UVOD

Proteklu Osnovu gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Breznica“ s važnošću od 01. siječnja

1993. do 31. prosinca 2002. godine izradio je Odjel za uređivanje šuma Uprave šuma Osijek

1992/93. god., sukladno tada važećem Zakonu o šumama („Narodne novine“, br. 52/90. - pročišćeni

tekst 5/91., 9/91., 61/91., 26/93 i 76/93.) i Pravilniku o načinu izrade šumskogospodarskih osnova

područja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama

(„Narodne novine“, br. 42/85., 21/86. i 6/91.).

Tijekom 1997. godine Odjel za uređivanje šuma Uprave šuma Osijek izradio je Izvanrednu reviziju

osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom, a izrađena je sukladno članku 75. Pravilnika o

uređivanju šuma („Narodne novine“, br. 11/97.). Razlozi za izvanrednu reviziju bili su prekoračenje

propisa glavnog prihoda, izmjene smjernica gospodarenja, te preuzimanje i pripajanje novih

površina.

Tijekom 2001. godine Odjel za uređivanje šuma Uprave šuma Osijek izradio je drugu Izvanrednu

reviziju osnove gospodarenja za g.j. „Breznica“, također sukladno članku 75. Pravilnika o

uređivanju šuma („Narodne novine“, br. 11/97.). Razlozi za Izvanrednu reviziju su bili izmjena

smjernica gospodarenja i izmjena propisa gospodarenja proširene biološke reprodukcije.

Redovna obnova osnove gospodarenja izrađena je tijekom 2002/2003. godine, a u skladu sa

Zakonom o šumama („Narodne novine“, br. 52/90. - pročišćeni tekst, 5/91., 9/91., 61/91., 26/93.,

76/93., 29/94., 76/99., 8/00. i 13/02.) u daljem tekstu Zakon i Pravilnikom o uređivanju šuma

(„Narodne novine“, br. 11/97., 121/97. i 52/01.) - u daljem tekstu Pravilnik.

Osnovni podaci o površinama, šumskom fondu i propisanim etatom prema stanju obnovljene

Osnove gospodarenja bili su:

Tab. 1

Ukupna 4723,34 ha m3

Obrasla 4174,28 glavni prihod 176,27 69262

947622 prehodni prihod 310,46 105314

29117 174576

Površina (ha)Etat

Drvna zaliha (m3)

Prirast (m3) Ukupno

Na izradi Osnove gospodarenja radili su slijedeći zaposlenici Odjela za ekologiju i uređivanje šuma

UŠP Osijek:

Dragutin Vračević, dipl.ing.šum., rukovoditelj odjela - dosadašnje gospodarenje: bilanca etata i

izvršenih radova, buduće gospodarenje (etat glavnog i prethodnog prihoda, šumskouzgojni radovi),

izrada obrasca O-9, pregled uređajnog zapisnika.

Marko Petrošević, dipl.ing.šum., taksator - izdvajanje i opis sastojina s privremenom obilježbom,

snimanje gospodarske podjele i prometnica GPS uređajem - dio, kompletiranje dendrometrijskih i

opisnih podataka, kalkulacija etata glavnog i prethodnog prihoda, plan šumskouzgojnih radova,

pisanje uređajnog zapisnika - dio.

Miroljub Stojanović, dipl.ing.šum., taksator - izdvajanje i opis sastojina s privremenom obilježbom,

snimanje gospodarske podjele i prometnica GPS uređajem - dio.

Mr.sc. Boris Drenjančević, dipl.ing.šum., samostalni taksator - općekorisne funkcije šuma,

gospodarenje faunom.

Radoslav Puzavac, dipl.ing.šum., samostalni taksator - pisanje uređajnog zapisnika - dio, analiza i

obrada podataka, kreiranje tablica, logička kontrola podataka.

2

Davor Šelendić, dipl.ing.šum., taksator - izrada karte u digitalnom obliku, izrada Iskaza površina i

izrada obrasca O-1, izrada tematskih karata, snimanje gospodarske podjele i prometnica GPS

uređajem - dio.

Mr.sc. Mirjana Polimac, dipl.ing.šum., stručni suradnik za ekologiju - propadanje šuma.

Marko Barišić, viši šum. tehničar, pomoćnik taksatora – definitivno obilježavanje - dio, polaganje

primjernih pruga - dio, totalna klupaža sastojina - dio, izmjera visina i prirasta - dio, postavljanje

humki - dio.

Kazimir Lončarević, viši šum. tehničar, pomoćnik taksatora – definitivno obilježavanje - dio,

postavljanje primjernih pruga - dio, totalna klupaža sastojina – dio, izmjera visina i prirasta - dio.

Dubravko Župan, dipl.ing.geod. - identifikacija vanjske međe i novopripojenih površina,

Mirta Januš, dipl.ing.geod. - vektorizacija katastarskih planova i izrada osnovne karte, izrada O-15

obrasca.

Bando Katica, administrator - kopiranje i priprema za uvez.

Zaposlenici Odjela za proizvodnju:

Stanko Antunović, dipl.ing.šum., rukovoditelj Proizvodnog odjela - buduće gospodarenje (etat

glavnog i prethodnog prihoda, šumskouzgojni radovi).

Darko Hamilton, dipl.ing.šum., stručni suradnik za projektiranje – snimanje šumskih prometnica

GPS uređajem, obračun otvorenosti šuma

Zaposlenici šumarije Levanjska Varoš koji su radili na izradi Osnove:

Krunoslav Filipović, dipl.ing.šum. upravitelj šumarije – buduće gospodarenje (etat glavnog i

prethodnog prihoda, šumskouzgojni radovi).

Šimo Barišić, dipl.ing.šum. revirnik – buduće gospodarenje (etat glavnog i prethodnog prihoda,

šumskouzgojni radovi).

Franjo Vašek, pomoćnik revirnika - poslovođa - totalna klupaža - dio

Antun Ermenić, šum. tehničar - totalna klupaža - dio, postavljanje humki - dio

Tomislav Januš, šum. tehničar - totalna klupaža - dio, postavlanje humki - dio

Šum. tehničari Božidar Mikić i Dragan Žeravica su u najvećem dijelu površine, zajedno s

taksatorima radili na izlučivanju odjela i odsjeka s privremenom obilježbom i identifikaciji vanjskih

međa, te na klupaži sastojina - dio.

Na izmjeri drvne zalihe radili su:

Ivica Mandarić, dipl.ing.šum. - totalna klupaža - dio

Tomislav Opančar, dipl.ing.šum. - postavljanje primjernih pruga - dio

RAZLOZI ZA IZVANREDNU REVIZIJU

U razdoblju od 2004. do 2008. godine temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme

jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“ 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00.,

131/00., 27/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.) izvršen je povrat šuma u državnom vlasništvu

prijašnjem vlasniku odnosno Biskupiji đakovačkoj i srijemskoj, današnjoj Đakovačko – osječkoj

nadbiskupiji. Djelomična rješenja po kojima je izvršen povrat imovine nalaze se u prilogu ove

izvanredne revizije, a ista su većim dijelom provedena u zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog

suda u Đakovu. Kako je došlo do znatne promjene u vlasništvu, a povezano s time i do promjene u

nadležnosti kod upravljanja šumama ove gospodarske jedinice, stekli su se temeljem članka 21.

Zakona o šumama („Narodne novine“ 140/05., 82/06. i 129/08.), te temeljem članka 94. Pravilnika

3

o uređivanju šuma („Narodne novine“ 111/06. i 149/08.), uvjeti za izvanrednu reviziju iste. Ovom

izvanrednom revizijom šumske površine na području gospodarske jedinice „Breznica“ zajedno s

pripadajućom drvnom zalihom, prirastom, te propisima etata glavnog i prethodnog prihoda, te

propisima šumsko-uzgojnih radova jednostavne i proširene biološke reprodukcije podijeljene su

prema vlasništvu na one koje i dalje ostaju u državnom vlasništvu i na one koje se nalaze u

vlasništvu Đakovačko – osječke nadbiskupije. Od šuma i šumskog zemljišta koje je vraćeno

Nadbiskupiji formirana je gospodarska jedinica „Breznica - biskupijske šume“. Površine koje nisu

promijenile vlasnika zadržane su u postojećoj gospodarskoj jedinici „Breznica“. Izvanredna revizija

u dijelu koji se odnosi na gospodarsku jedinicu „Breznica - biskupijske šume“ postaje Program za

gospodarenje šumama šumoposjednika i ima važnost od 01. siječnja 2002. do 31. prosinca 2012.

godine.

Osnovni podaci o površinama, šumskom fondu i propisanim etatima prema stanju izvanredne

revizije za gospodarsku jedinicu „Breznica - biskupijske šume“ na dan 31.12.2008. god. su:

Tab. 1a

Ukupna 2090,13 ha m3

Obrasla 2013,96 glavni prihod 175,54 69044

571753 prehodni prihod 1712,59 60608

15482 129652

Površina

(ha)

Prirast (m3)

Drvna zaliha (m3)

Etat

Ukupno

Na izradi Izvanredne revizije gospodarske jedinice „Breznica“ kojom je nastala gospodarska

jedinica „Breznica - biskupijske šume“ radili su:

Zaposlenici Odjela za uređivanje šuma UŠP Osijek:

Dragomir Pfeifer, dipl. ing. šum. rukovoditelj odjela - dosadašnje gospodarenje: bilanca etata i

izvršenih radova, odvajanje dendromerijskih podataka i propisanih radova, pisanje uređajnog

zapisnika.

Mirta Januš, dipl. ing. geod. – privremena obilježba vanjske granice gospodarske jedinice,

vektorizacija katastarskih planova i izrada osnovne karte, izrada obrazaca O-1 i O-15.

Snježana Bedžula, administrator – uređivanje tablica, kopiranje i priprema za uvez.

Kazimir Lončarević, viši šum. teh. – trajna obilježba vanjske granice gospodarske jedinice.

Zaposlenici šumarija Levanjska Varoš:

Josip Kolić, dipl.ing.šum. upravitelj šumarije – sređivanje bilanci.

Tomislav Januš, šum. teh. – privremena obilježba vanjske granice gospodarske jedinice.

4

I OPIS GOSPODARSKE JEDINICE

Zemljopisne koordinate područja gospodarske jedinice su: Istočna dužina: 18º04'52'' i 18

º15'18'',

Sjeverna širina: 45º15'54'' i 45

º22'07''.

Gospodarska jedinica se prostire na južnim i istočnim obroncima Dilja i čini biološku i prostornu

cjelinu.

Na zapadnoj strani graniči s gospodarskim jedinicama „Sjeverni Dilj Čaglinski“ i Južni Dilj

Čaglinski“ (šumarija Čaglin), te poljoprivrednim površinama sela Imrijevci i bivšim PIK-ovim

površinama.

Južna granica pruža se manjim dijelom cestom Đakovo - Požega, a većinom su to poljoprivredne

površine stanovnika sela Slobodna Vlast, Levanjska Varoš i Majar. Predjeli Kranjski Dol i Ovčare

se nalaze južno od ceste i okruženi su poljoprivrednim površinama u vlasništvu stanovnika sela

Ovčara, Musić i Levanjska Varoš.

Na istočnom dijelu g.j. „Breznica – biskupijske šume” graniči s g.j. „Kujnjak – Rakovac -

Mačkovac” (šumarija Đakovo), a sjevernije, s poljoprivrednim površinama u okviru vojnog

poligona Nabrđe.

Sjevernu granicu čine poljoprivredne površine u vlasništvu stanovnika sela Vlatkovac, Stari

Zdenkovac i Rozmajerovac, a prema istoku g.j. „Breznica – biskupijske šume“ graniči s g.j. „Vuka”

(šumarija Đakovo) i g.j. „Vuka – biskupijske šume“

Unutar g.j. „Breznica – biskupijske šume” nalaze se sela Breznica i Milinac, te napuštena sela

Čenkovo, Veliko i Malo Nabrđe.

Važno je istaknuti činjenicu da je ova gospodarska jedinica površinski mjestimično ispresijecana s

površinama gospodarske jedinice „Breznica“ u državnom vlasništvu (šumarija Levanjska Varoš) s

kojom je prije izvanredne revizije činila jedinstvenu gospodarsku cjelinu.

Vanjske međe su jarci, putevi, kanali, ceste ili su to vanjski rubovi šume, a obilježene su uljanom

bojom na živim stablima i humkama. Humke su mjestimično oštećene pa ih u ovom razdoblju treba

postupno obnavljati, osobito u predjelima Tomaševa kosa i Crna bara.

5

1. POVIJESNI PODACI

Za povijesni prikaz šuma koje su se prije Izvanredne revizije nalazile u sastavu gospodarske

jedinice „Breznica” korišteni su podaci Osnova gospodarenja iz 1957., 1972., 1982. i 1992. godine,

knjiga „Zbornik Đakovštine” 1976. godine, kao i tekst objavljen u Šumarskom listu 1941. godine

pod naslovom „Apsolventska ekskurzija studenata šumarstva Poljoprivredno - šumarskog fakulteta

u Zagrebu mjeseca srpnja 1940. godine” (R.Cividini i K.Mirth, strana 187-198).

Gospodarska jedinica s nazivom „Breznica“ formirana je 1957. godine od šuma bivšeg vlastelinstva

đakovačke biskupije (85,8%) i bivših zemljišnih zajednica (14,2%).

Na osnovi podataka iz Osnove gospodarenja (1957-1976.g.) prikazanih u tablici 2, površine koje su

tada ušle u sastav gospodarske jedinice jesu:

Tab. 2

Vlasnik do 1945.g. Predjel Površina (ha)

2607,00

Z.Z. Čenkovo Štalovi i Jelenkovac 87,00

Z.Z. Slobodna Vlast Lakije 128,00

Z.Z. Breznica Lakije 144,00

Z.Z. Levanjska Varoš Kolodrače i Kranjski dol 164,00

Z.Z. Musić Ovčare 90,00

Vlastelinstvo ukupno 2607,00

Zemljišne zajednice ukupno 613,00

Gospodarska jedinica ukupno 3220,00

Vlastelinstvo đakovačke

Usporedbom podataka u tablicama 1a i 2 može se uočiti razlika između površine šuma koje su

1957. godine pripojene gospodarskoj jedinici „Breznica“ od Vlastelinstva đakovačke biskupije i

površine šuma koje su vraćene Đakovačko – osječkoj nadbiskupiji. Ta razlika iznosi oko 500 ha, a

rezultat je nemogućnosti povrata u naravi nekih površina od kojih je najveća ona koja se odnosi na

K.o. Nabrđe, odnosno koja je sadašnji vojni poligon.

U proteklim osnovama gospodarenja često se citira Cesarićev opis šuma đakovačkog vlastelinstva

iz 1905. godine. Budući je u njemu detaljno opisan historijat i oslikano stanje u Đakovštini ovdje je

preneseno u cijelosti kako je objavljeno u knjizi „Zbornik Đakovštine”:

„Šume vlastelinstva đakovačkog sačinjavaju zajedno sa ostalim vlastelinskim posjedom dio njekada

veoma znatnog posjeda bosanskog biskupa. Ovaj posjed bijaše u stara vremena dvostruki, jedan u

Bosni a drugi u Slavoniji, oba ta posjeda dobiše bosanski biskupi darovnicama između godine 1230

- 1240.

Posjed u Slavoniji darovao je bosanskom biskupu Ponsi Koloman, vojvoda Slavonije godine 1239:

(to potvrdi papa Grgur IX. pismom od 7. prosinca 1239.: a ponovi Kolomanov brat kralj Bela IV.

dne 20. srpnja g. 1244. Središte tog posjeda bijaše Đakovo (i Blezna) u tadašnjoj -županiji

vukovarskoj. Taj posjed zauzimao je cieli prostor od izvora potoka Biđa k Levanjskoj Varoši,

Selcima, Gorjanima, zatim uz Jošavu k Mikanovcima i pod Cernu natrag k Savi prema Tolisi (u

Bosni). Veći dio toga prostranoga imanja sačinjavahu o ono doba i još za dugo vremena šume.

Biskup Petar, zaslužni državnik Ljudevita I. Anžuvinca potražio je od istog kralja obnovu darovnice

Kolomanove, što je Ljudevit i učinio, a papa Grgur XI dne 31. listopada 1375. u Avignonu potvrdio.

Reambulacijom od g. 1422. bijahu vlastelinski međaši u Slavoniji iznovice utvrđeni.

Padom Bosne god. 1463. lišen je biskup bosanski svojih posjeda preko Save, a padom Slavonije

1526. zauzeše Turci i imanje crkve đakovačke u Slavoniji.

U 16. i 17. stoljeću, dok su Turci u zemlji vladali, podjeliše pojedini begovi među se sela u

đakovštini, kao manje spahiluke, dočim su sami begovi većinom prebivali u Đakovu.

Ovdje je bilo u 17. stoljeću do 30 begova gospodara pojedinih sela, a biskup i redovnici sv. Franje

morahu se skrivati po samostanima u Bosni.

6

Međutim uspomena na stare posjede nije prestala, a na to su pazili biskupi i za vremena turskoga,

koji su dobro znali, da je u srednjem vjeku Đakovo sa okolišem „ po pravu i od starine („da jure ab

antiquo“) posjed biskupski.

Ovo starinsko pravo na posjed u Slavoniji priznao je biskupu O. Marijanu Maroviću car i kralj

Ferdinand III. poveljom, izdanom u Beču 4. rujna 1650, kojom daje istomu biskupu i nasljednikom

njegovim grad Đakovo sa zemljištem i svim drugim posjedima između Save i Drave, premda je još

do blizu 40 godina iza te povelje faktično ostao Turčin gospodarom Slavonije.

U listopadu 1687. uđe u Đakovo odkuda su Turci sami otišli - zapovjednik d´Aspremont - a deset

godina poslje t.j. darovnicom od 27. rujna 1697., izdanom u Ebersdorfu (kod Beča) ponovi car i

kralj Leopold I. gornju povelju Ferdinanda III. tadašnjem biskupu fra Nikoli Ograniću (starinom

Bošnjaka iz Orlova), kojom se istom priznaje pravo na vlastelinstvo đakovačko.

Na temelju ove povelje zauze biskup Ogranć Đakovo sa pustom okolicom od 54 za nuždu naseljena

sela i kakovih 87 pustoselina . Đakovština je naime u 16. i 17. vieku bila sielo turskih gospodara, te

sada po odlasku njihovome, malo ne najpustiji kraj u Slavoniji. Tako je primjerice nabrojeno

koncem XVII. stoljeća do 17.000 jutara puste oranice.

Ogranić je uzevši u posjed vlastelinstvo prvi počeo, koliko je se za onda moglo, uvažati kulturu

oranica, livada, vinograda i t. d. oko Đakova, a neko doba uživao i Košku sve do svoje smrti (god.

1701).

Sve ove posjede priznade i car - kralj Karlo IV, biskupu Petru Bakiću riešenjem od 14. siečnja

1717. navlastice „ residenciju u gradu đakovačkom, samo mjesto Đakovo, a isto tako sva ovamo

spadajuća sela, dobra i imanja „ . Kraj svega toga okrnjeno je između god. 1745 - 49. vlastelinstvo

i to onaj dio na Biđu, kada je bila novoustrojena slavonska Krajina, zašto je osobito radio grof

Kolovrat, predsjednik komisije za regulaciju Krajine. Tom prilikom izgubi vlastelinstvo 7 sela

(Mikanovci, Strizivojna, Čajkovci, Vrpolje, Andrijevci, Perkovci i Topolje) koja podpadoše pod

Vojnu Krajinu. U ime odštete imao je biskup đakovački dobiti za ta sela 100 - 120.000 K.

U drugoj polovici 18. stoljeća, za biskupa J. Čolnića (1751 - 1773), kada su urbarom uređeni od

god. 1756. odnošaji između vlastelina i podanika, počima postepeni napredak na posjedu

đakovačkih biskupa. Broj oranica vidljivo se je povećao krčenjem šuma, sade se veliki kompleksi

vinograda, osnivaju u obsegu vlastelinstva nove župe i crkve, uvađaju ( god. 1806. ) župske škole, a

radi urednije uprave podieljeno bi (prije god.1806) vlastelinstvo u 4 gospodarska okružja (španata)

đakovačko, semeljačko, trnavačko i drenjansko, koja su potanko opisana u Deskripciji od god. 1805

- 1807, a pokazuju da je i za to doba pretežniji dio posjeda biskupskoga sačinjavala šuma.

Čolnićevi nasljednici Krtica, Mandić, Rafaj i Vuković stekli su velikih zasluga oko napredka u

vlastelinstvu sve do godine 1848, kada je imao nastati novi odnošaj između vlastele i seljaštva, koji

je proveden u svoj zemlji iza god. 1850, a u đakovačkom vlastelinstvu za velikog biskupa

Preuzvišenog gospodina Josipa Jurja Strossmayera.

I za vrijeme tog cijelom Slavenstvu nezaboravnoga posjednika vlastelinstva, nastavljeno je krčenje

šuma, a stvaranje oranica i livada na njekadanjem šumskom tlu, te su naročito na krčevinama

naseljena nova sela Krndija, Josipovac i Jurjevac.

Osim toga provedena je za njegovo doba važna operacija odkupa šumskih služnosti, kojima su

vlastelinske šume obterećene bile tako, da je šumsko gospodarenje danas posve slobodno, te se bez

svakih inih obzira prema zahtjevom racionalnog šumskog gospodarenja urediti može.

Odkup šumskih služnosti proveden je u vremenu od 1870 - 90. godine.

Površina posjeda po zemljarinskom katastru iznaša za šume 29.785 jutara 629 čhv.

Od tog šumskog posjeda izkrčeno je raznim dozvolama do sastavka šumsko gospodarske osnove

1452 jut. 1594 čhv, prema čemu otpada na faktićki šumski posjed 28.333 jut. 282. čhv.

Manje šumske površine, koje su razcjepkane u izmjeri od 206 jut. 1594 čhv, nisu u šumsko

gospodarstvo povučena, pak je prema tomu gospodarstvena osnova za površinu od 28.126 kj. 288

čhv sastavljena, odnosno za plodnu površinu od 27.865 kj. 1313 čhv.

Zadnja izmjera obavljena je po katastru god. 1860.

Šumsku upravu vrši 1 nadšumar, 3 kotarska šumara sa 2 nadlugara i 31 srezkim lugarom.

Potreba za deputatni ogrjev vlastelinstva iznaša 1900 met. hvati ili 5462 m3 .

7

Od šumskih nuzužitaka uživa se paša, žirovina, kamen i piesak. Kroz prekomjernu pašu, naročito u

blizini sela je tlo ugaženo i vjetrom osušeno, a podmladak ogrižen tako, da je tlo produktivnu snagu

izgubilo.

Šume izvržene su jakom oštećivanju a šumske štete iznašale su prosječno prije šumskog uređenja

oko 9000 kruna godišnjih.

Dosadanje šumsko - gospodarenje nije bilo sustavno uređeno, već se je sjeklo prema potrebi bez

osobitog obzira na ponovno pošumljenje, naročito hrastici.

Ovakovim gospodarstvom izčeznula je mjestimice hrastovina.

Proređivanje nije također obavljano, dočim u pogledu šumskim kultura učinjeno je također vrlo

malo.

Gospodarstvena osnova sastavljena je na temelju par. 1. i 14. zakona od 26. ožujka 1894, kojim se

uređuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom

prema sadanjem stanju šuma idući zatim, da se zajamči trajni i što viši prihod. „

(D. C e s a r i ć, 1905.)

Zemljišne zajednice nastaju segregacijom (odcjepljenjem) šuma i pašnjaka od vlastelinskog

zemljišta što je uređeno Patentom iz 1857. godine. Dio zemljišnih zajednica nastao je agrarnom

reformom koja je provedena nakon 1918. godine.

U šumama okolnih sela cilj gospodarenja je bila proizvodnja drva, pašarenje i žirovina za

ovlaštenike što je propisano Zakonom o zemljišnim zajednicama.

Od doba koje opisuje Cesarić pa sve do kraja II svjetskog rata vlasnički odnosi ostaju

nepromijenjeni. Izuzetak su odcjepljenja ili kupovina manjeg dijela biskupijskih šuma koja prelaze

u vlasništvo zemljišnih zajednica.

Nakon II svjetskog rata, 1945. godine dolazi do promjene imovinsko pravnog stanja ovih šuma.

Temeljem Zakona o nacionalizaciji i eksproprijaciji šume đakovačke biskupije su nacionalizirane i

proglašene općenarodnom imovinom. Šume zemljišnih zajednica ostaju do 1947. godine u

njihovom vlasništvu da bi te godine i one bile proglašene općenarodnom imovinom.

Tijekom 1951. godine sve šume sa statusom općenarodne imovine postaju društveno vlasništvo i

tako ostaje sve do 1990. godine.

Tijekom 1990. godine Sabor Republike Hrvatske je prema Zakonu o šumama (pročišćeni tekst

„Narodne novine“ br. 52/90.) donio odluku prema kojoj šume i šumska zemljišta na teritoriji

Republike Hrvatske osim onih u privatnom vlasništvu postaju državno vlasništvo Republike

Hrvatske (čl. 26).

Temeljem Zakona o šumama Sabor Republike Hrvatske je predao šume i šumska zemljišta koja su

do tada bila društveno vlasništvo Republike Hrvatske (čl. 16.) na gospodarenje novoosnovanom JP

„Hrvatske šume“ p.o. Zagreb. Ovom odlukom šume gospodarske jedinice postaju sastavni dio

površina kojima gospodari JP „Hrvatske šume“ p.o. Zagreb. Dana 01. siječnja 1991. godine JP

„Hrvatske šume“ p.o. Zagreb počinje s radom.

Od 01. veljače 2002. godine prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne

novine“ 13/02.), JP „Hrvatske šume“ p.o. Zagreb se preoblikuje u trgovačko društvo „Hrvatske

šume“ d.o.o. Zagreb.

U razdoblju od 2004. do 2008. godine dolazi temeljem Djelomičnih rješenja o povratu imovine

izdanih na osnovi Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke

vladavine, do povrata šuma i šumskog zemljišta Đakovačko – osječkoj nadbiskupiji, te do

formiranja gospodarske jedinice „Breznica - biskupijske šume“.

8

2. PRIRODNE ZNAČAJKE

2.1. Orografske i hidrografske prilike

Karakteristika terena je prigorje, ali mjestimično ima dubokih jaraka i strana s većim inklinacijama.

Nadmorske visine su od 145 - 265 m. Najviši vrh je „Kod piramide“, na granici s g.j. „Vuka –

biskupijske šume“, uz odsjek 102a.

Razvedenost terena je velika, osobito središnjeg i zapadnog dijela gospodarske jedinice, s mnogo

potoka i jaraka.

Veći dio potoka u proljeće „oživi“, dok u ljeti presuši. Predjeli Tomaševa kosa i Crna bara

gravitiraju prema rječici Londži, dok najveći dio jedinice gravitira prema potoku Breznica.

Bogatstvo izvorske pitke vode je karakteristično za područje gospodarske jedinice, a osobito za

njezin srednji i zapadni dio. Većinu izvora uredila je i održava šumarija.

Izvori su ucrtani u kartu, a u tablici je dan narodni naziv i lokacija:

Tab.3

Narodni naziv Lokacija

Ostojčićka uz cestu u 12a

Živkovo vrelo uz vanjskugranicu 8b

Lužanac pored 19a

Breznica u jugozapadnom dijelu 46a

Rečica pored 48b

Luke jugozapadno od 54a

Lunjak pored trase u 56a

Buljanov jarak pored trase u 63b

Glogovac zapadno od 66a

Crvorak južno od 66a

Hrastovača u selu Breznica

Zlatica pored liječilišta

Zmajevac u sjeverozapadnom dijelu 86a

izvor blizu puta za Kranjski dol

Uređeni izvori su Ostojčićka, Lužanac i Lunjak.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana zaštite voda (22.03.) šumarija je 2001. godine s

učenicima osnovne škole „Silvije Strahimir Kranjčević“ iz Levanjske Varoši napravila prigodan

program. Učiteljice i školska djeca su posjetili nekoliko izvora i s radnicima šumarije postavili

panoe s prikladnim porukama i svojim literarnim radovima.

9

2.2. Geološka podloga, tlo i opterećenost onečišćivačima

2.2.1. Geološka podloga

Geološka podloga je detaljno obrađena u studiji „Ekološko – gospodarski tipovi šuma na području

ŠPP“Slavonska šuma“, 1973. svezak 1 koju je izradio Institut za šumarska istraživanja Zagreb.

Na području gospodarske jedinice nalaze se slijedeće geološke podloge:

1. Močvarni prapor (QPN) - najveći dio jedinice

2. Aluvijalni nanos (QAL)- najveći dio predjela Tomaševa kosa i manji dio predjela Crna bara

3. Pjeskovito-glinovite naslage (PLPG) – najviši dijelovi predjela Tomaševa kosa i Crna bara

4. Laporovito-glinovite naslage (PLLG) – južni dio predjela Križice i najveći dio predjela Ječmišta

5. Vapnovito-laporovite naslage (NVL) – južni dijelovi predjela Rudine, Voće i Lunjak

Navedene geološke podloge se nepravilno izmjenjuju, pa je na terenu teško uočiti njihove granice.

Velika je zastupljenost lesolikih sedimenata, a najmlađe lesne naslage koje prekrivaju starije

sedimente su kiselog karaktera (Ph 4,3-5,3).

2.2.2. Pedološke karakteristike

Tipološka istraživanja na području gospodarske jedinice obavili su 1989/90. godine zaposlenici

Odjela za uređivanje šuma iz Požege: mr. Kempf B., dipl.ing.šum., Puača B., dipl.ing.šum. i Najvirt

Ž., dipl.ing.šum.

Temeljem tipoloških istraživanja izrađen je elaborat „Tumač vegetacijske i pedološke karte te opis

ekološko – gospodarskih tipova za gospodarsku jedinicu „Breznica““.

Elaborat se nalazi u Odjelu za uređivanje šuma u Osijeku.

Prema navedenom elaboratu pedosistematska pripadnost tala utvrđena je primjenom klasifikacije

tala Jugoslavije (Škorić, Filipovski, Ćirić, 1985.g.).

