godišnji finansijski izvještaj za godinu koja je završila · rezultatu, izvještaj o gotovinskom...

Sberbank BH d.d. Sarajevo

Godišnji finansijski izvještaji

za godinu koja je završila

31. decembra 2017.


Finansijski izvještaji za godinu koja je završila 31. decembra 2017.

.

Sadržaj

Izvještaj Uprave 1

Odgovornost Uprave i Nadzornog odbora Banke za pripremu i odobravanje godišnjih finansijskih izvještaja 2

Izvještaj nezavisnog revizora vlasniku Sberbank BH d.d. 3

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti 5

Izvještaj o finansijskom položaju 6

Izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama 7

Izvještaj o novčanim tokovima 8

Bilješke uz finansijske izvještaje (koje čine sastavni dio finansijskih izvještaja) 9-84

3

Ernst & Young d.o.o. Sarajevo Fra Anđela Zvizdovića 1 71000 Sarajevo

Tel: +387 33 296 307 Fax: +387 33 296 309 www.ey.com

Izvještaj nezavisnog revizora

Vlasniku Sberbank BH d.d.

Mišljenje Obavili smo reviziju godišnjih finansijskih izvještaja Sberbank BH d.d. (Banka), koji obuhvaćaju izvještaj o finansijskom položaju na dan 31. decembra 2017. godine, bilans uspjeha, izvještaj o ukupnom rezultatu, izvještaj o gotovinskom toku, izvještaj o promjenama na kapitalu za tada završenu godinu, te bilješke uz finansijske izvještaje, uključujući i sažetak značajnih računovodstvenih politika. Prema našem mišljenju, priloženi godišnji finansijski izvještaji istinito i fer prikazuju finansijski položaj Banke na 31. decembra 2017., njegovu finansijsku uspješnost i novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim Standardima Finansijskoj izvještavanja. Osnova za mišljenje Obavili smo našu reviziju u skladu sa Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvještaju neovisnog revizora u odjeljku o revizorovim odgovornostima za reviziju finansijskih izvještaja. Neovisni smo od Banke u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe (IESBA Kodeks) i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za godišnje finansijske izvještaje Uprava je odgovorna za sastavljanje godišnjih finansijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu s Međunarodnim Standardima Finansijskoj izvještavanja, i za one interne kontrole za koje uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja finansijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške. U sastavljanju finansijskih izvještaja, uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Banke da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako uprava ili namjerava likvidirati Banku ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini. Nadzorni odbor je odgovoran za nadziranje procesa finansijskog izvještavanja kojeg je ustanovila Banka. Odgovornosti revizora za reviziju finansijskih izvještaja Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li finansijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvještaj neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili skupa, utiču na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih finansijskih izvještaja.

Sberbank BH d.d. Sarajevo Finansijski izvještaji za godinu koja je završila 31. decembra 2017.

. 2013.

5

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti Za godinu koja je završila 31. decembra

Bilješka 2017. 2016.

’000 KM ’000 KM

Prihod od kamata 7 59.405 60.985

Rashod od kamata 8 (17.381) (19.294)

_________ _________

Neto prihod od kamata 42.024 41.691

Prihod od naknada i provizija 9 18.299 16.503

Rashod od naknada i provizija (1.944) (1.435)

_________ ________

Neto prihod od naknada i provizija 16.355 15.068

Prihod od dividendi 10a 17 400

Neto dobici i gubici od finansijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i kupoprodaje valuta, te kursnih razlika po preračunavanju monetarne imovine i obaveza

10b 2.829 2.153

_________ _______

Operativni prihodi 61.225 59.312

Ostali prihodi 10c 3.327 769

Neto gubici od umanjenja vrijednosti i rezervacija 11 (17.797) (8.248)

Troškovi zaposlenih 12 (15.610) (17.999)

Amortizacija (3.820) (3.743)

Ostali troškovi 13 (20.893) (20.580)

_________ _______

Ostali prihodi i troškovi (54.793) (49.801)

Dobit prije poreza 6.432 9.511

Trošak poreza na dobit 14 (662) (1.319)

_______ _______

Neto dobit za godinu 5.770 8.192

Ostala sveobuhvatna dobit

Rezerve iz AFS imovine (370) -

Ostala sveobuhvatna dobit za godinu, neto od poreza (370) -

_______ _______

Ukupna sveobuhvatna dobit za godinu 5.400 8.192

Računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama od 9 do 84 čine sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.


. 2013.

6

Izvještaj o finansijskom položaju

Bilješka 31.12.2017. 31.12.2016.

