoCAD SHX Text

R-335, L/B = 145/215

gpz - kraljevica.hr · 2.1.5.2. popren i elementi trase a. rekonstrukciju ulice podbanj (os1), -...

Documents