godisnjak 4 miz tuzla

Br. 4, 2013.

MEDŽLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA

Godišnjak

Izdavač:Medžlis Islamske zajednice TuzlaUl. Sead-bega Kulovića 475000 Tuzla, BiH

Za izdavača:Ahmed Huskanović

Glavni urednik:Rusmir Šadić

Izvršni urednik:Emir Šečić

Redakcija:Ramiz Bajić, Edin Peštalić, Muamer Hasanbašić, Orhan Jašić, Sifet Suljić, Saudin Gobeljić

Tehnički urednik:Elvedin Kozarević

Lektor:Sadik Ibrahimović

Prijevod na engleski:Amila Hasanspahić

Tiraž:200

ISSN 2232-9501

www.miztuzla.com

MEDŽLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA

Godišnjak

Br. 4, 2013.

SADRŽAJ

I ČLANCI

Osman KOZLIĆMAROKANSKI DUHOVNI PROFIL I BOSANSKI DUHMOROCCAN SPIRITUAL IDENTITY AND BOSNIAN SPIRIT 7

Elvir MUSIĆIMAMSKA MISIJA U ALHAMIJADO POEZIJITHE MISSION OF AN IMAM IN ALJAMIADO POETRY 19

Merim ĐULOVIĆZNAČAJ, NASTANAK I RAZVOJ HIFZAIMPORTANCE, BEGINNING AND DEVELOPMENT OF HIFZ 31

Muamer HASANBAŠIĆMORALNI ODGOJMORAL EDUCATION 41

Ramiz BAJIĆNASELJA U OPŠTINI TUZLASETTLEMENTS IN TUZLA MUNICIPALITY 61

Dženan HASIĆTUMAČENJE KUR'ANA U MESNEVIJI 75

Senad ČELIKOVIĆISLAMSKE BIBLIOTEKE U TUZLI I OKOLINI ZA VRIJEME OSMANSKE VLADAVINEISLAMIC LIBRARIES IN TUZLA AND ITS SORROUNDING DURING THE OTTOMAN RULE 89

Admir MURATOVIĆARAPSKO-BOSANSKI RJEČNIK TEUFIKA MUFTIĆA KAO DOPRINOS BOSANSKOJ LEKSIKOGRAFIJIARABIC-BOSNIAN DICTIONARY WRITTEN BY TEUFIK MUFTIC AS A CONTRIBUTION TO BOSNIAN LEXICOGRAPHY 97

OSVRT NA DJELO LEKSIKON KOMENTATORA KUR'ANA AUTORA DŽELALUDIIN ES-SUJUTI 107

II IZVJEŠTAJI

SAŽETAK IZVJEŠTAJA O RADU VJERSKO-PROSVJETNE SLUŽBE ZA 2013. 113

SAŽETAK IZVJEŠTAJA O RADU ADMINISTRATIVNO-PRAVNE SLUŽBE ZA 2013. 139

GODIŠNJAK MEDŽLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA 3

ČLANCI


Osman KOZLIĆ, Tuzla

MAROKANSKI DUHOVNI PROFIL I BOSANSKI DUH

SAŽETAKU ovom radu autor analizira pismo koje je Idris I, potomak časne porodi-ce Poslanika, a.s., uputio Magribljanima (Berberima) u kojem ih poziva da mu pruže utočište i prihvate ga kao člana Ahl al-Bayta, te da mu budu podrška u uspostavljanju vlasti na islamskim principima. Formira-njem alevijske dinastije-države na Arapskom Magribu učvrstio se magri-bsko-marokanski duhovni profil koji je u kolonijalnom i postkolonijalnom periodu posebno bio na udaru. U vrijeme najezde francusko-španskog kolonijalizma u 20. vijeku, Marokanci su čvrsto stali u odbranu svog du-hovonog profila i sačuvali jedinstven društveno-politički okvir koji i danas egzistira, bez obzira na sve pozitivne i negativne efekte arapskog proljeća.

Ključne riječi: Ahl al-Bayt, Magrib, Maroko, alevijska država, duhov-ni profil, bosanski duh

MOROCCAN SPIRITUAL IDENTITY AND BOSNIAN SPIRIT

ABSTRACTIn this essay, the author analyzes the letter sent by Idris I, the descen-dant of the Prophet's (s.a.w.s.) honorable family, to the people of the Maghreb (the Berbers). In the letter Idris I asks them to grant him an asylum and accept him as a member of Ahlulbayt, as well as to support him in the establishment of state based on Islamic principles. Esta-blishment of Alawite dynasty in the Arab Maghreb has given rise to Maghreb-Moroccan spiritual identity, which was especially disliked du-ring the colonial and postcolonial period. At the time of French-Spanish colonialism in the twentieth century, Moroccans firmly defended their spiritual identity and kept a unique socio-political system which exists even today, despite the positive and negative effects of the Arab spring.

Key words: Ahlulbayt, Maghreb, Morocco, Alewite state, spiritual identity, Bosnian spirit

GODIŠNJAK MEDŽLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA8

UVOD

Historijski presjekIdrìs b.Abdullah b. al-Hasan b. al-Hasan b.‘Alì b. Abì Ñālib (u 177.H),

poznatiji kao Idrìs al-akbar, osnivač je prve alevijske države nakon hilafeta ‘Alì b. Abì Ñāliba. Nakon revolucija koji su uslijedile za vrijeme vladavine Emevija, a poslije i Abbasija, Idrìs b.Abdullah, bježeći od Harunove tor-ture, piše stanovnicima Egipta, a kasnije i Magribljanima, pismo u kojem ih poziva da slijede Allahovu Knjigu i sunnet Njegova Poslanika, a.s. te da se odupru vladarima koji zloupotrebljavaju islam i vrše torturu nad mu-slimanima. Njegovo pismo je naišlo na odziv Berbera sa Magriba koji su odlučili pružiti utočište potomku časne Poslanikove porodice. Tako je Idrìs b.Abdullah udružio arapska i berberska područja u jedinstvenu državu i utemeljio dinastiju Idrisija (789.-921.) sa novom prijestonicom, gradom Fe-zom koji je osnovao. Interesantno je da mnogi zapadni istraživači tvrde da ova dinastija od svoga osnutka ima elemenata haridžizma, mutezilizma i šiizma. Oni tvrde da je na zapadnom dijelu islamskog svijeta, zahvaljujući prirodi samih Berbera, na Magribu egzistirao tzv. haridžijski egalitarija-nizam (kharijite egalitarianism) kao svojevrsna opozicija muslimanima na Istoku i njihovom odnosu prema disidentima Poslanika, a.s. Allal al-Fasi je 1972. godine došao do kopije ovog pisma koje je ostalo zapisano u djelu zejdijskog imama, Imama Abdullaha b. Hamze, pod nazivom Al-Marçi‘ al-Šāfì (štampano u Jemenu, a dokument se nalazi u prvom tomu). Ono što je za ovaj rad zanimljivo jeste Al-Fasijev osvrt na ovaj historijski dokument. On tvrdi da je upravo Idriìs preuzeo na sebe odgovornost za nastavak pra-vedne borbe Ahl al-Bayta za uspostavu pravde u (islamskom) društvu i pravednoj raspodjeli dobara. On se na to pravo poziva u ime istine prema kojoj su njegovom bratu Muhamedu svoju lojalnost iskazali imami (Ebu Hanife i Malik), a zatim i narod, nakon čega su se Abbasije okomile na njihovu porodicu od koje je jedino on ostao taj koji zahtijeva da se stvari postave na pravo mjesto.Al-Fasi odbacuje prigovore prema kojima alevijska država ima elemente šiizma, mutezilizma ili haridžizma.Nijedan historičar koji je pisao na ovu temu, tvrdi on, nije zvanično ustvrdio da su Idrisije naginjale mutezilizmu. Mula Idrìs al-akbar bio je sunija, dok je u političkom smislu bio zejdija, što znači da je smatrao kako hilafet treba pripasti Ahl-al-Baytu nakon što ahl al-úall wa al-‘aqd od njih odaberu koga žele. Mutezile i haridžije, tvrdi Al-Fasi, bez obzira što su svojim razmišljanjima donekle zastranili, spadaju u Ehli sunnet. 1

1 Vidi: Allal al-Fasi, Mulay Idrìs al-akbar, Al-Imām Idrìs muassis al-dawla al-magri-

OSMAN KOZLIĆ


Iako Al-Fasi, razumljivo, brani stajalište sunnija prema kome formi-ranje mlade Idrisijske dinastije na Sjeverozapadu Afrike ne znači da je riječ o državi koju je instalirao zvanični šiizam, on ipak brani poziciju onih koji su se borili za pravednu raspodjelu dobara, pravednije društvo i pravedan odnos prema potomcima časne porodice Poslanika islama, a.s. U daljem tekstu donosimo najvažnije dijelove spomenutog pisma koje je Idrìs b.Abdullah b. al-Hasan b. al-Hasan b.‘Alì b. Abì Ñālib (u 177.H), poznatiji kao Idrìs al-akbar, uputio Berberima.

U ime Allaha, Milostivog Samilosnog. Hvala Allahu koji je obećao da će pobjeda biti saveznik onih koji Mu budu pokorni, a da će loše posljedice snositi oni koji Mu se trdoglavo budu protivili. Nema drugog boga sem Allaha, jednog jedinog na koga ukazuje sve ono što On hoće u ovom po-javnom svijetu, na Njegovu mudrost kojoj se divimo i savršeni red. Neka je salavat i selam na Muhammeda, Njegova roba i Njegova poslanika, naj-boljeg među Njegovim stvorenjima, onoga koga je On odabrao i sa kojim je zadovoljan. Neka je božiji blagoslov na njega i njegovu časnu porodicu. Ja Vas pozivam:

1. Da slijedite Allahovu Knjigu i sunnet Njegova Vjerovjesnika, s.a.v.s.2. Da budete pravedni prema podređenima, da pravedno raspoređu-

jete dobra koja su Vam data na upravljanje, da se suprotstavite nepravdi i da pomažete onima kojima je nepravda nanesena.

3. Da oživljavate sunnet i suprotstavljate se novotarijama, da normu Knjige primjenjujete, kako na one koji su vam bliži srodnici, tako i na one koji vam nisu nikakav rod.

4. Spominjite vladare koji su iznevjerili emanet, koji su prekršili za-vjet dat Allahu, a i Vjerovjesnika čije su potomke pobili.

5. Podsjećam Vas, u ime Allaha, na mnogobrojne ponižene hudovice, na precizno određene sankcije (hudud) koje se ne provode, i krv koja je bespravno prolivena.

biyya, Grupa autora, Al-Çam‘iyya al-magribiyya li al-taèāmun al-islāmì, Rabat, 1988., str.17., 24., 27. i 28., Abdullah Gannun, Al-Imām Idrìs, isto, str. 87., Roger le Tourneau, North Africa to the Sixteen Century, THE CAMBRIDGE HISTORY OF ISLAM, Volume 2A, VII/ 216., Phillip C. Naylor, North Africa-A History from Antiquity to the Present, The University of Texsas Press, 2009., p. 69-71., Atlas islamskog svijeta, Grupa autora, Udruženje Ilmije IZ-e u BiH, Sarajevo, 2004., str.247.i Henri Laoust, Vjerske podjele u islamu, preveo s francuskog:Tarik Haverić, Rabic:ECLD,Sarajevo, 2004., str.77.



6. Oni su Knjigu i islam za leđa bacili, tako da je od islama ostalo samo njegovo ime, a od Kur'ana samo njegova forma.

7. Znajte, Božiji robovi, da je ono čime je Allah obavezao one koji su Mu pokorni i to da se rukom (silom) i jezikom suprotstavljaju onima koji su Mu neposluh iskazali;

• Jezikom tako što će Allahu dovu činiti, lijepim riječima i savjeti-ma podsticati ljude na pokornost Allahu, na iskreno pokajanje za grijehe i odustajanje od onoga što Allahu nije milo, da se podstiču među sobom da budu iskreni i da istinu govore, da budu strpljivi, blagi i milostivi, da sprječavaju da se među njima javno grijesi čine, da jedni druge podučavaju, da iskazju poštovanje prema onima koji su se odazvali Allahu i Njegovu Poslaniku, e da bi bili razboriti i savjesni i složni.

• Kada među njima bude onih koji se suprotstavljaju neredu, koji se bore protiv zulumćara, razvrata i neprijateljstva, neka tada obzna-ne svoje nakane i neka na taj način privole ljude da budu pokorni svome Gospodaru. Neka sprječavaju prestupnike da čine ono što im je Allah strogo zabranio, neka ih onemoguće da to učine, jer u neposluhu prema Allahu je propast za neposlušne.

• Neka vas ne baci u očaj to što je istina trenutačno ponižena i što ima vrlo malo pomagača, jer, i Vjerovjesnik, s.a.v.s., je u početku bio sam, kao i vjerovjesnici koji su na Allahov put pozivali prije njega. Ali, broj njihovih sljedbenika se brzo uvećavao, pa su uzdi-gnuti nakon što su poniženi bili. Zar to nije jasan dokaz, jer Uzvi-šeni kaže. Allah vas je pomogao i na Bedru, kada ste bili malobrojni...2I kaže Uzvišeni:A Allah će sigurno pomoći one koji vjeru Njegovu pomažu - ta Allah je zaista moćan i silan.3Tako je On, slavljen neka je, pomogao svoga Vjerovjesnika, ojačao ga brojnim sljedbenicima, na vidjelo iznio njegovu stranku i ispunio Svoje obećanje, kao nagradu od Allaha za njegovu neizmjer-nu dobrotu, njegovo strpljenje, njegovu nesebičnu pokornost svome Gospodaru, njegovu blagost prema ljudima, njegovu samilost prema njima, njegovu pravičnost i njegov ispravan odgoj tih ljudi u njiho-vom odnosu prema neprijatelju, njegovu skromnost među njima, njegovom željom isključivo za Allahovim zadovoljstvom, njegovom

2 Alu Imaran, 123.3 Al-Hadž, 40.

OSMAN KOZLIĆ


iskrenim odnosom prema svojim ashabima, njegovim moralom ko-jim ga je Allah ukrasio, a za koji je Allah svoje robove pozvao da njegov primjer slijede. Ako tako budu činili, Allah će ispuniti ono što im je obećao:O vjernici, ako Allaha pomognete, i On će vama pomoći i korake vaše učvrstiti.4

UTEMELJENJE ALEVIJSKE DINASTIJE U SJEVEROZAPADNOJ AFRICIAlevije su s pravom prigovarale emevijama da su uzurpirali vlast i da

vlast treba pripasti potomcima hašimija iz Vjerovjesnikove porodice. Kada je formirana abasijska država, oni su smatrali da su ih njihovi rođaci (aba-sije) izdali, jer svako ko je pretendovao na vlast u to doba pozivao se na podršku Ehli bejta. I doista, potomci časne poslanikove porodice su se i okupili u Medini u vrijeme nestabilne vlasti posljednjeg emevijskog halife, Mervana b. Muhameda, prisežući na lojalnost i punu političku podršku Muhamedu (al-nafs al-zakiyya) b. Adullahu b. Al-Kamil b. Al-Hasan b. Ali b.Abu Talib.Ovom činu je prisustvovao i Abu Džafer b. Muhamed b. Ali b. Abdullah b. Abbas, isti onaj koji će ubrzo preuzeti hilafet pod imenom Abu Džafer al-Mansur. Kada se spomenuti Muhamed pobunio protiv samoproglašenog halife u Hidžazu, dvojica imama savremenika, Ebu Hanife i Malik, izrazili su mu svoju podršku istaknuvši da je njegov ima-met ispravniji od imameta Abu Džafera. Zbog ovakvih stavova dvojica imama će biti izloženi torturi vlasti, a Imami Malik je izdao svoju čuvenu fetvu prema kojoj razvod braka pod prisilom nije valjan (ñalaq al-mukrah la yaçùz), aludirajući na to da ni al-bay‘a (davanje prisege na vjernost i lojalnost vladaru) pod prisilom koju su abasije prisilno iznuđivali od ljudi nije pravno valjana.5 Nakon krvavih sukoba i torture kojoj su alevije-po-tomci časne poslanikove porodice bili izloženi, u vrijeme Musa al-Hadija emevijskog halife, oni bivaju primorani da izbjegnu u razne krajeve musli-manskog svijeta, a među njima je bio i Idris b. Abdullah, brat spomenutog Muhammeda(al-nafs al-zakiyya)koji se zaputio u Magrib.

Magribljani s pravom Idrisa označavaju jednim od osvajača koji su u ovim krajevima islam proširili, ustabilili njegovu vlast i uzdigli njegovu zastavu. Dakle, poput Ukbe b. Nafi‘a i Musa b. Nusajra, štaviše, njemu daju prednost, jer on je pokorio odmetnuta plemena, iskorijenio nevjerstvo

4 Muhammed, 7.5 Abdullah Gannùn, isto, str.81.



i zablude i, što je najvažnije, učvrstio temelje državotvornosti koji poslije toga nikada nisu bili dovedeni u pitanje. Vladavina Idrisa al-akbara trajala je svega pet godina i šest mjeseci, jer je Idris b. Abdullah umro 177.h.g. Po-slije njegove smrti nastupio je period političke krize. Ubrzo nakon njegove smrti jedna robinja magribljanka će roditi njegovog sina kojem Marokanci daju ime Idris i kojeg čuvaju i odgajaju kao princa. Idris II će nastaviti politiku svoga oca pravedno postupajući prema podanicima, a istvoremeno se otvarajući prema brojnim pridošlicama koji u sve većem broju pristižu na Magrib. Tako jača državni aparat, a sa time i arapski jezik preko vezira ‘Umayr b. Muø‘aba al-Azdiya, državnog službenika Abu Al-Hasana Abdu-llaha b. Malika al-Hazraçiya i ‘Àmira b. Muhameda b.Se‘īda al-Qaysīya, pravnika i sudije koji je bio učenik Malika i Sufjana al-Ñawrīya. Odatle kre-će širenja mezheba Ehli Hidžaza, naročito malikijskog mezheba u Magrib, posebno imajući u vidu da je Imami Malik podržavao alevije, kao i to da su oni prema njemu gajili posebne simpatije.

Idrisije su tako objedinili dva elementa, magribljansko-berberski i arap-ski, načinivši na taj način magribljansko-arapski nacionalitet, jer u Maroku danas skoro da nema kuće u kojoj ne obitavaju ova dva elementa: izvorno berberski i arapski, najčešće označen kao plemenita loza (šerif) koja se veže preko Idrisa za časnu porodicu Hazreti Alije, Hazreti Fatime i Poslanika, a.s.6

Kada je dotadašnja prestonica Velili (Volubilis) postala tijesna, Idris II je svome veziru ‘Umayr b. Muø‘abu povjerio zadatak da iznađe novu loka-ciju. Nakon izbora lokacije 192.h.g. započinje izgradnja grada Feza (ar. Fās) koji je dobio ime navodno po ogromnoj sjekiri (ar.fās) koja je pronađena prilikom iskopavanja starih temelja. Neki tvrde da su tada pronađeni ostaci nekog drevnog grada koji se zvao Sāf, pa je Idris svoj novi grad nazvao samo inverzijom slova. Grad Fez su naselile dvije velike skupine doseljenika, na desnoj obali doline Andalužani porijeklom iz okoline Kordobe koji su se po-bunili protiv emevijskog emira Al-Hakema b. Hišama i na lijevoj doseljenici iz Kajrevana. Iz ove druge skupine bila je jedna hanuma, Umm al-Banīn al-Fihriyya, koja je od svog halal imetka koji je naslijedila od svoga oca izgradila džamiju koja je dobila ime po Kajrevanu, Çāmi‘ al-Qarawiyyīn. Bilo je to u vrijeme unuka Idrizova, Yahyā b. Muhameda 254.h.g. Tako je nastao i čuveni Qarawiyyùn univerzitet, najstariji univrzitet na svijetu.7

6 Isto, str.93.7 Isto, str.97.

OSMAN KOZLIĆ


MAGRIPSKI DUHOVNI PROFILPitanje nacionaliteta i vlastitog identiteta oduvijek je bilo osnovno pita-

nje koje se posebno nameće u vremenima kada taj isti identitet biva suočen sa agresivnim nasrtajima uvezenih i njemu stranih identiteta. Tada taj isti identitet dolazi u iskušenje i pokazuje svoju snagu, vitalnost ili slabost, u zavisnosti od vlastite snage i snage onoga što ga ugrožava. Najbolji primjer za to je magripski identitet koji je stoljećima odoljevao nasrtajima i poka-zao nevjerovatnu žilavost i otpornost. Šta je to što ga čini tako specifičnim, a što ima veze sa naslovom ovog rada, utemeljenjem prve alevijske države u muslimanskom svijetu nakon hilafeta hazreti Alije, r.a? Da bismo odgovori-li na ovo pitanje poslužićemo se analizama ponajboljeg poznavaoca prilika na Magribu u proteklom stoljeću, marokanskim liderom, alimom, reforma-torom, svršenikom Al-Qarawiyyùn univerziteta, Allalom al-Fasijem (1910-1974.) koji u svom ponajboljem djelu provokativnog naslova Autokritika govori o specifičnostima magribljana. On tvrdi da su specifična geografska pozicija Magriba i njegov duhovni profil, dva osnovna elementa magri-bskog identiteta. Nekada davno, prije nego to je počelo zanimanje Zapada za njega, Magrib se zvaoImazìg, tj. slobodna domovina (al-waðan al-úurr), a preci Berbera su se zvaliImazìgn, a to znači slobodni ljudi. Sam ovaj na-ziv je dokaz da su Berberi voljeli slobodan život u slobodnoj domovini. Ta slobodna domovina okružena je Atlanskim okeanom, Sredozemnim morem, i masivima Atlasa, a jedina kopnena veza sa svijetom bila je preko sahar-ske pustinje koja ju je vezala sa Srednjim istokom i kolijevkama Objave8. Priroda ove magribske zemlje i narav njezinih stanovnika moglisu jedino kopnenim putem zaodjenuti svoju duhovnuodoru kao vlastitu potragu za univerzalnim nebesko-zemaljskim vrijednostima. To je ista duhovna odo-ra što je prepoznajemo kao egzistencijalno domište arabljanskih hanefita predislamskog monoteističkog razdoblja.9 Al-Fasi u tome vidi razlog zbog kojeg su Feničani uspjeli da se adaptiraju i, kako on tvrdi, magribiziraju se jer su došli kopnenim putem s Istoka, ugradili u Magrib svoju kulturu i civilizaciju (Kartaga, grad država).

Suprotno tome, svi oni koji su na Magrib stizali prekomorskim putem nisu uspijevali u magripski duh zasaditi vlastitu kulturu i civilizaciju. Kr-šćanstvo je na Magrib stiglo kopnenim putem sa Istoka, ali čim je postalo

8 Vidi: Allal al-Fasi: Al-Ýarakāt al-istiqlāliya fì al-‘ālam al-‘arabì, Muassasat Allal al-Fasi, šesto izdanje, Kazablanka, 2003.,str. 1-9.

9 Vidi: Rešid Hafizović, Muslimani u dijalogu s drugim i sa sobom-svetopovijesne i hijeropovijesne paradigme, El-Kalem, Sarajevo, 2002., str.278.



službenom religijom Rima narodi Sjeverne Afrike su je listom odbacili. Razlog je jednostavan, tvrdi on, jer Rimljani, Goti i svi sljedbenici Ističnog rimskog carstva nisu uspjeli zasaditi ideologiju i civilizaciju na Arapskom Magribu jer njihov duhovni profil i priroda zemlje iz koje dolaze ne sukla-diraju izvornoj duhovnoj odori Istoka koju su Magribljani odjenuli i naravi zemlje Magriba. Isti je razlog uspjeha islama u našim krajevima, veli on, odnosno bratimljenja nas i Arapa jer mi smo bili zbratimljeni po prirodi (univerzalnim nebesko-zemaljskim vrijednostima) odnosno po duhovnom profilu prije nego što smo se susreli.10 On nadalje tvrdi da je njihov duhovni profil u krizi jer je izložen nasrtajima stranih duhovnih profila u vrijeme zapadnog kolonijalizma. S tim u vezi, on podvlači da će oni (magribljani) činiti samo ono što je sukladno sa njihovim načinom razmišljanja na koje utiče narav njihove zemlje, njihov duhovni profil, kao i potreba za općim razvojem društva.

Ta osobenost magribljanina da neprestano čezne za slobodom tjerala ga je veoma često na izolaciju i odbijanje da postane članom velikih društve-nih sistema. Magribljani nikada, kroz sve historijske periode, nisu pristajali da slijede duhovnu vlast izvan granica svoje domovine. Kad su prihvatili kršćanstvo odbili su da slijede zvaničnu crkvu u Rimu. Kad su prihvatili islam, odbili su da slijede abasijski hilafet, pa čak i emevijski u njihovom susjedstvu u Andalusu. Proučavajući tarikate i tekije u Magribu može se doći do saznanja da nijedan zvanični tarikat nema svoga šejha izvan granica domovine. Magribljanin je domoljub otkako postoji, on voli svoju zemlju u kojoj je stasao. On je zajedno sa Kartažanima branio granice Velikog Magriba jer je to od njega zahtijevao njegov duhovni profil. Isto je bilo i u vrijeme Almohada i Almorada11 kada je zajedno sa ostatkom islamskog svijeta branio muslimanske krajeve. Kada su Fatimije osvojile ove krajeve i pokušale nametnuti svoj mezheb Magribljani to nisu prihvatili jer narav zemlje Magriba i duhovni profil njenih stanovnika ne želi priznati prednost jedne rase ili porodice u odnosu na drugu jer to nije u duhu islama.

10 Allal a-Fasi, Al-Naqè al-÷ātī, sedmo izdanje, Kazablanka, 2002, str.113-114.11 Murābiti ili Al-Murābiñūn (al-Moravidi), žitelji jednog utvrđenog sufijskog sta-

ništa, ribāñ. Jedan od neimara murābitskog carstva, Yūsuf b. Tāshfīn (vladao 1061-1106.), osnovao je 1062. godine grad Marakeš (ar. Marrākesh, Morocco, Murrākesh) koji je postao njegova i njegovih nasljednika prijestonica. Al-Moha-di (ar. Al-Muwaúúidùn), ispovjedatelji Božijeg jedinstva. Osnivač ove, također, berberske dinastije bio je učenjak Muhmmad b. Tùmart (u 1130.) koji je postao duhovni vođa ovog pokreta. Vidi više: Filip Hiti, Istorija Arapa, s engleskog preveo: Petar Pejčinović, Veselin Masleša, Srajevo, 1967., str. 490.-496., Nerkez Smailagić, Leksikon Islama, Svjetlost, Sarajevo, 1990., str. 36.

OSMAN KOZLIĆ


Takav je duh magribljana općenito, veli on, ali duh Maroka (Al-Magrib al-aqøā) je nešto dublje baš zato što je ova zemlja najvećim djelom okru-žena dubokim okeanom, dok je ostali dio Magriba okružen Sredozemnim morem. Jer, iako Maroko stalno želi postati dijelom cjelovitog Magriba, on je specifičan po tome što nije bio sklon slijeđenju svoje braće i prijatelja. To objašnjava zašto je ostao izolovan od strane brojnih osvajanja uključu-jući i tursko osvajanje u srednjem vijeku.To objašnjava zašto je tako dugo zadržao svoju neovisnost sve do skorijeg vremena (francusko-španski pro-tektorat 1912-1956.) i zašto je do zadnjeg daha branio svaki pedalj svoje zemlje. Ovako ispravno poimanje patriotizma, zaključuje on, moguće je jedino ukoliko budemo svoju snagu crpili iz prošlosti, ukoliko budemo briž-ni čuvari vlastitog duhovnog profila i ponosni na svojoj zemlji uzimali od čovjekovog dostignuća ono što je dobro kako bismo omogućili ovom narodu da živi u dostojanstvu i slobodi.12

MAGRIPSKI DUHOVNI PROFIL I BOSANSKI DUHOno što je zanimljivo u ovim analizama Al-Fasija i što bismo mogli

preslikati na našu bosanko-hercegovačku realnost jeste njegovo ustrajno pozivanje na očuvanje duhovnog profila svoje zemlje u vremenu čejrečenja homo magribusa, da se poslužimo izrazima našeg dr.Rešida Hafizovića koji, pišući o homo bosniacusu, zapravo, govori jedno te isto nama Bošnjacima u ovom vremenu.13 Naime, on nikada nije pristao na razduhovljenje homo magribusa kao živog odsjaja Metakozmičkog čovjeka, jer to je nešto sveto, baš ono čime se može oduprijeti najezdi uvezenih, stranih, kolonijalističkih i inih identiteta ili kako on voli kazati, duhovnih profila. Zaista je čudno, pita se prof. Hafizović, kako smo mi (Bošnjaci) dobrovoljno prisegnuli i pristali na pustolovno skitarenje u potrazi za vlastitom zasebnošću-umjesto da jednostavno posvjedočimo njeno već tisućljetno postojanje, jer bosanski duh je posvudašnji i općenit i nikakva mu vrsta samouskraćivanja, ponaj-manje onog dobrovoljnog, nije i ne smije biti primjerena.14

Njihov marokanski ili magripski duh, u zavisnosti od toga koji geograf-ski prostor promatramo, formirao se u dušama magribljana mnogo prije dolaska islama u ove krajeve, baš kao što je slučaj sa Bosnom i smirenjem bosanskog duha u dušama dobrih Bošnjana prije nego što su prihvatili

12 Al-Fasi, Isto, str.116.13 Vidi: Rešid Hafizović, Isto, str.276-277.14 Isto, str.282.



islamsku vjeru. Magrib su opsjedali Vandali, Bizantinci i Rimljani pokuša-vajući nametnuti svoju kulturu i civilizaciju isto kao što su Bosnu i Herce-govinu opsjedali sa Istoka i Zapada s ciljem da heretike Bošnjane preobrate u tobožno pravovjerje. Bosanske neprohodne vrleti štitile su Bošnjane i njihovu slobodu, baš kao što su okeani, mora i visoki masivi Atlasa i Rifa štitili Berbere da žive u svojoj slobodnoj domovini i slobodno razvijaju svoj duhovni profil. Zato je i za jedne i za druge njihov toprak njihova svetinja, a njihova duhovna odora nešto što u slučaju Bosne i Hercegovine ima hiljadugodišnju, a slučaju Magriba višehiljaditu tradiciju. I jedni i drugi su taj svoj duh morali štititi kasnije i od samih muslimanskih država i imperija, Magribljani od emevija i abasija, pa i od osmanlija, a Bošnjani od osmanske imperije onda kada su osjetili da je njihov duh ugrožen i od samih muslimana. I jedni i drugi, zaodjenuti takvom duhovnom odorom, nikada nisu pristajali na nepravdu i zulume bez obzira sa koje strane do-lazili, a narodna izreka- mirna Bosna, samo nam kazuje da Bosna nije bila mirna kada na zulumu carstvo stoji i kad taj zulum ugrožava njen pravedni i slobodarski duh. Odlaskom osmanlija i njihove države, koja je ipak štitila tu bosansku posebnost, Bosna i Hercegovina je izložena onome što prof.Hafizović naziva originalnim bosanskim izrazom čejrečenju njezina duha. U isto vrijeme kada su se zapadne kolonijalne sile pozabavile bolesnikom sa Bosfora, zemlje nekada moćnog Magriba, kako veli Al-Fasi, prve su se našle na udaru i prvo što je bilo napadnuto bio je njihov duhovni profil. Tada se pokušalo etnički podvojiti Berbere i Arape, a Jevreje istisnuti iz njihovog magribljanskog bića. Magribljani su se snažno suprostavili takvoj imperijalnoj politici podvajanja i zavađanja do te mjere da je njihov nacio-nalni pokret, u vrijeme kada su se svi muslimanski narodi prinudno okrenuli vlastitom nacionalitetu, to smatrao nacionalnom tragedijom zahtijevajući od imama u džamijama da uče tzv. latif molitve u kojima se džematile uči dova kojom se Uzvišeni Allah moli da ne dopusti da njihova braća Berberi budu odvojeni od ostatka muslimansko-arapskog naroda. S druge strane, slično je učinjeno i sa jevrejskom zajednicom koja, zahvaljujući naporima svojih sunarodnika muslimana, ostaje autentična marokanska jevrejska za-jednica čiji je glavni interes očuvanje tog zajedničkog duhovnog profila. Iz tih razloga je taj isti pokret prihvatio jedino alevijskog kralja (do tada je bio sultan) da uz obećane demokratske promjene koje trebaju zahvatiti dr-žavu, nastavi čuvati tu magribsku višehiljaditu tradiciju duhovnosti u kojoj jedino muslimani Arapi, muslimani Berberi, Jevreji i malobrojni kršćani mogu sačuvati svoju vjersku i etničku osobenost. I nisu pogriješili, bez ob-zira što prof.Hafizović u spomenutom djelu primjećuje kako zemlje Magriba

OSMAN KOZLIĆ


u postkolonijalnom periodu žive političku eru autokolonijalizma15, što nije nimalo upitno. Međutim, neki vještački identiteti i uvezene nacionalističke i socijalističke ideologije koje su se u postkolonijanom periodu udomile u zemlje Magriba, ovih dana se raspadaju i rastakaju, dok originalni magri-bsko-marokanski duh, koji se učvrstio dolaskom Idrisa al-akbara o kome smo govorili na početku rada još uvijek, žilavo odolijeva nasrtajima.

ZAKLJUČAKDvije su pouke koje bismo mogli iščitati iz ovih redova upoređujući

magripski i bosanski duh. Prva je da ne smijemo dopustiti da čejrečenje bosanske duhovnosti dolazi iznutra od nas samih Bošnjaka ili dobrih Boš-njana, sasvim svejedno. Budemo li mi pristajali da našu hiljadugodišnju duhovnost svedemo u usko-lokalne okvire, tek tada će biti ugrožen naš biološki opstanak. Bosanci i Hercegovci taj luksuz ne smiju sebi priuštiti.

Druga se tiče međumuslimanskog dijaloga, preciznije sunizma i šiizma, međusobnog uvažavanja i razumijevanja,a magripski sunizam koji kroz nesebično poštovanje Ahl al-Bayta, časnih potomaka Hazreti Alija, r.a., Hasana i Husejna, unuka Poslanika islama ili Idrisa al-Akbara, utemeljite-lja magribsko-marokanske alevijske države na Sjeveru Afrike,možda može poslužiti kao solidna polazna osnova.

BILJEŠKE:1. Allal al-Fasi, Abdullah Gannun, ‘Abd al-Hādī al-Tāzī i Muhammad

al-Manùnī, Al-Imām Idrìs muassis al-dawla al-magribiyya, Al-Çam‘iyya al-magribiyya li al-taèāmun al-islāmì, Rabat, 1988.

2. Allal al-Fasi: Al-Ýarakāt al-istiqlāliya fì al-‘ālam al-‘arabì, Muassa-sat Allal al-Fasi, šesto izdanje, Kazablanka, 2003.

3. Allal a-Fasi, Al-Naqè al-÷ātī, sedmo izdanje, Kazablanka, 2002..4. Atlas islamskog svijeta, Grupa autora, Udruženje Ilmije IZ-e u BiH,

Sarajevo, 2004.5. Filip Hiti, Istorija Arapa, s engleskog preveo: Petar Pejčinović, Ve-

selin Masleša, Srajevo, 1967.

15 Isto, str.143.



6. Henri Laoust, Vjerske podjele u islamu, preveo s francuskog:Tarik Haverić, Rabic:ECLD,Sarajevo, 2004.

7. Nerkez Smailagić, Leksikon Islama, Svjetlost, Sarajevo, 1990.8. Phillip C. Naylor, North Africa-A History from Antiquity to the

Present, The University of Texsas Press, 2009. 9. Roger le Tourneau, North Africa to the Sixteen Century, THE

CAMBRIDGE HISTORY OF ISLAM, Volume 2A.10. Rešid Hafizović, Muslimani u dijalogu s drugim i sa sobom-svetopo-

vijesne i hijeropovijesne paradigme, El-Kalem, Sarajevo, 2002.

OSMAN KOZLIĆ


Elvir MUSIĆ, Mevlana (Rumi) University, Konya

IMAMSKA MISIJA U ALHAMIJADO POEZIJI

SAŽETAKSačuvana djela bosanskohercegovačkih pisaca i pjesnika na maternjem jeziku i u arapskom pismu prilagođenom fonetskom sistemu bosanskoga jezika odnosno arebici, još uvijek predstavljaju riznicu čiji sadržaj je nedovoljno istražen a koji nas može obogatiti brojnim saznanjima o našoj prošlosti, temama koje su zaokupljale obrazovane ljude u minulim stoljećima.

Važnu ulogu u promicanju književnosti na maternjem jeziku, imali su brojni imami i muderisi. Oni su svojim pjesmama religijskog sadržaja davali primjer drugima kako i o čemu je pohvalno pisati pjesme, a same pjesme su koristili kao sredstvo za kvalitetnije ispunjenje vlastite imam-ske misije.

Ključne riječi: Alhamijado, poezija, imam, muderis, arebica

THE MISSION OF AN IMAM IN ALJAMIADO POETRYABSTRACTA collection of Bosnian-Herzegovinian works written in Arebica, a Bo-sniak variant of Arabic script or the Arabic script that was adjusted to the phonetic system of Bosnian language, is a treasure that is still insufficiently explored. Aljamiado literature can give us a significant insight into our past and topics that have been discussed by Bosniak scholars over the past centuries.

Numerous imams and teachers have played an important role in the promotion of literature in our native language. By writing poems with religious content they showed others how to write poems and which topics to address, and they used their poems as a tool for fulfilling their own mission as an imam.

Key words: Aljamiado, poetry, imam, teacher, arebica


UVOD Bosanskohercegovačka književnost koja je - uporedo s književnošću

na orijentalnim jezicima što su je kreirali neki od najpoznatijih Bošnjaka Osmanskoga carstva poput velikog vezira Mahmud-paše Adnija, Ahmeda Hatema Akovali (Bjelopoljaka) i glasovitog pjesnika visokih dvorskih polo-žaja Derviš-paše Bajezidagića - nastajala na maternjem jeziku i fonetskom sistemu bosanskoga jezika prilagođenom arapskom pismu odnosno arabici baštini odlike islamske književnosti koja se razvijala i do vrhunca stizala na orijentalnim jezicima i posebno na arapskom i perzijskom.

Alhamijado književnost je u poslednjih nekoliko godina privukla značaj-nu pažnju stručne javnosti, ali su provedena istraživanja pretežno usmje-rena prema leksici sačuvanih alhamijado pjesama dok su njihove osnovne teme ostale na marginama stručnih interesovanja. Jedna od tema vezanih za alhamijado književnost koje zaslužuju biti aktualizirane u postojećem trenutku jeste i uloga imama i muderisa u ovoj književnosti. Podsjećanjem na najznačajnije alhamijado pjesnike koji su živjeli i djelovali kao imami i muderisi u raznim gradovima Bosne i Hercegovine, odati ćemo im dužno poštovanje, te u isto vrijeme otkriti s kojom namjerom su oni, ustvari, pisali pjesme na maternjem jeziku. Njihovu uključenost u alhamijado poeziju, s obzirom na teme i poruke njihovih pjesama, možemo posmatrati kao težnju ka usavršavanju vlastitoga imamskoga djelovanja usmjerenog prema jačanju vjerskih osjećanja među ljudima i porastu kvaliteta njihovoga vjerovanja.

POEZIJA KAO SREDSTVO IMAMSKE MISIJEPoezija na Orijentu je mnogo više od samog prefinjenog izraza ili pak

profinjene misli i poruke; poezija na tom dijelu svijeta je stoljećima do-življavana i tretirana kao vrlo uticajan medij putem kojeg je moguće do najširih narodnih masa odaslati poruke važne za trenutak u kojem se oda-šilju. U poeziji iranskih, arapskih i turskih pjesnika pronalazimo veliki broj kasida kojim se, biranim riječima, govori o vladaru, a još odabranijim o novim pohodima ili pak poreznim nametima, a sve s namjerom da narod bolje prihvati vladara i lakše otrpi nove namete. Poezijom je na Orijentu čuvan socijalni mir, vladari su štićeni od narodnoga nezadovoljstva, a ve-ličanjem nacionalne slave je osiguravano nacionalno samopouzdanje kod podanika spremnih preuzeti značajnu ulogu u novim osvajanjima koje će pjesmama veličati buduće generacije. Poezijom su reklamirane i razne vrste prodajnih proizvoda, hvaljene su vještine raznih aščija, vješte ruke zlatara i poštenje trgovaca. Riječju, poezija je na Orijentu stoljećima obavljala ulogu

ELVIR MUSIĆ


savremenih printanih medija na informativnoj, reklamnoj i propagandnoj razini. Međutim, u arapskoj i perzijskoj, a dobrim dijelom i turskoj poe-ziji, važno mjesto zauzimaju didaktično-odgojne pjesme u kojim pjesnici svoj pjesnički dar angažiraju u svrhu pojašnjavanja raznih islamskih tema i učenja širim narodnim masama, pozivanja sugrađana i sunarodnika na obavljanje dnevnih namaza, poštivanje islamskih propisa na raznim nivoi-ma međuljudske komunikacije. Podsjećajući čitaoce na džennetske ljepote, ovosvjetovne blagodati i specifičnosti jedinstvenog spokoja koji u vjerni-kovu nutrinu biva ulijevan kao nagrada za obavljanje namaza, ramazanski post, udjeljivanje sadake i obavljanja hadždža, pjesnici su nastojali u nji-hovim nutrinama potaknuti ljubav prema islamu i izvršavanju islamskih obaveza, a veličanjem časti i akcentiranjem odlika čovjekoljublja, iskrenosti i predanosti težili su ka podizanju kvaliteta njihova vjerovanja.