Utvrđeni tipovi tala s površinskim udjelom, pedokartografske jedinice i njihove osnovne

karakteristike prikazani su u tablicama 4 i 4a:

Na priloženoj Karti šumskih tala može se vidjeti raspored i površinski udjel pedokartografskih

jedinica prikazanih u tablici 4a:

ha %

Distrični koluvij 1 10,73 0,5

Eutrično smeđe 3 557,45 27,6

Lesivirano 4, 5 1265,20 62,5

Pseudoglej obronačni 6 154,46 7,6

Amfiglej 7 35,53 1,8

Ukupno 2023,37 100,0

Neobraslo neproizvodno + neplodno 66,76

Ukupno gospodarska jedinica 2090,13

Tab. 4

Naziv tipa tlaPedosistematska

jedinica broj

Površina

10

.

Tab.4a

Dubina Humus

cm %

1

Distrični silikatni koluvij iz lesiviranog tla i

pseudogleja s prevagom zemljišnog

materijala oglejen i neoglejen 50-1

50

gli

nas

ta

ilovač

a

1,73 61

visok

2Eutrični koluvij iz eutrično smeđeg tla i

lesiviranog tla oglejen i neoglejen 50-1

50

gli

nas

ta

ilovač

a

1,93 61visok

3

Eutrično smeđe lesivirano i oglejeno -

lesivirano tlo tipično i pseudoglejno na

lesu i lesolikim sedimentima (60:40) 100

,00

laka

gli

na

4,25 80

vrlo

visok

4

Lesivirano tlo tipično i pseudoglejno-

eutrično smeđe tlo na lesu i lesolikom

sedimentu (70:30) 100

,00

laka

gli

na

3,54 76

vrlo

visok

5

Lesivirano tlo pseudoglejno eutrično smeđe

tlo oglejeno-pseudoglej obronačni na

pjeskovito-glinovitim naslagama

(50:25:25)100

,00

laka

gli

na-

gli

nas

ta ilo

va

ča

5,05 72

visok

6

Pseudoglej obronačni-lesivirano

pseudoglejno-eutrično smeđe tlo oglejeno

na glinovito-laporovitim naslagama

(50:40:10)

60-1

20

laka

gli

na-

tešk

a g

lina

5,30 66

visok

7

Amfiglej mineralno močvarni karbonatni-

aluvijalno-koluvijalno oglejeno-hipoglej

mineralno močvarni karbonatni (40:40:20) 50-1

00

tešk

a g

lina

8,40 63

visok

Meh

an

ički

sast

av

Bonit

etni

bro

j tl

a

Stu

pan

j

pog

odn

ost

i

Redni

brojNaziv pedosistematske jedinice

2.2.3. Opterećenost onečišćivačima

U novije vrijeme sve je više izražen problem onečišćenja okoliša raznim oblicima polutanata.

Zagađenje je različito izraženo u pojedinim biocenozama koje nisu sve jednako izložene i ugrožene.

Kada se promatra šumske ekosustave najizraženiji je problem zračnog zagađenja. Zračna strujanja

donose štetne tvari iz velikih udaljenosti, tako da premda u bližoj okolici određenog područja nema

industrije, ono ipak može biti znatno ugroženo. Štetne tvari dospijevaju u tlo i na same biljke putem

kiselih kiša i suhe depozicije te tako, prenesene iz velike daljine, ostvaruju svoj štetni utjecaj na

šume stotinama, a ponekad i tisućama kilometara od mjesta gdje su nastale.

Šume ove gospodarske jedince nalaze se u pribrežju i brežuljkastom području gdje je pojava

zračnog zagađenja suhom depozicijom nešto manje izražena zbog reljefa i utjecaja zračnih

strujanja. Postoji određena opasnost od zagađenja putem kiselih kiša. U bližoj okolici ove

gospodarske jedinice ne postoje opasniji industrijski zagađivači koji bi ju neposredno ugrožavali.

Najveći razlog za zabrinutost je zapadni i sjeverozapadni smjer vjetrova zbog kojih iz razvijenih

zemalja Europe na ovo područje pristižu razni polutanti koji se putem oborina talože u zemlju.

2.3. Klima

Za opis klimatskih karakteristika ovog područja korišteni su podaci iz monografije „Šume u

Hrvatskoj” (Zagreb, 1992. godine). Prema Köppenovoj klasifikaciji klima ovog područja pripada

tipu klime označenom klimatskom formulom Cfwb”x”. To je umjerena topla kišna klima, nema

izrazitog sušnog razdoblja, oborine su jednolično raspoređene tijekom cijele godine, a najsušnije

razdoblje pada u zimu. Ljeta su topla, a zime su umjereno hladne s naglim porastom temperature u

11

prvom dijelu godine. Prema podacima motrenja (1961 - 1990. godine Osijek i Slavonski Brod) na

ovom području godišnja količina oborina je 700 mm, a srednja godišnja temperatura 10,6˚C.

Iz studije „Osnovne termičke i oborinske prilike na području Hrvatske” izrađenoj od strane

Državnog Hidrometeorološkog zavoda 1994. godine u kojoj su obrađeni podaci s 24 meteorološke

postaje za razdoblje 1961 - 1990. godine uzeti su podatci za meteorološku postaju Našice.

Tab. 5

Srednja mjesečna i godišnja temperatura zraka u˚C

Postaja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Σ

Našice -0,5 2,0 6,1 10,7 15,5 17,7 20,3 19,1 16,1 11,2 6,2 1,1 10,4

Najtopliji mjesec u godini je srpanj sa srednjom temperaturom 20,3ºC a najhladniji siječanj sa

srednjom temperaturom -0,5ºC. Srednja godišnja temperatura je 10,4

ºC što vrlo malo odudara od

prosjeka za cijelo područje.

Tab. 5a

Srednja mjesečna i godišnja relativna vlažnost zraka u %

Postaja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Σ

Našice 80 73 74 70 71 64 63 68 77 76 78 82 73

Prosječna godišnja vlažnost zraka iznosi 73% (Našice). Vlaga zraka je tijekom zimskih mjeseci oko

15% viša nego zimi.

Tab. 5b

Srednja mjesečna i godišnja količina oborina u mm

Postaja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Σ

Našice 48 48 49 67 71 92 82 85 64 55 71 66 799

Srednja godišnja količina oborina iznosi 799 mm što je karakteristika subhumidne klime. Ovo

područje se zapravo nalazi na prijelazu iz humidnog u izrazito subhumidno područje istočno -

slavonske ravnice. Najviše kiše pada na prijelazu iz proljeća u ljeto, u lipnju. Najsušniji su zimski

mjeseci, siječanj i veljača. Uočljiv je sekundarni minimum oborina u listopadu.

Značajno je upozoriti na mraz, koji je meteorološka pojava koja može nanijeti znatne štete, naročito

u rasadničkoj proizvodnji. U ovim krajevima kasni mrazevi javljaju se sve do kraja travnja, a

izuzetno i tijekom svibnja. Rani mrazevi se javljaju početkom listopada, a ponekad već u rujnu.

Snijeg nije naročito značajna pojava na području ove gospodarske jedinice, iz navedene tablice

vidljivo je da snijega na tlu ima prosječno tridesetak dana godišnje.

Za vegetacijsko razdoblje od travnja do rujna izmjereni su slijedeći podatci:

Tab. 5c

Naziv Mjerna

jedinica Vrijednost

Vegetacijsko

razdoblje

od IV do IX mjeseca

Srednja temperatura ºC 16,6

Srednja zračna vlaga % 69

Količina oborina mm 462

Kasni mraz Datum početkom IV mj.

Rani mraz Datum X mj.

Smjer glavnih vjetrova Smjer SZ

12

KLIMADIJAGRAM (po H. Walteru)

Razdoblje motrenja za meteorološku postaju Našice: 1961 - 1990. g.

a - Meteorološka postaja g - Apsolutni maksimum temperature zraka

b - Nadmorska visina stanice (m) h - Vlažno (humidno) razdoblje

c - Broj godina (razdoblje) motrenja i - Apsolutni minimum temperature zraka

d - Srednja godišnja temperatura zraka (ºC) j - Mjeseci sa sr. min. temp. zraka ispod 0ºC

e - Srednja godišnja količina oborina k - Mjeseci sa aps. min. temp. zraka ispod 0ºC

f - Srednje mjesečne količine oborina l - Srednje mjesečne temperature zraka (ºC)

13

2.4.Vegetacija – biljne zajednice

Pregled sistematskih jedinica i opis šumskih zajednica detaljno su obrađeni u prije navedenom

elaboratu Tumač vegetacijske i pedološke karte te opis ekološko – gospodarskih tipova za

gospodarsku jedinicu „Breznica“, Odjela za uređivanje šuma Požega.

Područje gospodarske jedinice pripada sektoru ilirske provincije srednjoeuropske vegetacijske

regije. Klimazonalna zajednica za gospodarsku jedinicu je zajednica kitnjaka i običnog graba (sveza

Carpiniom betuli illyricum) i kitnjaka (sveza Quercion robori Petraea). Manji dio jedinice, uz

rječicu Londžu, pripada klimazonalnoj zajednici lužnjaka i običnog graba (sveza Carpinion betuli

illyricum). Presudnu ulogu u nastanku i razvoju tih zajednica imaju reljef, nadmorska visina i

podzemne vode. Zbog relativno malih razlika u nadmorskoj visini, reljefa i mnoštva vodenih

tokova, granica između klimazonalnih zajednica je difuzna i teško odrediva.

Pregled sistematskih jedinica

Razred: QUERCO - FAGETEA Br.Bl. et Vlieg. 1937

Red: FAGETALIA Pawl. 1928

Sveza: Carpino betuli illyricum Horvat 1958

as: Carpino betuli - Quercetum roboris Rauš 1968

subass: quercetosum ceris Rauš 1969

subass: fagetosum Rauš 1969

subass: typicum Rauš 1971

var: Fraxinus parvifolia Rauš

as: Querco Petraea-Carpinetum illyricum Horvat 1938

var: Fagus silvatica prov. Pelcer

Sveza: Fagion illyricum Horvat 1938

as: Asperulo-Fagetum prov. Pelcer

Razred: QUERCETEA ROBORI-PETRAEA Br-Bl et Tx. 1943

Red: QUERCETEA ROBORI-PETRAEA Tx. 1931

Sveza: Quercion robori-petraea Br. Bl. 1932

as: Carici sylvaticae-Quercetum petraea prov. Pelcer

ŠUMA HRASTA KITNJAKA SA ŠAŠEM

(Carici sylvaticae - Quercetum petraea prov. Pelcer 79)

Zajednica je rasprostranjena na najizloženijim grebenima u zapadnom i središnjem dijelu

gospodarske jedinice. Karakterističan je veći udjel acidofilnih i termofilnih biljaka. Pridolazi na

matičnoj podlozi lesa i lesolikih sedimenata, te na glinovito-pjeskovitim i glinovito-laporovitim

naslagama. Karakteristična tla su lesivirano tipično i lesivirano pseudoglejno tlo, te eutrično smeđe

tlo i pseudoglej.

U sloju drveća dominantna vrsta je hrast kitnjak (Quercus petraea), često pridolazi cer (Quercus

cerris), a za grab (Carpinus betulus) su ekološki uvjeti nepovoljni, te se on pojavljuje sporadično i

više u sloju grmlja. Od termofilnih vrsta pridolazi crni jasen (Fraxinus ornus).

Sloj grmlja je obilno razvijen i znatan je udjel crnog jasena (Fraxinus ornus), kitnjaka (Quercus

petraea) i drijena (Cornus mas).

U sloju prizemnog rašća obilnije su zastupljene trave: dlakavi šaš (Carex pilosae), šumski šaš

(Carex sylvatica), vlasulja (Festuca drimea), klupčasta oštrica (Dactylis glomerata), kostrika

(Brachypodium pinnatum). Osim njih obilnije pridolaze termofilne vrste: crni grahor (Latyrus

niger), dlakava žučica (Cytisus hirsutus), crna žučica (Cytisus nigricans), čepac (Clinopodium

vulgare), puzava čestoslavica (Veronica officinalis) i acidofilne: urodica (Melampyrum silvaticum),

šumska runjika (Hieracium silvaticum) i vlasulja (Festuca heterophyla).

14

ŠUMA HRASTA KITNJAKA I OBIČNOG GRABA

(Querco petraea - Carpinetum illyricum Ht.38)

Rasprostranjena je uglavnom u istočnom dijelu gospodarske jedinice gdje zauzima velike površine,

a u srednjem i zapadnom dijelu su to manje površine.

Razvija se na matičnoj podlozi pjeskovito-glinovitih naslaga s ulomcima lesa i lesolikih sedimenata,

te na glinovito-laporovitim naslagama. Tlo je manje isprano i svježije na blagim grebenima i

platoima. Dosta je teško odrediti granicu prema zajednici kitnjaka sa šašem. Pridolazi na

lesiviranom tipičnom i pseudoglejnom, eutričnom smeđem tlu i pseudogleju obronačnom.

U sloju drveća osim kitnjaka (Quercus petraea) pridolazi grab (Carpinus betulus) koji je

diferencijalna vrsta u odnosu na zajednicu kitnjaka sa šašem. Udjel graba je pokazatelj povoljnih

mikroklimatskih uvjeta. U smjesi još pridolaze: cer (Quercus cerris), trešnja (Prunus avium), klen

(Acer campestre) i bukva (Fagus sylvatica).

U sloju grmlja za ovo područje je značajan veći udjel kupine (Rubus sp.) i obične kozokrvine

(Lonicera caprifolium).

U sloju prizemnog rašća obilnije su zastupljeni: dlakavi šaš (Carex pilosae), broćika (Galium

cruciatum), lazarkinja (Asperula odorata) i lipica, biskupska kapica (Epimedium alpinum) i dr.

ŠUMA HRASTA KITNJAKA I OBIČNOG GRABA VARIJANTA S BUKVOM

(Querco petraea - Carpinetum illyricum var. Fagus silvatica prov. Pelcer 79)

Ova zajednica zauzima oko 57 % površine i pridolazi na gotovo svim tipovima tala u gospodarskoj

jedinici. Razvija se na matičnoj podlozi pjeskovito-glinovitih i glinovito-laporovitih naslaga s

ulomcima lesa i lesolikih sedimenata. U florističkom sastavu gotovo je identična šumi kitnjaka i

običnog graba, a diferencijalna vrsta u sloju drveća i grmlja je bukva (Fagus sylvatica). Značajna je

razlika između dijelova zajednice na rendzini i dijelova na ostalim tipovima tala. Rendzina pridolazi

u podnožju grebena, a porastom nadmorske visine prelazi u lesivirano tlo ili pseudoglej. Na

rendzini je karakteristično da u sloju drveća prevladava bukva uz primjesu kitnjaka i graba.

U sloju grmlja i prizemnog rašća su izrazito bazofilni elementi klokočika (Staphyllea pinnata),

kukurijek (Heleborus odorus), bljušt (Tamus communis) i šumarica (Anemonae sp.), koji se na

ostalim tipovima tala gube, a osobito klokočika.

ŠUMA BUKVE S LAZARKINJOM

(Asperulo - Fagetum, prov., Pelcer)

Ova zajednica pridolazi samo na jednom lokalitetu i to sjeverozapadnom dijelu predjela Ovčare.

Razvija se na matičnoj podlozi sedimentnih pjeskovito-glinovitih naslaga s ulomcima lesnih

naslaga. Dominantni tipovi tala su lesivirano tipično i pseudoglejno, a nešto manje eutrično smeđe

tlo.

Slojem drveća dominira bukva (Fagus sylvatica), a pojedinačno pridolaze kitnjak (Quercus

petraea) i grab (Carpinus betulus).

Sloj grmlja je slabo razvijen, a u njemu se nalaze bukva i rjeđe kupina (Rubus sp.).

Sloj prizemnog rašća je osrednje razvijen, a najobilnije je zastupljena lazarkinja (Asperula

odorata). Rijeđe se pojavljuju režuha (Cardamine dentata), kukavičica (Lathyrus vernus) i šumski

šaš (Carex silvatica).

15

ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA, OBIČNOG GRABA I CERA

(Carpino betuli - Quercetum roboris subass. Quercetosum cerris Rauš 69)

Azonalna je zajednica koja ima dosta rascjepkan i diskontinuiran areal. Većinom pridolazi u

podnožjima brda i blagim i zaravnjenim jarcima. Nešto veće površine zauzima u predjelima Crna

bara i Srednjak. Ova zajednica se razvija na matičnoj podlozi pjeskovito-glinovitih naslaga, lesu i

lesolikim sedimentima. Dominantni tipovi tala su lesivirano tipično i pseudoglejno eutrično smeđe

tlo, a manjim dijelom koluviji.

U sloju drveća glavna diferencijalna vrsta uz lužnjak (Quercus robur) i grab (Carpinus betulus) je

cer (Quercus cerris).

Sloj grmlja je obilan i u njemu se ističu grab (Carpinus betulus), kupina (Rubus sp.) i kalina

(Ligustrum vulgare).

U sloju prizemnog rašća znatno sudjeluju lazarkinja (Asperula odorata) i biskupska kapica, lipica

(Epimedium alpinum). Značajan je i relativno veći udjel kserotermnih trava (Dactylis glomerata) i

(Brachypodium sp.). U blagim jarcima je posebno zastupljen medvjeđi luk ( Allium ursinum).

ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA, OBIČNOG GRABA I BUKVE

(Carpino betuli-Quercetum roboris subass. fagetosum Rauš 69)

Ova zajednica pridolazi na jednom lokaliteta u podnožju brda na blagim stranama i zapadnim i

sjeverozapadnim ekspozicijama i to u predjelu Jelenkovac.

Razvija se na matičnoj podlozi pjeskovito-glinovitim, većinom lesnim naslagama. Dominatni tipovi

tala su lesivirano tipično i pseudoglejno, te lesivirano eutrično smeđe tlo.

U sloju drveća glavna diferencijalna vrsta uz hrast lužnjak (Quercus robur) je bukva ( Fagus

sylvatica).

Sloj grmlja je slabo razvijen i siromašan vrstama. Nešto zastupljeniji su klen (Acer campestre),

drijen (Cornus mas) i obična kurika (Evonymus europaea).

Sloj prizemnog rašća je dobro razvije i bogat vrstama. Najzastupljeniji je medvjeđi luk (Allium

ursinum), a znatnije su zastupljeni i obična šumarica (Anemone nemorosa), lazarkinja (Asperula

odorata), zečje zelje (Oxalis acetosella) i lukovičasta režuha (Cardamine bulbifera).

ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA VAR. S POLJSKIM JASENOM

(Carpino betuli-Quercetum roboris var. Fraxinus parvifolia Rauš )

Ovo je prijelazna zajednica između poplavnih lužnjakovih šuma i šuma hrasta lužnjaka i graba.

Nalazi se na 2 lokaliteta, i to uz rječicu Londžu, te u uvalama u šumskom predjelu Jelenkovac.

Razvija se na matičnoj podlozi glinovito-laporovitih naslaga i manjim dijelom na aluvijalnom

nanosu. Uz riječicu Londžu pridolazi na aluvijalno-koluvijalnim, oglejenim tlima, a na ostalim

dijelovima na karbonatnom hipogleju. Dominantno tlo je karbonatni amfiglej.

U sloju drveća su hrast lužnjak (Quercus robur) i diferencijalne vrste obični grab (Carpinus

betulus) i poljski jasen (Fraxinus parvifolia).

Sloj grmlja je osrednje razvijen, a u njemu prevladavaju glogovi (Crategus sp.) i svib (Cornus

sanguinea).

Sloj prizemnog rašća je bogat vrstama, a većinom su to vrste poplavnih šuma. Najzastupljeniji su

močvarna broćika (Galium palustre), zlatica (Ranunculus ficaria), medvjeđi luk (Allium ursinum),

šumski šaš (Carex sylvatica), kaljužnica (Caltha palustris) i dr.

Veličina rasprostranjenosti i postotni udjel pojedinih biljnih zajednica u gospodarskoj jedinici dan

je u tablici 6.

16

NAZIV FITOCENOZE

ha % ha % ha %

ŠUMA HRASTA KITNJAKA SA ŠAŠEM

Carici sylvaticae-Quercetum petraea prov. Pelcer 79

ŠUMA HRASTA KITNJAKA I OBIČNOG GRABA

Querco petraea-Carpinetum illyricum Horvat 38

ŠUMA HRASTA KITNJAKA I OBIČNOG GRABA VARIJANTA S BUKVOM

Querco petraea-Carpinetum illyricum var. Fagus sylvatica, prov. Pelcer 79

ŠUMA BUKVE S LAZARKINJOM

Asperulo - Fagetum prov. Pelcer 79

ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA, OBIČNOG GRABA I CERA

Carpino betuli-Quercetum roboris, subass. Quercetosum cerris Rauš 69

ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA, OBIČNOG GRABA I BUKVE

Carpino betuli-Quercetum roboris subass. fagetosum Rauš 69

ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA VAR. S P. JASENOM

Carpino betuli-Quercetum roboris var. Fraxinus parvifolia Rauš

UKUPNO 2013,96 100 9,41 100 2023,37 100

4,5

2,4

18,6

17,3

55,5

2,3

0,0

62,6

375,26

350,31

1122,77

46,39

90,16

37,05

22,7

0,0

14,7

0,0

4,5

31,16 1,6 5,89

90,16

2,3

350,31

1121,39

46,39

2,14

1,38

18,5

17,4

55,7

NeobrasloUkupnoObraslo

Tab. 6

proizvodno

373,12

1,43 0,11,43 0,1 0,0

17

2.5.Ekološko – gospodarski tipovi

Ekološko-gospodarski tipovi detaljno su opisani u elaboratu Tumač vegetacijske i pedološke karte,

te opis ekološko – gospodarskih tipova za gospodarsku jedinicu „Breznica – Nabrđe“, 1993.

godine.

Temeljem karte šumskih zajednica i karte šumskih tala, te dosadašnjih tipoloških istraživanja u

Hrvatskoj na području gospodarske jedinice izdvojeno je 5 EGT-a: II-D-10, II-E-10, II-E-11, II-G-

11, II-G-12.

U tablicama 7 i 7a prikazan je njihov površinski udjel.

ha %

II-D-10 46,39 2,29

II-E-10 956,02 47,25

II-E-11 955,98 47,25

II-G-11 18,79 0,93

II-G-12 46,19 2,28

UKUPNO 2023,37 100,00

POVRŠINAEGT

Tab. 7

ha % ha %

Obraslo 46,39 2,3 46,39 2,3

Neobraslo proizvodno 0,00 0,0 0,00 0,0

Ukupno 46,39 2,3 46,39 2,3

Obraslo 952,50 47,3 952,50 47,3

Neobraslo proizvodno 3,52 37,4 3,52 37,4

Ukupno 956,02 47,2 956,02 47,2

Obraslo 955,98 47,5 955,98 47,5

Neobraslo proizvodno 0,0

Ukupno 955,98 47,2 955,98 47,2

Obraslo 18,79 0,9 18,79 0,9

Neobraslo proizvodno 0,00 0,0 0,00 0,0

Ukupno 18,79 0,9 18,79 30,9

Obraslo 40,30 2,0 40,30 2,0

Neobraslo proizvodno 5,89 5,89 62,6

Ukupno 46,19 2,3 46,19 2,3

Obraslo 2013,96 99,5 2013,96 99,5

Neobraslo proizvodno 9,41 0,5 9,41 0,5

Ukupno 2023,37 100,0 2023,37 100,0

100,0 100,0

Tab. 7a

II-D-10

Gospodarske Ukupno

Šume i šumska zemljišta

Kategorija zemljištaEGT

UKUPNO

II-E-10

II-E-11

II-G-11

II-G-12

18

2.5.1. EGT II-E-10

Geološka podloga: kontinentalni les.

Dominantni tipovi tala: lesivirano tipično, lesivirano pseudoglejno, eutrično smeđe, pseudoglej

obronačni.

Karakteristične zajednice: ŠUMA HRASTA KITNJAKA SA ŠAŠEM (Carici sylvaticae - Quercetum

petraea prov. Pelcer) i ŠUMA HRASTA KITNJAKA I OBIČNOG GRABA (Querco petraea - Carpinetum

illyricum Ht.38)

god ha % ha %

Sjemenjače KITNJAKA 120 879,02 91,9 879,02 91,9

Sjemenjače GRABA 80 0,54 0,1 0,54 0,1

Sjemenjače OMB 60 7,28 0,8 7,28 0,8

Kulture CRNOGORICE 80 0,98 0,1 0,98 0,1

Panjače GRABA 80 64,68 6,8 64,68 6,8

952,50 99,6 952,50 99,6

Šikare 0,00 0,0

952,50 99,6 952,50 99,6

Neobraslo proizvodno za lovstvo 3,52 0,4 3,52 0,4

956,02 100,0 956,02 100,0

2773,34

Tab. 7b

Uređajni razred

Površina

Šume i šumska zemljišta

Gospodarska

jedinica

Op

ho

dn

ja

Ukupno

Ukupno

Gospodarske

šume

Ukupno

II - E - 10 Odsjeci

Gospodarske Obraslo

4a 8b 8c 8d 9b 10c 11b 11d 14b 15b 15c 16a 16b 17a 23b

25c 26a 27b 27c 29a 31a 32a 32b 33a 45a 46a 48a 48b 49a

50a 50b 50c 50d 51a 51b 52a 53a 54a 55a 56a 57a 57b 58a

58b 61a 63a 64a 65b 66a 69a 71a 72a 76b 77b 78b 79a 80a

85b 85c 85d 102a 128a 129a

Neobraslo proizvodno 7e 129b

Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna mješovita jednolična sjemenjača normalnog stanja, u

raznim stadijima. Najpovoljniji omjer smjese je 60% kitnjaka, 20% bukve i 20% običnog graba.

Smjernice gospodarenja: Uspostavljanjem normalnog stanja uz ophodnju od 120 godina za kitnjak i

bukvu, a 100 godina za običan grab, te promjer sječive zrelosti srednjeg sastojinskog stabla kitnjaka

od 41.0 cm, bukve od 39,5 cm i običnog graba od 22,5 cm prsnog promjera može se postići ukupna

proizvodnja od 883 m3/ha. Kitnjak, bukvu i običan grab treba obnavljati prirodno, oplodnom

sječom. Veću pozornost kod obnove treba pokloniti kitnjaku i bukvi.

Cilj gospodarenja je proizvodnja furnira, deblje pilanske oblovine bukve i kitnjaka, tanje oblovine

kitnjaka, bukve i običnog graba, te drva za celulozu i ogrjev.

EGT zauzima (47,5%) obrasle površine u gospodarskoj jedinici, a prostorno se nalazi u predjelima

Lakije, Srednjak, Kordešice, Vinogradić, Voće, Lunjak, Pucavica, Rudine i Ljeskovac I. U ostalim

predjelima, ovaj EGT zauzima manje lokalitete.

19

2.5.2. EGT II-E-11

Geološka podloga: kontinentalni les.

Dominantni tipovi tala: lesivirano tipično, lesivirano pseudoglejno, pseudoglej obronačni, a manjim

dijelom pseudoglej ravničasti i rendzina.

Karakteristična zajednica: ŠUMA HRASTA KITNJAKA I OBIČNOG GRABA VARIJANTA S

BUKVOM (Querco petraea - Carpinetum illyricum var. Fagus silvatica prov. Pelcer)

god ha % ha %

Sjemenjače LUŽNJAKA 140 8,44 0,9 8,44 0,9

Sjemenjače KITNJAKA 120 591,82 61,9 591,82 61,9

Sjemenjače BUKVE 100 335,83 35,1 335,83 35,1

Sjemenjače P.JASENA 80 2,10 0,2 2,10 0,2

Sjemenjače BAGREMA 40 1,01 0,1 1,01 0,1

Panjače GRABA 80 16,61 1,7 16,61 1,7

955,81 100,0 955,81 100,0 #

Šikare 0,17 0,0 0,17 0,0

955,98 100,0 955,98 100,0

Neobraslo proizvodno za lovstvo 0,0 0,00 0,0

955,98 100,0 955,98 100,0Ukupno

Tab. 7c

Šume i šumska zemljiša

Gospodarske

šume

PovršinaOp

ho

dn

ja

Gospodarska

jedinica

Ukupno

Ukupno

Uređajni razred

II - E - 11 Odsjeci

Gospodarske Obraslo

1a 2a 2d 3a 5a 6a 7a 7c 7d 8a 9a 10a 10b 10d 11a 11c 12b

12c 13a 13c 14a 15a 16c 16d 17b 18a 19a 20b 21a 22a 23a

24a 24b 25a 25d 25e 26b 27a 28a 29b 30a 47a 47b 47c 48c

49b 52b 53b 53c 54b 55b 62a 63b 65a 75a 76a 77a 78a 80b

83b 85a 85e 94a 122b 124a 126a 126c 127a

Neobraslo proizvodno

Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna mješovita jednolična sjemenjača normalnog stanja,

raznih stadija. Optimalan omjer smjese je 50% kitnjaka i 50% bukve.

Smjernice gospodarenja: Uspostavljanjem normalnog stanja uz ophodnju od 120 godina, te promjer

sječive zrelosti srednjeg sastojinskog stabla kitnjaka od 41.0 cm i bukve od 39,5 cm može se postići

ukupna proizvodnja od 922 m3/ha.

Cilj gospodarenja je proizvodnja furnira, deblje pilanske oblovine i tanje oblovine bukve i kitnjaka,

te ogrjevnog drva i drva za celulozu.

EGT zauzima 47,5% obrasle površine u gospodarskoj jedinici, a prostorno je najviše zastupljen u

predjelima Tomaševa Kosa, Crna Bara, Jelenkovac, Veliki Lužanci, Križice, i u istočnom dijelu

predjela Ljeskovac I. U ostalim dijelovima jedinice pridolazi na manjim lokalitetima.

20

2.5.3. EGT II-G-11

Geološka podloga: pretaloženi (močvarni) les.

Dominantni tipovi tla: eutrično smeđe oglejeno i pseudoglej ravničarski.