’000 KM ’000 KM

Aktiva

Gotovina i ekvivalenti gotovine 15 216.908 104.185

Obavezna rezerva kod Centralne banke 16 110.452 95.311

Zajmovi i potraživanja od banaka 17 36.182 -

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju 18 20.362 988

Zajmovi i potraživanja od komitenata 19 925.012 927.120

Obračunata kamata i ostala aktiva 20 9.817 16.267

Ulaganja u nekretnine 21 3.070 1.543

Nekretnine i oprema 22 11.658 11.891

Nematerijalna imovina 23 3.400 4.378

Pretplaćeni porez na dobit 633

-

_______ _______

Ukupno aktiva 1.337.494 1.161.683

Pasiva

Tekući računi i depoziti banaka 24 142.424 135.921

Tekući računi i depoziti komitenata 25 951.081 767.706

Uzeti zajmovi i subordinirani dug 26 40.488 59.853

Obračunata kamata i ostale obaveze 27 27.636 26.841

Rezervisanja za obaveze i troškove 28 1.956 1.819

Odgođena poreska obaveza 29 323 521

Obaveze za porez na dobit - 836

_______

_______

Ukupno pasiva 1.163.908 993.497

_______

_______

Kapital i rezerve

Dionički kapital 30 76.337 76.337

Dionička premija 31 27.773 27.773

Rezerve za kreditne gubitke formirane iz dobiti 24.815 24.815

Ostale rezerve - rezerve iz AFS imovine (370) -

Zadržana dobit 45.031 39.261

_______

_______

Ukupno kapital i rezerve 173.586 168.186

_______

_______

Ukupno pasiva, kapital i rezerve 1.337.494 1.161.683



. 2013.

7

Izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama

Dionički

kapital Dionička

premija

Rezerve za

kreditne gubitke

formirane iz dobiti

Ostale rezerve -

rezerve iz AFS

imovine) Zadržana

dobit Ukupno 000‘KM 000‘KM 000‘KM 000‘KM 000‘KM 000‘KM Stanje na dan 1. januara 2017. godine

76.337 27.773 24.815 - 39.261 168.186

_______ _______ _______ _______ _______ _______ Emisija dioničkog kapitala

- - - -

- -

Dobit za godinu - - - - 5.770 5.770 Ostala sveobuhvatna dobit za godinu

- - - (370) - (370)

_______ _______ _______ _______ _______ _______ Ukupno sveobuhvatna dobit za godinu

- - - (370) 5.770 5.400

_______ _______ _______ _______ _______ _______ Stanje na dan 31. decembra 2017. godine

76.337 27.773 24.815 (370) 45.031 173.586

_______ _______ _______ _______ _______ _______ Stanje na dan 1. januara 2016. godine

76.337 27.773 24.815 - 31.069 159.994

_______ _______ _______ _______ _______ _______ Emisija dioničkog kapitala

- - - - - -

Dobit za godinu - - - - 8.192 8.192

Ostala sveobuhvatna dobit za godinu

- - - - - -

_______ _______ _______ _______ _______ _______ Ukupno sveobuhvatna dobit za godinu

- - - - 8.192 8.192

_______ _______ _______ _______ _______ _______ Stanje na dan 31. decembra 2016. godine

76.337 27.773 24.815 - 39.261 168.186

_______ _______ _______ _______ _______ _______



. 2013.

8

Izvještaj o novčanom toku

Za godinu koja je završila 31. decembra

2017. 2016.

*Izmjenjeno Bilješka ’000 KM ’000 KM

Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti

Dobit prije oporezivanja 6.431 9.511 Usklađenja za:

Amortizaciju 21, 22, 23 3.820 3.743 Neto gubitke od umanjenja vrijednosti i rezervacija 11 17.797 8.297 Umanjenje vrijednosti stečene aktive 633 181 Umanjenje vrijednosti investicione nekretnine 21 - 247 Otpis potraživanja po kreditima 13 622 1.376

Neto dobit od prodaje ostale aktive 10c (139) (153) Pozitivna razlika na otuđenim i rashodovanim stalnim sredstvima 10c (153) (253) Neto promjena fer vrijednosti AFS kroz bilans uspjeha 16 -

Promjene u poslovnoj imovini i obavezama

Promjene obavezne rezerve kod Centralne banke 16 (15.141) (34.765) Promjene zajmova i potraživanja od banaka 17 (36.182) 10.926 Promjene zajmova i potraživanja od komitenata 19 (15.736) (58.616) Promjene obračunate kamate i ostale imovine 20 1.595 (679) Promjene ulaganja u pridruzen drustva - 580 Promjene tekućih računa i depozita banaka 24 6.503 (26.569) Promjene tekućih računa i depozita komitenata 25 183.375 92.822 Promjene obračunate kamate i ostalih obaveza 27 795 3.885 Promjene odloženog poreza na dobit (199) (232)

_______ _______ Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije poreza 154.037 10.301

Plaćeni porez na dobit (2.131) (670)

_______ _______ Neto gotovinski tok iz poslovnih aktivnosti 151.906 9.631

Novčani tok iz ulagačkih aktivnosti

Nabavka nekretnina i opreme 23 (773) (1.233) Nabavka nematerijalne imovine 24 (536) (1.354) Priliv od prodaje nekretnina i opreme 510 445 Priliv od prodaje ostale aktive 725 502 Nabavka finansijske imovine raspoložive za prodaju (19.744) -

Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti (19.818) (1.640)

Neto novčani tokovi iz finansijskih aktivnosti

Otplata uzetih kredita i subordiniranog duga 26 (19.365) (18.220) Neto novčani tok iz finansijskih aktivnosti (19.365) (18.220)

_______ _______

Neto povećanje/(smanjenje) gotovine i ekvivalenata gotovine 112.723 (10.229)

Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine 15 104.185 114.414 Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine 15 216.908 104.185

Plaćene kamate 18.008 16.713 Naplaćene kamate 77.476 76.384

*Banka je izmjenila usporedne podatke za novčani tok 2016.godine na način da su detaljnije iskazane stavke usklađenja

novčanog toka iz poslovnih aktivnosti.