Snage i uticaja poezije bili su svjesni i bosanskohercegovački pjesnici koji su od druge polovine XVI pa skoro do polovine XX stoljeća pjesme na maternjem jeziku zapisivali arabicom kao zvaničnim pismom koje je pro-nosilo sve vrste komunikacije na prostorima koja su nastanjivali i u okviru velikoga carstva čijim dijelom su bili, djelovali i bilježili brojne uspjehe. U pjesmama koje opisuju razne pohode muslimanske vojske kao što je pjesma Sarajlije iđu na vojsku protiv Srbije (1813) Umihane Čuvidine pronalazi-mo elemente izvjestiteljskog kazivanja, a arzuhali pisani valijama u Bosni i porti u Stambolu u sebi čuvaju spomen na diplomatičnost bošnjačkih pjesnika. Pa ,ipak, posvetimo li se ozbiljnijem studiranju sačuvanih bosan-skohercegovačkih alhamijado pjesama primjetiti ćemo da je njihov sadržaj u velikom broju angažiran kao sredstvo u realizaciji imamske misije imama i muderisa koji su u proteklim stoljećima živjeli i djelovali širom Bosne i Hercegovine. Postojanje ovih pjesama, naravno, ne otkriva nam samo sna-gu predanosti imama i muderisa svome imamskom i u vjeri predvodničkom pozivu već nas podsjeća i na to s kakvim žarom i kako kreativno su obna-šali svoju imamsku dužnost i obavljali časnu imamsku misiju.

ZNAČAJ ANGAŽMANA IMAMA I MUDERISA U PROMICANJU PISMENOSTI NA MATERNJEM JEZIKUU sačuvanim djelima nastalim na maternjem jeziku u doba kada je

bosanska riječ zapisivana arabicom/arebicom koja se naziva alhamijado književnošću na bosanskom jeziku, zastupljene su razne teme; počev od klasičnih lirskih, preko pjesama s epskim prizvukom pa sve do moralno-



didaktičkih sadržaja usmjerenih ka izgradnji što kvalitetnijeg čovjeka kao člana zajednice. Iako još uvijek nisu analizirana i publikovana sva sačuva-na alhamijado poetska djela, već na osnovu objavljenih pjesama možemo primijetiti veliki broj imama i muderisa koji su u poeziji prepoznali priliku da svoju imamsku misiju upotpune pjevanjem pjesama kojim djecu, žene i odrasle pozivaju na poštivanje islamskih propisa i obavljanje namaza. Ima-mi i muderisi, međutim, u doba osmanske a potom i austrougarske vlasti nisu značajni samo kao pjesnici koji su pjevali na maternjem bosanskom jeziku, nego su nezaobilazni i kao važni faktori u promicanju književnog stvaralaštva na bosanskom jeziku. Svojim pjesmama su davali primjer dru-gima da se osmjele pisati i pjevati na maternjem jeziku, a usto su njihova djela mogla biti posmatrana i kao nešto što bi smo mogli nazvati indirek-tnim fetvama o pohvalnosti izražavanja na maternjem jeziku. Dakle, s jedne strane su svojim pjesmama moralno-didaktičkog i po mnogo čemu klasično mektebskog sadržaja nastojali poruku islama dostaviti do svih građana, a sa druge su poticali i druge osobe s pjesničkim darom da pjevaju na mater-njem jeziku. Osim toga, svojim primjerom su pjesnicima davali smjernice o čemu vrijedi pjevati i šta je vrijedno da bude opjevano.

Činjenica da su imami i muderisi u proteklih nešto više od četiri stoljeća svojim pjesmama na maternjem jeziku nastojali islamske teme učiniti razu-mljivijim i prijemčijivim širim narodnim masama - neke od tih pjesama da-nas uživaju status neprolaznosti – jasno nam govori da su osobe posvećene imamskoj misiji bile svjesne trenutka u kojem su živjele, te su poeziju kori-stile kao svojevrsni da'vetski instrument ili pak klasični mas medij koji je u stanju poruku koju nosi dostaviti i u najudaljenija mjesta. Također, izbor poezije kao instrumenta za dostavljanja poruke birano je i zbog činjenice da se rimovani sadržaji lakše pamte što je poruci garantiralo opstojnost u mislima čitalaca, a potom i slušalaca.

IMAMSKA MISIJA U ALHAMIJADO POEZIJI DRUGIH NARODA Imami i muderisi nisu imali važnu ulogu u aktualiziranju književnosti

na maternjem jeziku samo na prostorima Bosne i Hercegovine. Slično se događalo i na području Španije gdje je muftija Isa Gideli preveo Kur'an na španski i tako odstranio pogreške koje su egzistirale u, tada već 300 godina starom, prijevodu Robera von Kettona na latinski1, postoje mišljenja da je

1 U proljeće 1606. jedan muslimanski prepisivač na Sjeveru Afrike, najvjerovatnije

ELVIR MUSIĆ


bio prvi musliman koji je pisao na španskom, a odaje mu se i priznanje za njegovo aktivno zalaganje kako bi muslimanima bila prihvatljiva religijska literatura na romanskim jezicima.2

Značajan doprinos širenju pismenosti na maternjem jeziku u doba kada je prostorima koja nastanjuju Albanci vladalo carstvo čije zvanično pismo je bilo arapsko, također su dali uglednici koji su, stekavši vjersko obra-zovanje, djelovali kao vjerski predvodnici, šejhovi i muderisi. Pjesnik od posebnog značaja za temu koja tretira imamsku misiju u alhamijado poe-ziji jeste hafiz Ali Riza Ulqinjaku (r. 1853). Na albanski jezik je s turskog preveo Mevlud, a njegov sin hafiz Sait Ulqinjaku je taj njegov prijevod objavio u novom alfabetu 1936. godine. Prijevod je bio iznimno popularan među Albancima u Sjevernoj Albaniji i Crnoj Gori.3

Vjerovatno prvi pjesnik koji je na albanskom jeziku spjevao zbirku pjesama, divan, bio je Nazim Frakul poznat i kao Nazim Berati i Ibrahim Nazimi. Školovao se u Turskoj gdje je napisao po jedan divan na perzij-skom, turskom i arapskom, a po povratku iz Istanbula u Albaniju 1731. godine, stupio je u poetska nadmetanja s drugim pjesnicima među kojim se posebno isticao Mula Ali, muftija u Beratu. Nazim u jednoj pjesmi izričito tvrdi da je on prvi spjevao zbirku pjesama na albanskom:

Ko je ovaj divan na albanskome spjevao?Nazim bješe što je to učinio!Ko je na odvažnom albanskome pjevao?Nazim bješe što mu je izvornost darovao!4

u gradu Vila Felihe, posudio je manuskript u kojem je, pored ajeta na arapskom, bio i prijevod na španski jezik zapisan adaptiranim arapskim pismom. Odlučio je u svome prepisu prijevod s arebice prenijeti u latinično pismo. Ovaj rukopis se danas čuva u Biblioteca de Castilla La Mancha pod brojem 235. i smatra se jedinim kompletnim rukopisom prijevoda Kur'ana na španski iz doba muslimana u Andaluziji. Umirovljena profesorica Univerziteta Indiana, prof. dr. Consuelo Lopez-Morillas, ovaj rukopis je kritički obradila i, uz detaljan predgovor, objavila 2011. pod naslovom „El Coran de Toledo“.

2 Wiegers, Gerard Albert, Islamic Literature in Spanish an Aljamiado: Yca of Sego-via (fl. 1450) – His Atecedents and Successors, Leiden: E.J. Brill, 1994, str. 215.

3 Mičijević, Senad, Prilog historiji albanske književnosti u periodu Osmanskoga carstva, Znakovi vremena, Vol. 10, br. 35/36, Sarajevo, 2007, str. 254-272.

4 Elsie, Robert, Historia e Letërsisë Shqipe, Dukagjini, Tiranë-Pejë, 1997, p. 71.



PRIMJERI IMAMSKE MISIJE U BOSANSKOJ ALHAMIJADO POEZIJIKoliku važnost su svojoj imamskoj misiji pridavali imami i muderisi s

pjesničkim darom u doba Osmanskoga carstva, pitanje je na koje možda i najbolji odgovor možemo pronaći u podatku da je od Razi Velihodža-za-dea, pored pjesama na turskom, sačuvana samo jedna alhamijado pjesma u kojoj on djecu i omladinu poziva da ustaju na sabah, slušaju roditelje, dobro klanjaju i uče, poštuju svoj zanat, ne dangube po ulicama i sokacima, poštuju druge i ponad svega da budu bogobojazni. Nakon vrlo zanimljivog uvoda u kojem djecu sokoli i ohrabruje, ovaj pjesnik, šejh i muderis koji je na Ahiret preselio prigodom trećeg putovanja na hadždž5 1200/1786.6 pozi-va ih da ustaju na sabah:

Ustajte na sabah,Dohodite na sabah,Jer vas veće ne fatah,Pravim putem idite!7

Zanimljivo je da Razi u prvim strofama ove kaside djecu poziva da usta-ju na sabah, slušaju roditelje, dolaze u džemat, paze svoj zanat, slušaju bližnje rođake i hodže, a potom ih savjetuje da ne dangube s jaranima, ne igraju klisa po sokacima, ne svađaju se i ne panjkaju te da se ne skitaju tako da bi smo iz ovog redoslijeda tema i poruka mogli iščitati i njegovu osnovnu poruku da su namaz, poštovanje prema roditeljima, bližnjima, majstorima i hodžama na prvom mjestu odnosno svojevrsni temelj na ko-jem počiva lijep odgoj djece.

Savjet djeci da slušaju majku i hodžu, idu u džamiju, predano pohađaju mekteb, lijepo se ponašaju, ne trče i smiju se glasno... daje i pjesnik čija pje-sma je sačuvana a da od njega nije ostalo pomena što bi se moglo protumačiti i kao odrazom iskrenosti pjesnika koji za svoje pjesme nisu tražili slavu nego Božiju nagradu i zadovoljstvo Njega Uzvišenog njihovim zalaganjem:

5 Nametak, Abdurahman, Hrestomatija bosanske alhamijado književnosti, Sarajevo: Svjetlost, 1981, str. 100.

6 Šabanović, Hazim, Književnost muslimana BiH na orijentalnim jezicima, Sarajevo: Svjetlost, 1973, str. 500.

7 Huković, Muhamed, Zbornik alhamijado književnosti, Sarajevo: Preporod, 1997, str. 138-141.

ELVIR MUSIĆ


Slušaj hodžu i mater,Nemoj biti ko vjetar,Jer biće ti u dobar:Udriš nosom u divar.

Ko je u mekteb najbrži,Te iz njega ne biži,Vam učenja ustraži,Svakomu je najdraži. 8

Pjesnici alhamijado poezije koji dolaze iz redova imama i muderisa veli-ku pažnju su u svojim pjesmama poklanjali odgoju djece u kojem je važno mjesto zauzimao namaz. Naravno, u svome pjesništvu nisu zanemarivali ni važnost namaza u životu odraslih. Imam Ferhat-pašine džamije i muderis Ferhat-pašine medrese u Žepču, hadži Abdullah Karahodža, napisao je prvih četrnaest strofa pjesme poznate kao Bošnjakuša, a njegov sin Ahmed Karahodža – također, imam Ferhat-pašine džamije i vjerovatno profesor jednog od najznačajnijih alhamijado pjesnika Abdul Vehaba Ilhamije – dopjevao je još sedamnaest strofa. Pjesnici se ovom pjesmom obraćaju odraslim članovima zajednice i naglašavaju da stanje onoga koji ne klanja treba žaliti i navode razloge zbog kojih razne zanatlije ne odlaze u džamiju na namaz.9 U prvoj i šestoj tercini hadži Abdullah ef. Karahodža poziva:

Hodi, ago, ti klanjaj,I Bogu se poklanjaj,Te ne budi bi-namaz....Hodi, ago, u džami'u,Te ne biži u avliju,Te ne budi bi-namaz.

8 Hrestomatija bosanske alhamijado književnosti, 104-107.9 Vidi: Muhamed, Hadžijamaković, Medžmu'a Abdul Vehaba Karahodže, Sarajevo,

1985.



Posebna pažnja je posvećivana i obavljanju odnosno, kako bi se narod-ski reklo, čuvanju namaza u ženskom džematu. Činjenica da zenički imam Edhem cijelu jednu pjesmu 1902. godine ispunjava brojnim savjetima upu-ćenim ženama, vrlo nam jasno dočarava brigu koju su imami i muderisi početkom proteklog stoljeća posvećivali ženskoj populaciji, pravima žena i njihovu uspjehu na ovom a zarad budućeg, boljeg, svijeta – Ahireta. Savje-tujući žene da teže Džennetu, čuvaju obraz i o dobru da se zabave, Edhem efendija u prva dva stiha poslednje strofe kaže:

Ne provod'te naza,Čuvajte namaza...10

Namaz kao osnovni stub imana, čvrsto stablo vjerovanja iz kojeg se gra-na bujna krošnja u kojoj svaka grančica i svaki list predstavljaju po jednu lijepu osobinu koja vjernika čini korisnim i poželjnim članom zajednice, bio je u centru djelovanja derviških redova u Bosni i Hercegovini u doba kada su sadržaji na maternjem jeziku zapisivani arabicom. Sufijski šejhovi su u to doba, istovremeno sa predvodništvom u derviškim halkama, obnašali i duž-nost imama i muderisa u svojim džematima. Oni među njima koji su uživali u pjesničkom daru taj dar su, između ostalog, koristili kako bi svojim dervišima i džematlijama, suseljanima i sugrađanima na jedan profinjen i lako razumljiv način, kroz poeziju, pojasnili značaj osnovnih vjerskih obaveza i raznih islam-skih tema neophodnih za podizanje kvaliteta vjerovanja među ljudima. Jedan od najpoznatijih šejhova pjesnika je Abdurrahman Sirrija (Tajanstveni) sin Mehmedov (Fojnica, 1785 – Oglavak kod Kiseljaka, 1847) koji je pjevao na turskom i maternjem jeziku. Potiče iz kuće učenih, a djed i otac su mu bili ka-dije. Bio je učenik fojničke medrese, a više nauke je sticao kod šejha Husejna Zukića.11 Ovaj poznati šejh čije ilahije se po bosanskohercegovačkim tekijama s radošću uče i danas, u ilahiji „U pamet se ti obuj“ pjeva:

Nemoj biti bi-namaz, dost džanum,Vaktom hajde na namaz, ja Hu!Bogu čini sve nijaz, dost,Allah, Allah, aškile, ja Hu!12

10 Hrestomatija bosanske alhamijado književnosti, str. 120. 11 Emina Memija i Lamija Hadžiosmanović, Antologija bošnjačke poezije na orijental-

nim jezicima, Sarajevo: Alef, 1997, str.203.12 Zbornik alhamijado književnosti, 67.

ELVIR MUSIĆ


Poznati mostarski mualim i muderis, autor vjerovatno prvog štampanog ilmihala na bosanskom jeziku, Omer Hazima Humo (Mostar, 1808 - Saraje-vo, 1880) u pjesmi na početku djela Sahlet al Vusul (Lagahan pristup)13 či-taocima savjetuje da sve poslove počinju bismilom, izriču zahvalnost Uzvi-šenom Bogu na svakom koraku, nauče ispravno učiti Kur'an i redovno, na vrijeme i u džematu obavljaju namaz:

I tko Boga viruje,Pejgambera miluje,

Neka ide na namaz...U Kur'anu zapovid,

Svakom robu turčinu,Vaktom dajđe na namaz.

Ako namaz usklanjaš,Ko da radiš sve sevab.

Hajde braćo da iđemoDžematom da klanjamo...14

Imami i muderisi u Bosni i Hercegovini, međutim, poeziju nisu koristili samo i isključivo da bi ljude pozvali da klanjaju, poste i obavljaju hadždž, već su u svojim stihovanim porukama narodu isticali i značaj nauke i sti-canja znanja. Seid Abdulvehab Ilhamija, pjesnik sklon poniranju u ljudsku nutrinu vršeći pritom neku vrstu psihoanalize15, u pjesmi Ja upitah svog Jasina kaže:

Ko je džahil i neznan,Sam je po se nesretan,

13 Vidi: Munir Drkić i Alen Kalajdžija, Grafija i leksika Sehletul Vusula, Mostar: Muzej Hercegovine, 2010.

14 Hrestomatija bosanske alhamijado književnosti, 226-242.15 Huković, Muhamed, Zaboravljena baština, Zagreb, 1992, str. 36.



Kod Boga je grehotan,A kod svita sramotan.

ZAKLJUČAK:Poezija je u minulim stoljećima na Orijentu važila za važno reklamno,

propagandno, ali i prosvjetiteljsko sredstvo te je u te svrhe i korištena. Važnost poezije kao sredstva uspostave komunikacije sa širim masama, vrlo rano su spoznali i bosanskohercegovački imami i muderisi koji su posjedo-vali pjesnički dar. Poeziju su koristili kako bi na širim masama razumljiv i prijemčiv način prenijeli neke od osnovnih poruka islamskoga učenja, po-taknuli djecu i odrasle da poštuju islamske propise, klanjaju, poste, obav-ljaju hadždž i žive životom istinskih vjernika. S obzirom na osnovne teme u poeziji pjesnika imama i muderisa možemo zaključiti da su oni vlastiti poetski dar angažirali u svrhu što kvalitetnijeg izvršenja imamske misije, te da vlastitom kreativnošću i predanošću i u našem dobu mogu važiti za primjer kako se u svrhu što kvalitetnijeg izvršenja imamske misije mogu ko-ristiti razne pojave i sredstva koja omogućavaju uspostavljanje kvalitetnije komunikacije sa širim masama.

BIBLIOGRAFIJA:1. Elsie, Robert, Historia e Letërsisë Shqipe, Dukagjini, Tiranë-Pejë,

1997.2. Emina Memija i Lamija Hadžiosmanović, Antologija bošnjačke poe-

zije na orijentalnim jezicima, Sarajevo: Alef, 1997.3. Hadžijamaković, Muhamed, Medžmu'a Abdul Vehaba Karahodže,

Sarajevo, 1985.4. Huković, Muhamed, Zaboravljena baština, Zagreb, 1992.5. Huković, Muhamed, Zbornik alhamijado književnosti, Sarajevo: Pre-

porod, 1997.6. Mičijević, Senad, Prilog historiji albanske književnosti u periodu

Osmanskoga carstva, Znakovi vremena, Vol. 10, br. 35/36, Sarajevo, 2007.

7. Nametak, Abdurahman, Hrestomatija bosanske alhamijado književ-nosti, Sarajevo: Svjetlost, 1981.

ELVIR MUSIĆ


8. Šabanović, Hazim, Književnost muslimana BiH na orijentalnim je-zicima, Sarajevo: Svjetlost, 1973.

9. Wiegers, Gerard Albert, Islamic Literature in Spanish an Alja-miado: Yca of Segovia (fl. 1450) – His Atecedents and Successors, Leiden: E.J. Brill, 1994.


ČLANCI


Merim ĐULOVIĆ

ZNAČAJ, NASTANAK I RAZVOJ HIFZA

SAŽETAKRad ima za cilj da predstavi instituciju hifza, njen značaj, kao i da obje-dini jedan dio metodologije učenja hifza u svijetu. Hifz je institucija koja počinje sa Poslanikom, s.a.v.s. i prema kojoj su muslimani sto-ljećima iskazivali posebno poštovanje, jer je sam Poslanik bio hafiz, ali i zbog mnogobrojnih hadisa kojima je naglašavao značaj hafiza i učenja Kur'ana napamet. Na našim prostorima hifz je uvijek bio prisutan, u našim čaršijama živjeli su hafizi, a posljednjih godina učenje hifza dobija i institucionalni oblik u okviru Islamske zajednice.

Ključne riječi: Kur'an, hifz, hafiz, metodologija učenja hifza.

IMPORTANCE, BEGINNING AND DEVELOPMENT OF HIFZABSTRACTThe article aims at presenting the tradition of hifz and its impor-tance, as well as to explain a part of the methodology of learning the Qur'an by heart. Hifz is a tradition that can be traced back to the Prophet's (s.a.w.s.) time, and the tradition that was highly res-pected by Muslims for centuries. That partially because the Prophet (s.a.w.s.) himself was a hafiz but also due to numerous Prophet's (s.a.w.s.) sayings which point out the importance of being a hafiz and learning the Qur'an by heart. In this region, hifz has always been present. Hafizes have always lived in our streets and in the recent years hifz has been institutionalized within the Islamic community.Key words: Qur’an, hifz, hafiz, methodology of learning the Qur’an by heart.


UVODNaš Uzvišeni i Hvaljeni Gospodar je postavio smjernice na putevima

dobra i natjecanja u dobročinstvu. Te smjernice su ljudima dostavljene Objavom, pojašnjene praksom Poslanika, s.a.v.s.. Objava, Kur'an, je isho-dište vjere, osnov oko kojeg je uspostavljen život vjernika.. Odnos vjernika prema Kur'anu pojavljuje se u različitim oblicima.

- čitanje– učenje Kur'ana kao poseban ibadet za koji je propisana velika nagrada.

- hifz-učenje Kur'ana napamet- ovaj odnos je prisutan u učenju ne-koliko sura do hifza cijelog Kur'ana.

- razmišljanje o kur'anskim ajetima. Uzvišeni Allah ljude je obdario razumom i Poslanik je ljude podsticao da razmišljaju o kur'anskim dokazima stavljajući to u ravan sa ibadetom.

- i rad po onome što učimo iz Njegove Knjige. Ovo je najvažniji segment odnosa prema Kur'anu i on je taj koji daje kvalitet ranije navedenim relacijama između čovjeka i Kur'ana.

Ranije Objave ljudi su mijenjali, tako da su se originalne verzije izgubi-le, a ljudi su nastavili slijediti verzije napisane i osmišljene od strane ljudi. Kada je Uzvišeni Allah objavljivao posljednju Objavu, Kur'an, objavio je ajet: „Mi, uistinu, Kur’an objavljujemo, i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti.” i tako najavio da će On biti garant očuvanja originalnosti Svoje posljednje objave negirajući mogućnost da će i ona proći kao prethodne Objave.

Jedna od tih milosti jeste i hifz, tj. mogućnost memorisanja kur'anskog teksta i na taj način njegovo čuvanje i prenošenje iz generacije u generaciju.

POJAM „ HIFZ“Riječ „hifz“ je arapska riječ i u jeziku znači: čuvanje, zaštita, pamćenje,

obustavljanje, konzerviranje1. Terminološki hifz označava učenje Kur'ana napamet, odnosno, čuvanje Kur'ana jer onaj ko nauči neki dio Kur'ana na-pamet on ga čuva od zaborava. Hafiz je particip aktivni od navedene riječi i označava osobu koja uči Kur'an napamet.

1 Muftić Teufik, Arapsko-bosanski rječnik, Starješinstvo Islamske zajednice u SR BiH, Sarajevo 1973. Godine, str.706

MERIM ĐULOVIĆ


„Hafiz znači pamtitelj, čuvar. To je jedno od Božijih imena. Koristi se da označi onog koji Kur'an zna napamet, zapravo koji ga u pamćenju čuva.“2

Hafiz može biti „čuvar“ pojedinih sura, ajeta, a pojam Hafizu-l-Kur'an podrazumijeva osobu koja je cijeli Kur'an memorisala i na taj način po-stala njegov čuvar. Na našim prostorima riječ „hafiz“ podrazumijeva osobu koja je naučila cijeli Kur'an napamet.

NASTANAK I RAZVOJ HIFZAMogućnost da se cijeli Kur'an nauči napamet je mu'džiza samog Kur'ana

i dokaz da on nije obična knjiga, ljudski proizvod. Muslimani su ponukani gore navedenim ajetom kao i hadisima Poslanika,s.a.v.s., učili Kur'an na-pamet u svim vremenima. Sam Poslanik je prvi hafiz, a u njegovo vrijeme veliki broj ashaba je stekao tu časnu titulu upravo pred samim Poslani-kom. Učenje Kur'ana napamet je izuzetno naporan posao i muslimani su motivaciju nalazili u kur'anskim ajetima i postupcima Poslanika, s.a.v.s. Uzvišeni Allah je objavio: „A mi smo Kur'an olakšali za pouku, pa ima li koga ko bi pouku primio“.3, ili „ A to su ajeti jasni, u srcima su onih kojima je znanje dato“.4

Ovim ajetima opisuje se vrijednost srca onih koji nose Allahov govor. On, Uzvišeni, o hafizima govori da su to oni kojimaje dato znanje. On govori da je izabrao skupinu ljudi čija će prsa biti posude za njegove riječi.

I Poslanik, s.a.v.s., je u svom govoru isticao vrijednost učenja Kur'ana napamet i bodrio je svoje ashabe na tom polju: „Najčasniji iz mog Umeta su hafizi“, ili bi kad bi određivao ko će biti imam umjesto njega govorio bi da to bude onaj koji najviše zna napamet iz Kur'ana5; kada bi sahra-njivali šehide od ashaba Poslanik bi redao daske onima koji najviše znaju iz Kur'ana6; odobrio je da vjenčani mehr čak bude ono što čovjek zna iz Kur'ana7; rekao je da se hafizu smije zavidjeti na znanju8, da je najbolji

2 Smailagić Nerkez, Leksikon islama, Svjetlost Sarajevo 1990., str. 228.3 El-Kamer, 174 El-Ankebut, 49.5 Sahihu-l-Buhari, Kitabul-medžazi ,536 Ibid, str 911.7 Ibid, str. 1046,1047.8 Sahiu-l-Muslim, hadis br. 815.



onaj koji nauči Kur'an i njemu druge poučava9 kao i mnogi drugi hadisi Božijeg Poslanika Muhammeda, a.s.

Poslanik, s.a.v.s., posvećivao je veliku pažnju učenju Kur’ana napamet iz više razloga. Jedna od vrlo bitnih činjenica je da je memorisanje Kur’ana najpouzdaniji put da se on sačuva od bilo kakve izmjene ili preinake. Iako su Kur’an u cijelosti, još u vrijeme Poslanikovog života, zapisali njegovi zvanični pisari (kuttabu-l-vahj), očuvanje autentičnosti Kur’ana njegovim memorisanjem, od strane velikog broja ljudi, bilo je daleko praktičnije s ob-zirom na to da pismenost u to vrijeme nije bila rasprostranjena. Arapi tog vremena su, inače, bili poznati kao ljudi koji su imali veoma razvijenu moć pamćenja. Oni su pamtili svoje rodoslovlje i napamet kazivali i učili kaside (spjevove) koje su mogle sadržavati i po nekoliko stotina bejtova (stihova).

U korespondenciji s drugima uveliko su se oslanjali na veoma jaku moć pamćenja i memorisanja. Kur’an je glavni izvor vjere islama bilo da se radi o idejnom (akaidskom), zakonodavnom (šerijatskom), moralnom ili nekom drugom pogledu. Zato je njegovo pamćenje napamet (hifz) ono što je od posebne važnosti.

Kur’an se mora pamtiti napamet, bar neke njegove cjeline, i zbog obre-doslovlja. Naime, svaki vjernik je, po islamskom učenju, dužan obavljati propisane namaze pet puta dnevno. Na tim namazima mora se učiti nešto iz Kur’ana i to napamet. Zato je potrebno da svaki vjernik i vjernica znaju nešto iz Kur’ana napamet10. Tako je u islamskoj tradiciji nastala institucija hifza.

UČENJE HIFZA U SVIJETU I KOD NASU islamskom svijetu, pored Mekke i Medine, javljaju se centri poznati

po školama hifza. Tako je Damask dugo bio centar hifza, i u 13. stoljeću

9 Sahihu-l-Buhari, Knjiga III, hadis br. 5027. , Visoki saudijski komtet za pomoć BiH, Sarajevo 2008, str. 980.

10 Halilović Safvet, „Hafizi Kurana bit će prvaci među stanovnicima Dženneta“, Novi Horizonti, str 41. Ili http://www.iltizam.org/tekstovi/read/2230, 28.08.2012.godi-ne

MERIM ĐULOVIĆ


kada je nauka hifza, kiraeta i tedžvida bila u stagnaciji. Navodi se da je u tom periodu u Damasku bilo 23 instituta na kojima se učio i izučavao Kur'an11.

Islamski učenjaci su, da bi olakšali ovaj izuzetno težak posao, razradili i samu metodologiju učenja, dali nekoliko značajnih savjeta, kao i odredi-li i ustanovili uvjete koje budući hafiz treba ispunjavati kako bi mu bilo olakšano učenje hifza. Nisu samo Arapi oni koji uče hifz. U svim krajevima islamskog svijeta hafizi su učili Kur'an i shodno toj geografskoj različitosti razvila se i različita metodologija učenja Kur'ana. I ljudi različitih zani-manja, različitih dobnih struktura završavali su hifz i dobijali časnu titulu hafiza.

Učenje Kur’ana napamet na prostorima koje nastanjuju (ili su nastanji-vali) bosansko-hercegovački muslimani bilo je zastupljeno još od dolaska islama. Kur’an se, dakle, na prostorima Bosne i Hercegovine uči napamet već više od pet stotina godina. Štaviše, može se konstatovati da je tradicija učenja Kur’ana napamet kod Bošnjaka bila izrazito zastupljena, s obzirom na to da su oni malobrojan narod i da im arapski jezik, na kojem je objav-ljen Kur’an, nije maternji.

U prilog toj konstataciji je i studija koju je uradio istaknuti bosanski alim, rahmetli Mehmed-ef. Handžić, u osvrtu o učenju Kur’ana napamet, napisanom početkom četvrte decenije dvadesetog vijeka. U toj studiji on ističe da je od 1878. godine pa do tada, sâmo Sarajevo imalo preko 160 hafiza Kur’ana. Potom on navodi njihova imena i kraće biografije.

Na našim prostorima nije nikada djelovala posebna nauča instutucija, institut koji bi se bavio učenjem hifza. Hifz se na našim prostorima učio u kružocima, halkama, tekijama a najveći doprinos očuvanju tradicije hifza na ovim prostorima dala je Gazi Husrev-begova medresa. Poznato je da je veliki broj starih bosanko-hercegovačkih čaršija imao po nekoliko hafiza. U nekim krajevima to su bile cijele porodice, kao u Glamoču gdje je bilo sedam braće hafiza.

U doba komunističke vladavine na ovim prostorima drastično se sma-njio broj hafiza. Međutim, otvaranjem većeg broja medresa i formiranjem

11 Gološ Dževad, Hifz i hafizi u Bosni i Hercegovini, http://www.minber.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=534:hifz-i-hafizi-u-bosni-i-herce-govini-&catid=47:kuran&Itemid=55, 29.08.20112.godine



u njima sekcija hifza, u znatnoj mjeri je povećan broj hafiza. Po izvješta-jima vjersko-prosvjetne službe Rijaseta Islamske zajednice u BiH danasu Bosni i Hercegovini živi oko 250 hafiza.

U posljednje vrijeme veliki doprinos proučavanju hifza, na našim pro-storima, svojim radom dao je rahmetli hfz.doc dr. Fadil Fazlić koji je sabrao biografije hafiza posljednjih 150 godina. Knjiga „Hafizi u Bosni i Hercegovini u posljednjih 150 godina" objavljena 2006. godine,najopsežnije je djelo na tu tematiku na ovim našim prostorima.

Ono što je u institucionalnom smislu važno za ove prostore jeste da je svaki kandidat prije sticanja zvanja hafiza morao cijeli Kur'an proučiti pred nadležnom komisijom koju bi imanovao Rijaset. Tako je polaganje hifza regulisano i u nekim drugim islamskim zemljama.

U nekim državama islamskog svijeta kandidat uči hifz pred šejhom-mu-haffizom i diplomu sa zvanjem hafiza stiče onda kada mu dotični šejh izda idžazetnamu.

U posljednje vrijeme u Bosni i Hercegovini radi se na institucionalizi-ranju hifza. U okviru vjersko-prosvjetne službe vodi se tačna evidencija o broju, imenima i radnim mjestima hafiza. Radi se na normiranju hifza kroz Pravilnike i akte vjersko-prosvjetne službe. Češće se govori i o formiranju udruženja hafiza sa ciljem promoviranja hifza i zajedničkog rada na tom polju kroz međusobnu razmjenu iskustava.

METODOLOGIJA UČENJA HIFZAI u smislu metodologije učenja Kur'ana postoje različiti načini samog

memorisanja kuranskog teksta. Dr. Jahja bin Abdurezak El Gavsani u svo-joj knjizi „ Kako ćeš naučiti Kur'ani i Kerim“ daje osnovna pravila i prak-tične metode za učenje hifza i navodi dvadeset pet metoda.12

12 Metodeučenjahifza:Metoda koja se sastoji od psihičkih priprema, vježbi zagrijavanja i koncentracije do vježbi ponavljanja i povezivanja.Metoda učenje u dvoje. Dvojica kandidata bi istovremeno učila, jedan uči ajet drugi sluša pa tako ponovo i onda ponavljaju ajet obojica napamet, pa tako onda sljedeći vežeći ga uz prethodni ajet.Metoda kojom se koristi vrijeme provedeno u autu. Kopirati stranicu iz Mushafa postaviti je na vidno mjesto i prilikom ulaska i pokretanja auta prije svake radnje proučiti po jedan ajet.Metoda učenja hifza kod zanatlija. Ovom metodom hifz je završio čuveni profesor

MERIM ĐULOVIĆ


Na našim prostorima najrasprostranjenija je tzv. Turska metoda. To je metoda učenja po krugovima, tj. uče se zadnje stranice svakog džuza. Sa novim krugom jedna nova stranica se uči, a ostale iz dotičnog džuza se ponavljaju. U procesu učenja hifza muhaffizi13 zauzimaju veoma značajno mjesto. Oni su ti koji motiviraju učenike, preslušavaju i mnogo vremena provode sa svojim kandidatima za hifz. Poznati su muhaffizi Muhmed Emin-ef. Riđanović koji je bio muahffiz preko 20 hafiza, a u posljednje vrijeme među najpoznatijim muhaffizima su hafiz Mirnes-ef. Spahić, hafiz Mensur-ef. Malkić, hafiz Fadil Bektaš i dr.

kiraeta Abdulgaffar ibn Abdulfettah Ed-Derubi. On ja radio kao tkalac i stavio bi pred sebe stranicu mushafa i radeći je učio i ponavljao ajete, radeći to ritmično zajedno sa svojim poslom.Metoda učenja Časnog Kur'ana slušajući kasete u autu, u slobodno vrijeme.Metoda učenja snimajući samog sebe.Metoda učenja mlade djece snimanjem njihovih glasova.Metoda provjera naučenog znanja pisanjem naučenih kur'anskih ajeta.Metoda korištenja kućne table i zajedničkim radom sa djecom.Metoda motivisanja učenika putem takmičenja i inicijativa.Metoda učenja od zadnjeg ajeta na stranici.Metoda učenja red po red na jednoj stranici.Metoda učenja upotrebom kur'anskih video snimaka.Učenje uz pomoć personalnog računara.Metoda vezivanja ajeta sa posebnim vremenom.Metoda vezivanja novog gradiva sa uzbudljivim događajima.Metoda vezivanja ajeta sa okolinom i ambijentom.Metoda oslanjanja na razumijevanje značenja riječi.Metoda koju koriste slijepe osobe.Učenje u hafiskim halkama u džamijama.Metoda kruženja. Metoda je poznata u Sudanu. Svakog učenika oko sebe šejh podučava onom rub'u do kojeg je stigao. Šejh se nalazi u sredini halke da bi sve nadzirao: učenje traje više od dva sata, a učenici sjede na hasurama i na šljunku da ih ne bi obuzela ljenost i da im misli ne lutaju.Uzbekistanska metoda učenja. U ovoj metodi učenik pred šejhom čita stranice s početka Kur'ana. Šejh mu zada da 100 puta stranicu prouči gledajući. Poslije ga šejh preslušava i prelaze na sljedeću. Nakon završenog Mushafa šejh mu zadaje da Kur'an prouči još 150 puta. Ako u tome uspije postaje hafiz.Turska metoda.Metoda u kojoj se dovode ajeti u vezu sa istinitim pričama i stvarnim prizorima.

13 Ovim terminom nazivaju se mentori prilikom učenja Kur'ana napamet.



Sve je više mladih ljudi koji svoje vrijeme poklanjaju učenju Kur'ana napamet što svima nama ulijeva nadu u bolju i sretniju budućnost, kako na dunjaluku tako i na ahiretu.

ZAKLJUČAKUčenje Kur'ana napamet je kod muslimana bilo uvijek prisutno i musli-

mani su iskazivali veliko poštovanje prema njegovim čuvarima – hafizima. Uzvišeni Allah dž.š. je u svojim ajetima ukazao na značaj hifza i odabra-nost hafiza. Poslanik je svojim primjerom i govorom podstakao muslimane da se sa velikom pažnjom odnose prema hifzu. Na našim prostorima hifz je od dolaska islama njegovan i muslimani su na ovim prostorima uvažavali i cijenili svoje hafize. Medu Bošnjacima postoje pojedinci koji, iako nisu učenici vjerskih škola ili fakulteta, odnosno ne obavljaju neku vjersku funk-ciju, uče hifz ili su već hafizi. Takvih slučajeva, treba istaći, bilo je i ranije.

Bilo bi veoma korisno i svrsishodno u narednom periodu raditi na osni-vanju škole hifza u Bosni koja bi trebalo da ima institucionalni oblik. Tako bi na jednom mjestu bili okupljeni kandidati iz različitih dijelova naše do-movine, a i šire, koji bi u određenom roku i pred verifikovanim stručnjacima naučili Kur’an napamet. Uz to, moglo bi se osigurati da pohađaju budući hafizi i određeni vid nastave iz temeljnih islamskih znanosti, tako da bi do-bili i potrebnu kur’ansko-sunnetsku edukaciju što bi, doista, predstavljalo vrlo značajan doprinos afirmaciji islama na našim prostorima.

LITERATURA:- Kur'ani Kerim sa prevodom od dr.Enes Karić, FF Bihać, 2006.

godina- El-Gavsani, Jahja bin Abdurezak, „ Kako ćeš naučiti Kur'ani Ke-

rim“, Taibah International, Sarajevo 2000. Godine.- Fazlić, Fadil, „ Hafizi u Bosni i Hercegovini u posljednjih 150 godi-

na“, El-Kalem, Sarajevo 2006.godina- Sahihu-l-Buhari, Visoki saudijski komitet za pomoć Bosni i Herce-

govini, Sarajevo 2008.godine- http://www.iltizam.org/tekstovi/read/2230, Halilović Safvet, „Ha-

fizi Kurana bit će prvaci među stanovnicima Dženneta“, Novi Hori-zonti, str 41. 28.08.2012.godine

MERIM ĐULOVIĆ


- h t t p : / / w w w . m i n b e r . b a / i n d e x . p h p ? o p t i o n = c o m _content&view=article&id=534:hifz-i-hafizi-u-bosni-i-hercegovini-&catid=47:kuran&Itemid=55, Gološ Dževad, Hifz i hafizi u Bosni i Hercegovini, 29.08.2012.godine


ČLANCI


Muamer HASANBAŠIĆ

MORALNI ODGOJ

SAŽETAKAutor se u radu bavi pitanjem moralnog odgoja, moralnih vrijednosti i normi koje su izvedene iz vječnih ideja Božanske Objave. Tekst poka-zuje kako su iste apsolutne, vječne i neovisne o društvenoj praksi. Tako da se kroz ovaj rad želi dokazati kako je moral sastavni i neodvojivi dio religije, te da etike kao praxisa nema bez Objave.

Ključne riječi: moral, odgoj, norma, vrijednost, etika.

MORAL EDUCATIONABSTRACTThe author looks into the question of moral education, moral values and norms derived from Divine Revelation. The text shows that these norms and values are absolute, eternal and independent from social practices. The objective of the essay is to prove that moral is an integral and inseparable part of religion, and that there is no ethics without Revelation.

Key words: moral, education, norms, value, ethics.


UVODMoral i moralni odgoj zauzimaju važno mjesto unutar društvenih nauka,

jer kroz njega se afirmišu sloboda i prava pojedinca, kao i uzajamno prilago-đavanje i usklađivanje zajedničkog života u društvu i društvenim zajednicama.

Upravo svrha, zadatak i cilj moralnog odgoja jeste da kod mladih ljudi formira, oblikuje i uskladi opće ljudske norme i običaje, te da iste prakti-kuju i primjenjuju u svojoj užoj i široj zajednici.

Moralni odgoj označava proces moralnog oblikovanja ličnosti, odnosno, proces formiranja pojedinca u društvenu ličnost, u skladu sa prihvaćenim moralno etičkim zasadama.1

Moral je praksa etike, a etika je nauka o ljudskim vrijednostima. Iz dosad navedenog možemo zaključiti da je međusobni odnos etike, morala i moralnog odgoja, regulator cjelokupnog ljudskog života u zajednici.

Riječ moral potiče od latinskog pojma, mos, moris, što znači običaj, volja, pravilo, zakon, dok, u množini, mores označava mišljenje, ćud, zna-čaj, vladanje, i od pridjeva moralis, što bi označavalo ćudoredan, etičan, moralan.2

Etika-ethos običaj, etikos-moralan, ćudoredan, je discipilna koja ispituje ciljeve i smisao moralnog htijenja, temeljne kriterije za vrednovanje moral-nih čina, kao i opće zasnovanosti i izvor morala.3

Moralni odgoj djeluje u pravcu da odgoji ljude i učini ih plemenitim i korisnim članom zajednice.

B. Zihler je pisao da je pod moralom podrazumijevao shvaćanje ljudi o njihovim dužnostima prema drugim ljudima, prema zajednici, prema druš-tvu, kao i pojedinca prema samom sebi, shvaćanja koja vrijede u određenoj povijesnoj i društvenoj sredini u kojima odgovoraju određena pravila ponašanja, pa i samo ponašanje(Prilog pitanja o komunističkom moralu, u knjizi, Komunizam i moral, Glas, Banja Luka,1961,str.7-8).

Moral kao oblik ljudske svijesti javlja se onda kada individua-pojedinac mora djelovati u skladu i po pravilima i normama nametnutih od strane društva, odnosno kada individualna ponašanja mora uskladiti zahtjevu za-jedničkog života, kako bi bio odgojen u ličnost.

1 Ante Vukasović, Moralni odgoj, Zagreb, 1977, str. 19.2 Nenad Suzić, sociologija obrazovanja, Srpsko Sarajevo, 2001,str.162.3 Filozofski riječnik, u redakciji Vladimira Filipovića, Zagreb, 1984, str.97.

