gouda, 04. april 2013. nasa … bosna/nasa bosna 33.pdfnajvecu moc i vlast ima visoki medjunarodni...

www.bihplatform.nl GOUDA, 04. april 2013.

1

Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji

NASA BOSNA List gradjana Bosne i Hercegovine u Nizozemskoj broj 33

NAMA VALJA ICI DALJE, PREKO BRDA I DOLINA, I PO SUNCU I PO KISI, PREKO VODE DO SLOBODE!

Almir Dervisevic

SVECANO OBILJEZEN DAN NEZAVISNOSTI REPUBLIKE

BOSNE I HERCEGOVINE 1. MART U AMSTERDAMU

Dan nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine svečano je obiljezen 3. marta 2013. godine u Amsterdamu. U prepunoj sali Teatra Nes ovim povodom je nakon izvodjenja himne Bosne i Hercegovine “Jedna si jedina” prezentiran bogat kulturno-umjetnički program u organizaciji Bosanske dopunske skole “Behar” iz Amsterdama, pod vodjstvom Omera Mujakica, a predsjednik Platforme BiH u Nizozemskoj dr. Ervin Sendijarević je održao prigodan govor. Svečanosti su prisustvovale mnoge istaknute ličnosti bosansko-hercegovačke zajednice u Nizozemskoj, holandski partneri, kao i ambasador BiH u Nizozemskoj Njegova Ekselencija gospodin Ahmet Halilović.

“Kocka” – simbol zelja, Plesna grupa Tendens Studio Almere

Foto: Zejna Kaunic


2


Predsjednik Platforme BiH dr. Sendijarevic je u svom govoru podsjetio na istorijske cinjenice da su se gradanji BiH na referendumu 1. marta 1992. godine opredjelili za nezavisnost Republike Bosne i Hercegovine. Dvije trecine gradjana BiH, glasaca sa pravom glasa, je glasalo za nezavisnost. Od tada je Bosna i Hercegovina priznata nezavisna drzava u medjunarodnoj zajednici.

Dr. Ervin Sendijarevic, predsjednik Platforme BiH

Nazalost, ni nakon 20 godina BiH jos uvijek nije stabilna zemlja. Najvecu moc i vlast ima Visoki medjunarodni predstavnik u BiH (VP) i Medjunarodna komisija za implementaciju mira. Parlament BiH ima slab utjecaj i kontrolu u zemlji. Drzavna vlada zbog toga funkcionira slabo i ima nedovoljan autoritet u odnosu na entitete. VP cini malo da situaciju poboljsa. Dijaspora i izbjeglice iz BiH, koje cine preko 30 posto stanovnistva, su dovedeni u polozaj drustvene i politicke opstrukcije. Dobija se utisak da je postojeci Dejtonski ustav zamrznuo ratno stanje i nista drugo. To odgovara jedino politickim liderima, cvjetanju korupcije i kriminala. Ocigledan je nedostatak jasnog mehanizma kontrole od strane medjunarodnih predstavnika i politickih lidera koji se kriju iza Dejtonskog ustava. Bosna i Hercegovina i njeno stanovnistvo su vec dugo zainteresovani za pristupanje Evropskoj Uniji. Najveca prepreka na ovom putu je Dejtonski sporazum koji je Karadzicu i Mladicu pruzio priliku da stvore svoju Republiku Srpsku. Ogroman je paradoks da su Karadzic i Mladic liseni slobode i da su u zatvoru a da njihov monstruozni projekat ostaje slobodno i netaknuto da egzistira. To jednostavno ne moze i ne smije da bude. Republika Srpska je uzrokovala smrt 200.000 ljudi i dalje predstavlja i cini prijetnju za mir i bolju buducnost zemlje. Postojanje RS je krsenje internacionalnog prava i morala kao i nepriznavanje volje cijele nacije. Na ovaj nacin Dejtonski sporazum nece nikad biti upotrebljiv za dalji napredak Bosne i Hercegovine. Dejtonski sporazum smatramo kao dvadesetogodisnju kaznu zatvora za gradjane Bosne i Hercegovine, bez obzira na etnicku pripadnost. Politicka i ekonomska situacija u BiH je jos uvijek losa. Medjunarodna zajednica i Nizozemska mogu nam mnogo pomoci ubrzanim pristupom BiH u NATO i EU. Neprirodnih i nepotrebnih entiteta se treba sto prije osloboditi. Neki politicari u i van BiH kazu da vise nije realno negirati RS. Nas odgovor na to je sljedeci: - Nikad nece biti realno ocekivati da covjek u bilo kojoj zemlji bude u stanju da prihvati jednu genocidnu tvorevinu, proizvod ratnih zlocinaca. Nasi ciljevi za bolju buducnost BiH su sljedeci: smanjenje administrativnih i politickih nivoa organizovanosti, smanjenje opterecenja gradjana i sa dijasporom BiH i partnerima u Evropi proaktivno traziti bolje opcije, planove i modele drzavne organizacije. Kao suveren i demokratski narod imamo pravo da odredimo sudbinu Bosne i Hercegovine, naglasio je dr. Sendijarevic.


3


U zavrsnoj rijeci dr. Sendijarevic je izrazio punu podrsku Platforme BiH gradjanskoj koalciji organizacija iz BiH i dijaspore BiH 1. MART, ocijenivsi da ova kolicija znaci svjetlost na kraju tunela jer ista snazno pokrece zajednicku akciju u borbi protiv genocida, etnickog ciscenja, apartheida, protiv kriminala i korupcije. Na kraju je cestitao Dan nezavisnosti BiH prisutnim i ostalim gradjanima BiH i posebno se zahvalio nasim holandskim partnerima i prijateljima na stalnim naporima koje cine za bolju buducnost Bosne i Hercegovine.

Ambasador BiH gospodin Halilovic je u kracem obracanju pozdravio prisutne gradjane i cestitao praznik

Dan nezavisnosti, istakavsi da je proglasenje nezavisnosti na referendumu ’92. bio jedan hrabar i

dalekosezan cin za sto su u ratu mnogi dali svoje zivote zbog cega su drzavne institucije Bosne i

Hercegovine odgovorne za potpunu realizaciju tog projekta nezavisnosti.

Folklorni ansambl KUD-a Amsterdam izvodi splet igara Bosne i Hercegovine

U raznovrsnom i bogatom programu pod nazivom “Ponosni na domovinu BiH” pod vodjstvom

neumornog Krajisnika Omera Mujakica koji uspjesno vodi Bosansku dopunski skolu “Behar” u

Amsterdamu. Program su ispunili: Plesna grupa Tendens Studio Almere sa koreografijom “Kocka”, koju

je gospodja Manon Hussem specijalno kreirala za Dan nezavisnosti BiH 2013, Amina Srndic, sa

flautom, izvela je par odabranih klasicnih i zabavnih kompozicija, Adem Agovic recitovao je poznatu

pjesmu “Bosna” od Enesa Kisevica, Elma Brkic je izrecitovala pjesmu “Djerzelezu Ale”, koju je napisao

Enver Colakovic 16. oktobra 1950., Medaris Luckin recitovao pjesmu “Bosna” Nedzada Ibrisimovica,

Sara Turkic i Amar recitovali su pjesmu Muse Cazima Catica “Bosna zubori”, Indir Mujakic je recitovao

“Zapis o zemlji” Maka Dizdara, poznati pjesnik i novinar Halil Dzananovic je, pored svojih pjesama,


4


recitovao i pjesmu Zekire Ahmic “Dunja”, Amina Agovic je recitovala Kisevicevu pjesmu “Oporuka”,

Fatmir Baci, Sabina Brkic i Enis Luckin recitovali su “Uspavanku” a KUD Amsterdam je izveo je splet

Bosanskih i Posavskih igara. Prikazani su i veoma upecatljivi video snimci “Ponosan/ponosna na

domovinu” novinara Tomislava Djurica, primadone sevdaha Hanke Paldum i Kerima Kostovica, ucenika

Osnovne skole “Camil Sijaric”. Na kraju je najmladja ucesnica svecanog programa Imani Mujakic

odusevila sve prisutne svojom plesnom tackom uz pjesmu “Ljubav je” .

Plesna tacka Imani Mujakic

Foto: Zejna Kaunic

Glavni sponzori svecanosti bili su Aida i Samir Kasum sa svojim keteringom “Bosanska soba Boske” iz

Brunssuma, koji su se nakon svecanog programa pobrinuli za tople i hladne bosanske kulinarske

specijalitete: http://www.facebook.com/pages/Boske-Bosanska-Soba/133860153446911

(Tel. 06-36431126; Face Book: Bosanska soba Boske).

Dzevad Kuric


5


IZVINJENJE UN-a ZBOG “MARSA NA DRINU”

Predstavnici UN-a tvrde da nisu znali koje konotacije ima pjesma 'Marš na Drinu', izvedena u Generalnoj skupštini

17. januar 2013.

Pjesma “Marš na Drinu” je izvedena u Generalnoj skupstini pred Ban Ki-moonom i drugim visokim zvaničnicima UN-a

Ujedinjeni narodi su uputili izvinjenje zbog toga što je generalnom sekretaru (GS) Ban Ki-moonu srbijanska grupa svirala pjesmu koja je na ozloglašen način povezana sa masakrom u Srebrenici iz 1995. Godine.

"Iskreno žalimo zbog toga što su ljudi ogorčeni zbog ove pjesme koja nije bila uvrštena u zvanični program", kazao je glasnogovornik UN-a Martin Nesirky u obraćanju povodom protesta zbog izvođenja "Marša na Drinu" na koncertu u Generalnoj skupštini u ponedjeljak. S obzirom da nisu bili upućeni u nacionalističke konotacije koje pjesma ima, GS Ban i drugi visoki zvaničnici UN-a su ovacijama pozdravili hor Viva Vox nakon bisa poslije njihove izvedbe "Marša na Drinu" na koncertu.

"Marš na Drinu" je originalno napisan da slavi srpske vojnike koji su ubijeni u bitkama u Prvom svjetskom ratu, ali je postala himna srpskih nacionalista.