Finansijski izvještaji za godinu koja je završila 31. decembra 2017. . 0132013.

Bilješke uz finansijske izvještaje

9

Bilješke uz finansijske izvještaje (koje čine sastavni dio finansijskih izvještaja)

1. Društvo koje je predmet izvještavanja

Sberbank BH d.d. (Sarajevo) je društvo osnovano u FBiH. Sjedište Banke je u Sarajevu, ulica Fra Anđela Zvizdovića broj 1.

Banka je osnovana Rješenjem Kantonalnog suda u Sarajevu broj UF/I – 3962/00 od 10.05.2000. godine pod nazivom «Volksbank BH d.d. Sarajevo». Rješenjem Općinskog suda u Sarajevu 15.02.2013. je izvršena promjena imena Volksbank BH d.d. u Sberbank BH d.d., Sarajevo.

Banka je registrovana u Federaciji Bosne i Hercegovine za obavljanje kreditiranja stanovništva i preduzeća i depozitnih poslova u zemlji i inostranstvu i platnog prometa i u skladu sa propisima Federacije Bosne i Hercegovine dužna je poslovati u skladu sa principima likvidnosti, solventnosti i rentabilnosti.

Na dan 31. decembra 2017. godine Banka ima centralu u Sarajevu i 31 organizacioni dio u gradovima: Sarajevo, Mostar, Zenica, Visoko, Kakanj, Tuzla, Živinice, Gradačac, Gračanica, Banovići, Lukavac, Tešanj, Kraševo, Bihać, Cazin, Sanski Most, Brčko Orašje Široki Brijeg, Vitez i Travnik.

15. februara 2012. godine jedna od najznačajnijih finansijskih institucija u Evropi, Sberbank, zaključila je akviziciju 100% udjela u grupaciji Volksbank International AG („VBI“) i time postala jedini vlasnik VBI-a. VBI je tokom 2012. godine promijenio ime u Sberbank Europe AG. Sberbank Europe Group (Sberbank Europe AG ili „Grupa“) sa sjedištem u Beču, Austrija, je bankarska grupacija koja je u 100% vlasništvu Sberbank Rusija. Sberbank Europe je prisutna na devet tržišta u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CIE): Austrija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Češka, Njemačka, Mađarska, Slovenija, Srbija i Ukrajina.

2. Osnova pripreme

a) Osnova za izradu

Ovi finansijski izvještaji pripremljeni su u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (MSFI) koji su objavljeni od strane Odbora za međunarodne računovodstvene standarde. Računovodstveni propisi primjenjivi u Federaciji temelje se na odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji („Zakon“) (Službene novine 83/09). Društva sastavljaju i objavljuju svoje finansijske izvještaje u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardima („MRS“), njihovim dopunama i tumačenjima („Tumačenja standarda“), te Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja („MSFI“) i njihovim dopunama i tumačenjima („Tumačenja međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja“) koje je izdao Odbor za Međunarodne standarde („IASB“ ili „Odbor“), koji su prevedeni i objavljeni od strane Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika u Federaciji (prema ovlasti Komisije za računovodstvo Bosne i Hercegovine, broj 2-11/06). Odluke o objavi standarda broj O-1/2-2017 od 13. januara 2017. godine i O-1/7-2017 od 24. maja 2017. godine su obvezujuće za razdoblja koja počinju 1. januara 2017. godine. Ove odluke uključuju MRS-ove, MSFI-jeve i tumačenja objavljena od strane Odbora u Plavoj knjizi („Blue book“) (izdanje 2016), poglavlje A i uključuju sve dopune i poboljšanja objavljenja u 2016. godini. Svi naknadno objavljeni standardi i novi ili dopunjeni MSFI-jevi i tumačenja objavljeni od strane Odbora nakon decembra 2016. godine nisu prevedeni i objavljeni te stoga ne postoji zakonska obaveza primjene istih u sastavljanju zakonskih finansijskih izvještaja.



Bilješke uz finansijske izvještaje (nastavak)

10

2. Osnova pripreme (nastavak)

a) Osnova za izradu (nastavak)

Tokom pripreme ovih MSFI finansijskih izvještaja za godinu koja je završila 31. decembra 2017. godine Banka je razmotrila da li je primjena standarda objavljenih od strane Odbora za Međunarodne računovodstvene standarde koji su primjenjivi na tekuću godinu a još nisu prevedeni i objavljeni u FBiH rezultira materijalnim odstupanjem od relevantne primjenjive lokalne regulative. Banka je zaključila da ovo nije slučaj stoga je mišljenje rukovodstva da ovi MSFI finansijski izvještaji također zadovoljavaju zakonsku obavezu Banke da objavljuje finansijske izvještaje u skladu s primjenjivom relevantnom lokalnom računovodstvenom regulativom.

b) Osnova za izradu izvještaja i osnove mjerenja

Ovi finansijski izvještaji su zasebni finansijski izvještaji za Banku. Banka nema ni jedno pridruženo društvo. Banka je ovisno društvo u potpunom vlasništvu banke Sberbank Rusija (Ruska Federacija) koja sastavlja finansijske izvještaje sukladno MSFI i koji su raspoloživi za javnu upotrebu na web stranicama Sberbank Rusija. Finansijski izvještaji sastavljeni su na osnovu historijskog troška osim za finansijsku imovinu i obaveze koje se mjere i iskazuju po fer vrijednosti (krediti i potraživanja se vode po amortizovanom trošku).