MUAMER HASANBAŠIĆ

MORALNI ODGOJ

Upravo moral kao oblik ljudske svijesti uveliko zavisi od dva veoma bitna činioca, usvajanja plemenitih načela sa jedne strane, i ustrajavanje u primjeni usvojenih vrijednosti sa druge strane.

Praktikovanje morala bivalo je različito u različitim vremenskim peri-odima, različitim društvima, društvenim uređenjima, u različitim kultura-ma, tako da je i samo poimanje pojma dobra i zla različito tumačeno u različitim vremenskim periodima i okolnostima, tako da granica moralnih ograničenja i moralnih obaveza nisu imale stalnu konstantu. Tako, na pri-mjer, ono što je u primitivnoj zajednici dobro ubijati stare ljude sada je rđavo, stavljanje sopstvene žene gostu na raspolaganje nekada je bilo do-bro, sada je zlo;za kapitaliste eksploatacija je dobro, za radnike zlo itd.(Lukić,1979,str.322.).

Upravo su navedene činjenice razlogom da se postavi pitanje šta je to mjerilo dobra i zla, i što je mjerilo moralnog djelovanja, čime je uvjetovano, i šta mu je izvor, odnosno, da li je moral uvjetovan određenim društvenim načelima koja nameće samo društvo, ili je, pak, uvjetovano određenim izvan društvenim silama. Sama ova činjenica proizvela je različita poima-nja morala.

Moral je bitna društvena kategorija koja na jedan poseban način izraža-va određene društvene odnose, i da je društveno uvjetovan, što će značiti da su izvori morala u samom društvu, a ne izvan njega. Ovo je dijalektič-ko-materijalističko poimanje morala.

Dakle, moralne norme koje proističu iz ovakvog poimanja odražavaju određena shvaćanja društvenih odnosa na kojima se temelji moralna svi-jest, koja kao takva izgrađuje moralnu ličnost, i usklađuje njeno moralno ponašanje i djelovanje.

Sa druge strane, imamo shvaćanje, da se moral trajno može zasnivati samo na religiji, jer moral kao princip, svoje izvorište i zasnivanje može imati samo u religiji, dok moral kao praksa, kao pojedinačni, lični slučaj ponašanja, ne zavisi neposredno od religije i religioznosti. U objavljenim religijama izvor morala je Božanska Objava sa jedne strane i poslanički praksisi sa druge.

Objektivni idealizam izvodio je moral i moralne norme iz vječnih ideja svetog duha, božanstva, i smatrao ih apsolutnim, vječnim i neovisnim o iskustvu i društvenoj praksi.



Dok je prvo poimanje negiralo apsolutnost i nepromjenljivost moralnih ideja, normi, kategorija i načela, zapravo, negirao je onozemaljski smisao života.4

Upravo ovim drugim poimanjem, odnosno drugom pristupu etici, mora-lu i moralnom odgoju, pozabavili su se i islamski autori. Tako da oni tema-tiziraju problem vjere, pojedinca i morala i značaja koji vjera ima unutar njega samog-čovjeka, i njegovom ličnom životu. Date ideje nastojat ću da elaboriram opisno i komparativno, što znači da ću ponajprije iznositi stavo-ve i mišljenja islamskih autora koji su se bavili ovom tematikom, a potom ih upoređivati sa drugim autorima ili meni dostupnim znanjima iz te oblasti.

Samo pod uvjetom da je život vječan, i da čovjek ne umire, dakle, pod uvjetom da Bog postoji, a sa Njim i jedan svijet, različit od prirodnog, ima smisla, čime će moralno djelovanje pojedinca i ponašanje čovjeka biti usmjereno na jedan sasvim drugi način bez obzira na to da li se ono sasto-jalo u žrtvovanju nekog malog interesa ili života.5

Vjera mora biti prisutna kako bi se njome održao moralni poredak, dok sa druge strane, drugi su ubjeđenja da je sve dopušteno, da nema valjanog moralnog principa, da je korist, materijalno, jedini valjani regulatorni prin-cip života, iz kojeg humanistička etika zauzima stav da samim tim što je čovjek živ, on zna šta je dopušteno a šta nije, jer u konačnici biti živ ne zna-či ništa drugo do biti produktivan, i ne upotrijebiti svoje sopstvene snage za nešto što nadilazi samog čovjeka. Već svoje sopstvene snage, potencijale, upotrijebiti za sopstveni interes, odnosno za samoga sebe.

Čovjek je time postao mjerilo samoga sebe, koji za svoje namjere, po-stupke, odgovara jedino sebi ili svojoj svijesti i savjesti.

Humanistički projekat moderne civilizacije, preobratio se tako u najgore izrugivanje svemu ljudskom, u drastičnom obesmišljavanju svih nada i te-žnji čovjeka da uzimajući u ruke svoju zemaljsku sudbinu, toj sudbini daje ljudski lik.

Ali moderni humanizam nije osigurao čovjeku ono što mu je obećao, ni napolju u svijetu, niti u dubinama njegovog unutarnjeg života.6

Unutar sadržaja islamskih glasila na ovim prostorima, naići ćemo na niz argumenata kojima islamski autori žele jačinom svoga pera da dokažu da

4 Ibidem, str.24.5 Alija Izetbegović, Moral i religija,Takvim, Sarajevo,1399h/1979,str.13.6 Hilmo Neimarlija,Vjera, moral i osobnost čovjeka,Takvim, Sarajevo,1989,str.12.

MUAMER HASANBAŠIĆ

MORALNI ODGOJ

su etika i moral sastavni i nerazdvojni dio religije, i da etike kao praksisa nema bez Objave.

Etika(ar. Al-amr bil ma¨ruf wan-nahy an al-munkar, naređivati dobro, zabranjivati zlo). Osim pitanja koja su zakonski uobličena, postoje česte etičke obaveze u Kur'anu. Čovjek nije prepušten samome sebi, iako je krunsko stvorenje unutar stvorenog svijeta, obdarem umom i razumom, kojim uglavnom i može da razlikuje dobro i zlo, Bog ipak njegovo pona-šanje normira Objavom.

Oplemenjivanje srca i duše čovjeka je primarni zadatak religije. „Poslan sam da usavršim moral“-Muhammed a.s.. Kada se na izvoru vjere opleme-ni ljudsko srce i duša, onda nadmoćnost religije i religijskog suda biva nad zemaljskim zakonima i zemaljskim sudom.

Konkretno religija i njeni principi prate čovjeka ma gdje god on bio.Po vjeri, motivi tj. zle i dobre misli se najprije uzimaju kao kriterijum odgo-vornosti.

Religijskom sudu, ne može izbjeći ne samo ni jedan zločin, nego ni jedna zla misao, dok od zemaljskog zakona mogu izbjeći mnogi zločinci.7

ZNAČAJ RELIGIJE U MORALNOM ODGOJURazne ideologije svijeta, različiti pogledi na svijet, imali su za poslje-

dicu podjelu ljudi po raznim osnovama, rasnu, nacionalnu, teritorijalnu, ideološku, itd.. Od svih navedenih podjela, religija naučava ljubav, i svako odstupanje od te nauke ljubavi predstavljalo bi izdaju religije. Muhammed a.s. prilikom osvajanja Mekke od strane muslimana, nakon svih patnji i nevolja koje su mu priređivali njegovi protivnci rekao im je»Opraštam vam kao što je Jusuf a.s. oprostio svojoj braći».

Muhammed a.s. nije mogao postupiti drukčije, jer da nije postupio tako on bi iznevjerio islam.8

Za razliku od svih drugih ideoloških pokreta, religija je otvorena za sve, za svakog čovjeka, za nju je važan svaki čovjek, bez obzira na to da li se radilo o djetetu ili starcu, ženi ili muškarcu, bogatom ili siromašnom, svi oni pripadaju jednoj zajednici, odnosno istoj religiji.

7 Vehbija Hodžić,Religijski sud i problem dobra i zla,Takvim, Sarajevo,1968,str.90.8 F.Aynas, Fenomen zvani religija, Takvim, Sarajevo, 1969, str.125.



Upravo religija jeste nosilac preobražaja čovjeka, koja dolazi iznutra, unutar dubine ljudske duše, ona u čovjeku razvja duševne osobine. Stoga sa nikakvim vanjskim uticajem promjenom određenih okolnosti, nametanjem određenih zakona, normi ponašanja, raznoraznim prinudnim silama, čovje-ka ne može odgojiti-poboljšati.

Ovim postupcima mogu se samo korigirati određene navike, što će u konačnici poprimiti obilježje dresure, a dresurom se mogu odgojiti građani koji se drže zakona, ne zato što ih poštuju, već iz straha ili navike, a nikako iz vlastitog ubjeđenja.

Kod vojnika možete dresurom razviti osobine izdržljivosti, vještine, sna-ge, ali dresurom kod njega ne možete razviti osjećaj časti, dostojanstva, oduševljenja, hrabrosti, jer ovo posljednje su duševne osobine.9

Moral se stoga može zasnivati samo na religiji, mada moral i religija nisu jedno.

Moral kao princip ne postoji bez religije. Moral kao praksa kao pojedi-načni slučaj ponašanja ne zavisi neposredno od religioznosti. Dok, sa druge strane, ateizam završava sa negacijom morala, jer svaki istinski preobražaj počinje vjerskom obnovom.

Moral je religija pretočena, prevedena u težnju i pravila ponašaja, od-nosno, čovjekovo voljno ponašanje, ili odnošenje prema drugim ljudima usklađeno sa činjenicom postojanja Boga.10

Svaka naša misao, svaka težnja, svako djelo koje uradimo mora biti usklađeno sa vjersko –religijskim načelima i normama, i sa sviješću da ovaj život koji živimo i svijet u kojem se nalazimo nisu jedini život i jedini svijet. To će ujedno i činiti ušće u koje se ulijevaju moral i religija.Kur'anski tekst je u tome jasan''Vjerujte i činite dobra djela''.

Vjera, dakle, prvo traži upoznavanje, priznavanje, a moral traži da se poznato i priznato primijeni u praksi. Zato je nemoguće religijske vrijednosi koje su u svojoj biti univerzalne zamijeniti ili ih nadomjestiti racionalistič-kim. Religiozni život čovjeka koji biva prožet moralno etičkim vrijednosti-ma i ljudskoj težnji ka višem svijetu označit će bitnu razliku između čo-vjeka i životinje, zapravo, takvo njegovo opredjeljenje daje mu žig čovjeka, kao bitno obilježje.

9 L.S.B.Moral i religija, Takvim, Sarajevo, 1399/1979,str.17.10 Ibidem, str.21.

MUAMER HASANBAŠIĆ

MORALNI ODGOJ

Čovjek se ne može vezati samo za interes, kao što se ne može vezati ni samo za materijalne vrijednosti, potiskujući u drugi plan duhovne, nego uspostaviti ravnotežu između duha i materije, duše i tijela, srca i razuma.11

Čovjek se ne treba svoditi samo na fizičko postojanje i potrebe koje proizilaze iz takvog postojanja, jer čovjek nije samo tijelo, pa da živi samo od hrane.

Kur'an govori o čovjeku kao o biću od zemlje i znanja, biću zaborav-nom i slobodnom, biću zajednice i osobne misije, biću koje misli i osjeća, koje može da uči i zna, biću nestalnom i brižnom, biću koje može da čuje i ne čuje, da vidi i ne vidi, biće koje je stvoreno u najljepšem liku.

Po kur'anskom učenju čovjek je biće koje je slobodno u temeljnom samoodređenju, jer u slobodi, u mogućnosti biranja čovjeka utemeljuje se njegova vjera.12

Moralni fenomen iako je činjenica stvarnog ljudskog života, moralno ponašanje dobit će tek svoj smisao onda kada pojedinac shvati da Bog postoji.

ISLAMSKI MORALU praksi Allahovog Poslanika, ahlak (moral, ćudoređe) zauzima cen-

tralno mjesto. Moral predstavlja najviši cilj kome čovjek stremi u izgradnji ljudske ličnosti i on zauzima drugo mjesto odmah iza vjere- imana.

Vjerovanje u Allaha dž. š., odnosno ispravno vjerovanje uslovljeno je ahlakom, moralom, jer nema istinske vjere i pobožnosti kod one osobe koja nije izgradila moral.

Moral biva prostorom u kojem ličnost zauzimajući određen stav, prema sebi i prema drugima, definišući svoju vjeru kao posve aktivan princip.13

Sržni element svakog morala sačinjava moralna norma, te od samog izbora moralno etičke norme zavisi čitava koncepcija moralno- etičkog projekta.

Islamski moral u sebi krije i unutarnji motiv ličnog djelovanja, zapravo čovjek može nešto raditi, ali da tako uopšte ne misli, i tada se radi o lice-mjernom moralu.U islamskom moralu gdje je izvor moralnih normi Kur'an

11 Husein Đozo, Pitanje morala i situacija čovjeka, Takvim, Sarajevo, 1399/1979,str.7.12 Ibidem,str.22.13 Ibidem, str.32.



i Hadis, na djelu je usaglašavanje ličnog i kur'anskog, unutrnjeg i vanjskog.Provođenjem ovog usaglašavanja moral postaje čisto unutarnje, lično isku-stvo, tako da je u temelju moralne djelatnosti nesporan iskren motiv.

Islamski moral jeste samo moral u svijetu.Oni koji ustaju protiv tijela ne izražavaju tvrdnju da je i tijelo vidljivi znak Božijeg savršenstva (Mi čovjeka stvaramo u skladu najljepšem, Kur'an). Razvijanjem duhovne moći čovjeka nipošto ne znači slabljenje čulnog, tjelesnog.14

Islamski moral u svojoj osnovi traži djelatnu osobu, koja živi u zajednici kao moralna ličnost, čija vjera ni u jednom trenutku i segmentu njegovog života u zajednici ne smije uticati niti ga odvajati od njegove socijalizacije, učvršćivanja veza sa društvom, kao i njegovog punog angažmana u toj za-jednici. Čovjek ni u jednom momentu svoga života ne smije da zapostavlja svoje društvene obaveze.

Muhammed a.s. je govorio :''Najbolji je onaj čovjek, koji koristi i sebi i drugima''.

Islam je strogo protiv odricanja života želeći da odgaja jake i plemenite ljude koji će posjedovati i fizičke i duhovne kvalitete.

Po svom izvoru islamska etika je univerzalna ljudska etika, svim ljudima, jer svi imaju zajedničko porijeklo, tako da se na taj način postavlja uni-verzalna zajednička etika, radi boljeg i sretnijeg zajedničkog života, čija je klica (nukleus) u božanskom duhu, čijim djelićem je nadahnut i očovječen prvi čovjek.15

Kur'an naglašava poštivanje slobode i savjesti drugih vjernika. On na-laže i borbu protiv nasilnika, jer svi su ljudi jednaki članovi svoga roda, i jedina priznata razlika jeste u stupnju pobožnosti.

Kur'an na više mjesta protežira veoma značajnu društvenu etiku. Tako u suri 17 u ajetima od 24-39, nabraja glavne dužnosti vjernika:

- riječi blagosti i poštovanja prema roditeljima koji stare,- davanje njihovog prava bližnjim i siromašnim,- umjerenost u trošenju,- lijepe riječi za siromašne,- zabrana ubijanja djece radi iz straha od siromaštva,

14 Ibidem,str.34.15 Ibidem, str.51.

MUAMER HASANBAŠIĆ

MORALNI ODGOJ

- zabrana bluda,- zabrana nepravednog ubijanja,- umjerenost u govoru i ponašanju,Islamska etika je takva vrsta etike čije pravo valorizovanje vrši sam

Bog, i između čovjeka i njegovog stvaraoca nema nikakvog posrednika; dok je u kršćanstvu Krist spasilac i izbavitelj ljudi, Muhammed a.s.u islamu je samo''propovjednik'' i ''učitelj'', a čovjek može dobiti spas samo putem svojih ličnih dobročinstava i svojim časnim ponašanjem.16

To biva razlogom zašto se moralna ličnost u islamu jedino može izgradi-ti kroz pokornost Bogu, i biti duboko svjestan odgovornosti za svoja djela na Sudnjem danu.

Izgradnja moralne ličnosti je proces koji mora imati svoj kontinuitet. On se odvija kroz moralni odgoj koji nema za cilj, da upotpunosti uništi ili eliminiše određena svojstva, koja su sastavni dio ljudske prirode, kao što su mržnja i srdžba, nego islamski odgoj ima za cilj njihovo usmjerenje. Jer, musliman je dužan da mrzi i prezire zlo.

Sami pojmovi dobroga i zla u sebi mogu imati i različito značenje u onome što bi oslovili kao moralno djelovanje. Pojam dobrog i ''dobrog čo-vjeka'' možemo sagledavati u osobi koja ima izgrađen osjećaj za patnju, stradanje, bol drugih osoba i nastoji da ih svojim ponašanjem odstrani ili smanji njihov intezitet, što je naravno suprotno ''zlom čovjeku'', ali ovo dobro nije potvrdilo''dobrog čovjeka'' u čitavom njegovom intenzitetu i aktivnom ispoljavanju, jer u protivnom bi se samo radilo o osjećaju za dobro koji posjeduje određena ličnost, a nikako njenom aktivnom djelo-vanju.

Moralno ponašanje je uvijek zasnovano na ličnom usavršavanju i uvijek je u skladu sa idealom istine i pravde, što znači da moral nije ''koristan'' u običnom smislu riječi.

Dakle, istinski moralan čovjek je samo onaj koji računa na žrtve i koji u raznoraznim iskušenjima ostaje vjeran principu, pred ličnim interesom.17

Sve navedene činjenice govore u prilog nedjeljivosti vjere i morala, što za islamske učenjake ni u jednom momentu nije predstavljalo ni najmanju

16 Senahid Bristrić, Moralno ponašanje izraz vlastitog djelovanja, Takvim, Sarajevo, 1989,str.44.

17 Enes Durmišević, O nekim moralnim vrijednostima u Islamu, Takvim, Sarajevo,1989,str.59.



dilemu, što nam u prilog datog mišljenja može poslužiti izreka Ibn Abbasa koji kaže:''Svaka građevina ima temelj, a temelj vjere je moral''.18

Tako je nemoguće sa islamskog stajališta da osoba koja živi sa prakti-kovanjem islamskih dužnosti i obavlja islamsko obredoslovlje, učini bilo kakav nemoralan čin, o čemu će biti riječi nešto kasnije.

Duhovni život čovjeka, moralne norme, odnosno moralno etičke vrijed-nosti, koje su usmjerene ka ostvarenju višeg svijeta, nužno će dovesti do usklađenja tijela i duha, namjere i praktične radnje, tako da će moralno djelovanje biti usmjereno ka očovječenju čovjeka, u duhu vjere i tradicije.

Temeljni cilj islamskog odgoja, jeste moralna izgradnja ličnosti, gradeći u njemu karakterne osobine, kakve treba da rese jednog čovjeka koji iskreno vjeruje u Boga, Tvorca živog i mrtvog, i čovjeka koji je na koncu svjestan svoga povratka Bogu.

Osnovna vjerska premisa, a samim tim i moralno odgojna, u islamu sa-držana je u Bismilli: ''U ime Allaha, Sveopćeg, Dobročinitelja, Milostivog'', koja u navedenom kontekstu podrazumijeva da sve što se čini, čini zarad Boga, i mora biti u skladu sa vjerskim načelima, a samim tim i moralnim načelima.19

Dakako, vjerska načela i moral sačinjavaju jedno, i odvojeno ih je ne-moguće posmatrati. Najbolje nam o tome govore riječi Božijeg Poslanika :''Najsavršeniji iman je kod onih vjernika koji se najmoralnije vladaju, i koji imaju najljepšu narav. Između vas je najodabraniji onaj koji se naj-ljepše ponaša prema svojoj kućnoj čeljadi.''(Ebu Davud i Tirmizi).20

Nosio je počasni naziv ''Hibru-l-ummeh'', najznačajniji učenjak tefsira, more znanja :''Bahr'',a zvali su ga i ''Terdžumanu-l-Kur'an''.Postoji takođe predaja da je Džibril a.s., rekao Muhammedu a.s.da je Ibn Abbas najbolji dio ummeta.

IZVORI ISLAMSKOG MORALAIslamski moral obuhvata čovjekov duhovni, religijski i društveni život

od njegovog rođenja pa sve do smrti.21 Moralno ponašanje pojedinca usmje-

18 Ibn Abbas se smatrao najpoznatijim ashabom u tefsiru.19 Refik Ćatić, Osnovi porodične pedagogije,Zenica, 2005, str.22420 Ahmed Mehmedović (ur.), Tako je govorio Muhammed Resulullah,

Tuzla,1991,str.156.21 Adnan Silajdžić,O islamskim moralnim vrijednostima, Takvim, Sarajevo, 1993,str.7.

MUAMER HASANBAŠIĆ

MORALNI ODGOJ

reno je na svakodnevno činjenje dobra i zabranjivanje zla, što u praksi biva potvrđeno čistotom srca i duše.

Islam kao vjera je prepoznatljiv po svom dinamizmu i anagažiranosti svojih sljedbenika, i ni u jednom momentu ne zanemaruje probleme sa ko-jima se susreće čovjek za vrijeme svog življenja na ovom svijetu.

Upravo je to razlogom da moralna postupanja vjernika imaju svoje ra-zumsko i vjersko-religijsko utemeljenje. Moralne vrijednosti čovjek usvaja odgojem, bolje kazano, čovjek je biće kome je Dragi Bog dao sposobnost da date vrijednosti usvoji, odnosno, čovjek je predisponiran za činjenje do-bra. To je razlogom da smo dužni da za vrijeme svog života date moralne vrijednosti razvijamo i usavršavamo.

Upravo razvijanje i usavršavanje moralnih osobina, jeste usavršavanje samoga sebe.

Kada pravedno postupamo postajemo pravedni, kada se trudimo da govo-rimo istinu postajemo iskreni, kada navikavamo (odgajamo) djecu da klanja-ju namaz, oni postaju musallije (klanjači) itd. i obrnuto, sa druge strane, kada ne postupamo pravedno, postajemo nepravedni, ako lažemo postajemo lažci, ili ako ne odgajamo djecu da klanjaju, onda oni će postati neklanjači.22

Međutim, pored toga što sve navedeno možemo raditi, opet možemo biti nemoralni, jer da bi potvrdili svoju moralnost moramo biti duboko svjesni svoga čina, da ga radimo sa određenim stavom i da ga nepokoleblji-vo i neuslovno sprovodimo, tek tada će naša radnja, čin ili određeno djelo imati i moći zaslužiti epitet moralnog.

Potrebna je jaka moralna svijest, jer se moralno djelovanje ne mjeri samo normama, ili određenim skupom pravila, nego je duboko uslovljena moralnom savjesti, motivima i ciljevima iz kojih proističe određeno moral-no ponašanje.

Islamska etika je stoga etika čije vrijednosti, pincipi, načela i sudovi imaju karakter nadnaravnosti, nadosjetilnosti, transcedentnosti, i kao ta-kvi prethode ljudskim osjetilima, iskustvu, umu, razumu, svijesti i pameti.

Stoga, za etiku nije glavna stvar saznanje vrline, nego moralno djelova-nje, moralno djelo, moralan život.23

22 Enes Durmišević,O nekim moralnim vrijednostima u islamu, Takvim, Sarajevo, 1989, str.59.

23 Miloš Đurić, Predgovor, Aristotel, Nikomahova etika , Beograd, 1970,str.14.



I Objava i stvoreni ljudski razum na sebi svojstven način podstrekavaju čovjeka na istinu i odvraćaju od zabluda. Moralna svijest postoji u svakom čovjeku, što je i razumljivo, jer se svaki čovjek rađa u prirodnoj vjeri (fitra), koja je prirođena njegovoj naravi.

Prema tome, čovjek je sposoban vjerovati u Boga, kao i biti otvoren za sva viša duhovna obećanja.24 Prema svom porijeklu islamska etika-islamski moral, svoje etičko učenje, izvor moralnih normi, crpi iz Božije Objave i poslaničke prakse. Izvor morala je izvan čovjeka.

U religijskom naučavanju nalazimo da je Bog Izvor Apsolutne Istine-vjere, Apsolutne volje-Vjerozakona, Apsolutnih vrijednosti –etike, da je On Jedini i Apsolutni Stvoritelj svih svjetova. Zato unutar religijskih propisa naći ćemo propise o životu, te učenja o dobru i zlu, vjerskom moralu, vjer-skim principima, određena moralna načela vrijednosti, imperative, pravne regule, koje svoje izvorište imaju od Svemogućeg i Sveznajućeg Boga.

Te vrijednosti, principe, načela i norme učvršćuju se i uozbiljuju vjerova-njem u zagrobni život, vjerovanjem o nagradi i kazni (Dženet i Džehenem ili Raj ili Pakao), vjerovanjem u susret sa Bogom, i odgovornosti pred Njim, i vjerovanju da je njihov izvor Bog.25

U prilog ovim tvrdnjama navesti ćemo samo neke kur'anske ajete (stav-ke) koji na najupečatljiviji način govore o uspostavljanju moralno etičkih normi:

«Mi smo izaslanike Naše s jasnim dokazima slali i po njima knjige i terezije objavljivali, da bi ljudi pravedno postupali, a gvožđe smo stvorili u kome je velika snaga, i koje ljudima koristi, i da bi Allah ukazao na one koji vjeru Njegovu i poslanike njegove pomažu i kada Ga ne vide, Allah je uistinu moćan i silan».26

«O vjernici budite uvijek pravedni, svjedočite Allaha radi, pa i na svoju štetu ili na štetu roditelja i rođaka, bio on bogat ili siromašan, ta Allahovo je da se brine o njima. Zato ne slijedite strasti –kako ne bi ste bili nepra-vedni. A ako budete krivo svjedočili, ili svjedočenje izbjegavali, pa Allah zaista zna šta radite.27

24 Ibidem, str.12. 25 Mustafa Spahić, Etika i društvo, Sarajevo, 2006,str, 8-9.26 Kur'an, Al-Hadid, 25. 27 Kur'an, Al-Nisa, 135.

MUAMER HASANBAŠIĆ

MORALNI ODGOJ

«O sinko moj obavljaj namaz, i traži da se čine dobra djela, a odvraćaj od hrđavih, i strpljivo podnosi ono što te zadesi.“28

Takođe u drugom izvoru islamskog učenja, tekstu hadisa, moral ću-doređe zauzima centralno mjesto, predstavljajući najviši cilj kome se teži u izgradnji ljudske ličnosti, zauzimajući drugo mjesto odmah iza imana- vje-re. Vjera- iman nije potpuna niti iskrena ukoliko nije propraćena i okićena moralnim vrijednostima.

Navesti ćemo neke hadise koji na najslikovitiji način opisuju iman –vjeru i moral.

«Uzvišeni Allah odabrao je ovu vjeru za sebe.Prema tome, vašoj vjeri ne dolikuje drugo nego darežljivost, i lijep ahlak (vladanje).Kada je tako ukrasite svoje vjerovanje sa ova dva svojstva». Ili drugi hadis: «Lijepo ću-doređe je pola vjere (Buharija)».

«Tako mi Allaha, ili ćete naređivati dobro, a zabranjivati zlo, ili će vam Allah ubrzo poslati kaznu, pa ćete ga vi moliti, ali vam se On neće odazvati (Tirmizi)».

«Ko od vas vidi neko zlo neka ga spriječi rukom, ako ne može rukom onda jezikom, ako ne može jezikom onda srcem (prezirom), a to je najsla-biji oblik imana-vjere (Muslim)».

«Usama ibn Zejd kaže da je čuo Allahovog Poslanika da je rekao: ''Na Sudnjem danu će biti doveden čovjek i bačen u vatru, pa će se njegova unutrica prosuti, a on će oko nje kružiti kao magarac oko dolapa. Oko njega će se iskupiti stanovnici džehennema i pitati ga o čovječe šta je to sa tobom, zar ti nisam naređivao dobro a zabranjivao zlo? Jesam-odgovori on. Ja naređivah dobro ali ga sam ne radih, zabranjivah zlo ali ga sam radih''(Muslim)».

Muhammedov a.s. život za muslimane predstavlja mjerodavni i smjero-davni obrazac življenja (uswetul hasenetun) za izvorno tumačenje i prak-tično življenje islama, i kao takvog Kur'an Muhammeda a.s. predstavlja čovjekom najsavršenijeg morala.

Čitav život Muhammeda a.s. predstavlja obrazac moralnog življenja u skladu sa vjerskim propisima, što su muslimani nastojali da kroz kontinui-ranu interpretaciju njegova života usklade sa njegovim uzornim i plemeni-tim ponašanjem. Praktičnih primjera iz njegovog života je mnogo, moglo bi se reći koliko i njegovih životnih situacija u ophođenju sa ljudima.

28 Kur'an, Lukman, 17.



Fadl ibn Abas prenosi sljedeće:»Došao mi je Allahov Poslanik, pa sam izašao pred njega i našao ga iznurenog i oborene glave. Uzmi me za ruke Fadle, pa sam ga držao za ruke dok se nije uspeo na mimber, zatim je rekao:Pozovi svijet! Pa sam pozvao svijet, i svijet se iskupio. Okupljenom svijetu Allahov Poslanik je rekao: O ljudi , ja zahvaljujem Allahu na vašem vjerovanju i nema drugog Boga sem Allaha. Već se prikučio odlazak onoga ko je bio među vama. Ako sam nekog udario nehotice po leđima, ovdje su moja leđa, pa neka naplati učinjenu nepravdu. Ako sam nekog oštetio u imetku, evo moj imetak, pa neka podmiri dugovanje, ne bojeći se da ću ga ja zamrziti, jer to nije moj običaj. Znajte da je meni najdraži onaj od vas koji od mene uzme svoje pravo koje sam mu ja bio uzurpirao, ili mi oprosti, pa ja susretnem svog Stvoritelja čiste savjesti».

AUTONOMNA ETIKAZa razliku od religijske etike koja svoje učenje o moralu temelji na Bo-

žijoj Objavi i poslaničkoj praksi, autonomna etika je ona vrsta etike koja svoje utemeljenje i izvor morala traži direktno u samom čovjeku.

Takvo mišljenje zastupaju: ateisti, materijalisti, sekularisti, nihilisti, i svi oni koji ne vjeruju da je Bog Stvoritelj svega i Izvor svih vrijednosti.

Istinu i središte duhovnog života čovjek je iz vana prenio u sebe i postao «sam svoj svećenik», «sam svoj sudac», koji za svoje postupke odgovara sam sebi, ili bolje kazano svojoj savjesti. Na osnovu vlastite savjesti poje-dinac radi i djeluje, sudi i postupa. Tako da ovom teorijom čovjek postaje mjerilo svih stvari.

Autonomna etička načela i učenja su neobjavljenja i njihovi sudovi, vri-jednosti, principi su aposteriorni, i oni su stečeni određenim društvenim iskustvom. Ovakvi sudovi, principi, načela, ''oslobodili'' su se Boga, ali za uzvrat pali su u najgore, najgrublje i najsurovije ropstvo materije koja je najozbiljnije ugrozila samog čovjeka.

Bez vjerskog morala, njegovih univerzalnih vrijednosti, čovjek prestaje biti ličnost koji se u takvom poretku pretvorio u člana društva i time se potpuno izgubio u njemu, čime se gubi ne samo njegova ličnost nego ljud-ski identitet i dostojanstvo kao mjerilo ličnosti.

Ovakav čovjek, religijsko-vjerske, transcendentne vrijednosti mijenja za racionalne koje su ga sigurno polahko vodile u propast. Zanemario je u pot-punosti duhovne vrijednosti vođen autonomnom etičkom teorijom, znajući i uvažavajući samo interes i materijalnu vrijednost. Čovjek je odbacio du-

MUAMER HASANBAŠIĆ

MORALNI ODGOJ

hovni život, iskonsku moralno etičku vrijednost i vlastitu težnju za boljim, višim svijetom, odnosno, odbacujući ono što ga upravo čini čovjekom, odbacujući ono što ga je odvojilo od životinje. Povijest nam je najbolji svjedok ovog odbacivanja.

Čovjek se, bez obzira na sva nastojanja religije nije još uvijek potvrdio kao čovjek. U njegovim postupcima kroz čitavu povijest njegovog posto-janja dominirali su životinjski elementi, što je najbolje uočljivo u upotrebi sile i nasilja, tako da je rat do naših dana ostao jedino sredstvo za rješenje ljudskih sporova. Čovjek se gubi u procesu uspostavljanja ravnoteže iz-među duhovnog i materijalnog. Da bi pronašao izlaz iz dubokog lavirinta, potrebno je da se prihvati religije kao jedinog vodiča.

Unutar autonomnih etičko-moralnih pravaca, gdje čovjek živi bez Boga i religije teško da može posjedovati bilo kakva moralna ograničenja, bez ob-zira na to unutar kakve se ideologije razvijao, ne može proći bez posljedica. Zato su principi, sudovi, moralna načela unutar ovakvog pravca relativna, jer mogu važiti u jednom društvu, društvenom uređenju, jednoj ideologiji, kulturi i vremenu, dok u drugim društvenim okolnostima, ideologijama, povijesnim trenucima, poprimaju sasvim jedan drugi karakter i sasvim drugo vrednovanje.

Civilizacije i kulture koje nastoje baštiniti ovakvo moralno viđenje i unutar koje vladaju i preovladavaju racionalističke vrijednosti, nisu ni svjesne da na jedan neposredan način ugrožavaju ljudski život uopće. Pri-mjera je jako mnogo: od razarajućih nuklearnih oružja, zagađenosti okoli-ne, ekoloških katastrofa, upotrebe alkohola i droga, pa sve do razuzdane seksualnosti. Sve nabrojane društvene devijacije dešavaju se onda kada čovjek robovanje Bogu zamijeni za robovanje pukoj materiji.

Naravno, ovdje se ne misli ni u kakvom slučaju na zanemarivanje ma-terijalnih vrijednosti, nego njihovog iskorištavanja kao sredstva, da bi se u što je moguće boljem obimu realizirale duhovne vrijednosti. Materijalna vrijednost je sredstvo, a duhovna vrijednost je cilj, da bi se cilj ostvario moramo imati sredstvo.

ULOGA OBREDOSLOVLJA (IBADAT) U RAZVOJU MORALNIH VRIJEDNOSTIMusliman, čija vjera biva upotpunjenom mora, biti ispravnog življenja,

ponašanja, govora i djela u svakom segmentu svoga života, potvrđujući vjeru kroz prizmu moralno etičkog djelovanja.



Prvi i primarni cilj vjere jeste da od čovjeka individue, izgradi čovjeka ličnost, biće, koje će u svom životu posjedovati najveće moralne kvalitete. Čovjek je biće koje je stvoreno na taj način da u sebi sukusira dispoziciju za činjenje dobra, kao i za činjenje zla. U početku se te dispozicije kod čovjeka nalaze samo u začetku, kao klice, a potom, okolnosti pod kojima se čovjek razvija i raste, mogu učiniti da se jedna strana kod njega jače razvije, vrlo često negativna.

Onaj činilac koji se stara da u čovjeku razvije onu drugu pozitivnu (dobru) stranu i da od njega formira pravog čovjeka, tj. biće koje se rado odaziva uzvišenim božanskim pozivima, zapovijedima, koje vode ljudskoj sreći, jeste religija-vjera i njena praktična primjena. Tako vjera biva zakon života i smrti, vjera koja uspostavlja i određene moralne obaveze i dužnosti koje možemo posmatrati kroz:

- dužnosti prema Bogu,- dužnosti prema sebi,- dužnosti prema drugima.Sve navedene dužnosti ne mogu se sagledavati zasebno, jer jedne proi-

zilaze iz drugih i međusobno se uslovljavaju. U dužnosti prema Bogu (iba-deti) ubrajamo: namaz, post, zekat, hadž, kelimei šehadet kao i neke druge dužnosti. Ali zanimljivo je da svaka od ovih dužnosti, svaki od ibadeta ponaosob, ima za cilj da od čovjeka oblikuje socijalno-humano i altruističko biće, biće osjetljivo za nevolje drugih, društveno korisno biće.

Ko od vjernika izvršava navedene dužnosti prema društvu, izvršava ujedno i Božiju Volju, odnosno svoju dužnost prema Bogu, čime zaslužuje Njegovu ljubav i Njegovu nagradu, jer treba imati na umu i činjenicu da Bogu nije ništa potrebno, jer je On od svih potreba čist.

Molitva je stara koliko i sam čovjek, ona je postojala u svakoj religiji i u svakom vremenu. Tako je ona kroz povijest svoga postojanja, bila ništa drugo do trajno sredstvo pomoću kojeg je čovjek sebe kultivirao i usavrša-vao svoje sposobnosti.

Svrha i cilj molitvi koje su propisane objavama, nisu imale za cilj da bi se njima čovjek umilostivio Allahu dž.š., ili nešto molio od Njega. Islamsko načelo »vjerovati i činiti dobro» ponovljeno je u više navrata u Kur'anu. Biti plemenit, dobar, human, jednom riječu izgraditi karakter-biti karak-teran, je cilj, a namaz je sredstvo i put ka ostvarenju tog veličanstvenog ideala.

MUAMER HASANBAŠIĆ

MORALNI ODGOJ

Prava svrha namaza nije ništa drugo do izgraditi produhovljenog čovje-ka. Suština svih obaveza unutar islamskog praksisa, jeste izgradnja moral-nog čovjeka, plemenite savjesti, čista srca koje neće griješiti.

Koga njegov namaz ne usmjeri da čini dobro, a ne spriječi ga od mržnje i zla neće imati koristi od tog namaza, izuzev što će ga udaljiti od Božije milosti.39 Svrha namaza upravo i jeste usmjerenje čovjeka ka činjenju do-bra, da ga odvrati od zla i mržnje.

Pravi cilj namaza postiže se u njegovom obavljanju u zajednici, duh svakog pravog namaza je društveni.29 Ako pođemo od svakodnevnog zajed-ničkog namaza do godišnjeg obreda u Mekki oko Bejtullaha, možemo lahko procijeniti koliko islamska institucija obreda teži postepenom proširenju sfere ljudskog udruživanja.30 Namaz upravo i vrijedi onoliko koliko nas je oplemenio.

Najslikovitije nam o tome govori primjer iz vremena Muhammeda a.s., koji govori o ženi koja je danju dobrovoljno postila, sadaku (milostinju) dijelila, a noću obavljala nafilu namaz, ali je svojimm jezikom uznemirava-la svoje susjede, pa je za nju Poslanik a.s. rekao: ''Kod nje nema nikakva dobra'' (Ahmed).

Ovaj primjer je jedan od mnogobrojnih koji nam na jedan upečatljiv način govori o nedjeljivosti vjerovanja i morala, te da je vjeru nemoguće ispoljavati bez moralnog ponašanja. Svi vjerski obredi nisu sami po sebi svrha nego za cilj imaju oformiti moralni lik čovjeka. Prema kur'anskom učenju najstrožije islamske naredbe (namaz, post, zekat, hadž) imaju prije svega moralne ciljeve: «Obavljaj namaz, namaz zaista odvraća od razvrata i svega što je ružno.“31 Sljedeći primjer: « Uzmi od dobra njihova zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš.“32 «O vjernici propisan vam je post kao što je bio propisan i onima prije vas samo da bi ste se grijeha klonili.“33

29 Hasan Hilić,Uticaj namaza na izgradnju ljudskog karaktera,Takvim, Sarajevo, 1991,str.107.

30 Muhammed Ikbal,Obnova vjerske misli u Islamu,str. 72. 31 Kur'an, Ankebut, 45.32 Kur'an, Tewbe,103.33 Kur'an, Al-Baqara,123.



UMJESTO ZAKLJUČKANajvažniji zaključci do kojih smo došli su sljedeći. Moralne vrijednosti,

moral i moralne norme izvedene su iz vječnih ideja Božanske Objave, tako da etike kao prakse nema bez Objave. Značaj religije je nezamjenjiv u od-goju čovjeka, jer je ona nosilac preobražaja čovjeka iznutra, stoga moral i moralni odgoj se zasnivaju na religiji, mada moral i religija nisu jedno, mo-ral kao princip ne postoji bez religije, dok moral kao praksa kao pojedinačni slučaj ponašanja, ne zavisi neposredno od religioznosti.

Nemoguće je religijske vrijednosti koje su u svojoj biti univerzalne na-domjestiti i zamijeniti racionalističkim. Izgradnja moralne ličnosti se odvija kroz moralni odgoj koji nema za cilj da u potpunosti uništi ili eliminiše određena svojstva, koja su sastavni dio ljudske prirode, kao što su srdžba, mržnja, nego islamski moralni odgoj ima za cilj njihovo usmjerenje, zato i temeljni cilj islamskog odgoja jeste moralna izgradnja ličnosti. Prema svo-me porijeklu islamska etika i islamski moral svoje etičko učenje crpi iz Boži-je Objave i poslaničke prakse što će kazati da je izvor morala izvan čovjeka.

LITERATURA:A) Knjige1. Ante Vukasović, Moralni odgoj, Zagreb, 1997.2. Ahmed Mehmedović, Tako je govorio resulullah, Tuzla, 1991.3. Izbor poslanikovih hadisa, Izdavač Starješinstvo SR BiH, Hrvatske i

Slovenije, Sarajevo, 1984.4. Miloš Đurić, Predgovor, Aristotel, Nikomahova etika, Beograd,1970.5. Mustafa Spahić, Etika i društvo, Bemust, Sarajevo, 2006.6. Muhammed Ikbal, Obnova vjerske misli u islamu, El-Kalem, Sara-

jevo, 1999.7. Nenad Suzić, Sociologija obrazovanja, Srpsko Sarajevo, 2001.8. Refik Ćatić, Osnovi porodične pedagogije, Zenica, 2005.9. Tefsir Ibn Kesir, III tom, Svjetlost, Sarajevo, 2001.10. Vladimir Filipović, Filozofski riječnik, Zagreb, 1984.