6


Tekst pjesme uključuje dijelove kao što su "krv je tekla Drinom... za slobodu". "Marš na Drinu" su pjevale srpske snage tokom genocida 1995. godine u gradu Srebrenici, kada je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka.

Drina je najduža rijeka u Bosni i prolazi kroz Srebrenicu, koja je bila pod zaštitom UN-a u vrijeme genocida. Srebrenica se smatra jednim od najmračnijih poglavlja historije UN-ovih mirotvoraca.

"Svjesni smo da su neki ljudi ogorčeni zbog bisa pjesme na koncertu održanom u Generalnoj skupštini u ponedjeljak", rekao je Nesirky novinarima.

"Očito je da Generalni sekretar nije bio upućen o čemu se radi u pjesmi ili u koje svrhe je pjesma korištena u prošlosti", dodao je on.

Viva Vox je acapella hor iz Srbije. Njihov koncert u sjedištu Ujedinjenih naroda je organizirao Vuk Jeremić, bivši ministar vanjskih poslova Srbije i trenutni predsjednik Generalne skupštine UN-a.

Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) i Savjetodavno Vijece za BiH (ACBH), koji su ostro protestovali zbog izvodjenja “Marsa na Drinu” u Generalnoj skupstini UN-a, izrazili su zahvalnost generalnom sekretaru UN-a, gospodinu Ban Ki-moonu koji se izvinuo 17. januara 2013. godine izrazivši žaljenje zbog boli koji je ovaj incident izazvao žrtvama genocida i rata u BiH. Generalni sekretar je priznao da ova pjesma nije trebala biti u službenom programu te da nije bio svjestan njenog historijskog konteksta.

Izvor: Agencije

ZAJEDNICKO SAOPSTENJE: DOGOVOR BRISELSKE "ŠESTORKE" PROTIV INTERESA DRŽAVE BOSNE I HERCEGOVINE

28. 3. 2013. Dogovoreni prijedlog ustavnih promjena kojeg je najnovija "šestorka" objavila u Briselu, u petak 22. marta 2013. godine, ponovo je usmjeren protiv interesa države Bosne i Hercegovine i njezinih naroda i gradjana, još jednim pokušajem nacionalistickog -cijepanja- jedinstvenog državnog i društvenog bosanskohercegovackog tkiva. Najnoviji „dogovor“ nastavlja s potkopavanjem države Bosne i Hercegovine i predstavlja ocit nastavak agresije u mirnodopskim uslovima, drugim metodama i sredstvima. Umjesto sprovedbe presude Sejdic-Finci, ovaj dogovor je dovodi u njenu suprotnost. Podsjecamo da je na Republiku Bosnu i Hercegovinu izvršena klasicna oružana agresija pred ocima internacionalne zajednice, odnosno zlocin protiv mira i sigurnosti covjecnosti. Na okupiranim teritorijama Republike Bosne i Hercegovine i gradovima u opsadi nad Bošnjacima je izvršen zlocin genocida, a poslije rata uspostavljen entitet koji je rezultat ratnih zlocina i genocida nad Bošnjacima i bosanskim Hrvatima. Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocid nad Bošnjacima cine suštinu zajednickog zlocinackog poduhvata Srbije i Crne Gore njihovih rukovodstava i brojnih rukovodilaca politickog, vojnog, policijskog i upravnog vrha, te njihovih kolaboracionista i placenika u Bosni i Hercegovini na kraju dvadesetog stoljeca. Namjera tog zlocinackog cina, utemeljena na srpskom velikodržavnom projektu, imala je za cilj zauzimanje Republike Bosne i Hercegovine kao države, te istrebljenje Bošnjaka ili njihovo svodenje na beznacajnu etnicku skupinu. Antibosanske snage ni danas nisu odustale od militarnih i destruirajucih projekata protiv države Bosne i Hercegovine, štaviše, otvoreno i bez skrivanja iskazuju svoje namjere i pokušavaju ih ostvariti.


7


Iz agresije i genocida je izvucen jasan zakljucak. Opstanak Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države je prioritetni državni (nacionalni) i narodni interes Bošnjaka i svih probosanskih snaga. Bez jedinstvene države Bosne i Hercegovine i državnih institucija nema Bošnjaka kao državotvornog, narodnog i politickog faktora. Dogovoreni prijedlog ustavnih promjena ide u korist onima koji žele nastaviti udruženi zlocinacki poduhvat uništenja države Bosne i Hercegovine, njenih naroda i gradjana, posebno Bošnjaka, agresijom i genocidom ciljane narodne skupine. Na isti se ne smije pristati. Zato americki i kanadski Bošnjaci smatraju da je navedeni dogovoreni prijedlog ustavnih promjena nastavak nasilja nad državom Bosnom i Hercegovinom i posebno nad bošnjackim narodom. U ime sjevernoamerickih Bošnjaka pozivamo bosanskohercegovacke patriote da se udruže u akciji jacanja jedinstvene, suverene, demokratske, prosperitetne države Bosne i Hercegovine i otvorenog, slobodnog i gradjanskog društva. Upozoravamo bosanskohercegovacki politicki establišment da prestane raditi protiv interesa sopstvene države. Na kraju pozivamo sve istinske bosanskohercegovacke patriote, clanove Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine da odbace tzv. "Briselski sporazum" kao novi Ustav Bosne i Hercegovine. Tako ce sacuvati državu Bosnu i Hercegovinu i dati šansu svim njenim narodima i gradanima, posebno mladima da samo kreiraju buducnost svoje države i zemlje neovisno od nacionalistickih i šovinistickih mracnjaka koji ce završiti na smetljištu povijesti. Organizacije potpisnici saopcenja: Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike Institut za istraživanje genocida Kanada Institut za istraživanje zlocina protiv covjecnosti i medunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Savjetodavno vijece za Bosnu i Hercegovinu Bosanki americki institut za genocid i edukaciju Bošnjacka kulturna zajednice Preporod, Sarajevo

VRLO OZBILJNE PRIJETNJE PROF. DR. SULEJMANU REDŽIĆU

UPUĆIVANE SU I IZ SARAJEVA! Nedjelja, 17. mart 2013. Pise: Ibrahim Halilovic Jedno pismo – e-mail koje sam primio 5. oktobra 2012. godine od profesora doktora, akademika, hadždži Sulejmana Redžića kao odgovor na moje pismo u kojem sam se zahvalio što je na Sesiji Kruga 99 kojom je predsjedavao pokrenuto pitanje obnove Tužbe na Svjetskom sudu protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid


8


Prof. Dr. Sulejman REDŽIĆ: VRLO OZBILJNE PRIJETNJE STIŽU IZ NACIONALISTIČKIH KRUGOVA, NE SAMO IZ BEOGRADA, PODGORICE I GRUDA, VEĆ I IZ SARAJEVA! Von: sulejman redzic An: Ibrahim Halilovic Gesendet: 19:12 Mittwoch, 5.Oktober 2011 Dragi G. Halilovic, Zaista mi je drago da vas cujem, barem i na ovaj nacin. Nisam ljut, a nisam vas ni zapostavio, kao ni vrijednu Face druzinu. Sticaj nekih okolnosti. Pomislim, da cu vam se javiti sa vise rijeci, pa me nesto potisne. Ima neke intuicije i telepatije. Krug 99 i ja licno nastojimo biti na valovima BiH, one nekadasnje Bosne i Hercegovine. Medjutim, mnogi to sprijecavaju. Prosla sesija je odjeknula kao "grom" i veoma prihvacena u najsirim narodnim masama, medjutim, mnogi nacionalisticki centri nisu odusevljeni. Iz mnogih cak dolaze i vrlo ozbiljne prijetnje. Ne cudi me inhibicija iz Srbije, Gruda itd, vec iz Sarajeva! Ali, mi necemo stati. Zajedno, mislim, da mozemo mnogo vise uraditi. Dosta je vrijeme sazrelo. Ja vam zelim sve najbolje. Molim vas srite nase pristupe po svijetu, medju nasim sjemenom. Rado vas se sjecam i najtoplije pozdravljam. Srdacno, Vas Sulejman Redzic i Krug 99 * * * Napomena čitateljima: Zagonetan je nestanak , misteriozna je smrt uvaženog akademika, profesora doktora Sulejmana Redžića. Medicinski nalaz dr. Hamze Žuje o prirodnoj smrti Sulejmana Redžića na osnovu koje je nadležno Tužilaštvo donijelo odluku o nepokretanju istrage, uz razna nagađanja u medijima, doprinose zaključku kako tu nešto nije u redu, kako je istina daleko od onoga što se javnosti prezentira. Obitelj – a posebno Izet, brat r. Sulejmana Redžića, neće odustati od traganja za istinom. U toku je žalbeni postupak na odluku Tužilaštva o nepokretanju istrage o smrti r. Sulejmana Redžića. Kako su se u javnosti pojavile i tvrdnje kako prof. dr. Sulejmanu Redžiću niko nije prijetio, evo (jednog) dokaza kako mu jeste prijećeno, i to i iz Sarajeva. Taj dokaz je napisao i potpisao za života Sulejman Redžić, u pismu koje mi je poslao 5. oktobra 2011. Smatram da je dužnost svih nas da se borimo za istinu uopće, pa tako i u ovom konkretnom slučaju. Prof. dr. Sulejmana Redžića ne možemo – nažalost – vratiti iz mrtvih, ali svi smo dužni uraditi sve što je u našoj moći da se iznošenjem novih činjenica donese odluka nadležnog Tužilaštva o pokretanju


9


stručne istrage o misterioznoj smrti prof. dr. Sulejmana Redžića. U tom cilju, ovo pismo-lični dokaz r. Sulejmana Redžića da mu je prijećeno – podastirem na uvid javnosti i nadležnim organima. http://ihalilovic.wordpress.com/2013/03/17/vrlo-ozbiljne-prijetnje-prof-dr-sulejmanu-redzicu-upucivane-su-i-iz-sarajeva/

DOMOVINA TE ZOVE - "Prvi mart"!

Poštovani/a,

U oktobru 2014. godine, Bosna i Hercegovina će opet na referendum. Njeni građani i građanke će opet preuzeti odgovornost za generacije koje dolaze.