c) Funkcionalna valuta i valuta prezentiranja

Finansijski izvještaji prezentovani su u konvertibilnim markama (“KM”), koja je funkcionalna valuta. Iznosi su zaokruženi na najbližu hiljadu (ako drugačije nije navedeno). Centralna Banka Bosne i Hercegovine („Centralna banka“ ili „CBBiH“) provodi politiku kursa na principu „valutnog odbora” prema kojem je KM vezana za EUR u odnosu 1:1,95583 koji je korišten kroz 2017. i 2016. godinu. Očekuje se da će se ovo zadržati i u doglednoj budućnosti.

d) Korištenje procjena i prosudbi

Sastavljanje finansijskih izvještaja u skladu sa MSFI zahtijeva od Uprave donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utiču na primjenu računovodstvenih politika i objavljene iznose imovine, obaveza, prihoda i rashoda. Stvarni rezultati mogu biti različiti od tih procjena. Procjene i povezane pretpostavke redovno se pregledavaju. Promjene računovodstvenih procjena priznaju se u periodu u kojem su procjene promijenjene te eventualno u budućim periodima ako utiču i na njih. Informacije o područjima sa značajnom neizvjesnošću u procjenama i kritičnim prosudbama u primjeni računovodstvenih politika, koje imaju najznačajniji uticaj na iznose objavljene u ovim finansijskim izvještajima objavljene su u Bilješci 6.




11

3. Značajne računovodstvene politike

Računovodstvene politike navedene u nastavku dosljedno su primjenjivane za sve godine prikazane u ovim finansijskim izvještajima.

a) Preračunavanje stranih valuta

Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u funkcionalnu valutu po kursu važećem na dan transakcije. Dobici i gubici po osnovu kursnih razlika koji nastaju prilikom izmirenja tih transakcija i po osnovu svođenja monetarne imovine i obaveza denominiranih u stranim valutama po kursu krajem godine priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Nemonetarna imovina i stavke u stranoj valuti koje se mjere po historijskom trošku preračunavaju se po kursu na datum transakcije i ne preračunavaju se ponovno na datum izvještavanja.

b) Prihodi i rashodi od kamata

Prihodi i rashodi od kamata priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti za obračunsko razdoblje na koje se odnose metodom efektivne kamatne stope. Efektivna kamatna stopa je stopa koja diskontira procijenjene buduće novčane tokove finansijske imovine ili obaveza kroz očekivano trajanje finansijskog instrumenta (ili ako je prikladno kraće razdoblje) do njegove knjigovodstvene vrijednosti. Pri kalkulaciji efektivne kamatne stope Banka procjenjuje buduće novčane tokove uzimajući u obzir sve ugovorne uvjete, ali ne i buduće gubitke. Kalkulacija efektivne kamatne stope uključuje sve plaćene ili primljene transakcijske troškove, naknade i poene, koji su sastavni dio efektivne kamatne stope. Transakcijski troškovi uključuju sve inkrementalne troškove, koji nastaju direktno u vezi s izdavanjem ili sticanjem finansijske imovine ili finansijskih obaveza. Prihodi i rashodi od kamata priznati u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti uključuju kamatu na finansijsku imovinu i finansijske obaveze, koji se mjere po amortizovanom trošku izračunatom metodom efektivne kamatne stope.

c) Prihodi i rashodi od naknada i provizija

Prihodi i rashodi od naknada i provizija koje su sastavni dio efektivne kamatne stope na finansijsku imovinu ili obaveze uključuju se u prihode i rashode od kamata.

Prihodi od naknada i provizija sastoje se uglavnom od naknada za kartično poslovanje, naknada za izdavanje garancija, akreditiva. domaća i međunarodna plaćanja i ostale usluge i priznaju se u izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti po izvršenju usluge.

d) Neto dobici i gubici od finansijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i kupoprodaje valuta, te kursnih razlika po preračunavanju monetarne imovine i obaveza

Neto dobici i gubici od finansijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i kupoprodaje valuta te kursnih razlika po preračunavanju monetarne imovine i obaveza uključuju zaradu od kupoprodaje valuta te realizovane i nerealizovane dobitke i gubitke od derivativnih finansijskih instrumenata te dobit i gubitak po preračunavanju monetarne imovine i obaveza na datum izvještavanja.




12

3. Značajne računovodstvene politike finansije (nastavak)

e) Prihod od dividendi

Prihodi od dividendi po osnovu vlasničkih vrijednosnih papira priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u trenutku nastanka prava za primitak dividende.

f) Plaćanja temeljem najma

Troškovi operativnog najma priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti linearnom metodom tokom trajanja najma.

g) Porez na dobit

Trošak poreza na dobit bazira se na oporezivoj dobiti za godinu i sastoji se od tekućeg i odgođenog poreza. Porez na dobit iskazuje se u bilansu uspjeha s izuzetkom poreza na dobit koji se odnosi na stavke priznate direktno u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, kada se porez na dobit priznaje u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Tekući porez predstavlja očekivani iznos poreza koji se plaća na oporezivi iznos dobiti za godinu, koristeći porezne stope koje su bile na snazi ili su u suštini bile važeće na datum izvještavanja i sva usklađenja porezne obaveze iz prethodnih perioda.