MUAMER HASANBAŠIĆ

MORALNI ODGOJ

B) Tekstovi Takvima 1. Alija Izetbegović, Moral i religija, Takvim, Sarajevo, 1979.2. Adnan Silajdžić, O nekim moralnim vrijednostima u islamu, Ta-

kvim, Sarajevo,1993.3. Enes Durmišević, O nekim moralnim vrijednostima u islamu, Ta-

kvim, Sarajevo, 1989.4. F. Aynas, Fenomen zvani religija, Takvim, Sarajevo, 1964.5. Husein Đozo, Pitanje morala i situacija čovjeka, Takvim, Saraje-

vo,1979.6. Hasan Hilić, Uticaj namaza na izgradnju ljudskog karaktera, Ta-

kvim, Sarajevo, 1991.7. Hilmo Neimarlija, Vjera, moral i osobnost čovjeka, Takvim, Saraje-

vo, 1989.8. L.S.B., Moral i religija, Takvim, Sarajevo, 1979.9. Senahid Bistrić, Moralno ponašanje izraz vlastitog djelovanja, Ta-

kvim, Sarajevo, 1991.10. Vehbija Hodžić, Religijski sud i problem dobra i zla, Takvim, Sara-

jevo, 1968.


ČLANCI


Ramiz BAJIĆ

NASELJA U OPŠTINI TUZLA

SAŽETAKProstor opštine Tuzla je kroz dug vremenski period bio poprište brojnih društveno-ekonomskih promjena što se svakako odražavalo na njen teri-torijalni razvoj, broj i veličinu naselja. Kroz različite historijske periode u sastavu ove opštine bio je različit broj naselja. Fizionomija tuzlanskih naselja odraz je prirodno-geografskih, kulturno-historijskih, ekonomskih i političkih uslova. U ovom radu autor se bavi analizom upravo tih pi-tanja i problema.

Ključne riječi: Tuzla, naselja, razvoj, funkcionalnost, centralitet.

SETTLEMENTS IN TUZLA MUNICIPALITYABSTRACTThe area of Tuzla Municipality has long been a place of various social and economic changes, which surely made an impact on its territorial development, number and size of settlements. Throughout different historic periods, there were a different number of settle-ments that belonged to this municipality. Physiognomy of Tuzla settlements is the reflection of various natural-geographical, cultu-ral-historic, economic and political circumstances, and this essay analyzes those issues.Key words; Tuzla, settlements, development, functionality, centra-lity


UVODGrad Tuzla je raskrsnica regionalnih i međunarodnih pravaca, kako na

pravcu Istok – Zapad (Srbija – Bosna i Hercegovina – Hrvatska), tako i na pravcu Sjever – Jug (Hrvatska / Slavonija – Bosna i Hercegovina).U Tu-zlanskom kantonu, Tuzla je vodeći centar industrijskog i općedruštvenog razvoja, prema kome gravitiraju ostala općinska područja. Od četrnaest općina u kantonu, Tuzla je najgušće naseljena (461 st./km²).Tuzla je naj-veći grad TK. koji po popisu 2013. godine ima 120441 stanovnika. Tuzla se ne ističe samo svojom veličinom već i svojim funkcionalnim značenjem. Zahvaljujući velikom broju centralnih funkcija, nosioc je funkcionalne orga-nizacije TK. Tako je Tuzla najznačajniji centar rada, s najvećim brojem radnih mjesta i najvećom privlačnom moći radne snage iz svoje okolice. To istovremeno znači da je opština Tuzla, najznačajnije žarište socijalno-geo-grafske probrazbe okolice.

U ovom radu interes je pretežno usmjeren na aspekt funkcionalnog zna-čenja grada Tuzle.S obzirom na funkcionalnost gradovi su uglavnom po-lifunkcionalni, pa tako i Tuzla, jer su u njima razvijene upravno-admini-strativne, stambene, privredne i druge funkcije koje po obimu nadmašuju potrebe grada. To drugim riječima znači, da između grada i okolice vlada kompleksan uzročno-posljedični odnos, tj. stanovništvo okolice podmiruje svoje vrlo različite funkcije u gradu ( zaposlenje, obrazovanje, zdravstvena i socijalna zaštita, sport, zabava, razonoda itd.), a okolica predstavlja izvor sirovina, hrane i radne snage za potrebe grada. Intenzitet i prostorni obu-hvat promjene okolice grada ne ovisi, samo o funkciji rada grada, već, po-vezano snjom i o broju i socijalnoj strukturi zaposlenih iz okolice u gradu.

Dnevne migracije radne snage ne ovise samo o privlačnoj snazi centra grada već i od, ekspulzivnih faktora okolice. Kod nas je to gustoća nase-ljenosti, veličina posjeda zemljišta, viškovi radne snage i druga socijalna obilježja stanovništva okolice. Takođe treba pomenuti da dnevna pokretlji-vost radne snage, a povezano snjom i preobrazba okolice, ovise o cestovnoj uvezanosti sa centrom. Navedenu analizu prvenstveno ćemo bazirati na statističkim podacima.

POLOŽAJ OPŠTINE TUZLA I NJENE OKOLINE Zauzimajući površinu od 3092,2 ha (10,2% ukupne površine općine

Tuzla), koju naseljava 65 091 (53,5 % od ukupnog stanovništva općine), po procjeni International Management Group (IGM) u saradnji sa Agenci-jom pri Ministarstvu obnove, razvoja i poduzetništva Tuzlanskog kantona

RAMIZ BAJIĆ


iz 1999. godine,1 Tuzla se svrstava u red tri najveća grada u Federaciji , odnosno četiri u državi Bosni i Hercegovini. Tuzla je kao općina po popisu 2013. godine imala 120 441 stanovnika.

Tuzla je do 1992. godine bila centar ekonomske regije Sjeveroistočne Bosne. Za vrijeme agresije od 1992. – 1995. godine je 61% ove regije i po Dejtonskom sporazumu pripojeno manjem entitetu Republici Srpskoj.

Na preostalom teritoriju 1993. godine osnovan je Okrug Tuzla, da bi na-kon implementacije Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, avgusta 1994. godine, prerastao u Tuzlansko Podrinjski, odnosno, Tuzlanski kanton (TK).

Tuzla, kao jedna od trinaest općina TK-a, ne predstavlja samo admini-strativno sjedište, već i sveukupni privredno-ekonomski, kulturni, naučno-obrazovni i zdravstveno uslužni centar Tuzlanskog kantona.

Grad Tuzla nalazi se na južnim padinama Majevice, a smješten je s obje strane rijeke Jale, desne pritoke Spreče, na 44º 33' sjeverne geografske širine i 18º 42´ istočne geografske dužine,2 na nadmorskoj visini od 235 m,3 dok je općina na visini od 200 – 760 m.

SISTEM I MREŽA NASELJAPostojeća teritorijalna podjela opštine je izvršena na 71 naseljeno mje-

sto i na 33 katastarske opštine. U pogledu društveno-političke organizacije, teritorija opštine je podijeljena na 41 mjesnu zajednicu, od čega 15 na teritoriji grada.

Za potrebe statistike, teritorija opštine je podijeljena na 125 statističkih i 557 popisnih krugova. Statistički i popisni krugovi su određeni u granica-ma naselja, tj. svako naselje ima svoje statističke i popisne krugove.

Mreža naselja na opštini Tuzla nastala je spontano pod dejstvom pri-rodnih, istorijskih, društvenih, privrednih, saobraćajnih i drugih činilaca. Opšta karakteristika mreže naselja je neujednačena fizionomija njenih ele-menata kao posljedica neusklađenih mogućnosti i potreba u dosadašnjem ekonomskom i socijalnom razvoju. U istorijskom razvoju mreža naselja,

1 Studija, Socioekonomski pregled općine Tuzla, Ekonomski institut Tuzla, Tuzla, 2002., str.6

2 Prostorni plan općine Tuzla 1985. – 2000/05., stanje i analiza prostornog uređenja, J.P. Zavod za urbanizam i planiranje grada Tuzle, Tuzla, 1985., str. 15

3 Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine 2000., Sarajevo, 2000., str.21



naseljavanje i koncentracija stanovništva nisu uvijek odgovarali najpovolj-nijim prirodnim i drugim uslovima za razvoj prema kojima bi se ostvari-le bolje društvene komplementarnosti i postigli značajniji socio-ekonomski efekti. To se naročito odnosi na postojeći razmještaj stanovništva, razvoj i karakter privrede, razvoj i razmještaj mreže infrastrukture, način iskori-štavanja prirodnih bogatstava, način života i rada stanovnika, te njihovog standarda i s tim u vezi, razlike između uslova života u gradu i ostalim naseljima u opštini.

Grad Tuzla je jedino oformljen urbani centar na području opštine sa izrazito naglašenim funkcijama privrednog, kulturnog, saobraćajnog i sport-skog značaja, pa kao takav predstavlja regionalni centar u sjeveroistočnom dijelu SR BiH. Grad Tuzla je društveno-politički centar opštine Tuzla.

Gradski centar sadrži aktivne i razvijene centralne gradske funkcije. Grad Tuzla zauzima površinu od 3.092,2 ha (10,2% opštinske teritorije), koju naseljava 80.570 stanovnika (66,9% stanovništva opštine).

Ostalo područje opštine Tuzla na preostaloj površini od 27.160,8 ha (89,8%) formira 63 naselja sa ukupno 39.871 stanovnika (33,1%).

POLOŽAJ I GRUPISANJE NASELJAPodručje opštine prema prirodnim karakteristikama, a naročito prema

konfiguraciji terena, kao i stvorenim uslovima i fizionomiji naselja, obrazuju 4 prostorne cjeline.

1. Središnja zona opštine koja obuhvata naselja u dolini rijeke Jale i neposrednom pobrđu sa obje strane u pravcu istok-zapad na du-žini oko 15 km i širine od 3 do 8 km. Ovu zonu obrazuje ukupno 5 naselja. Centralnu poziciju u ovoj zoni zauzima statističko područje grada Tuzle, koje je inače u geometrijskom središtu trougaone forme teritorije opštine.

Statističko područje grada Tuzle okružuju i čine urbanu strukturu grada: jedno cijelo manje naselje (Dolovi) i 8 dijelova manjih naselja sa određenim cjelinama po cijelim popisnim krugovima, i to: Soli-na, Križani, Slavinovići, Brđani, Grabovica Donja, Husino, Orašje i Vršani.Istočno od ove osnovne grupacije naselja oko grada Tuzle, nazire se okupljanje manjeg broja naselja oko naselja Simin Han. To su 2 naselja Čaklovići Gornji i Čaklovići Donji i dijelovi naselja Slavinovići i Križani.

RAMIZ BAJIĆ


2. Sjeveroistočna zona opštine koja obuhvata naselja na južnim padinama planine Majevice i preko uskih dolina rječice Kovačice, Grabovičkog potoka i Soline ostvaruje vezu sa naseljima u dolini rijeke Jale. Dužina zone iznosi oko 25 km. u pravcu jugoistok-sjeve-rozapad, a širina se kreće od 2-6 km, na terenima iznad 350 m.

Ovu zonu obrazuje ukupno 23 naselja, od kojih se ističe nekoliko centralnih naselja koji u nekim funkcijama okupljaju okolna nase-lja. Prema razmještaju u prostoru, uvažavajući prirodne uslove i stečene vrijednosti, mogu se izdvojiti četiri naselja koja u postoje-ćim uslovima, stvorenim potencijalima i razvojnim mogućnostima mogu da budu embrioni razvoja i centri okupljanja, i to: - Gornja Tuzla koja okuplja još 5 naselja: Kovačicu, Konjkoviće,

Tetimu, Grabovicu Gornju, Kolovrat i dio naselja Grabovica Donja.

- Kovačevo selo, koje okuplja još 5 naselja, i to: Požarnica, Ko-limer, Potraš, Kukovina i Cviljevina.

- Dokanj koji okuplja još 4 naselja, i to: Kosci, Svojtina, Breške, Crno Blato i dijelovi naselja Brđani i Solina.

- Obodnica Donja koja okuplja još 5 naselja i to: Obodnica Gornja, Marinovići, Dragunja Gornja, Dragunja Donja i Oso-je.

Osnovna karakteristika u mreži naselja ove, inače prostorne i po prirodnim uslovima jedinstvene zone se ogleda u nedostatku sao-braćajnih veza po dužini zone zbog čega su slabo izražene i druge veze među naseljima na ovoj osnovi. Postojeće veze i migratorna kretanja se ostvaruju u pravcu sjever-jug, uglavnom preko navede-na dva poprečna dolinska pravca, tako da se ove grupacije u posto-jećim uslovima orijentišu prema dolini Jale, odnosno gradu Tuzla, neovisno jedna od drugih.

3. Zapadna zona opštine, koja obuhvata naselja na krajnjem zapad-nom dijelu opštine uglavnom oko magistralnog puta Tuzla – Župa-nja i na visinskoj terasi između 250 i 350 m/n. Dužina ove zone je oko 10 km. u pravcu sjever-jug, a širina se kreće od 5-6 km. Ovu zonu obrazuje ukupno 23 naselja.

U ovoj zoni izdvajaju se po prirodnim i stvorenim uslovima tri gru-pacije naselja koje se okupljaju oko sljedećih naselja.



- Bukinje sa grupacijom od još 6 naselja i to: Hudeć, Krtolije, Rapače, Mihatovići, Šići, Plane i dio naselja Pogorioci.

- Lipnica sa grupacijom od još 6 naselja i to: Lipnica G., Lipnica D., Lipnica S., Tisovac, Snoz, Rasovac i dijelovi naselja Ljepu-nice i Pogorioci.

- Mramor Novi i Dobrnja sa grupacijom od još 5 naselja, i to: Brgule, Milešići, Mramor, Marina Glava, Čanići i dio naselja Ljepunice.

Osnovne karakteristike naselja u ovoj zoni se ogleda u njihovoj fizi-onomiji pretežno rudarskih naselja, u specifičnim prirodnim i stvo-renim uslovima zbog svoje pozicije u odnosu na postojeća eksploa-taciona polja uglja.

4. Južna zona opštine, koja obuhvata naselja na krajnjem južnom dijelu opštine na pobrđu orijentisanom prema dolini Spreče i jezeru Modrac. To je uski pojas južnih padina na kojima se naselja nižu od istoka prema zapadu u dužini oko 12 km, i širini od 2-4 km na nadmorskoj visini od 2oo-3oo m/n.

Ovu zonu obrazuje ukupno 13 naselja, i u ovoj zoni se uočava gru-pisanje naselja oko većih centara i to: - Ljubače i Husino, oko kojih se grupiše još 5 naselja i to: Moran-

čani, Petrovice Donje, Petrovice Gornje, Cerik i Pasci Gornji,- Kiseljak, oko kojeg se grupiše još 3 naselja i to: Breze, Ševar i

Poljana.- Par Selo Gornje, oko koga se grupišu naselja Pasci Donji i dije-

lovi naselja Orašje i Vršani.Prema tome, u središnjoj zoni opštine lociran je grad Tuzla sa još 4

naselja i dijelovima 10 naselja koja zauzimaju 20,4% od ukupnog prostora opštine, gdje je koncentrisano 63,4% ukupnog stanovništva opštine. Sje-veroistočna zona participira sa 23 naselja i dijelovima 3 naselja – 43,8% površine i 13,3% stanovništva opštine.

Na zapadnu zonu sa 23 naselja otpada 22,1% površine i 14,8% stanov-ništva opštine, a na južnu zonu sa 13 naselja i dijelovima 2 naselja otpada 13,8% površine i 8,5% stanovništva opštine.

Očito da su se naselja razvijala na lokacijama koje pružaju najpovoljnije prirodne pogodnosti ili pak, radne uslove bez obzira na degradiranu životnu sredinu.

RAMIZ BAJIĆ


VELIČINA I STRUKTURA NASELJABroj stanovnika, odnosno domaćinstava i veličina atara određuje veliči-

nu naselja. Izuzimajući grad Tuzlu, ostalih 60 naselja na opštini razvrstano je u 7 veličinskih razreda prema populacionom kriteriju. Po broju stanov-nika najvećenaselje je Gornja Tuzla sa 3.108 stanovnika okupljenih u 1128 domaćinstava na ataru veličine 1.412 ha.

Najmanja naselja su Vršani i Konjkovići sa svega po 10 stanovnika u 4 domaćinstva i veličinom atara od 183,4 ha, zatim Krtolije (44 stanovnik, 16 domaćinstava i 135,2 ha), Potraš ( 134 stanovnika, 36 domaćinstava u 1991. godini i 442 ha), dok po popisu 2013. god. nije bilo popisanih stanov-nika, Kukovina ( 148 stanovnika, 41 domaćinstvo i 218,4 ha u 1991. god), dok po popisu 2013. nije bilo popisanih stanovnikaitd.

Struktura naselja po broju stanovnika, bez grada Tuzle je sljedeća: - 1 naselje od 3. 001 – 5. 000 stanovnika - 2 naselja od 2. 001 – 3. 000 stanovnika - 12 naselja od 1. 001 – 2. 000 stanovnika - 12 naselja od 501 – 1. 000 stanovnika - 12 naselja od 301 – 500 stanovnika - 8 naselja od 201 – 300 stanovnika - 13 naselja do 200 stanovnikaUkupno 48 naselja ili 75% broji do 1. 000 stanovnika pri čemu je broj

naselja čiji se broj kreće između 500 i 1. 000 stanovnika ( ukupno 12), a isti je broj naselja koja broje od 300 do 500 stanovnika (ukupno 12). Značajan je i broj naselja sa populacionom veličinom između 1. 000 i 2. 000 sta-novnika ( 12). Po popisu 2013. tri naselja su bez stanovnika ( Cviljevina, Kukovina i Potraš).

Sva ova naselja imaju obilježja, kombinacija ruralno rudarskih naselja, dok ostala 4 veća naselja imaju i neke gradske karakteristike. Međutim, ni jedno od ovih naselja ne čini zaokruženu urbanu cjelinu već se u najvećoj mjeri naslanjaju na gradske sadržaje u gradu Tuzla.

URBANO-MORFOLOŠKE STRUKTURE NASELJANagli i ubrzani razvoj grada Tuzle u procesu industrijalizacije, deagrariza-

cije i urbanizacije na području ne samo opštine već i šire regije, uticao je na zaostajanje razvoja vitalnih funkcija u ostalim naseljima na području opštine.



Osnovni sadržaj u većini naselja čini stanovanje sa degradiranim oblici-ma primarne proizvodnje. Manji broj naselja ima neke komplementarne sa-držaje stanovanja, odnosno objekte društvene i komunalne infrastrukture.

U genezi naselja na području opštine Tuzla najznačajniji faktor za nase-ljavanje predstavljali su u prošlosti geomorfološki uslovi pri čemu su naselja koristila prirodnu i orohidrografsku datost kao faktor lokacije i koncentraci-je stanovnika u pojedinim područjima opštine. Naselja su formirana spon-tano, nepravilne planimetrije, prilagođene u nastojanju za obuhvatanjem raznih struktura zemljišta. Prema genetskom ishodištu, naselja na području opštine Tuzla spadaju u razbijena sela, koja su vremenom,a naročito u periodu poslijeratne intenzivne industijalizacije, doživljavala strukturalne promjene tako da u sadašnjoj situaciji postoji više varijanti tipova izme-đu zbijenih i razbijenih naselja. Genetske osobine ovih naselja uklapaju se u opštu sliku ravničarsko-brežuljkastog pojasa Bosne i Hercegovine sa karakteristikama naselja na nadmorskoj visini od 200-600 m/n. Pri tome, u pravilu, na višim nadmorskim visinama na obroncima planine Majevice i na brežuljkastim terenima više se uočava razbijeni tip naselja, dok je u dolinskim ravničarskim predjelima zbijanje kućišta izrazitije.

Ova urbano-morfološka obilježja naselja čine jednu od značajnih karak-teristika uočenih zona u prostornoj analizi opštine. Tako, središnja zona ima izrazitu koncentraciju stanovništva i zbijanje stambenog fonda, a u nekim punktovima ček i hiperkoncentraciju industrije ili gradskih sadržaja. U ovoj zoni centralno naselje je grad Tuzla sa mjestimično visokim gusti-nama naseljenosti i razvijenim urbanim strukturama. Ostala naselja u ovoj zoni se nižu uz saobraćajne tokove i transverzalne priključne saobraćajnice konstruišući urbane strukture u dolinskim predjelima, koje u cjelini daju sliku izdužene gradske aglomeracije u pravcu istok – zapad i uskim krako-vima koji zadiru u sjeverno, odnosno, južno zaleđe, sa različitim dubinama, stvarajući najčešće kontinuirane izgrađene pojaseve sve do krajnjih naselja u sjevernoj i južnoj zoni opštine.

U sjeveroistočnoj zoni opštine, skoro sva naselja su razbijenog tipa, ruralnog karaktera u kojima se kućišta grupišu u nepravilne građevinske cjeline, koje se, počev sa viših ka nižim terenima, prema središnjoj zoni spuštaju, pogušćavaju i proširuju, tako da na nekim pravcima, kao npr. u dolini Soline ili Grabovičkog potoka, čine izdužena kontinuirana drumska naselja. Izuzetak u ovoj zoni je naselje Gornja Tuzla, koja ima sva obilježja zbijenog naselja, čije genetsko porijeklo je veoma staro sa uočljivim proce-sima aglomeriranja kao u naseljima gradskog karaktera.

RAMIZ BAJIĆ


U zapadnoj zoni opštine dolazi do punog izražaja tip tzv. rudarskog na-selja. To su naselja nastala na samim eksploatacionim rudonosnim poljima ili u njihovom neposrednom kontaktu. Nižu se oko dva dolinska pravca od sjevera prema jugu i to uz dolinu potoka Joševica, odnosno put Bukinje – Lipnica – Obodnica Donja i uz dolinu Mramorskog potoka,odnosno ma-gistralni put Šićki Brod – Županja. Tako su nastale dvije izdužene, geome-trijski nepravilne forme naselja, aglomeracije koje podsjećaju na drumska naselja.

Međutim, u tom prostoru postoje i planski zasnovane urbane cjeline, ponegdje sa objektima za kolektivno stanovanje, skromnijom urbanom i komunalnom opremom, kao npr. Bukinje i Mramor Novi. Saobraćajna po-vezanost ovih naselja je povoljna, kako unutar zone, tako i sa sadržajima središnje, gradske zone opštine.

Južnu zonu čini mreža heterogenih naselja po formi i po urbano-morfo-loškoj strukturi. Postoje različite varijante zbijenih i razbijenih tipova na-selja rudarsko-ruralnog obilježja. U cjelini južna zona pruža sliku početne faze izdvojene konurbacije, pri čemu se ispoljavaju tri grupacije prostornog integrisanja naselja. Ova pojava se može objasniti jakom fizičkom izolova-nošću od središnje zone opštine, odnosno grada Tuzle. Između ove dvije zone (naselja) razvila se snažna industrija, a greben brda ovu zonu raz-dvaja od središnje, tako da se saobraćajne veze između njih odvijaju samo preko dva putna pravca i to magistralnog puta Sarajevo-Tuzla-Županja preko petlje na Šićkom Brodu i preko puta Živinice-Kreka-Tuzla.

Područje opštine pruža lepezu varijantnih tipova naselja koja su to-kom vremena, a naročito u posljednjih dvadeset godina, doživjela značajne strukturalne promjene, toko da su mnoga naselja izgubila svaki trag od prvobitnih ruralnih obilježja.

PROSTORNI RAZMJEŠTAJ STANOVANJAU središnjoj zoni opštine, na površini koja zauzima 20,3% od ukupnog

prostora opštine, skoncentrisano je 63,4% ukupnog stanovništva opštine i 66,6% ukupnog stambenog fonda.

Sjeveroistočna zona participira sa 26 naselja, 43,8% površine, 13,8% stanovništva opštine i 12,1% stambenog fonda.

Na zapadnu zonu sa 25 naselja otpada 22,1% površine, 14,8% stano-vištva opštine i 13,4% stambenog fonda, dok na južnu zonu otpada 13,8% površine, 8,5% stanovništva i 7,9% stambenog fonda opštine.



Očigledno je da su se grupacije stanovanja u naseljima razvijale na loka-cijama koje pružaju najpovoljnije prirodne pogodnosti ili pak radne uslove, bez obzira na degradiranu životnu sredinu.

ZAKLJUČAKTuzla je smještena na jugoistočnim obroncima planine Majevice i za-

uzima centralno mjesto područja sjeveroistočne Bosne. Kroz grad protiču rijeke Jala i Solina.

Geografski položaj odredio je da općina Tuzla bude regionalni centar sjeveroistočne Bosne. Prirodni resursi, prije svega so i ugalj, su bili glavni resursi koji su uticali na naseljenost ovog područja od najstarijih vremena do danas.

Također i geoprometni položaj Tuzle, u okviru tuzlanskog bazena, do-djeljuje joj ulogu raskrsnice regionalnih i međunarodnih drumskih i že-ljezničkih pravaca, u svim smjerovima što pozitivno utiče na sveukupni razvoj ove opštine.

Tuzla ne predstavlja samo administrativno središte, već sveukupni pri-vredno-ekonomski, obrazovni, naučni, kulturni, zdravstveni i uslužni centar tuzlanskog kantona, koji broji trinaest općina: Banovići, Čelić, Gračanica, Doboj Istok, Gradačac, Kalesija, Kladanj, Lukavac, Sapna, Srebrenik, Te-očak, Tuzla i Živinice. Ukupno Tuzlanski kanton obuhvata teritorij veličine 2.649 km², sa 477 278 stanovnika u 2013. godini.

Prirodni resursi, a prije svega so i ugalj su uticali na naseljenost i ur-bano demografski razvoj općine Tuzla. Na bazi soli i uglja u periodu po-slije II svjetskog rata razvija se čitav niz grana privrede koji je zahtijevao mnogobrojnu radnu snagu, što je dovelo do velikih migracija u to vrijeme. Ključnim faktorima utemeljenja, a i kasnijeg razvoja naselja na prostoru općine, smatraju se nalazišta slanih izvora, proizvodnja soli, razvoj rudar-stva i industrije.

Prva naselja na prostoru Tuzle postojala su još u doba neolita, o čemu nam svjedoče materijalni ostaci pronađeni na prostoru Donje i Gornje Tu-zle.Svoj procvat Tuzla je doživjela u vrijeme Austro-Ugarske vladavine u ekonomskom, političkom, urbanom i demografskom smislu.

U periodu poslije Drugog svjetskog rata dominantna činjenica u razvoju Tuzle je vrlo intenzivan proces industrijalizacije koji je pospješio, odnosno ubrzao i druga dva procesa, deagrarizaciju i urbanizaciju. Privredni razvoj Tuzle uticao je i na povećanje naseljenosti, sa 49.821 stanovnika 1948. go-

RAMIZ BAJIĆ


dine na 131.861 stanovnika 1991. godine, tj. za 2,6 puta, dok danas općina Tuzla ima 120 441 stanovnika. (2013.)

U odnosu na predratni period došlo je do smjene u sektorskoj strukturi. Dominantnu poziciju u stvaranju ukupnog prihoda grada Tuzle od indu-strije je preuzela trgovina, prerađivačka industrija, rudarstvo, građevinar-stvo, saobraćaj itd. Tako Tuzla danas gubi atribut industrijskog grada i postaje sve više grad uslužnih, odnosno tercijarnih i kvartarnih djelatnosti.

Može se zaključiti da su mogućnosti zapošljavanja regulatori socijalno-geografskih procesa u suburbanom prostoru. Najveće mogućnosti zapošlja-vanja pruža centralni grad i satelitski centri, a manje ostala naselja.

U regiji Tuzle najveći udio doseljenih ukupno, kao i doseljenih iz grad-skih naselja, naseljava pojedine zone oko grada, duž glavnih prometnica i satelitske centre.

Na osnovu izloženog, može se konstatirati da veliki gradovi, pa tako i Tuzla , snagom svojih funkcija vrše preobrazbu svojih okolica, stvarajući tako gradske regije. Svi procesi ukazuju da se radi o ranoj fazi stvaranja gradskih regija

LITERATURA I KORIŠTENI IZVORI:Objavljeni izvori:1. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine, Fe-

dralni zavod za statistiku, Sarajevo, 2000.2. Kanton Tuzla u brojkama 2002., Federalni zavod za statistiku,

Sarajevo,2002.3. Statistički bilten 195, Popis stanovništva, domaćinstava/kućansta-

va i stanova u BiH 2013. godine4. Statistički podaci o privrednim/gospodarskim i drugim kretanjima

u Federaciji Bosni i Hercegovini po kantonima, Federalni zavod za statistiku, Godina III Broj 9, Sarajevo, septembar/rujan 2002.

5. Savjetovanje, Strategija upravljanja sonim resursima sa posebnim osvrtom na potapanje jame Tušanj, Ministarstvo industrije, energe-tike i rudarstva Vlade TK –a, Rudarski institut Tuzla, Rudnik soli Tušanj Tuzla, 05.04.2002., Front slobode, Tuzla, april 2002.



Neobjavljeni izvori:1. Prostorni plan opštine Tuzla za period 1986. – 2000/o5., Nacrt,

Izvršni odbor Skupštine opštine, Opštinski zavod za urbanizam, Tu-zla, 1986.

2. Studija, Socioekonomski pregled općine Tuzla, Ekonomski institut Tuzla, Tuzla, juni 2oo2.

3. Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi ležišta ka-mene soli u Tuzli ( stanje 31.12.2000.), Holding SODASO, DD Rud-nik soli Tušanj Tuzla, Tuzla, juli 2001.

4. Derviš Sušić, Monografija o Tuzli, u rukopisu se nalazi u Univerzi-tetskoj i narodnoj biblioteci D. Sušić u Tuzli

Literatura1. Alispahić Fatmir, knjiga o Tuzli – Tuzland, Printcom, Tuzla, 2000.2. Benković Ambrozije, Tuzlansko područje nekad i sad, autorovo iz-

danje, Županja, 1971.3. Breznik Dušan, Demografija – analiza, metodi i modeli, Drugo izda-

nje, Naučna knjiga, Beograd, 1980.4. Buljugić Suad, Tuzlanske solane i solari, Drugari, Knjiga I, Saraje-

vo, 1990.5. Ćilimković Džemal, Tuzla u osmansko doba, Historijski arhiv Tuzla,

Tuzla, 1996.6. Grupa autora, Enciklopedija Jugoslavije, Leksikografski zavod Za-

greb, broj 8, Zagreb, MCMLXXI (1971)7. G.A., Ilustrovana poslovna lična karta Tuzle, Beograd, 1975.8. G.A., Arhitektura Bosne i Hercegovine 1878. – 1918., Svjetlost, Sa-

rajevo, 1987.9. Hadžibegović Ilijas, Razvoj radničkog pokreta u Tuzli za vrijeme

Austro-Ugarske vladavine (1878.-1918.), Tuzla u radničkom pokre-tu i revoluciji, Knjiga I, Revolucionarni radnički pokret u Tuzli do 1914., Univerzal, Tuzla, 1979.

10. Handžić Adem, Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, Svjetlost, Sara-jevo, 1975.

RAMIZ BAJIĆ


11. Hasanović Hajrudin, Moj zavičaj, Materijali za izučavanje zaviča-ja u školama tuzlanskog sreza, Prosvjetno pedagoški zavod Tuzla, Front slobode, Tuzla, 1963.

12. Imamović Enver, Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Her-cegovine, Edicija bosanski korijeni, Sarajevo, 1998.

13. Imamović Ibrahim, Rudarstvo soli, Univerzal, Tuzla, 1990.14. Ibreljić Izet, Savremena industrija uglja, Rudarski institut Tuzla,

Tuzla, 1995.15. Kamberović Husnija, Prema modernom društvu,centar za kulturu i

obrazovanje Tešanj, Tešanj, 2000.16. Kulenović Salih, Etnologija sjeveroistočne Bosne, rasprave – studije

– članci, Knjiga II, Muzej istočne Bosne Tuzla, Tuzla, 1995.17. Klapić Muharem, Tuzla kao razvojni centar sjeveroistočne Bosne,

Ekonomski institut Tuzla, Tuzla, 2002.18. Klapi Muharem, Uloga Tuzle kao pola rasta u njenom užem (

Tuzlanski kanton) i širem gravitacionom području ( Regija sjeve-roistočna Bosna), Međunarodni znanstveni seminar, Regionalno razvojna problematika Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja u procesu približavanja Evropskoj uniji, Univerzitet u Tuzli, Tuzla, 2003.

19. Trifković Dragiša,Tuzlanski vremeplov,Beograd, 1981.20. Trifković D. , Tuzlanski vremeplov, Grafičar Tuzla, Knjiga III, Tu-

zla, 1988.21. Trifković D., Tuzlanski vremeplov, Grafičar Tuzla, Knjiga IV, Tu-

zla, 1990.22. Trifković D., Tuzlanski vremeplov, Grafičar Tuzla, Knjiga V, Tuzla,

1997.23. Studija, Privreda Tuzlanskog kantona, Vlada TK –a, Knjiga 2.,

Tuzla, 2000.24. Vresak Milan, Osnove urbane geografije, Školska knjiga, Zagreb,

1990.25. Zlatar Behija, Bosna i Hercegovina u okvirima Osmanskog carstva

( 1463 – 1593.), Bosna i hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata, Drugo izdanje, Sarajevo,1998.


ČLANCI


Dženan HASIĆ

TUMAČENJE KUR'ANA U MESNEVIJI1

SAŽETAKU radu se predstavlja način na koji je Hz. Mevlana tumačio Kur'an u svome najznamenitijem djelu Mesneviji,djelu koje ga je učinilo poznatim i na Istoku i na Zapadu. Ona je prvenstveno jedno pjesničko ostvarenje na perzijskome jeziku od preko 25 000 stihova ali i teološko – filozofsko djelo iz domena sufizma i klasične islamske filozofije, te istovremeno i jedan golemi ezoterijski tumač Časnog Kur'ana. Mevlana je živio u trinaestome stoljeću u Anadoliji koja je tada bila pod upravom Turaka Seldžuka. Mevlana Rumi je također i osnivač mevlevijskog derviškog reda.

Ključne riječi: Rumi, derviški red, mesnevija, tumačenje, sufizam, Kur'an

SUMMARYThe author presented the method which Hazrat Mawlana used for Qur'an exegesis in his most famous book Al-Mathnavi, the book which made him famous in the East as well as in the West. Primarily, the book is a poetic accomplishment on Persian language, consisting of more than 25 000 verses but also a theological - philosophical book in sufism and classical Islamic philosophy, and simultaneously one momentous esoteric interpreter of the Holy Qur'an. Mawlana lived in the thirteenth century Anatolia that at the time was administered by the Seljuk turks. He is a founder of the mawlawi derwish order.

Key words: Mawlana, Mathnavi, mawlavi tariqah, sufi exegesis of the Qur'an, allusive tafseer, speculative tafseer.

1 Rad uz određene izmjene i dopune predstavlja autorovo izlaganje na javnoj tribini povodom obilježavanja 740. godišnjice smrti Mevlane Dželaluddin Rumija, održa-noj 17. XII 2013. godine na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.


UVOD U ovom radu ćemo, u kratkim crtama, predstaviti način na koji je Hz.

Mevlana tumačio Kur'an u Mesneviji, djelu po kojem je poznat i na Istoku i na Zapadu. Hz. Mevlana je živio u trinaestom stoljeću u Anadoliji koja je tada bila pod upravomTuraka Seldžuka. Osnivač je mevlevijskog derviškog reda. Iako se smatra osnivačem pomenutog reda valjano je napomenuti da on nikada nije razmišljao o utemeljenju nekog novog derviškog reda i on se sam protivio bilo kakvoj organizaciji koja po svojim određenim pravilima uzapćuje čovjekovu od Boga dragog podarenu slobodu. Pravi utemeljitelj spomenutog reda jeste Hz. Mevlanin sin Sultan Veled koji je red uspostavio na temelju učenja svoga oca. Mevlevijski derviški red je potpuno zaokruže-nje u organizacijskom smislu zadobio tokom XV i XVI stoljeća.

Mevlanino najznamenitije djelo koje ga je učinilo poznatim i na Istoku i na Zapadu jeste zasigurno taj magnum opus Mesnevija, koje je prvenstveno jedno pjesničko ostvarenje na perzijskome jeziku od preko 25 000 stihova; teološko – filozofsko djelo iz domena sufizma i na neki način, islamske fi-lozofije, ali istovremeno i jedan golemi ezoterijski tumač Časnog Kur'ana.

U redovima koji slijede ćemo predstaviti, u kratkim crtama, dva sufijska metoda u tumačenju Kur'ana, s posebnim osvrtom na tumačenje Kur'ana u Mesneviji što i jeste tema ovog rada. Da bismo bolje uočili osobenost Me-vlaninog stila u tumačenju Časnog Kur'ana mi smo u radu donijeli primjer protumačenog ajeta iz Mesnevije u komparacij sa komentarom iz klasičnog sufijskog tefsira Ruh al-Bajan, autora Ismaila Hakkija al-Brusevija.

SUFIJSKI METOD U TUMAČENJU ČASNOG KUR'ANATesavvuf se dijeli na: Spekulativni (an-nazarijj), a to je onaj tesavvuf

koji se temelji na istraživanju i proučavanju i djelatni (al-'amalijj), a to je onaj tesavvuf koji se temelji na zuhdu i nestajanju u pokornosti Uzvišenom Allahu. Obje ove vrste tesavvufa su ostavile traga u tefsiru Kur'ana, te tako možemo govoriti i o dva sufijska metoda u pogledu tumačenja Kur'ana: spe-kulativni sufijski tefsir (at-tafsir as-sufi an-nazari)i aluzivni, prelijevajući sufijski tefsir (at-tefsir as-sufi al-išari ev al-fejdi).2

Spekulativni sufijski tefsir se zasniva na uslovljenom, sistematskomizu-čavanju kur'anskog teksta uspostavljenom metodologijom. Predstavnik ove

2 Vidiviše u: Muhammad Husajnaz-Zahabi, At-Tafisruva al-mufassirun, (II), Al-Qahira, Maktabah al-Vahb, bez god. izd., str. 381-395.

DŽENAN HASIĆ

TUMAČENJE KUR'ANA U MESNEVIJI

vrste sufijskog tefsira s ciljem izučava kur'anski tekst da bi otkrio i prona-šao unutarnja, skrivena značenja svetog kur'anskog teksta. Glavni pred-stavnik ove vrste tefsira je zasigurno Šejh Ibn 'Arebi3, a potom i Ismail Hakki4.

Aluzivni sufijski tefsir predstavlja tumačenje kur'anskog teksta aluzi-jama koje se jave kod sufije koji iščitava Kur'an i on kao takav predstavlja te'vil Kur'ana5, za razliku od sufijskog mufessira spekulativne provenijen-cije koji s namjerom da napiše komentar Kur'ana upušta se u kur'anski tekst otkrivajući unutarnja, skrivena značenja. Osobenost aluzivnog tefsira jeste u tome što nije opterećen brojnim mišljenjima, israilijatima, predanji-ma, koja zakriljavaju prava značenja.6 Dok čita Kur'an mistik biva zanesen duboko razmišljajući i pred njegovim duhovnim okom bljeska, skriveno, nepresušno značenje Svete Riječi. Ovo sufije nazivaju istinbat, vrsta in-tuitivne dedukcije, a to je misteriozni priliv božanski otkrivenog znanja u

3 Ibid.Šajh Al – Zahabi u naprijedcitiranomradudijelisufijskitefsirnaspekulativnii-ialuzivni. Ova podjela se nalazi u mnogimdjelimakojagovore o sufijskimtefsirima.Mada, periodizacije same posebinisuzahvalneiuvijek do krajaprecizne, kakoiuovomslučajupodjelesufijskihtefsira. Veoma je teškonaćivododjelnicuizmeđusufijskogspekulativnogialuzivnogtefsira.Šejh Ibn ‘Arabija Al – Zahabisortitameđuspekulativnesufijskemufessire,vjerovatnonaosnovutefsirakoji je pisanperomnjegovogučenika al-Kâšânîja.Ovajtefisr je napisannealegoričkimiprostimjezikom.HadžiHalifa u djeluKašf al-zununnavodi da je Ibn Arabiautoralegorijskogtefsiraod 60 tomova u kojem je satumačenjemKur’anastigao do sure al-Kahf. No, ovajtefsirnijepronađen. Imam Al-Zahab,ivjerovatnonaosnovu al-Kâšânîjevogtefsira,donosisud da Ibn ‘Arabispada u spekulativnesufijsketumačeKur’ana, alikakosmovidjeliovajtefsir se pripisuje Ibn ‘Arabiju, tega on ličnonijenapisao. Vidiviše: JusufRamić, “Ibn ArebijevotumačenjeKur’ana”, u: Metodologijatefsira, pr.: DžemaluddinLatić, Fakultetislamskihnauka, Sarajevo, 2005. str. 295.-301.

4 Ismail Hakki el-Brusevi (1652-1725), znameniti naučnik, sufija, pjesnik. Rođen je u Turskoj u blizini Edirna. Napisao je 106 djela. Najpoznatije njegovo djelo jeste Ruh al-bajan, komentar Kur'ana s originalnim sufijskim interpretacijama, jedna vrsta kompilacije sufijskih tefsira do njegova doba. Napisan je na arapskom jeziku, ali sadrži veliki broj stihova na perzijskome jeziku. El-Brusevi je napisao i jedan komentar Rumijeve Mesnevije pod nazivom Ruh al-Mathnavi. Vidi više: Džemaluddin Latić, „Sinteza velikih sufijskih kompendijuma“, u: Klasične škole tefsira, pr.:Džemaluddin Latić, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 2oo8., str. 134.-135.

5 Za sufije te’vil predstavlja putovanje obrnutim smjerom od silaska Objave (tanzil). EnesKarić, “MističnahermenutikaKur’ana”, u: Kur’an u savremenomdobu, Svjet-lost, Sarajevo, 1991., str. 234.

6 Ali Akpınar, MollaFenârî’ninFatihatefsiri, Es-Seyyid Osman HulûsiEfendiVakfı, Malatya – Darende, 2013., str. 20.



srce pročišćeno pokajanjem i mislima o Bogu, pri čemu je svjetovni smisao prevaziđen, ali izliv tog znanja nadilazi mogućnost izražavanja riječima.7 To i jeste razlog što sufije svoja otkrovenja saopćavaju u raznim šiframa koje treba odgonetati jer jezik nije dovoljno širok i bogat da se u njega pretope izlivena značenja na srce sufije.