Mi od tebe ne tražimo ništa za nas, ali tražimo da uradiš sve za sebe. Pozivamo te da se registriraš za Opće izbore 2014. godine i glasaš za općinu svog prijeratnog prebivališta, po modelu koji smo već uspješno primijenili na lokalnim izborima u Srebrenici ove godine. Pozivamo te, jer slutimo da je ovo možda posljednja prilika.

Ako se odnosi snaga u našoj zemlji ne promijene, do 2018. godine će se povratak izbjeglica proglasiti završenim procesom, prava dijaspore će šaptom nestati, a sela i gradovi iz kojih smo protjerani zauvijek će ostati u rukama onih koji bi željeli da nas nema. Već se danas u entitetu Republika Srpska donose zakoni kojima je cilj opteretiti povratnike, oduzeti imovinu izbjeglicama, te zatrti u korijenu svaku nadu da će u ovom entitetu ikad više biti države Bosne i Hercegovine.

Mi smo odlučili stati u kraj tome i okupiti sve patriotske snage, te krenuti u još jednu borbu. Ako se ne ujedinimo oko najmanjeg zajedničkog sadržioca svih nas – opstanka države, suočit ćemo se nastavkom propadanja do konačnog nestanka.

Sada je došao i tvoj red. Za sve one kojih nema, za sve one koji će tek doći. Za tvoj grumen zemlje, jer ovo je zemlja kojoj se vraćamo. Domovina te zove, dolazi dan kada ćeš svojim glasom moći promijeniti tok historije. Nemoj propustiti tu priliku. Sve što treba da uradiš jeste da glasaš.

Pokreni svoju zajednicu, daj svoj doprinos, registriraj se za Opće izbore 2014. godine, saznaj sve na web-stranici www.prvimart.ba. Za pravnu i administrativnu pomoć i objašnjenja procesa registracije javite se na [email protected]

Javi se, u moru glasova, potreban je svaki. Domovina te zove. Tvoj glas, tvoja zemlja.

Iskreno,

Emir Suljagić


10


Marjan Hajnal Magistar političkih nauka, nezavisni analitičar i publicist Državljanin Izraela i Republike Bosne i Hercegovine U Izraelu od 23. juna 1993. 1.4.2013.

PISMO SHIMONU PERESU

Tema: PROTESTNO PISMO ZBOG VAŠEG LIČNOG STAVA PREMA NEZAVISNOJ REPUBLICI BOSNI I HERCEGOVINI

Gospodine Predsjedniče države Izrael, Shimon Peres!

Ovo nije prvo pismo koje Vam pišem. Prethodno je bilo za medije na bosanskom jeziku, a ovo će stići u višejezičnoj formi na adrese određenog broja ambasada u Izraelu i širom svijeta, na adresu UN, kao i Komisiji za dodjelu Nobelove nagrade u Oslu. A podrazumijeva se, i domaćim i stranim novinskim, elektroničkim i televizijskim medijima. Iz uvodnog samopredstavljanja možete uočiti da imam dvojno državljanstvo, izraelsko i bosansko. U junu mjesecu napuniće se dvadeset godina od mog useljenja. Stigao sam sa porodicom, kao mnogi drugi, sklanjajući se pred ratnom stihijom koja je započela 1991. u tadašnjoj Jugoslaviji. Također, vidite da sam politolog po struci i za pretpostaviti je da dobro razumijem korijene i uzroke razbijanja socijalističke Jugoslavije. Mnogo teže mi je razumjeti da ste Vi u toj krvavoj podjeli zauzeli pristrasno stanovište, protiv međunarodno priznate nezavisne države Republike Bosne i Hercegovine (u narednom tekstu, kraće i ispravnije formulirano, Bosne). Veliku pogrešku i nepravdu, sa nepopravljim i neoprostivim posljedicama, činite ne samo narodima u Bosni i njenim građanima u prisilnom egzilu, činite i to da se Vašim pristrasnim stavom pomućuje tragičnost svih egzodusa jevrejskog naroda tokom povijesti, od Egipta, Babilona, Rima, do Španije, Njemačke i Rusije. Zar zaboravljate šta znači biti ubijen na svom pragu? Biti otjeran sa zemlje svojih pramajki i praotaca? Ne iznenađuje me što griješite kao političar, čudi me da griješite kao laureat Nobelove nagrade za mir. Ukazujući u dva navrata gostoprimstvo Miloradu Dodiku, predsjedniku fantomski nemoguće i neodržive bosanske unutarfederalne jedinice samoproglašene Republike Srpske, ozvaničene privremenim mirovnim rješenjem u Daytonu da bi se okončala agresija od strane Srbije, Crne Gore i Hrvatske na nezavisnu Bosnu. Zar Vas ta agresija ne podsjeća na agresiju na Izrael odmah po osnivanju nezavisne države 1948., i ratove 1956., ili 1967., 1973., ili na rat 1981.? Izrael se tih godina potpomognut međunarodnim faktorima mogao braniti i čak preći u kontraofanzivu, i osvojiti teritorije koje mu i nisu pripadale, a Bosni je uveden embargo na uvoz oružja. Bosna se ipak odbranila, ali u odnosu na Izrael, ni tada, 1992. niti bilo kada u svojoj hiljadugodišnjoj povijesti nikada nije prešla granice i napala svoje susjede na njihovoj teritoriji. U ličnom žargonu označio sam Vas kao izraelskog Rishelieu-a, što biste mogli prihvatiti i kao kompliment. Pisao sam o Vama često, ali, nažalost, nikada mi niste davali povoda da Vas predstavim kao pozitivnu osobu, bilo zbog Vašeg kameleonskog pristajanja uz svaku vladu, bilo zbog odnosa prema Palestincima. Zašto konačno ne priznate poraz Vaše navodne mirovne misije i izraelskoj i svjetskoj javnosti ne saopštite da mira sa Palestincima nikada nije bilo i nikada neće biti? Da li Vam je toliko teško odreći se nagrade koja Vam i ne pripada? Prije dvadeset godina putovao sam slobodno po cijelom Izraelu, danas je to zemlja zidova i ograda. A plodna zemlja u Bosni posuta je minama koje još ubijaju djecu. Za takvo stanje krivim lažne mirotvorce. Upadljivo je da ste među prvima čestitali novom rimskom papi izbor i pozvali ga da posjeti Izrael. Nema sumnje da će se on odazvati Vašem pozivu, kao i njegovi prethodnici, doći će, pape vole Izrael,


11


posebno ovaj jezuitski koji nikada neće priznati šta zaista misli o Jevrejima i kakve ciljeve jezuiti imaju po pitanju Izraela. Ali Vi to znate. Ili, ne želite da znate. Ipak, iskoristite tu priliku da ga kao Nobelovac podsjetite na mir na Balkanu, tj, na još nezavršeni rat u Bosni, apelujte da u ime europskog i svjetskog mira katolički vjernici u Bosni priznaju nedjeljivost i nepovredivost zemlje u kojoj žive. Za vrijeme Otomanske imperije Bosanci su u Hertzliji imali svoj malu komunu, sa džamijom vidljivom i danas. U Izrael je 1992. primljeno oko 4000 mojih sunarodnika, ali, primljeni su kao Jugoslaveni, u Udruženje useljenika iz bivše Jugoslavije. Ja i danas u svom pasošu nosim podatak da sam iz Jugoslavije, ali ne iz Bosne. Zato što u Izraelu Bosna nije priznata. A u UN jeste. Zašto? Da li zato što vjerujete da su Bosnu zaposjeli mudžahedini? Tako Vas uvjeravaju iz Republike Srpske i Vi u to vjerujete? Onda vjerujte i to da se bosanski muslimani jako dobro mogu sami oduprijeti militantnom islamskom fundamentalizmu, i to su već učinili, savladavši sve pokušaje ekstremizacije. Ima pokušaja uvoženja talibanizma i vehabizma iz arapskih zemalja, ali te pojave su sporadične i nemaju šanse da kod stanovništva zadobiju širu podršku. Jer, Bosanci/Bošnjaci su takvi, ne vole i ne trpe strane uticaje. Zato se ni moćna turska imperija nije uspjela zauvijek zadržati u Bosni. Vaša pristrasnost prema Srbima je neutemeljena spram logike i povijesne stvarnosti. Srbi su prema Bošnacima vodili ukupno 11 genocida. A sigurno to već znate, da je Srbija bila prva „Judenrein“ teritorija u Europi pod nacističkom okupacijom. I da je od 1948. na teritoriji koju naseljavaju Srbi od 56 sinagoga srušeno ih je 40 nakon Drugog svjetskog rata, posebno poslije 1948. Bila je to jasna poruka i „bratska“ čestitka uz osnivanje Izraela – države cionista. Provjerite, i danas je u Srbiji među okorjelim neonacistima, teroristima i antisemitima „Mein Kampfh“ najčitanija knjiga. Za prevodioca i urednika beogradskog ćiriličnog prevoda „Hitler je posljednji heroj čovječanstva“. Gdje Vi živite, gospodine Predsjedniče!? Nemoguće je da Vas beogradski i banjalučki „prijatelji“ o tome ne obavještavaju. Ili, bar, Mosad bi to morao znati. Zar Vas nimalo ne uznemirava sadašnji profašistički kurs politike u Srbiji u kojoj se reafirmira četništvo koje je bilo na strani njemačkih nacista? Koju ideologiju mira Vi zastupate kada podržavate genocid u Bosni? Zar Vam se ne čini da su već svojom pojavom i ideologijom širenja mržnje četnici najveći i najopasniji mudžahedini danas u Europi? Kakva je razlika između njih i afganistanskih talibana? Nema razlike, osim činjenice da talibani brane svoju zemlju. Pa i Izrael brani svoju zemlju od Hamasa i Hezbollaha i Islamskog Džihada. Utoliko je veza između Bosanaca i Izraelaca izravna i bilo bi logično da Izrael podrži cjelovitu Bosnu, a ne njenu militantnu mudžahedinsko-terorističku enklavu stvorenu na genocidu. Ili, i Vi, i to još kao dobitnik Nobelove nagrade, negirate odluke Međunarodnog suda u Den Haagu kojim je priznato da je protiv Bosne vođen genocidni rat, sračunat na uništenje Bosne i Bošnjaka kao naroda, da je vođena planirana agresija prije svega protiv bosanskih muslimana, ali i svih „ostalih“ Bosanaca među koje spadam i ja. Mislim da je odlučujući faktor Vaše pristrasnosti generalna islamofobija koju su Vam svojom prljavom propagandom intenzivirali Vaši lažni saveznici tipa paradržavnog lidera, ustvari, izdajnika svoje zemlje, kao što je kriminogeni Milorad Dodik. Riječ je bivšem ekonomskom kriminalcu, od kojeg se ne razlikuje Avigdor Lieberman i nije slučajno što se oni tako dobro slažu. Ali, otkud Vi u tom krugu antibosanstva“? Ne bi li Nobelovcu trebao biti stran svaki, i najminimalniji oblik ksenofobije? Posebno uvaženom mirotvorcu, Shimonu Peresu. Vi i ja susreli smo se i rukovali dva puta, prvi put u Muzeju Izraela, drugi put tokom Vaše predizborne posjete Bat-Yamu. I žalim zbog tih rukovanja. Jer nisam znao da ćete se rukovati sa čovjekom koji ne priznaje svoju državu Bosnu. Bio sam predsjednik najveće podružnice pri Udruženju useljenika iz bivše Jugoslavije. Priredio sam obimnu knjigu, Antologiju stvaralaštva naših useljenika. Ali, dužan sam Vam postaviti pitanje: zašto se vratiše skoro sve izbjeglice iz Bosne i to još dok je rat trajao? Ne znate? Otjerali su ih Vama simpatični izvođači srbijanskog šumadijskog folklora u vrijeme dok su njihovi srodnici-četnici širom Bosne s istom odorom, tradicionalnim opancima i šubarama klali roditelje, žene i djecu Bošnjaka. I ja sam napustio to Udruženje kojem ne trebaju Bosanci, već samo biznismeni koji šuruju sa nacističkim ološem u Srbiji ili u „Republici srpskoj“, a pun ih je Izrael, koji podižu kapitalističke tendere na krvi nedužnih građana. Lično poznajem takve, a i Vi ste ih susretali. Postoji li Vaš kakav lični interes od transfera sa njima? Šta su bili stvarni ciljevi Vaše posjete Banjoj Luci? Oni dovode ratne zločince u Izrael, jedan je i uhapšen, ali se postupak ekstradicije odugovlači. Kako je moguće da se Vi kao mirotvorac ne angažujete na sprečavanju uvoženja dokazanog nacizma? Gospodine Peres, ne doprinosite miru. Vaša politika nanosi štetu ne samo Bosni, ona pogađa interese i čestitih slojeva srpskog naroda koji je je već dovoljno stradavao zahvaljujući dušebrižnicima. Ukazivanjem audijencije, na crvenom tepihu, i to u dva navrata, rodonačelniku fašizma u eri moderne