Iznos odgođenog poreza izračunava se metodom bilansne obaveze, pri čemu se uzimaju u obzir privremene razlike između knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obaveza koje se koriste za potrebe finansijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za potrebe izračuna poreza. Iznos odgođene porezne imovine ili obaveza, priznaje se koristeći poreznu stopu za koju se očekuje da će se primjenjivati na oporezivu dobit u periodu u kojem se očekuje realizacija ili namirenje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza, a na osnovu poreznih stopa važećih na dan izvještavanja.

Vrednovanje odgođene porezne obaveze i odgođene porezne imovine odražava porezne posljedice koje slijede iz načina na koji društvo očekuje, na datum izvještavanja, realizaciju ili namirenje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza. Odgođena porezna imovina i obaveze se ne diskontiraju te se klasifikuju kao dugoročna imovina i/ili obaveze u izvještaju o finansijskom položaju. Odgođena porezna imovina priznaje se samo u visini u kojoj je vjerovatno da će se moći iskoristiti kao porezna olakšica. Na svaki datum izvještavanja, Banka ponovno procjenjuje nepriznatu potencijalnu odgođenu poreznu imovinu te testira knjigovodstvenu vrijednost priznate odgođene porezne imovine na umanjenje vrijednosti.

h) Finansijski instrumenti

Klasifikacija

Banka klasifikuje svoje finansijske instrumente u sljedeće kategorije: zajmovi i potraživanja, finansijska imovina raspoloživa za prodaju, finansijska imovina i finansijske obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i ostale finansijske obaveze. Klasifikacija zavisi od namjere zbog koje su finansijski instrumenti stečeni. Uprava određuje klasifikaciju finansijskih instrumenata kod početnog priznavanja i preispituje tu klasifikaciju na svaki datum izvještavanja.




13

3. Značajne računovodstvene politike (nastavak)

h) Finansijski instrumenti (nastavak)

Klasifikacija (nastavak)

(a) Zajmovi i potraživanja

Zajmovi i potraživanja su nederivativna finansijska imovina s fiksnim ili odredivim plaćanjima koja ne kotira na aktivnom tržištu. Zajmovi i potraživanja nastaju kada Banka odobrava novčana sredstva komitentima bez namjere trgovanja s tim potraživanjima te uključuju plasmane i zajmove bankama, zajmove i potraživanja od komitenata i sredstva kod Centralne banke.

(b) Finansijska imovina raspoloživa za prodaju

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju obuhvata nederivativnu finansijsku imovinu koja se klasificira kao raspoloživa za prodaju ili koja nije klasificirana u neku drugu katergoriju. Finansijska imovina klasificirana kao raspoloživa za prodaju se namjerava držati na neodređeno vrijeme, ali može biti prodana kao odgovor na potrebe za likvidnošću ili promjenu u kamatnim stopama. promjenu u deviznim kursevima ili u vrijednostima vrijednosnih papira. Ova imovina uključuje određene dužničke i vlasničke instrumente.

(c) Finansijska imovina i finansijske obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha

Finansijska imovina i finansijske obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha imaju dvije podkategorije: finansijski instrumenti koji se drže radi trgovanja (uključujući derivative) i oni koje Uprava inicijalno rasporedi u ovu kategoriju. Finansijski instrument raspoređuje se u ovu kategoriju isključivo ukoliko je nastao ili je stečen radi prodaje ili kupnje u kratkom roku, u svrhu kratkoročnog sticanja profita ili raspoređivanjem od strane rukovodstva u ovu kategoriju kod inicijalnog priznavanja. Banka raspoređuje finansijsku imovinu i finansijske obaveze u kategoriju po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha kada:

se imovinom i obavezama upravlja, mjeri i o njima interno izvještava po fer vrijednosti;

klasifikacija uklanja ili znatno umanjuje računovodstvenu neusklađenost koja bi inače nastala; ili

imovina ili obaveze sadrže ugrađeni derivativ, koji znatno utječe na novčane tokove koji bi inače

proizašli iz ugovora.

Finansijska imovina i finansijske obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha Banke uključuju

derivativne finansijske instrumente, klasificirane kao finansijski instrumenti koji se drže radi trgovanja.

(d) Ostale finansijske obaveze

Ostale finansijske obaveze čine sve finansijske obaveze koje nisu vrednovane po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i uključuju tekuće i depozitne račune, subordinirani dug i uzete zajmove.

Priznavanje

Zajmovi i potraživanja, te ostale finansijske obaveze priznaju se u trenutku kada su dati ili primljeni (datum namire).

Banka priznaje finansijsku imovinu raspoloživu za prodaju i finansijsku imovinu i obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha na datum trgovanja, odnosno na datum kada se Banka obavezala kupiti ili prodati instrumenate.




14



Početno i naknadno mjerenje

Zajmovi i potraživanja početno se priznaju po fer vrijednosti. Nakon početnog priznavanja, zajmovi i potraživanja se vrednuju po amortizovnom trošku koristeći metodu efektivne kamate, umanjeni za eventualno umanjenje vrijednosti.