Karakteristična zajednica: ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA subasocijacija s cerom

(Carpino betuli - Quercetum roboris /Anić/Rauš subass. quercetosum cerris )

god ha % ha %

Sjemenjače LUŽNJAKA 140 10,47 55,7 10,47 55,7

Sjemenjače PJASENA 80 0,0 0,00 0,0

80 7,14 38,0 7,14 38,0

Panjače GRABA 80 1,18 6,3 1,18 6,3

Ukupno 18,79 100,0 18,79 100,0

Sjemenjače GRABA

Tab.7d

Površina

Uređajni razred

Op

ho

dn

ja

jedinica

Gospodarska

Šume i šumska zemljišta

Gospodarske

II - G - 11 Odsjeci

Gospodarske Obraslo 2c 9c 20a 26c

Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna mješovita jednolična sjemenjača normalnog stanja u

stadiju zrelosti. Najpovoljniji omjer smjese mijenja se tijekom razvoja sastojine. U doba sječne

zrelosti trebao bi imati 100 % vrijednosti normale za čiste sastojine lužnjaka i 20 % normale za čiste

sastojine običnog graba. Lužnjak treba biti u nadstojnoj etaži, a običan grab u podstojnoj.

Smjernice gospodarenja: Uspostavljanjem normalnog stanja uz utvrđenu ophodnju lužnjaka od 140

godina i promjer sječive zrelosti srednjeg sastojinskog stabla od 58 cm, može se postići ukupna

proizvodnja drvne mase od 1282 m3/ha.

Cilj gospodarenja je proizvodnja najkvalitetnije furnirske, te deblje i tanje pilanske oblovine

lužnjaka, tanje pilanske oblovine običnog graba i prostornog drva za kemijsku preradu i ogrjev.

EGT zauzima manje lokalitete, (0,9% površine), u predjelima Tomaševa Kosa, Crna Bara i Veliki

Lužanci.

21

2.5.4. EGT II-G-12

Geološka podloga: aluvijalni nanosi.

Dominantni tipovi tala: amfiglej mineralno-močvarni-karbonatni, koluvijalno oglejeno i hipoglej

mineralno močvarni karbonatni.

Karakteristična zajednica: ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA VARIJANTA S P.

JASENOM (Carpino betuli - Quercetum roboris /Anić/Rauš var.. Fraxinus parvifolia).

god ha % ha %

Sjemenjače LUŽNJAKA 140 33,00 71,4 33,00 71,4 ##

2,69 5,8 2,69 5,8

Sjemenjače GRABA 80 4,61 10,0 4,61 10,0

40,30 87,2 40,30 87,2 ##

Šikare 0,0 0,00 0,0

40,30 87,2 40,30 87,2

5,89 12,8 5,89 12,8

46,19 100,0 46,19 100,0

Uređajni razred

120

Šume i šumska zemljišta

Gospodarske

Površina

jedinica

Neobraslo proizvodno za lovstvo

Gospodarska

Ukupno

Ukupno

Tab. 7e

Ukupno

Op

ho

dn

ja

Sjemenjače P.JASENA

II - G - 12 Odsjeci

Gospodarske Obraslo 3b 3d 4b 11e 12a 12d 13b 21b 21c 25b 30b

Neobraslo proizvodno 3c

Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna mješovita jednolična sjemenjača normalnog stanja u

stadiju zrelosti. Najpovoljniji omjer smjese u dobi sječive zrelosti je 80% hrasta lužnjaka i 20%

poljskog jasena i običnog graba.

Smjernice gospodarenja: Uspostavljanjem normalnog stanja uz utvrđenu ophodnju lužnjaka od 140

godina i promjer sječive zrelosti srednjeg sastojinskog stabla od 53,0 cm i 51,0 cm poljskog jasena

može se postići ukupna proizvodnja drvne mase od 1130 m3/ha.

Cilj gospodarenja je proizvodnja furnirske i pilanske oblovine lužnjaka i poljskog jasena te tanje

pilanske oblovine i prostornog drva ostalih vrsta drveća.

EGT zauzima 2,3% obrasle površine u gospodarskoj jedinici. Prostorno je ovaj EGT zastupljen u

sjevernom dijelu šumskih predjela Tomaševa Kosa i Crna Bara, uz rječicu Londžu.

22

2.5.5. EGT II-D-10

Geološka podloga: tinjčasti i slabo vezani pijesci, te glineni i pjeskoviti lapori.

Dominantni tipovi tala: distrično smeđe tlo tipično ili ilimerizirano, obronačni pseudoglej, a rjeđe

eutrično smeđe tlo, pararendzina i kalkokambisol.

Karakteristična zajednica: ŠUMA BUKVE S LAZARKINJOM (Asperulo-Fagetum prov. Pelcer).

god ha % ha %

Sjemenjače BUKVE 100 46,39 100,0 46,39 100,0

46,39 100,0 46,39 100,0

Šume i šumska zemljišta

Gospodarske

Ukupno

Površina

jedinicaUređajni razred

Tab. 7f

Op

hod

nja

Gospodarska

II - D - 10 Odsjeci

Gospodarske Obraslo 86a 86b

Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna mješovita jednolična sjemenjača normalnog stanja u

stadiju zrelosti. Najpovoljniji omjer smjese je 80% bukve i 20% hrasta kitnjaka.

Smjernice gospodarenja: Utvrđenom ophodnjom za bukvu i kitnjak od 100 godina, te

uspostavljanjem normalnog stanja i uz promjer sječive zrelosti srednjeg sastojinskog stabla bukve

od 36,0 cm i kitnjaka od 37,0 cm, može se postići ukupna proizvodnja drvne mase od 876 m3/ha.

Cilj gospodarenja je proizvodnja trupaca za furnir bukve i kitnjaka, tanje i deblje pilanske oblovine,

te ogrjevnog drva.

EGT zauzima 2,3% obrasle površine u gospodarskoj jedinici, a prostorno se nalazi u zapadnom

dijelu šumskog predjela Ovčare.

3. Općekorisne funkcije šuma

Tijekom povijesti čovjekove aktivnosti vezane za šume većinom su se svodile na iskorištavanje

drveta i drugih šumskih proizvoda, dok se o ostalim funkcijama šuma malo vodilo računa. Sječe su

se vršile većinom nekontrolirano, prema potrebama, a obnovi se uopće nije poklanjala nikakva

pozornost, nego je to bilo prepuštano prirodi. Krajem pretprošlog stoljeća se počelo ozbiljnije

planski gospodariti, ali je i tada drvo bilo smatrano najvažnijim proizvodom. Tek kada su se šumske

površine znatno smanjile, uočilo se kakve je to imalo negativne posljedice, te se počelo ozbiljnije

gledati na ostale funkcije šume i njihov utjecaj na ukupan okoliš. Nepovoljna je činjenica što su se

određeni pozitivni utjecaji šume uočili tek nakon teških poremećaja koji su nastali kao posljedica

nestanka šume na određenim područjima.

U današnje vrijeme je poznato i prihvaćeno da opće koristi od šuma višestruko nadmašuju

vrijednost drvne zalihe. Moderno gospodarenje šumama je višenamjensko, cilj gospodarenja je uz

proizvodnju drvne mase i održavanje opće korisnih funkcija šuma, očuvanje prirodnih ekosustava,

te zaštita ukupne flore i faune.

3.1. Zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava

Jedna od najvažnijih zaštitnih funkcija šume je zaštita od akvatične erozije. Intenzitet ove vrste

erozije najviše ovisi o reljefu terena (nagibu, dužini i obliku padine), značajkama tla, te izloženosti

oborinama i vjetru. Kako se ova gospodarska jedinica nalazi u brdovitom području zaštitna funkcija

23

šume protiv djelovanja akvatične erozije je značajna, a aktivnu funkciju ima sva obrasla i neobrasla

proizvodna površina koja iznosi 2023,37 ha.

3.2. Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav

Šume značajno utječu na vodni režim, djeluju zapravo kao spužva koja usporava brzo otjecanje

vode nakon kiša i time osiguravaju stalnost opskrbe vodom. One također pročišćavaju podzemne i

površinske vode. Utjecaj šume na vodni režim ovisi o staništu i o šumi koja se tu nalazi. Vrlo

značajnu ulogu imaju u tome reljef, geološka podloga i tlo, vrste drveća u sastojini, njena starost i

sklop. O međusobnoj usklađenosti tih faktora ovisi učinkovitost šume u utjecaju na hidrološke

prilike šumskog prostora. Utjecaj šume naročito dolazi do izražaja za vrijeme obilnih oborina,

ljetnih pljuskova s velikom količinom kiše i u proljeće za vrijeme topljenja snijega.

Vodne prilike u šumi ovise o količini transpirirane vode pojedinih vrsta drveća, intercepciji

pojedine vrste, evaporaciji, tlu i njegovoj moći upijanja, matičnom supstratu, slojanju u sastojini,

godišnjoj količini oborina te o njihovom rasporedu. Ovisno o povoljnoj ili nepovoljnoj rezultanti

navedenih parametara šuma je u vodozaštitnom pogledu više ili manje učinkovita.

Vodozaštitna funkcija šume više dolazi do izražaja u brdskim i planinskim područjima gdje treba

spriječiti brzo otjecanje oborinske vode čime se sprječava erozija i osigurava stalnost opskrbe

vodom. Pozitivni utjecaji šuma (2023,37 ha) ove gospodarske jedinice su vrlo značajni za vodni

režim i hidroenergetski sustav kako na samom dijelu gospodarske jedinice tako i na područja u

nizini.

3.3. Utjecaj na plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju

Šume predstavljaju značajnu zaštitu od eolske erozije i štite okolno poljoprivredno zemljište od

odnošenja tla vjetrom. Veliki kompleksi poljoprivrednog zemljišta koji nisu makar mjestimično

isprekidani šumskim površinama ili barem drvoredima vrlo su podložni ovom tipu erozije. Ova

pojava naročito dolazi do izražaja u nizinskim krajevima, gdje jaki vjetrovi neprestano odnose

površinski sloj tla ako ih nema što zaustaviti.

Šumske sastojine ublažavaju u susjednim naseljima i na poljoprivrednim površinama klimatske

ekstreme, te osiguravaju izmjenu zraka. Šuma ljeti povećava vlažnost zraka i njegovu turbulenciju u

više slojeve atmosfere, te se povoljan utjecaj šume zamjećuje do 60 kilometara udaljenosti od ruba

šumskog kompleksa veličine najmanje 4.000 hektara. Navedena funkcija šuma postaje sve

značajnija kako je šumovitost manja, tako da je ova gospodarska jedinica vrlo značajna po tom

pitanju za šire područje istočne Slavonije.

U pogledu utjecaja na plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju šume ove gospodarske jedinice su

vrlo značajne i nezamjenjiva je njihova uloga na ovim prostorima jer se radi o jednom od

najvažnijih, ako ne i najvažnijem poljoprivrednom području Republike Hrvatske. Površina koja

utječe na plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju iznosi 2023,37 ha.

3.4. Utjecaj na klimu

Primjetan je veliki utjecaj šuma na klimu. Osim već opisanih pozitivnih učinaka šume utječu na

oborinski režim. Poznato je da područja s više šuma redovito imaju više oborina. To se dokazalo u

Izraelu, gdje se pošumljavanjem većih područja, te osnivanjem velikih plantaža agruma uspjelo

povećati količinu oborina što je promatrano duži niz godina.

Klimozaštitna funkcija šume je to zanimljivija što je šumovitost nekog područja manja, što naročito

dolazi do izražaja u žitorodnim ravničarskim krajevima gdje se gotovo od svakog stabla očekuje

klimatski utjecaj. Ove šume se nalaze u području prijelaza brdskog u ravničarski dio i za velike

komplekse poljoprivrednog zemljišta njihova korisna funkcija utjecaja na klimu je nemjerljiva i

nezamjenjiva. Utjecaj na klimu ima 2023,37 ha.

24

3.5. Zaštita i unapređenje ljudskog okoliša

Između čovjeka i njegovog okoliša postoji određena povezanost jer međusobno direktno ili

indirektno utječu jedni na druge. Izrazito važan činitelj u okolišu su šume koje zajedno s ostalom

florom i faunom čine jedinstveni ekosustav određenog područja. Na taj ekosustav čovjek kao

njegov nedjeljivi dio svjesno ili nesvjesno utječe, mijenja ga, štiti ili uništava već prema svijesti o

tome koliko mu je taj okoliš važan u životu.

Kod stanovništva je ta svijest o korisnim funkcijama šuma u posljednje vrijeme znatno pojačana,

tako da sada njihova zaštita, čuvanje od sušenja i propadanja i sprječavanje daljeg smanjenja

šumskih površina postupno postaje značajnija od do sada primarnih gospodarskih koristi.

Smanjivanje šumskih površina značajno mijenja već izražene klimatske karakteristike područja, a

mijenja se i kultura čovjekovog života, kojem šuma često služi kao sportski, turistički ili estetski

objekt interesa. Posebno je poželjna prisutnost šume uz javne prometnice jer osim estetskog

ugođaja one značajno utječu na pročišćavanje atmosfere.

Kod zaštite i unapređenja ljudskog okolišaju ova gospodarska jedinica utječe s 2023,37 ha obraslih i

neobraslih proizvodnih površina.

3.6. Stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere

Šuma je također značajna kao svojevrsni filter za pročišćavanje zraka od raznih oblika onečišćenja,

kao zaštita od buke i kao proizvođač kisika. Šuma predstavlja izvrstan pročistač zraka i u svojim

krošnjama može zadržati više desetaka tona tvorničke prašine, što ovisi o vrsti drveća i gustoći

krošanja. Asimilacijska površina šumskog drveća je značajno veća od površine koju šuma pokriva.

Tako jela i smreka imaju 14 - 15 puta, a hrast i bukva 6 - 8 puta veću asimilacijsku površinu od

površine šuma (indeks lišća). Ovo svojstvo čini šumu vrlo učinkovitim pročišćivačem zraka.

Međutim, ovo svojstvo djeluje nepovoljno na samu šumu zbog toga što na taj način akumulira

znatne količine štetnih tvari bilo u tlu, bilo u samom drveću i ostalim biljkama. Akumuliraju se

sumporni dioksid, dušični oksidi, pesticidi, fluor, deterdženti, fotooksidanti, teški metali i druge

štetne tvari. Ove štetne tvari se gomilaju i negativno utječu na pojedine dijelove ekosustava

uzrokujući znatna oštećenja. Prema procjeni iz 1990. godine u Hrvatskoj je manje ili više oštećeno

svako treće stablo.

Šuma vrši pročišćavanje zraka u ovisnosti o udaljenosti od naselja, reljefu, intenzitetu i smjeru

vjetra i izvorima emisije. Ova gospodarska jedinica je izložena vjetrovima iz smjera sjevera i

sjeverozapada, u tom pravcu na bližoj udaljenosti nema velikih zagađivača. Ipak, potrebno je

naglasiti da pojava zračnog zagađenja na ovom području još nije dovoljno istražena.

Značajna je i funkcija zaštite od buke koja dolazi do izražaja u okolici frekventnih prometnica i

bučnih industrijskih postrojenja. Važne su šume koje smanjuju buku u naseljima.

Proizvodnja kisika je također jedna od važnih funkcija šume. Poznato je da ga šuma proizvodi oko

20 tona po hektaru godišnje. Prisutnost šumskih površina u blizini većih gradskih naselja u znatnoj

mjeri poboljšava kvalitetu zraka.

Aktivnu površinu koja utječe na stvaranje kisika i pročišćavanja atmosfere čini sva obrasla i

neobrasla proizvodna površina koja iznosi 2023,37 ha.

3.7. Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija

Potrebe današnjeg čovjeka se znatno razlikuju od potreba ljudi koji su živjeli u prošlosti. Danas se

sve više cijene ostale funkcije šume, a ne samo koristi od drveta ili lova. Sve se više ide u šume

zbog potrebe modernog čovjeka za odmorom i rekreacijom, tako da rekreativne i turističke funkcije

šume postaju sve važnije. Veliki dio ljudske populacije se zbog modernog načina života jako

udaljio od prirode i sve je manje poznaje. Češći boravak ljudi u prirodi doprinosi boljem odnosu

čovjeka prema svom okolišu i boljem razumijevanju problematike zaštite prirode.

25

Šumama za rekreaciju smatramo one šume koje izletnici i sportaši redovito posjećuju. Rekreacijska

funkcija šume je usko povezana s turističkom, ali i ne mora biti ako šuma prvenstveno služi

stanovnicima obližnjih mjesta. Posjećenost šuma ovisi o njihovoj pristupačnosti i o udaljenosti od

gradskih središta. Ove šume su obzirom na njihov položaj umjereno opterećene posjetiteljima,

izletnicima i gljivarima.

Šume su značajne i u zdravstvenom pogledu. One utječu na čovjekovo zdravlje bilo direktno,

stvaranjem kisika i pročišćavanjem zraka, bilo indirektno, u smislu opuštanja od psihičkih napetosti

i frustracija koje donosi moderna civilizacija.

Kako su sve šume gospodarske jedinice po svojoj namjeni gospodarske direktnog doprinosa šuma

ove jedinice rekreativnoj, turističkoj i zdravstvenoj funkciji nema.

3.8. Utjecaj na faunu i divljač

Šume su danas i izvor prehrane brojnim životinjskim vrstama, kukcima, pticama i ostalim živim

organizmima koji zajedno čine međusobno povezan jedinstveni ekosustav koji čovjek svojim

utjecajem lako može narušiti, ali i održati u ravnoteži.

Korištenjem raznih vrsta pesticida – insekticida, fungicida i dr. u poljoprivredi, ali i u šumarstvu,

nestale su brojne biljne i životinjske populacije osobito sitnijih životinja koje su bile pri vrhu

hranidbenog lanca.

Obnovom i zaštitom šuma zapravo se omogućava opstanak i život najvećeg broja životinjskih vrsta

koje su direktno i indirektno vezane za šumu. Time se pomaže održavanju stabilnosti čitavih

ekosustava ovog područja što je konačno i uvjet za omogućavanje opstanka samog čovjeka na

Zemlji.

Utjecaj na faunu i divljač ima obrasla i neobrasla površina gospodarske jedinice koja iznosi ukupno

2023,37 ha.

ha %

Zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije bujica i poplava 2023,37 100,0

Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav 2023,37 100,0

Utjecaj na plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju 2023,37 100,0

Utjecaj na klimu 2023,37 100,0

Zaštita i unapređenje ljudskog okoliša 2023,37 100,0

Stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere 2023,37 100,0

Rekreacijska, turistička i zdravstvena funkcija 0,0

Utjecaj na faunu i lov 2023,37 100,0

Površina

Tab. 7e

Gospodarska jedinica

2023,37

Općekorisne funkcije šuma

26

II DOSADAŠNJA ORGANIZIRANOST ŠUMARSTVA I GOSPODARENJA

ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA

1. PRIKAZ DOSADAŠNJE ORGANIZIRANOSTI ŠUMARSTVA

Ustrojstvo šumarstva na području ove gospodarske jedinice može se podijeliti u pet razdoblja:

- razdoblje do 1951. godine, u kojem je posebno gospodareno sa šumama koje su bile u vlasništvu

biskupije, a posebno sa šumama zemljišnih zajednica

- razdoblje od 1955. do 1964. godine u kojem se ovim šumama gospodarilo kao cjelinom.

- razdoblje od 1964. do 1991. godine kada je dio gospodarske jedinice (šumski predjeli Ljeskovac II

i Vinkovac) bio izdvojen u sastav Vojnog poligona Nabrđe.

- razdoblje od 1991. do 2007. godine kada se izdvojeni šumski predjel za potrebe vojnog poligona

opet nalazi u sastavu gospodarske jedinice.

- razdoblje koje počinje vraćanjem šuma nadbiskupiji, odnosno formiranje gospodarske jedinice

„Breznica - biskupijske šume“ 2008. godine.

Do 1945. godine šumama đakovačke biskupije gospodarilo je samo vlastelinstvo s ustrojenom

šumarskom organizacijom. Šume koje su sada u sastavu gospodarske jedinice tada su pripadale

šumariji Levanjska Varoš. Šumarija Levanjska Varoš ukinuta je 1941. godine, da bi 1954. godine

ponovo bila formirana.

Nakon II svjetskog rata, 1945. godine, ove šume su eksproprirane i proglašene su šumama

republičkog značaja. Formirana je zasebna „Uprava ekspropriranih šuma Đakovo” pod

administrativnom upravom Ministarstva šumarstva NRH u Zagrebu (1945 - 1947. godine).

Formiranjem Šumskog gospodarstva ŠG „Papuk” Osijek 1947. godine, ove šume dolaze pod

upravu navedenog gospodarstva, a nakon formiranja šumsko - privrednih područja i oblasti (Diljsko

područje) dolaze pod upravu ŠG „Spačva” - Vinkovci. Tada je formirana šumarija Đakovo za

republičke šume koja je upravljala svim šumama bivšeg vlastelinstva.

Zemljišne zajednice su imale svoje Upravne i Nadzorne odbore koje su birali pravoužitnici.

Tijekom 1945. godine ove su šume proglašene šumama lokalnog značaja i dolaze pod kontrolu

NOO-a kotara. Nakon toga su 1947. godine proglašene općenarodnom imovinom i za njih su

oformljena Kotarska šumska poduzeća.

Odvojeno gospodarenje i upravljanje traje do 1951/52. godine kada je nakon izrađene dugoročne

osnove sječa obavljena unifikacija šumske privrede s jedinstvenom šumarskom politikom koju je

provodila šumarija kao pogon šumskog gospodarstva.

Ukidanjem šumskih gospodarstava 1954. godine, formiraju se Šumarski inspektorati (kao

koordinacijski organi), a šumarije postaju ustanove sa samostalnim financiranjem. Provode se

arondacije i formiraju nove upravne jedinice. Tada je ponovo formirana šumarija Levanjska Varoš.

Tijekom 1956. godine prestaju s radom Šumarski inspektorati, a šumarije su potpuno samostalne.

Do ponovnog stvaranja šumskih gospodarstava dolazi tijekom 1960. godine, na ovom području je to

ŠG Osijek.

Tijekom 1964. godine dio šuma (šumski predjeli Ljeskovac II i Vinkovac) izdvojen je u Poligon.

Tijekom 1970. godine osnovano je ŠPP (Šumsko privredno poduzeće) „Slavonska šuma” -

Vinkovci u koje ulazi pet šumskih gospodarstava iz Vinkovaca, Našica, Osijeka, Podravske Slatine

i Slavonskog Broda. ŠG Osijek je samostalna ekonomska jedinica u čijem sastavu je šumarija

Đakovo sa šumskim pogonima Đakovo, Trnava, Levanjska Varoš i Drenje. Pogon Levanjska Varoš

gospodari ovom gospodarskom jedinicom.

Tijekom 1974. godine ŠPP je konstituirano kao Složena organizacija udruženog rada (SŠGO)

„Slavonska šuma” - Vinkovci. Šumarija Đakovo je Osnovna organizacija udruženog rada (OOUR)

u sastavu Šumskog gospodarstva (ŠG) Osijek.

27

Tijekom 1983. godine je donesen „Zakon o šumama” koji propisuje funkcionalno gospodarenje. Na

osnovu toga zakona 1985. godine je od SŠGO formirana Radna organizacija šumarstva (ROŠ)

„Slavonska šuma” - Vinkovci u čiji sastav osim prijašnjih gospodarstava ulazi i Šumsko

gospodarstvo iz Slavonske Požege.

Godine 1990. Sabor Republike Hrvatske je prema Zakonu o šumama ( „Narodne novine“, br. 52/90.

– pročišćeni tekst) donio odluku kojom šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike osim onih u

privatnom vlasništvu postaju državno vlasništvo Republike Hrvatske (čl. 26.). Radi obavljanja

djelatnosti gospodarenja šumama Sabor Republike Hrvatske spomenutim Zakonom osniva Javno

poduzeće koje dobiva naziv „Hrvatske šume”, javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim

zemljištima u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu (čl. 18), s početkom rada od 01. siječnja

1991. godine. Temeljem ove odluke sve šume ROŠ „Slavonska šuma” ušle su u sastav JP „Hrvatske

šume” p.o. Zagreb.

U skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine“, br. 76/93)

odnosno člankom 22. navedenih izmjena na upravljanje JP „Hrvatske šume” p.o. Zagreb predane su

sve ostale šume i šumska zemljišta koja su do tada bila u državnom vlasništvu, a njima su

gospodarile druge pravne osobe.

Do danas ovom gospodarskom jedinicom gospodare „Hrvatske šume”, d.o.o. Zagreb, Uprava šuma

Podružnica Osijek, Šumarija Levanjska Varoš.

Donošenjem i provođenjem Djelomičnih rješenja o davanju (vraćanju) u vlasništvo oduzetog

poljoprivrednog zemljišta, šuma i šumskog zemljišta (2004. do 2008. godina), šume bivšeg

vlastelinstva đakovačke biskupije, na području ove gospodarske jedinice ponovno su vraćene

prethodnom vlasniku odnosno Biskupiji đakovačkoj i srijemskoj, Bogoslovnom sjemeništu Đakovo,

Dječačkom sjemeništu Đakovo i Rimokatoličkoj Stolnoj crkvi Đakovo, danas Đakovačko –

osječkoj nadbiskupiji.

U prijelaznom razdoblju u kojem je trajao postupak povrata imovine, šumama su temeljem

Sporazuma o uvjetima gospodarenja šumama u vlasništvu biskupije Ur.broj: DIR-01-2007-3039/3

od 01.12.2007. godine nastavile gospodariti „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb, UŠP Osijek Šumarija

Levanjska Varoš.

Kronologija uređivanja šuma

Prva gospodarska osnova za veći dio šuma koje se sada nalaze u sastavu gospodarske jedinice

„Breznica – biskupijske šume” izrađena je 1897. - 1899. godine. Bila je to gospodarska osnova za

cijelo vlastelinstvo đakovačke biskupije, a imala je 16 gospodarskih jedinica. Dijelovi ove osnove

(Iskaz površina, Posebni opis sastojina, Gojidbena osnova) nalaze se u arhivi Centra za znanstveni

rad Vinkovci.

Revizija ove osnove obavljena je 1907. godine.

Druga osnova sastavljena je 1928. - 1930. godine s važnošću od 1931. godine. Ova osnova nažalost

nije pronađena.

U osnovama gospodarenja koje su rađene za ovu gospodarsku jedinicu poslije II svjetskog rata

navodi se da za zemljišne zajednice nema izvornih podataka. U arhivi spomenutog Centra nalaze se

gospodarske osnove za zemljišne zajednice sela Đakovštine koje su izrađene 1906. godine. U

osnovama je opisan način provođenja segregacije, Iskaz površina, Gojidbena osnova, a uz svaki

elaborat priložena je i karta. Nakon II svjetskog rata 1951. godine obavljena je inventarizacija i

izrađena dugoročna osnova sječa.

Kontinuitet uređivanja ovih šuma počinje 1955. godine kada je formirana g.j. „Breznica” i izrađena

prva osnova gospodarenja s važnošću od 1957. do 1976. godine. Osnovu je izradio Odjel za

uređivanje šuma Vinkovci.

Nakon isteka iste, 1966. godine nije obavljena redovna revizija i od 1966. do 1973. godine

gospodareno je po Kontrolnim knjigama bez Osnove gospodarenja.

28

Tijekom 1964. godine izdvojen je dio šuma (šumski predjeli Ljeskovac II i Vinkovac) za potrebe

vojnog poligona. U razdoblju 1972/73. godine Osnovu gospodarenja je izradila Sekcija za

uređivanje šuma Osijek.

Nakon toga 1982/83. godine obavljena je redovna revizija. Osnova je izrađena po novom

„Pravilniku za izradu osnova” („Narodne novine“, br. 13/76. ), s važnošću od 1983. do 1992.

godine.

Tijekom razdoblja 1992/93. godine Odjel je izradio reviziju Osnove gospodarenja. Obavljeno je

tipološko istraživanje i kartiranje, a te je radove obavio Odjel za uređivanje šuma iz Slavonske

Požege.

Tijekom 1997. godine izrađena je Izvanredna revizija. Izvanrednu reviziju su izradili Odjel za

uređivanje šuma i Proizvodni odjel Uprave šuma Osijek.

Zbog ukazane potrebe 2001. godine izrađena je druga Izvanredna revizija. Izvanrednu reviziju su

izradili Odjel za uređivanje šuma i Proizvodni odjel Uprave šuma Osijek.

2002/2003. godine Odjel je izradio redovnu reviziju s važnošću od 2003. do 2012. godine.

Uredbom Vlade Republike Hrvatske 2006. godine osnovana je Šumarska savjetodavna služba.

Šumarska savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova kojoj su osnovne djelatnosti

provođenje javnih ovlasti i unapređenje stanja u šumama šumoposjednika. Osnivač Šumarske

savjetodavne službe je Republika Hrvatska, a osnovana je Uredbom Vlade Republike Hrvatske u

lipnju 2006. godine („Narodne novine“ br. 64/06.). S radom je započela početkom veljače 2007.

godine, kada je od „Hrvatskih šuma“ d.o.o. Zagreb preuzela sve poslove koji se tiču šuma

šumoposjednika odnosno privatnih šuma u Republici Hrvatskoj pa tako i poslova izrade programa

za gospodarenje šumama šumoposjednika, koje ista obavlja preko licenciranih izvođača.

Sjedište Šumarske savjetodavne službe je u Zagrebu. Služba ima 10 (deset) Podružnica i to:

Podružnica Slavonija, Gornja Podravina – Bilogora, Zagorje – Međimurje, Zagrebačka, Sisačka,

Karlovačka, Gorski Kotar – Kvarner, Istra, Lika – sjeverna Dalmacija i Dalmacija. Podružnica

Slavonija treba u svom sastavu imati slijedeće urede: Vinkovci, Osijek, Slavonski Brod, Nova

Gradiška, Slavonska Požega i Pakrac. Do sada svi uredi nisu osnovani, te je u tijeku njihovo

osnivanje.

Unutarnji ustroj Službe, opis poslova i način rada unutarnjih ustrojstvenih jedinica pobliže je uređen

Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Službe.