12


Europe, kriminalcu Miloradu Dodiku, stvorili ste jako negativan imidž prvo o sebi, ali i o Izraelu koji predvodite kao predsjednik. A o devalvaciji Nobelove nagrade za mir da ne govorim. Ako griješim, kao što Vam šaljem ovo javno pismo, na isti način ću Vam uputiti javno izvinjenje. Ako ne griješim, ima li nade da iskoristite sav Vaš svjetski renome i uticaj i hitno se založite za očuvanje Republike Bosne i Hercegovine? Vjerujem, gospodine Predsjedniče, da ćete se oduprijeti sujeti i da ćete dokazati (prije nego Vam istekne biološki sat, – ove godine proslavićete 90.-ti rođendan, kojeg Vam unaprijed čestitam sa uobičajenom izraelskom željom „do 120.-te“) da imate šire razumijevanje realnosti, od mog, možda, subjektivnog viđenja bosanskohercegovačke krize. Ako mislite dobro Izraelu, trebali biste uspostaviti analogiju između budućnosti države Jevreja sa budućnošću države Bosanaca. Bosna je povijesna zemlja, traje već čitav jedan milenijum, sa svim elementima državnosti. I, da ne zaboravim, nisam ksenofob, nemam ništa protiv pravoslavlja ni protiv Srba. U mojoj porodici ima nas svih, i njih, ali se ponajviše pročistio i opstao red antifašista koji su se boreći protiv nacista borili i za budućnost jevrejskog naroda tokom Holokausta. Ili, želite li možda, nakon Vaše podrške uništenju Bosne i etničkom čišćenju Bosne od Bosanaca, da ni mene nema i da Izrael postane Bosnien-rein? Marjan Hajnal Bat Yam, 1. 4. 2013.

Sastanak prosirene Uprave Platforme BiH u “BOSANSKOJ SOBI” u Brunsumu Na sastanku prosirenog Upravnog odbora Platforme BiH, koji je odrzan 26. januara 2013. u Brunssumu, podneseno je vise izvjestaja o radu ove krovne organizacije u periodu nakon odrzavanja redovne godisnje skupstine Platforme u novembru prosle godone do sada. Da pomenemo samo neke: Izvjestaj komisije za Dopunske skole i obrazovanje bh.djece u Holandiji, Izvjestaj o radu komisije za sport i pripremu za ucesce u Svjetskom prvenstvu Dijaspore BiH u malom nogometu u Svedskoj, Priprema za Poetsko druzenje u Nes Teatru u Amsterdamu. U Planu rada Platforme za 2013. god. teziste je na pripremi svecane akademije povodom 1. marta Dana Nezavisnosti Republike BiH i obiljezavanje Dana genocida 11. jula u Den Hagu.

U okviru izvjestaja o primjeni odluke skupstine Platforme BiH od 26. novembra 2012. o prikupljanju clanarine vecina prisutnih je podrzala ovu odluku a za godisnju clanarinu je odredjen iznos od najmanje 50 eura po udruzenju. Platforma BiH nema vec duze vrijeme nikakvu finansijsku podrsku drzavnih organa u Holandiji i svi troskovi se placaju uglavnom iz sopstvenih izvora pojedinaca ili ponekog sponzora. Prikupljenim sredstvima od clanarine bi rukovodstvo Platforme moglo obezbijediti finansiranje jednog dijela osnovnih aktivnosti u predstavljanju zajednice BiH u Holandiji. Prvobitno je odluceno da se svim udruzenjima uputi pismo sa zahtjevom o izmirenju clanarine do 31. marta i da je to krajnji rok za izmirenje ove obaveze i preduslov dalje participacije i clanstva udruzenja u Platformi, ukoliko se pismeno ne obrazlozi eventualno neplacanja clanarine. Medjutim, pojedini clanovi uprave su nakon sastanka bili protiv davanja ovako uskih vremenskih rokova za podmirenje obaveza placanja clanarine i zahtijevali su tolerantniji pristup.


13


Fleksibilan pristup prikupljanju clanarine zastupaju i predstavnici Nadzornog odbora i Savjeta Platforme, jer mora se imati u vidu sve teza objektivna finansijska situacija a i cinjenica da ima udruzenja koja ne primaju nikakve subsidije kao ni Platforma. Na redovnom zasijedanju Skupstine Platforme BiH odrzane 26. novembra 2012. je donesena jednoglasna odluka o obaveznoj clanarini klubova i udruzenja koje participiraju u radu Platforme i za godisnju clanarinu je odredjena suma od najmanje 50 eura po organizaciji. Time bi se mogla djelimicno obezbijediti sredstva za obavljanje bar minimalnih aktivnosti i predstavljanja nase BiH zajednice u Holandiji. Platforma BiH nema drugih izvora financiranja osim dobrovoljnog doniranja i samoodricanja njenih clanova. Sa nasim kadrovima svakako vam stojimo na raspolaganju za vase aktivnosti kao i u svrhu informisanja o aktuelnim promjenama u holandskom drustvu. Na sjednici Prosirenog Upravnog odbora Platforme u Brunsumu od 26-01-2013 je odluceno da se godisnja clanarina moze uplatiti najkasnije do 31. marta. Sastanak je odrzan u Bosanskoj kuci u Brunsumu ciji su domacini bili Aida i Samir Kasum, vlasnici firme Catering/Party Service.

POSLJEDNJI VOZ I VLAK ZA POVRATAK IZBJEGLICA

http://www.dw.de/posljednji-voz-i-vlak-za-povratak-izbjeglica-u-bih/a-16558567

RAD UDRUZENJA BiH

U “BRONU” IZABRANA NOVA UPRAVA Amsterdam

Pise: Mujo Midzic Jedno od najstarijih udruzenja u Holandiji “Bron”, pa tako i bh.dijaspori u Amsterdamu, pocetkom februara izabralo je u redovnoj proceduri novo rukovodstvo na cijem je celu dr. Munevera Curovac. Za sekretara je izabran Camil Dergic, dok ce blagajnicke poslove voditi Fuad Imamovic. Svi su oni


14


dugogodisnji aktivni clanovi ovog udruzenja, a dr. Curovac je vrlo aktivna vec visegodina u organima i tijelima “Platforme BiH “. Nova uprava predstavila se clanovima “Brona” 7.februara kada je organizovano i tematsko predavanje shodno programu rada za 2013.g. Predavaci su bili dr. Kamenko Bulic i dr. Ervin Serdijarevic, koji vec nekoliko mjeseci odrzavaju tematska predavanja iz domena vlastitih profesija, u bh. udruzenjima. Ovoga puta govorili su o siromastvu i posljedicama po pojedince i porodice koje ono izaziva. Nakon uvodnih izlaganja ucesnici su postavljali zanimljiva pitanja predavacima. Uz izbor nove uprave, koja je vec registrovana kod nadleznih institucija u Amsterdamu, dogovoreno je da se u djelovanje uprave angazuju i pojedinci koji ce koordinirati pojedine segmente rada. To se prije svega odnosi na unapredjenje kulturno-zabavnog zivota, sporta i saha i djelovanja mladih. O ovome ce se starati, uz upravu, vec afirmisani pojedinci ne samo u Amsterdamu vec i sire.