Podvrgavajući kur'anski tekst te'vilu često se dešava da mufessiri, pred-stavnici sufijskog tefsira zastupaju paralelizam (at-tatbik) pa navode i vanj-sko i skriveno, unutarnje značenje kur'anskog teksta. Dakle, mufesir, pred-stavnik prve vrste, s namjerom traga za unutarnjim, skrivenim značenjima Kur'ana, dok ovaj drugi iščitavajući Kur'an govori ili rjeđe piše o aluzijama koje se javljaju u njegovom duhu, dakle aluzivni tefsir biva produkt odblje-ska kur'anskog teksta na dušu sufije koji ju je podvrgao duhovnim vježba-ma nastojeći je očistiti kako bi bio bliži Uzvišenom. Oni nisu slijedili objaš-njenja kur'anskih riječi, citirali neki tefsir, već su navodili aluzije koje se pominju u Kur'anu.8 Ne treba pomisliti da oni odbacuju vanjsko značenje ili potrebu tumačenja Kur'ana sa jezičkog, pravnog, ili nekog drugog aspekta koji u srži ne traga za unutarnjim značenjima Kur'ana, jednostavno oni su to savladali i onda se upuštaju u tumačenje unutarnjih slojeva kur'anskog teksta. Šejh Ibn 'Ata al- Iskandarije kazao svome učeniku: Moraš znati da sufije time što tumače riječ Božiju i hadis Poslanika a.s.v.s. neobičnim mislima ne žele potisnuti vanjski smisao tih tekstova; naprotiv vanjski smi-sao ostaje, kako to zahtijeva jezična upotreba, no pri tom postoje dublje spoznaje, koje su pristupačne onima kojima je Bog za njih otvorio srca. Izopačenje Kur'ana bi bilo ako bi se to unutarnje značenje smatralo samo jedinim značenjem.9Sufija predstavnik aluzivnog tefisra ne tumači Kur'an ustaljenom metodologijom, već navodi aluzije koje mu se javljaju čitajući Kur'an. Ovakvo tumačenje Kur'ana je vezano za sufijsku praksu i pobož-nost, pa tako Zarkaši ovu vrstu tefsira ne smatra klasičnim tefsirom već inspiracijama koju je sufija dobio iščitavajući Kur'an.10

Postoji mišljenje među muslimanskim učenjacima da je najpohvalnije riječi Kur'ana shvatati u njihovom osnovnom značenju, ali vjerovati i da

7 RejnoldNikolson: Sufizam – misticiislama, s engleskogpreveoDušanStojanović, IP Babun, Beograd, str. 22.

8 As-Sujuti, Al-Itqân fi ‘ulumi al -Qur’ân, (IV), Dar al –gadd al-džadid, Al-Qahira, str. 175.

9 Prema: NerkezSmajlagić, Uvod u Kur’an, Zagreb, 1977., str. 169.Al- Itqân, str. 180. Sujutiukazujeda seoveriječinalaze u Ibn ‘AtaovomdjeluLataif al-minan.

10 Zarkaši, Al-Burhan fi ‘ulumi al-Qur’ân, (II), Al-Qahira, 1957., str. 170.

DŽENAN HASIĆ


pored toga postoje skrivene aluzije koje bivaju otkrivene pobožnjacima, a koje je moguće uskladiti s vanjskim značenjima riječi. Takvo shvatanje spada u puninu imana i odaje sposobnost spoznaje.11

Jednom riječju kazano, cilj sufijskog tefsira jeste usredotočenje na poru-ku koju nam odašilja kur'anski tekst.

UTEMELJENOST I SVRHA SUFIJSKOG TEFSIRATraganje za skrivenim, unutarnjim značenjem kur'anskog teksta je ute-

meljeno hadisom Poslanika, a.s.v.s., u kome kaže: Svaki ajet ima zahr (vanjsko) i batn (unutarnje) značenje; svaki harf ima hadd (granica), a svaki hadd ima matle'a (ishodište). Pored ovog postoji još nekoliko hadisa koji govore o navedenoj temi.12 Navode se razna mišljenja povodom pome-nutih termina koja uglavnom batn definiraju kao unutarnje, skriveno zna-čenje Kur'ana za kojim treba tragati i raskrivati ga jer se u njemu nalazi ono čime Allah želi da ostvari utjecaj u svakome srcu, a prema sufijama to je doprijeće do samog ishodišta (matle'a). Hz.13Mevlana će traganje za ovim ishodištem predstaviti kao otkrivanje velova mladoj kako bi se došlo do njenog lica na kojem se ogleda njena istinska ljepota. Također, on će se s podsmijehom obratiti onima koji žele kur'anski tekst posmatra samo izvana (ad extra) bez poniranja u njegove dubine (ad intra). Dakle, on se literalistima koji kur'anski tekst posmatraju samo u horizontalnoj ravni tumačeći ga pozajmljivanjem mišljenja vremenitih ljudi koji nastaju i nestaju u vremenu obraća sa podsmijehom upoređujući ih sa psima koji laju na mjesec. Dželaluddin Rumi nam savjetuje da se obraćamo Bogu s molbom da nas uputi u naše vlastito poniranje u dubine kur'anskog teksta kako bi sami otkrili srž Kur'ana, odnosno kako bismo navlastito recipirali poruku Kur'ana koji se obraća svakome biću napose, jer niko nema pravo svoje razumijevanje naturati silom drugom, on ga može samo nastojati podijeliti s drugima.14 Hz. Mevlana poručuje da se Kur'anu mora uvijek

11 Vidiviše:Al-Itqân, (IV) str. 194., 195.12 Pogledajviše u: Al-Itkan, (IV), str. 175. 13 Hazreti (ar), skraćenohz.,značipoštovan, svet, ugledan. Stavlja se ispredimenaA-

llaha, Pejgambera, Pejgamberovihdrugova, halifailinekihdrugihosobakoje to zaslu-žuju. Vidiviše: Abdullah Škaljić, Turcizmi u srpskohrvatskomejeziku, dostpunona: www.scribd.com/doc/31265906/Abdulah-Skaljic-Turcizmi-u-srpskohrvatskom-je-ziku (posjećeno 22. XII 2013.)

14 RejnoldNikolson, Rumi: pesnikimistik,u: Sufizam, pr. DarkoTanaskovići Ivan Šop, Beograd, 1981. str. 170.



prilaziti osviješten s nadom da će se doprijeti do novih saznanja i značenja kur'anskog teksta koji je vječni i nepresušni izvor mnogolikih pouka i po-ruka.

HZ. MEVLANINO TUMAČENJE ČASNOG KUR'ANA U MESNEVIJIRumijeva opsežna djela predstavljaju kaleidoskopsku sliku Boga, čo-

vjeka, svijeta i međuodnosa ove tri realnosti i ispunjena su svagdanjom aromom i skladom. On nije želio pisati organizirani priručnik o sufizmu ili ponuditi iscrpno objašnjenje djelomičnog ili cjelokupnog njegovog učenja. Svojim djelima nije želio objašnjavati već upućivati i da ljudi spoznaju da su, kao ljudska bića, određeni samom svojom prirodom da se okrenu Bogu i da Mu se potpuno posvete.15 Hz. Mevlanino pisanje se svodi ponajviše na govor o tevhidu. Cilj njegovog pisanja je bio naučiti ljude da ispred svake stvari prvo vide njezina Stvoritelja i da ga vole vatrenom ljubavlju te da Ga budu svjesni u svakom trenu. Ljubav koju Rumi zahtijeva da ljudi ra-zviju u sebi prema njihovom Gospodaru jeste bezinteresna ljubav, ljubav koja nije radi želje za Džennetom ili iz straha od vatre džehennemske, već iskrena ljubav prema Bogu, radi Njega Samoga. Kao što zapaža William Chittick:možda Mevlana ponekad piše o stvarima o kojima se solidno zna, ali nije toliko važno o čemu on piše, već je važnije kako.16

Njegov izražajni stil je slikovit. On ulaže velike napore da bi pojmovima bliskim čovjeku približio i predočio ono što treba čuti. Prizori eshatona koji se susreću kod Rumija su toliko snažni i slikoviti da čovjeka bude iz ovoze-mnog mrtvila i dovode ga u stanje budnosti, stalne opreznosti, bdijenja i ustrajavanja na putu ka sjedinjenju, što i jeste krajnji cilj.17

U svojim djelima je pored ljubavi zagovarao takav tesavvuf, koji ne poziva odbacivanje dunjaluka radi ahireta, već je smatrao da osoba treba izbaciti ljubav prema dunjaluku iz svoga srca, te ne biti vezan za prolazna, materijalna dobra.18

15 Vidiviše: William C. Chittick, Sufijski put ljubavi – Rumijevaduhovnaučenja, s engleskogpreveo: RešidHafizović, Naučnoistraživačkiinstitut “Ibn Sina”, Sarajevo, 2005., str. 26.-29.

16 Ibid.17 Aziz Hasanović, “Promocijaknjige -Sufijski put ljubavi – Williama C. Chitticka”,

u: Znakovivremena, Sarajevo, jesen-zima 2005. Vol. 8, dvobroj 29/30, str. 201.18 O navednom pogledaj više u: Muhammad Kafafi: “Dželaluddin Rumi –najvećisufij-

DŽENAN HASIĆ


Najčuvenijedjelo ovoga sufije je Mesnevija, taj „Kur'an perzijskog jezi-ka“ kako ga je Mula Džami nazvao, predstavlja golemi ezoterijski komentar Kur'ana koji je napisan na zahtjev Husamuddin Čelebija.19Mesnevije20 su jedne od formi sufijske književnosti. Sufijska poezija u formi mesnevije, ali i inače s Rumijem, doživljava neslućene visine.21 Inače, period od desetoga do petnaestoga stoljeća, period djelovanja našeg pjesnika i sufije, je period procvata perzijske književnosti, naročito poezije. U tom periodu Perzija je dala na stotine pjesnika, proznih pisaca i vrsnih stilista.22 Prema S. H. Na-sru, Mesnevija je okean gnoze u kome se se krije sveukupno učenje sufizma, od doktrine do praktičnih savjeta. Rumi koristi poeziju kako bi istinama sufizma podučio stihom.23 U njoj se poezija, alegorija, metafora koriste kako bi podučavanje o vjerskim istinama bilo ineresantnije i zanimljivije.

skipjesnik”, s arapskogpreveo Ahmed Mešić,Hikmet ( XIII ) br. 9-12, decembar 2000. , str. 288. – 293.

19 Seyyed H. Nasr, Islamskaumjestnostiduhovnost, Lingua Partia, Sarajevo, 2005., str. 136. Po gubljenjusvakogatragavoljenomprijateljuiučiteljuŠemsuizTabriza,Mevlana je odprevelikeboliitugeotvoriosvojeduhovnosrceipustio je da svjetlosnarijekamesne-vijskogsadržaja, odraženognauglačanimstijenkamanjegovasrca-ogledala, izhidrov-skeskrovitostinjegovasrcaprovalinadžibralijanskusvjetlostnjegovihvlastitihhijeropo-vijesnihihijerokozmičkihobzorja. RešidHafizović, Ljudsko lice u ogledalusufijske literature, Naučnoistraživačkiinstitut “Ibn Sina”, Sarajevo, 2005., str. 141.

20 Mesnevijajeizvornaperzijskapjesnička forma.Predstavljanizparnorimovanihdisti-haodkojih je svakizasebesintaksičkacjelinajeropkoračenje u pravilunijedozvoljeno. Mogusadržavatiiponekolikohiljadadistiha.Vidiviše: MirzetHamzić: Književnileksi-kon, Dobra knjiga, Sarajevo, 2009., str. 214.-215. Do vremena Hz. Mevlane tri imenicesu bile opće, eda bi nakonnjegadobileposebnaznačenja:mesnevija; mesne-vija je pjesnička forma ilidjelokojesadržitepjesničkeforme. NakonRumija,kada se kažemesnevija,uglavnom se mislinanjegovopjesničkoostvarenje, DuhovnaMesne-vija.Turbe je imenicakoja je postalaodređenanakonsmrtiRumijaipodizanjanje-govogturbeta. Danas kada se kaže ta imenicauglavnom se mislinanjegovoturbe. Mevlana je bio općinadimakkoji se davaouglednijimličnostima. Do životaRumija-tajnadimak se koristiouzimečovjekakojemse davaotajnadimak, dok se danasuglav-nom ova riječkoristiza Hz. DželaluddinRumija. Uporedi: MunirDrkić, Javnatribi-na – KapimoraMevlaneRumija, (video zapis), www.youtube.com/results?search_query=munir+drkić&sm=3 (posjećeno 20. XII 2013.)

21 Vidiviše: SedadDizdarević, Mevlana u Bosni – Kulturno-historijskikontekst, druš-tveno-političkeprilikeiidejno-tematskiobrasci, Fondacija “Baštinaduhovnosti”, Mo-star, 1433/2012., str. 36.

22 Uporedi: LamijaHadžiosmanović, “Filozofija u Rumijevojpoeziji”, u: Znakovivre-mena, Sarajevo, jesen/zima 2005. Vol. 8, dvobroj 29/30, str. 176.

23 S. Hossein Nasr, Živisufizam, s engleskogpreveo: EnesKarić, ,Naučnoistraživačkiin-stitut “Ibn Sina”, Sarajevo, 2004., str. 272.



Hz. Mevlana se dolikovao time što je umio razlikovati formu (suret) od suštine stvari (ma'na),24 te je bez ikakve teškoće mogao prodrijeti u znače-nje fizičkih i duhovnih fenomena i bez teškoće skinuti veo privida kako bi se zagledao u zbilju izvan njih.25 To je zasigurno jedan od razloga što njegova Mesnevija obiluje porukama koje se kriju u Kur'anu, jer Hz. Mevlana se ba-zira na iznošenje i predočavanje kur'anske poruke u svojoj Mesneviji. Težio je da otkrije samo ishodište ajeta. Sama Mesnevija ne spada prvenstveno u klasični tefsir, ona je pjesničko ostvaranje od preko 25 000 stihova koji obiluju aluzijama koje krije kur'anski tekst.

PRIMJER HZ. MEVLANINOG TUMAČENJA ČASNOG KUR'ANAVeć na samome početku Mesnevije, tačnije u „ Priči o caru koji se za-

ljubio u robinju“ 26Rumi počinje s tumačenjem ajeta iz sure el-Kehf, koje je uvrstio u 48. i 50. bejt Mesnevije. Ključni ajet ovog poglavlja, oko kojeg se vrti sva radnja jeste:-“ I nikako ne reci za bilo šta:“ Uradit ću to sigurno sutra! Ne kazavši: „ Ako Allah da! I sjeti se Gospodara svoga kada zabora-viš, i reci: „ Gospodar moj će me uputiti na ono što je bolje i korisnije od ovoga!“-27

U ovoj priči se kazuje o caru koji se zaljubio u robinju, koju je ugledao prilikom polaska u lov. Car je jahao na konju i pri prvom pogledu u nju se zaljubljuje. Toliko je bio u nju zaljubljen da je mislio kako je nemoguće zamisliti život bez nje. Otkupio ju je, ali odmah djevojka se razboljela i car je sazvao sve tadašnje liječnike da izliječe djevojku. Iz svih krajeva carstva stizali su liječnici i tvrdili da će izliječiti djevojku, pritom ne govoreći „ako Bog da“, već su se uzdali u svoje sposobnosti i vještine. Uprkos brojnim lijekovima koje je djevojka koristila zdravlje joj se samo pogoršavalo. Na ovom mjestu Rumi prekida priču i nastavlja drugom tematikom.

Mevlana u navedonoj pripovijetci spominje cara koji putuje na konju u lov. Car na konju koji putuje iz carstva u ovom slučaju se može poistovi-

24 Seyyed H. Nasr, Islamskaumjestnostiduhovnost, Lingua Partia, Sarajevo, 2005., str. 145.

25 Khalifah Abdul Hakim, “DželaludinRumi”,u: Historijaislamskefilozofije II, pr.: M.M. Sharif, s engleskogpreveo: Hasan Sušić, August Cesarec, Zagreb, 1990., str. 209.

26 Pogledaj više u 1. džildu Mesnevije, Ljiljan, Sarajevo, 2000. , str. 21.27 Sura el -Kehf ( XVIII):23.-24.

DŽENAN HASIĆ


jetiti sa čovjekom čija dušapolazi iz svijeta Ezela, koji je u ovoj priči pri-kazan simbolom carstva, u lov, koji je dunjaluk u ovom slučaju. Rumi ne odabire bezrazložno lov kao simbol dunjaluka, jer čovjek u lov odlazi kako bi sebi priskrbio lovinu, a čovjek, čija je duša boravila u carstvu Ezela, putuje na dunjaluk gdje će sebi osigurati lovinu, odnosno dobra djela. Pri polasku u lov car se zaljubljuje u djevojku, u robinju, što u ovom slučaju podrazumijeva dunjalučke prohtjeve. Car zbog ljubavi prema djevojci za-boravlja lov koji je bio cilj njegovog putovanja; otkupljuje djevojku i vodi je u svoj dvor. Djevojka se razbolijeva što još više žalosti cara, a to može ukazivati na to da prohtjevi možda svana izgledaju lijepo i privlačno ali nose sa sobom mnogo neprilika. Car je kupio djevojku, što je aluzija na to da se prohtjevi skupo plaćaju dok lovina u šumi, dobra djela, ne iziskuju od čovjeka da ih kupuje vrijednim novcem, već je potreban samo trud kako bi se do njih došlo, a sama predstavljaju veliku dobit. Liječnici koje car zove da izliječe djevojku, čijim izliječenjem bi car bio radostan i sretan, obećavaju izliječenje ali se ne oslanjaju na Allaha i Njegovu pomoć, već u svoje znanje i zbog toga ne uspijevaju. Hz. Mevlana kao da nam sugeriše da se radije oslanjamo na mišljenje uleme koja je bogobojazna, koja se oslanja na Allaha, bez obzira ako posjeduju manje informacija od nekih drugih alima jer alim koji je bogobojazniji ima veću podršku od Allaha i tako njegovo mišljenje biva nadahnuto od Allaha i korisnije.28

U klasičnom sufijskom tefsiru Ruh al-bajan29 Ismail Hakki u komentaru navedenog ajeta navodi da su Jevreji pitali Poslanika, a.s.v.s., o stanov-nicima pećine koji se spominju u Kur'anu a istovremeno su ga mušrici pitali o duši. Poslanik, a.s.v.s., im je rekao da dođu sljedeći dan a on će im ponuditi odgovor jer se nadao da će mu doći Objava povodom tog slučaja. Objava nije dolazila petnaest dana, a Muhammed, a.s.v.s., je bio vidno zabrinut. Mušrici su govorili da ga je njegov Gospodar napustio. Objava je uslijedila nakon petnaest dana sa odgovoarajućim odgovorima, ali i sa ajetom u kome Allah, dž.š., kaže: -„I nikako ne reci za bilo šta:, Uradit ću to sigurno sutra! Ne kazavši: , Ako Allah da!, I sjeti se Gospodara svoga kada zaboraviš, i reci: Gospodar moj će me uputiti na ono što je bolje i korisnije od ovoga.“- Ismail Hakki kaže da uvijek moramo biti uvjereni ali i isticati riječima da biva samo ono što Allah hoće jer je zapravo ui-

28 T. Eliot u svojojpjesmiStijena, ispjevanojdavne 1934. veli: Gdje je životštogaize-gubismo u življenju? Gdje je mudrostkojuizgubismo u znanju?Gdje je znanjekou-jeizgubismo u informacijama?Ponekadvišetrudaulažemo u pamćenjeinformacijakojenisutolikobitne, doknampromičemudrostiistinskoznanje.

29 Ismail Hakki el-Brusevi, Ruh al-bajan, (V), b g. i., str. 234.-235.



stinu tako. U komentaru navodi i mišljenje Imama Semerkandija koji veli da osoba može umrijeti a obećala je da će nešto uraditi, ili može se desiti neka prepreka pa da ne uradi šta je obećala pa u očima ljudi ispada kao lažov. Također, Ismail Hakki u komentaru pored pozivanja na prethodnike donosi i jedan hadis u prilog boljem razumijevanju ajeta.30 On navodi da je Poslanik, a.s.v.s. izuzetak po pitanju obaveznosti izgovaranja riječi ako Bog da, jer On Mubarek uvijek je imao na umu Allaha i da sve biva po Alla-hovoj volji, ali kao pouku ostalim vjernicima da izgovaraju riječi ako Bog da, Allah nije spustio Objavu petnaest dana. Svoj komentar spomenutog ajeta završava stihovima na perzijskom jeziku iz Mesnevije u kojima stoji da je Poslanik, a.s.v.s., imao na umu da sve biva s Allahovim određenjem i Njegovom voljom, ali eto to nije i usmeno izrazio.

Muhammed ,a.s., je imao na umu da će to biti uz Allahovu dozvolu, ali nije to potvrdio riječima. Mevlana ima na uvidu Poslanikovo shvaćanje i znanje da sve što se zbiva, zbiva se s Božijom voljom o određenjem, pa kaže:“ Koliko ima govornika koji izostave jezikom riječi –ako Bog da- ali im je sadržaj te izreke zajedno sa dušom.“31

Bilo kako bilo, hz. Rumi se ne upušta u klasično tumačenje, već izraz „ ako Allah da“ umeće u svoju pripovijetku kako bi ukazao na važnost ovih riječi i kako bi nam ukazao na pouku i poruku koju one nose, a ta poruka jeste uvijek imati na umu da je Allah iznad svega i da biva po Njegovoj volji i određenju, jer insan snuje, a Allah određuje.Iz ovog primjera smo vidjeli kako Rumi od dijela jednog ajeta pravi čitavu jednu pripovijetku iz koje se nazire vrlo jaka poruka, koja i jeste kur'anska, samo preobličena metaforski i alegorijski, a uz to i ilustrativno prikazana.

ZAKLJUČAKŽivimo u savremenom dobu koje se odlikuje neizbrojivim naučnim i

tehnološkim otkrićima koji bi trebali olakšati život čovjeku, no pitamo li se koliko ta naučna dostignuća i otkrića uistinu doprinose duševnom zado-voljstvu čovjeka i kvaliteti njegovog života, te koliko mu uistinu olakšavaju. Savremenici smo vremenske epohe koja generalno smatra da su svi odgovori

30 Radi se o hadisukojeg od Vjerovjesnika, a.s.v.s., prenosi Abu Hurajre, r.a.,: Sulej -man, sin Davudov, neka je Allahov spas naobojicu, rekao je da ćezajednunoćobi,-ćistotinusvojihrobinjai da ćesvakaroditimuškarcakojiće se boritinaAllahovomputu, a nijerekaoako Bog da, pa se to nijedogodilošto je rekao.

31 Dželaludin Rumi, Mesnevija 1, Ljiljan, Sarajevo, 2000. , str. 22., 50. bejt

DŽENAN HASIĆ


na nedoumice savremenog čovjeka sadržani u postignućima eksperimen-talne nauke i da sve ono što je potrebno čovjeku da bi se osjećao sretno, sigurno i zadovoljno u okviru tih otkrića i postignuća.

Nije li scijentizam savremenog doba doprinio nihilizmu i alijenaciji sa-vremenog čovjeka? Na ova pitanja svojim perima nude odgovore profesori, književnici, teolozi, etičari i mnogi drugi. U fokusu Novog vijeka je vjera u empirijsku znanost. Pomoću te znanosti se želi ovladati svijetom, a prema prirodi se odnosi kartezijanski želeći je učiniti objektom u rukama čovjeka.

Hz. Mevlana je u svome nabožnom spjevu Mesnevi, koji je jedan alu-zivni sufijski tefsir, još prije osam stoljeća govorio o bitnosti ljubavi čovjeka prema čovjeku i opasnosti posmatranja svijeta samo kroz dioptriju egzak-tnih nauka, već je potrebno čovjeka posmatrati kao Biće koje je Bog stvori sa Svoje dvije ruke, tj. podario mu je materijalno tijelo koje nosi dušu u sebi kao duhovnu komponentu. Upozoravao je kobne posljedice ukoliko se čovjek svede samo na materijalnu komponentu. Materijalizirati čovjeka znači otvoriti mu vrata duhovnoga pada, a sa duhovnim padom čovjeka nastaju sve vrste katastrofa i poremećaja u svijetu.

Rumi, kao i mnoge druge sufije, naučavao je da je duša primarna i da je tijelu nadređena. Iz stihova Mesnevije učimo kako odnjegovati dušu i do-vesti je do stepena potpune smirenosti i zadovoljstva njenim Gospodarom. Čitanjem Mesnevije čovjek se duhovno okrepljuje i otvaraju mu se vrata spoznaje.

Današnji svijet treba jednog Rumija da bi stvorio nadu i razbuktao plamen volje za život.( Ikbal:146)

IZVORI- Akpınar, Ali: MollaFenârî’ninFatihatefsiri, Es-Seyyid Osman

HulûsiEfendiVakfı, Malatya – Darende, 2013.- Brusevi (al), Ismail Hakki, Ruh al-bajan,(V)- Chittick, William C.:Sufijski put ljubavi – Rumijevaduhovnaučenja,

s engleskogpreveo: RešidHafizović, Naučnoistraživačkiinstitut “Ibn Sina”, Sarajevo, 2005

- Dizdarević,Sedad:Mevlana u Bosni, Fondacija “Baštinaduhovnosti”, Mostar, 1433/2012.



- Drkić,Munir:Javnatribina – KapimoraMevlaneRumija, (vi-deo zapis), dostupnona: www.youtube.com/results?search_query=munir+drkić&sm=3 (posjećeno 20. XII 2013.)

Hadžiosmanović,Lamija: “Filozofija u Rumijevojpoeziji”, u: Znako-vivremena, Sarajevo, jesen/zima 2005. vol. 8, dvobroj 29/30

- Hafizović,Rešid:Ljudsko lice u ogledalusufijske literature, Naučnoi-straživačkiinstitut “Ibn Sina”, Sarajevo, 2005.

- Hamzić, Mirzet: Književnileksikon, Dobra knjiga, Sarajevo, 2009.- Hasanović, Aziz: “Promocijaknjige -Sufijski put ljubavi – Williama

C. Chitticka”, u: Znakovivremena, Sarajevo, jesen-zima 2005. Vol. 8, dvobroj 29/30

- Ikbal, Muhammed: Obnova vjerske misli u islamu, s engleskog pre-veo: Mehmed Arapčić, El-Kalem, Sarajevo, 2000.

- Kafafi, Muhammad:“Dželaluddin Rumi – najvećisufijskipjesnik”, s arapskogpreveo Ahmed Mešić ,Hikmet ( XIII ) br. 9-12, decembar 2000.

- Karić,Enes:“MističnahermenutikaKur’ana”, u: Kur’an u savreme-nomdobu, Svjetlost, Sarajevo, 1991.

- Khalifah, Abdul Hakim:”Dželaludin Rumi”, u: Historijaislamskefilo-zofije II, pr.; M. M. Sharif, s engleskogpreveo: Hasan Sušić, August Cesarec, Zagreb, 1990.

- Latić,Džemaluddin: „Sinteza velikih sufijskih kompendijuma“, u: Klasične škole tefsira, pr.:Džemaluddin Latić, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 2oo8.,

- Nasr, SeyyedHossein:Živisufizam, s engleskogpreveo: EnesKarić, ,Naučnoistraživačkiinstitut “Ibn Sina”, Sarajevo, 2004.

- Nasr, SeyyedHossein: Islamskaduhovnost, Lingua Partia, Sarajevo, 2005.

- Nikolson, Rejnold:“Rumi: pesnikimistik”, u: Sufizam,pr. DarkoTana-skovići Ivan Šop, Beograd, 1981.

- Nikolson, Rejnold: Sufizam-misticiislama, s engleskogpreveo: Du-šanStojanović, IP Babun, Beograd, 2011.

- Ramić, Jusuf: “Ibn ArebijevotumačenjeKur’ana”,u: Metodologija-tefsira, pr.: DžemaluddinLatić, Fakultetislamskihnauka, Sarajevo, 2005.

DŽENAN HASIĆ


- Rumi, Dželaluddin:Mesnevija 1, sperzijskogpreveo: FejzullahHad-žibajrić, Ljiljan, Sarajevo, 2000.

- Smajlagić, Nerkez: Uvod u Kur’an, Zagreb, 1977- Sujûti, (al), Džalâl al-din:Al-Itqânfî ‘ulûmi al -Qur’ân, (IV), Dar

al –gadd al-džadîd, Al-Qâhira, b. g. i. Škaljić, Abdullah:Turcizmi u srpskohrvatskomejeziku, dostpunona:

www.scribd.com/doc/31265906/Abdulah-Skaljic-Turcizmi-u-srp-skohrvatskom-jeziku (posjećeno 22. XII 2013.)

- Zahabi, (al), Muhammad Husajn:At-Tafîsruva al-mufassirûn, (II), Al-Qâhira, Maktabah al-Vahb, b. g. i.

- Zarkašî, (al), Badr al-dîn Muhammad: Al-Burhânfî ‘ulûm al-Qur’ân, (II), Al-Qâhira, 1957.



Senad ČELIKOVIĆ

ISLAMSKE BIBLIOTEKE U TUZLI I OKOLINI ZA VRIJEME OSMANSKE VLADAVINE

SAŽETAKAutor se u ovom radu bavi pitanjem islamskih biblioteka na području Tuzle i njene okoline. Istraživanje otkriva bogato kulturno-intelektualno naslijeđe koje je čuvano u bibliotekama Tuzle, Gradačca i Gračanice. Riječ je o bibliotekama koje su uglavnom nastajale za vrijeme osmanske vladavine, te usljed kulturne razmjene predstavljale riznice znanja na ovim prostorima.

Ključne riječi: biblioteke, islam, Tuzla, osmanski period

ISLAMIC LIBRARIES IN TUZLA AND ITS SORROUNDING AREA DURING THE OTTOMAN RULEABSTRACTThe author of this article deals with the question of Islamic libraries in Tuzla and its surrounding area. The research reveals a rich cul-tural and intellectual heritage, which was kept in libraries in Tuzla, Gradacac and Gracanica. These are mainly the libraries which were established during the Ottoman rule, and which, due to cultural exchange, became treasure chests of knowledge in this area.

Key words: Libraries, Islam, Tuzla, Ottoman period


UVODDo dolaska Osmanlija na prostore Balkana i naše zemlje, nema dokaza

da su postojale biblioteke u Bosni i Hercegovini. Sa dolaskom osmanske uprave počinje širenje nove civilizacije i kulture, koja je gajila poseban odnos prema znanju, čitanju i pisanju. Otvaraju se mektebi i medrese, a za potrebe islamskog prosvjećivanja masovno se prepisuju knjige. „Štampar-stvo se u Turskoj i zemljama koje su potpale pod osmansku upravu, kao što je poznato , teško probijalo. Upravo zato što se štamparstvo izbjegavalo – pri čemu se iskonstruisalo i učenje da se prometanjem kroz štamparske mašine i prese skrnave papir i tekst – muslimani su se ranije orijentisali na prepisivanje knjiga. Upravo je impozantan broj islamskih rukopisa koji se našao u bosansko – muslimanskoj sredini.“1

Medrese su bile mjesta gdje se knjiga mnogo prepisivala ; postojao je skriptorij u Foči krajem XVI vijeka, a bilo je i profesionalnih prepisivača. U to vrijeme, a i poslije, u Bosni su postojale dvije vrste biblioteka : istočnjač-ke i zapadnjačke. Istočnjačke ( orijentalne ) biblioteke nastajale su uz me-drese, džamije i tekije, a zapadnjačke biblioteke su nastajale uz samostane, manastire i crkve. „Za orijentalne su karakteristične i privatne biblioteke, koje su u svojim domovima formirali imućniji i učeni ljudi.“2

U ovom radu upoznat ćemo se i sa ovom vrstom biblioteka koje su u to vrijeme postojale u Tuzli – muslimanskim privatnim bibliotekama. Cilj nam je zapravo bio prikupiti oskudne podatke o najznačajnijim islamskim (orijentalnim) bibliotekama u Tuzli i okolini, koje u izvjesnom smislu ( kroz rukopise koje su se iz njih sačuvali ) traju do današnjeg dana.

Riječ je o sljedećim bibliotekama :- biblioteka „Behram-beg“ i islamske privatne biblioteke u Tuzli,- biblioteka H. Halil-efendije u Gračanici i- biblioteka „Alija Isaković“ u Gradačcu.

Spomenut ćemo ih ovim redom kako su navedene i reći o svakoj onoliko koliko smo o njima podataka mogli pronaći.

1 Bošnjaci i islam : izbor tekstova / (Muhamed Hadžijahić...(et all.); priredio Fehim Nametak), Sarajevo, 1998. , str. 78.

2 Emina Memija : „Od slike do knjige : iz historije pisma, knjige, štampe i biblioteke“, Sarajevo, 2007. , str. 166.

SENAD ČELIKOVIĆ


BIBLIOTEKA „BEHRAM-BEG“ I ISLAMSKE PRIVATNE BIBLIOTEKE U TUZLIJavne biblioteke, koje su se u Bosni i Hercegovini javile s dolaskom

osmanske uprave, redovno su se nalazile u sastavu medresa, kao i nekih mekteba, ali i pojedinih džamija i tekija. Tako su iz tog perioda poznate biblioteke nastale uz poznate medrese toga vremena, od kojih mnoge i danas postoje : Gazi Husrev-begova u Sarajevu, Karađoz-begova u Mo-staru, Elči Ibrahim-pašina u Travniku i Behram-begova u Tuzli. Obično su sami vakifi (ktitori) u svojim vakufnamama zavještali da se uz njihove medrese formiraju i biblioteke za profesore i učenike (Gazi Husrev-begova vakufnama,npr.).

Među najčuvenije medrese ovog podneblja, pored Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, spada svakako Behram-begova medresa u Tuzli. U historijskim dokumentima Behram-begova medresa se prvi put spominje 1674. godine.

Zna se da je u sastavu ove medrese bila i biblioteka, čiji je najveći dio fonda – koji se uspio sačuvati, naslijedila biblioteka „Behram-beg“ koja da-nas djeluje u Tuzli, a povijesno je i imenom vezana za Behram-begovu me-dresu. Sa izvjesnim prekidima u radu, Behram-begova medresa je djelovala do 1949. godine, kada prestaje sa radom zabranom tadašnjeg ministarstva prosvjete. Od tog datuma sudbina biblioteke koja je postojala pri Behram-begovoj medresi postaje neizvjesna sve do 1993. godine, kada se, u jeku agresije na našu zemlju, i Behram-begova medresa a sa njom i biblioteka – kao feniks dižu iz pepela i nastavljaju svoj povijesni hod. Tako se nakon četiri i po decenije šutnje, u Behram-begovoj biblioteci ponovo začuo eho riječi sa stranica pradjedovskih rukopisa.

O toj prvobitnoj biblioteci koja je postojala u sastavu Medrese, nismo, nažalost, uspjeli pronaći više meritornih podataka.

Danas je biblioteka „Behram-beg“ javna biblioteka specijalnog tipa na-mijenjena obrazovanju, informisanju i zadovoljavanju kulturnih potreba građana iz oblasti islamistike i drugih naučnih disciplina. Specifična i ra-ritetna po svom raritetnom fondu i tematici koju njeguje, biblioteka „Be-hram-beg“ djeluje u Tuzli od juna 1993. godine, prvo u okviru prostorija Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, a danas i u novoj, savremeno opremlje-noj zgradi sagrađenoj upravo za potrebe ove biblioteke.

Tako je, ustvari, Behram-begova biblioteka tek u 21. stoljeću dobila vlastitu zgradu, nakon što je od 17. stoljeća djelovala u sastavu Behram-begove medrese.



Njen bibliotečki fond čine : orijentalna zbirka, zbirka na bosanskom jeziku i fond arhivske građe. Po brojnosti skroman, ali zato neprocjenjivo vrijedan i po sadržaju raznovrstan bibliotečki fond biblioteke „Behram-beg“, oduševljava vanrednom ljepotom rukopisa starih po nekoliko stoljeća, ali i praćenjem aktuelnih tokova – nudeći nam kao sagovornika djela savre-menih autora, koja, prema programskom opredjeljenju Biblioteke prate, kako historijske, tako i aktuelne tokove života muslimana, njihovu historiju, kulturu, umjetnost, književnost, muziku i sl. Ova biblioteka, također, prati i djela koja tretiraju druge religijske obzore, kao i međureligijske dijaloge.

U Tuzli je bilo i privatnih islamskih biblioteka. Zna se da su najznačajni-je privatne biblioteke svojevremeno bile porodična tradicija ugledne tuzlan-ske porodice Čokić. Ostavština bibliotečke kolekcije ovih privatnih biblio-teka pripala je nedavno Behram-begovoj biblioteci. Od tih starih islamskih privatnih biblioteka u Tuzli Hifzija Suljkić u svom članku „Muslimanske privatne biblioteke u Tuzli“ spominje sljedeće:

- Biblioteka muftije hadži Muhammeda Čokića, koji je , kao muderris i muftija, u svojoj kolekciji posjedovao mnoga teološka i medresanska djela ;

- Biblioteka muftije hadži Ibrahima-Hakkijaa Čokića (1871. – 1948.). On je bio sin spomenutog h. Muhammeda Čokića. Bio je posljednji muftija u Tuzli između dva svjetska rata. Sa braćom je naslijedio očevu biblioteku. Pripada mu čast pokretanja, uređivanja i vlasniš-tva časopisa „Hikmet“, koji je štampan od 1929. do 1936. godine u Tuzli. Posjedovao je bogatu kolekciju knjiga i listova, koje je obilno koristio u pisanju svojih studija i članaka.

- Biblioteka hafiz Mustafe-Sidki Čokića (1876. 1927.). On je također bio sin h. Muhammeda Čokića. Imao je bogatu biblioteku na arap-skom i turskom jeziku, među kojima i velik broj rukopisa. Imao je bogatu biblioteku na arapskom i turskom jeziku, među kojima i veliki broj rukopisa. Među tim rukopisima bilo je i nekoliko pozna-tih divana naših bosanskih pjesnika na turskom jeziku. Od hafiz Mustafe-Sidki Čokića 1924. godine otkupio je dr. Olesnicki jedan raritet rukopisnog Kur'ana sa uporednim prijevodom na perzijski, za orijentalnu zbirku rukopisa Akademije nauka u Zagrebu. Njego-vu biblioteku je naslijedio sin mu Fadil, koji ju je znatno proširio i obogatio.

SENAD ČELIKOVIĆ


- Biblioteka profesora Abdurahmana-Adila Čokića(1888. – 1954.). On je također bio sin spomenutog muftije h. Muhammeda Čokića. On je u svojoj kolekciji posjedovao mnoga djela iz tefsirske znanosti, rječnike, brojna i obimna djela iz arapske i turske književnosti, kao i mnoga druga djela. Tako je, npr., iz arapske književnosti posjedo-vao „Kešfuz-Zunun“ u dva džilda koji sadrže 14. 500 obrađenih dje-la iz arapske književnosti. Sudbina ove očigledno bogate biblioteke nakon II svjetskog rata postala je neizvjesna. Njen vlasnik je, usljed teških materijalnih prilika u kojima se našao, morao na prodaju dati značajan fond iz ove impozantne kolekcije.3

BIBLIOTEKA HALIL-EFENDIJE U GRAČANICIBiblioteka Halil-efendije u Gračanici, prema podacima koji o njoj posto-

je, datira iz 1737. godine. O ovoj biblioteci svojevremeno je pisao Mehmed Handžić. Handžića su na pisanje o ovoj staroj biblioteci podstakli rukopisi koji su iz Osman-kapetanove medrese u Gračanici donešeni u Gazi Husrev- begovu biblioteku u Sarajevu. Prevrćući te prašnjave i poderane rukopise Handžić je zapazio „da ima lijep broj knjiga, koje je uvakufio neki H. Halil efendija“.4 To je privuklo njegovu pažnju pa je nastavio istraživanje i usta-novio da je spomenuti H. Halil ef. osnovao u Gračanici zasebnu biblioteku, u koju je uvakufio svoje knjige, koje je sa velikom ljubavi sakupljao.

U Osman-kapetanovoj medresi u Gračanici bili su skoncentrisani svi uvakufljeni rukopisi koji su potjecali iz Gračanice i okolnih mjesta.Osman-kapetan je, kako se zna, bio kapetan Gradačca, a otac je poznatog Husein-kapetana Gradaščevića. On je graditelj ove medrese u Gračanici i po njemu se ona i zove Osman-kapetanova. Obnovio je i džamiju u Modriči. Umro je krajem 1813. ili početkom 1814.5

Zgrada ove medrese, koja je jedan od prepoznatljivih simbola grača-ničke čaršije, postoji i danas, kao i biblioteka u njoj – s tim da danas ova biblioteka pripada Medžlisu Islamske zajednice Gračanica, pa nosi naziv Biblioteka Medžlisa Islamske zajednice Gračanica.

3 Hifzija Suljkić :„Muslimanske privatne biblioteke u Tuzli“, HIKMET, br. 8, (92), Tuzla, 1994.

4 “Gajret”, Kalendar za 1941. godinu, Sarajevo, 1940., str. 194 -197.5 Ibid.