Članak 68. Zakona o šumama („Narodne novine“ 140/05. i 82/06.) propisuje djelatnosti službe, a to

su:

1. vođenje evidencije o šumama šumoposjednika i o poslovima iz djelatnosti,

2. provođenje javnih natječaja za izradu programa gospodarenja šumama,

3. predlaganje Ministarstvu odobrenja programa gospodarenja šumoposjednika,

4. sudjelovanje u izradi akata zaštite od požara šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu drugih

pravnih i fizičkih osoba,

5. izrada operativnih godišnjih planova sanacije i biološke obnove šuma šumoposjednika,

6. predlaganje smjernica gospodarenja i praćenje provedbe radova propisanih programom

gospodarenja šumoposjednika,

7. za šumoposjednike organiziranje izvođenja šumarskih radova putem licenciranih izvođača, ako ih

šumoposjednik sam ne obavlja,

8. nakon izvođenja šumarskih radova skrb o provedbi šumskoga reda,

9. organiziranje nabave šumskih sadnica i sjemena za obnovu šuma i pošumljavanje,

10. pripremanje stručnih podloga za izgradnju šumske infrastrukture te protupožarnih prosjeka za

šume šumoposjednika,

11. planiranje i praćenje održavanja šumskih prometnica u šumama šumoposjednika,

12. izvješćivanje Instituta o pojavi štetnih organizama te na temelju naredbe organiziranje

provođenja mjera zaštite šuma putem ovlaštenih osoba,

13. organiziranje osposobljavanja šumoposjednika za izvođenje jednostavnijih šumarskih radova,

29

14. organiziranje i pripremanje šumoposjednika za korištenje sredstava iz međunarodnih fondova

namijenjenih razvoju šumarstva i ruralnom razvitku,

15. izrada prijedloga opsega nužne doznake stabala u šumama šumoposjednika za koje nisu izrađeni

programi gospodarenja,

16. odlučivanje o upravnim stvarima iz članka 30. stavka 3. (doznaka stabala u šumama

šumoposjednika), članka 31. stavka 4. (obilježavanje drveta) i članka 37. stavka 5. Zakona o

šumama (izdavanje posebnih uvjeta za izgradnju građevine u postupku izdavanja lokacijske dozvole

za šume šumoposjednika),

17. ostali poslovi iz djelatnosti propisane aktom o osnivanju.

Unapređenje stanja i gospodarenja šumama šumoposjednika, udruživanje šumoposjednika i

okrupnjavanje šumskih posjeda potiče se subvencijama i potporama kapitalnim ulaganjima

šumoposjednika iz Proračuna Republike Hrvatske i drugih izvora sukladno posebnim propisima.

Zbog promjena u vlasništvu, te shodno tome promjena propisa glavnog i prethodnog prihoda, te

radova jednostavne i proširena biološke reprodukcije, Odjel za uređivanje šuma UŠP Osijek tijekom

2008. godine izradio je izvanrednu reviziju osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu

„Breznica“ kojom je od šuma u vlasništvu Đakovačko – osječke nadbiskupije oformljena

gospodarska jedinica „Breznica - biskupijske šume“. Ova izvanredna revizija ujedno je i program za

gospodarenje šumama šumoposjednika za razdoblje od 01. siječnja 2003. do 31. prosinca 2012.

godine.

Za šume u sastavu Poligona izrađena je 1967. godine „Šumsko privredna osnova“ za gospodarsku

jedinicu „Šire područje Nabrđa“. Osnovu je izradilo Poduzeće za projektiranje u šumarstvu

„Šumoplan“ iz Sarajeva. Važnost osnove je bila od 01.01.1967. do 31.12.1976. godine. Nakon

isteka važnosti ove osnove gospodarenja nisu vršeni uređajni radovi do 1990. godine kada je

izrađen elaborat od strane Vjekoslava Vasunga, dipl.ing.šum. tadašnjeg šumarskog inspektora

općina Osijek i Valpovo. Ovaj elaborat zbog ratnih neprilika nije odobren. Od 1977. do 1991.

godine gospodareno je po godišnjim planovima.

Uređivanje šuma u ovoj gospodarskoj jedinici (osim dijela šuma koje su od 1964. do 1990. godine

bile u sastavu Poligona) kontinuirano od 1973. godine obavlja Sekcija, odnosno Odjel za uređivanje

šuma iz Osijeka koji je od 01.01.1991. godine, nakon formiranja JP „Hrvatske šume” u sastavu

Uprave šuma Osijek s nazivom Odjel za uređivanje šuma.

Za gospodarsku jedinicu postoje sačuvane Osnove gospodarenja iz 1957., 1973., 1983., 1993. i

2003. godine.

S ciljem proširenja saznanja o uređivanju šuma u ovim krajevima citiran je dio teksta akademika

Dušana Klepca objavljenog u Monografiji „Hrast lužnjak u Hrvatskoj“ str. 260/261:

„... Ali i prije „Naputka” od 1903. u mnogim šumama pod osobitim nadzorom gospodarilo se po

gospodarskim osnovama. Povijesni je primjer za to gospodarska osnova za šume vlastelinstva

đakovačke biskupije (1884), koju su osnovu sastavili prof. Hlava i šumarnik Kadić. Tadašnja

zemaljska hrvatska vlada nije tu osnovu odobrila, štoviše, stavila je vlastelinske šume pod

sekvestar.

Nakon dugih prosvjeda i sporova, a na temelju Zakona od 24. ožujka 1894. godine (kojim se

uređuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumama stojećim pod javnim nadzorom) izrađena

je i odobrena nova gospodarska osnova koju je sastavio šum. nadzornik A. Borošić. Tom su

osnovom uređena 28 333 kj. i 1282 čet. hvata šuma vlastelinstva đakovačke biskupije. Osnova je

počela vrijediti 01.01.1897. godine s time da se njezina prva revizija ima obaviti 1907. godine (M.

Pavić - M. Cepelić 1944). ...”

U tablicama je prikazano stanje površina, drvne zalihe i prirasta i propisane i izvršene sječe u

razdoblju od 1957. - 2002. godine:

30

Tab. 8

proizvodno neproizvodno

OG 1957-1966 3109,27 61,50 48,02 0,62 3219,41

OG 1973-1982 2651,22 27,16 42,55 34,33 2755,26

OG 1983-1992 2683,17 23,05 61,55 23,26 2791,03

OG 1993-2002 3507,19 718,76 70,29 22,95 4319,19

1997.* 3814,68 769,07 70,29 22,95 4676,99

2001.* 3814,68 769,07 70,29 22,95 4676,99

OG 2003-2012 4174,28 438,96 89,02 21,08 4723,34

1973.g. u neplodnom su trase cesta i putevi

Obraslo Neplodno Ukupno

ha

Godine važenja

Osnove(OG) ili

izvanredne

revizije*

Površina

Neobraslo

Tab. 8a

I II III IV V VI VII

ha 1018,38 1347,24 376,44 67,95 121,89 177,37 3109,27

% 32,8 43,3 12,1 2,2 3,9 5,7 0,0 100,0

ha 165,77 906,88 1033,42 367,39 69,66 108,10 2651,22

% 6,2 34,2 39,0 13,9 2,6 4,1 0,0 100,0

ha 194,66 487,93 1132,75 738,53 88,42 33,58 7,30 2683,17

% 7,3 18,2 42,2 27,5 3,3 1,2 0,3 100,0

ha 265,14 552,43 1139,26 1220,57 287,3 42,52 3507,19

% 7,6 15,7 32,5 34,8 8,2 1,2 0,0 100,0

ha 304,28 608,07 1219,56 1220,57 287,27 42,52 3682,27

% 8,3 16,5 33,1 33,1 7,8 1,2 0,0 99,9

ha 304,28 608,07 1219,56 1220,57 287,27 42,52 3682,27

% 8,3 16,5 33,1 33,1 7,8 1,2 0,00 100,0

ha 401,75 644,23 718,09 1432,73 727,45 10,17 3934,42

% 10,2 16,4 18,3 36,4 18,5 0,3 0,0 100,0

Godine važenja

Osnove(OG) ili

izvanredne revizije*

Dobni razredi

Ukupno

OG 2003-2012

2001.*

1997.*

OG 1993-2002

OG 1973-1982

OG 1957-1966

OG 1983-1992

Obraslo I dobni Šikare

m3 m3/ha m3 m3/ha

OG 1957-1966 3109,27 1018,38 221778 106 12134 5,8

OG 1973-1982 2651,22 165,77 455753 183 23526 9,5

OG 1983-1992 2683,17 194,66 586834 236 27976 11,2

OG 1993-2002 3507,19 264,14 814421 251 33177 10,2

1997.* 3814,68 304,28 132,41 831299 246 34145 10,1

2001.* 3814,68 304,28 132,41 831299 246 34145 10,1

OG 2003-2012 4174,28 401,75 239,86 947622 268 29117 8,2

m3/ha obračunato bez površine I dobnog razreda i šikara

Tab. 8b

Prirast

ha

Godine važenja Osnove

gospodarenja (OG) ili

Izvanredne revizije*

Površina

Drvna zaliha

31

Tab. 8c

Propis Izvršenje

ha m3 ha m3 ha m3m

3/ha ha m3

m3/ha m3 m3

OG 1957-1966. 142,00 31098 265,07 58364 2593,70 26109 10 37826 57207 96190

GP 1967-1972. 77,20 18254 77,20 11734 1556,20 15665 10 16758 33919 28492

1957-1972. 219,20 49352 342,27 70098 4149,90 41774 10 4149,90 54584 13 91126 124682

OG 1973-1982. 182,89 34507 185,69 32511 2348,00 49211 21 2127,37 54567 26 83718 87078

OG 1983-1992. 72,12 22826 74,17 18729 2416,90 76756 32 2416,46 77258 32 99582 95987

OG 1993-2002. 44,27 5939 3322,23 108068 33 114007 0

1997.* 79,30 13809 3322,53 108068 33 121877 0

2001.* 79,30 13809 79,83 12771 3322,53 108068 33 3322,23 116673 35 121877 129444

OG 2003-2012. 176,27 69262 3310,46 105314 32 174576 0

1957-2002.g. 396303 437191

Po Osnovi iz 1973.g. za razdoblje 1957. do 1966.g. u izvršenju je i prihod ostvaren 1963.g. na površini koja je ušla u

sastav Vojnog poligona "Nabrđe" (šum.predjel Čistri hrastik, 123,07 ha, 31111 m3)

Godine važenja

Osnove (OG),

Godišnjeg

plana

(GP),Izvanredn

e revizije(*)

Propis Izvršenje Propis Izvršenje

Etat

Glavni prihod Prethodni prihod Ukupno

32

2. PRIKAZ DOSADAŠNJEG GOSPODARENJA ŠUMAMA I ŠUMSKIM

ZEMLJIŠTIMA S BILANCOM PO ODJELIMA I ODSJECIMA

2.1. Šumskouzgojni radovi

Bilance prikazane u ovom poglavlju odnose se na dosadašnje izvršenje (do 31. prosinca 2007. god.)

propisanih radova za razdoblje 01. siječnja 2003. do 31. prosinca 2012. u gospodarskoj jedinici

„Breznica“ na dijelu površine koji je obuhvaćen novooformljenom gospodarskom jedinicom

„Breznica - biskupijske šume“.

Rekapitulacija izvršenih šumskouzgojnih radova od 01.01.2003. do 31.12.2007. godine

Tab. 9

Višekratni Izvan Višekratni Izvan

zahvati propisa zahvati propisa

ha ha % ha ha ha ha % ha ha

Priprema staništa 175,54 175,54 100

Priprema tla

Pošumljavanje (sjetva žira kitnjaka) 2,00

Popunjavanje

Njega podmlatka 175,54 27,13 15 6,00 0,20 0,20 100

Njega mladika 34,56 0 6,50 0,50 8

Čišćenje sastojina 15,34 2,62 17 6,18 0

Prorjeđivanje sast.II dob.raz. 44,53 30,90 69

Postavljanje otrovnih meka 175,54 175,54 100 157,98 ####

Vrsta radovaIzvršenje po

propisu

Izvršenje po

propisu

Jednostavna biološka reprodukcija Proširena biološka reprodukcija

Propis Propis

33

G.J. "Breznica - biskupijske šume" tab. 10

Bilanca šumskouzgojnih radova za razdoblje od 2003. do 2007. godine

Jednostavna biološka reprodukcija

ha ha

7c 1,27 1,27 1,27 1,27

7d 16,37 1,79 1,79

21b 5,71 1,09 1,09

23a 34,89 34,80 34,80 34,80 34,80 34,80 1,50 34,80 34,80

24a 36,34 36,19 36,19 36,19 36,19 36,19 4,00 36,19

26c 0,49 0,49 0,49 0,49

27a 28,39 28,09 28,09 28,09 28,09 28,09 2,00 28,09 28,09

27c 0,56 0,54 0,54

28a 34,64 34,56 34,56

29b 11,46 11,44 11,44 11,44 11,44 11,44 1,00 11,44 11,44

33a 34,01 7,33 7,33

52b 9,58 9,54 9,54 9,54 9,54 9,54 9,54 9,54 3,00 19,08

53b 9,17 9,09 9,09 9,09 9,09 9,09 9,09 9,09 3,00 18,18

53c 1,35 1,18 1,18 1,18

57a 21,70 21,35 21,35 21,35

63a 7,43 7,26 7,26 7,26

76b 7,93 0,86 0,86 0,86

79a 30,95 1,11 1,11 1,11

85d 1,05 1,04 1,04

86a 17,18 17,13 17,13 17,13 17,13 17,13 17,13 17,13

86b 29,26 29,26 29,26 29,26 29,26 29,26 29,26 29,26 2,00

102a 36,63 1,84 1,84

127a 74,3 12,72 12,72

175,54 175,54 34,56 15,34 44,53 175,54 175,54 27,13 0,00 2,62 30,90 175,54 0,00 6,00 0,00 157,98 2,00 0,00

Od

jel/

od

sjek

Po

vrš

ina

prije

izva

nre

dn

e r

eviz

ije

Po

vrš

ina

od

sje

ka

Propis Izvršenje po propisu

Pri

pre

ma

stan

išta

Nje

ga

po

dm

latk

a

Nje

ga

mla

dik

a

Čiš

ćen

je s

asto

jin

a

Pror

jeđi

vanj

e sa

stoj

ina

II d

ob.r

azre

da

Višekratni radovi Izvan propisa

Sje

tva

žira

h.k

itn

jak

a

Ukupno

ha ha ha ha

Po

stav

ljan

je

otr

ov

nih

mek

a

Pri

pre

ma

stan

išta

Nje

ga

po

dm

latk

a

Nje

ga

mla

dik

a

Čiš

ćen

je s

asto

jin

a

Po

stav

ljan

je

otr

ov

nih

mek

a

Pror

jeđi

vanj

e sa

stoj

ina

II d

ob.r

azre

da

Po

stav

ljan

je

otr

ov

nih

mek

a

Pri

pre

ma

stan

išta

Nje

ga

po

dm

latk

a

Nje

ga

mla

dik

a

G.J. "Breznica - biskupijske šume" Tab. 11

Bilanca šumskouzgojnih radova za razdoblje od 2003. do 2007. godine

Proširena biološka reprodukcija

ha ha

8c 7,32 7,28 2,00

8d 2,46 2,46 2,46

10b 0,65 0,30 0,30 0,30 0,30

11e 1,04 0,11 0,11

12d 1,12 1,09 1,09

48c 2,80 0,52 0,52

50c 6,00 6,00 6,00

58b 0,20 0,20 0,20 0,20 0,20 0,20 0,40

0,00 0,20 6,50 6,18 0,00 0,20 0,50 0,70 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Ukupno

Od

jel/

od

sjek

Po

vrš

ina

pri

je i

zv.r

eviz

ije

Površ

ina o

dsje

ka

Propis Izvršenje po propisu

Nje

ga

mla

dik

a

Čiš

ćen

je s

asto

jin

a

ha ha ha

Višekratni radovi Radovi izvan propisa

Po

šum

ljav

anje

sad

nic

ama

OT

B-a

Nje

ga

po

dm

latk

a

Nje

ga

mla

dik

a

Čiš

ćen

je s

asto

jin

a

Po

šum

ljav

anje

sad

nic

ama

OT

B-a

Nje

ga

po

dm

latk

a

Nje

ga

po

dm

latk

a

Nje

ga

mla

dik

a

Čiš

ćen

je s

asto

jin

a

Po

šum

ljav

anje

sad

nic

ama

OT

B-a

Nje

ga

po

dm

latk

a

Nje

ga

mla

dik

a

Čiš

ćen

je s

asto

jin

a

Po

šum

ljav

anje

sad

nic

ama

OT

B-a

34

2.2. Iskorištavanje drvne zalihe (etat)

2.2.1. Izvršenje glavnog prihoda

Bilance prikazane u ovom poglavlju odnose se na dosadašnje izvršenje (do 31. prosinca 2007.

godine) propisanih radova za razdoblje 01. siječnja 2003. do 31. prosinca 2012. u gospodarskoj

jedinici „Breznica“ na dijelu površine koji je obuhvaćen novooformljenom gospodarskom

jedinicom „Breznica - biskupijske šume“.

Rekapitulacija izvršenja glavnog prihoda od 01.01.2003. do 31.12.2007. godine

Tab. 12

Redovni % Izvanredni % Ukupno %

H. lužnjak 1907 422 22,1 0,0 422 22,1

H. kitnjak 18783 5276 28,1 393 2,1 5669 30,2

Cer 2377 2404 101,1 23 1,0 2427 102,1

O. bukva 37441 19024 50,8 204 0,5 19228 51,4

O. grab 7975 6850 85,9 44 0,6 6894 86,4

Trešnja 158 42 26,6 2 1,3 44 27,8

OTB 317 201 63,4 0,0 201 63,4

M. lipa 86 40 46,5 0,0 40 46,5

Ukupno m3 69044 34259 49,6 666 1,0 34925 50,6

Površina (ha) 175,54 175,54 100,0 1,83 1,0 177,37 101,0

m3/ha 393 195 364 197

IzvršenjeVrsta drveća Propis

Redovni glavni prihod izvršen je 100% po površini i 49,6% po masi. Zaostajanje izvršenja po masi

u odnosu za onim po površini je zbog toga što se radi o oplodnoj sječi pa je prilikom prvog sijeka

razduženo površinsko zaduženje.

Glavni izvanredni prihod odnosi se na sječe u svrhu izgradnje šumskih prometnica.

35

G.J. "Breznica - biskupijske šume" Tab. 13

h.lužnjak h.kitnjak cer o.bukva o.grab trešnja OTB m.lipa

ha m3

%

Propis 34,80 1095 2599 1074 5158 2119 45 12090

23a 2006 Izvršenje 34,80 217 217 1184 3278 2254 29 7179

Propis 36,19 812 3520 464 7061 2317 21 43 14238

24a 2006 Izvršenje 36,19 205 1066 434 3358 1562 10 10 6645

Propis 28,09 5717 6718 532 30 12997

27a 2005 Izvršenje 28,09 2235 3242 470 3 21 4 5975

Propis 11,44 1530 13 2746 338 26 4653

29b 2005 Izvršenje 11,44 603 8 1413 241 18 2283

Propis 9,54 1035 14 2331 268 17 73 8 3746

52b 2005 Izvršenje 9,54 376 16 1109 157 2 16 1676

Propis 9,09 682 65 2543 376 14 11 78 3769

53b 2004 Izvršenje 9,09 245 60 1148 200 4 36 1693

Propis 17,13 1634 71 4015 538 53 13 6324

86a 2007 Izvršenje 17,13 287 70 2521 503 7 32 3420

Propis 29,26 2066 676 6869 1487 53 76 11227

86b 2007 Izvršenje 29,26 247 632 2955 1463 16 75 5388

Propis 175,54 1907 18783 2377 37441 7975 158 317 86 69044

Izvršenje 175,54 422 5276 2404 19024 6850 42 201 40 34259

% 100,0 22,1 28,1 101,1 50,8 85,9 26,6 63,4 46,5 49,6

h.lužnjak h.kitnjak cer o.bukva o.grab trešnja OTB m.lipa

ha m3

21a 2004 0,05 12 1 2 15

23b 2004 0,06 9 4 2 2 17

24b 2004 0,04 5 6 1 12

25c 2004 0,01 1 1

26a 2004 0,04 12 1 1 1 15

27a 2004 0,88 167 1 175 27 370

29a 2004 0,59 162 10 25 4 201

85c 2006 0,04 4 4

86a 2006 0,08 8 2 10

86b 2006 0,04 18 1 2 21

1,83 0 393 23 204 44 2 0 0 666

h.lužnjak h.kitnjak cer o.bukva o.grab trešnja OTB m.lipa

ha m3

%

175,54 1907 18783 2377 37441 7975 158 317 86 69044

redovni 175,54 422 5276 2404 19024 6850 42 201 40 34259

izvanredni 1,83 0 393 23 204 44 2 0 0 666

Σ 177,37 422 5669 2427 19228 6894 44 201 40 34925 51

% 101,0

Bilanca glavnog redovnog prihoda

za razdoblje od 2003 do 2007 godine

Odjel i

odsjek

Godina

sječe

Propis i

izvršenje

PovršinaVrsta drveća Ukupno

Izvršenje

m3

59

47

46

49

45

45

54

48

Ukupno:

Glavni izvanredni prihod

Ukupno

m3

Odjel i

odsjek

Godina

sječe

PovršinaVrsta drveća

Ukupno:

Ukupno glavni prihod

PovršinaVrsta drveća Ukupno

Izvršenje

m3

Propis

50

Izv

ršen

je

36

2.2.2. Izvršenje prethodog prihoda

Rekapitulacija izvršenja prethodnog prihoda od 01.01.2003. do 31.12.2007. godine

Tab. 14

II d.r. Ost.d.r. Ukupno II d.r. Ost.d.r. % Ukupno % Ukupno %

Lužnjak 663 663 144 21,7 144 21,7 13 157 23,7

Kitnjak 397 20217 20614 386 8743 43,2 9129 44,3 166 9295 45,1

Cer 132 16352 16484 86 5323 32,6 5409 32,8 29 5438 33,0

P.jasen 1 382 383 84 22,0 84 21,9 9 93 24,3

Bukva 14 10445 10459 10 5115 49,0 5125 49,0 16 5141 49,2

Grab 93 7740 7833 68 3848 49,7 3916 50,0 29 3945 50,4

Bagrem 16 749 765 1 65 8,7 66 8,6 16 82 10,7

Trešnja 40 619 659 52 171 27,6 223 33,8 1 224 34,0

OTB 43 1032 1075 59 419 40,6 478 44,5 36 514 47,8

Lipa 9 651 660 3 689 105,8 692 104,8 692 104,8

OMB 139 812 951 27 2 0,2 214 22,5 214 22,5

OC 62 62 0 49 79,0 49 79,0 49 79,0

Ukupno m3 884 59724 60608 692 24837 41,6 25529 42,1 315 25844 42,6

Površina ha 44,53 1668,06 1712,59 30,90 627,10 37,6 658,00 38,4 658,00 38,4

II dobni 7

ostali dobni 308

Vrsta drveća Ukupno

Izvršenje

RedovniPropis

Slučajni

Prethodni redovni prihod izvršen je 38,4% po površini i 42,1% po masi. Izvršenje bez II dobnog

razreda je 41,6% po masi.

Važno je naglasiti da je propis prethodnog prihoda po površini i po masi određen temeljem propisa

po odsjecima za nekadašnju gospodarsku jedinicu „Breznica“ reduciranom prema novoj površini

odsjeka. Osim toga, u nekim odsjecima (9b, 11a, 16c, 16d, 17b, 18a, 20b, 21c, 23b, 48b, 49a, 49b,

50a, 54a, 54b, 79a, 80a i 94a), gdje je dosadašnje izvršenje odstupalo više nego što je to dozvoljeno

Pravilnikom, propis je korigiran prema izvršenju redovnog prihoda u razdoblju 2003 – 2008., te

doznaci za Planu sječa 2009.

U tablici 15 slijedi prikaz bilance prethodnog prihoda za razdoblje 2003. do 2007. po odsjecima.

37

38

39

40

41

Glavni Prethodni Ukupno Glavni % Prethodni % Ukupno %

Lužnjak 1907 663 2570 422 22,1 157 23,7 579 22,5

Kitnjak 18783 20614 39397 5669 30,2 9295 45,1 14964 38,0

Cer 2377 16484 18861 2427 102,1 5439 33,0 7866 41,7

P.jasen 383 383 #DIJ/0! 93 24,3 93 24,3

Bukva 37441 10459 47900 19228 51,4 5141 49,2 24369 50,9

Grab 7975 7833 15808 6894 86,4 3945 50,4 10839 68,6

Bagrem 765 765 #DIJ/0! 82 10,7 82 10,7

Trešnja 158 659 817 44 27,8 224 34,0 268 32,8

OTB 317 1075 1392 201 63,4 514 47,8 715 51,4

Lipa 86 660 746 40 46,5 692 104,8 732 98,1

OMB 951 951 #DIJ/0! 213 22,4 213 22,4

OC 62 62 #DIJ/0! 49 79,0 49 79,0

Ukupno m3 69044 60608 129652 34925 50,6 25844 42,6 60769 46,9

Površina (ha) 175,54 1712,59 175,54 100,0 658,00 38,4

Propis IzvršenjeVrsta drveća

Rekapitulacija propisa i izvršenja glavnog i prethodnog prihoda

Tab. 16

2.3. Zaštita šuma

Osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom „Breznica“ za razdoblje 2003. do 2012. godine

propisano je od radova zaštite čuvanje šuma radi zaštite od krađa i drugih protupravnih radnji,

organizacija zaštite od požara, čišćenja protupožarnih prosjeka, praćenje sušenja šuma preko

bioindikacijskih točaka, obveza praćenja napada štetnika i donošenje odluka o preventivnom i

represivnom uništavanju. Radovi na zaštiti, osim postavljanja otrovnih meka i održavanja

protupožarnih prosjeka u dužini od 29,46 km, te probijanja novih u odsjecima 128a i 129a u dužini

od 3,1 km nisu bili posebno količinski predviđeni.

Obavljeni radovi zaštite šuma za razdoblje 2003. do 2012 . godine:

Tab. 17

Vrsta rada ha

Čuvanje šume od krađe i drugih protupravnih

radnji 2090,13

Čišćenje prosjeka 41,67

Postavljanje otrovnih meka 175,54

2.4. Investicijska ulaganja

Investicijska ulaganja u proteklom dijelu polurazdoblja (2003 – 2008. godina) na području ove

gospodarske jedinice bila su :

-izgradnja šumskih prometnica: Križice i Ovčara 4,93 km (tucanik 4,93 km) što je bilo predviđeno

revidiranom osnovom

Planirana nasipanja kamenom po postojećim zemljoradima u dužini od 12,17 km nisu tijekom

izvršenja osnove napravljena.

2.5. Šumske prometnice

Sadašnja otvorenost je 11,94 km/1000 ha obrasle površine.

U sljedećim tablicama prikazano je ukupno stanje prometnica koje utječu na otvorenost šuma ove

gospodarske jedinice.

42

43

44

45

2.6. Gospodarenje faunom i podaci o divljači

Područje ove gospodarske jedinice (izuzev šumskih predjela Ljeskovac II i Vinkovac) bilo je

uključeno u lovište lovačkog društva Đakovo. Gospodarenje je bilo temeljem lovno - privredne

osnove za to lovište i od krupne divljači uzgajali su se: jelen, divlja svinja i srna, a od sitne zec i

fazan. Šumski predjeli Ljeskovac II i Vinkovac pripadali su bivšem vojnom poligonu Nabrđe u

sklopu kojeg se u ograđenom lovištu gospodarilo s divljim svinjama, jelenom lopatarom i

muflonima.

Odlukom Skupštine općine Đakovo (Službeni glasnik općine Đakovo 2/88.) na području općine

Đakovo ustanovljeno je jedinstveno lovište koje između ostalog obuhvaća i površine ove

gospodarske jedinice. Od tog jedinstvenog lovišta izuzete su površine „Privrednog lovišta

Mačkovac“ ukupne površine 942 ha, a koje je ustanovljeno Odlukom o ustanovljenju privrednog

lovišta na području općine Đakovo (Službeni vjesnik općine Đakovo 5/87.). Jedinstvenim lovištem

upravlja Lovačko društvo Đakovo dok je Privredno lovište Mačkovac rješenjem skupštine općine

Đakovo br.01/1-3589/1-1987 od 02.07.1987. dodijeljeno ROŠ „Slavonska šuma“ Vinkovci OOUR

za uzgoj i zaštitu šuma Osijek – Poslovna jedinica Šumarija Đakovo na rok od 10 godina.

Ovakvo organiziranje lovstva na području gospodarske jedinice zadržalo se do 1994. godine kada je

došlo do znatnih promjena. Primjenom odredbi Zakona o lovu („Narodne novine“, br.10/94.)

lovišta se dijele na ona u vlasništvu države i zajednička lovišta.

Rješenjem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva od 15.12.1994. godine, klasa: UP/I-323-04/94-

01/235, Ur. broj: 525-01-94-3 ustanovljeno je vlastito otvoreno lovište broj XIV/1 „Breznica“

ukupne površine 16533 ha, kao i uzgajališta divljači : XIV/6 „Kujnjak“ ukupne površine 800 ha

(UP/I-323-04/94-01/240), XIV/7 „Mačkovac“ ukupne površine 763 ha (UP/I-323-04/94-01/241) i

XIV/8 „Nabrđe“ ukupne površine 428 ha (UP/I-323-04/94-01/242). Ovim lovištem i uzgajalištima

gospodarile su Hrvatske šume p.o. Zagreb, Uprava šuma Osijek, Šumarije Đakovo i Levanjska

Varoš. Navedena Uprava je 1995. godine izradila lovno gospodarsku osnovu za predmetna lovišta.

Skupština Županije Osječko-baranjske na sjednici 11.07.1995. godine donijela je odluku o

ustanovljenju zajedničkih lovišta (Županijski glasnik 2/95.). Na području ove gospodarske jedinice

nalazi se lovište broj 1 (ukupne površine 2675 ha). Zajedničkim lovištem kao lovozakupnik

gospodari lovačko društvo „Vidra“ Levanjska Varoš.