Dr.Munevera Curovac, predsjednica « Brona »

- U djelovanju “Brona” moracemo uvesti inovacije, posebno sa stanovista programskih sadrzaja, dok od jula mjeseca ocekujemo i napore za obezbjedjenje novih finansijskih sredstava od nadleznih institucija jer smo novcana sredstva dobili samo za prvih sest mjeseci, istakla nam je dr. Curovac. Pristajanje da preuzme vodjenje udruzenje u predstojecem vremenu jeste vrlo hrabar potez nove uprave, sto samo govori koliko im je stalo da se najstarije udruzenje u glavnom gradu Holandije odrzi i da unaprijedi svoj rad. Za vise od cetiri godine bivsa uprava, na celu sa Harunom Avdicem, uz dosta stabilne izvore finasiranja, vodila je udruzenje uglavnom u mirnim vodama, ali kako ce biti u buducnosti ostaje da se vidi. U svakom slucaju stara uprava vise nije zeljela da nastavi rad pravdajuci se privatnim razlozima i zasicenosti dosadasnjim aktivnostima.

BiH UDRUZENJA OBILJEZILA MEDJUNAORDNI DAN ZENA - 8.MART

Kao i proslih godina i ovoga marta u vecini bh. udruzenja u Holandiji obiljezen je medjunarodni praznik zena - 8.mart. Udruzenja su za ovu priliku organizovala kulturno-zabavne programe u prigodnim prostorima , a neka su uz redovna nedeljna okupljanja posvetila dio aktivnosti i Danu zena. Zenama je poklonjeno cvijece , a bilo je i pjesme i igre uz muzicku pratnju .Tako je bilo u jednom od udruzenja u Amsterdamu, dok je udruzenje Bron (jedno od najstarijih u Holandiji) za ovu priliku iznajmilo i dvoranu u zapadnom Amsterdamu. Kulturno-zabavnom programu je prisustvovalo preko sto gostiju. Sve ih je zabavio poznati muzicar Cengic i njegova cerka, izvrsna interpretatorka narodnog melosa. Uz dobru ponudu tradicionalnih jela i pica ostalo se do kasno u noc. Prisutne je pozdravila i cestitala Dan zena dr.Munevera Curovac, nova predsjednica uprave Brona. Ona je pozeljela da se ljudi porijeklom iz BiH cesce okupljaju i zajednicki doprinose afirmaciji dijaspore


15


u Holandiji . Ulaznice za ovo vece zene nisu placale, a na ulazu u salu gdje se odvijao program dobile i po jedan cvijet. Vrijedi pomenuti da su se povodom Dana zena u Amsterdamu 8.marta na Dam-u (glavnom gradskom trgu) odrzale i demonstracije u znak solidarnosti sa zenskim pokretima koji se u mnogim zemljama sirom svijeta bore za elementarna zenska prava. Medju okupljenim bilo je i zena porijeklom iz BiH.

Dan zena bio je obiljezen i u Leidenu. Gospodja Natasa Savic kaze da je proslava 8 .marta trajala do poslije pola noci i da je bila predivna. Sala je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a oni koji su kasnije dosli i nisu na vrijeme prijavili svoj dolazak morali su stajati za bar stolovima. Dr. Ervin Sendijarevic je u svojoj cestitci zenama za 8. mart uputio posebnu poruku i muškarcima: "Budi jako oprezan da ne rasplačeš ženu, jer Bog broji njene suze. Žena je nastala od muškarčevog rebra, a ne od njegovih stopala da se po njoj gazi. Ne od njegove glave da se njome vlada, nego od boka da mu bude jednaka, ispod ruke da bude zaštićena i pokraj srca da bude voljena." Dragim nasim zenama nek je sretan 8. mart! M. Midzic


16


ZASTO HOLANDSKI MEDIJI BOSNJAKE NAZIVAJU BOSANSKIM MUSLIMANIMA

A NE BOSNJACIMA

Pise: Nermin Agovic

Kao bosanski clan rukovodstva organizacije Lize pratim desavanja koja se tiču naše zajednice u Holandiji. Jedno od takvih desavanja, cu obrazloziti u nastavku. Svaki put kad čitam vijesti o Bosni i Hercegovini, i / ili Bosancima i Hercegovcima u Holandiji u Holandskim medijima zaintrigira me pogresno imenovanje stanovnika jedne odredjene zajednice. Bošnjaci se u Holandskim medijima sistematski nazivaju bosanskim muslimanima. Zasto je to pogresno? Vjera se spominje samo kod muslimana, ali ne i kod pripadnika drugih naroda. Znaci, ne spominju se bosanski katolici ili bosanski pravoslavci.

Bosna i Hercegovina je po mnogo cemu komplikovana zemlja. No, u jednoj stvari postoji konsenzus: imenovanje triju naroda: Srba, Hrvata i Bošnjaka. U nametnutom Ustavu BiH (Dayton, 1995), naziv Bosanac se nigdje ne spominje, ali se upotrebljava u narodnom govoru. Oko toga se moze voditi zestoka rasprava, jer se jedino na teritoriji bivše Jugoslavije vjera povezuje sa nacionalnosti. To je naslijeđe historije, a ne samo nešto od prošlih godina. Ako mi općenito pricamo o Bosancima, postoje tri vjere: islam, katolicizam i pravoslavna vjera. Svako dijete koje se rodi kao pravoslavac automatski postaje Srbin. Ako se kao katolik rodite u Bosni, automatski ste Hrvat. A isto vrijedi i za muslimane koji su rođeni u Srbiji, koji su automatski Bošnjaci.

Zašto to predstavlja problem? Postoji nekoliko razloga za to. Prije svega, mijesaju se dvije nacije (Srbi i Hrvati) i religija (islam). Ako pogledamo samo korištenje velikih i malih slova u prva dva slucaja se koriste velika slova a kod muslimana malo slovo, sto je pravopisno ispravno. To može dovesti do frustracija i osjećaja nejednakog tretmana kod muslimana. Znaci, upotrebljava se izraz bosanski muslimani umjesto Bosnjaci.

Osim primjedbe na formalno neispravno imenovanje Bosnjaka postoji dodatna komplikacija: nepotrebno spominjanje religije takodjer može imati negativne posljedice. Muslimani u Holandiji se nažalost često susrecu sa predrasudama pa se i njihova vjera često spominje u negativnom svjetlu. Imidz islama u Holandiji je, blago receno, loš. Istraživanje iz 2002. pokazalo je da se šezdeset posto Holandjana pribojava islama (Van de Berg & Pass, 2003). Možete zakljuciti da Bošnjaci koje u medijima nazivaju muslimanima od toga imaju vise stete nego koristi. Slika o Bosnjacima, kod Holandjana, moze biti negativna zbog povezanosti sa islamom.

Zašto mediji u Holandiji sistematski prave ovu gresku? Ako pogledamo druge zemlje kao što su Francuska i Njemačka, to nije slučaj. Oni spominju tri naroda: Bošnjaci, bosanski Srbi i bosanski Hrvati. Odgovor na to cu vam ostati duzan. To bi mogla biti novinarska lijenost ili nesto drugo. U svakom slučaju, od velike je važnosti koristiti jedan termin u opisu stanovništva u Bosni i Hercegovini, naime


17


onaj koji se koristi u samoj drzavi. Sve ovo je dio procesa izgradnje države i nacije koja zivi u Bosni i Hercegovini i stoga je važno da Bosanci i Hercegovci koji zive u drugim drzavama daju dobar primjer.

K U L T U R A

Amsterdam

NASTUPILI PJESNICI IZ DIJASPORE U Amsterdamu su krajem januara u “Teatru Nes“ nastupala tri pjesnika porijeklom iz BiH, cime je na najbolji nacin zapocela ovogodisnja aktivnost Platforme BiH na kulturnom polju. Pred tridesetak ljubitelja poezije, u programu pod nazivom “Bosanski knjizevni kafe“, svoje stihove govorili su Goran Saric i Halil Dzananovic, dok im se u nastupu pridruzila i Zekira Kira Ahmic. Ona se pred publikom pojavila prvi put od kako je pocela da pise stihove. Goran Saric, pisac sa sest zbirki pezije, vise proznih dijela i plodni prevodilac sa holandskog na bosanski jezik, iskoristio je priliku da svoju poeziju predstavi onako kako je 2010. godine objavljena u knjizi izabrane poezije pod nazivom “Ikar, u nebo zaljubljena kokos”. Knjiga je objavljena kod uglednog izdavaca “Buybook“ iz Sarajeva u ediciji “Savremena bh. knjizevnost“. Ovim cinom prisutna publika stekla je uvid u poetsku rijec Sarica kroz veci dio njegovog plodnog stvaralastva.

Pjesnici : Goran Saric, Halil Dzananovic I Zekira Kira Ahmic

Halil Dzananovic predstavio je svoju poeziju u rasponu od skoro cetiri decenije. Ovom prilikom predstavio se i svojim satiricnim pjesmama, kao i aforizmima koje objavljuje pod pseudonimima. Inace, pjesme i druge tekstove objavljuje u zbornicima i na portalima. Ovih dana , kako je najavio, iz stampe treba da mu se pojave dvije knjige poezije .


18


Prijatno iznenadjenje “Bosanskog knjizevnog kafea“ u “Teatru Nes“ bio je i debitantski nastup Zekire Kire Ahmic, koja je u Holandiju dosla kao izbjeglica iz Bratunca. Pocela je da pise i slika u okviru programa “Knjiga zivota“ prosle godine. Zene porijeklom iz BiH okupljale su se u osam gradova u Holandiji gdje su u okviru psiho-terapije iznosile svoje zivotne price, pisale i slikale, o cemu smo opsirnije i pisali u proslom broju lista. Prosle godine Kira Ahmic je i pocela da pise stihove, podstaknuta strucnom terapijom aktivistkinja “Platforme“ Natase Savic i Munevere Curovac. Ovom prilikom ona se zahvalila na njihovom zalaganju, dok je Natasa Savic, poslije nastupa, novoj poetesi urucila i cvijece u znak sjecanja na ovaj nastup . -“Knjiga zivota“ mi je omogucila da otvorim dusu, kazala je obracajuci se publici u Amsterdamu. Jednu pjesmu, a na molbu gospodje Ahmic, procitala je dr. Munevera Curovac, jer to nije mogla sama uciniti uslijed emotivnog prezivljavanja proslosti. Predsjednik Platforme BiH dr. Ervin Serdijarevic, obracajuci se prisutnima, najavio je mogucnost organizovanja i Dana kulture BiH u Holandiji, gdje bi se predstavili stvaraoci porijeklom iz BiH a koji zive i stvaraju u Holandiji. Toga je bilo u proslosti, ali se poslednjih godina na tom planu aktivnosti zaostalo . Clan upravnog odbora “Platforme” dr. Kamenko Bulic, prije pocetka nastupa pjesnika, dao je i kraci osvrt na znacaj sevdalinke za kulturu BiH.