U Gračanici je, onovremeno, postojala još jedna medresa, Murat-ka-petana Gradaščevića. Ovaj Murat-kapetan je bio sin Osman-kapetanov, a brat Huseinov. Bio je također kapetan Gradačca od 1814. do 1821., a u Gračanici je izgradio medresu i vodovod. Bio je prijatelj knjige, što se vidi iz uvakufljenih kitaba i iz njegove korespondencije, koju je objavio Riza ef. Muderisović u Glasniku Zemaljskog muzeja godine 1932. Sa ostalim kapeta-nima i prvacima pogubio ga je u Travniku vezir Ali Dželaludin paša 1821.6

Na naslovnim stranama rukopisa, koji su iz Osman-kapetanove medrese prenešeni u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu, Mehmed Handžić je pronašao imena mnogih vakifa (darovaoci), od kojih se najčešće spominju sljedeća : “H. Ebu Bekir beg sin Osman kapetanov, koji je 1250. (1834/35.) uvakufio nekoliko knjiga. Zatim dolazi Murat kapetan koji je u nekoliko ma-hova u raznim godinama 1232. (1816.), 1234. (1818.), 1235. (1819.) vakufio razne rukopise sigurno za svoju medresu...Neka Aiša hatun kći H. Mustafa age uvakufila je jednu “Muhamediju” za kutubhanu Ahmed pašine džamije 1283. (1866.). Osim toga vakufili su Mula Mustafa Muderisović. Salih ef. Puškar, Nurika H. Hasan ef. iz Gračanice, Šir beg sin Mujage Širbegovića 1284. (1867.) itd. Između ovih vakifa knjiga opet se najviše ističe H. Halil ef. Koliko sam mogao ustanoviti on je rođeni Gračanlija. Sin je Ahmedov, a unuk Sulejman ef. Potpuni potpis mu je: H. Halil ibn Ahmed ibn Sulejman ef. el-Bosnevi el Gradačevi ili el-Gradčanicevi. Pripadao je staležu ilmijje i vršio razne službe. Učitelj mu je bio neki Hafiz Sejjid Ahmed ef. .“ 7

U ovim rukopisima, na kojima se H. Halil-efendija potpisivao kao vakif, Mehmed Handžić će pronaći i podatke o Halil-efendijinom životu i služba-ma koje je obavljao.

Tako će, između ostalog, pronaći podatak da H. Halil-efendija1170. go-dine (1756.) služi kao pisar (kâtib) u mehkemi u Beogradu, kojom prilikom je kupio jedan lijep primjerak Kadihanovih Fetvi, zabilježivši to na naslov-noj strani. Na zbirci brošura i rasprava glasovitog Abdul-Gani Nabulusije a koju je kupio prilikom odlaska na hadž 1758., Halil-efendija se potpisao kao muderis u Carskoj medresi (Medresei hazreti šehrijâri) u darul-džihâdu u Beogradu.

Biblioteka Halil efendije se , sudeći po bilješkama koje je pronašao Mehmed Handžić u spomenutim rukopisima, nalazila u džamiji u Pervâne mahali u Gračanici. Iz tih se bilježaka razumije i da je Halil-efendijina

6 Ibid.7 Ibid.

SENAD ČELIKOVIĆ


biblioteka imala bibliotekare, izvjesne muderrise Husein-efendiju i Musta-fu-efendiju. Tu se spominje i da je Halil-efendija lično sagradio Pervane-džamiju, u koju je ostavio svoje knjige. Tu su i potvrde o pozajmljenim knjigama koje su potpisivali svjedoci - gračanički kadija i muftija, a gdje se jamčila naknada od čak četiri stotine groša u slučaju da knjige stradaju. Mehmed Handžić smatra da je Halil-efendija spomenutu džamiju samo obnovio.

„Iz ovih nekoliko bilježaka saznajemo za nekoliko biblotekarâ, muderi-sâ; saznajemo da je u Gračanici bio muftija i to neki Omer ef. i napokon saznajemo i za kadije Rešid Abdulaha i Mustafu Arifa. Vidi se velika opre-znost u pozajmljivanju knjiga kao i to da je sam H. Halil efendija sagradio džamiju u spomenutoj Pervâne mahali. Po mom mišljenju biće da je on tu džamiju obnovio, a da je ranije tu džamija postojala. „8

O strukturi fonda Halil-efendijine biblioteke, kao i o njemu samom, nema preciznih podataka, pa nam ostaje da se opet pozovemo na Mehme-da Handžića, koji je o fondu ove biblioteke zaključio:

„U H. Halil efendijinoj biblioteci bilo je fikhskih, tefsirskih i drugih vjer-skih djela kao i djela o znanostima arapskog jezika. Koliko je svega djela bilo nije nam poznato, ali svakako to je bila obična biblioteka, do koje je u ono vrijeme mogao doći jedan muderis. Nekâ djela možda su i ranije propa-la. U ovim rukopisima koji su prenešeni iz Gračanice ima nekoliko prepisa, koji su načinili domaći ljudi. Jedan prepis komentara Tantarânijine pjesme učinio je Muhamed ibn Murad Bošnjak iz tvrđave Sokola koncem muhare-ma 1195. (1780.) godine. Jedan Dželaludin Devvanijin komentar Adudova “Akâida” po peti put prepisao je kadija Muhamed ibn Ibrahim Bošnjak iz Gračanice, koji studira kod Hasan ibn Ijâda, zvanog Laz Hasan efendije. Dovršio ga je 21. rebiulevela 1235. (1819.).“ 9

BIBLIOTEKA „ALIJA ISAKOVIĆ“ U GRADAČCUTradicija očuvanja i postojanja pisane riječi na gradačačkim prostorima

seže još u XVI stoljeće. Iz tog perioda su sačuvani prvi pisani tragovi o Gra-dačcu i njegovoj okolini - katastarski defteri iz perioda osmanske vladavine. U Gradačcu se nalazi jedna od najstarijih biblioteka u Bosni i Hercegovini, biblioteka „Alija Isaković“, čija umjetnička i muzejska zbirka sadrži brojna svjedočanstva o kulturnoj prošlosti i burnoj historiji ovoga kraja.

8 Ibid.9 Ibid.



Zgrada biblioteke u Gradačcu, koja se nalazila pokraj džamije Husein-kapetana Gradaščevića, prvobitno je služila za tekiju. Na tom mjestu je 1857. godine, kajmekam Fadil-paša Šerifović, pjesnik i državnik, koncen-trisao više starih knjižnih fondova i osnovao biblioteku.10 Ova je biblioteka čuvala djela pisana na orijentalnim jezicima iz oblasti teologije, prava, filo-zofije, historije i medicine.

Nakon 1945. godine u Gradačcu je osnovana Narodna biblioteka, čiji je razvoj bio u ekspanziji sve do Agresije na BiH (1992-1995). A u skladu sa novim Zakonom o biblotečkoj djelatnosti iz 1996. godine biblioteka se iz-dvaja iz Centra za kulturu i tako nastaje Javna ustanova Javna biblioteka Gradačac.

ZAKLJUČAKU ovom radu imali smo namjeru da se osvrnemo na pojavu i razvoj

islamskih biblioteka na području Tuzle i okolnih čaršija. Biblioteke, o koji-ma smo ovdje govorili, svojevrsni su i neprolazni simboli jednog vremena i prostora. O njima dosada nije napisana nijedna cjelovita naučna studija i zato smatramo da je došlo vrijeme da se i sa njihovog imena polahko počne skidati prašina koja se stoljećima taložila, tim prije što su ovdje spomenute biblioteke – kroz svoje vrijedne rukopise i rijetke knjige – ostale trajnim svjedokom jednog važnog, dugog i burnog perioda u povijesti Bosne i Her-cegovine.

Podaci koje smo o njima uspjeli sakupiti tek su dovoljni za jedan kraći rad, ali su više nego dovoljni za podstrek jednom širem i dubljem naučnom istraživanju.

Ove stare biblioteke koje smo spomenuli govore nam, zapravo, o ljubavi prema knjigama i znanju kod ondašnjih ljudi. Iznenedimo se kad shvatimo koliko je, zapravo, ta ljubav stara i neprolazna.

10 Bošnjaci i islam : izbor tekstova / (Muhamed Hadžijahić...(et all.); priredio Fehim Nametak), Sarajevo, 1998. , str. 78.

SENAD ČELIKOVIĆ


Admir MURATOVIĆ

ARAPSKO-BOSANSKI RJEČNIK TEUFIKA MUFTIĆA KAO DOPRINOS BOSANSKOJ LEKSIKOGRAFIJI

SAŽETAKArapsko-bosanski rječnik Teufika Muftića od izuzetne je važnosti za izu-čavanje arapskoga jezika na ovim prostorima. Pomenuti rječnik obrađu-je leksiku arapskog kao izvorišnog jezika, odnosno bosanskog kao odre-dišnog jezika. Po opsegu, odnosno broju obrađenih leksema, ovaj rječnik spada u velike rječnike. Rječnik pripada općejezičnoj kategoriji rječnika. Sa svim svojim karakteristikama, ulogom koju ima u izučavanju arap-skoga jezika na ovim prostorima, arapsko-bosanski rječnik profesora Muftića predstavlja izuzetan doprinos našoj domaćoj leksikografiji.

Ključne riječi: leksikografija, rječnik, jezik, kanonski oblik

ARABIC-BOSNIAN DICTIONARY WRITTEN BY TEUFIK MUFTIC AS A CONTRIBUTION TO BOSNIAN LEXICOGRAPHYABSTRACTArabic-Bosnian dictionary written by Teufik Muftic is of utmost importance for the study of Arabic language in this area. The above mentioned dictionary presents the lexicon of Arabic as the source language and Bosnian as the target language. Considering the vo-lume, or the number of the lexemes included, it can be classified as a big dictionary. It belongs to the general linguistic category of dic-tionaries. With all its characteristics, Arabic-Bosnian dictionary of prof. Muftic is a great contribution to our lexicography.

Key words: lexicography, dictionary, language, canonical form


1. UVODCilj ovoga rada jeste predstaviti opće leksikografske karakteristike arap-

sko-bosanskog rječnika profesora Teufika Muftića (1918 − 2003).Rad počinje prikazom naših kontakata s arapskim jezikom, odnosno

arapskim svijetom, te predstavljanjem izvjesne porblematike u njegovom studioznijem izučavanju. Zatim je data jedna opća definicija leksikografije i rječnika, te je izvršena njihova klasifikacija. U produžetku rada nakana mi je precizirati kojim vrstama rječnika pripada rječnik koji obrađujem, uzumi-jaći u obzir različite kriterije, općepoznate u leksikografskoj nauci:sadržaj, obimnost, broj jezika čiji se leksik obrađuje itd.

Navodeći konkretne primjere iz Rječnika, pokušat ću predstaviti one najvažnije elemente kako iz dijela polazišnog jezika (arapski), tako i iz dije-la odredišnog jezika (bosanski).

2. NAŠI KONTAKTI S ARAPSKIM JEZIKOMArapski jezik jedan je od najznačajnijih i najzastupljenijih svjetskih

jezika, a svakako je najvažniji živi semitski jezik. Sačuvao je mnoštvo pra-semitskih karakteristika, te je kao takav veoma značajan za semitistiku, ali i za lingvistiku općenito. Istina da je ovaj jezik svoju ekspanziju doživio s islamom koji mu je obezbijedio i višestoljetnu egzistenciju, sve do dan-danas. Međutim, arapski jezik se vrlo brzo iz karaktera strogo vjerskog jezika preobražava u svjetski jezik; postaje nosiocem islamske kulture i civilizacije. Veliku zahvalnost ovome jeziku duguje i evropska nauka, odno-sno evropska renesansa. Evropljani su se, na primjer, s grčkom filozofijom upoznali posredstvom ovog jezika. I dan-danas Evropljani koriste mnoštvo riječi arapskog porijekla u svojim jezicima.

Njegov utjecaj protegnuo se i na naš jezik. Veliki broj naših turcizama, ustvari su orijentalizmi. Značajan dio naše kulturne baštine nastao je na ovom jeziku. Dakle, naši dodiri s arapskim jezikom sežu daleko u prošlost. Želje i interesovanje za proučavanje ovoga jezika nikada nije nedostajalo. To interesovanje se još više povećalo našim sve češćim i čvršćim vezama s arapskim svijetom.

Međutim, velika je nesrazmjernost između duge i bogate tradicije izuča-vanja arapskog jezika kod nas i onoga što je učinjeno, u naučnom pogledu, za njegovo temeljitije izučavanje. To važi i za njegovu gramatičku obradu, a pogotovo za onu koja se tiče leksikografije. Mali je broj udžbenika, gramati-ka, vježbanki i rječnika pripremljenih za studioznije izučavanje ovog jezika.

ADMIR MURATOVIĆ

ARAPSKO-BOSANSKI RJEČNIK KAO DOPRINOS BOSANSKOJ LEKSIKOGRAFIJI

Naime, sve do druge polovine prošlog stoljeća mi nismo imali niti jedan arapsko-bosanskirječnik (arapsko-srpskohrvatski). Naši arabisti koristili su Baranov arapsko-ruski rječnik, ili, pak, Wherov arapsko-njemački rječnik. Zamislimo samo poteškoće dok se dođe do značenja jedne arapske riječi na našem jeziku, a da ne govorimo o semantičkim pomacima koje se dese dok, recimo, jednu riječ sa arapskog prevedemo na ruski, a zatim na bosanski jezik.

Prvi se na rješavanje spomenute problematike usudio profesor Teufik Muftić, odlučivši da radi na prvom obimnijem, temeljetijem, integralnom arapsko-srpskohrvatskom rječniku.1 Na jedan takav težak, mukotrpan i is-crpan posao i mogao se usuditi samo neko sa osobinama kakve je imao pro-fesor Muftić. Oni koji su imali čast daga poznaju, kažu da je bio izuzetno precizan, temeljit, uporan i, naravno, prije svega obrazovan.

Na ovome projektu radio je petnaest godina, koristeći pri tome veliki broj tada postojećih rječnika vezanih za arapski jezik, te gotovo svu litera-turu vezanu za leksikografsku nauku, općenito.

Nama je ostavio veliko blago, a i sebi i nama dokazo da francusko-talijanski filolog i erudita Joseph Justus Scaliger (1540-1609) nije nimalo pretjerao kada je rekao kako najgore kriminalce ne bi trebalo ni kažnjavati prisilnim radom ni pogubljavati, nego da bi ih trebalo osuđivati da sastav-ljaju rječnike, jer da su svi napori i muke uključeni u taj posao. 2

3. PREDMET PROUČAVANJA LEKSIKOGRAFIJEJedna opća definicija za leksikografiju bila bi da je to umijeće sasatav-

ljanja i pisanja rječnika(<grč.lexikon - (knjiga)riječi + graphein – pisati) , a oni koji se bave tim poslom nazivaju se leksikografima.

Rječnik predstavlja samostalni popis i pojašnjenje značenja leksema u obliku knjige. Po broju jezika čiji je leksik3 obrađen, rječnici se dijele na jednojezične, dvojezične, trojezične itd.

1 Odredišni jezik prva dva izdanja ovoga rječnika bio je srpskohrvatski, a u po-sljednja dva izdanja, nastala nakon osamostaljenja naše države, odredišni jezik je bosanski.

2 Marko Samardžija, Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika, udžbenik za 4. ra-zred gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 1995.

3 Ukupan broj leksema jednog jezika.



Jasno je da rječnik profesora Muftića spada u dvojezične rječnike; obra-đuje leksik arapskog, odnosno bosanskog jezika.

Osnovni cilj pisanja ovakvih rječnika, općenito, jeste uspostaviti vezu između leksičkih jedinica jednog jezika s leksičkim jedinicama drugog jezika koje predstavljaju semantički ekvivalent.

Jezik s kojim se povezuju leksičke jedinice drugog jezika naziva se polazišnı ili izvorišni, a jezik čije se leksičke jedinice povezuju s prvim nazi-va se odredišni jezik. Tako bi u ovom slučaju izvorišni ili polazišni jezik bio arapski, a odredišni bosanski.

4. KLASIFIKACIJA RJEČNIKĀPo opsegu, odnosno broju obrađenih leksema ovaj rječnik spada u veli-

ke rječnike. Pored osnovne građe savremene pisane riječi, sadrži i obiman izbor riječi iz starijeg perioda od kojih su mnoge već izašle iz upotrebe, ali su nužne za razumijevanje tekstova izuzetno bogate starije, nama dostupne arapske literature.

Arapsko-bosanski rječnik pripada općejezičnoj kategoriji rječnika. Pored jezičnih, rječnici mogu biti i enciklopedijski koji se po opsegu dije-

le na enciklopedije i leksikone, a po sadržaju na opće i posebne.I jezični rječnici mogu biti posebnog ili specijalnog karaktera u kojima se

obrađuju leksemi određenog leksičkog sloja(Rječnik stranih riječi, Rječnik muslimanskih lijepih imena, Rječnik rodbinskih veza itd.), ili su u takvima obrađeni svi ili neki odabrani stručni nazivi ili termini (Filozofski rječnik, Rječnik religijskih termina, Rječnik književnih termina itd.)

5. STRUKTURA I SASTAV ARAPSKO-BOSANSKOG RJEČNIKAIako ima i lijevu latiničnu naslovnu stranu, Rječnik počinje s desne stra-

ne i koristi se shodno zahtjevima arapskog pisma; s desna na lijevo. Na nekoliko stranica poslije lijeve latinične naslovne strane dati su predgovori za svako od dosadašnjih njegovih izdanja.4 Zatim slijedi uvod za posljed-nje izdanje, tabelarni prikaz arapskog alfabeta s transkripcijom arapskih glasova, kratice i znakovi u arapskom tekstu, kratice u bosanskom tekstu

4 Prvo izdanje priređeno je 1973. god., drugo izdanje 1984., treće izdanje 1997. i četvrto izdanje 2008.

ADMIR MURATOVIĆ


i korištena literatura. Na njegovom početku s desne strane dat je uvod na arapskom jeziku.

Riječi u ovome rječniku redane su prema izvorišnom jeziku, kako je to, ustvari, i uobičajeno kod svih dvojezičnih jezika. Prvo su, s desne strane, dati arapski korijeni poredani prema arapskom alfabetu, a s lijeve s trane nalaze se njihovi semantički ekvivalenti u odredišnom, bosanskom jeziku.

6. LEKSIKOGRAFKE KARAKTERISTIKE ARAPSKO-BOSANSKOG RJEČNIKARiječ koja se objašnjava u rječniku, odnosno za koju se nudi semantički

ekvivalent u odredišnom jeziku naziva se natuknica ili lema (grč. lemma – ono što je primljeno). Oblik natuknice ponuđen u rječniku naziva se kanonski oblik. Kod nekih vrsta riječi kanonski oblik je i jedini oblik koji imaju.5

Kanonski oblik arapskih imenica je nominativ singulara, a kod glagola to je 3. lice singulara perfekta.6 Osnovni podaci koji se, obično kraticom ili posebnim znacima, daju odmah iza leme nazivaju se odrednice. Njih ima nekoliko vrsta i, uglavnom, pružaju informacije o nekim gramatičkim kategorijama riječi, njenom porijeklu itd.7

Nakon odrednice navodi se leksikografska definicija leme kojom se objašnjava njeno značenje u odredišnom jeziku. Kroz jedan primjer vidjet ćemo odnos lekseme, njenog kanonskog oblika, odrednice i leksikografske definicije u rječniku koji predstavljamo;

Kitabun ğ kutubun, kutbun > knjiga كتاب ج كتب,كتب < knjigaKitabun – kanonski oblik inenice , ğ-odrednica(skraćenica od ğam'-

množina) Kutubun, kutbun – množina navedene lekseme

5 U bosanskom jeziku to su riječi tipa prijedloga, veznika i sve ostale nepromjenjive vrste riječi, dok suto u arapskom jezikuriječi koje pripadaju trećoj velikoj grupi riječi – čestice ili partikule (prijedlozi, prilozi, veznici i uzvici). Pored navedene skupine riječi, u arapskom jeziku postoje još dvije takve skupine; imena i glagoli.

6 Ladislav Zgusta, Priručnik leksigografije, Svjetlost, Sarajevo, 1991., str. 116.7 Marko Samardžija, Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika, udžbenik za 4. ra-

zred gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 1995.



Knjiga – leksikografska definicijaInače je svaki novi korijen u arapsko-bosanskome rječniku naznačen

zvjezdicom (*). Unutar pojedinog arapskog trokonsonatskog korijena najprije dolaze

glagoli, i to oni iz prve vrste. 8

6.1. Princip poretka leksema u arapskom dijelu RječnikaIza prve glagolske vrste navode se i proširene (izvedene) glagolske vrste

kojih, inače, ima 15. Međutim, navode se samo one vrste koje se konkretno javljaju kod određenog glagola. Teoretski bi se svaki glagol mogao uklopiti u paradigme svih proširenih glagolskih vrsta, ali ne i praktično; od jednog glagola se, uglavnom, u jeziku koristi 5-6 proširenih vrsta.

Nakon izvedenih glagolskih vrsta navode se neki rijetki glagolski oblici, a zatim i imenski koji su derivirani od trilitera.9

Za svaki glagol, bilo da se radi o prvoj, osnovnoj ili proširenoj vrsti, naznačeno je da li je tranzitivan ili nije. Ako je tranzitivan, precizirano je da li je njegov objekt živo biće ili predmet, ili, pak, može biti oboje. Ako je intranzitivan, navedeni su svi mogući prijedlozi s kojim se pojedini glagol koristi, i, naravno, koje značenje ima sa svakim od navedenih prijedloga.10

- pitati سأل ه,عنprvi, direktni objekat (živo biće)< هGlagol na drugi, indirektni objekat prelazi posredstvom prijedloga عن.Muhamed je pitao Ahmeda za njegovog brata. >د سأل أحد عن أخيه .محمNakon glagola navedeni su i svi imenski oblici po arapskom alfabetu:

imenice, infinitivi, participi, pridjevi i brojevi.

8 Većina arapskih leksema su trokonsonantskog karaktera (trilitere), mada ima i onih, ali sasvim rijetko, koji imaju manje, odnosno više korjenitih suglasnika.

9 Teufik Muftić, Arapsko-bosanski rječnik, III izdanje, El-Kalem, Sarajevo, 1997.10 U arapskom jeziku posebno je bitno da za svaki glagol, sa svim njegovim prijedlo-

zima, bude data jasna leksigrafska definicija. Jer se dešava da jedan te isti glagol sa različitim prijedlozima ima i različiti značenje, čak, ponekad, i sasvim suprotna značenja.

ADMIR MURATOVIĆ


Kod imenskih oblika nisu navođene one uobičajene gramatičke kate-gorije za koje se smatra da bi ih trebao znati onaj koji se koristi ovim rječnikom, odnosno onaj koji se bavi arapskim jezikom, općenito; pravilna množina oba roda, oblik dvojine imenica i pridjeva, uobičajeni oblici žen-skog roda itd.

Navođeni su samo oni oblici imena koji ne dolaze po nekom ustaljenom, općepoznatom gramatičkom kalupu. Tako se, na primjer, navodi oblik ne-pravilne množine kod imenica koje nemaju pravilnu množinu.11 Muški rod u arapskom jeziku se očigledno razlikuje od ženskog. Međutim, kada neka imenica muškog roda ima nastavak za ženski rod ة onda je takva imenica obilježena kraticom ذ (namjesnik –

U suprotnom slučaju, kada 12.(خليفة

imenica, odnosno pridjev ženskoga roda nemaju sebi karakterističan na-stavak za ženski rod, iza njih je stavljena kratica م ( nerotkinja – عاقر).13 Postoje slučajevi kada neka imenica može biti korištena i u jednom i u drugom rodu( imenica bol u našem jeziku). U tom slučaju se iza imenice navodi kratica 14.س

7. NEKE OD KARAKTERISTIKA BOSANSKOG DIJELA RJEČNIKAZnačenja arapskih glagola u bosanskom dijelu Rječnika redovno su data

samo u infinitivu, osim u posebnim frazama, izrazima, poslovicama, aneg-dotama kada je upotrijebljen onaj glagolski oblik koji odgovara arapskom obliku glagola koji se prevodi u konkretnoj situaciji.

إل جواره zahtijevati, tražiti– دعا الل /Bog ga pozvao sebi / tj. umro je - .دعاهRiječi s bliskim ili istim značenjem, bilo da se radi o glagolima ili imen-

skim riječima, u bosanskom jeziku odvojene su zarezom (,), dok su tačkom i zarezom (;) odvojene riječi sasvim različitog značenja iste riječi ili izraza u izvorišnom, arapskom jeziku.

Odlučan, čvrst, postojan, energičan, pametan, mudar; oprezan حازم ج أحزام

11 U arapskom jeziku postoji 20-ak paradigmi na koje dolazi oblici razlomljenog (nepravilnog) plurala.

12 sskraćenica od ذكر što u arapskom jeziku označava muški rod..što u u arapskom jeziku označava ženski rod مؤنث skraćenica od م 13-kojim se ooznačava da pojedina imenica može biti i muš المستوى skraćeno od س 14

kog i ženskog roda.



Okrugle zagrade u odredišnom jeziku uglavnom su korištene kako bi označile da neki dio riječi, izraz ili cijela rečenica nisu nužni; po volji mogu biti zadržani, ali i ispušteni, npr.: karavan(a), (po)kraj itd.

U kosoj zagradi, pak, data su različita objašnjenja i dopune značenja prethodne riječi, izraza ili čitave rečenice; neopoziva /ostavaka/, rudnik /zlata, srebra/ itd.

Zbog preciznijeg pojašnjenja mnogih naših domaćih riječi ili zbog uop-će nepostojanja ekvivalenta u našem jezku za riječ iz polazišnog jezika, korišten je i nemali broj stranih riječi (posebno iz oblasti nauke i tehnolo-gije). Među njima je i izvjestan broj arabizama, odnosno orijentalizama, općenitio, zbog njihove velike korištenosti u našem jeziku, te zbog njihove apsolutne nezamjenjivosti u pojedinim situacijama.

8. ZAKLJUČAKRad profesora Teufika Muftića na arapsko-bosanskom rječniku predstav-

lja jedan značajan doprinos našoj domaćoj leksikografiji. Petnaest godina rada na ovom rječniku i nije mnogo ako se uzme u obzir da se pred ovako zahtjevan posao našao jedan čovjek – a to inače radi ekipa ljudi (instituti za jezik), te tako bio primoran da sam prebrodi to ,,duboko more bez obala''. A koliko je to uistinu težak posao potvrđuje činjenica da je za izvjesni broj velikih svjetskih rječnika na početku planirano 20-ak godina, a na kraju je potrošeno još mnogo više; holandski rječnik (Woordenboek der Nederlandsc-he Taal) – planirano 25 god., a stvarno je potrošeno čak 65 god.15

Ono što je karakteristično za ovaj rječnik jeste činjenica da je tekst izvo-rišnog, arapskog jezika zasnovan na principu nizanja arapskih korijena koji su poredani shodno arapskom alfabetu. Dakle, da bi se našla neka riječ u ovom rječniku, nije dovoljno samo poznavati arapski alfabet, nego je nužno prepoznati stvarni korijen tražene riječi. A da bi se to bilo u stanju, nemi-novno je biti i poprilično dobar poznavalac arapskog jezika.

Prva dva izdanja ovoga rječnika, nastala u bivšoj državi, bila su orga-nizirana u dva toma i pisana su rukom zbog nepostojanja instrumenata za kucanje arapskih slova u to vrijeme.

U posljednja dva izdanja sadržajRječnika sažet je u jedan tom i kom-pjuterski je štampan čime je uveliko olakšano njegovo korištenje.

15 Ladislav Zgusta, Priručnik leksigografije, Svjetlost, Sarajevo, 1991., str. 324.

ADMIR MURATOVIĆ


Rječnik profesora Muftića uveliko je olakšao izučavanje arapskog jezika na našim prostorima, na različitim nivoima, i doprinio je lakšem i studi-oznijem proučavanju svih vidova arapske kulture kao što su književnost, umjetnost, filozofija, religija, sociologija itd.

LITERATURA1. Zgusta, Ladislav, Priručnik leksigografije, Svjetlost, Sarajevo, 1991.,

str. 116.2. Samardžija, Marko, Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika,

udžbenik za 4. razred gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 1995. 3. Teufik Muftić, Arapsko-bosanski rječnik, III izdanje, El-Kalem, Sa-

rajevo, 1997.4. Kaleši, Hasan i Buhi, Kamil, Srpskohrvatski-arapski rječnik, I izda-

nje, Sarajevo, 1988.5. Karaman, Nurko, Arapsko-bosanski rječnik, Bemust, Sarjevo, 1997, 6. Janković, Srđan, Arapski izgovor s osnovama arapskog pisma, Svje-

tlost, Sarajevo, 1987.


ČLANCI


OSVRT NA DJELO LEKSIKON KOMENTATORA KUR'ANA AUTORA DŽELALUDDIN ES-SUJUTI

Dželaluddin es-Sujuti, Leksikon komentatora Kur'ana (Tabaqatu l-mufassirin), prijevod s arapskoga, Vlastito izdanje, Sarajevo, 2011.

Djelo Leksikon komentatora Kur'ana,koje predstavljamo, uradak je tra-

dicionalnog srednjovjekovnog teologa Dželaluddina es-Sujutija koji je u povijesti ostavio crnoliki trag na hartiji uglavnom pišući o tefsiru, ali i osta-lim teološkim disciplinama. Dželaluddin es-Sujuti je rođen 1445. u Egiptu a preselio je na bolji Svijet davne 1505., u zemlji u kojoj je ugledao i prve zrake Sunca. Iza njega je ostao znakovit broj djela, koja su se iščitavala u cjelokupnom svijetu, a i danas su sveprisutna u vidu prijevoda na mnogo-brojnim stranim jezicima. Jedan od njih je i bosanski.

Sujutijevo djelo Leksikon komentatora Kur'ana u bosanskom prijevo-du sadrži dva dijela. Prvi dio predstavlja Uvod kojeg je napisao priređi-vač Sujutijevog rukopisa profesor Ali Muhammed Omer, gdje prethodno navedeni teolog ukratko ukazuje na strukturu spomenutog rukopisa pod-crtavajući temeljne značajke knjige, te ukazuje i na rukopise na temelju kojih je sedamdesetih godina prohujalog stoljeća pripremio za štampu na arapskom jeziku Leksikon. Još jedna specifičnost Uvoda je da Ali Mu-hammed Omer navodi isječak iz Sujutijeve autobiografije u kojoj srednjo-vjekovni teolog pripovijeda o svom životu i putu stjecanja znanja. Poslije Uvoda slijedi glavni dio knjige koji obuhvaća svojim sadržajem i najveći dio rada. Na stranicama drugog dijela knjige je navedeno 136 mufesira (tumača Kur'ana). Tijekom izrade ovog djela, Sujutijev zadatak se za-snivao na skupljanju podataka o egzegetama, pri čemu je prvenstveno naznačavao ime teologa, potom nadimak po ocu, podrijetlo, geografsko podneblje u kom je podučavan, zatim učitelje, te literaturu koju je kon-zultirao. Osobito mjesto pri portretiranju mufesira Sujutija ukazuje nje-


govim pisanim uradcima. U Leksikonu se spominju tumači iz cjelokupnog muslimanskog svijeta.

Leksikon komentatora Kur'ana sastoji se od od 117 stranica teksta, dok je tekst potkrijepljen sa 352 fusnote. Ovo djelo prvenstveno je namijenjeno studentima teoloških fakulteta, zatim znanstvenicima koji se bave poviješću tumačenja Kurʼana, ali i svima koji su zainteresirani za izučavanje histo-rije teologije. Prijevod djela s arapskog na bosanski jezik zgotovio je doc.dr.Almir Fatić. Inače, riječ je o mladom nastavniku tumačenja Kurʼana na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu koji je također i agilni prevodilac, o čemu svjedoče uz ovo i mnogobrojna druga djela prevedena s arapskog jezika. Knjiga je objavljeno u vlastitoj nakladi prevodioca 2011., godine u Sarajevu.

Esada Grabus i Orhan Jašić

ESADA GRABUS I ORHAN JAŠIĆ

IZVJEŠTAJI

ČLANCI


SAŽETAK IZVJEŠTAJA O RADU VJERSKO-PROSVJETNE SLUŽBE MEDŽLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA ZA 2013. GODINU

Vjerski život na području Medžlisa Islamske zajednice Tuzla odvijao se u dvadeset osam džemata. Mektebska nastava se izvodila u 40 mekteba. U mek-tebskoj 2012/2013. godini u mektebe je upisano 1858 polaznika, a njih 1249 bilo je redovno. Kur'ansko pismo učilo je 1115 polaznika, a Kur'an uči 442 polaznika mektebske nastave. Kraj mektebske godine obilježen je podjelom mektebskih knjižica i prigodnim akademijama koje su polaznici mektebske nastave sa svojim muallimima izveli u svojim mektebima pred džematlijama i roditeljima. Posebno je značajna organizacija mektebske akademije koja je upriličena u Velikoj sali Bosanskog Kulturnog Centra Tuzlanskog kantona.

Pored redovnih aktivnosti u većini džemata provođeni su dodatni edu-kativni programi za džematlije (dersovi, halke Kur'ana i sl.) Tokom ljetnih mjeseci u 18 džemata organizirani su mevludski programi. U izvještajnom periodu svečano su otvorene tri džamije (Kulturno-obrazovni centar Tu-šanj-Slatina, Solina i Vasići), a dvije džamije su radno otvorene (Gazi Tu-ralibegova džamija i džamija na Tunelu-džemat Simin Han).

Svi značajniji datumi, kao i mubarek dani obilježeni su prigodnim pro-gramima. Povodom mevluda upriličena je centralna mevludska svečanost, kreativne radionice u mektebima, promocija knjige ''Stopama Božijeg Po-slanika'', druženje na Trgu slobode uz Vispakovu džezvu, posjete domu penzionera kao i drugim džematskim programima. Povodom dana džamija organizovano je niz manifestacija: literarni konkurs za učenike mektebske nastave, prigodni programi u džamijama, radna posjeta Medžlisima Islam-ske zajednice Bratunac i Srebrenica, a u saradnji sa vjeroučiteljima u većini džemata organizirane su posjete učenika džamijama.


Tokom mjeseca ramazana aktivno se radilo na prikupljanju zekata i sa-dekatu-l-fitra a zabilježen i je porast prikupljenih sredstava. Učene su dvije hafiske mukabele a imami su u svojim džematima učili džematske mukabele na kojima su učešće uzimali i džematlije. U većem broju džemata upriličene su mukabele koje su učili džematlije i džematlijke, a posebna pažnja je data na formiranje mukabela koju su učili polaznici mektebske nastave. Po prvi puta štampane su i Ramazanske novine. Veliki broj muderrisa Behram-begove medrese u Tuzli posjetio je džemate našeg Medžlisa i prigodnim predavanjima obratili su se džematlijama. Dan šehida obilježen je u skladu sa protokolom o obilježavanju Dana šehida.

Za vrijeme Popisa 2013. godine urađene su mnoge aktivnosti. Formi-rane su radne grupe i održano je nekoliko radnih sastanaka. Tim povodom štampani su i promotivni materijali kohi su distribuirani po džematima.

Omladinski krug je provodio aktivnosti koje su bile namijenjen omladini (redovna druženja, ekskurzije, tribine i promocije knjiga).

Asocijacija žena je provodila programe namijenjene ženama (seminar Pozitivne psihologije sa aspekta islama, humanitarne bazare, prikupljanje pomoći za Siriju, promocije knjiga, mevlud za žene, izleti, tribine u džema-tima ''Prevencijom do zdravlja'', posjeta Domu penzionera).

Tradicionalna ''Večer Kur'ana'' održana je i ove godine i okupila je veliki broj vjernika.

Od vjerskih programa na elektronskim medijima emitira se snimak hut-be petkom u poslijepodnevnim satima na Televiziji Tuzlanskog kantona.

Medžlis je ostvario uspješnu suradnju sa medijima, posebno sa Radiom Bir i Televizijom Tuzlanskog kantona u nekoliko prilika objavljujući saop-ćenja za javnost kao i nekoliko javnih poziva i oglasa. U suradnji sa redak-cijama elektronskih medija dogovoreno je gostovanje većeg broja imama u programima elektronskih medija.

GLAVNI IMAM MIZ-a TUZLAHafiz Ahmed-ef. Huskanović

SAŽETAK IZVJEŠTAJA O RADU VJERSKO-PROSVJETNE SLUŽBE


1. VJERSKO-PROSVJETNA SLUŽBA MEŽLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLAOpći podaciVjersko-prosvjetnu službu Medžlisa Islamske zajednice Tuzla čine:- Glavni imam,- Imami, hatibi i muallimi uposleni na neodređeno vrijeme. Po ovom

osnovu u izvještajnom periodu bilo je angažovano 26 uposlenika,- Imami, hatibi i muallimi uposleni na određeno vrijeme. Po ovom

osnovu uposlen je jedan imam,- Saradnici na poslovima imama, hatiba i muallima. Po ovom osnovu

u izvještajnom periodu bilo je angažovano sedam osoba, - Saradnici na poslovima hatabeta. U izvještajnom periodu na poslo-

vima hatabeta angažovano je jedanaest hatiba, - Saradnici na poslovima muallimata. U izvještajnom preiodu u mek-

tebima je angažovano četiri spoljna saradnika,- Saradnici na poslovima imama u džamiji Behram-begove medrese.

1.1. Stalno zaposleni imami, hatibi i muallimi1

U Medžlisu Islamske zajednice Tuzla dvadeset sedam imama je uposle-no u radni odnos na neodređeno vrijeme. U izvještajnom periodu došlo je do promjene Glavnog imama. Do 01. februara 2013. godine Glavni imam je bio dr. Amir-ef. Karić koji je prešao na dužnost Vjersko-prosvjetnog re-ferenta Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a na mjesto no-vog Glavnog imama postavljen je hafiz Ahmed-ef. Huskanović dotadašnji imam Džamije Princ Abdullah u Tuzli. U izvještajnom periodu u radni odnos na neodređeno vrijeme primljeni su: Nurija-ef. Čikarić, Muhamed-ef. Mehmedović, a na određeno vrijeme hafiz Ahmed-ef. Rahmanović.

Od uposlenih imama na neodređeno vrijeme šest imama je sa SSS, je-dan imam uposlen na neodređeno vrijeme je vanredni student. Dva imama su sa višom stručnom spremom, a dvadeset dva imama je sa VSS.

1 Prilog br.1: Spisak stalno uposelenih imama, hatiba i muallima u Medžlisu Islam-ske zajednice Tuzla u 2012. godini.



Šest uposlenih na neodređeno vrijeme su hafizi: Ahmed-ef. Huskanović (Glavni imam), Sabahudin-ef. Skejić, Merim-ef. Đulović, Edin-ef. Peštalić, Saudin-ef. Gobeljić i Ahmed-ef. Rahmanović.

Šest imama studenti su na postdiplomskom studiju: Hfz. Ahmed-ef. Hu-skanović, Hfz. Sabahudin-ef. Skejić, Sabit-ef. Mehidić, Nedim-ef. Derviše-vić, Sifet-ef. Suljić, Emir-ef. Šečić.

Trojica imama pohađaju doktorski studij: mr. Rusmir ef. Šadić, hfz. mr. Edin ef. Peštalić i mr. Muamer ef. Hasanbašić.

1.2. Spoljni saradnici na poslovima imama, hatiba i muallimaKao spoljni saradnici na poslovima imama, hatiba i muallima u 2013.

godini bilo je angažovano je sedam imama.2

1.3. Spoljni saradnici na poslovima hatabetaU izvještajnom periodu na poslovima hatabeta angažovano je jedanaest

hatiba.3 Osam hatiba su profesori u Behram-begovoj medresi u Tuzli. Oni su

hatibi u džamiji Behram-begove medrese, u Džamiji Princ Abdullah i u mesdžidu na Brčanskoj Malti. Mr. Elmedin-ef. Avdibašić je hatib u Džin-dijskoj džamiji u Tuzli, a Ismail-ef. Hašarić je hatib u džematu Bukinje.

1.4. Spoljni saradnici na pojedinim poslovima ima-metaNa pojedinim poslovima imameta Medžlis Islamske zajednice Tuzla je

u 2013. godini imao tri imama. U džamiji Behram-begove medrese na dnevnim namazima imam je bio hfz. Mirnes-ef. Spahić, dok je na noćnim namazima džemat predvodio hfz. Edin-ef. Dedić. Oni su i profesori kiraeta u Behram-begovoj medresi u Tuzli. Bajro-ef. Smajlović je angažovan kao imam na dnevnim i noćnim namazima u džematu Brčanska Malta.

2 Prilog br. 2: Spisak spoljnih saradnika angažovanih na poslovima imama, hatiba i muallima u 2013. godini.

3 Prilog br. 3: Spisak spoljnih saradnika koji su u 2013. godini angažovani kao hatibi.



1.5. Spoljni saradnici na poslovima muallimataU izvještajnom periodu u mektebima na poslovima muallimata bilo je

angažovano četiri osobe.4 Tri muallime i jedan muallim su uključeni u rad sa mektebskom djecom u mektebima.

1.6. Sastanci Vjersko-prosvjetne službe MIZ-a Tuzla u 2013. godiniU izvještajnom periodu Vjersko-prosvjetna služba Medžlisa Islamske

zajednice Tuzla održavala je redovne mjesečne sastanke, a po potrebi sa-stanci su se održavali i vanredno. Na tim sastancima služba je razmatrala rad u proteklih trideset dana i donosila planove za sljedeći mjesec.

2. MEKTEBSKA NASTAVAMektebska nastava jedan je od najznačajnih aktivnosti koje sprovodi

Vjersko-prosvjetna služba. Velika pažnja je u izvještajnom periodu posve-ćena ovom vidu odgoja i obrazovanja.

Mektebska nastava se u izvještajnom periodu može podijeliti na dva dijela:

- izvještaj za period januar-juni 2013. godine kao mektebska 2012/2013 godina,

- izvještaj za period septembar-decembar 2013. godine kao 2013/2014. mektebska godina.

2.1. Mektebska 2012/2013. godina-razdoblje januar–maj 2013. godine U mektebskoj 2012/2013. godini mektebska nastava se odvijala u 38

mekteba. U mektebu Hidani nastava se odvijala samo u ljetnom periodu i to od 15. aprila do 15. oktobra. 2013. godine. Nastavu u ovom izvještaj-nom periodu izvodilo je 34 muallima/muallime.5

4 Prilog br. 4: Spisak spoljnih saradnika angažovanih na poslovima muallimata u 2013. godini.

5 Prilog br. 5: Spisak mekteba, muallima i radno vrijeme u mektebima u 2012/2013. mektebskoj godini.



Nastava se izvodila po Pravilniku o mektebima i mektebskoj nastavi, a najčešći oblik rada je grupa sa konbinovanim odjeljenima. U procesu nastave korišteni su Ilmihali 1-8, kao i ostali udžbenici koji su propisani Nastavnim Planom i programom.