Uzgajališta divljači „Mačkovac“ i „Nabrđe“ imaju funkciju proizvodnje i reprodukcije glavnih vrsta

divljači tj. divljih svinja i jelena lopatara, dok se lov izvodi samo pojedinačno na visoko trofejne

veprove i jelene lopatare. Uzgajalište divljači „Kujnjak“ ima funkciju realizacije divljih svinja

proizvedenih u uzgajalištima bilo skupnim ili pojedinačnim lovom.

U zajedničkom lovištu uzgaja se od krupne divljači samo srneća divljač, a od sitne zec i fazan.

46

2.7. Podaci o općekorisnim funkcijama šuma

U prošloj Osnovi gospodarenja, shodno tada važećem Pravilniku, nije bilo propisano obraditi

općekorisne funkcije šuma niti su propisivani radovi u tom smislu.

2.8. Propadanje šuma

U okviru programa istraživanja umiranja šuma na području Hrvatske je ustanovljena 4 i 16 -

kilometarska mreža tzv. bioindikacijskih točaka na kojima se prati i evidentira proces sušenja šuma

uslijed djelovanja štetnih plinova i ostalih onečišćivača.

U g.j. „Breznica - biskupijske šume“ postavljena je jedna osnovna točka (mreža 4x4 km) u odsjeku

16a.

Budući da se zračno onečišćenje smatra najvažnijim uzročnikom propadanja šuma, osnovan je

Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume. Program se

obavlja prema jedinstvenoj metodi propisanoj od ICP Forests. Najvažniji elementi metode su

slijedeći:

- opažanje se obavlja na točkama jednake međusobne udaljenosti

- na svakoj točki ocjenjuje se 24 stabla

- za svako stablo u uzorku procjenjuje se osutost krošnje (defolijacija), gubitak boje

(diskoloracija) asimilacijskih organa, te lako prepoznatljivi (biotički i abiotički) uzročnici

štete.

Na ovoj točki se vrši vizualno procjenjivanje na stablima hrasta kitnjaka, bukve i običnog graba.

Postotak osutosti za grab i bukvu kreće se od 0-10%, a hrasta kitnjaka od 11-45%. Diskoloracije

nema. Prema navedenom, stupanj oštećenosti graba i bukve svrstava se u klasu 0 - neoštećeno, a

hrasta kitnjaka u klasu I i II, odnosno slabo do umjereno oštećeno.

2.9. Šumska kronika

Šumska kronika se uredno vodila za gospodarsku jedinicu „Breznica“, a za novoformiranu

gospodarsku jedinicu „Breznica – biskupijske šume“ potrebno je početi voditi zasebnu šumsku

kroniku.

47

III SADAŠNJE STANJE ŠUMA I ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA, NAČIN

UTVRĐIVANJA PODATAKA I USPOREDBA S PRETHODNIM STANJEM

Čitava površina gospodarske jedinice „Breznica - biskupijske šume“ nalazi se u Osječko –

baranjskoj županiji, području upravne općine Levanjska Varoš, te na 7 katastarskih općina.

proizvodno neproizvodno

ha %

Levanjska

Varoš

Levanjska Varoš,

Slobodna Vlast,

Đakovačka Breznica,

Paučje, Majar, Čenkovo,

Musić

2013,96 9,41 53,65 13,11 2090,13 100,0

2013,96 9,41 53,65 13,11 2090,13U

k

u

p

n

o

:

Neobraslo

Tab. 21

Površina

Obraslo Neplodno Ukupno

ha

Upravna

općinaKarastarska općina

Gospodarska jedinica "Breznica - biskupijske šume"

U slijedećoj tablicama prikazano je, za gospodarsku jedinicu sadašnje stanje površina, drvne zalihe,

prirasta, te količina uzgojnih radova i etat za I/1 polurazdoblje.

Za razvrstavanje podataka o gospodarskoj jedinici po općinama nema potrebe jer se ista cijela

nalazi na području Općine Levanjska Varoš. Također, nepotrebno je posebno razvrstavati podatke i

prema namjeni šuma jer su sve sastojine gospodarske namjene.

48

Obraslo

2013,96

Dobni

razredII IV V VI VII

ha 44,53 858,00 660,48 10,06

Glavni Prethodni Ukupno JBR PBR

m3 % m

3 %

1 2 3 4 5 6 7 8 10 11

Lužnjak 11993 2,1 251 1,6 1907 663 2570 175,54

Kitnjak 257730 45,1 6633 42,8 18783 20614 39397 2,00

Cer 46639 8,2 1215 7,8 2377 16481 18858 175,54 0,20

Bukva 136703 23,9 3424 22,1 37441 10459 47900 34,56 6,50

P.jasen 3148 0,6 71 0,5 383 383 15,34 6,18

Grab 100056 17,5 3319 21,4 7975 7833 15808 44,53

Bagrem 859 0,2 28 0,2 765 765 175,54

Trešnja 4599 0,8 134 0,9 158 654 812

OTB 4552 0,8 148 1,0 317 1083 1400

Lipa 3130 0,5 177 1,1 86 670 756

Joha 0,0 0,0 0 ha 44,53

Breza 0,0 0,0 0 m3 894

OMB 1961 0,3 74 0,5 951 951

Smreka 119 0,0 3 0,0 8 8

B.bor 264 0,0 5 0,0 44 44

Ariš 0,0 0,0 0 2013,96 ha

Ukupno 571753 100,0 15482 100,0 69044 60608 129652 0,17 ha

Površina (ha): 175,54 1712,59 2013,79 ha

* m3/ha 284 7,7 393 35 124,25 ha

m3/ha bez I d.r. 303 8,2 1889,54 ha

% od zalihe 12,1 10,60 22,7 zaliha sastojina

% od zalihe sastojina koje se prorjeđuju 11,9 koje se prorjeđuju: 509138 m3

% od 10-god.tečajnog prirasata 44,6 39,1 83,7 prirast sastojina

% od 10-god.tečajnog prirasta sastojina koje se prorjeđuju 42,8 koje se prorjeđuju: 141530 m3

(od ukupne obrasle površine 0,17 ha su šikare, a 124,25 ha je I dobni razred)

Njega podml.

124,25 316,47

9

Priprema

Popunjavanje

Ukupno

Tab. 22

Gospodarska jedinica "Breznica - biskupijske šume"

Neobraslo proizvodno Neobraslo neproizvodno Neplodno Ukupno

ha

9,41 53,65 13,11 2090,13

I III

2013,79

Prirast

Etat Šumskouzgojni radovi

Naziv

m3 ha

Vrsta

drveća

Drvna zaliha

2013,79 obraslo bez

šikara:

Njega mlad.

Čišćenje

Proreda II dob

Post.otrovnih

obraslo:

šikare:

I dobni razred:

Proreda II

dob.r.

49

1 NAČIN UTVRĐIVANJA PODATAKA

1.1. Geodetski radovi

Geodetski radovi su obavljeni prema čl.53. Pravilnika. Usklađivanje posjedovnog stanja i međa

vršeno je na katastarskim planovima.

Osnova za izradu gospodarske karte su bile HOK 1 : 5000, katastarski planovi i stara gospodarska

karta.

Navedeni kartografski materijal je skeniran, te geokodiran u Gauss Krügerovu projekciju. Nakon

toga se pristupilo vektorizaciji katastarskih planova na temelju kojih je dobivena osnovna karta. Iz

podataka sa stare gospodarske karte, osnovne karte i GPS snimanja pristupilo se kreiranju

poligonske topologije na osnovu čega smo došli do površina odjela i odsjeka.

Tijekom izrade izvanredne revizije, temeljem vlasništva nad česticama, površine su razdvojene na

dvije gospodarske jedinice. Jedna jedinica je „Breznica“ koja se odnosi na površine u državnom

vlasništvu, dok je druga gospodarska jedinica „Breznica – biskupijske šume“ koja obuhvaća

površine vraćene Đakovačko – osječkoj nadbiskupiji. Osnovna karta nacrtana je na osnovi

katastarskih čestica koje su ili ostale u površini stare gospodarske jedinice ili su pripojene

novonastaloj.

1.2. Gospodarsko razdjeljenje

Bivša gospodarska jedinica „Breznica“ bila je razdijeljena na 129 odjela. Tijekom izrade

izvanredne revizije zadržano je staro obrojčanje odjela i odsjeka. To je imalo za posljedicu da neki

odsjeci, a i cijeli odjeli nedostaju u novonastalim jedinicama jer su cijeli pripali ili jednoj ili drugoj

gospodarskoj jedinici. Odsjeci koji su nastali od čestica od kojih su neke u vlasništvu RH, a neke u

vlasništvu Nadbiskupije pojavljuju se s pripadajućim površinama i u jednoj i u drugoj gospodarskoj

jedinici. Na terenu, obilježavanje vanjskih granica gospodarskih jedinica, obavljeno je

postavljanjem oznaka za vanjsku među na stablima temeljem pozicioniranja pomoću GPS uređaja

submetarske točnosti.

Stara oznaka je navedena u O-2 obrascu, a tablica s novim i starim oznakama je priložena u Opisu

staništa i sastojina (II-dio).

Izdvojen je 151 odsjek, od toga 148 obrasla. Najveći odsjek je 66a, površine 54,63 ha, a najmanji

124a s površinom od 0,07 ha.

1.3. Dendrometrijski podaci

Broj stabala

Utvrđen je izbrajanjem i izmjerom prsnih promjera živih stabala totalnom klupažom i polaganjem

primjernih pruga. Totalna klupaža obavljena je na 235,76 ha. Klupirane su sastojine koje su

predviđene za glavni prihod u I/1 polurazdoblje i odsjeci u kojima zbog oblika i veličine ne bi

dobili valjane podatke polaganjem primjernih površina. Položeno je 245,31 ha primjernih pruga na

3296,91 ha, što je 7,4 % izmjerenih površina uzorka.

Dob sastojina

Određena je temeljem podataka iz prethodne osnove gospodarenja i brojanjem godova na

panjevima.

Bonitet

Određen je na osnovi starosti sastojine i srednje sastojinske visine glavne vrste drveća u odsjeku

primjenom prirasno-prihodnih tablica: Lužnjak, Kitnjak, Bukva, Grab (Špiranec 1975.), C.joha

(Bezak et al.,1989.), Bagrem (Erteld).

50

Srednja sastojinska visina dobivena je aritmetička sredina izmjerenih 5-10 visina srednjeg plošnog

stabla glavne vrste u sastojini. Izmjera ovih visina obavljena je u svim odsjecima. Bonitet sastojina I

dobnog razreda određen je po susjednim sastojinama i okularnom procjenom.

Drvna zaliha

Obračunata je po lokalnim uređajnim tarifama koje su konstruirane temeljem visinskih krivulja i

dvoulaznih drvnogromadnih tablica za krupno drvo.

Visinske krivulje za vrste drveća izrađene su na osnovu izmjerenih 5-10 visina u svakom

debljinskom stupnju u odsjecima grupiranim na osnovi uređajnog razreda, boniteta i dobi. Visine su

izravnate analitički Mihajlovljevom jednadžbom i tako obrađene visine korištene su kao jedan od

ulaza u drvnogromadne tablice.

Za izradu visinske krivulje glavne vrste drveća uzeti su i podaci dobiveni bonitiranjem. Ukupno je

izmjereno 5880 kom stabalnih visina.

Tarife su izračunate (osim za lužnjak, kitnjak, bukvu i grab) iz parametara visinskih krivulja i

parametara drvnogromadni tablica (a, b, c, f) pomoću Schumacher-Hallove formule: V= a db hc f .

Drvnogromadne tablice za lužnjak, kitnjak, bukvu i grab nemaju parametre za krupno drvo pa su

ugrađene drvnogromadne tablice za krupno drvo kao baza iz koje su za određenu visinu očitani

iznosi drvne mase.

Za konstrukciju tarifa korištene su ove drvnogromadne tablice:

Tab. 23

Vrsta drveća Autor i godina izrade

Lužnjak Špiranec, 1975.

Kitnjak Špiranec, 1975.

Cer Bezak, 1992.

Bukva Špiranec, 1975.

P.jasen Cestar, Kovačić, 1980.

O.grab Špiranec, 1975.

Bagrem Cestar, Kovačić, 1982.

Trešnja po bukvi

OTB po grabu

Lipa Cestar, Kovačić, 1985.

OMB Cestar, Kovačić, 1981.

OC (c.bor) Špiranec, 1976.

Prirast je utvrđen temeljem tečajnog debljinskog prirasta (širina zadnjih 10 godova). Podaci

debljinskog prirasta po vrstama drveća dobiveni su bušenjem izvrtaka (5-15 kom u svakom

deblj.stup.) u odsjecima grupiranim na osnovi uređajnog razreda, boniteta i dobi. Izravnavanje je

obavljeno analitički jednadžbom pravca. Ukupno je izbušeno i očitano 2382 komada izvrtaka.

Navedeni podaci o utvrđivanju dendrometrijskih parametara odnose se na posljednju reviziju dok je

gospodarska jedinica „Breznica“ bila jedinstvena cjelina, odnosno na stanje prije povrata oduzete

imovine. Za potrebe izvanredne revizije podaci prethodne izmjere uzeti su kao osnovica i oni su

temeljem iskaza površina razmjerno nadjeljivani novonastalim odsjecima. Manja odstupanja u

odnosu na prethodne podatke o zalihama, prirastu, a povezano s tim i s etatima, nastala su

uglavnom zbog toga što su pojedine čestice koje su prije povrata bile dio obrasle površine sada,

zbog različitog vlasništva od okolne šume, prikazane kao neobrasle proizvodne površine. To je

uglavnom slučaj s česticama koje se vode kao putevi, te nije izvršen njihov povrat iako su dio

kompleksa koji je vraćen. Na taj način je nešto smanjena obrasla površina, a samim tim i drvna

zaliha u slučajevima kada je ona određivana temeljem uzoraka (primjernih pruga). Zaliha utvrđena

premjerom svih stabala nije mijenjana, unatoč neznatnom smanjenju površine iz razloga načina

izmjere, odnosno zbog primjene totalne klupaže.

51

2. USPOREDBA S PRETHODNIM STANJEM

Nemoguće je napraviti usporedbu s prethodnim stanjem jer prethodno stanje datira u 1945. godinu.

Stoga je u slijedećim tablicama dan prikaz sadašnjeg stanja površina prema vlasnicima i

posjednicima, a sadašnja drvna zaliha i prirast biti će prikazani u sljedećim poglavljima.

Tab. 24

ha ha

89,8286 89,8286

0,4986 0,4986

89,3300 89,3300

390,9834

0,7053

Hrvatske šume Uprava šuma Osijek 391,6887 391,6887

5,5849 5,5849

20,8200

2,2764

23,0964 23,0964

420,3700 420,3700

555,2022 555,2022

0,9700 0,9700

0,7161 0,7161

34,2440 34,2440

2,3223 2,3223

588,8100 588,8100

211,4600 211,4600

211,4600 211,4600

158,7652 158,7652

65,8680 65,8680

13,8550 13,8550

2,9482 2,9482

235,5400 235,5400

113,3474

422,5098

Hrvatske šume Uprava šuma Osijek 535,8572 535,8572

0,1978 0,1978

1,9550 1,9550

534,1000 534,1000

10,5220 10,5220

10,5220 10,5220

2090,1320 2090,1320

2090,1320 2090,1320

Slobodna Vlast

Đakovačka

Breznica

Paučje

Majar

Čenkovo

Otpad

Rekapitulacija po katastarskim općinama

Otpad Otpad

Republika Hrvatska

Mjesna zajednica Sl. Vlast Republika Hrvatska

K.o. Posjednik Vlasnik

Hrvatske šume Uprava šuma Osijek Biskupija đakovačka i srijemska

Hrvatska šume

Levanjska

Varoš

Republika Hrvatska

Republika Hrvatska

Biskupija đakovačka i srijemska

Republika Hrvatska

Hrvatske šume Uprava šuma Osijek Republika Hrvatska

Hrvatske šume Uprava šuma Osijek Biskupija đakovačka i srijemska

PIK Đakovo, Đakovo Biskupija đakovačka i srijemska

Općina Đakovo Biskupija đakovačka i srijemska

Republika Hrvatska Biskupija đakovačka i srijemska

Otpad

Biskupija đakovačka i srijemska

Hrvatske šume Uprava šuma Osijek Biskupija đakovačka i srijemska

Hrvatske šume i ostali Biskupija đakovačka i srijemska

ONI pod upavom općine L. Varoš Biskupija đakovačka i srijemska

Otpad Otpad

Ukupno gospodarska jedinica

PIK Đakovo, Đakovo Republika Hrvatska

Otpad Otpad

Biskupija đakovačka i srijemska Biskupija đakovačka i srijemska

Musić

Općina

Levanjska

Varoš

52

Tab. 24a

ha ha

917,1434

1024,9532

0,7053

1942,8019 1942,8019

0,9700

0,1978

1,1678 1,1678

0,7161 0,7161

13,8550 13,8550

10,5220 10,5220

5,5849 5,5849

65,8680 65,8680

20,8200

36,5204

57,3404 57,3404

7,7241 7,7241

2090,1320 2090,1320

1045,5949

1051,5559

0,7053

7,7241

2090,1320

Hrvatska šume

Hrvatske šume Uprava šuma Osijek

Biskupija đakovačka i srijemska

Rekapitulacija za gospodarsku jedinicu

Posjednik Vlasnik

Biskupija đakovačka i srijemska

Republika Hrvatska

Biskupija đakovačka i srijemska Biskupija đakovačka i srijemska

Mjesna zajednica Sl. Vlast Republika Hrvatska

Hrvatske šume i ostali Biskupija đakovačka i srijemska

Republika Hrvatska

PIK Đakovo, Đakovo

Općina Đakovo Biskupija đakovačka i srijemska

ONI Levanjska Varoš Biskupija đakovačka i srijemska

Otpad

UKUPNO Gospodarska jedinica

UKUPNO Gospodarska jedinica

Biskupija đakovačka i srijemska

Republika Hrvatska

Hrvatska šume

Republika Hrvatska

Biskupija đakovačka i srijemska

Republika Hrvatska

Otpad Otpad

Od ukupne površine gospodarske jedinice (2090,12 ha) po katastru se 1942,80 ha ili 93,0 % još

uvijek vodi na „Hrvatske šume” d.o.o., a na Biskupiju đakovačku i srijemsku vodi se tek 10,52 ha

ili 0,5 %. Ostali upisani posjednici (ukupno 6,5 %) su PIK Đakovo, Općina Đakovo, ONI

Levanjska Varoš, Mjesna zajednica Slobodna Vlast i Republika Hrvatska.

Prema stanju u zemljišnim knjigama Biskupija đakovačka i srijemska uknjižena je na 1045,59 ha ili

na 50,00 % površine. Tijekom nastavka uknjižbe vraćene imovine taj će se postotak povećavati, a

smanjivati će se udjel ostalih trenutno uknjiženih vlasnika (Republike Hrvatske i Hrvatskih šuma).

Kategorija „otpad“ odnosi se na one slučajeve kod kojih su uočena veća odstupanja katastarskog od

stvarnog stanja veličine površine.

53

3. TABELE DOBNIH RAZREDA

Tab. 25

aps. % aps. %

1 2 5 6 10 11

I ha 124,25 6,2 124,25 6,2

ha 44,53 2,2 44,53 2,2

m3 5684 363

m3/ha 128 8,2

ha 316,47 15,7 316,47 15,7

m3 84772 3101

m3/ha 268 9,8

ha 858,00 42,6 858,00 42,6

m3 251715 6700

m3/ha 293 7,8

ha 660,48 32,8 660,48 32,8

m3 225369 5240

m3/ha 341 7,9

ha 10,06 0,5 10,06 0,5

m3 4213 78

m3/ha 419 7,8

ha 0,0 0 0,0

m3

m3/ha #DIJ/0! #DIJ/0!

ha 2013,79 100,0 2013,79 100,0

m3 571753 15482

m3/ha 284 7,7

303 8,2

Analiza dobnih razreda

Prirast

0,7

0,0

100,0

1,0

14,8

44,0

39,4

100,0

1,0

14,8

44,0

39,4

VI

VII

IV

V

0,7

Σ

II

2003. god

Do

bn

i ra

zred

III

Bez I d.r. m3/ha

Jed

inic

a m

jere

Drvna zaliha

2003. god

0,0

Kako je već ranije navedena nemogućnost usporedbe s prethodnim stanjem u gornjoj tablici dano je

stanje dobnih razreda 2003. godine za novonastalu gospodarsku jedinicu „Breznica – biskupijske

šume“.

Sastojine IV i V dobnog razreda zajedno čine 75,4% obrasle površine gospodarske jedinice. Očit je

prema tome veliki nerazmjer dobnih razreda što je posljedica velikih sječa na području jedinice u

razdoblju pred II svjetski rat.

Sastojine po obrastu

Tab. 26

u fazi

normalni ispod normale slab oplodne

iznad 0,80 0,50-0,80 do 0,50 sječe

ha 1745,87 257,38 10,54 2013,79

% 86,7 12,8 0,5 0,0 100,0

Ukupno

ObrastGodina

2003.

osnove

važenja

Slab obrast imaju sastojine u uređajnim razredima:

Sjemenjače kitnjaka: 1,04 ha, odsjek 85d.

Sjemenjače poljskog jasena: 0,90 ha odsjek 25d.

Panjače graba: 8,60 ha: odsjeci 7c i 33a

54

Obrast ispod normale imaju sastojine u uređajnim razredima:

Sjemenjače lužnjaka: 1,20 ha, odsjeci: 11e i 12d,

Sjemenjače kitnjaka: 175,56 ha, odsjeci: 8d, 11b, 16c, 23b, 24b, 27b, 31a, 45a, 49a, 51a, 53c, 57a i

58b.

Sjemenjače poljskog jasena: 2,99 ha, odsjeci: 3b i 10b.

Sjemenjače graba: 10,85 ha, odsjeci: 20a, 21b, 21c i 27c.

Sjemenjače bagrema: 1,01 ha, odsjek: 85e.

Sjemenjače OMB: 7,28 ha, odsjek: 8c

Panjače graba: 58,49 ha, odsjeci: 7d, 26c, 122b, 124a, 126a, 128a, 129a.

Tab. 26a

Sjemenjače Lužnjaka 1,20 1,20

Sjemenjače Kitnjaka 2,66 22,53 150,37 175,56

Sjemenjače Cera 0

Sjemenjače Bukve 0

Sjemenjače P.jasena 0,30 2,69 2,99

Sjemenjače Graba 1,63 9,22 10,85

Sjemenjače Bagrema 1,01 1,01

Sjemenjače OMB 7,28 7,28

Panjače Graba 19,47 1,79 37,23 58,49

Ukupno 31,92 25,95 199,51 257,38

Sjemenjače Kitnjaka 1,04 1,04

Sjemenjače P.jasena 0,90 0,90

Sjemenjače Bagrema 0

Panjače Graba 1,27 7,33 8,60

Ukupno 1,27 8,37 10,54

Slab obrast

Uređajni razredI dobni

razred

II dobni

razredUkupno

ostali dobni

razredi

Obrast ispod normale

Za sastojine I dobnog razreda obrast je određen procjenom na terenu. U sastojinama I dobnog

razreda slabiji obrast je posljedica sušenja sadnica nakon sadnje ili slabijeg uspjeha kod prirodnog

pomlađivanja (sjemenjače lužnjaka i kitnjaka). U ostalim uređajnim razredima sastojine su se

razvile prirodnim putem na neobraslim površinama.

U sastojinama II dobnog razreda je veliki broj stabala ispod taksacijske granice, pa unatoč dobro

sklopljenim i relativno gustim sastojinama, ipak su ušle u grupu Obrast ispod normale.

Sastojine po omjeru smjese 82,21

136,36 Tab. 27

4,49 Godina 25,79

10,26 važenja ha % ha % ha % 195,16

16,97 2003. 0,90 0,0 2012,89 100,0 2013,79 100,0 12,6

29,25 235,92

Čiste Mješovite Ukupno

Čiste sastojine zauzimaju samo 0,90 ha i to je odsjek 25d u uređajnom razredu poljskoga jasena.

55

4. OPIS UREĐAJNIH RAZREDA

Prema namjeni, šume i šumska zemljišta ove gospodarske jedinice su na cijeloj svojoj površini

gospodarske, a razvrstane su po uređajnim razredima. Razvrstavanje po uređajnim razredima je

obavljeno prema (čl.3 Pravilnika) načinu postanka, glavnoj vrsti drveća prema kojoj je određen cilj

gospodarenja i ophodnja.

Tab. 28

proizvodno neproizvodno

Gospodarske šume ha 2013,96 9,41 53,65 13,11 2090,13

(odjeli: 1-129) % 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

ha 2013,96 9,41 53,65 13,11 2090,13

% 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

2090,13

Neplodno UkupnoNamjena

Gospodarska jedinica (odjeli: 1-129)

Neobraslo

Obraslo

U tablici 28a su po uređajnim razredima prikazani: površina, drvna zaliha, prirast, te njihovi %

udjeli.

Namjena I dobni r.

Naziv uređajnog razreda ha % ha m3 m3/ha % m3 m3/ha % %

Sjemenjače LUŽNJAKA-140 51,91 2,6 1,72 18171 362 3,2 418 8,3 2,7 2,3

Sjemenjače KITNJAKA-120 1470,84 73,0 43,22 419187 294 73,4 11916 8,3 77,0 2,8

Sjemenjače BUKVE-100 382,22 19,0 130117 340 22,8 3017 7,9 19,5 2,3

Sjemenjače P.JASENA-80 4,79 0,2 0,30 776 173 0,1 22 4,9 0,1 2,8

Sjemenjače GRABA-80 12,29 0,6 2058 167 0,4 64 5,2 0,4 3,1

Sjemenjače BAGREMA-40 1,01 0,1 1,01 #### 0,0 #### 0,0 #####

Sjemenjače OMB-60 7,28 0,4 7,28 #### 0,0 #### 0,0 #####

Sjemenjače (kulture) OC-80 0,98 0,1 251 256 0,0 6 6,1 0,0 2,4

Panjače GRABA-80 82,47 4,1 70,72 908 77 0,2 39 3,3 0,3 4,3

Ukupno 2013,79 100,0 124,25 571468 302 100,0 15482 8,2 100,0 2,7

Šikare 0,17

Ukupno obraslo 2013,96

Neobraslo za lovstvo 9,41

Ukupno neobraslo proizvodno 9,41

Ukupno (obraslo+neobraslo proizvodno) 2023,37

Sjemenjače LUŽNJAKA-140 51,91 2,6 1,72 18171 362 2,0 418 8,3 1,6 2,3

Sjemenjače KITNJAKA-120 1470,84 73,0 43,22 419187 294 73,4 11916 8,3 77,0 2,8

Sjemenjače BUKVE-100 382,22 19,0 0,00 130117 340 22,8 3017 7,9 19,5 2,3

Sjemenjače P.JASENA-80 4,79 0,2 0,30 776 173 0,1 22 4,9 0,1 2,8

Sjemenjače GRABA-80 12,29 0,6 0,00 2058 167 0,4 64 5,2 0,4 3,1

Sjemenjače BAGREMA-40 1,01 0,1 1,01 0 #### 0,0 0 #### 0,0 #####

Sjemenjače OMB-60 7,28 0,4 7,28 0 #### 0,0 0 #### 0,0 #####

Sjemenjače (kulture) OC-80 0,98 0,1 0,00 251 256 0,0 6 6,1 0,0 2,4

Panjače GRABA-80 82,47 4,1 70,72 908 77 0,2 39 3,3 7,0 4,3

Ukupno 2013,79 100,0 124,25 571468 302 100,0 15482 8,2 100,0 2,7

Šikare 0,17 0,0 % u odnosu na ukupnu obraslu površinu

Ukupno obraslo 2013,96

Nobraslo za pošumljavanje 0,00

Neobraslo za lovstvo 9,41

Ukupno neobraslo proizvodno 9,41

Ukupno (obraslo+neobraslo proizvodno) 2023,37

Tab. 28a

Gospodarske šume (odjeli 1 - 129)

Gospodarska jedinica (odjeli 1-129)

Površina Drvna zaliha Prirast

(% je u odnosu na ukupnu obraslu površinu (bez šikara) i ukupnu zalihu i prirast) (m3/ha obračunato bez površine I dobnog razreda)

56

4.1 Gospodarske šume i šumska zemljišta

4.1.1 Sjemenjače LUŽNJAKA

ha

god

Bonitet: I (29,50 ha), II (22,41 ha) 20 god

EGT: II-E-11 (8,44 ha), II-G-11 (10,47 ha), II-G-12 (33,00 ha) ha

Stvarna Normalna

Starost ha ha m3 m3 %

m3 % m3 % god ± od N m3 m3/ ha m3/ ha1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 13

Lužnjak 8418 47,0 173 41,4 I 1,72 3,3

Kitnjak 712 3,9 16 3,8 14 -5,70

Cer 716 3,9 16 3,8 II 0,0 #### ###

Bukva 852 4,7 17 4,1 -7,42 0,0 #DIJ/0! #DIJ/0!

P.jasen 1954 10,8 36 8,6 III 0,0 #### ###

Grab 4781 26,3 134 32,1 -7,42 0,0 #DIJ/0! #DIJ/0!

OTB 652 3,6 23 5,5 IV 8,07 15,5 2968 3562 -16,7 2,3

OMB 86 0,5 3 0,7 80 0,65 16,3 368 441

Ukupno 18171 100 418 100 V 42,12 81,1 15203 18343 -17,1 2,3

85 34,70 361 435

VI 0,0 #### ###

-7,42 0,0 #DIJ/0! #DIJ/0!

VII 0,0 #### ###

-7,42 0,0 #DIJ/0! #DIJ/0!

Σ 51,91 100 18171 21905 -17,0 2,3

-0,03 16,3 350 422

Bez I dobnog razreda 362 436Bez II dobnog razreda 18171 21905 -17,0

Vrsta

drveća

Drvna zaliha

Dobni

razred

8,3

8,1

#DIJ/0!

8,3

#DIJ/0!

#DIJ/0!

418

m3

#DIJ/0!