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju se početno vrednuje po fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove koji se mogu direktno pripisati nabavci ili izdavanju finansijske imovine. Nakon inicijalnog vrednovanja sva finansijska imovina raspoloživa za prodaju iskazuje se po fer vrijednosti i promjena u fer vrijednosti se priznaje u revalorizacionim rezervama u kapitalu. Iznimno, vlasnički vrijednosni papiri koji nemaju cijenu na aktivnom tržištu odnosno čija se fer vrijednost ne može pouzdano izmjeriti vrednuju se po trošku nabave uvećanom za transakcijske troškove, umanjenom za eventualna umanjenja vrijednosti.

Finansijska imovina i obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha priznaje se inicijalno po fer vrijednosti, dok se transakcijski troškovi priznaju odmah kao rashod u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Naknadno mjerenje je također po fer vrijednosti.

Ostale finansijske obaveze se početno vrednuju po svojoj fer vrijednosti uključujući transakcijske troškove. Nakon početnog priznavanja, ostale finansijske obaveze se vrednuju po amortizovanom trošku koristeći metodu efektivne kamate.

Prestanak priznavanja

Banka prestaje priznavati finansijsku imovinu (u cijelosti ili djelomično) kada isteknu prava na primitke novčanih tokova od finansijskog instrumenta ili kada izgubi kontrolu nad ugovornim pravima nad tom finansijskom imovinom. Navedeno se događa kada Banka prenese suštinski sve rizike i koristi od vlasništva na drugi poslovni subjekt ili kada su prava ostvarena, predana ili istekla.

Banka prestaje priznavati finansijske obaveze samo kada one prestanu postojati. tj. kada su ispunjene, otkazane ili istekle. Ukoliko se uslovi finansijske obaveze promijene, Banka će prestati priznavati tu obavezu i istovremeno priznati novu finansijsku obavezu s novim uslovima.

Fer vrijednost finansijske imovine i obaveza po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha određuje se temeljem kotiranih tržišnih cijena ili prema modelima koji se temelje na podacima s tržišta.




15



Identificiranje i mjerenje umanjenja vrijednosti finansijske imovine

(a) Finansijska imovina koja se vodi po amortiziranom trošku

Banka sa svakim datumom izvještavanja provjerava da li postoje objektivne naznake umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja kao i ostale finansijske imovine.

Ukoliko postoji objektivni dokaz za umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja na pojedinačnoj osnovi, gubitak od umanjenja vrijednosti utvrđuje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova diskontovanih originalnom efektivnom kamatnom stopom te finansijske imovine. Knjigovodstvena vrijednost imovine umanjuje se putem računa rezervacija za umanjenje vrijednosti, a iznos gubitka priznaje se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Ukoliko kredit ili potraživanje imaju varijabilnu kamatnu stopu, diskontnu stopu za utvrđivanje gubitka od umanjenja vrijednosti predstavlja tekuća efektivna kamatna stopa utvrđena ugovorom u trenutku kad je umanjenje vrijednosti nastupilo.

Finansijska imovina za koju nije prepoznato umanjenje vrijednosti na pojedinačnoj osnovi uključuje se u grupu finansijske imovine sličnih karakteristika koje se onda razmatraju za umanjenje vrijednosti na grupnoj osnovi. Grupno umanjenje vrijednosti također podrazumjeva i umanjenje vrijednosti na portfolio osnovi (IBNR) za slučajeve gdje Banka (na pojedinačnoj ili grupnoj osnovi) nije utvrdila da postoji umanjenje vrijednosti.

Ukoliko je kredit nenaplativ, a sve pravne procedure su dovršene te je poznat konačni iznos gubitka, kredit se otpisuje. Ako se u narednom periodu iznos gubitka od umanjenja vrijednosti smanji, a umanjenje se direktno može povezati s događajem koji se dogodio nakon otpisa. otpisani iznos ili rezerva se tada prihoduje u bilansu uspjeha. Otpis nenaplativih potraživanja vrši se na osnovu odluka nadležnih tijela Banke, a u skladu sa odlukama suda, dogovorima zainteresovanih strana i procjenama Banke.

U skladu sa relevantnim propisima Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu “Agencija”) Banka računa umanjenje vrijednosti i prema propisima Agencije. Krediti, plasmani i druge izloženosti Banke klasifikuju se u kategorije propisane od strane Agencije zavisno od stepena naplativosti koji se određuje na osnovu broja dana kašnjenja, procjene finansijskog položaja dužnika i kvaliteta instrumenata obezbjeđenja naplate te se rezervišu u skladu sa propisanim postocima rezervacija.

Za razliku umanjenja vrijednosti za potencijalne gubitke izračunate u skladu s propisima Agencije koje je bilo veće od umanjenja vrijednosti izračunatog u skladu sa zahtjevima MSFI-a, Banka je do 31. decembra 2012. godine shodno propisima uvećavala Rezervu za kreditne gubitke unutar kapitala Banke koja kao takva nije raspoloživa za raspodjelu.

Od 31. decembra 2012. godine Banka nije bila u obavezi donositi odluku o raspodjeli dobiti za pokriće nedostajućih rezervi po regulatornom zahjevu, međutim ako su potrebne regulatorne rezerve veće od regulatornih rezervi formiranih iz dobiti, razlika predstavlja nedostajući iznos rezervi koji se iskazuje kao odbitna stavka u obračunu adekvatnosti kapitala.