G.Saric, H.Dzananovic, N. Savic, E.Sendijarevic. M.Curovac, Z.Ahmic I S.Pasic Sve u svemu, nastup troje stvaralaca u “Teatru Nes“ ostace zabiljezen kao ugodno dvocasovno druzenje sa publikom. U ponudi “Knjzevnog kafea“ nasle su se i poslastice bh. kuhinje koje su spremile vrijedne ruke clanica “Platforme“, tako da se i ulaz od 10 eura vjerovatno vecini posjetilaca i nije ucinio tako velikim. Steta je, a to ne mozemo da ne primjetimo, sto nasih ljudi nije bilo vise. Ovo se posebno odnosi na clanove dva bh. udruzenja koja su aktivna u Amsterdamu. Moglo se i organizovano doci i prisustvovati programu, ali je to neko trebao da uciniti i potrudi se oko propagiranja zajednickih programa bh. dijaspore. Valjda ce sljedeci put biti i takve vrste inicijative . Mujo Midzic


19


SLIKAR SENAD ALIC OBILJEZIO DVIJE DECENIJE RADA

Promocijom knjige “Een Raar Land“ u “Theater Podium Mozaiek“ u Amsterdamu polovinom februara slikar Senad Alic obiljezio je dvadeset godina djelovanja na likovnoj sceni Holandije. Knjiga je sacinjena u obliku foto-monografije gdje se u jednom tekstu govori o stvaralastvu Alica iz pera docenta crtanja i grafike Johana Breukera, dok je u knjizi svoj dozivljaj Holandije (cudne zemlje) napisao i umjetnik. Inace, knjiga sadrzi vise odlicnih fotografija u boji slika, vecinom novijih radova Alica. Na promociji knjige vidjeli su se i radovi prezentirani putem video tehnike, kao i jedan intervju slikara radjen u ateljeu. Pod krovom “Mozaieka“ priredjena je i prodajna izlozba slika manjeg formata iz posljednje faze stvaralastva. Da je Senad Alic pobudio paznju strucne javnosti u Holandiji, kao i likovne publike govori i cinjenica da se na promociji knjige naslo preko 150 posjetilaca, dok su o stvaralastvu slikara govorili vrsni znalci likovnih umjetnosti.

Pokusaj letenja/“Attempt to fly”/“Poging tot fliegen” S. Alic

Prisutnima su se obratili Erik Nieuwenhuis, novinar i pisac knjige “Man van de Wereld “, Nies Medema, novinar i pisac, Marten Bos, profesor vizuelnih umjetnosti, Nosrat Mansouri, umjetnik i profesor, Johan Breuker, profesor crtanja i grafike – Fakulteit Beeldernde Kunst en Vormgeving. Na kraju se prisutnima obratio i Zafer Yurdakul, direktor “Theater Podium Mozaik“ i Senad Alic. Razumljivo, svi su oni na svoj nacin osvjetljavali stvaralastvo Alica, kao i njegove faze od momenta pojavljivanja na likovnoj sceni Holandije. On je do sada izlagao na preko 30 izlozbi, medju kojima je vecina bila samostalna .U Amsterdamu je izlagao u desetak galerija, medju kojima su neke vrlo prestizne i u medjunarodnim okvirima. Likovna publika vidjela je njegove radove u Americi, Juznoj Koreji, Turskoj, Srbiji, Italiji i Francuskoj. 2011.g. u Italiji je bio predstavljen (poziv po konkursu) na Bienalu u Firenci gdje je osvojio i nagradu “Lorenza II Magnifico” u kategoriji slikarstva. 2012.g.


20


ucestvovao je na “Salon Societe Nationale des Beaux Arts“ u Parizu. “Salaon“ organizuje muzej Luvr. Ko prati zbivanja na likovnoj sceni dobro zna sta znaci biti odabran da se predstvis u Firenci i Parizu u okviru gore pomenutih manifestacija sto je nedostizni san mnogih Alicevih kolega. Inace, slikar, ilustrator knjiga i publikacija i karikaturista Alic rodjen je u Priboju (dijelu Sandzaka u Srbiji), a sa porodicom je dosao u Holandiju kada je poceo rat u BiH. Od 1993.g., po dolasku u Holandiju, pocinje da uci i bavi se slikarstvom. U bivsoj Jugoslaviji zavrsio je fakultet i ima zvanje inzenjera. Slikarstvom je uvijek zelio da se bavi, ali nije mogao to i da ostvari. No, bavljenje inzenjerskim poslom nikada mu nije bila zivotna opcija. U Holandiji je uspio da se obrazuje za poziv slikara od cega danas i obezbjedjuje egzistenciju. Tokom protekle dvije decenije, u okviru nekih umjetnickih udruzenja, angazovan je kao likovni pedagog. Posebno je radio sa izbjeglickom populacijom i djecom u azilantskim centrima. Sa grupom kolega priredjuje slikarske radionice u ateljeu u zapadnom dijelu Amsterdama koje su posjecivale desetine ljudi. Srecno je ozenjen i ima kcerku i sina. Sin studira, a kci je u osnovnoj skoli i sudeci prema dosadasnjim interesovanjima krenuce ocevim stopama. M. Midzic

SLIKE O RATU VIKTORA MAJDANDZICA U INTERNATIONAL CONTEMPORARY ARTIST

Poznati akademski slikar Viktor Majdandzic nam je prvo poslao poruku a zatim za Dan nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine, koji je svecano obiljezen u Teatru Nes u Amsterdamu, licno prenio da je ziri knjige International Contemporary Artist, koja usokoro izlazi u New York-u, prihvatio pet njegovih slika o ratu koje je naslikao prije nekih 20 godina. Rekao je da zeli da sa nama podijeli tu radost – „radost da nam malo ublazi tugu“, kako je rekao.

Ivo Radosevic i Viktor Majdandzic u Teatru Nes u A‘damu za Dan nezavisnosti RBiH

Slikar Majdandzic je u svojoj osamdeset i drugoj godini zivota sve vise trazen umjetnik u svijetu. Izlozbe u 2013: - Gallerie Böhner Mannheim, GER, until September 2013 - Gallery "Il Collezionista" Rome, IT; 8 - 21 March 2013


21


- Museum of Art and Science, Milaan, IT; 15-29 May 2013 - AVA Gallery, Helsinki, Finland; 16 Sept- 6 October 2013 - Gallery Pinna, Berlin, GER; November 2013 Publikacije u knjigama u 2013: - Revelations in Reality : “A Visual Dialogue”, published in March by Creativ Concept Inc. NY, followed with the exhibition in NY City, June 4th-20th 2013 -International contemporary Artists VI by I.C.A. Publishing, NY, USA -“Important World Artists” and the book “International Contemporary Masters VII” by World Wide Art Books Inc. Santa Barbara,CA, USA -Artisti Internationali, Annuavio per Artisti di successo, by Associazone Internationale, Galeria “Il Collezionesta”, Roma, IT

Viktor Majdandzic www.majdandzic.nl e-mail: [email protected] Aferim, dragi nas Viktore. Ovakve informacije o svakom nasem gradjaninu BiH rado objavljujemo a pogotovo ako se to radi o jednom velikanu i jedinstvenom slikaru, pjesniku i filozofu kao sto je Viktor Majdandzic, koji je istaknuti pojedinac i dugogodisnji clan Platforme BiH i Naucnog kluba BiH NAUK u Holandiji, o cijem osebujnom stvaralackom radu je „Nasa Bosna” do sada u vise navrata pisala. Dz. Kuric

PROMOCIJA KNJIGA “SUZA NA MEZARU” I “KAPIJA ZIVOTA” U ARNHEMU


22


DOKUMENTARNI FILM “NEKI DRUGI SVIJET” PRIKAZAN I U EINDHOVENU

Pise: Naida Ribic

Halilbeyli 31. marta 2013. godine u organizaciji udruzenja ZENE iz Eindhovena je organizovana projekcija filma NEKI DRUGI SVIJET. Projekciji su prisustvovali i autori filma (Mustafa Hadziibrahimovic i Naida Ribic) jer je uprilicen i razgovor sa publikom. Film je pogledan sa suzama u ocima i sa velikim emocijama. Mnogi gledaoci filma nisu ni znali da u Turskoj postoje mjesta u kom zive Bosnajci a pogotovo da su , i nakon 130 godina, ocuvali nasu kulturu i obicaje, nas jezik. Interesovanje publike je bilo veliko , kako za sami film tako i za Halilbeyli i njegove stanovnike. Uplaceno je 5 multimedijalnih slovarica koje ce biti donirane djeci Halilbeylija kako bi mogli digitalnim putem da uce bosanski jezik. U publici je bilo osoba koji su po drugi put dosli da gledaju film ali i onih koji su dosli iz drugih holandskih gradova, Za planirani muzej u Halilbeyliu je donirano i par knjiga koje su oko sto godina stare i u kojima je opisano raseljavanje Muslimana iz BiH. Pokazano je veliko interesovanje i zelja da se napravi posjeta Halilbeyliu, da se vidi mjesto ali i da se upoznaju ti posebni stanovnici sela.

---------- 0 ----------- Upravo je izisao iz stampe Rjecnik turcizama na bosanskom jeziku sa tumacenjem i prevodom na engleski jezik. Vise pojedinosti na linku www.turcizmi.com.ba


23


S P O R T

TRADICIONALNI SCOUTING TURNIR U MALOM FUTBALU U VELDHOVENU

POSTED BY BIH PL

Od 3. do 5. maja 2013. godine se u Svedskom gradu Vasteras odrzava se X Svjetsko Prvenstvo

Dijaspore u Futsalu.