68

8,4

350

140

%

12

Drvna zaliha

širina dob. razreda:

m3/ ha

7,42

Površina:

ophodnja:

Normala:

± %

od

no

rma

ln

Tab. 29

PrirastPrirastPovršina

Sjemenjače LUŽNJAKA51,91

U gornjoj tablici je prikazana normalna drvna zaliha koja bi trebala biti po prirasno-prihodnim

tablicama na stvarnoj površini dobnog razreda. Drvna zaliha iz prirasno-prihodnih tablica uzeta je

za srednju starost dobnog razreda.

Za obračun normaliteta korištene su prirasno-prihodne tablice: Hrast lužnjak I i II bonitet, Grab II

bonitet, Špiranec,1975.

Površina

(ha)

I 1,72 11e 12d 48c

I 8,07 4b

I 19,71 2c 3d 13b

II 22,41 2a 12a

Ukupno 42,12

51,91

Bonitet

4

Odsjeci

1

Dobni

razred

5

Ukupno

Normalna drvna zaliha za konkretan razmjer dobnih razreda je 21905 m3, a stvarna je za 17,0%

manja.

Sastojine ovog uređajnog razreda zauzimaju svega 2,6% obrasle površine (bez šikara) u

gospodarskoj jedinici, a udjel u drvnoj zalihi im je 3,2%.

57

Po fitocenološkim karakteristikama sastojine pripadaju zajednici Hrasta lužnjaka običnog graba i

cera (Carpino betuli-Quercetum roboris, subass. Quercetosum cerris, Rauš), zajednici Hrasta

lužnjaka i običnog graba varijanta s poljskim jasenom (Carpino betuli-Quercetum roboris var.

Fraxinus parvifolia, Rauš) i zajednici Hrasta lužnjaka, običnog graba i bukve (Carpino betuli-

Quercetum roboris subass. fagetosum Rauš 1969).

Sastojine u I dobnom razredu su podignute sadnjom sadnica hrasta lužnjaka na neobraslom

proizvodnom zemljištu. Stabalca lužnjaka su vitalna, zdrava, dobrog uzrasta i kvalitete. U odsjeku

12d pošumljavanje nije uspjelo samo u sjevernom dijelu odsjeka, (oko 0,25 ha) zbog ležanja vode,

ali se u tome dijelu prirodnim putem pojavio poljski jasen. Sadnice su sađene u redove, a u

međuprostorima se prirodno javljaju grab, klen, voćke, iva i topola i gust sloj grmlja sviba i kupine.

U IV dobnom razredu se nalazi jedan odsjek (4b), a radi se o mješovitoj sastojini lužnjaka i graba s

poljskim jasenom, a u primjesi dolazi cer. U odsjeku 4b drvna masa je 368 m3/ha, a prirast 8,4

m3/ha, broj stabala hrasta lužnjaka po ha je 49, srednji prsni promjer 44,17 cm, lužnjaka u smjesi

ima 31%. U odsjeku je znatno zastupljen poljski jasen, koji je nešto manjeg promjera, 43,77 cm, a u

smjesi ga ima 24%. U sastojini ima vrlo lijepih lužnjakovih stabala s kvalitetnom deblovinom

(dužina, pravnost) i lijepo oblikovanim krošnjama. Najveći dio lužnjakovih stabala je srednje

kvalitete, veće granatosti i slabije pravnosti, a poljski jasen je lošije kvalitete, s dosta rašljavih

stabala. Podstojna etaža je dobro razvijena i gusta, u kojoj dominira grab, koji je u smjesi zastupljen

s 39%. Osim graba, u podstojnoj etaži dolazi i klen, a uz rječicu Londžu ima i brijesta. Zdravstveno

stanje sastojina je zadovoljavajuće. Sklop je mjestimično nepotpun - prorijeđen i ima stabala s

prozračnom i suhovrhom krošnjom. U sloju grmlja prevladava svib s poljskim jasenom i grabom.

U V dobnom razredu drvna masa iznosi 361 m3/ha, a prirast 8,3 m

3/ha. U ovim sastojinama je

lužnjak nešto bolje kvalitete nego u sastojinama IV dobnog razreda, a u predjelu Tomaševa kosa je

raste u smjesi s hrastom kitnjakom. Poljski jasen je slabije zastupljen, ali bolje kvalitete nego u

sastojinama IV dobnog razreda. Podstojna etaža je dobro razvijena, uglavnom ju čini grab s klenom,

a sloj grmlja je razvijen uglavnom uz vanjske rubove sastojina.

58

4.1.2 Sjemenjače KITNJAKA

ha

6 god

Bonitet : I (621,82 ha), II (849,02 ha) 20 god

EGT : II-E-10 (879,02 ha), II-E11 (591,82 ha) ha

Stvarna Normalna

Starost ha ha m3 m3 %

m3 % m3 % god ± od N m3 m3/ ha m3/ ha1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 13

Lužnjak 1285 0,3 27 0,2 I 43,22 2,9

Kitnjak 223117 53,2 5925 49,7 6 -201,92

Cer 38964 9,3 1041 8,7 II 32,67 2,2 4881 5006 -2,5 6,7

Bukva 70508 16,8 1937 16,3 29 -212,47 1,2 149 153

P.jasen 687 0,2 20 0,2 III 293,85 20,0 79210 84356 -6,1 3,7

Grab 73363 17,5 2515 21,1 55 48,71 18,9 270 287

Bagrem 709 0,2 23 0,2 IV 759,64 51,6 221931 252980 -12,3 2,7

Trešnja 3738 0,9 113 1,0 71 514,50 52,9 292 333

OTB 2863 0,7 98 0,8 V 331,40 22,5 109237 120054 -9,0 2,4

Lipa 2849 0,7 167 1,4 87 86,26 26,0 330 362

OMB 1273 0,3 48 0,4 VI 10,06 0,7 4213 4571 -7,8 1,9

B.bor 116 0,0 2 0,0 102 -235,08 1,0 419 454

Ariš 0,0 0,0 Σ 1470,84 100,0 419472 466967 -10,2 2,8

Ukupno 419472 100,0 11916 100,0 0,00 100,0 285 317

294 327

414591 461961 -10,3

8,0

78

8,1

8,3

7,8

11916

Vrsta

drveća

Prirast

326

m3

Drvna zaliha%

Dobni

razrd

9,9

5937

7,8

2652

10,0

2923

Tab. 29a

PrirastPovršina

Površina:

ophodnja:

Normala

± %

od

norm

aln

e

Sjemenjače KITNJAKA

245,14

Drvna zaliha

1470,84

120

širina dob. razreda:

m3/ ha12

Bez II dobnog razreda

Bez I dobnog razreda

U gornjoj tablici je prikazana normalna drvna zaliha koja bi trebala biti po prirasno-prihodnim

tablicama na stvarnoj površini dobnog razreda. Drvna zaliha iz prirasno-prihodnih tablica uzeta je

za srednju starost dobnog razreda s površinom boniteta kao težinom.

Za obračun normaliteta korištene su prirasno-prihodne tablice: Hrast kitnjak I, II bonitet, Bukva II,

III, Grab I, II bonitet, Špiranec,1975.

Površina

(ha)

1 I 43,22 8d 28a 50c 58b

I 31,63 53c 57a 63a 102a

II 1,04 85d

Ukupno 32,67

I 206,58 48a 48b 49a 51a 51b 56a 58a 61a 62a 63b 64a

II 87,27 31a 32a 32b 57b

Ukupno 293,85

I 270,44 15a 21a 22a 47a 47b 50b 65b 66a 77b 78a 78b 80a 80b

Ukupno 759,64

I 59,89 13c 14b 23b 24b 29a

II 271,51 1a 3a 4a 6a 12b 12c 13a 25c 25e 26a 26b 27b 52a 54a

Ukupno 331,40

I 10,06 53a

1470,84

2

3

Dobni

razredBonitet

8b 9b 10c 10d 11a 11b 11c 15b 16a 16c 17a 18a 19a 20b 45a 46a 50a 50d

55a 55b 69a 71a 72a 75a 76a85b 85c489,20II

Odsjeci

Ukupno

6

5

4

Sastojine ovog uređajnog razreda zauzimaju 73,0% obrasle (bez šikara) površine u gospodarskoj

jedinici uz udjel u drvnoj zalihi od 73,4%.

59

Sastojine su nastale prirodnom obnovom (oplodnim sječama i popunjavanjem), a manji dio

pošumljavanjem neobraslog zemljišta.

Sastojine nastale oplodnim sječama su mješovite sjemenjače kitnjaka, bukve i graba, a u omjeru

smjese još pridolaze: cer, trešnja, bagrem, poljski jasen, lipa, brekinja, kruška, klen, javor i crni

jasen. U mlađim sastojinama u smjesi ima trepetljike.

Po fitocenološkim karakteristikama sastojine pripadaju zajednicama:

Hrasta kitnjaka sa šašem (Carici sylvaticae-Quercetum petraea prov. Pelcer)

Hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco petraea-Carpinetum illyricum, Horvat)

Hrasta kitnjaka i običnog graba varijanta s bukvom (Querco petraea-Carpinetum illyricum var.

Fagus sylvatica, prov. Pelcer)

Dobna struktura je vrlo nepovoljna jer je 51,6 % sastojina u IV dobnom razredu. U normalnom

razmjeru dobnih razreda udjel pojedinog dobnog razreda trebao bi biti 16,7%.

Sastojine u I dobnom razredu su nastale prirodnom obnovom oplodnim sječama i manji dio

pošumljavanjem neobraslog zemljišta. Zauzimaju 2,9 % površine uređajnog razreda. Sastojine su

perspektivne i dobrog zdravstvenog stanja. Mjestimično prevladavaju vrlo guste grupe kitnjaka, a u

ostalim dijelovima ima dosta graba i cera, dok je OMB reduciran uzgojnim radovima.

Sastojine II dobnog razreda zauzimaju 2,2 % površine uređajnog razreda. To su mješovite sastojine

kitnjaka, graba i cera s bukvom trešnjom i klenom. Kvaliteta sastojina je dobra, uglavnom su na I

bonitetu. Sklop je potpun s mjestimično manjim progalama - plješinama i to na novopripojenim

površinama. Udjel kitnjaka u omjeru smjese je 80,0%. U smjesi je znatan udjel stabala iz panja koja

su kvalitetom znatno lošija. Podstojna etaža je razvijena, a mjestimično je tlo obraslo gustim slojem

grmlja. U sastojinama je znatan broj stabala ispod taksacijske granice, osobito stabala graba.

Udjel sastojina III dobnog razreda je 20,0% od površine uređajnog razreda. Hrast kitnjaka sudjeluje

u omjeru smjese s 50,0%. Veći dio sastojina se nalazi na I bonitetu. To su mješovite sastojine sa

znatnim učešćem graba, cera i bukve, a slabije su zastupljeni trešnja i lipa, a u primjesi pridolaze

bagrem, poljski jasen, klen, trepetljika i obični bor. Veći kompleks ovih sastojina se nalazi u

predjelu Pucavica-Okrajak i Rudine. Karakteristično za te sastojine je gust sklop i velika drvna

zaliha. U tom predjelu su vršene prorede slabog intenziteta. Podstojna etaža je dobro razvijena i

gusta, a sloj grmlja nerazvijen. Kvaliteta i zdravstveno stanje sastojina su dobri.

Sastojine IV dobnog razreda zauzimaju 51,6 % površine uređajnog razreda, a s 38,6% obrasle

površine (bez šikara) u gospodarskoj jedinici ovaj dobni razred je i najzastupljeniji. Udjel kitnjaka u

omjeru smjese u ovom dobnom razredu je 49,9%.

To su mješovite sastojine kitnjaka i graba s bukvom i cerom, a znatnije su zastupljeni lužnjak, klen,

trešnja i lipa. U primjesi dolaze bagrem, c.jasen, brekinja i trepetljika. Kvaliteta sastojina je

uglavnom dobra. Većinom se radi o sastojinama s dobro razvijenom podstojnom etažom, koja je

slabije razvijena samo na grebenima na kojima često puta dominira cer. Veći dio sastojina je na II

bonitetu.

Sloj grmlja je srednje gustoće, a u njemu prevladavaju svib i mladik graba.

Sastojine V dobnog razreda zauzimaju 22,5% površine uređajnog razreda, a udjel kitnjaka u omjeru

smjese je 56,9%. Veći dio sastojina je II boniteta, a najveći dio se nalazi u predjelima Jelenkovac,

Tomaševa kosa i Crna bara. To su mješovite sastojine kitnjaka i graba s lužnjakom, cerom i

bukvom, a u primjesi dolaze trešnja, klen, lipa, p.jasen i bagrem. Kvaliteta sastojina je srednja do

dobra, osobito na padinama, dok su na grebenima stabla tanjih dimenzija i lošijeg uzrasta. Podstojna

etaža je uglavnom dobro razvijena, a sloj grmlja slabo.

VI dobni razred zauzima svega 0,7% površine uređajnog razreda (odsjek 53a). To je mješovita

sastojina kitnjaka i graba s bukvom, a u primjesi dolaze cer, lipa i klen. Sastojina je srednje

kvalitete s nepotpunom podstojnom etažom. Sloj grmlja je gust, pretežno mladik graba, klena i lipe.

60

4.1.3 Sjemenjače BUKVE

ha

6 god

Bonitet : I (20,42 ha), II (332,13 ha), III (29,67 ha) 20 god

EGT : II-D-10 (46,39 ha), II-E11 (335,83 ha) ha

Površina

Tab. 29b

Prirast

ophodnja:

Normala:

± %

od

nor

mal

ne

382,22

100

širina dob. razreda:

Vrsta

drveća

Prirast

Dobni

razred

Sjemenjače BUKVE

76,44

Drna zaliha

Drvna zaliha%

Površina:

Stvarna Normalna

Starost ha ha m3 m3 %

m3 % m3 % god ± od N m3 m3/ ha m3/ ha1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 13

Lužnjak 2094 1,6 46 1,5 I 0,0

Kitnjak 33782 26,0 686 22,7 -76,44

Cer 6753 5,2 154 5,1 II 0,0 #### ###

Bukva 65234 50,1 1466 48,6 -76,44 0,0 #DIJ/0! #DIJ/0!

P.jasen 6 0,0 0,0 III 15,09 4,0 4391 4433 -0,9 3,3

Grab 19803 15,2 595 19,7 60 -61,35 3,4 291 294

Bagrem 77 0,1 3 0,1 IV 80,17 21,0 24797 24509 1,2 2,6

Trešnja 834 0,6 20 0,7 73 3,73 19,1 309 306

OTB 922 0,7 25 0,8 V 286,96 75,1 100929 111449 -9,4 2,2

Lipa 280 0,2 10 0,3 92 210,52 77,6 352 388

OMB 332 0,3 12 0,4 Σ 382,22 100,0 130117 140391 -7,3 2,3

Ukupno 130117 100,0 3017 100,0 -76,42 100,0 340 367

340 367

7,9

2238

7,8

7,9

Površina

7,9

3017

Prirast

12

± %

od

nor

mal

ne

m3/ ha

Vrsta

drveća

Prirast

#DIJ/0!

144

9,5

Dobni

razredDrna zaliha

m3

Bez I dobnog razreda

%

635

Za obračun normaliteta korištene su prirasno-prihodne tablice: Hrast kitnjak I, II i III bonitet,

Bukva I, II, III bonitet, Grab I, II, III i IV bonitet, Špiranec,1975.

Površina

(ha)

3 I 15,09 49b

Ukupno 15,09

I 5,33 77a

II 45,17 8a 65a 83b 85a 94a

III 29,67 9a 10a 16d 54b

Ukupno 80,17

II 286,96 2d 5a 7a 14a 23a 24a 25a 27a 29b 30a 52b 53b 86a 86b

Ukupno 286,96

382,22Ukupno

Dobni

razredBonitet

5

4

Odsjeci

Sastojine ovog uređajnog razreda zauzimaju 19,0% obrasle (bez šikara) površine u gospodarskoj

jedinici uz udjel u drvnoj zalihi od 22,8%.

Normalna drvna zaliha za konkretan razmjer dobnih razreda je 140391 m3, a stvarna je za 7,3%

manja.

Sastojine su nastale oplodnim sječama.

U III dobnom razredu dominantna fitocenoza je Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba varijanta s

bukvom (Querco petraea-Carpinetum illyricum var. Fagus sylvatica, prov. Pelcer), na lesiviranom

i eutričnom smeđem tlu.

Dobni razred zauzima 4% površine uređajnog razreda, a učešće bukve u omjeru smjese je 54,7%.

Znatnije su zastupljeni lipa, trešnja i klen, a bagrem, trepetljika, crni jasen i brekinja dolaze u

primjesi. Sastojine su na I bonitetu i uglavnom su to kvalitetne sastojine s dobro razvijenom

podstojnom etažom. Debla su čista od grana i dobre pravnosti. Sloj grmlja u ovim sastojinama je

nerazvijen, a zdravstveno stanje dobro.

61

Udjel IV dobnog razreda u ukupnoj površini uređajnog razreda je 21,0%. Udjel bukve u omjeru

smjese je 43,4%. Najveći dio sastojina se nalazi na II bonitetu, a manji dio na I ili III bonitetu.

Dominantna fitocenoza je Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba varijanta s bukvom, a manji dio se

nalazi na prostoru zajednice Kitnjaka sa šumskim šašem i Ilirske šume kitnjaka i običnog graba.

Najveći dio sastojina se nalazi na lesiviranom tlu, a manji dio na eutričnom smeđem.

Ovo su mješovite sastojine bukve s kitnjakom i grabom i znatnim udjelom cera (8,4%). U primjesi

dolaze trešnja, klen i lipa. Kvaliteta sastojina je dobra, osim manjeg dijela koji je srednje kvalitete.

Bukva je dobre kvalitete za razliku od kitnjaka koji ima dosta zakrivljenih stabala. Osobito dobre

kvalitete su sastojine u predjelu Ljeskovac I.

Podstojna etaža je samo manjim dijelom nepotpuna, a sloj grmlja nerazvijen.

V dobni razred zauzima 75,1% površine uređajnog razreda, a udjel bukve u omjeru smjese je

50,3%. Najveći dio sastojina se nalazi na lesiviranom tlu, a manji dio na eutričnom smeđem. Osim

zajednice Kitnjaka i graba, var. s bukvom u predjelu Ovčara dolazi zajednica Bukve s lazarkinjom,

a manje dijelove površine (fragmenti) zauzima Ilirska šuma kitnjaka i graba i Šuma kitnjaka sa

šumskim šašem.

Sastojine se nalaze na II bonitetu. Znatno je učešće cera (5,1%). U predjelu Jelenkovac u pojasu uz

vanjsku među na najnižim terenima u smjesi ima pojedinačno i u manjim skupinama hrasta

lužnjaka.

Sastojine su većinom srednje kvalitete, a bolja kvaliteta je u odsjeku 7a.

Podstojna etaža je slabije razvijena (udjel graba u omjeru smjese je 17,8%) što se odrazilo na

kvalitetu deblovine. Sloj grmlja je razvijen mjestimično na manjim površinama gdje dominiraju cer

i kitnjak.

62

4.1.4 Sjemenjače P.JASENA

ha

6 god

Bonitet : I (4,79 ha) 20 god

EGT : II-E11 (2,10 ha), II-G-12 (2,69 ha) ha

Tab. 29c

PrirastPovršina

Površina:

ophodnja:

Normala:

± %

od

norm

alne

4,79

80Sjemenjače P.JASENA

Vrsta

drveća

Prirast%

Dobni

razred

širina dob. razreda:

1,20

Drvna zaliha

Drvna zaliha

Stvarna Normalna

Starost ha ha m3 m3 %

m3 % m3 % god ± od N m3 m3/ ha m3/ ha1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 13

Lužnjak 67 8,6 2 9,1 I 0,3 6,3

Cer 8 1,0 0,0 14 -0,90

P.jasen 435 56,1 12 54,6 II 0,0 #### ###

Grab 119 15,3 3 18,7 -1,20 0,0 #DIJ/0! #DIJ/0!

OTB 52 6,7 2 9,1 III 3,59 75,0 397 872 -54,5 2,8

OMB 95 12,2 3 13,6 47 2,39 51,2 111 243

Ukupno 776 100,0 22 100,0 IV 0,90 18,8 379 344 10,2 2,9

62 -0,30 48,8 421 382

Σ 4,79 100,0 776 1216 -36,2 2,8

46 -2,41 100,0 162 254

173 271

776 1216 -36,2

4,9

22

PrirastPovršina

± %

od

norm

alne

Vrsta

drveća

Prirast

#DIJ/0!

11

3,1

Bez II dobnog razreda

Bez I dobnog razreda

%

11

12,2

Dobni

razred

4,6

m3/ ha12

Drvna zaliha

m3

Za obračun normaliteta korištene su prirasno-prihodne tablice: Poljski jasen I bonitet,

Wimmenauer.

Površina

(ha)

1 0,30 10b

3 3,59 3b 25d

4 0,90 47c

4,79

Odsjeci

I

Ukupno

Dobni

razredBonitet

U I dobnom razredu je samo jedan odsjek, sastojina se razvila na bivšoj čistini naletom sjemena iz

okolne sastojine i popunjavanjem sadnicama lužnjaka na višem dijelu odsjeka. Fitocenološki

pripada zajednici Hrasta lužnjaka i običnog graba, varijanta s poljskim jasenom na često plavljenom

amfigleju.

Sastojina je neujednačene strukture i loše kvalitete sa znatnim udjelom topole i ive koja dominira i

u sloju grmlja. Stabalca lužnjaka su vitalna i zdrava.

Udjel III dobnog razreda u uređajnom razredu je 75%, a udjel poljskog jasena u omjeru smjese je

63,7%. Sastojine fitocenološki pripadaju zajednici Hrasta lužnjaka i običnog graba, varijanta s

poljskim jasenom na amfigleju, a u odsjeku 25d na pseudogleju. To su mješovite sastojine poljskog

jasena s lužnjakom i grabom, te bijelom topolom, vrbom i johom. Kvaliteta sastojina je različita i

varira. Podstojna etaža je razvijena samo u odsjeku 3b, a sloj grmlja u kojem su zastupljeni svib,

glog, crni trn je vrlo gust i razvijen osim u odsjeku 25d.

U IV dobnom razredu je samo jedan odsjek (47c). Sastojina je na prijelazu Šume hrasta lužnjaka i

običnog graba, varijanta s poljskim jasenom i Ilirske šume kitnjaka i običnog graba, na distrično

smeđem i lesiviranom tlu. Udjel jasena u omjeru smjese je 45%. Stabla jasena su srednje kvalitete,

lužnjaka loše (niska, granata). Podstojna etaža je dobro razvijena, a sloj grmlja je samo mjestimično

razvijen.

63

4.1.5 Sjemenjače GRABA

ha

6 god

Bonitet : I (7,14 ha), II (5,15 ha) 20 god

EGT : II-E10 (0,54 ha), II-G-11 (7,14 ha), II-G-12 (4,61 ha) ha

Stvarna Normalna

Starost ha ha m3 m3 %

m3 % m3 % god ± od N m3 m3/ ha m3/ ha1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 13

Lužnjak 127 6,2 3 4,7 I 0,0

Kitnjak 11 0,5 0,0 -3,07

Cer 99 4,8 2 3,1 II 1,63 13,3 149 189 -21,2 4,0

Bukva 76 3,7 2 3,1 27 -1,44 7,2 91 116

P.jasen 62 3,0 3 4,7 III 1,44 12,0 269 325 -17,2 3,3

Grab 1609 78,2 53 82,8 55 -1,63 13,1 187 226

Bagrem 0,0 0,0 IV 9,22 75,0 1640 2342 -30,0 3,0

Trešnja 24 1,2 1 1,6 63 6,15 79,7 178 254

OTB 28 1,3 0,0 Σ 12,29 100,0 2058 2856 -27,9 3,1

OMB 6 0,3 0,0 -6,13 100,0 167 232

B.bor 16 0,8 0,0 167 232

Ukupno 2058 100,0 64 100,0 1909 2667 -28,4

širina dob. razreda:

m3/ ha12

3,07

Drvna zaliha

m3

Drvna zaliha

Bez II dobnog razreda

Bez I dobnog razreda

%

49

5,3

Dobni

razredVrsta

drveća

Prirast

6

3,7

9

6,3

Tab. 29d

PrirastPovršina

Površina:

ophodnja:

Normala:

± %

od

norm

aln

e

12,29

80Sjemenjače GRABA

5,2

5,2

64

Za obračun normaliteta korištene su prirasno-prihodne tablice Lužnjak, Kitnjak, Grab, II bonitet,

Špiranec 1975.

Površina

(ha)

2 II 1,63 21b 27c

3 II 1,44 25b 30b

I 7,14 20a

II 2,08 21c

Ukupno 9,22

12,29Ukupno

4

OdsjeciDobni

razredBonitet

Normalna drvna zaliha za konkretan razmjer dobnih razreda je 2856 m3, a stvarna je za 27,9%

manja.

Uređajni razred zauzima 0,6% obrasle (bez šikara) površine gospodarske jedinice.

Sastojine II dobnog razreda zauzimaju 13,3% površine uređajnog razreda, a razvijene su na

lesiviranom (27c) i pseudoglejnom tlu (21b). Po fitocenološkim karakteristikama su potpuno

različite.

To su mješovite sastojine graba, hrasta kitnjaka, lužnjaka i poljskog jasena s primiješanim cerom,

klenom i trepetljikom. U odsjeku 27c u smjesi ima običnog bora. Sastojine su neujednačene

kvalitete.

Sastojine III dobnog razreda čine 12% površine uređajnog razreda, a grab u omjeru smjese sudjeluje

s 85%. Ove su sastojine razvijene na pseudogleju. Po fitocenološkim karakteristikama pripadaju u

zajednicu Hrasta lužnjaka običnog graba i cera. Oba odsjeka čine sastojine podignute sadnjom

graba u redove na nekadašnjim čistinama. Vitalne su, dobre kvalitete i zdravstvenog stanja.

Sloj grmlja nije razvijen.

64

Udjel IV dobnog razreda je 75,0%, a u omjeru smjese po masi grab zauzima 79,8%. Dominantna

fitocenoza je Ilirska šuma hrasta kitnjaka i običnog graba koja je razvijena na nekoliko tipova tala.

Sastojine su dobre kvalitete osim hrasta lužnjaka u odsjeku 21c koji je jačih dimenzija, ali je velik

udjel loše formiranih stabala (zakrivljenost deblovine).

Sloj grmlja nije razvijen.

4.1.6 Sjemenjače BAGREMA

ha

6 god

Bonitet : I (1,01 ha) 10 god

EGT : II-E11 (1,01 ha) ha

Drvna zaliha

širina dob.razreda:

%Vrsta

drveća

Prirast

Sjemenjače BAGREMA

Drvna zaliha

Dobni

razred

Tab. 29e

PrirastPovršina

Površina:

ophodnja:

Normala:

± %

od

nor

mal

ne

1,01

40

0,25

Stvarna Normalna

Starost ha ha m3 m3 %

m3 % m3 % god ± od N m3 m3/ ha m3/ ha1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 13

Cer #### #### I 1,01 100,0

Grab #### #### 9 0,76

Bagrem #### #### II 0,0 191 463 -58,7 5,2

Trešnja #### #### -0,25 82,3 #DIJ/0! #DIJ/0!

OTB #### #### III 0,0 41 51 -19,6 4,9

OMB #### #### -0,25 17,7 #DIJ/0! #DIJ/0!

Ukupno 0 100,0 0 100,0 IV 0,0 #### ###

175,9 -0,25 0,0 #DIJ/0! #DIJ/0!

Σ 1,01 100,0 232 514 -54,9 5,2

0,01 100,0 230 509

#DIJ/0! #DIJ/0!

41 51 -19,6

m3

m3/ ha12

Bez II dobnog razreda

Bez I dobnog razreda

%Vrsta

drveća

PrirastDrvna zaliha

Dobni

razredPrirastPovršina

± %

od

nor

mal

ne

#DIJ/0!

#DIJ/0!

2

#DIJ/0!

10

11,9

#DIJ/0!

12

Površina

(ha)

1 1,01 85e

1,01

Odsjeci

I

Ukupno

Dobni

razredBonitet

Postoji samo jedna manja sastojina u ovom uređajnom razredu (85e). Razvijena je na lesiviranom

tlu, a po fitocenološkim karakteristikama pripada zajednici hrasta kitnjaka i običnog graba varijanta

s bukvom.

Kvaliteta i uzrast su joj osrednji.

U gustom sloju grmlja prevladava bazga, a slabije su zastupljeni glog, crni trn i svib.

65

4.1.7 Sjemenjače OMB

ha

6 god

Bonitet : II (7,28 ha) 10 god

EGT : II-E-10 (7,28 ha) ha

Vrsta

drveća

Prirast

širina dob.razreda:

1,21

Drvna zaliha

Normala:

± %

od

norm

alne

7,28

%Drvna zaliha

Sjemenjače OMB

Tab. 29f

PrirastPovršina

Površina:

ophodnja:

Dobni

razred

60

Stvarna Normalna

Starost ha ha m3 m3 %

m3 % m3 % god ± od N m3 m3/ ha m3/ ha1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 13

C.joha #### #### I 7,28 100,0

Breza #### #### 9 6,07

OMB #### #### II 0,0 #### ###

Ukupno 0 100,0 0 100,0 -1,21 #### #DIJ/0! #DIJ/0!

III 0,0 #### ###

-1,21 #### #DIJ/0! #DIJ/0!

IV 0,0 #### ###

-1,21 #### #DIJ/0! #DIJ/0!

V 0,0 #### ###

-1,21 #### #DIJ/0! #DIJ/0!

VI 0,0 #### ###

-1,21 #### #DIJ/0! #DIJ/0!

Σ 7,28 100,0 0 0 #### ###

9 0,02 #### 0 0

#DIJ/0! #DIJ/0!

0 0 ####

Vrsta

drveća

Prirast

0,0

#DIJ/0!

#DIJ/0!

m3/ ha12

Drvna zaliha

± %

od

norm

alne

Bez II dobnog razreda

Bez I dobnog razreda

%

m3

#DIJ/0!

PrirastPovršina

0

Dobni

razred

#DIJ/0!

#DIJ/0!

#DIJ/0!