16



Identificiranje i mjerenje umanjenja vrijednosti finansijske imovine (nastavak)

(b) Finansijska imovina raspoloživa za prodaju

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju koja se vodi po trošku obuhvata vlasničke vrijednosne papire za koje nije moguće pouzdano izmjeriti fer vrijednost. Banka na svaki datum izvještavanja procjenjuje postoji li objektivni dokaz o umanjenju vrijednosti takve pojedine finansijske imovine ili grupe finansijske imovine. Gubici od umanjenja računaju se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti finansijske imovine i sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova diskontiranih tržišnom kamatnom stopom primjenjivom za sličnu finansijsku imovinu.Gubici od umanjenja vrijednosti po ovim instrumentima priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

Nakon inicijalnog priznavanja, vlasničke vrijednosnice raspoložive za prodaju naknadno se vrednuju po fer vrijednosti te se nerealizirani dobici ili gubici iskazuju u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i (ako je ponovono vrednovanje značajno) prikazuju se u revalorizacijskoj rezervi do trenutka prestanka priznavanja ulaganja. Nakon prestanka priznavanja ulaganja, kumulativni dobici ili gubici priznaju se kao ostali operativni prihodi ili se ulaganje vrijednosno usklađuje te se kumulativni gubici reklasificiraju iz revalorizacijske rezerve u bilans uspjeha kao finansijski rashodi. Kamata zarađena tokom perioda državnja ulaganja u finansijsku imovinu raspoloživu za prodaju iskazuje se kao prihod od kamate temeljem metode efektivne kamatne stope.

Netiranje finansijskih instrumenata

Finansijska imovina i finansijske obaveze se netiraju te se neto iznosi prikazuju u bilansu stanja ako postoji trenutno primjenjivo legalno pravo da se priznati iznos netira i ako postoji namjera da se podmirenje izvrši na neto bazi, tj. da se imovina realizira i da se obaveze podmire istovremeno.

Specifični finansijski instrumenti

(a) Derivativni finansijski instrumenti

Derivativni finansijski instrumenti mogu uključivati opcijske ugovore na potfolio vrijednosnih papira i ugrađene derivative. U skladu sa politikom trezora, Banka ne drži niti izdaje derivativne finansijske instrumente u špekulativne svrhe. Nema derivativa koji se tretiraju kao instrumenti računovodstva zaštite. Svi derivativi se klasificiraju kao finansijski instrumenti po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha.

Derivativni finansijski instrumenti inicijalno se priznaju u izvještaju o finansijskom položaju. Naknadno mjerenje derivativnih instrumenata vrednuje se po fer vrijednosti. Fer vrijednosti se utvrđuju na temelju kotiranih cijena. Svi derivativi iskazuju se kao imovina ukoliko je njihova fer vrijednost pozitivna, odnosno kao obaveze ako je njihova fer vrijednost negativna.

Promjene u fer vrijednosti derivativa uključuju se u neto dobitke i gubitke od kupoprodaje valuta, koji su dio ostalih poslovnih prihoda.

Neki hibridni ugovori sadrže derivativnu i nederivativnu komponentu. U tim se slučajevima derivativna komponenta naziva ugrađeni derivativ. Kada ekonomske karakteristike i rizici ugrađenih derivativa nisu blisko vezani za osnovni ugovor i kad se hibridni ugovor sam po sebi ne vrednuje po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha, ugrađeni se derivativ tretira kao zaseban derivativ i klasificira kao instrument koji se drži radi trgovanja unutar finansijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha, uz priznavanje svih nerealiziranih dobitaka i gubitaka u bilansu uspjeha.




17


Specifični finansijski instrumenti (nastavak)

(b) Gotovina i ekvivalenti gotovine

Gotovina i ekvivalenti gotovine, za potrebe izvještaja o novčanom toku, uključuju novac u blagajni, žiro račun kod Centralne banke, tekuće račune kod drugih banaka te instrumente u postupku naplate.

(c) Plasmani bankama i obavezna rezerva kod Centralne banke

Plasmani bankama i obavezna rezerva kod Centralne banke klasifikovani su kao zajmovi i potraživanja i vrednuju se po amortizovanom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti.

(d) Zajmovi i potraživanja od komitenata

Zajmovi i potraživanja od komitenata iskazuju se po amortizovanom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti kako bi se prikazali procijenjeni nadoknadivi iznosi.

(e) Vrijednosni papiri

Vlasnički vrijednosni papiri klasifikovani su kao imovina raspoloživa za prodaju i vrednuju se po fer vrijednosti, osim ukoliko ne postoji pouzdana mjera fer vrijednosti kada se one vrednuju po trošku sticanja. Dužnički vrijednosni papiri klasifikovani su kao imovina raspoloživa za prodaju i vrednuju se po fer vrijednosti.

(f) Ulaganja u pridružena pravna lica

Ulaganja u pridružena pravna lica se vrednuju po trošku ulaganja umanjenom za umanjenje vrijednosti.

(g) Uzeti zajmovi i subordinirani dug

Uzeti zajmovi na koje se plaća kamata i subordinirani dug klasifikuju se kao ostale finansijske obaveze i inicijalno se priznaju po fer vrijednosti umanjenoj za pripadajuće transakcijske troškove. Naknadno vrednovanje provodi se po amortizovanom trošku i svaka razlika između primitaka (umanjenih za transakcijske troškove) i iznosa koji se plaća po dospijeću priznaje se u izvještaju o sveobuvatnoj dobiti tokom perioda trajanja zajma metodom efektivne kamatne stope.