Plaforma BiH i ovaj put salje svoj najjaci sastav koji ce se boriti za pobjednicki trofej! Pozivamo sve

nase ekipe iz Holandije da se prijave putem e-maila na tradicionalni Scouting turnire Platforme BiH koji

ce se odrzati u nedelju 27. januara i 31. marta 2013. u Veldhovenu. Glavni cilj je izbor najjace momcadi

koja ce nasu bh. zajednicu predstavljati u Svedskoj. Cilj nam je takodjer obezbjediti sredstva za

opremu, pripreme, put i prenociste za nasu reprezentaciju. Takodjer, pozivamo sve ljubitelje sporta,

muzike i lijepog provoda da nam se pridruze na ovaj dan! Na programu je domaca muzika, bosanska

tradicionalna kuhinja i naravno, dobro druzenje. Nakon turnira sljedi dodjela nagrada za najbolje tri

ekipe. Ekipa koja zeli ucestvovati je duzna da se prijavi putem maila [email protected] najkasnije

do nedelje 20 januara. Broj ekipa je ogranicen pa je potrebno da se sto prije registrujete kako bi vas na

vrijeme mogli informisati o potrebnim detaljima. Ucesce na turniru iznosi 100,- eura po ekipi za one koje

se na vrijeme prijave. Za prijavu i sve informacije mozete se obratiti: • putem telefona: +31 627200493 •

i putem e-maila:[email protected]/events/311650788943517/?fref=ts

M. Bajagilovic


24


10. SVJETSKO PRVENSTVO DIJASPORE BiH U MALOM FUDBALU

BOSNIA HOUSE : 36 Medley Road, Birmingham B11 2NE, England

tel: 0044 121 772 3052 fax:0044 121 773 3861, emil:[email protected] ;

www.bihdijaspora.com

Predmet: X. svjetsko prvenstvo bosanskohercegovačke dijaspore u malom fudbalu/nogometu/futsalu Birmingham: 17.01.2013.

Poštovani! Želimo da Vas obavijestimo da će jubilarno X svjetsko prvenstvo bosanskohercegovačke dijaspore u malom fudbalu/nogometu/futsalu, u organizaciji Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, biti održano u Švedskoj – Västerås od 3. do 5. maja 2013. Nakon Linca u Austriji, trostrukog organizatora ovog eminentnog takmičenja, zatim Antverpena u Belgiji, Minhena u Njemačkoj, Birminghama u Velikoj Britaniji, Luksemburga. Velike Kladuše, Bielle u Italiji čast da bude domaćin jubilarnog 10. takmičenja pripala je našim zemljacima u Švedskoj. Domaćin takmičenja je Savez BiH udruženja u Švedskoj. Grad Västerås se nalazi 100 km sjeverozapadno od Stockholma i 60 km jugozapadno od Uppsale. S aerodromom Hässlö u Västeråsu grad je direktnim linijama povezan sa Španijom i Engleskom. U njemu


25


egzistira pet bosanskohercegovačkih udruženja, ima oko 140 000 stanovnika i šesti je grad po veličini u Švedskoj. Pozivamo sve potencijalne sponzore da pomognu u realiziciji narednog šampionata. Nadamo se da će Vaša kompanija naći obostrani interes za ovu veliku manifestaciju i postati njen SPONZOR . Takođe pozivamo medijske kuće iz Bosne i Hercegovine i dijaspore da se uključe u medijsku promociju takmičenja. Prednost pri izboru partnera imaće one medijske kuće koje će informaciju o ovom prvenstvu podjednako prenijeti našim građanima u domovini i iseljeništvu. Na plakatu još uvijek ima dovoljno mjesta za sve potencijalne sponzore. Javite se da se dogovorimo.... Na web stranici Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine www.bihdijaspora.com u sekciji aktivnosti možete pronaći dodatne informacije o ovom eminentnom takmičenju. Molimo vas da ovu informaciju objavite u vašim cijenjenim medijima. S’ poštovanjem GO. SSDBIH Zaim Pašić predsjednik

Z D R A V L J E

MILIONITA POSJETA BLOGU DOKTORA FERIDA CENGICA

“Leteċi Holanđanin”!

Dr. Ferid Cengic ima vise svojih blogova: Sarajevski medicinari Sarajdoktor.ba, Nostalgicne price iz Bosne Bosnanostalgicar.ba , Oftalmologija Ocnidoktor.ba i dr., ali mu je blog Leteci Holandjanin Leteci.ba ocigledno najuspjesniji. Ovaj blog je vec u oktobru prosle godine imao million posjetilaca a sada ima preko 1150000, a dnevna posjeta je veca od 1000. Evo, sta dr. Cengic ovim povodom sam kaze o svom blogu.

28.10.2012. Brojčanik koji broji broj posjeta moga najpopularnijeg bloga “Leteċi Holanđanin” sinoċ je prešao cifru od million. Tako se blog uvrstio među deset najpopularnijih blogova na blogger.ba, koji imaju vise od milion posjeta. Posjetioci su stizali iz 135 zemalja svijeta, najvise iz BiH, Hrvatske, Holandije, Srbije itd. Blog ima prije svega edukativnu funkciju iz različitih oblasti medicine, medicinske etike i humanizma, iz botanike i ekologije. Česta tema na blogu su putopisi koji su ilustrovani velikim brojem fotografija. U rubrici "Subotom o rijecima" obradjeno je porijeklo i znacenje velikog broja medicinskih i nemedicinskih rijeci i pojmova. Blog ima veoma veliki broj postova o znacajnim licnostima iz bosanskohercegovacke, ali i holandske i svjetske proslosti i sadasnjosti, ali i postove o obicnim dobrim ljudima iz nase okoline. "Leteci"prati i aktuelna zbivanja u Bosni i Hercegovini i Holandiji. Posebno je našim ljudima koji žive u Holandiji postao značajan izvor informiranja o aktuelnim temama važnim za njihovu poziciju u Holandiji. Svima onima sa Zapadnog Balkana koji traže informacije o Holandiji (posebno o azilu, mogucnostima boravka i zaposlenja, mogucnostima lijecenja itd), blog je postao mjesto gdje su mogli iz prve ruke dobiti važne i istinite informacije. Evo naprimjer ko su trenutni posjetioci bloga, odakle dolaze i koje ih teme interesuju:


26


A visitor from Amstelveen, Noord-Holland viewed "Leteci Holandjanin" 0 secs ago A visitor from Zagreb, Grad Zagreb viewed "Subotom o riječima: Šta imaju zajedničko idiom, idiot i idiokratija? - Leteci Holandjanin" 4 mins ago A visitor from Sarajevo, Federation of Bosnia and Herzegovina viewed "Putujući od Sarajeva do Neuma (7): Ivan sedlo - Leteci Holandjanin" 13 mins ago A visitor from Croatia viewed "Kako spriječiti pojavu melanoma kože, i kako ga prepoznati u ranom stadijumu - Leteci Holandjanin" 15 mins ago A visitor from Croatia viewed "Rak pluća (bronha): epidemija opake bolesti - Leteci Holandjanin" 18 mins ago A visitor from Zagreb, Grad Zagreb viewed "Utorkom iz medicine : Svrbež (Pruritus) - Leteci Holandjanin" 1 hour 26 mins ago A visitor from Europe viewed "Subotom o riječima: Patologija, Simpatija, Patetika....... - Leteci Holandjanin" 1 hour 30 mins ago A visitor from Zagreb, Grad Zagreb viewed "In memoriam:Prim. Dr. Jamila Hadžimustafić - Leteci Holandjanin" 1 hour 38 mins ago A visitor from Kragujevac viewed "Nova insulinska pumpa za dijabetičare - Leteci Holandjanin" 1 hour 41 mins ago A visitor from Swansboro, North Carolina left "Leteci Holandjanin" via good-times.webshots.com 1 hour 52 mins ago

Sta je Art.1 Midden Nederland? Art.1 Midden Nederland ( Art.1 MN) je antidiscriminacioni biro u provinciji Utrecht, koji nastoji da sprijeći i suzbije discriminaciju i neravnopravni tretman. Art.1 je nezavisan biro gdje građani koji žive, rade ili se rekreiraju u provinciji Utrecht, mogu prijaviti svoja iskustva o discriminaciji. Zaposlene konsulente postupaju povjerljivo sa uloženim žalbama. Postupanje je besplatno a od uložioca žalbe se očekuje aktivna uloga u toku postupka. Art.1 MN će uvijek saslušati jednu priču, jednu žalbu i može nastupiti u većini slučajeva kao posrednik između stranaka. Art.1 MN daje, osim postupanja po žalbama, informacije za razne grupe, između ostalog u obrazovanju. Osjećate li se discriminirani? Mi vam možemo pomoći! Možda mislite ‘meni se to ne može desiti’ ili ‘to ne trebam preozbiljno shvatati’. Želite nesto da preduzmete, ali ne znate šta? Ili možda mislite da će neko drugi nešto preduzeti i tako negirate discriminaciju?