Površina

(ha)

1 II 7,28 8c

7,28

Odsjeci

Ukupno

Dobni

razredBonitet

U ovom uređajnom razredu nalazi se samo odsjek 8c. To je sjemenjača breze, sađena u redove na

lesiviranom tlu. Breza je slabog prirasta, fiziološki slaba, a 40% stabala već nedostaje zbog sušenja.

Sadnja breze na ovakvom terenu je bila eksperiment, a očito je da se pokazao kao neuspješan. Zbog

toga je u jednom dijelu odsjeka naknadno sađen hrast kitnjak, na mjestima gdje je sušenje breze bilo

najveće.

U sastojini je vrlo gust sloj grmlja, u kojem dominira svib, a znatnije su zastupljeni crni trn, glog i

ostruga.

66

4.1.8 Sjemenjače (kulture) CRNOGORICE

ha

6 god

Bonitet : I (0,98 ha) 20 god

EGT : II-E10 (0,98 ha) ha

širina dob. razreda:

0,25

Drvna zaliha

Drvna zaliha%Dobni razred

Vrsta

drveća

Prirast

Tab. 29g

PrirastPovršina

Površina:

ophodnja:

Normala:

± %

od

norm

aln

e

0,98

80Kulture CRNOGORICE

Stvarna Normalna

Starost ha ha m3 m3 %

m3 % m3 % god ± od N m3 m3/ ha m3/ ha1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 13

Smreka 119 47,4 3 50,0 I 0,0

B.bor 132 52,6 3 50,0 -0,25

Ukupno 251 100,0 6 100,0 II 0,0 #### ###

-0,25 0,0 #DIJ/0! #DIJ/0!

III 0,98 100,0 251 296 -15,2 2,4

44 0,73 100,0 256 302

0,99 350 346,5 IV 0,0 #### ###

0,99 248 245,5 -0,25 0,0 #DIJ/0! #DIJ/0!

598 592,0 296 Σ 0,98 100,0 251 296 -15,2 2,4

299 44 -0,52 100,0 256 302

256 302

251 296 -15,2

m3/ ha12

Drvna zaliha

m3

Bez II dobnog razreda

Bez I dobnog razreda

%

#DIJ/0!

Dobni razredVrsta

drveća

Prirast

#DIJ/0!

6

6,1

PrirastPovršina

± %

od

norm

aln

e

6,1

6,1

6

Za obračun normaliteta korištene su prirasno prihodne tablice Smreka I bonitet, Bor I bonitet,

Wiedemann 1936/42 i 1943.

Površina

(ha)

3 I 0,98 11d 16b

0,98

OdsjeciDobni

razredBonitet

Ukupno

Za konkretan razmjer dobnih razreda stvarna drvna zaliha je manja za 15,2% od normalne.

U ovom uređajnom razredu se nalaze samo dva manja odsjeka ukupne površine 0,98 ha. Ovo su

sastojine koje su sađene na lesiviranom tlu. Sadnjom sadnica nastale su mješovite sastojine običnog

bora i smreke. Sastojine su srednje kvalitete, a slabiji obrast je posljedica ledenih kiša koje su

učestale u zadnjem vremenskom razdoblju. Zbog prekinutog sklopa, a i same veličine odsjeka,

stabla su granatija i nešto većih promjera.

Posebno je potrebno obratiti pozornost na eventualne štete od divljači i pravovremeno zaštititi

stabla.

67

4.1.9 Panjače GRABA

ha

6 god

Bonitet : I (211,86 ha), II (69,63 ha), III (131,41 ha) 20 god

EGT : II-E-10 (64,68 ha), II-E-11 (16,61 ha), II-G-11 (1,18 ha) ha

Panjače GRABA

20,62

Drvna zaliha

Drvna zaliha%

Vrsta

drveća

Prirast

Površina:

ophodnja:

Normala:

± %

od

norm

aln

e

82,47

80

širina dob. razreda:

Tab. 29h

PrirastDobni

razredPovršina

Stvarna Normalna

Starost ha ha m3 m3 %

m3 % m3 % god ± od N m3 m3/ ha m3/ ha1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 13

Lužnjak 2 0,2 0,0 I 70,72 85,8

Kitnjak 108 11,9 6 15,4 15 50,10

Cer 99 10,9 2 5,1 II 10,23 12,4 654 1770 -63,1 4,7

Bukva 33 3,6 2 4,2 32 -10,39 72,0 64 173

P.jasen 4 0,4 0,0 III 1,52 1,8 254 281 -9,6 3,1

Grab 381 42,0 19 48,7 48 -19,10 28,0 167 185

Bagrem 73 8,0 2 5,1 IV 0,0 #### ###

Trešnja 3 0,3 0,0 -20,62 0,0 #DIJ/0! #DIJ/0!

OTB 35 3,9 0,0 Σ 82,47 100,0 908 2051 -55,7 4,3

Lipa 1 0,1 0,0 28 -41,25 100,0 11 25

OMB 169 18,6 8 20,5 77 175

Ukupno 908 100,0 39 100,0 254 281 -9,6

Drvna zaliha

m3

Bez II dobnog razreda

Bez I dobnog razreda

%Vrsta

drveća

Prirast

31

3,0

8

5,3

± %

od

norm

aln

e

m3/ ha

3,3

39

Prirast

12

Dobni

razred

#DIJ/0!

0,5

Površina

Za obračun normaliteta upotrebljene su prirasno-prihodne tablice: Hrast kitnjak, Bukva , Grab III

Špiranec,1975.

Površina

(ha)

1 I 70,72 7c 26c 76b 127a 128a 129a

II 1,11 79a

2 III 9,12 7d 33a

Ukupno 10,23

II 0,77 9c 126a

III 0,75 122b 124a

Ukupno 1,52

82,47

Odsjeci

3

Ukupno

Dobni

razredBonitet

Normalna drvna zaliha za konkretan razmjer dobnih razreda iznosi 2051 m³, a stvarna je manja za

55,7%.

Sastojine I dobnog razreda čine 85,8% površine uređajnog razreda. Pretežno su razvijene na

lesiviranom i eutrično smeđem tlu, a manjim dijelom na pseudogleju. Fitocenološki su

najzastupljenije zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba varijanta s bukvom i zajednica kitnjaka sa

šumskim šaševima, a u manjoj mjeri Ilirska šuma kitnjaka i običnog graba. Sve sastojine su se

razvile prirodnim putem na neobraslim zemljištima. Zbog specifičnog ili nekontroliranog

gospodarenja, većina stabala je iz panja. Sastojine su vrlo raznolike i neujednačene strukture,

obrasta, uzrasta i kvalitete stabala, s velikim udjelom mekih listača (trepetljika, vrba), bagrema i

cera. Kvaliteta sastojina je izrazito loša.

Vrlo gust i razvijen je sloj grmlja, u kojem dominiraju trnovite vrste.

Sastojine II dobnog razreda čine 12,4% površine uređajnog razreda, a grab u omjeru smjese

sudjeluje s 49%. Najveći dio sastojina se nalazi na lesiviranom i eutrično smeđem tlu, a manji dio

na distrično smeđem tlu i pseudogleju. Dominantna fitocenoza je Ilirska šuma hrasta kitnjaka i

68

običnog graba. Osim graba, u ovim sastojinama prisutan je veliki udjel cera (13%) i trepetljike

(14%). Kitnjak, bukva, bagrem, klen i trešnja su znatno manje zastupljeni.

Sastojine su loše kvalitete, osim odsjeka 79a, koji je nešto bolje kvalitete. Posebno loše kvalitete je

odsjek 33a, u kojem je najveći udjel trepetljike, a ima dosta plješina obraslih grmljem. U ostalim

odsjecima je sloj grmlja slabo razvijen.

Sastojine III dobnog razreda čine 1,8% površine uređajnog razreda, a udjel graba u omjeru smjese

iznosi 25%. Najveći dio sastojina se nalazi na lesiviranom tlu, a dominantna fitocenoza je Šuma

hrasta kitnjaka i običnog graba varijanta s bukvom.

Kvaliteta sastojina je unatoč obavljenim prorjedama još uvijek loša.

Gustoća i razvijenost sloja grmlja varira od dobro razvijenog i gustog do slabo razvijenog, a

pretežno ga čine svib, crni trn i ostruga.

4.1.10 Šikare

4.1.11 Neobraslo proizvodno šumsko zemljište

Tab.29j

Neobraslo proizvodno šumsko zemljište Površina: 9,41 ha

EGT: II-E-10 (3,52 ha) II-G-12 (5,89 ha)

Odsjeci: 3c 7e 129b

Neobraslo proizvodno šumsko zemljište po namjeni je svrstano u lovno šumske remize.

5. ZDRAVSTVENO STANJE

Na području gospodarske jedinice nema masovne pojave sušenja i kalamiteta, ali su stalno prisutna

obilježja narušenosti ekosustava (suhovrhe i prozračne krošnje, sušci) osobito uočljiva kod hrasta

lužnjaka i kitnjaka. Iako je to subjektivna ocjena treba naglasiti da prilikom terenskih uređajnih

radova nije toliko uočljiva pojava suhovrhih stabala, prozračnih krošanja i osobito požutjelost lišća

kao prije 10 godina.

Šume u ovoj gospodarskoj jedinici su oštećene od ledene kiše i snijega koji je ovaj kraj zahvatio

1993. i 1997. godine. U krošnjama stabala su uočljivi lomovi na granama. Bilo je mnogo izvala i

snjegoloma osobito uz jarke gdje je stradala bukva.

Tab. 29i

Naziv uređajnog razreda: Šikare Površina: 0,17 ha

EGT: II-E-11 (0,17 ha)

Odsjeci: 126c

69

IV BUDUĆE GOSPODARENJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA

1.OPĆENITO

Ciljevi gospodarenja šumama su:

1. osiguravanje postojanosti ekosustava;

2. održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma;

3. napredno i potrajno gospodarenje te korištenje šuma i šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri

da se održava njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i

potencijal, i da ispune, sada i u budućnosti, bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na

lokalnoj i globalnoj razini te da to ne šteti drugim ekosustavima (čl. 19. Pravilnika).

Na području gospodarske jedinice nalaze se autohtone zajednice hrasta kitnjaka. Manje površine

zauzima zajednica bukve s lazarkinjom, a vrlo malen dio su zajednica lužnjaka, te sastojine

bagrema i johe.

Proizvodna funkcija ovih šuma je podmirivanje potreba drvoprerađivačke i kemijske industrije, te

okolnog stanovništva određenim drvnim sortimentima.

Podržavanjem i dovođenjem autohtonih zajednica u optimalno stanje ostvarit će se njihova

proizvodna (drvna masa) i posredna (općekorisne funkcije) uloga i time ostvariti ciljevi

gospodarenja. Cilj gospodarenja - dovođenje sastojina u optimalno stanje na odgovarajućem

staništu – postiže se u kvalitetnim sastojinama njegom, proredama i prirodnom obnovom, a u

panjačama prevođenjem istih u viši uzgojni oblik.

Osnovni princip u gospodarenju ovim šumama, u dijelu u kojem su nastale iz sjemena, je prirodna

obnova oplodnom sječom, a u panjačama obnova po principima oplodne sječe.

Ukoliko prilike staništa zahtijevaju vrši se priprema staništa. Po potrebi provest će se popunjavanje.

U prvih 10 godina starosti sastojine vrše se najmanje dvije njege. Tada se odstranjuju nepoželjne

vrste, bolesna, ozlijeđena i osobito loša stabalca koja smetaju pravilnom razvitku dobro oblikovanih

stabalaca buduće sastojine.

Čišćenje se provodi u slijedećih 10 godina starosti sastojine, a cilj je eliminiranje nepoželjnih vrsta,

forsiranje stabalca buduće sastojine (nositelji proizvodnje u sastojini). Obavlja se reguliranje odnosa

udjela vrsta drveća i tu se mora voditi računa da se uvijek zadrže i vrste koje od prirode čine

šumsku zajednicu jer će se samo tako dobiti biološki zdravu i stabilnu zajednicu.

Nakon 20. godine starosti pa sve do prirodne obnove (oplodna sječa) svakih 10 godina treba

provoditi proredu. Proredama se pospješuje prirodno izdvajanje stabala u visinske i debljinske

razrede ali i omogućava izbor elitnih stabala koja su biološki i gospodarski najvrednija. Prorede

trebaju biti intenzivne pri čemu treba voditi računa da na kraju ophodnje ostane potreban broj

stabala pravilno raspoređenih po visinskoj strukturi s kojima će se uspješno obaviti prirodna obnova

sastojine, a ujedno u njima treba biti nagomilan najkvalitetniji prirast.

Kod doznake stabala treba voditi računa i o pratećim vrstama koje čine fitocenozu: trešnja, kruška,

brekinja, oskoruša, klen, javor i brijest. Ove vrste se često nazivaju sporednim, ali bolji je naziv

prateće vrste. Njihova je uloga velika u prirodnoj raznolikosti kao i očuvanju genofonda, a svakako

su važne i kao hrana pticama i životinjama koje obitavaju u ovim šumama. U sastojinama je dobro

ostaviti i po koji sušac za ptice dupljašice.

2. CILJ I NAČIN GOSPODARENJA PO UREĐAJNIM RAZREDIMA

Cilj i način gospodarenja po uređajnim razredima jedinstven je za cijelu gospodarsku jedinicu.

2.1 Sjemenjače LUŽNJAKA, ophodnja 140 god.

Dobna struktura i stanje sastojina zahtjeva u idućem polurazdoblju slijedeću vrstu radova:

70

-njega u mladim sastojinama I dobnog razreda: 1,72 ha

-prorede u srednjedobnim sastojinama: 50,19 ha

Cilj je uzgojiti mješovite sastojine.

U mladim lužnjakovim sastojinama koje su podignute sadnjom na čistinama i unošenjem sadnica

graba u idućem polurazdoblju provesti čišćenje sastojina.

U druge dvije sastojine provesti proredu, podržavati mješovitu strukturu i podstojnu etažu.

Obnova sastojina ovog uređajnog razreda provest će se po načelima oplodne sječe uz popunjavanje

nedovoljno podmlađenih ili obnovljenih površina žirom ili sadnicama lužnjaka.

2.2 Sjemenjače KITNJAKA, ophodnja 120 god.

U sastojinama ovog uređajnog razreda prema dobnoj strukturi i stanju sastojina u idućem

polurazdoblju treba obaviti slijedeću vrstu radova:

- njega u mladim sastojinama I dobnog razreda: 43,22 ha

- prorede u mladim, srednjedobnim i odraslim sastojinama: 1427,62 ha

Kao i u prethodnom uređajnom razredu cilj gospodarenja je uzgojiti mješovite sastojine. U mladim

mješovitim sastojinama provoditi uzgojne radove (njegu mladika i čišćenje sastojina) pomažući

hrastovim stabalcima, ali ostavljati i vrste koje od prirode dolaze u toj zajednici.

U ostalim sastojinama provesti proredu vodeći računa o broju stabala kitnjaka osobito u odsjecima

gdje je taj broj minimalan za tu dob. Podržavati gdje je god to moguće mješovitu strukturu i

podstojnu etažu.

Obnova sastojina ovog uređajnog razreda provest će se po načelima oplodne sječe uz popunjavanje

nedovoljno podmlađenih ili obnovljenih površina žirom ili sadnicama kitnjaka.

2.3 Sjemenjače BUKVE, ophodnja 100 god.

U sastojinama II, III, IV i dijelu V dobnog razreda do kraja utvrđene ophodnje provoditi proredu.

Podržavati mješovitu strukturu, dati prednost kvalitetnim kitnjakovim stablima.

U dijelu sastojina V dobnog razreda (23a, 24a, 27a, 29b, 52b, 53b, 86a, 86b) na površini od 175,54

ha obaviti obnovu oplodnom sječom, a u slučaju da na dijelovima površina izostane pomlađivanje

obaviti popunjavanje prema potrebi sjetvom sjemena ili sadnjom sadnica bukve ili kitnjaka. Cilj je

uzgojiti mješovite sastojine bukve, kitnjaka i graba s primjesom ostalih vrsta.

2.4 Sjemenjače P.JASENA, ophodnja 80 god

Do kraja utvrđene ophodnje provoditi uzgojne radove (njegu 0,30 ha i prorede 3,59 ha) dajući

prednost kvalitetnim stablima, a obnova će se provesti po načelima oplodne sječe i popunjavanjem

sadnicama poljskog jasena.

2.5 Sjemenjače GRABA, ophodnja 80 god

Do kraja utvrđene ophodnje provoditi prorede (12,29 ha) dajući prednost kvalitetnim autohtonim

vrstama (kitnjak, bukva), a obnova će se provesti po načelima oplodne sječe unošenjem sjemena ili

sadnica kitnjaka.

71

2.6 Sjemenjače BAGREMA, ophodnja 40 god.

U sastojini tijekom I/2 i II razdoblja provoditi prorede. Kada oslabi izbojna snaga panjeva ove će se

sastojine konverzijom prevesti u odgovarajući uređajni razred hrasta kitnjaka.

2.7 Sjemenjače OMB-a, ophodnja 60 god.

Do kraja utvrđene ophodnje provoditi uzgojne radove (njega 2,00 ha i prorede u I/2 i II) dajući

prednost kvalitetnim stablima, a obnova će se provesti čistom sječom i sadnjom odgovarajućih vrsta

prema fitocenološkoj pripadnosti terena.

2.8 Kulture CRNOGORICE, ophodnja 80 god.

Do utvrđene ophodnje u ovim sastojinama će se provoditi proreda, a obnova će se obaviti čistom

sječom i sadnjom kitnjaka.

2.9 Panjače GRABA, ophodnja 80 god.

U dijelu sastojina I dobnog razreda provesti čišćenje (15,34 ha), a dio prepustiti prirodnoj

diferencijaciji. U sastojinama II i III dobnog razreda provoditi prorede (11,68 ha).

Obnova u ovim sastojinama će se provesti po načelima oplodne sječe unošenjem žira hrasta

lužnjaka ili kitnjaka ovisno o pripadajućoj fitocenozi.

2.10 ŠIKARE

Površina (0,17 ha) će se prepustiti prirodnom razvoju.

2.11 Neobraslo proizvodno šumsko zemljište

Neobraslo proizvodno šumsko zemljište (9,41 ha) svrstano je po namjeni za potrebe lovstva.

3. OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA

Kod utvrđivanja cilja i načina gospodarenja općekorisne funkcije ovih šuma su zajedno s

gospodarskom funkcijom promatrane kao integralna cjelina. Krenulo se od saznanja da sastojina

koja na odgovarajućem staništu ima maksimalnu proizvodnost i stabilnost može obavljati i

općekorisne funkcije.

S općekorisnim funkcijama šuma u uskoj je vezi i zaštita čovjekove sredine. Razvojem društva, a

osobito industrije došlo je do onečišćenja, narušena je ekološka ravnoteža, šume postaju neotporne,

mjestimično se i suše (umiranje šuma). Čovjek je svojim djelovanjem ugrozio šume, a time i sebe.

Dolazi se do saznanja o vrijednostima općekorisnih funkcija šume.

Zbog narušenosti šumskih ekosustava i spoznaje o nužnosti njihovog očuvanja, isticanje

općekorisnih funkcija šume mora stalno biti prisutno kako u svrhu edukacije tako i u svrhu

prevencije štetnih djelovanja na nju.

72

ha %

Zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije bujica i poplava 2023,37 100,0

Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav 2023,37 100,0

Utjecaj na plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju 2023,37 100,0

Utjecaj na klimu 2023,37 100,0

Zaštita i unapređenje ljudskog okoliša 2023,37 100,0

Stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere 2023,37 100,0

Rekreacijska, turistička i zdravstvena funkcija 0,0

Utjecaj na faunu i lov 2023,37 100,0

Površina

Gospodarska

jedinica

2023,37

Općekorisne funkcije šuma

Tab. 30

4. ŠUMSKOUZGOJNI RADOVI

Propisani su radovi:

- u svim sastojinama I dobnog razreda u lužnjakovom i kitnjakovom uređajnom razredu (njega

podmlatka, njega mladika, čišćenje)

- u I dobnom razredu u uređajnom razredu Sjemenjače P.jasena (njega mladika)

- u I dobnom razredu u uređajnom razredu Sjemenjače OMB (čišćenje sastojina)

- u I dobnom razredu u uređajnom razredu Panjače Graba osim odsjeka 128a i 129a (čišćenje

sastojina)

- u sastojinama planiranim za glavni prihod u I/1 (priprema staništa, popunjavanje kitnjakom na

2.00 ha i njega podmlatka)

Količina šumskouzgojnih radova (JBR i PBR) po uređajnim razredima i vrsti radova detaljno su

prikazani u obrascu O-13 i tablici šumskouzgojnih radova po odsjecima.

Broj biljaka po ha planiran je na osnovi elaborata Šumarskog fakulteta u Zagrebu „Brojnost biljaka

i količina sjemena neophodna za umjetnu obnovu i osnivanje šumskih kultura“ (Matić 1993.g.), a

prihvaćenom od strane Službe za proizvodnju Hrvatske šume d.o.o. Zagreb.

U obrascu O-2 u odsjeku u kojem je planiran šumskouzgojni rad dana je vrsta i količina rada, te

količina sadnog materijala.

U sljedećim tabelama prikazani su planirani šumskouzgojni radovi jednostavne i proširene biološke

reprodukcije.

Jednostavna biološka reprodukcija

Tab. 31

Pripremni radovi za

obnovu sastojinaUklanjanje podrasta i grmlja

175,54 175,54

Sjetva i sadnja Popunjavanje 2,00 2,00

Njega podmlatka 175,54 175,54

Njega mladika 34,56 34,56

Čišćenje sastojina 15,34 15,34

Prorijeđivanje u II dobnom razredu 44,53 44,53

Radovi na njezi

sastojina

Vrsta rada (šifra)

ha

Šume i šumska zemljišta

GospodarskeGospodarska

jedinica

73

Gospodarske šume:

Pripremni radovi (uklanjanje podrasta i grmlja) propisani su u odsjecima u kojima je predviđen etat

glavnog prihoda: 23a, 24a, 27a, 29b, 52b, 53b, 86a, 86b, u uređajnom razredu Sjemenjače BUKVE.

Popunjavanje kitnjakom propisano je na dijelu odsjeka 86b u uređajnom razredu Sjemenjače

BUKVE.

Njega podmlatka propisana je u odsjecima koji su predviđeni za glavni prihod u I/1 polurazdoblju:

Sjemenjače BUKVE (23a, 24a, 27a, 29b, 52b, 53b, 86a, 86b).

Njega mladika propisana je u sastojinama I dobnog razreda u uređajnom razredu Sjemenjače

KITNJAKA u odsjeku: 28a.

Čišćenje sastojina je propisano u sastojinama I dobnog razreda u uređajnom razredu Panjače

GRABA u odsjecima: 7c, 26c, 76b i 127a.

Prorjeđivanje sastojina II dobnog razreda je propisano je u uređajnom razredu Sjemenjače

KITNJAKA u odsjecima 53c, 57a, 63a, 85d i 102a, Sjemenjače GRABA u odsjecima 21b i 27c i

Panjače GRABA 7d, 33a i 79a.

Postavljanje otrovnih meka propisano je u odsjecima u kojima je propisan etat glavnog prihoda:

23a, 24a, 27a, 29b, 52b, 53b, 86a, 86b u uređajnom razredu Sjemenjače BUKVE.

Proširena biološka reprodukcija šuma

Tab. 32

Njega podmlatka 0,20 0,20

Njega mladika 6,50 6,50

Čišćenje sastojina 6,18 6,18

Radovi na njezi sastojina

Vrsta rada

Šume i šumska zemljišta

GospodarskeGospodarska

jedinica

ha

Gospodarske šume:

Njega podmladka propisana je u odsjeku 58b u uređajnom razredu Sjemenjače KITNJAKA.

Njega mladika propisana je u sastojinama I dobnog razreda u uređajnom razredu Sjemenjače

KITNJAKA u odsjecima 50c i 58b; uređajnom razredu Sjemenjače P.JASENA u odsjeku 10b.

Čišćenje sastojina je propisano u sastojinama I dobnog razreda u uređajnom razredu Sjemenjače

LUŽNJAKA u odsjecima: 11e, 12d, 48c; u uređajnom razredu Sjemenjače KITNJAKA u odsjeku:

8d; uređajnom razredu Sjemenjače OMB u dijelu odsjeka 8c.

74

Tab. 32a

JBR PBR Ukupno JBR PBR Ukupno

Pripremni radovi 175,54 175,54 175,54 0,00 175,54

Popunjavanje 2,00 2,00 2,00 2,00

Postavljanje otrovnih meka 175,54 175,54 175,54 0,00 175,54

Njega podmlatka 175,54 0,20 175,74 175,54 0,20 175,74

Njega mladika 34,56 6,50 41,06 34,56 6,50 41,06

Čišćenje sastojina 15,34 6,18 21,52 15,34 6,18 21,52

Prorijeđivanje u II dobnom razredu 44,53 44,53 44,53 0,00 44,53

ha

Rekapitulacija (jednostavna + proširena)

Gospodarske šume Gospodarska jedinica

Vrsta radova

Propisani radovi JBR i PBR dobiveni su primjenom starog propisa za nekadašnju jedinicu

„Breznica“ na površine novonastalih odsjeka u gospodarskoj jedinici „Breznica - biskupijske

šume“.

Zbog toga što se tijekom provođenja propisa moralo obaviti popunjavanje sjemenom kitnjaka na

2,00 ha u odsjeku 86b i taj tada nepredviđeni rad pridodan je propisanim radovima JBR.

75

5. ODREĐIVANJE ETATA I OBRAČUN NORMALITETA S OBRAZLOŽENJEM

ETAT GLAVNOG PRIHODA U I/1

Gospodarske šume

Etat glavnog prihoda u I/1 polurazdoblju propisan je u uređajnom razredu Sjemenjače BUKVE,

ophodnja 100 god:

Površina

ha m3 m3/ha m3 m3/ha m3 m3/ha

Sjemenjače BUKVE, ophodnja 100 god. 175,54 62419 356 6625 37,7 69044 393

Ukupno 175,54 62419 356 6625 37,7 69044 393

7,5

Odsjeci: 23a 24a 27a 29b 52b 53b 86a 86b 7,5

7,5

Tab. 33

Uređajni razredDrvna masa 5-god.prirast Etat

Glavni prihod u I/1 propisan je u uređajnom razredu Sjemenjače BUKVE, ophodnja 100 god.

Sastojine su u V dobnom razredu, starost se kreće od 92-100 godina. To su mješovite sastojine

bukve, kitnjaka i graba s primjesom cera, trešnje, lipe, a u odsjecima 23a i 24a u pojasu uz vanjsku

među u smjesi ima lužnjaka.

Udjel bukve u omjeru smjese se kreće od 43-68%. U svim odsjecima, osim 23a, udjel bukve je veći

od 50%. U ovom odsjeku je znatan udjel cera i graba (26%).

Promjer srednjeg sastojinskog stabla bukve ds=32,4-43,7 cm, kitnjaka ds=35,2-39,6 cm, a lužnjaka

ds=40-46,3 cm.

Broj stabala bukve se kreće od 96-177 kom/ha, a hrasta 37-112 kom/ha. Najveće učešće kitnjaka

(112 kom/ha) je u odsjeku 27a. U ovom odsjeku je učešće bukve u omjeru smjese je 51%, a

kitnjaka 45%, a promjer srednjeg sastojinskog stabla bukve ds=35,3 cm, kitnjaka ds=39,1 cm.

Raspored stabala je grupimičan.

Obnova će se provesti prirodnim putem oplodnom sječom s ciljem uzgoja mješovite sastojine

kitnjaka, bukve i graba.

Kod odeđivanja etata glavnog prihoda za gospodarsku jedinicu „Breznica - biskupijske šume“ iz

bivše gospodarske jedinice „Breznica“ preuzet je cjelokupni propis glavnog prihoda jer su svi

odsjeci u kojima je on bio predviđen, postupkom povrata imovine vraćeni Đakovačko – osječkoj

nadbiskupiji. Površina odsjeka je umanjena za površinu čestica koje nisu bile obuhvaćene

postupkom povrata imovine, a koje su bile sastavni dio odsjeka koji su vraćeni, a imali su propis

glavnog prihoda. Ta razlika površine sada se vodi kao neobraslo neproizvodno zemljište jer se u

naravi radi o starim putevima koji nisu ušli u postupak povrata budući da se vode kao javno dobro.

Te čestice, kao takve, nisu u svoju površinu preuzele drvnu zalihu, prirast, etat i propis uzgojnih

radova, već su kao što je već spomenuto, prešle u kategoriju neobraslog – neproizvodnog šumskog

zemljišta i ostale u gospodarskoj jedinici „Breznica“ odnosno u osnovi gospodarenja za državne

šume.

NORMALITET

Prema čl.28. Pravilnika etat glavnog prihoda se utvrđuje po metodi razmjera dobnih razreda

uvažavajući ekološke i gospodarske prilike. Kada je površina etata glavnog prihoda za razdoblja

jednaka normalnoj površini dobnog razreda (raspon 20 godina) postignut je normalitet po površini i

potrajnost prihoda.

Tijekom ove izvanredne revizije etat glavnog prihoda nije ponovno određivan, nego je već

propisani etat podijeljen između vlasnika šuma, odnosno između Đakovačko – osječke nadbiskupije

76

i Republike Hrvatske. Slijedom toga prikazivanje normaliteta po uređajnim razredima za

gospodarsku jedinicu „Breznica - biskupijske šume“, a s ciljem utvrđivanja etata nije potrebno, te

zbog toga nije niti napravljeno. Taj zadatak morati će se obaviti prigodom redovne revizije nakon

isteka važenja ovog programa. Već je ranije navedeno da je cjelokupni etat glavnog prihoda

predviđen prethodnom osnovom gospodarenja bio propisan na površinama koje su vraćene

Đakovačko – osječkoj nadbiskupiji, te je slijedom toga postao zaduženje novonastale gospodarske

jedinice „Breznica - biskupijske šume“. U odnosu na prethodno propisani etat glavnog prihoda,

sadašnji je za 118 m3 manji (0,17%) što je rezultat izmjena površina i ponovnog preračunavanja.

Etat po vrstama dat je u sljedećoj tablici.