2.1.1. Podaci o upisanim učenicima u 2012/2013. godiniPrema zbirnim podacima na kraju mektebske godine u ovoj mektebskoj

godini upisano je 1774 polaznika što je za 84 polaznika manje nego u proš-loj mektebskoj godini.6 U mnogim Osnovnim školama evidentiran je manji broj upisane djece.

Od ukupnog broja upisanih 1858 polaznika, a njih 1249 je bilo redovno, što je za 12 polaznika više nego prošle mektebske godine. Iz toga proizilazi da je 67,06 % polaznika upisanih polaznika mektebske nastave bilo redovno. Posebno je značajno da je zaustavljen pad upisa polaznika mektebske na-stave i ove godine se bilježi porast. Procenat upisanih i redovnih možemo pratiti u prilogu br. 8.7

U ovoj mektebskoj godini sufaru je učilo 1115 polaznika što je u odnosu na prošlu godinu za 635 polaznika veći broj. U Kur'anu je učilo 442 učenika, što je u odnosu na prošlu godinu više za 2 polaznika mektebske nastave. Diplomu o završenoj hatmi dobilo je 392 polaznika mektebske nastave, što je u odnosu na prošlu godinu više za 262 polaznika. Iz navedenih podataka i tabela jasno se može uočiti porast broja polaznika mektebske nastave koji su uključeni u učenje arapskog pisma, kao i broj polaznika koji uče Kur'an što je svakako ohrabrujuća činjenica. U ovom periodu zadržan je broj onih koji su završili ha-tmu što je posljedica kontinuiranog rada u mektebima. U prošlim izvještajima ovakav pomak je najavljen sa povećanim brojem polaznika koji su učili sufaru.

Od 38 mekteba gdje se održavala mektebska nastava njih 28 je opremlje-no. Pod opremljenim mektebom podrazumijevamo; da mekteb ima zaseb-nu prostoriju, posjeduje klupe, stolice, tablu za pisanje, pribor za pisanje, katedru i stolicu za muallima/u, da se na odgovarajući način zagrijava, da ispunjava higijenske uslove (da ima vodu, mokri čvor), da mekteb ima au-dio uređaje, kolekciju CD-DVD i mektebsku biblioteku.

6 Prilog br. 6: Broj upisanih polaznika mektebske nastave po godinama u mek-tebskoj 2012/2013. godini sa uporednim rezultatom upisa u 2008/2009. godini i 2009/2010. godini.

7 Prilog br. 7: Tabelarni i grafički prikaz odnosa upisanih i redovnih polaznika mek-tebske nastave u periodu 2006-2013. godina.



Potpuno opremljeni mektebi na kraju 2012/2013. mektebske godine su:- Simin Han- Slavinovići- Tušanj- Plane- Vrabče- Brčanska Malta- Krojčica- Mihatovići- Šići- Lipnica- Moluhe- Ševar- Jalska džamija- Džamija Princ Abdullah- Čaršijska džamija- Hadžijska džamija- Donji Čaklovići- Cerik- Pasci- Donje Petrovice- Bukinje- Dobrnja- Milešići- Behram-begova džamija- Mejdanska džamija- Kužići- Irac- Donja Obodnica



2.1.2. Mektebsko sportsko takmičenjeNa osnovu Pravilnika o mektebima i mektebskoj nastavi, Medžlis Islam-

ske zajednice Tuzla organizovao je mektebske sportske susrete. Za provedbu sportskog takmičenja imenovana je komisiju koja je imala zadatak da osmi-sli i koordinira mektebsko sportsko takmičenje. U komisiju su imenovani:

- Memsudin-ef. Gobeljić, predsjednik komisije,- Sadif-ef. Mahmutović, član i- Amir-ef. Saletović, član. Tretirajući ovo pitanje na sastanku vjersko-prosvjetne službe zaključeno

je da se organizaciji sportskog takmičenja pristupi na drugačiji način u od-nosu na prethodne godine. Zaključeno je da se u svrhu bolje bezbijednosti mektebske djece, kao i finansijskih ušteda ovogodišnje mektebsko takmiče-nje održi u džematu Avdibašići i to samo za one mektebe koji pokažu inter-sovanje za učešće. Shodno broju prijavljenih mekteba Komisija je donijela preporuke i zaključke po kojima se organizovalo navedeno takmičenje.

2.1.3. Mektebsko takmičenjeNa osnovu Pravilnika o mektebima i mektebskoj nastavi, organizovano

je takmičenje polaznika mektebske nastave. Takmičenje je organizovano po uputama Muftijstva tuzlanskog i Vjersko-prosvjetne službe Rijaseta Islam-ske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Mektebsko takmičenje na nivou Medžlisa Islamske zajednice Tuzla odr-žano je u prostorijama Behram-begove medrese u Tuzli.

I ove godine u kategoriju kiraet od 13 do 15 godina ostavljena je moguć-nost da se mogu prijaviti i mlađi kandidati od 13 godina s tim da ukoliko pobijede ne mogu Medžlis predstavljati na mektebskom takmičenju na ni-vou Muftijstva tuzlanskog.

Ispitivanje kandidata u kategoriji kiraet od 13-15 godina izvršio je hfz. Edin-ef. Dedić, a u kategoriji kiraeta do 12 godina hfz. Mirnes-ef. Spahić.

Komisija za provođenje mektebskog takmičenja:- Hfz. Ahmed-ef. Huskanović, predsjednik komisije,- Hasan-ef. Spahić,- Hfz. Merim-ef. Đulović,



- Dženan-ef. Rahmanović,- Mr. Elmedin-ef. Avdibašić.

Na mektebsko takmičenje 2012/2013. godine prijavljeno je 33 mekteba što je za jedan mekteb više u odnosu na prošlu godinu. Iz ovih mekteba takmičenju je pristupilo 126 polaznika mektebske nastave i to po katego-rijama:

- Test: 65 takmičara,- Kiraet od VII do IX razreda: 30 takmičara,- Kiraet do VI razreda: 31 takmičara.

Od 33 prijavljena mekteba kompletnu ekipu od četiri člana imalo je 28 mekteba, dok pet mekteba nisu imali kompletne ekipe:

- Plane 3 takmičara,- Batva 3 takmičara,- Tušanj 3 takmičara,- Jalska džamija 2 takmičara,- Bukinje 2 takmičara.

Manji broj nepotpunih ekipa je vrijedan pokazatelj napredovanja mek-tebske nastave. Prije samo četiri godine pola od prijavljenih mekteba nije imalo kompletnu ekipu. Velikim trudom muallima ovaj broj je sveden na pet mekteba i to u onim mektebima u kojima nije objektivno očekivati kompletne ekipe.

U kategoriji kiraet-stariji uzrast poredak je bio sljedeći8:1. Spahić Vedad, mekteb Džamije Princ Abdullah, 58,80 bodova2. Hasanbašić Ahmed, mekteb Ševar-Kiseljak, 58,80 bodova3. Omerović Abdulkadir, mekteb Solina, 58,20 bodova

8 Prilog br. 8: Poredak takmičara na mektebskom takmičenju 2013. godine u ka-tegoriji kiraet 13-15 godina.



U kategoriji kiraet-mlađi uzrast poredak je bio sljedeći9:1. Hasanbašić Selsebil, mekteb Ševar-Kiseljak, 59,802. Omerović Harun, mekteb Solina, 58,203. Avdibašić Ahmed, mekteb Slavinovići, 56,40

U kategoriji test poredak je bio sljedeći10:1. Mujić Šeherzada, mekteb Moluhe, 502. Pačariz Lejla, mekteb Brčanska Malta, 46 3. Pajević Esma, Hadžijska džamija. 46

Konačni poredak mekteba na mektebskom takmičenju 2013. godine:1. Mekteb Džamije Princ Abdullah, 200,12. Mekteb Ševar-Kiseljak, 196,13. Mekteb Brčanksa Malta. 194

2.1.4. Završni ispitiNa osnovu Pravilnika o mektebima i mektebskoj nastavi muallimi su

dužni na kraju mektebske godine organizirati završne ispite za polaznike mektebske nastave. Na osnovu ovog Pravilnika Savjet Muftije tuzlanskog usvojio je inicijativu da se u svim Medžlisima organiziraju završni ispiti, barem u nekoliko mekteba. S obzirom da je i Medžlis Islamske zajednice Tuzla jedan od onih u kojima nije bila prisutna ova praksa na sastanku Vjersko-prosvjetne službe pozvani su muallimi da ovakve manifestacije pro-vedu u svojim mektebima i džematima.

Na završnim ispitima polaznici mektebske nastave su izvodili prigodne mevludske programe (akademije), a na kraju su svim polaznicima uručene mektebske knjižice. Na kraju mektebske godine upriličena je mektebska akdemija u Velikoj sali BKC u Tuzli gdje su polaznici mektebske nastave izveli prigodan program.

9 Prilog br. 9: Poredak takmičara na mektebskom takmičenju 2013. godine u katego-riji kiraet uzrast do 12 godina.

10 Prilog br. 10: Poredak takmičara na mektebskom takmičenju 2013. godine u kate-goriji test.



2.1.5. Mektebska nastava u 2013/2014. godini/razdoblje septembar-decembar 2012. godineMektebska 2013/2014. godina počela je 6. septembra 2013. godine. U

mjesecu avgustu na sastanku Vjersko-prosvjetne službe zaključeno je da se na vrijeme urade sve pripreme za uspješan početak nastave.

2.1.6. Mektebi, muallimi/e i vrijeme održavanja mektebske nastave u mektebskoj 2013/2014. godiniU ovom periodu nastava se izvodila u 41 mektebu.11

2.1.7. Vjeronauka u školiPo pitanju predmeta islamske vjeronauke Medžlis Islamske zajednice

Tuzla samo vodi evidenciju o vjeroučiteljima, tj. u kojim školama rade. Medžlisi nemaju nadležnost po bilo kom drugom pitanju vjeronauke u školi. U izvještajnom periodu radilo se na uspostavljanju čvršće saradnje između vjeroučitelja i mualima.

3. EDUKATIVNI PROGRAMI3.1. Džematski programi rada sa odraslimaNa osnovu odluke Savjeta Muftije tuzlanskog i Vjersko-prosvjetne služ-

be Medžlisa Islamske zajednice Tuzla o uvođenju jednog sedmičnog pro-grama za odrasle osobe u većini naših džemata uvedeni su edukativni programi. Najčešće se na tim programima uči Kur'an ili uvod u kur'ansko pismo (sufara). Detaljnije o vrsti rada sa odraslima može se vidjeti u ru-brici izvještaji iz džemata.

3.2. Kurs matematikeVeć sedmu godinu u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Tuzla

uspješno radi ''Kurs matematike''. Svi angažovani profesori su volonteri, što je omogućilo da kurs bude besplatan. Od ove godine program kursa je proširen i na učenike srednjih škola. Ova grupa pokrenula je i Web strani-cu: www.matematica.com

11 Prilog br. 13: Spisak mekteba i muallima u mektebskoj 2013/2014. godini.



4. OBILJEŽAVANJE ZNAČAJNIH DATUMA4.1. MevludPovodom 12. rebiu-l-evvela, rođenja Božijeg Poslanika Muhammeda a.s.,

Medžlis Islamske zajednice Tuzla organizovao je niz programa. Program je započeo predavanjima u Džamiji Princ Abdullah na temu: ''Muhamed, a.s. naš uzor i učitelj''. Povodom mevluda upriličena je i promocija knjige ''Sto-pama Božijeg poslanika Muhammeda a.s.'' autora Tarika Ramadana. Pro-motori su bili: dr. Elvir Musić, mr. Edin-ef. Peštalić i mr. Mensur-ef. Husić.

U mektebima su održane kreativne radionice gdje su polaznici mekte-bske nastave radili panoe, pripremali akademije na temu: Božiji Poslanik Muhammed a.s.

Centralna mevludska svečanost upriličena je u Džamiji Princ Abdullah a mevludski program su izveli članova hora Gazi Turalibeg.

Upriličena je i posjeta Domu penzionera, a na kraju manifestacije upri-ličeno je mevludsko druženje na Trgu slobode uz Vispakovu veliku džezvu.

4.2. Dan džamijaPovodom dana džamija organizovano je nekoliko programa. Upriličen

je literarni konkurs za polaznike mektebske nastave, a u većini džemata organizovani su na taj dan prigodni programi. Imami su kao i svake godine upriličili radnu posjetu jednom od Medžlisa u entitetu RS BiH. Ove godine posjetu su upriličili Medžlisima IZ-e Bratunac i Srebrenica.

5. RAMAZANSKE AKTIVNOSTI5.1. Sastanak Vjersko-prosvjetne službe Medžlisa Islamske zajednice TuzlaU sklopu predramazanskih aktivnosti Vjersko-prosvjetna služba Med-

žlisa Islamske zajednice je održala sastanak na kojem je usvojen Plan predramazanskih i ramazanskih aktivnosti12. Planom su precizirane obaveze koje je potrebno uraditi kao i nosioci aktivnosti.

12 Prilog br. 18: Plan ramazanskih aktivnosti.



5.2. Sastanak sa učenicima i studentima angažovanim na ramazasnkoj praksiU Čaršijskoj džamiji u Tuzli upriličen je sastanak sa studentima i učeni-

cima koji su raspoređeni na ramazansku praksu. Sastanak je sa učenicima održao hfz. Ahmed-ef. Huskanović, glavni imam.

U skladu sa Planom ramazanskih aktivnosti Muftijstva tuzlanskog raspoređeni su svi učenici i učenice Medresa koji su zatražili ramazansku praksu. Pored navednih osoba dodatno je raspoređeno još 12 teravih ima-ma iz reda studenata i učenika na ramazansku praksu.13

5.3. IftariTokom mjeseca Ramazana Medžlis IZ-a Tuzla je upriličio iftar za svrše-

nike Medresa koji nisu zaposleni u ustanovama Islamske zajednice. Asoci-jacija žena i Omladinski krug upriličili su nekoliko iftara. U džematima je organizovano nekoliko zajedničkih iftara.

5.4. Hafiske mukabele- Hafiska mukabela u Džamiji Princ Abdullah Mukabela je učena poslije podne-namaza, a mukabelu su učili: hfz. Mir-

nes-ef. Spahić, hfz. Ahmed-ef. Huskanović, hfz Edin-ef. Dedić, hfz. Edin-ef. Peštalić, hfz. Ahmed-ef. Rahmanović i Ismail Fazlović. Mukabelu je pratilo oko 65 džamatlija, a većina njih je osposobljena da čitajući u Mushafu prate učenje mukabele.

- Hafiska mukabela u Čaršijskoj džamiji u TuzliMukabela je učena poslije ikindija-namaza, a mukabelu su učili: hfz.

Sabahudin-ef. Skejić, hfz. Merim-ef. Đulović, hfz. Edin Smajić i hfz. Sa-udin-ef. Gobeljić.

5.5. Obilježavanje mubarek noćiU svim džematima mubarek noći su obilježene prigodnim programima. U

nekim džematima programe su izveli i polaznici mektebske nastave. Central-ne svečanosti na području Medžlisa Tuzla bile su u Džamiji Princ Abdullah.

13 Prilog br. 19: Raspored studenata i učenika na ramazansku praksu.



5.6. Ramazanski izvještajNa području Medžlisa Islamske zajednice Tuzla teravih namaz se obav-

ljao na 48 mjesta između ostalih i u Kazneno-popravnom zavodu Tuzla. Teravih namaz su predvodili: 27 aktivnih imama u 27 džamija, 7 honorar-nih imama, 3 posebno angažovana teravih imama-hafiza, 1 student FIN-a u Sarajevu, 2 vjeroučitelja i 8 učenika medrese.

Kao dio predramazanskih priprema važno je istaknuti pripremu i štam-pu 17.000 vaktija, a u ramazanu smo pripremili, štampali i podijeli 5.000 primjeraka Ramazanskih novina. Od strane donatora smo obezbijedili 3.000 hedija za džematlije (100 gr. kahve i 100 gr. čokolade). Važno je istaknuti da smo štampali 16 banera na kojima je bila ramazanska čestitka građa-nima Tuzle. Sve ove aktivnosti smo obezbijedili od donatora i sponzora. Glavni imam je imao nekoliko nastupa na elektronskim medijima u povodu nadolazećeg mjeseca Ramazana.

Pored dvije hafiske mukabele u Džamiji Princ Abdullah i Čaršijskoj džamiji mukabele su učene u svim džamijama i mesdžidima. Pored toga u 7 džamija je učena ženska mukabela i 7 dječijih mukabela. Ukupno je učeno 46 mukabela.

U svim džematima imami su redovno održavali predavanja prije teravih namaza. Predsjednik Izvršnog odbora je imao 13 posjeta džematima, a glavni imam je imao 46 posjeta. Primjetan je blagi rastući trend posjeta džematlija na teravih namazima, kao i na mukabelama. Procijenili smo da je posjećenost na teravih namazu bila približno 5.000 klanjača, dok je na mukabelama približno 2.070 džematlija.

U svim džematima su upriličena redovna predavanja, a posebno su obi-lježene mubarek noći 17. i 27. noć ramazana.

Itikaf se na području medžlisa obavio u Džamiji Princ Abdullah, gdje je boravio imam džamije i pet džematlija.

Na području našeg medžlisa u džematima je organizovano 70 iftara od strane džematskih odbora gdje je prisustvovalo 9.100 džematlija. Iftari su organizovani za sve populacije, a nekoliko iftara je organizovano posebno za omladinu, mektebske učenike i žene.

Tokom ramazana na području našeg medžlisa sredstva zekata i sadeka-tu-l-fitra su prikupljana u 38 džemata i u službenim prostorijama medžlisa. Ukupno je prikupljeno 245. 527,00 KM, od čega se na zekat odnosi 82. 810 KM, te sadekatu-l-fitr 162. 717.00 KM. U odnosu na prethodnu 2012. Go-dinu, zabilježen je rast prikupljenih sredstava u prosjeku za 9,17%. Priku-



pljena sredstva su doznačena na transakcijske račune u skladu sa instruk-cijama Rijaseta Islamske zajednice u BiH (70% Rijaset Islamske zajednice u BiH i 5% Muftijstvo tuzlansko, dok je 25% sredstava zadržao Medžlis Islamske zajednice Tuzla).

Tokom ramazana naš medžlis je bio počašćen posjetom Muftije tu-zlanskog mr. Vahid-ef. Fazlovića i velikog broja profesora Behram-begove medrese u Tuzli.

Tokom ramazana glavni imam je imao nastupe na elektronskim mediji-ma i to RTV TK, TV7, Radio Bir i Radio Slon.

Bajram namaz je obavljen u 41 džematu. Drugi dan bajrama, Dan šehi-da obilježen je po utvrđenom protokolu Vjersko-prosvetne službe Rijaseta Islamske zajednice u BiH, uz prisustvo više stotina džematlija. Centralno obilježavanje Dana šehida upriličeno je u džematu Moluhe na Šehidskom obilježju na mezarju Moluhe, sa početkom u 10:00 sati gdje je proučen Ja'sin za duše šehida. U 11:00 sati je proučena Fatiha na memorijalni kompleks na Banji, a prije džume namaza je proučena i poklonjena hatma u Čaršijskoj džamiji. U svakom džematu imami su sa džematlijama obišli mezarje i proučili tevhid u džamijama.

Treći dan bajrama u subotu, u BKC-u u Tuzli, Glavni imam je bio izaslanik Reisu-l-uleme mr. Husein-ef. Kavazovića na Akademiji koju je organiziralo Udruženje roditelja šehida i poginulih boraca TK u povodu Dana šehida.

6. NOVA 1435. HIDŽRETSKA GODINAPovodom Nove 1435. hidžretske godine Medžlis Islamske zajednice Tu-

zla pripremio je nekoliko programa. Centralna mevludska svečanost koja je upriličena u Gazi Turalibegovoj džamiji u Tuzli. U većini džemata prigod-nim programima obilježen je dolazak nove 1435. h. godine. Programe su u većini slučajeva izveli polaznici mektebske nastave.

7. HADŽ 2013. GODINE.I ove godine Ured za hadž Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Herce-

govini organizovao je odlazak na hadž. Medžlis Islamske zajednice Tuzla je postupio po dopisima Ureda i na vrijeme obavio sve potrebne zadatke kada je u pitanju prijem prijava za odlazak na hadž. Ove godine na hadž se preko Medžlisa Islamske zajednice Tuzla prijavilo 40 osoba.



Povodom odlaska ovogodišnjih hadžija na hadž sa područja Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, proučena je zajednička Ikrar dova u Hadžijskoj džamiji u Novom Naselju Solina.

Na pomenutu dovu pozvani su svi koji su se prijavili da ove godine idu na hadž, ali hadžije koji su tu dužnost obavili prethodnih godina, a koji su se prijavili u Medžlis Islamske zajednice Tuzla za odlazak na hadž.

8. ŠERIJATSKA VJENČANJAU toku 2013. godine obavljeno je 79 šerijatskih vjenčanja, što je za tri

vjenčanja više nego prethodne godine.

9. IZVJEŠTAJ O RADU ASOCIJACIJE ŽENA MEDŽLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA ZA 2013. GODINEJANUARSeminar pozitivne psihologije sa aspekta islam- prvi i drugi ciklus 05. januara 2013. godine, u biblioteci "Behram-beg", upriličen je još je-

dan seminar Pozitivne psihologije sa prof. Aidom Tule. Ovo je već treća go-dina kako se u Tuzli, u organizaciji Asocijacije žena MIZ-a Tuzla održavaju seminari ovog tipa. Polaznice prvog ciklusa pozitivnih seminara na ovom susretu govorile su o temama: "Pronaći smisao života - pronaći unutrašnju ispunjenost" i "Ko su dobri ljudi - osobine pozitivne individue".

10. jubilarni humanitarni bazar ''Poklon dvostruke radosti''Članice Asocijacije žena Medžlisa Islamske zajednice Tuzla su u ovom

mjesecu dale doprinos u organizaciji destog po redu humanitarnog bazara pod nazivom "Poklon dvostruke radosti", koji se održava u prostorijama biblioteke ''Behram-beg" na Sonom trgu.

Asocijacija je, kao i svaki put do sada, podržala rad bazara infrastruktu-ralno ali i volonterskim resursima. Važnu ulogu u realizaciji projekta daje i biblioteka ''Behram-beg'' u čijim prostorijama se bazar održava.



Kampanja pomoći sirijskom narodu ''Stigla zima... Jedan hljeb i jedan pokrivač za Siriju''Kampanja pomoći sirijskom narodu ''Stigla zima... Jedan hljeb i jedan

pokrivač za Siriju'', koja je pokrenuta u Turskoj, a 9. januara zvanično je počela i u Bosni i Hercegovini. Asocijacija žena Medžlisa Islamske zajed-nice Tuzla dala je doprinos ovoj humanitanoj akciji koja je dobila velike razmjere u našoj ali i zemljama regiona.

FEBRUARCentralni mevlud za žene U petak, 01. februara, je povodom rođenja posljednjeg Božijeg poslani-

ka Muhammeda, a.s. organizovana centralna mevludska svečanost za žene. Učešće u programu su uzele džematlijke Džamije Princ Abdullah, kao i članice hora Gazi Turali-beg Tuzla. Prigodno mevludsko predavanje prire-dila je ovom prilikom profesorica islamskih nauka Merzija Bašić, govoreći o Resulullahu, ali i mevludu i njegovom značaju za muslimane.

Organizator mevluda i druženja u Džamiji Princ Abdullah bila je Aso-cijacija žena Medžlisa Islamske zajednice Tuzla.

Humanitarni kutak mjeseca februaraČlanice Asocijacije žena su, zajedno sa predstavnicama tima humani-

tarnog bazara, posjetile porodicu Milkunić koja živi u teškim uslovima. U toku ovog mjeseca je pokrentuta i posebna akcija na području našeg grada, kako bi se ovoj porodici olakšali teški dani koji su ih zadesili.

Predstavnice Asocijacije žena u posjetile džemat Prinčeve džamijeU petak, 15. februara, džemtlijke Džamije Princ Abdullah u Tuzli ugo-

stile su rukovodstvo Asocijacije žena MIZ-a Tuzla. Ovom prilikom je odr-žana kraća prezentacija dosadašnjeg rada Asocijacije ali je bilo riječi o aktivnostima koje su planirane za naredni period. Draga gošća na ovom druženju koja je unijela posebnu čar bila je mlada hafiza Merjem Mwalidi, učenica 2. razreda Behram-begove medrese u Tuzli.



Izlet na BjelašnicuAsocijacija žena je organizovala izlet na Bjelašnicu. Izlet je bio upriličen

u subotu, 19. februara a istom su se mogle odazvati sve naše članice, vo-lonterke, saradnice ali i sve druge žene iz džemata sa područja Medžlisa IZ Tuzla. Izlet je bio namjenje isključivo za žene i djecu.

MARTPromcija knjige ''Divno je probuditi se''Knjiga ''Divno je probuditi se'', autorice Sadike Avdić promovirana je

07. marta i u našem gradu. Naime, riječ je o zbornik tekstova objavljenih u magazinu Zehra od februara 2002. do augusta 2011. godine. Direktorica ovog kao i svih drugih projekata Kewsera je Sadika Avdić, a glavna uredni-ca magazina Zehra je Mediha Džakmić.

Kampanja ''Prevencijom do zdravlja'': Novo predavanje u džematu MihatovićiVođene činjenicom da je edukacija žena iz oblasti zdravlja neophodna

kako za ženu tako i za cijelu porodicu, Asocijacija žena MIZ-a Tuzla u saradnji sa prim. dr. med. sc Mahirom Jahić, specijalistom ginekologije i akušerstva i prim. dr. med. sc Amilom Haličević, specijalistom radiologije, nastavila je predavanja u okviru kampanje ''Prevencijom do zdravlja''. Na-kon edukativnog dijela, džematlijke džemata Mihatovići su male priliku da porazgovaraju sa predavačima o temama iz njihove struke.

Nastavak seminara Pozitivne psihologije: ''Učenje optimizma'' i "Ljubav i psihofizičko zdravlje"U subotu, 16. marta 2013. godine u prostorijama biblioteke ''Behram-

beg'' održan je drugi po redu seminar iz ovog ciklusa. Predavač, prof. Aida Tule, na ovom susretu održala je predavanja na dvije teme: "Psihologija sreće - Učenje optimizma" i "Ljubav i psihofizičko zdravlje".



Posjeta manifestaciji ˝Dan porodičnih vrijednosti˝Predstavnice Asocijacije žena MIZ-a Tuzla su se odazvale pozivu ruko-

vodstva Behram-begove medrese u Tuzli, te 19. marta delegacija Asocijaci-je žena prisustvovala manifestaciji ˝Dan porodičnih vrijednosti˝.

XI humanitarni bazar ''Poklon dvostruke radosti''23. marta 2013. godine održan je još jedan humanitarni bazar. Asoci-

jacija žena MIZ-a Tuzla je i 11. humanitarni bazara podržala, kao i svaki do sada.

APRILPosjeta 25. Međunarodnom sajmu knjiga i učila - SarajevoAsocijacija žena Medžlisa Islamske zajednice Tuzla organizovala od-

lazak na 25. Međunarodni sajam knjiga i učila, u Sarajevu. Odlazak na sajam bio je namjenjen za žene i djecu.

Tematska druženja za studenticeTematska druženja su namjenjena studenticama koje žele bolje upozna-

ti ili proširiti svoja znanja o osnovnim temama iz oblasti islama. Za prijavu i učešće na druženjima nije potrebno predznanje iz pomenute oblasti. Dru-ženja se održavaju tokom cijele akademske godine.

MAJOformljen Klub za djecu i studentice Asocijacije žena Rukovodstvo Asocijacije žena Medžlisa Islamske zajednice Tuzla na re-

dovnom sastanku je donijelo odluku da se oformi Klub za djecu i studenti-ce. Obzirom da je sve veći broj studentica koje svoje vrijeme žele da orga-nizuju i utroše na što bolji i kvaliteteniji način, Asocijacija žena je oformila Klub koji će orgnizirati programme specijalizovane za ovu populaciji.

Koordinatoricama Kluba za djecu i studentice imenovane su Armina Malkić i Meliha Ahmetspahić, studentice završnih godina Pravnog i Pri-



rodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, članice Asocijacije žena od samog njenog osnivanja.

Učešće na Konferenciji žena vjernica u TuzliU saradnji sa Ambasadom Sjedinjenih Američkih Drža-

va u BiH Medjureligijsko vijeće u BiH je organizovalo Konferen-ciju žena vjernica u Tuzli u periodu od 28-29. maja 2013. godine. Na Konferenciji je bilo prisutno 35 žena: muslimanki, pravoslavnih, rimo-katolkinja i Jevrejki. Cilj ove Konferencije je bio da se oformi Mreža žena vjernica Tuzle koja je dio Mreže žena vjernica u BiH.

Predstavnice Asocijacije žena MIZ-a Tuzla uzele su učešće na ovoj Kon-ferenciji. Konferenciji su prisustvovale i svoj doprinos u realizaciji dale: Amina Đulović, prof. Alma Mehidić, prof. Elmedina Osmić i Alma Omero-vić. Pored predstavnica Asocijacije, Islamsku zajednicu su predstavljale i profesorice Behram-begove medrese kao i predstavnice redakcije magazina Bosanska Sumejja. Predstavnica Asocijacije žena u radnom tijelu mreže žena vjernica je prof. Alma Mehidić.

JUNISeminari Pozitivne psihologije sa aspekta islama02. juna održana su još dva seminara Pozitivne psihologije za polaznice

prvog ciklusa, kojim je i završen program Pozitivne psihologije za ovu go-dinu. Ovom prilikom je upriličena i svečana dodjela uvjerenja za sve one polaznice koje su seminare pohađale redovno. Uvjerenje o redovnom poha-đanju seminara dobilo je 20 polaznica.

JULIUpriličen peti iftar za članice Asocijacije žena 22. jula 2013. godine održan je peti tradicionalni iftar Asocijacije žena

MIZ Tuzla. Iftar je upriličen u prostorijama Kulturno-obrazovnog centra Tušanj u Tuzli čije prostorije će zvanično biti otvorene krajem godine.



AVGUSTIftar i hedije za stanare Doma penzioneraČlanice Asocijacije za postače su pripremile iftar koji će se distribuirati

posljednja tri dana mubarek mjeseca, a pored toga obezbijeđene su i hedije za penzionere.

Cilj ove akcije jeste podstaći ljude da uljepšaju predbajramske dane stanarima Doma i da u svojim mislima i srcima probude samilost prema njima.

''Bajramske radosti za djecu Sirije'' - humanitarna akcijaAsocijacija žena Medžlisa Islamske zajednice Tuzla pridružila se huma-

nitarnoj akciji za djecu Sirije koja se sprovodi na području Tuzle. Ovu akciju podržao je i Medžlis Islamske zajednice Tuzla.

SEPTEMBARJesenji ciklus edukacija Mjesec septembar je obilježen nizom različitih programa. Otvoreni su

upisi na nekoliko programa, i to: škola Kur'ana za žene, kurs arapskog pi-sma za studentice, tematska druženja za studentice.

OKTOBARBajramski prijemBajramski prijem je uprilčen drugog dana Kurban-bajrama kada su u

posjetu Asocijaciji žena dolazile predstavnice Mreže žena vjernica Tuzle. Bila je ovo prilika da se radost bajramskih dana podijeli sa našim kolegica-ma i da se suživot i multireligioznost našeg grada još jednom vidi na djelu.

Projekat ''Dajmo danima starosti priliku za osmijeh''Četvrtog dana Kurban-bajrama započela je realizacija projekta ''Daj-

mo danima starosti priliku za osmijeh'' koji će u narednih osam mjeseci



realizovati Medžlis Islamske zajednice Tuzla. Projekat će se realizovati u saradnji sa Domom penzionera Tuzla.

Cilj ovog projekta je razvijanje oblika međugeneracijske, ali i međureli-gijske solidarnosti. Osnovni cilj je doprinijeti prevenciji socijalne isključe-nosti najugroženijih grupa stanovništva, posebno starijih osoba, smještenih u javne ustanove u Tuzli. Kako su dani blagdana prilika da se ljudi sreću i provode vrijeme zajedno, simbolično su baš bajramski dani odabrani za početak realizacije ovog projekta. Predstavnice džemata Džamije Princ Ab-dullah i članice Kluba za studentice i djecu Asocijacije žena MIZ Tuzla su uzele učeš će u prvoj aktivnosti ovog projekta.

Dani otvorenih vrata Asocijacije žena MIZ TuzlaS ciljem da se naši sugrađani upoznaju sa sadržajem aktivnosti koje

sprovode članice Asocijacije žena Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, 26. ok-tobra 2013. godine je u prostorijama novootvorenog Kulturno-obrazovnog centra Tušanj održan Dan otvorenih vrata.

Program Dana otvorenih vrata Asocijacije je raznolik i sadržao je za svakog člana porodice po nešto. U sklopu aktivnosti održan je bazar na kojem su se mogla kupiti slatka i slana jela po simboličnim cijenama, kao i nakit i druge unikatne rukotvorine. Najmlađi su mogli da uživaju u ra-dionicama facepaintinga/ crtanja po licu. Uslijedila je i radionica na temu ''Jesenji detalji oko nas'' namijenjena za djecu od 4-10 godina. Asocijacija žena nije zaboravila ni odrasle. Svi posjetioci su imali mogućnosti da urade besplatno testiranje iz oblasti engleskog jezika. Testiranje je obavljeno u saradnji sa Centrom za multidisciplinarna istraživanja Tuzla (CMI).

Kampanja ''Dan roze marame -2013. godina''Asocijacije žena Medžlisa Islamske zajednice Tuzla se ovoj globalnoj

kampanji pridružila 2010. godine i od tada svake godine daje svoj doprinos u kampanji prevencije ove bolesti.

Ove godine Asocijacije žena je upriličila tribinu, ''Prevencija- pravo i obaveza svih nas'', na kojoj je bilo riječi o prevenciji, ali i svemu onome što opaka bolest može da donese ukoliko se ne otkrije na vrijeme. Tribina se realizovala u saradnji sa prim.dr.med., spec. radiologije Amilom Halilčević, koja je bila i uvodničarka na pomenutoj tribini.



Kao i svake godine do sada, kampanju su simbolično podržale profeso-rice i učenice Behram-begove medrese koje su danas nosile roze marame i roze vrpce. Na isti način su podršku kampanji dale i uposlenice Muftijstva tuzlanskog i Medžlisa Tuzla.

Kampanju su podržale i članice Mreže žena vjernica koje su uzele aktiv-no učešće noseći roze marame i odjevne predmete ali i svojim prisustvom na tribinu koja je održana u Tuzli.

NOVEMBARPrva radionica zdrave ishraneU srijedu, 6. novembra 2013. godine održana je prva radionica zdrave

ishrane, u organizaciji Asocijacije žena MIZ-a Tuzla. U prvom dijelu ra-dionici polaznice su imale priliku da čuju uvodno izlaganje o osnovama zdrave ishrane, a nakon toga su nastavile druženje u razgovoru, pitanjima i savjetima. Mr. sci. Marizela Šabanović posebno je napomenula nekoliko korisnih savjeta koji se odnose na unos hrane, tekućine ali i način i oblike unosa hrane u organizam.

Hatma dova i podrška majkama SrebrenicePredstavnice magazina Bosanska Sumejja organizovale su učenje hatme

za šehide koja je predate pred njihove duše 11. novembra 2013. godine, simbolično nakon mimohoda kojeg čine majke Srebrenice svakog 11. u mjesecu u Tuzli. Članice Asocijacije žena su dale doprinos u učenju hatme koja je tog dana predata u Čaršijskog džamiji, nakon podne namaza.

Predstavnice Asocijacije posjetile udruženje ''Gračaničko keranje''Delegacija Asocijacije žena Medžlisa Islamske zajednice Tuzla posjetila

je udruženje ''Gračaničko keranje'' iz Gračanice. Posjeta je upriličena u sbubotu, 16. novembra, kada su u posjetu udruženju ''Gračaničko keranje'' dolazile i predstavnice Vijeća žena Medžlisa Islamske zajednice Zagreb.



Druga radionica iz oblasti zdrave ishraneKrajem mjeseca novembra održana je i druga radionica koja je zaintereso-

vala veći broj žena i studentica. Ovoj radionici je prisustvovao i znatan broj žena koje nisu bile ni prijavljene na samom početku, što govori da je tema ishrane tema za koju ima interesovanja i koja može biti svima od koristi.

DECEMBARAkcija darivanja krviMedžlis IZ-e Tuzla u saradnji sa Poliklinikom za Transfuziologiju UKC

Tuzla organizovao je akciju dobrovoljnog darivanja krvi. U ovoj akciji koja predstavlja humanizam na djelu, pored imama i članova administracije Medžlisa, učestvovale su članice Asocijacije žena Medžlisa IZ-e Tuzla.

Treća radionica zdrave ishraneRadionica je održana 18. decembra 2013. godine. Poseban akcenat na

trećem susretu stavljen je na veličine i količine porcija koje svaki čovjek treba unijeti u svoj organizam u toku jednog dana. Predavač radionica je mr.sci. Marizela Šabanović, nutricionista.

10. IZVJEŠTAJ O AKTIVNOSTIMA OMLADINSKOG KRUGA MEDŽLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA ZA 2013. GODINUU mjesecu januaru održavala su se redovna sijela članova Omladinskog

kruga Tuzla. Mjesec februar obilježila je tribina u Džamiji Princ Abdullah koju je održao hfz. Kenan ef. Musić. Posjeta je bila izuzetno dobra, a veoma nadahnuto predavanje o Poslaniku a.s. i njegovim mladim ashabima, koje je održao hfz. Kenan ef. Musić je uljepšalo kompletnu atmosferu. Članovi OK su se nakon toga još malo družili sa gostom u mektebu Mejdanske džamije uz čaj, kahvu i slatkiše.

I u martu je održana tribina u Džamiji Princ Abdullah koju je organizo-vao Omladinski krug MIZ-a Tuzla. Tema je bila ašikovanje a gost predavač mr. Mustafa ef. Gobeljić, glavni imam MIZ-a Brčko.

Dana, 10. aprila 2013. godine bila je još jedna tribina također u Džamiji Princ Abdullah. Ovog puta gost predavač je bio omiljeni hafiz Sabahudin



ef. Skejić koji je inače čest gost na sijelima Omladinskog kruga. Bilo je tu još aktivnosti kao gostovanje NVO ''U plusu'' na jednom od sijela te dolazak i prezentacija časopisa Sumejja od strane glavne urednice i ostalih članica uredništva.

Upriličena je i posjeta Medžlisu IZ Gunja u Republici Hrvatskoj. Doma-ćini su se potrudili da se osjećamo izuzetno lijepo i ugodno. Veoma prijatni, nasmijani i druželjubivi mladi iz Gunje su nam pokazali svoj kraj i zajedno smo prošetali dijelom ove opštine. Upoznali smo dosta finih ljudi tokom ove posjete i ona je u potpunosti ispunila svoj cilj. U povratku smo svratili u Brčko, gdje nas je primio i glavni imam MIZ-a Brčko, mr. Mustafa ef. Gobeljić.

Mjesec maj je obilježila manifestacija ''Dani omladinskog kruga'' pri-likom koje je upriličena akademija u BKC-u Tuzla, na kojoj su se obratili neki od prethodnih članova OK i govorili su o počecima djelovanja OK ratne 1993. godine. Gosti koji su došli sa područja ostalih medžlisa našeg Muftiluka su prenoćili u Behram-begovoj medresi u Tuzli, nakon čega je bio i sportski dan na izletištu ''Zlaća'' u Banovićima.

U septembru pored redovnih aktivnosti, održavanja sijela, članovi Omladinskog kruga su se pridružili akciji podjele propagandnog materi-jala u svrhu obavještavanja našeg naroda o popisu stanovništva. Članovi Omladinskog kruga su ovom prilikom podijeli preko 3500 letaka u raznim dijelovima grada.

Dana, 22. 10. 2013. godine u mektebu Mejdanske džamije izabran je novi predsjednik OK MIZ Tuzla. Dotadašnji predsjednik Nail Šehić je duž-nost predao Admiru Majstoroviću.

Dana, 19. 11. 2013. godine gost na sijelu je bio glavni imam MIZ-a Tu-zla hafiz Ahmed ef. Huskanović.

Dana, 26. 11. 2013. godine održano je predavanje koje je organizovao Omladinski krug MIZ-a Tuzla u prepunoj džamiji Tušanj-Slatina, a gost predavač je bio hafiz Husejn ef. Čajlaković. Izuzetno poučno i nadasve duhovito predavanje kako to hafiz Čajlaković zna je veoma obradovalo i razveselilo veliki broj mladih koji su bili prisutni. Vaz je bio o vjeri kao štitu mladih u današnje vrijeme. Nakon predavanja mladi su se još malo družili sa hafizom Čajlakovićem u mektebu Mejdanske džamije. Hafiz nas je još jednom obradovao svojom posjetom.

Dana, 3. 12. 2013. godine na sijelu Omladinskog kruga u mektebu Mej-danske džamije predavanje je održao Bekir ef. Šabić.


ČLANCI


SAŽETAK IZVJEŠTAJA O RADU ADMINISTRATIVNO-PRAVNE SLUŽBE MEDŽLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA ZA 1434/2013. GODINU

Administrativno-pravno poslovanje Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice Tuzla u 2013. godini odvijalo se u skladu sa normativnim akti-ma Islamske zajednice u BiH. U toku 1434/2013. godine Administrativno-pravna služba Medžlisa obradila je 1390 predmeta.

U izvještajnom periodu Administrativno-pravna služba rješavala je predmete iz svoje nadležnosti propisane Pravilnikom o radu medžlisa Islamske zajednice, Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mje-sta u Medžlisu Islamske zajednice Tuzla i drugim važećim pravilnicima, odlukama i zaključcima.

Tokom 2013. godine obrađeni su predmeti različite prirode koji su se odnosili na realizaciju donesenih zaključaka sa sjednica Izvršnog odbora, predmeta upućenih od strane viših organa Islamske zajednice, privrednih subjekata, džematskih odbora, džematlija i dr.

Efikasnost Administrativno-pravne službe i uposlenih u ovoj službi, kao i ostalih službi u Medžlisu, te stalnoj koordinaciji među službama doprini-jeli su uspješnom rješavanju predmeta i njihovoj pravovremenoj realizaciji.