27


Koje ikada bio discriminiran zna kako je teško i kako boli biti odbaćen zbog onoga što ste vi u stvari. Svako ko živi u Nizezemskoj ima pravo na ravnopravni tretman. Primjeri: Sportska skola i religiozna obiljezja Uložene su različite žalbe od strane muslimanki koje su željele da sportaju u jednoj sporstkoj školi. One su odbijene zbog toga što nose maramu. Sportska škola ne dozvoljava sportašima za vrijeme sporta da nose pokrivala za glavu i poziva se na svoja kućna pravila. Naime prema kućnim pravilima su sva pokrivala za glavu za vrije sporta zabranjena pa tako i marame koje se nose iz religoznih razloga. Art.1 MN podnosi zajedno sa jednim žaliocem krivičnu prijavu kod policije. Javno Tužilastvo donosi naredbu da se kućna pravila ove sportske skole promijene I da muslimanke sa maramama ne smiju više biti odbijene. Sada ne websitu stoje sljedeće kućna pravila :”u sportskoj školi je zabranjeno nositi kape, beretke , šešire ili druga pokrivala za glavu osim pokrivala za glavu koje se nose iz religioznih razloga. Zabranjen ulaz u trgovinu slijepoj osobi Jedna slijepa osoba se žali da joj je zabranjen ulaz u jednu trgovinu zbog toga što je kod sebe imala psa vodiča. Žalilac se osjeća diskriminiran. Prema kućnim pravilima ove trgovine je zabranjen prilaz svim psima. Art.1 MN se pismeno obraća vlasniku trgovine i nakon toga vlasnik obećava da će ubuduće slijepim osobama sa psima vodičima biti dozvoljen pristup. Spol/ državne ustanove Gospođa H. se kao žena, osjeća discriminirana od strane jedne opštine. Ova opština upotrebljava prilikom određivanja opštinskog poreza ime njenog ex-supruga umjesto njenog imena. Gospođa H. se je obratila opštini i zatražila da se njeno ime upotrebljava u korespondenciji. Opština odbija njen zahtjev i navodi da postupa po vazećim propisima po kojima , u sličnim situacijima, jedan čovjek ima prednost i da se korespondencija mora voditi na njegovo ime. Gospođa H. je uložila žalbu protiv važećih propisa opštine. Njena žalba je odbijena kao neosnovana. Gospođa H. je odlučila da se obrati sudu, odjeljenje upravno pravosuđe. Art.1 MN pruža pravnu podršku gospođi H. u ovoj sudskoj proceduri. Na održanom ročištu su se stranke suglasno dogovorile, da se opštinski porez ubuduće naslovljava na ime gospođe H. Opština će se sa svoje strane putem opštinske uprave B&W promijeniti važeće propise i ove propise uskladiti prema pravilima VNG ( Vereniging van Nederlandse Gemeenten). Vi se možete sa svojim discriminacionim iskustvima, na primjer na osnovu etničke pripadnosti, spola, religije, starosne dobi, bolesti ili hendikepa, obratiti Art.1 MN. Dali se osjećate discriminirani ili se radi o neravnopravnom tretmanu? Nemojte da ste dugo ovim zaokupljeni, podijelite to sa nama. Samo tada i zajedno sa vama možemo tražiti moguće riješenje za vaš problem. Ukoliko želite da prijavite vaša discriminaciona iskustva možete se obratiti: Art.1 MN Gospođa Mirsada Palalić, senior klachtenconsulent E-mail [email protected] Website www.art1midennederland.nl Telefon 030 – 2328666 Postanska adresa Croeselaan 163 , 3521 BL Utrecht Postanski broj 215, 3500 AE Utrecht Meldnummer 0900 – 2354354


28


Vijesti iz Bosanske doline piramida

dr. Filipović vs. dr. Osmanagić

Nakon što je nedavno u emisiji TV OBN Muhamed Filipović nazvao Semira Osmanagića “hohštaplerom” i “prevarantom”, a još ranije na sjednici “Kruga 99″ 2007. godine počastio ga i terminom “ublehaš”, osnivač Fondacije «Arheološki park: Bosanska piramida sunca» u ekskluzivnom razgovoru za portal Doznajemo.com odgovorio je Filipoviću, ali i pojasnio zašto to nije učinio ranije…

Razgovarala: Tatjana MIKULIĆ/Doznajemo.com

- Terminologija doktora Filipovića, koji je u poznoj životnoj dobi u srednjim devedesetim godinama, govori samo o njemu i njegovom vaspitanju. Ja ne trošim energiju na neprimjerene javne izjave.

Prilikom spomenutog intervjua za TV OBN dr. Muhamed Filipović je tvrdio da piramide u BiH ne postoje i da vi varate narod. S obzirom da je riječ o dugogodišnjem potpredsjedniku Akademije nauka i umjetnosti BiH i uglednom intelektualcu, kako odgovarate na takve izjave?

- Doktor Filipović je doktorirao lenjinizam, a doktor Osmanagić je doktorirao na piramidama civilizacije Maja. Akademik Filipović je član, u svjetskim razmjerama, minorne bosanske Akademije nauka i umjetnosti. Akademik Osmanagić je inostrani član ruske Akademije prirodnih nauka u kojoj su desetine nobelovaca. Gospodin Filipović nikada nije napisao stručni rad ili knjigu o piramidama, a gospodin Osmanagić objavljuje knjige o piramidama već dvije decenije. Gospodin Filipović nikada nije istraživao fenomen piramida u svijetu za razliku od mene koji sam obišao piramide od Perua i Bolivije, do Kine, Mauricijusa, Kanara, Egipta te Meksika, Guatemale, Hondurasa, Salvadora, Belizea ili SAD. Ujedno držao sam brojna predavanja o piramidama na arheološkim fakultetima i naučnim institutima u Kairu, Aleksandriji, Rijadu, Oslu, Michiganu, Moskvi ili kineskom Xianu. Gospodin Filipović nikada nije rukovodio arheološkim projektom, a ja sam na čelu najaktivnijeg inter-disciplinarnog naučnog projekta u oblasti arheologije u svijetu već osam godina. Iza nas je 300.000 sati na


29


arheološkim iskopavanjima, analizama uzoraka, laboratorijskim testiranjima i radiokarbonskim datiranjima. Organizirali smo tri međunarodne naučne konferencije na kojima je 85 vodećih svjetskih stručnjaka ne samo potvrdilo da imamo piramide u BiH već i da je riječ o najstarijim piramidalnim građevinama. Po prvi put u Nauci o piramidama određena je i stvarna svrha originalnih piramida. I, na koncu, gospodin Filipović nije ni posjetio naše piramide, a osjeća se kvalificiranim da o njima daje stručno mišljenje. U nauci su osobna mišljenja irelevantna.

Gospodin Filipović je tokom istog javnog nastupa izjavio da bi novac umjesto u projekt piramida trebalo usmjeriti u zatvoreni Zemaljski muzej u Sarajevu. Imaju li te dvije stvari veze?

- Umjesto proizvoljnih izjava govorimo jezikom činjenica. Zemaljski muzej je financiralo državno Ministarstvo civilnih poslova. Isto Ministarstvo u ovih osam godina (2005.-2013.) nikada nije dalo niti jedne marke našoj neprofitnoj Fondaciji “Arheološki park: Bosanska piramida sunca” za projekt u Visokom gdje gotovo bez ikakve pomoći institucija privučemo nekoliko desetina hiljada turista svake godine. Ministarstvo kulture Vlade Federacije također je jedan od finansijera Zemaljskog muzeja, a raniji ministar u dva mandata Gavrilo Grahovac je javno izjavljivao da, dok je on ministar, Fondacija neće dobiti dozvole ili novac. Novi ministar kulture potpuno ignorira naš projekt i njegov globalni značaj. Zemaljski muzej je financirao i Kanton Sarajevo, a Visoko je u Zeničko-dobjskom kantonu. Sarajevske općine koje povremeno finansiraju Zemaljski muzej, nemaju interesa za razvoj turizma u Visokom. Prema tome, javne tvrdnje gospodina Filipovića su netačne i neistinite.

Ko onda finansira radove u Visokom, za koje kažete da su “najaktivnija arheološka lokacija na svijetu”?

- Još uvijek sam ja najveći donator projekta. Primjera radi, tokom zimskih mjeseci, vršimo zamjenu drvene podgrade u prahistorijskom Podzemnom labirintu. Kupio sam nekoliko kamiona s drvenom građom i plaćam radnike da bi unaprijedili sigurnost na ovoj atraktivnoj arheološkoj lokaciji. Jasno je da ja ove tunele neću staviti ispod pazuha i odnijeti ih u Houston, već oni trajno ostaju kao kulturno dobro BiH i svijeta i njenih budućih generacija. Žao mi je što se misli da je u ovoj državi jedini motiv novac i korupcija. Trebaju znati da još uvijek postoje ljudi koji ispred sebe imaju plemenite ciljeve i da su spremni za njih uložiti svu svoju energiju, entuzijazam i novac.

Volonteri iz svijeta

Fondacija je 2010. organizirala prvu Međunarodnu radnu akciju volontera “MRAV’ na koju se odazvalo 500 volontera iz 30 zemalja. Slijedeće, 2011. su nam došli o svom trošku iz 32 zemlje, a prošle 2012. iz 52 zemlje svijeta sa šest kontinenata. Otišli su oduševljeni iz Visokog, jer su shvatili da Bosna i Hercegovina nije samo zemlja rata, nasilja, korupcije i negativnih vijesti. Naša prelijepa zemlja postaje i zemlja arheologije, najvećih svjetskih piramida, turizma i volonterizma. Koji još projekt u svijetu ima takvu privlačnu snagu da dovede ljude iz Argentine ili Novog Zelanda da volontiraju u nekoj dalekoj Bosni? A hiljade volontera su postali naši ambasadori koji promoviraju BiH i danas oni drže predavanja o gostoljubivosti naših ljudi i bosanskim piramidama u Londonu, Oslu ili Dallasu. Poruke koje šaljemo u svijet su poruke prijateljstva i ljubavi – kaže Osmanagić.


30


Prijave za volontiranje u akciji « MRAV » i pregled dnevnih vijesti: www.piramidasunca.ba

Osnivač Fondacije: www.samirosmanagic.com

Nasa Bosna je list gradjana BiH u Nizozemskoj Izlazi kvartalno Glavni urednik: Dz.Kuric Clanovi redakcije: M. Midzic N. Ribic [email protected] www.bihplatform.nl

LINKOVI KROVNE I OSTALIH ORGANIZACIJA ZAJEDNICE BiH U HOLANDIJI www.bihplatform.nl Het Platform-Krovna organizacija udruzenja i gradjana BiH u Holandiji www.izbn.nl Islamska zajednica Bosnjaka u Holandiji www.nauk.nl Naucno akademski umjetnicki klub BiH-NL “NAUK” www.bihbc.nl BH Biznis klub www.mladi-bih.nl Mladi BiH www.bpn.ba Bosnian Professional Network www.srebrenica-herdenking.nl Srebrenica 1995-Nikada zaboraviti www.srebrenica95.nl Udruzenje prezivjelih Srebrenickog genocida 95.

gouda, 04. april 2013. nasa … bosna/nasa bosna 33.pdfnajvecu moc i vlast ima visoki medjunarodni...

Documents