Tab. 34

ha m3

m3

m3 ha m

3 ha m3

Lužnjak 1717 190 1907 636 1310

Kitnjak 17203 1580 18783 13052 71872

Cer 2147 230 2377 2003 10893

Bukva 33941 3500 37441 15508 42968

P.jasen 0 231 578

Grab 6910 1065 7975 8820 26092

Bagrem 0 40 96

Trešnja 148 10 158 128 1654

OTB 277 40 317 354 996

Lipa 76 10 86 245 202

Joha 0

OMB 0 63 574

Smreka 0 152

B.bor 0 189

Ukupno 175,54 62419 6625 69044 111,26 41080 423,28 157576393 369 372

ha m3

m3

m3 ha m

3 ha m3

Lužnjak 1717 190 1907 636 1310

Kitnjak 17203 1580 18783 13052 71872

Cer 2147 230 2377 2003 10893

Bukva 33941 3500 37441 15508 42968

P.jasen 0 0 0 231 578

Grab 6910 1065 7975 8820 26092

Bagrem 0 0 0 40 96

Trešnja 148 10 158 128 1654

OTB 277 40 317 354 996

Lipa 76 10 86 245 202

Joha 0 0 0 0 0

OMB 0 0 0 63 574

Smreka 0 0 0 0 152

B.bor 0 0 0 0 189

Ukupno 175,54 62419 6625 69044 111,26 41080 423,28 157576

69044 41080 157576

PovršinaUkupna

sječiva masaPovršina

Ukupna

sječiva masa

Etat glavnog prihoda po vrstama drveća u I/ 1 , I/ 2 i II

II gospodarsko

polurazdobljeI/ 2 polurazdoblje

I gospodarsko polurazdoblje

I/ 1 polurazdobljeVrste

drveća

PovršinaDrvna

masa

5-god.

prirast

Ukupna

sječiva masaPovršina

Površina5-god.

prirast

Ukupna

sječiva masa

Drvna

masa

PovršinaUkupna

sječiva masa

Gospodarska jedinica (odjeli: 1-129)

Gospodarske šume (odjeli 1-129)

I gospodarsko polurazdoblje

I/ 2 polurazdobljeI/ 1 polurazdobljeVrste

drveća

Etat glavnog prihoda po vrstama drveća u I/ 1 , I/ 2 i II

II gospodarsko

polurazdoblje

Ukupna

sječiva masa

77

ETAT PRETHODNOG PRIHODA U I/1

Tab.35

ha m3 m3 ha m3 ha m3 m3

Sjemenjače LUŽNJAKA 50,19 18171 4180 50,19 1942 1942

Sjemenjače KITNJAKA 1427,62 419472 119160 32,67 695 1394,95 49094 49789

Sjemenjače BUKVE 206,68 67698 16920 206,68 8315 8315

Sjemenjače JASENA 3,59 679 200 3,59 103 103

Sjemenjače GRABA 12,29 2058 640 1,63 15 10,66 210 225

Sjemenjače BAGREMA 0,00 0

Kulture CRNOGORICE 0,54 158 40 0,54 15 15

Panjače GRABA 11,68 902 390 10,23 174 1,45 45 219

Ukupno 1712,59 509138 141530 44,53 884 1668,06 59724 60608

Sjemenjače LUŽNJAKA 50,19 18171 4180 0,00 0 50,19 1942 1942

Sjemenjače KITNJAKA 1427,62 419472 119160 32,67 695 1394,95 49094 49789

Sjemenjače CERA 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0

Sjemenjače BUKVE 206,68 67698 16920 0,00 0 206,68 8315 8315

Sjemenjače P.JASENA 3,59 679 200 0,00 0 3,59 103 103

Sjemenjače GRABA 12,29 2058 640 1,63 15 10,66 210 225

Sjemenjače BAGREMA 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0

Kulture CRNOGORICE 0,54 158 40 0,00 0 0,54 15 15

Panjače GRABA 11,68 902 390 10,23 174 1,45 45 219

Ukupno 1712,59 509138 141530 44,53 884 1668,06 59724 60608

Ostali dobni razredi Ukupno

Gospodarske šume (odjeli: 1-129)

Gospodarska jedinica (odjeli: 1-129)

Etat prethodnog prihoda po namjeni i uređajnim razredima u I/1

Uređajni razredPovršina

Drvna

zaliha

10-god.

tečajni

prirast

Prethodni prihod

II dobni razred

Tab.35a

Površina

ha m3 m3/ha m3 m3/ha m3 m3/ha % od zalihe % od prirasta

II dobni razred 44,53 5684 128 3630 82 884 20 15,6 24,4

ostali dobni razredi 1668,06 503454 302 137900 83 59724 36 11,9 43,3

Ukupno 1712,59 509138 297 141530 83 60608 35 11,9 42,8

II dobni razred 44,53 5684 128 3630 82 884 20 15,6 24,4

ostali dobni razredi 1668,06 503454 302 137900 83 59724 36 11,9 43,3

Ukupno 1712,59 509138 297 141530 83 60608 35 11,9 42,8

Prethodni prihodDobni razred

10-god.teč.prirastDrvna zaliha

Gospodarske šume (odjeli: 1-129)

Gospodarska jedinica (odjeli: 1-129)

Etat prethodnog prihoda propisan je za I/1 polurazdoblje na 1712,59 ha s drvnom masom od 60608

m3 ili 35 m3/ha.

U odnosu na drvnu zalihu koja se prorjeđuje to je intenzitet od 11,9%, a sječe se 42,8% od 10-

godišnjeg tečajnog prirasta.

78

Etat je utvrđen u svakoj sastojini (odsjeku) usporedbom stvarnog (drvna zaliha, dob, struktura) s

normalnim stanjem. Pri tom se kod određivanja intenziteta posebno vodilo računa o broju stabala po

hektaru glavne vrste u sastojini.

Etat prethodnog prihoda nije propisan na površini od 1,34 ha u odsjecima 16b i 25d jer su oba

odsjeka slabijeg obrasta. U 16b (kulture crnogorice) smanjenje obrasta je posljedica snjegoloma i

sušenja, a u 25d ledene kiše iz 1994. godine.

Kontrola (obračun) etata po formuli: Em = Vm x p/100 x 1/q obavljena je samo za uređajne razrede

kitnjaka i bukve.

Sjemenjače KITNJAKA, ophodnja 120 god: Em = 419472 x 2,8/100 x 1/3 = 3915 m3/god

Utvrđeni etat je 4979 m3/god što je za 27,2% više od etata po formuli. Utvrđenim etatom sječe se

42,8% prirasta sastojina koje se prorjeđuju s intenzitetom od 11,9% u odnosu na drvnu zalihu. Po

računskom etatu sječe se 27,7% prirasta s intenzitetom od 7,7%.

Utvrđeni etat je 35 m3/ha, a računski 23 m3/ha.

Sjemenjače BUKVE, ophodnja 100 god: Em = 67698 x 2,5/100 x 1/3 = 564 m3/god

Utvrđeni etat je 832 m3/god što je za 48% više od etata po formuli. Utvrđenim etatom sječe se 49%

prirasta sastojina koje se prorjeđuju s intenzitetom od 12,3% u odnosu na drvnu zalihu. Po

računskom etatu sječe se 33,3% prirasta s intenzitetom od 8,3%.

Utvrđeni etat je 40 m3/ha, a računski 27 m3/ha.

U ovim uređajnim razredima je znatno viši utvrđeni etat i intenzitet od etata i intenziteta po formuli.

U propisanom etatu je 27% cera što će se ostvariti intenzitetom od 54,8%. Sastojine su u IV i V

dobnom razredu i u njima su cerova stabla jačih dimenzija i vrlo često ometaju razvoj kvalitetnim

stablima bukve i kitnjaka. Uz cer jačim intenzitetom se zahvaća u lipu i OMB. Intenzitet

prorjeđivanja kitnjaka u kitnjakovom uređajnom razredu je 8,7%, a bukve u bukovom uređajnom

razredu 10,0%.

79

Tab.35b

Drvna

masa

ha m3 m3 m3 ha m3 ha m3

Lužnjak 10276 2130 663 717 1546

Kitnjak 240526 63170 20614 22995 47193

Cer 44490 11690 16481 13284 16592

Bukva 102762 27240 10459 9029 17820

P.jasen 3060 690 383 418 756

Grab 93134 31060 7833 9004 18766

Bagrem 859 280 765 260 871

Trešnja 4451 1320 654 859 1394

OTB 4275 1400 1083 1062 2631

Lipa 3054 1750 670 813 1680

C.joha

Breza 59 183

OMB 1961 740 951 1385 1841

Smreka 83 20 8 12

B.bor 207 40 44 35 29

Ariš

Ukupno 1712,59 509138 141530 60608 1686,23 59932 3031,90 111302

m3/ha 297 83 35 36 37

Lužnjak 10276 2130 663 717 1546

Kitnjak 240526 63170 20614 22995 47193

Cer 44490 11690 16481 13284 16592

Bukva 102762 27240 10459 9029 17820

P.jasen 3060 690 383 418 756

Grab 93134 31060 7833 9004 18766

Bagrem 859 280 765 260 871

Trešnja 4451 1320 654 859 1394

OTB 4275 1400 1083 1062 2631

Lipa 3054 1750 670 813 1680

C.joha 0 0 0 0 0

Breza 0 0 0 59 183

OMB 1961 740 951 1385 1841

Smreka 83 20 8 12 0

B.bor 207 40 44 35 29

Ariš 0 0 0 0 0

Ukupno 1712,59 509138 141530 60608 1686,23 59932 3031,90 111302

m3/ha 297 83 35 36 37

Gospodarska jedinica (odjeli: 1-129)

Etat prethodnog prihoda po vrstama drveća u I/1, I/2 i II

I gospodarsko polurazdoblje

I/2 polurazdobljeI/1 polurazdoblje

Gospodarske šume (odjeli: 1-129)

10-god.

prirast

II gospodarsko

polurazdobljeVrste

drveća Ukupna

sječiva masa

Ukupna

sječiva masa

Ukupna

sječiva masaPovršinaPovršinaPovršina

80

Tab.35c

Glavni Prethodni Ukupno Glavni Prethodni Ukupno

Lužnjak 1907 663 2570 1907 663 2570

Kitnjak 18783 20614 39397 18783 20614 39397

Cer 2377 16481 18858 2377 16481 18858

Bukva 37441 10459 47900 37441 10459 47900

P.jasen 383 383 0 383 383

Grab 7975 7833 15808 7975 7833 15808

Bagrem 765 765 0 765 765

Trešnja 158 654 812 158 654 812

OTB 317 1083 1400 317 1083 1400

Lipa 86 670 756 86 670 756

OMB 951 951 0 951 951

Smreka 8 8 0 8 8

B.bor 44 44 0 44 44

Ariš 0 0 0 0

Ukupno 69044 60608 129652 69044 60608 129652

ha 175,54 1712,59 175,54 1712,59

m3/ha 393 35 393 35

Rekapitulacija etata za I/1 polurazdoblje

Gospodarske šume Gospodarska jedinica

m3

odjeli:1 - 129 odjeli: 1-129Vrste drveća

81

6. ZAŠTITA ŠUMA

Površinu gospodarske jedinice čini 1 revir s 2 čuvarska rajona. Organizaciju i nadzor nad svim

poslovima uzgoja, sječe i zaštite šuma obavlja revirnik, a neposredno čuvanje dva čuvara šuma.

Osim ovih poslova organizacije i čuvanja šuma u okviru zaštite šuma obavlja se:

6.1. Zaštita šuma od štetočina bilja

U šumama ove gospodarske jedinice povremeno se pojavljuju gusjenice gubara i mrazovca, gdje se

pojava gubara prati brojanjem legala na primjernim plohama, a pojava mrazovca se prati preko

postavljenih kontrolnih stabala (prstenovima) na terenu. Njihovo utvrđivanje i brojnost na terenu

ustanovljavaju, nakon dojave terenskog osoblja, stručnjaci koji u slučaju pojave veće gradacije

nekog od navedenih štetnika određuju način njihovog suzbijanja odgovarajućim sredstvima.

6.2. Mjere za zaštitu šuma od požara

Prema Pravilniku o zaštiti šuma od požara („Narodne novine” br. 26/03.) izrađuje se svake godine

Plan organiziranja i provođenja mjera zaštite. U vrijeme povećane ugroženosti od požara uvode se

stalna dežurstva tako da se čuvarima dodjeljuju pomoćnici.

Sve sastojine razvrstane su po stupnjevima ugroženosti od izbijanja šumskog požara:

II 2,14 velika 0

III 435,77 srednja 22

IV 1585,46 mala 78

Ukupno 2023,37 100

Stupanj

ugroženostiUgroženost %

Tab. 36

Obrasla površina

(ha)

Popis odsjeka s procjenom stupnja ugroženosti nalazi se u prilogu Programa.

Oprema za gašenje požara nalazi se u šumariji.

U priloženoj karti mogu se vidjeti ostali detalji (ceste, prosjeke, vodotoci i izvori) bitni za brzo

gašenje požara.

DVD je u Levanjskoj Varoši, a čuvari su od sredine lipnja 2003.godine opremljeni mobilnim

telefonima, umreženim u mobilni komunikacijski sustav H.Š. d.o.o. Zagreb. Sudionici sustava su

menadžment poduzeća, najveći dio stručnog kadra koji trajno ili povremeno radi na terenu, sve do

razine čuvara šuma.

Sve prosjeke, (41,67 ha) treba redovito održavati, a posebno one koje imaju protupožarnu

funkciju, a označene su na karti ugroženosti od požara. Ukupna dužina prosjeka koje mogu imati i

protupožarnu funkciju iznosi 19,46 km, a u okviru toga potrebno je izvršiti prosijecanje novih

protivpožarnih pruga u odsjecima 28a, 128a i 129a, po nekadašnjim traktorskim putevima, koji su

obrasli. Dužina tih pruga iznosi oko 3,1 km. Postojeće oznake zabrane odlaganja smeća i zabrane

loženja vatre održavati.

6.3. Mjere zaštite tla i stabala

Izgradnjom gušće mreže šumskih prometnica te izvoznih vlaka do ceste stvaraju se povoljni uvjeti

za izvlačenje i izvoz sortimenata iz šume najkraćim putem, čime se stabla štite od mehaničkih

ozljeđivanja a podmladak od uništenja.

U vrijeme dužih kišnih razdoblja zabranjeno je korištenje zemljanih šumskih puteva i izvoznih

vlaka za privlačenje da bi spriječili trajnije oštećenje tla i šumskih prometnica.

82

7. ŠUMSKE PROMETNICE

Sadašnja otvorenost je 11,94 km/1000 ha obrasle površine gospodarske jedinice.

Uz postojeće šumske prometnice, do kraja važenja programa za gospodarenje šumama

šumoposjednika, potrebno je nastaviti s održavanjem odvodnih kanala i propusta kako bi se

spriječilo urušavanje i plavljenje cesta, a ranije izrađene zemljorade po mogućnosti nasuti

kamenom..

8. GOSPODARENJE FAUNOM

Postojeća fauna na prostorima ove gospodarske jedinice zajedno s biljnim vrstama predstavlja

nedjeljivi dio ekosustava ovog područja. Smanjivanje prisutnosti faune po brojnosti i vrstama

najčešće vodi u pravcu narušavanja stabilnosti ekosustava.

Bogatstvo biljnog svijeta i raznolikost šumskih staništa na području ove gospodarske jedinice

omogućilo je naseljavanje i održavanje brojnih životinjskih vrsta. Najrasprostranjenija je

srednjoeuropska fauna.

Vodena staništa nisu značajno zastupljena na ovom području. Od relativno većih tekućica postoje

rječice Londža i Breznica. Jedina veća vodena površina u blizini je jezero Borovik. U potocima je

moguće naći neke vrste mekušaca (Moluscca) i puževa (Gostropoda). Puževe se nalazi i na

livadama, u šikarama i drugdje.

Od viših beskralježnjaka najzastupljeniji su kukci (Insecta) među kojima prevladavaju

makrolepidoptera.

Obzirom na relativno ograničeni broj vodenih staništa vodozemci (Amphibia) nisu značajno

zastupljeni u ovoj gospodarskoj jedinici. Nalazi se daždevnjaka i nekoliko vrsta žaba (obična

češnjača, krastava žaba, smeđa i zelena gubavica).

Od gmazova (Reptilia) zastupljeni su bjelouška, zelembać, sljepić, a nalazi se, iako rjeđe, i riđovku

koja je opasna otrovnica.

Staništa na području ove gospodarske jedinice omogućavaju i prisutnost ptičjeg svijeta (Aves).

Zastupljene su brojne gnjezdarice i selice. U značajnom broju nalaze se ptice dupljašice (zelena i

crna žuna, djetlić i brglez), sovke (šumska sova i ušara) i grabljivice (škanjac, jastreb, kobac,

vjetruša). Osim spomenutih nalaze se i razne vrste vrana i ptice iz reda vrapčarki: crni kos,

crvendać, velika sjenica, svraka, zeba, čvorak, domaći vrabac i dr.

Od ptica lovne divljači najzastupljeniji je fazan, zatim prepelica, trčka, a povremeno se pojavljuje

divlja patka. Mjestimično se pojavljuju divlji golub i divlja grlica, a povremeno se pojavljuju šljuka

bena i kokošica.

Fauna sisavaca (Mammalia) u potpunosti nosi obilježja srednjoeuropskih vrsta. U redu kukcojeda

ističu se vodena i mala rovka, tamnoprsi jež i krtica. Dosta rasprostranjene životinje su zec i

vjeverica. U starijim šumskim sastojinama i šumarcima pojavljuje se puh i šumska voluharica, a na

intenzivno obrađenim poljoprivrednim površinama hrčak. Od miševa značajne vrste su patuljasti,

prugasti poljski i obični šumski miš. Među zvijerima raširene vrste su lisica, kuna zlatica, kuna

bjelica. Vidra je vrlo rijetka. U šumskim sastojinama česte vrste su divlja svinja i srna. Obični jelen

je vrlo slabo zastupljen, u ovim šumama se, nažalost, pojavljuje samo iznimno i povremeno. Uz

vodene površine i šumske cjeline dolaze razne vrste šišmiša (Chiropthera) bilo pojedinačno ili u

kolonijama.

83

Rijetke i ugrožene vrste na području gospodarske jedinice su:

- Uskršnji leptir (Zerynthia polyxena) koji je rijetka i ugrožena vrsta.

- Siva i zelena gubavica (Bufo bufo i Bufo viridis) su zaštićene vrste vodozemaca

zbog njihovog povoljnog utjecaja na ekosistem.

- Zelembać (Lacerta viridis) je gušter zaštićen na cijelom području Hrvatske.

- Sljepić (Anguis fragilis), beznogi gušter je čest u nizinskom području.

- Bjelić (Elaphe longisima) je jedna od raširenijih zmija koja stradava zbog ljudskog

neznanja.

- Cijeli ptičji svijet osim čavke zlogodnjače, svrake maruše, šojke kreštalice i sive

vrane je zaštićen Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 70/05.).

- Vidra (Lutra lutra) je najugroženija vrsta zbog izlova i onečišćenja njezinog

staništa.

- Jež (Erinaceus europeus) najviše stradava od pojačanog automobilskog prometa.

- Vjeverica (Scirius vulgaris) je u novije vrijeme sve više ugrožena od kune kao

predatora.

- Sve vrste šišmiša su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode.

Šumske životinje, lovna divljač i ostale životinjske vrste su nedjeljivi dio prirodnih ekosustava. U

lovnu divljač spadaju: obični jelen, srna, divlja svinja, zec, fazan i druge, a propisano je lovno-

gospodarskom osnovom. Mora se paziti da brojnost divljači ne ugrozi stabilnost ekosustava. Osim

lovne divljači u šumi žive i razne druge životinjske vrste kao što su miševi, voluharice, vjeverica,

kune, lasice, razne vrste gmazova, ptice pjevice i druge.

Miševe i voluharice smatramo štetnicima i suzbijamo ih, naročito pri sjetvi žira. Prilikom

aerozamagljivanja radi uništavanja štetnih kukaca strada i znatan broj korisnih i indiferentnih vrsta

kukaca što predstavlja znatan šok za cijeli šumski ekosustav. Prilikom radova na zaštiti šuma treba

primjenjivati metode integralne zaštite šuma i pretežito koristiti biološka sredstva.

Ptice pjevice predstavljaju važan i koristan dio ekosustava. Potrebno je sprječavati ubijanje ptica i

uništavanje njihovih gnijezda od strane neodgovornih pojedinaca.

Očuvanje prirodnih ekosustava je jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji cilj gospodarenja.

Morama sazrjeti svijest da svaka čovjekova aktivnost utječe na prirodu i potrebno je voditi računa o

tome kakve će biti posljedice tih aktivnosti, te se i vladati shodno tome.

9. LOVNO GOSPODARENJE

Lovišta ustanovljena na području gospodarske jedinice prikazana su u sljedećoj tablici:

Tab. 37

ukupna obrasla

jelen srna d.svinja

XIV/1Hrvatske šume

d.o.o.7906 566,1 546,48

52b 53-56 58 60-

66a 67a 68-81 87-

121 128

II/3 III/6 I/4

XIV/18 Spektar Garčin 3015 1392,53 1339,241-49 50b-k 51b

122 123 1291 6 2

XIV/19Balkan lov d.o.o.

Osijek3987 25,98 23,96

50a 51a 51e 51l-

k 52aII/3 I/10 I/3

XIV/101 "Vidra" L.Varoš 2200 105,52 104,2859 82-86 124-

127III/6 III/2

Bonitet / broj grla na 100

ha

Državno lovište

Zajedničko lovište

Lovozakupnik

(Lovačko društvo)

Broj

lovišta

Površina

lovišta

Površina u gosp.jedinici Lokacija u

gospodarskoj

jedinici

84

10. ISKORIŠTAVANJE SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Sporedni šumski proizvodi mogu se koristiti sukladno člancima 32. i 34. Zakona o šumama

(„Narodne novine“ br. 140/05., 82/06. i 129/08.), te sukladno članku 38. Pravilnika o uređivanju

šuma („Narodne novine“ br. 111./06).

Prije pristupa korištenju ili sakupljanju sporednih šumskih proizvoda svaka građanska ili pravna

osoba mora ishoditi od institucije nadležne za gospodarenje ovim šumama (Šumarska savjetodavna

služba, Hrvatske šume d.o.o.) dozvolu ili ugovorom regulirati mogućnost korištenja sporednih

šumskih površina.

11. USPOREDBA PROGRAMA GOSPODARENJA ŠUMOPOSJEDNIKA SA ŠUMSKO-

GOSPODARSKOM OSNOVOM PODRUČJA

Program gospodarenja šumoposjednika usklađen je sa Šumskogospodarskom osnovom područja.

V VRIJEME SJEČE I IZVLAČENJA IZ ŠUME

Prilikom sječe, izrade i privlačenja drvnih sortimenata pridržavati se odredbi Pravilnika o doznaci

stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu („Narodne novine“ br. 116/06.

i 74/07.) .

U sastojinama u kojima se vrše oplodne sječe zabranjena je sječa stabala, izrada i izvoz sortimenata

iz sječine za vrijeme trajanja vegetacije.

Sječa prethodnog prihoda, kao i pripremni sijek u svim sastojinama obavlja se tijekom cijele

godine, osim prva dva vegetacijska mjeseca, u kojima se zabranjuje obaranje stabala, a omogućava

se izrada ranije oborenih stabala (čl.26).

Pravilnik sadrži normative za doznaku, obilježavanje stabala i drvnih proizvoda, te detaljno o

šumskom redu, čega se treba strogo pridržavati.

VI USKLAĐENOST PROGRAMA S PROSTORNIM PLANOM ŽUPANIJE

Program za gospodarenje šumama šumoposjednika usklađen je s Prostornim planom Osječko –

baranjske županije.

85

Z A K LJ U Č A K

Ovaj Program za gospodarenje šumama šumoposjednika važi od 01. siječnja 2003. do 31. prosinca

2012. godine.

Šumama šumoposjednika gospodareno je u razdoblju od 2003. do 2008. godine temeljem osnove

gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Breznica“ i Godišnjeg plana gospodarenja za 2003. godinu

koji je zamjenjivao osnovu prve godine tijekom njezine izrade i kao takav postao njezin sastavni

dio. U tom razdoblju proveden je postupak povrata imovine. Nakon provedenog postupka povrata,

Izvanrednom revizijom koja je izrađena tijekom 2008. godine dotadašnja gospodarska jedinica

podijeljena je prema vlasništvu na gospodarsku jedinicu „Breznica“ i gospodarsku jedinicu

„Breznica - biskupijske šume“. Razdvojeni su dendrometrijski podaci, te propisi glavnog i

prethodnog prihoda, te propisi JBR i PBR čime je napravljen Program za gospodarenje šumam

šumoposjednika po kojemu će se nastaviti gospodariti do njegovog isteka, odnosno do 31. prosinca

2012. godine.

Ukoliko dođe do odstupanja od propisanog načina gospodarenja treba izraditi Izvanrednu reviziju

(čl. 94 Pravilnika).

Po isteku važenja Programa gospodarenja isti se mora revidirati.

Evidencije o izvršenim radovima voditi po Pravilniku.

Šumsku kroniku voditi također sukladno zahtjevima Pravilnika.

Program gospodarenja sadrži:

1. Uređajni zapisnik

2. Iskaz površina

3. Opis sastojina

4. Tabela dobnih razreda

5. Osnova sječa glavnog prihoda

6. Osnova sječa prethodnog prihoda

7. Prikaz etata po sortimentima

8. Osnova šumskouzgojnih radova

9. Osnova zaštite šuma

10. Grafički prikaz drvnih zaliha i etata po dobnoj strukturi

11. Karte:

- osnovna 1 : 10 000

- dobnih razreda 1 : 25 000

- utvrđenog etata 1 : 10 000

- šumskouzgojnih radova 1 : 10 000

- uređajnih razreda 1 : 25 000

- ugroženosti od požara i prometnice 1 : 25 000

- pedološka 1 : 25 000

- fitocenološka 1 : 25 000

- tipološka 1 : 25 000

- pregledna 1 : 25 000

12. Obračun dendrometrijskih podataka - listing

13. Tablice tarifnih nizova

14. Šumska kronika

Osijek, studeni 2008. godine

Rukovoditelj odjela:

Dragomir Pfeifer, dipl.ing.šum.

86

LITERATURA

CIVIDINI R. i MIRTH K. (1941): Apsolventska ekskurzija studenata šumarstva srpnja 1940,

Šum.list 65, 1941, str. 187-303 i 248-264.

KLEPAC D. (1963): Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Nakladni zavod Znanje, Zagreb.

KLEPAC D. (1965): Uređivanje šuma, Nakladni zavod Znanje, Zagreb.

KRIŽANEC, R. (1980): Debljinski prirast obične bukve (Fagus silvatica L.) zaražene patogenim

gljivama, Zavod za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu

(Katedra za uređivanje šuma (Rukopis).

KRIŽANEC, R. (1985): Jedinstvena opća formula za računanje etata glavnog prihoda u visokim

regularnim šumama, Glasnik za šumske pokuse broj 23, Zagreb.

MARTINOVIĆ J., D. CESTAR, Z. PELCER, (1977): Tla šumskih ekosistema Slavonije i Baranje

(posebni otisak iz „Tla Slavonije i Baranje“ str. 129 – 160), Projektni savjet pedološke karte

SR Hrvatske – posebno izdanje knjige 1. MEŠTROVIĆ Š., G. FABIJANIĆ, (1995): Priručnik za uređivanje šuma. Ministarstvo poljoprivrede i

šumarstava Hrvatske – Zagreb.

OSNOVE GOSPODARENJA za g.j. „BREZNICA“ (1957., 1973., 1983., 1993. i 2003. godina)

PRANJIĆ A., LUKIĆ N. (1997): Izmjera šuma, Zagreb.

RAUŠ Đ., 1973: Šume Slavonije i Baranje od Matije Relkovića do danas. Jugoslavenska akademija znanosti

i umjetnosti – Zagreb (posebni otisak iz knjige 2 „Radovi Centra za organizaciju

naučnoistraživačkog rada u Vinkovcima“).

RAUŠ Đ., 1978: Šumarska fitocenologija (skripta) – Zagreb.

RAUŠ Đ., J. VUKELIĆ, 1998: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj, Zagreb.

ŠKORIĆ A., G. FILIPOVSKI, M. ĆIRIĆ, 1973: Klasifikacija tala Jugoslavije, Zagreb.

- 1971: Klimatski podaci SR Hrvatske (razdoblje 1948 – 1960), Zagreb. Republički

hidrometeorološki zavod SR Hrvatske.

- 1973: Ekološko – gospodarski tipovi šuma na području ŠPP „Slavonska šuma“, svezak I,

Zagreb. Institut za šumarska istraživanja, Zagreb.

- 1975: Drvno gromadne tablice, Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija, Zagreb.

- 1975: Prirasno prihodne tablice, Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija, Zagreb.

- 1976: Zbornik Đakovštine, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci.

- 1979: Pedološka karta SR Hrvatske. Projektni savjet za izradu pedološke karte SR Hrvatske,

Zagreb.

- 1989: Uputstva za izradu karte ekološko gospodarskih tipova brdskog i nizinskog područja (II)

SR Hrvatske, Zagreb.

- 1992: Šume u Hrvatskoj (monografija), Zagreb.

- 1996: Hrast lužnjak u Hrvatskoj (monografija), Zagreb

- 1996: Šumskogospodarska osnova područja (1996 – 2005), „Hrvatske šume“ – p.o. Zagreb.

- 1996: Odluka skupštine Županije Osječko – baranjske o ustanovljenju zajedničkih lovišta na

području Županije, Županijski glasnik 5/96.

- 2005: Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 70/05. i 139/08.).

- 2005: Zakon o šumama („Narodne novine“ br. 140/05. i 82/06.).

- 2005: Zakon o lovstvu („Narodne novine“ br. 140/05.).

- 2006: Pravilnik o uređivanju šuma („Narodne novine“ 111/06.).

- 2006: Šumskogospodarska osnova područja (2006 – 2015), „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb.

- 2006: Savjetodavna služba Priručnik za šumoposjednike