Administrativno-pravnu službu čine: sekretar, referent za vakufe, geo-metar, tehnički sekretar i pomoćno osoblje.

Služba je tokom izvještajnog perioda obrađivala predmete koji su u izvještaju grupisani na sljedeći način: kancelarijsko poslovanje, vakufska imovina, korespondencija sa državnim subjektima, džemati, saradnja sa privrednim subjektima i projekti.


I KANCELARIJSKO POSLOVANJE1. MOLBEMolbe su upućivane privrednim subjektima (Deling d.o.o. Tuzla, Elcom

d.o.o. Tuzla, Topdom d.o.o. Tuzla i dr.) za pomoć u izgradnji, obnovi i za-grijavanju vjerskih objekata.

2. OBAVIJESTIUpućivane su obavijesti po raznim predmetima i prema brojnim su-

bjektima. Obavještavani su po zahtjevima viši organi Islamske zajednice (Rijaset, Muftijstvo tuzlansko, Vakufska direkcija), kao i državni organi (ministarstva i općina Tuzla).

3. ODGOVORIOdgovoreno je na nekoliko dopisa čiji se sadržaj odnosio na prava člano-

va, zahtjeve općinskih službi i zahtjeve iz džemata. A) Odgovor Azri Dizdarević i Seadu Isoviću u vezi sa pravima po osno-

vu članstva. B) Odgovor Musić Damiru na njegov dopis vezano za zakup vakufske

parcele Gojtinovac u Tuzli. Nakon izvršenih konsultacija sa Vakuf-skom direkcijom Sarajevo, obavijestili smo podnosioca da nismo u mogućnosti da udovoljimo zahtjevu, obzirom da navedena parcela nema izlaz na magistralni put, što je bio uvjet za uzimanje u zakup.

C) Odgovor Belmi Balijagić u vezi sa izgradnjom džamije u naselju G. Čaklovići (Tunel). Medžlis Islamske zajednice Tuzla je Ugovorom dozvolio da Human Appel International iz Sarajeva nakon izgradnje džamije može postaviti natpis na džamiji sa imenom donatora iz Emirata. Na natpisu koji je postavljen na džamiju navedeno je da su džamiju u naselju G. Čaklovići izgradili muslimani Tuzle i dobrotvor iz UAE (Ujedinjenih Arapskih Emirata).

D) Odgovoreno je na ponudu porodice Džaferović za kupovinu kuće koja se nalazi u Ulici Turalibegova br. 21. Medžlis Islamske zajed-nice Tuzla je dužan riješiti imovinsko-pravne odnose za kompleks Administrativnog centra Turali-begovog vakufa i u tom smislu je Medžlis zainteresovan za kupovinu njihove kuće.

SAŽETAK IZVJEŠTAJA O RADU ADMINISTRATIVNO-PRAVNE SLUŽBE


4. ODLUKESačinjeno je nekoliko odluka o isplati sredstava. Odluke o isplati sred-

stava za pomoć u liječenju i u slučaju smrti člana uže porodice.

5. ODOBRENJAOdobravano je prikupljanje sredstava za izgradnju i rekonstrukciju dža-

mija i drugih objekata, izgradnja okolica na mezarjima, odobrenja za ek-shumaciju, humanitarne akcije i dr.

Između ostalih izdata su odobrenja za prikupljanje sredstava za izgrad-nju džamije u džematu Mramor i munare u džematu D. Petrovice.

6. OPOMENEUpućeno je nekoliko opomena u vezi sa potraživanjima od pravnih i

fizičkih lica. Potraživanja po osnovu naknada za neovlašteno izgrađene okolice na mezarju.

7. POTVRDEIzdavane su potvrde po zahtjevima stranaka. Potvrde o troškovima dže-

naze, o rezervaciji ukopnog mjesta, o izgradnji okolice, o radnom odnosu, o visini ličnih primanja i dr.

8. POZIVI Pozivi strankama u postupcima naplate potraživanja.

9. PUNOMOĆI Izdata je jedna punomoć za zastupanje u postupku legalizacije objekta

pred općinskim službama i jedna punomoć za zastupanje u postupku pre-govaranja i potpisivanja ugovora.

10. RJEŠENJA Donešeno je nekoliko rješenja. Rješenje o organizacionim jedinicama

u Medžlisu Islamske zajednice Tuzla, rješenje o postavljenju blagajnika



građevinskog odbora džamije u Mramoru. Zatim, rješenja o godišnjim od-morima zaposlenih.

11. UGOVORI U Izvještajnom periodu sačinjen je i zaključen značajan broj ugovora

(ugovori o zakupu zemljišta i poslovnih prostora, ugovori o građenju, ugo-vori o poklonu, ugovori o pozajmici, ugovor o zajedničkom ulaganju i dr.).

12. ZAHTJEVI Upućivani su brojni zahtjevi različitim subjektima. Zahjtev za brisa-

nje društvene svojine, zahtjev Vakufskoj direkciji za davanje saglasnosti za izdavanje zemljišta, zahtjev općinskom sudu Tuzla, zahtjev Ministarstvu odbrane i brojni drugi zahtjevi.

13. ORGANIZACIJA HADŽA 2013/1434. U skladu sa uputstvima Ureda za hadždž uspješno je proveden upis kan-

didata za hadždž 2013. godine. Ove godine hadždž je, sa našeg Medžlisa, obavilo 40 hadžija.

14. VJENČANJA Pripremljena je dokumentacija za 79 šerijatskih vjenčanja

II VAKUFSKA IMOVINA1. VAKUFSKA DIREKCIJAA) Zahtjevi za izdavanje vakufnama • IzdatajevakufnamazaHuskanovićMuhameda,izTuzlekojijeu

2012. godini uvakufio novčani iznos od 2000,00KM za opremanje i održavanje Arslanagine– Vikaljske džamije u Tuzli.

• IzadatesuvakufnamezanekolikodžematlijaizPasacakojisuuzeliaktivno učešće u aktivnostima na rekonstrukciji džamije u Pascima. Ovom prilikom su vakufname su dodijeljene sljedećim vakifima:

1. Đulović Džemal, uvakufio 1.000,00KM



2. Sarajlić Eldar, uvakufio 5.000,00KM 3. Husejnović h. Sulejman, uvakufio 5.000,00KM 4. Mahmuzić Rasim, uvakufio 2.000,00KM 5. Hasanović Izet, uvakufio 1.750,00KM 6. Alić Muhamed, uvakufio 1.750,00KM

B) Zahtjevi za davanje saglasnosti za transformaciju vakuf-skog zemljišta

• Izdata je saglasnosti za transformaciju vakufskih parcela, bližeoznačene kao k.č. 2243/252 površine 14 m2, k.č. 2243/225 površine 210 m2 i k.č. 2243/253 površine 160m2 sve upisane u zk.ul. br. 1999 KO Tuzla, u naravi Vakuf Behram-begove džamije sa pravom kori-štenja.

• Izdata je saglasnost za transformaciju vakufskih parcela, bližeoznačene kao k. č. 36 zv. Mejdan površine 39m2 i 27m2 i kč 37 zv. Mejdan površine 99m2 Vakuf Vaiz Aliefendina džamija, sve upisane u PL 69 KO Tuzla III.

C) Dostava informacija • Dostavljena je informacijaVakufskojdirekciji u vezi saprovođe-

njem aktivnosti na primjeni odredaba Pravilnika o načinu izdava-nja u zakup vakufskih stanova imamima i drugim zaposlenicima Islamske zajednice u BiH.

• DostavljenajeinformacijaVakufskojdirekcijiuvezisaizdavanjemposlovnog prostora Vakufa Ahmed-bega Zaimovića u Tuzli u svrhu otvaranja autopraone.

D) Licitacija vakufskih zemljišta • MedžlisIslamskezajedniceTuzlajedana22.februara2013.godine,

sa početkom u 8 sati i 30 minuta, proveo javnu licitaciju vakufskih zemljišta za tekuću 2013. godinu. Licitacija je obavljena u prosto-rijama Medžlisa Islamske zajednice Tuzla. Komisiju za licitaciju su činili: Kravić h. Edib, predsjednik, Huremović Benjamin, član, Kadrić Šemso, član i Avdibašić Elmedin, član.



2. MUFTIJSTVO TUZLANSKO• Molbezaimenovanjevaizanamevludskimsvečanostimapovodom

otvorenja džamija, zahtjevi za davanje saglasnosti za otvorenje džamija, dostavljanje protokola o otvorenju džamija u džematima Vasići i Solina, dostavljanje raznih informacija, pozivi za svečana otvorenja, radni sastanci povodom zajedničkih pitanja.

• ZahtjevizadavanjesaglasnostizaotvorenjedžamijaudžematimaVasići (6. jula 2013.) i Solina (11. 08. 2013. godine),

• Dostavljanjeinformacijaoodržavanjutradicionalnihdovaudžema-tima Dobrnja (7. maja) i Avdibašići „Dova na Taušanu“ (26. maja),

• DostavljanjeinformacijaotokuizgradnjeGaziTurali-begovedža-mije i džamija u Hukićima, Vasićima, G. Čaklovićima i Osoju.

III KORESPONDENCIJA SA DRŽAVNIM SUBJEKTIMA1. OPĆINA TUZLA A) Općinski načelnik• Medžlis Islamske zajedniceTuzla 10. 02. 2013. godine obratio se

Načelniku općine Tuzla sa molbom za davanje preporuke Projektu ambulante u G. Čaklovićima. Medžlis Islamske zajednice Tuzla je tokom 2012. godine imao produktivnu saradnju sa Humanitarnom organizacijom Human Appeal International, Predstavništvo Saraje-vo, tokom koje je realizirano četiri zajednička projekta na području Općine Tuzla. Obzirom da je Općina Tuzla vlasnik zemljišne parcele na kojoj je predviđena izgradnja područne ambulante u naselju G. Čaklovići, potrebna je saglasnost Općine Tuzla i po pitanju doku-mentacije potrebne za dozvolu za građenje.

B) Služba za geodetske i imovinsko- pravne poslove• MedžlisIslamskezajedniceTuzlaobratioseSlužbizageodetskei

imovinsko-pravne poslove Općine Tuzla 20. 02. 2013. godine zahtje-vom za upis prava suposjeda, a na osnovu Ugovora o kupoprodaji nekretnina OPU-IP: 12/2013 zaključenog kod notara Azre Koval dana 09. 01. 2013. godine na k. č. br. 571/1, dvorište, kuća, površine 90m2, k. č. br. 571/1, dvorište, površine 90m2 sve upisane u PL 720 KO Tuzla II u korist Islamska zajednica u BiH, Medžlis Islamske zajednice Tuzla sa 2/4.



• MedžlisIslamskezajedniceTuzlajeSlužbizageodetskeiimovin-sko-pravne poslove Općine Tuzla, dostavio 19. 04. 2013. godine Dopunu zahtjeva za upis prava suposjeda.

• MedžlisIslamskezajedniceTuzlajeSlužbizageodetskeiimovin-sko-pravne poslove Općine Tuzla, 29. 10. 2013. godine dostavio Odgovor po pozivu na izjašnjenje, da je Medžlis Islamske zajednice Tuzla ovlašten od strane Vakufske direkcije Sarajevo da upravlja i raspolaže vakufskom imovinom na svom području.

C) Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica

• ZahtjevzaproduženjeRješenjaokorištenjujavnepovršine(zemlji-šte označeno kao k. č. 79 KO Tuzla II). Navedeno zemljište koristi se za potrebe parking prostora za vozila Medžlisa i svake godine se produžava.

• Molbom za asfaltiranje ulica okoTurali-begove džamije uTuzli.Ovim putem se od Službe tražilo da u svojim budućim planovima rekonstrukcije gradskih ulica, planira i asfaltiranje dijelove Tura-li-begove ulice: krak Turali-begove ulice koji između Turalibegove džamije i Express restorana izlazi na Klostersku ulicu i krak Turali-begove ulice koji pored Muftijstva tuzlanskog i Katoličkog školskog centra izlazi na Klostersku ulicu.

• Molba za uključenje u projekat hortikulture Gazi Turali-begovedžamije u Tuzli. S obzirom da se džamija nalazi u centru grada, u okviru pješačke zone, vanjsko uređenje objekta treba izgraditi tako da pozitivno doprinese ukupnom izgledu ovog dijela grada. Ovim putem je upućen poziv ovoj službi da se uključi u izradu i postavljanje hortikulture u vidu donacije sredstava ili obezbjeđenje sadnog materijala.

• Molbazapriključenjedijelarasvjete-iluminacionenagradsku,jav-nu rasvjetu objekta Gazi Turali-begove džamije u Tuzli. Vrsta ra-svjete je led rasvjeta i druga štedna rasvjeta, te da se radi o osvjet-ljavanju nacionalnog spomenika.

• Molba za podizanje nivoa ulazne kapije i nivoa temeljametalneograde harema Džindijske džamije u Tuzli. Podizanjem nivoa puta koji vodi za Gradinu i njegovog trotoara došlo je do otežanog i neprilagođenog ulaska u džamijsko dvorište ovog nacionalnog spo-



menika. Kako bi ovaj harem kojeg smatramo kulturno-historijskom baštinom našeg grada sačuvali tražili smo podizanje nivoa ulazne kapije kao i nivoa temelja metalne ograde oko harema.

• Zahtjevzadavanjesaglasnostizadjelomičnozatamnjenjetrisvje-tiljke ulične rasvjete u Turalibegovoj ulici. Nakon što je izvršeno priljučenje iluminacione rasvjete Turalibegove džamije u Tuzli na mrežu javne gradske rasvjete, ovim zahtjevom je prijedlagano dje-lomično zatamnjenje sa zadnje (sjeverne) strane tri svjetiljke ulične rasvjete, kako bi iluminaciona rasvjeta objekta došla do izražaja i imala svoju funkciju.

• Zahtjevzadavanjesaglasnostizaprokopavanjesaobraćajniceuul.Jalska, radi popravke mješovite kanalizacije objekta Vakufa Ahmed-bega Zaimovića. Ovim zahtjevom je tražena Saglasnot da firma Ce-stotehnik d.o.o. izvrši popravke i sanacije dijela mješovite kanaliza-cije koju koristi vakufski poslovni prostor (vulkanizerska radnja).

• MolbazapriključenjevanjskerasvjeteAdministrativnogcentraTu-rali-begovog vakufa u Tuzli na javnu rasvjetu. Projektnim rješe-njem predviđeno je postavljanje ormarića vanjske rasvjete, na fasadi objekta, u koji je svedena instalacija javne rasvjete Administrativ-nog centra Turali-begovog vakufa u Tuzli.

• MolbazadjelomičnuobustavusaobraćajauuliciTušanj,nadan5.oktobra 2013. godine. Naime na ovaj datum je planirano svečano otvorenje Kulturno-obrazovnog centra Tušanj-Slatina, s obzirom da su posjetu ovoj svečanosti potvrdili najveći predstavnici vjerskog i političkog života BiH, kao i predstavnici diplomatskog kora.

• MolbazapostavljanjeklupaudvorištuKulturno-obrazovnogcentraTušanj Slatina, Medžlis Islamske zajednice Tuzla se 14. 11. 2013. godine obratio ovoj Službi. Ovom molbom tražene su tri parkovske klupe koje bi bile postavljene i fiksirane u dvorištu s prednje i zadnje strane, kako bi se povećala funkcionalnost i komfor prostora oko Centra.

• Zahtjevomzaizmjenurežimasaobraćajauul.Jalska,poredobjektaJalske džamije, Medžlis Islamske zajednice Tuzla se 11. 06. 2013. godine obratio ovoj Službi. Ovim dopisom je traženo dopuštenje izmjene režima saobraćaja u ul. Jalska br 1, zbog opravke odvodne mješovite kanalizacije i zamjene dotrajale cijevi u dužini od 14 me-tara.



D) Služba za prostorno uređenje i zaštitu okoline Općine Tuzla

• ZahtjevzaizdavanjeUvjerenjadasepredmetniobjekatnenalaziuzoni sanitarne zaštite izvorišta vodosnabdijevanja ili u neposrednoj blizini drugih vodnih objekata. Uvjerenje je potrebno kao jedan od dokumenata da bi Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodopri-vrede TK, izdalo prethodnu vodnu saglasnost za SPO Ušće.

• MedžlisIslamskezajedniceTuzlaje14.03.2013.godineovojSlužbidostavio Dopunu predmeta, u kojoj je dostavljen Elaborat o geo-mehaničkim ispitivanjima tla za potrebe izgradnje Stambeno-po-slovnog objekta “F” (Lamele F2, F3 i F4) i mosta preko rijeke Jale na k. č. 2205, 2206, 2208 i 2209 KO Tuzla III u Tuzli.

• MedžlisIslamskezajedniceTuzlaje07.02.2013.godineovojSlužbidostavio Izjavu kojom Medžlis Islamske zajednice Tuzla kao vla-snik (investitor) poslovnog prostora površine 253m2, lociranog u prizemlju objekta izgrađenog na parceli označenoj kao k. č. 90/3 KO Tuzla I u ulici Albina I Franje Herljevića 36, naselje Slatina u Tuzli, za koji posjeduje Rješenje o radovima tekućeg održavanja br 07/4-23-546/13 od 31. 01. 2013. godine, izjavljuje da je poslove tekućeg održavanje ovog poslovnog prostora vršio u vlastitoj režiji uz angažovanje stručne radne snage i tom prilikom su korišteni kvalitetni materijali za građevinsko-zanatske i instalaterske radove, a sve u skladu sa važećim tehničkim propisima i normativima, te prema izdatom Rješenju za radove tekućeg održavanja. Tokom ra-dova smo lično i uz pomoć stručnih lica obavljali kontrolu izvođenja svih radova.

• MedžlisIslamskezajedniceTuzlaje24.04.2013.godineovojSlužbidostavio Obrazloženje zahtjeva za izdavanje urbanističke saglasno-sti za podizanje montažnog vjerskog objekta u naselju Mramor. S obzirom da je čitavo naselje na rudnom polju, te da se tu i dalje vrši jamska eksploatacija uglja, nije moguće dobiti dozvolu za građenje čvrstih objekata. Na osnovu toga građevinski odbor za izgradnju džamije u Mramoru odlučio je podići montažni vjerski objekat–dža-miju.

E) Služba za razvoj, poduzetništvo i društvene djelatnosti• Molbazapodrškuuredovnomodržavanjuvjerskihobjekataugra-

du Tuzli. S obzirom na veliki broj vjerskih objekata o kojem se



stara i brine Islamska zajednica u našem gradu, značajna su i mate-rijalna sredstva koja treba obezbijediti za njihovo redovno održava-nje, te su ovom molbom tražena dodatna sredstva od Općine.

• ZahtjevzadavanjesaglasnostizaizmjenucijeviCentralnoggrijanjau poslovnom prostoru u ulici Trgovačka br 4. Rješavajući problem kvalitetnog snadbijevanja toplinskom energijom poslovnih prostori-ja Medžlisa Islamske zajednice Tuzla u ulici Patriotske lige br 4, od strane Centralnog grijanja dd Tuzla, potrebno je izvršiti zamjenu instalacija Centralnog grijanja u poslovnom prostoru u ulicu Trgo-vačka br 4 (bivša trgovina ONO). Za navedene radove na instalaci-jama Medžlis Islamske zajednice Tuzla ima Saglasnost Centralnog grijanja Tuzla, a ovim putem je tražena saglasnost ove Službe da se u navedenom prostoru mogu izvršiti potrebne izmjene na instalaci-jama Centralnog grijanja.

• Molba za pomoć u realizaciji završnih radova na Turali-begovojdžamiji i KOC Tušanj-Slatina. Ovim dopisom je tražena uplata, ranije dogovrenih sredstava, sa pozicije zaštite kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa.

• Navedenasredstvapoovomdogovorućebitiutrošenanazavršneradove na Turali-begovoj džamiji, kao i na završne radove na vanj-skom uređenju KOC Tušanj-Slatina čije otvorenje je bilo početkom oktobra 2013. godine.

F) JKP „Saobraćaj i komunikacije“ Tuzla • Medžlis Islamske zajedniceTuzla se 12. 04. 2013. godine obratio

zahtjevom za izmiještanje aparata za naplatu u ulici Turalibegova, kod Gazi Turali-begove džamije. S obzirom da se jedan od naplatnih aparata nalazi na samom izlazu iz dvorišta džamije, tražili smo nje-govo izmiještanje kako bi se olakšala prohodnost pješačkom zonom. Neophodno je izmještanje minimalno dva metra, od trenutnog mje-sta instaliranja, radi nesmetanog kretanje pješaka i posjetilaca ovog vjerskog objekta.

G) Centralno grijanje d.d. Tuzla • MolbazaizdavanjeNačelnesaglasnostizapriključenjeadministra-

tivnog sjedišta Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, u ulici Sead-bega Kulovića br. 4 na gradski vrelovod



• Molbazapromjenutarifnegrupezaobračuntroškovaza isporu-čenu toplinsku energiju za zagrijavanje poslovnog prostora u ulici Albina i Franje Herljevića br 35 u Tuzli. Ovim dopisom je traženo da se obračun troškova za isporučenu toplinsku energiju vrši kao i za ostale naše objekte.

• MedžlisIslamskezajedniceTuzlase,15.01.2013.godineobratiofirmi Centralno grijanje Tuzla d.d., Molbom za primopredaju to-plinskih podstanica u objektima (džamijama):

1) Prinčeva džamija-Ši Selo 2) Hadžijska džamija-Novo Naselje 3) Vikaljska džamija–Mosnik 4) Jalska džamija 5) Čaršijska džamija 6) Tušanj–Slatina džamija Medžlis Islamske zajednice Tuzla je saglasan da toplinske podsta-

nice u navedenim objektima preda bez nadoknade u osnovno sredstvo firmi Centralno grijanje Tuzla d.d.

• ZahtjevzapuštanjagrijanjauobjektuTurali-begovedžamijeuTuzli.Medžlis Islamske zajednice Tuzla je dana 05. 02. 2013. godine, pod brojem 04-0304-2013, zaključio Ugovor o isporuci tolinske energije za zagrijavanje prostora Turali-begove džamije u Tuzli. Ovim dopisom je traženo da Centralno grijanje putem svojih nadležnih službi izvrši puštanje grijanja u objekat Turali-begove džamije u Tuzli.

• ZahtjevzaizdavanjesaglasnostizapriključenjeStambeno-poslov-nog objekta "F" (lamele F2, F3 i F4) u naselju "UŠĆE" u Tuzli na toplinsku mrežu. Pored Rješenje o urbanističkoj saglasnosti za izgradnju stambeno–poslovnog objekta “F” ( F2, F3, F4 ) mosta i pripadajućeg vanjskog uređenja, dostavljena je i ostala tražena dokumentacija.

• MolbazaodređivanjemjestapriključenjazgradeMedžlisaIslamskezajednice Tuzla na gradski vrelovod. Naime, najbliža vrelovodna trasa prolazi Trgovačkom ulicom, a objekat za koji se traži priklju-čak nalazi se u ulici Sead-bega Kulovića br 4.

• MolbazadavanjesaglasnostinaGlavniprojekatinstalacijecentral-nog grijanja i toplovodnog priključka za zgradu Medžlisa Islamske zajednice Tuzla u ulici Seadbega Kulovića br 4.



H) JKP ''Vodovod i kanalizacija'' Tuzla • Dana,02.04.2013.godineupućenjeJKP“Vodovodikanalizacija”

Tuzla zahtjev za priključenje objekta Gazi Turali-begove džamije u Tuzli na vodovodnu i kanalizacionu mrežu, jer je Gazi Turali-begova džamija prije početka rekonstrukcije 2007. godine, bila spojena na vodovodnu i kanalizacionu mrežu.

• JKP“Vodovodikanalizacija”Tuzla,dana14.06.2013.godineupu-ćen je zahtjev za priključenje vjerskog objekta–džamije u naselju G. Čaklovići (Tunel) na vodovodnu i kanalizacionu mrežu. U prilogu ovog zahtjeva dostavljeno je Rješenje o naknadnoj urbanističkoj sa-glasnosti za ovaj objekat izdato od strane Službe za prostorno ure-đenje i zaštitu okoline Općine Tuzla, pod brojem 07-23-3801/2013-TT od 28. 05. 2013. godine.

• MedžlisIslamskezajedniceTuzla,dana19.08.2013.godinepodnioje JKP “Vodovod i kanalizacija” Tuzla Zahtjev za izdavanje načelne saglasnosti za priključenje objekta SPO Ušće na vodovodnu i ka-nalizacionu mrežu. U prilogu je dostavljena tražena dokumentacija (Saglasnosti i Projekti)

• Dana26.11.2013.godinedostavljenajeJKP“Vodovodikanaliza-cija” Tuzla informacija o potrebnim količinama sanitarne i protivpo-žarne vode za Poslovni objekat u kompleksu Turali-begovog vakufa.

2. ZEMLJIŠNO-KNJIŽNI URED • MedžlisIslamskezajedniceTuzlauputiojeZemljišno-knjižnomure-

du Općinskog suda u Tuzli obratio, dana 20. 02. 2013. godine, zahtjev za upis prava suvlasništva.

Na osnovu Ugovora o kupoprodaji OPU-IP: 12/2013 zaključenog kod notara Azra Koval dana 09. 01. 2013. godine izvršen je upis pra-va suvlasništva na parcelama označenim po starom premjeru kao:

• k.č.br.9/411,kuća,površine90m2, • k.č.br.9/410,dvorište,površine72m2, sve upisane u ZK. UL. br. 11496 KO SP Tuzla u korist Islamska

zajednica u BiH, Medžlis Islamske zajednice Tuzla sa ½.



3. JU OŠ MRAMOR • MedžlisIslamskezajedniceTuzla,dana16.08.2013.godineobra-

tio se JU OŠ Mramor Molbom za davanje Saglasnosti za korištenje dijela parcele br. k. č. 84, KO Mramor, kako bi se na tom dijelu podigao montažni vjerski objekat-drvena džamija u Mramoru, jer je na dijelu pomenute parcele posjednik ova osnovna škola.

• MedžlisIslamskezajedniceTuzlajedana05.08.2013.godine,podbrojem 07-10-23-00385/13, od strane Službe za prostorno uređenje općine Tuzla dobio Rješenje o urbanističkoj saglasnosti za izgrad-nju montažnog vjerskog objekta–džamija u Mramoru na dijelu ze-mljišnih parcela bliže označenim kao k. č. 84 i k. č. 88 KO Mramor.

4. JP ELEKTROPRIVREDA BiH Podružnica ''Elektrodistribucija'' Tuzla • Dana03.05.2013.godinePodružnici''Elektrodistribucija''Tuzla

upućen je Zahtjev za prethodnu–načelnu elektroenergetsku sagla-snost za vjerski objekat na parceli k. č. 2936/3, 2937/2 i 2937/3 KO Simin Han, u naselju G. Čaklovići (naselje Tunel).

• Dana20.05.2013.godinePodružnici''Elektrodistribucija''Tuzlaupućena je Molba za promjenu tarifne grupe za obračun troškova za isporučenu električnu energiju poslovnog prostora u ulici Albina i Franje Herljevića br. 35 u Tuzli, jer je u pitanju vakufski objekat.

• Dana27.05.2013.godinePodružnici''Elektrodistribucija''Tuzladostavljena je informacija u vezi sa formiranjem dva manja stana od jednog većeg u SPO Zlokovac u naselju Ši Selo. Navedeni stam-beni prostor se nalazi u Lameli “A” na XIII spratu. Nove stambene jedinice su označene kao 1) stambeni prostor Lamela “A” XIII sprat broj 51 A površine

43,64m2 i 2) stambeni prostor Lamela “A” XIII sprat broj 51 B površine

66,44m2 • Podružnici''Elektrodistribucija''Tuzla,dana20.08.2013.godineupu-

ćen je Zahtjev za izdavanje saglasnosti za priključenje Stambeno-po-slovnog objekta "F" (lamele F2, F3 i F4) u naselju "UŠĆE" u Tuzli na distributivnu mrežu. Navedenu saglasnost je potrebno obezbijediti kao dio dokumentacije potrebne radi dobivanja odobrenja za građenje.



• MedžlisIslamskezajedniceTuzla,dana18.09.2013.godineupu-tio je Podružnici ''Elektrodistribucija'' Tuzla Zahtjev za izdavanje prethodne elektro-energetske saglasnosti za objekat-Administrativni centar Turali-begovog vakufa. U dopisu je dostavljena specifikacija vrsta mjernih mjesta sa vrijednostima njihovih priključnih snaga u Lamelama „A“ i „B“.

5. AMBASADA KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE• MedžlisIslamskezajedniceTuzla,dana26.06.2013.godineobratio

se Atašeu za vjerska pitanja Ambasade KSA u Sarajevu molbom za dodjelu paketa sa hurmama koje bi služili prilikom organiziranih iftara na području Medžlisa Islamske zajednice Tuzla. Nakon toga dostavljen izvještaj Atašeu za vjerska pitanja Ambasade KSA u Sa-rajevu o distrubuciji: šest paketa sa hurmama i pet paketa Kur'ana časnog sa prijevodom u kojem je navedeno da su paketi sa hurmama distribuirani putem naših imama, a prijevodi Kur'ana biće distri-buirani prema ukazanim potrebama u mektebima i džamijama, te obavezno mladim bračnim parovima prilikom šerijatskih vjenčanja.

• Kraljevina Saudijska Arabija je putem svoje ambasade odobrilanovčana sredstva za Projekat rekonstrukcije i adaptacije Džamije Princ Abdullah u Tuzli u iznosu od 382.000,00 KM.

IV DŽEMATIA) SVEČANA I RADNA OTVORENJA DŽAMIJA • U izvještajnom periodu svečano su otvorene tri nove džamija: u

džematu Vasići (6. jula), u džematu Solina (11. avgusta) i džamija Kulturno-obrazovnog centra Tušanj-Slatina (5. oktobra).

• RadnosuotvorenetrinovedžamijeprednastupanjemjesecaRama-zana: Gazi Turali-begova džamija i džamije u džematima G. Čaklo-vići i Hukići.

• PomoćurekonstrukcijiisanacijiGaziTurali-begovedžamijeuTu-zli pomogle su firme sa područja TK, a najveću materijalnu podršku pružile su firme Deling doo Tuzla i Alpamm doo Tuzla.



B) AKTIVNOSTI U DŽEMATIMA• Administartivno-pravnaslužbaMedžlisaTuzlajebilauslužbenoj

posjeti džematu Brčanska Malta 6. 11. 2013. godine. Sa predstav-nicima džematskog odbora razgovarano je o mogućnostima i poten-cijalnim zemljišnim parcelama koje bi bile pogodne za izgradnju džamije u ovom dijelu grada. Osim toga, Komisija za vakufe je nekoliko puta izlazila na teren, radi ustanovljavanja mogućih par-cela za izgradnju džamije na prostoru Brčanske Malte. Postoje dvi-je izvrsne lokacije za džamiju, ali je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa izuzetno složen proces. U narednom periodu pokušat će se uključiti širi krug subjekata kako bi se riješilo dugo otvoreno pita-nje lokacije za džamije na Brčanskoj Malti.

• DžematskiodboruSepetarimajepokrenuoinicijativuzaproširenjepostojećeg mezarja ili kupovinu nove parcele koja bi mogla zadovo-ljiti uslove potrebne za otvaranje novog mezarja. Za realizaciju ovih aktivnosti nekoliko puta tokom godine su tražili i stručne asistenci-je Administrativno-pravne službe Medžlisa Tuzla. Nakon službenih provjera dokumentacije, te razgovora sa stručnim osobama vezano za geomehaniku potencijalnih parcela, predstavnici Medžlisa Tuzla su 6. 11. 2013. godine bili na terenu i obišli ove parcele.

• MedžlisIslamskezajedniceTuzlaje26.02.2013.godinepismenodostavio informaciju JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK o munari Jalske džamije u Tuzli. Ovom prilikom smo Zavod izvijestiti o alarmantnom stanju u kojem se nalazi munara Jalske džamije u Tuzli. Naime, na osnovu neformalnih mjerenja munara se nagela prema objektu džamije cca 45 cm u odnosu na svoju osu. Medžlis Islamske zajednice Tuzla je 07. 03. 2013. godine uputio Poziv za posjetu Institutu za materijale i konstrukcije Sarajevo. Ovim pozivom je traženo da predstavnici ovog Instituta dođu u Tuzlu, kako bi izvršili vizuelni uvid u posto-jeće stanje Jalske džamije i njene munare, te kako bi nakon toga pristupili izradi programa i elaborata za njenu rekonstrukciju i kon-struktivnu sanaciju.

• Medžlis Islamske zajednice Tuzla je početkom mjeseca aprila uokviru saradnje koju ima sa Human Appel International Sarajevo izvršio podizanje višegodišnjih zasada šljive na dvije vakufske par-cele. Na vakufskoj parceli u džematu Avdibašići podignut je zasad od 250 sadnica šljive, a na vakufskoj parceli u džematu Osoje podi-gnut je zasad od 350 sadnica šljive. Sadnice je obezbijedio Human



Appel International Sarajevo, a akciju podizanja ovih višegodišnjih zasada pomogli su i jetimi iz Živinica i Tuzle o kojima skrb vodi ova humanitarna organizacija.

• Medžlis Islamske zajednice Tuzla je pismeno obavijestio PUTu-zla, Profesionalnu vatrogasnu brigadu, i Hitnu pomoć o svečanom otvorenju džamije u džematu Vasići, Solina i Kulturno-obrazovnog centra Tušanj-Slatina u naselju Slatina.

• MedžlisIslamskezajedniceTuzlajenaprijedlogMuhidinaPašićadonio Odluku kojom je formirana Komisija radi prikupljanja svih raspoloživih podataka i činjenica o rahmetlijama koji su ukopani u haremu Jalske džamije te davanje prijedloga za obilježavanje hare-ma.

Komisija u sastavu: mr. Elmedin Avdibašić, predsjednik, Sabahudin Imamović, član, mr. Muhidin Pašić, član, dr.sci. Izet Šabotić, član, mr. Rusmir Djedović, član, imala je prvi radni sastanak 30. 12. 2013. godine. Na sastanku su dogovorene aktivnosti do 25. februara 2014. godine za kada je zakazan naredni sastanak.

• KomisijaMedžlisazakontroluposlovanjaradnojeposjetilanekolikodžemata: Simin Han, Dobrnja, Slavinovići, Šići, Mihatovići, Ševar u izvještajnom periodu i provjeravala usklađenost finansijskog, admi-nistrativnog i pravnog poslovanja džematskih odbora. Ove posjete će se praktikovati i u narednoj godini.

C) SEMINARI ZA PREDSTAVNIKE DŽEMATSKIH OD-BORA

• AdministrativnopravnaslužbaMedžlisaIslamskezajedniceTuzlajepočetkom decembra 2013. godine organizirala seminar za predstav-nike džematskih odbora sa svog područja: za mutevelije i blagajni-ke. Seminar je organiziran tokom tri dana od 02., 03. i 05. decembra u prostorijama Kulturno-obrazovnog centra Tušanj-Slatina. Semi-nar su moderirali i proveli Dženan-ef. Rahmanović i mr. Elmedin ef. Avdibašić.

• Seminarujeprisustvovalo40predstavnika(mutevelijeiblagajnici)iz 27 džemata Medžlisa Islamske zajednice Tuzla. U okviru semina-ra trojica mutevelija su predstavili svoje džemate, predstavivši svoj džemat i njihove aktivnosti u zadnjem mandatnom periodu.



Informacije, iskustva, te pojedina rješenja do kojih su došli u svom radu, izlagači su podijelili sa prisutnima, što je rezultiralo kon-struktivnom raspravom i novim saznanjima do kojih su došli ostali polaznici seminara.

• NaSeminarusuprisutniupoznatiioposlovimakojejetokom2013.godine provodila administrativno-pravna služba Medžlisa Islamske zajednice Tuzla. Prisutni su upoznati i o nekoliko zajedničkih pro-jekata koji su tokom izvještajne godine realizirani u džematima uz asistenciju ove službe. Reproduciran je, u okviru Seminara, film „Bosna zemlja vakufa“ za sve prisutne.

• Seminaruod02.do05.decembraprisustvovalisupredsjednicidže-matskih odbora i blagajnici iz sljedećih džemata: Lipnica, Simin Han, Brčanska Malta, Prinčeva džamija, Cerik, Dobrnja, Sepetari, Šići, Pasci, Vikaljska džamija, Osoje, Novo Naselje, Jalska, Plane, D. Čaklovići, D. Obodnica, Brdo džamija, Tušanj, Tušanj-Slatina, Krojčica, Moluhe, G. Čaklovići, Slavinovići, Turali-begova džamija, Mihatovići, Avdibašići, Solina.

V SARADNJA SA PRIVREDNIM SUBJEKTIMAA) DELING D.O.O. TUZLA • Molbazapomoćudovršetkuradovanarekonstrukcijiirevitaliza-

ciji Gazi Turali-begove džamije u Tuzli. Ovim dopisom je traženo od firme Deling da ukoliko je u mogućnosti pomogne i preuzme izvršenje obaveza prema firmi Klesarstvo Šabanac u iznosu od 5.000,00KM (pethiljadakonvertibilnihmaraka).

• Dana25.07.2013.godineupućenajefirmiDelingdooMolbazapomoć u plaćanju taxe za angažiranu snagu–priključak na distribu-tivnu mrežu džamije u Hukićima. Ovim putem je upućena molba za uplatu taxe, za priključenje na distributivnu mrežu, Elekrodistribu-cije Tuzla, vjerskog objekta džamije u naselju Hukići u Tuzli.

• MedžlisIslamskezajedniceTuzla,dana08.11.2013.godineupu-ćena je firmi Deling doo Molba za pomoć u dovršetku radova na rekonstrukciji i revitalizaciji Gazi Turali-begove džamije u Tuzli.

U dopisu je navedeno da Medžlis Islamske zajednice Tuzla ima pre-uzetih, a neizmirenih obaveza prema pojedinim izvođačima radova na objektu Gazi Turali-begove džamije, te da ukoliko su u moguć-nosti pomognu izvršenje ovih obaveza prema samostalnom stolaru



Salihović Munibu u iznosu od 1.240,00 KM (hiljadudvijestočetrde-setkonvertibilnihmaraka). Naime Salihović Munibu je izvršio izradu klupa u trijemu džamije–prostor sofe.

B) C.I.B.O.S. D.O.O. SARAJEVO • Molbazapomoć u dovršetku radova na rekonstrukciji i revitalizaciji

Gazi Turali-begove džamije u Tuzli.

C) RAMA-GLAS D.O.O. SARAJEVO • Molbazapomoć u dovršetku radova na rekonstrukciji i revitaliza-

ciji Gazi Turali-begove džamije u Tuzli. Na osnovu njihove iskazane spremnosti da podrže ovaj projekat, obratili smo se molbom za dva projektna detalja u džamiji:

- Staklena ulazna vrata na vjetrobranu džamije i - Staklo–ograda na minberi.

D) FERHEM D.O.O. TUZLA • Molbazapomoć u dovršetku radova na rekonstrukciji i revitalizaciji

Gazi Turali-begove džamije u Tuzli.

E) BH SIGURNOST TUZLA • TraženjeponudeodfirmeBHSigurnostTuzlapopredmjerurado-

va za video nadzor, protuprovalni i vatrodojavni sistem za objekat Gazi Turali-begove džamije u Tuzli.

VI PROJEKTIA) Akcija prikupljanja kurbanskih kožica • MedžlisIslamskezajedniceTuzlaje,dana29.10.2013.godinedo-

stavio izvještaj Rijasetu Islamske zajednice u BiH o akciji prikuplja-nja kurbanskih kožica 2013. godine.

Medžlis je akciju prikupljanja kurbanskih kožica, na svom područ-ju, organizirao tokom prva tri dana kurban bajrama. Aktivnost je uspješno provedena, a na sabirnim punktovima, gdje su džematlije



predavale kurbanske kožice, dežurali su predstavnici džemata. Po-dugovor o kupoprodaji kurbanskih koža Medžlis Islamske zajedni-ce Tuzla je zaključio sa firmom Kotex-Derma Tuzla, dana 09. 10. 2013. godine, a po ovlaštenju firme Koteks doo Tešanj. Prikupljanje kurbanskih koža izvršeno je putem dvadeset osam punktova u gra-du i prigradu. Ukupno je prikupljeno 3.279 kg goveđe i 2.192 kom ovčije kože. Koordinator organizacije prikupljanja kurbanskih koža bio je mr. Elmedin Avdibašić.

B) Realizirani projekti sa organizacijom Human apel interna-tional Sarajevo u 2013. godini

• InstalacijecentralnoggrijanjaudžamijamauOsoju,VasićimaiG.Čaklovićima, te donacija ogreva za sezonu 2013/2014.

• OpremanjemektebskeučioniceuVasićimaiHukićima(stolice,ka-tedra, tabla, računar),

• DjelomičnoopremanjedivanhaneuudžamijiG.Čaklovići(sećije,stolovi i taburei),

• Djelomično finanasiranje vanjskog uređenja džamije u Vasićima(trotoari i hortikultura),

• Školskaužinaza75učenikaizredasocijalnougroženihporodicauOŠ Miladije, OŠ Slavinovići OŠ S.Han (jedno polugodište),

• UgovorzaizgradnjudžamijeuMramoru(sufinansiranjeuiznosuod 30.000,00 KM),

• Kreativnaradionica–šivanje,začlaniceAsocijaciježenaMIZTuzla,• Prehrambenipaketiza150članovaMIZTuzla(izsvihdžemataod

3 do 5 porodica) vrijednosti cca 7.500,00 KM, • Podizanjezasadašljivenapovršinicca1haudžematimaOsojei

Avdibašići, • Organizacija400iftaraunovoizgrađenimdžamijamauOsoju,Hu-

kićima, G. Čaklovićima i Vasićima, • Realizacija6bezkamatnihpozajmicazadžematlijeMedžlisaTuzla,

kao projekat pomoći poljoprivredi i stočarstvu, • Posredovanje u obezbjeđivanju 8 (osam) stipendija za jetime iz

džemata Medžlisa Islamske zajednice Tuzla.


godisnjak 4 miz tuzla

Documents