(h) Tekući računi i depoziti banaka i komitenata

Tekući računi i depoziti klasificirani su kao ostale obaveze i početno se vrednuju po fer vrijednosti umanjenoj za transakcijske troškove, a naknadno se iskazuju po njihovom amortizovnom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope.

(i) Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine iskazana su po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti. Ulaganja u nekretnine obuhvataju ulaganja Banke u nekretnine s namjerom ostvarivanja zarade od najamnine ili porasta tržišne vrijednosti. Sva ulaganja u nekretnine, osim imovine u pripremi, amortiziraju se linearnom metodom po propisanim stopama utvrđenim tako da se trošak nabave imovine otpisuje u toku procijenjenog korisnog vijeka upotrebe imovine kako slijedi:

2017. 2016. Zgrade 50 godina 50 godina

Korisni vijek upotrebe provjerava se i korigira, ukoliko je potrebno, na svaki datum izvještavanja.




18


(j) Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema vrednuju se po trošku nabavke umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti. Trošak nabavke uključuje sve troškove koji su direktno vezani za nabavku imovine. Naknadni troškovi se uključuju u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se priznaju kao posebna imovina, u zavisnosti od toga što je primjenjivo, samo u onim slučajevima kada postoji vjerovatnost da će Banka u budućnosti imati ekonomsku korist od te imovine i ako se njezina vrijednost može pouzdano utvrditi. Troškovi popravaka i tekućeg održavanja terete bilans uspjeha u periodu u kojem su nastali.

Amortizacija se obračunava na sve nekretnine i opremu, osim zemljišta i imovine u pripremi, prema linearnoj metodi kako bi se otpisao trošak nabavke imovine kroz njezin procijenjeni vijek trajanja. Sljedeći procijenjeni korisni vijekovi se koriste:

Kompjuteri 5 godina Namještaj i ostala oprema 6,5 – 10 godina

Motorna vozila 6,5 godina

Ulaganja u tuđu imovinu 12 godina ili kroz vijek trajanja najma, ovisno što je manje

Poslovne zgrade 50 godina

Preostala vrijednost nekretnina i opreme i procijenjeni vijek trajanja pregledavaju se i po potrebi usklađuju na svaki datum izvještavanja.

Dobici i gubici po osnovu rashodovanja sredstava utvrđuju se kao razlika između novčanog priliva i neto knjigovodstvene vrijednosti i iskazuju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru ostalih prihoda ili rashoda iz poslovanja.

(k) Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina se iskazuje po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti. Troškovi razvoja kapitaliziraju se ako zadovoljavaju sve uslove navedene u MRS 38 -Nematerijalna imovina.

Amortizacija se obračunava na svu imovinu, osim imovine u pripremi, prema linearnoj metodi kako bi se otpisao trošak nabavke imovine kroz njezin procijenjeni vijek trajanja. Koriste se sljedeći procijenjeni korisni vijekovi:

Softver 5 godina

Metoda amortizacije i procijenjeni korisni vijek pregledaju se i korigiraju, ukoliko je potrebno, na svaki datum izvještavanja.




19


(l) Umanjenje vrijednosti nefinansijske imovine

Neto knjigovodstvena vrijednost nefinansijske imovine Banke provjerava se sa datumom izvještavanja kako bi se utvrdilo da li postoje indikacije umanjenja vrijednosti imovine. Ako se utvrdi postojanje takvih indikacija procjenjuje se nadoknadivi iznos imovine. Gubitak uslijed umanjenja vrijednosti priznaje se u svim slučajevima kada je neto knjigovodstvena vrijednost imovine veća od nadoknadivog iznosa. Gubitak uslijed umanjenja vrijednosti priznaje se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

Nadoknadiva vrijednost ostale imovine je vrijednost veća od njezine vrijednosti u upotrebi i njezine fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje. U procjenjivanju vrijednosti u upotrebi, sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova izračunava se upotrebom diskontne stope prije oporezivanja koja reflektira procjenu vremenske vrijednosti novca na tržištu i rizik specifičan za tu imovinu. Za imovinu koja ne generira uglavnom neovisne novčane tokove, njezina nadoknadiva vrijednost se određuje zajedno sa imovinom koja generira novčane tokove, a uz koju se ta imovina vezuje.

Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje ukoliko je došlo do promjene u procjeni korištenoj za utvrđivanje nadoknadive vrijednosti. Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje najviše do iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine koja ne prelazi knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena, uzimajući u obzir amortizaciju, da nije došlo do umanjenja vrijednosti.

(m) Primanja zaposlenih

Kratkoročna primanja zaposlenih

Za račun uposlenika, Banka uplaćuje penziono i zdravstveno osiguranje koje se obračunava na bruto plate, kao i pripadajuće poreze po ovom osnovu za koje je osnovica neto plaća. Ovi se doprinosi uplaćuju na račun relevantnih državnih fondova prema važećoj zakonskoj regulativi i propisima, tokom cijele godine. Naknada za topli obrok i transport kao i regres za godišnji odmor se obračunavaju i plaćaju u skladu sa lokalnom zakonskom regulativom. Ovi se troškovi priznaju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u razdoblju u kojem su nastali troškovi osoblja.

Obaveze za doprinose za penzione fondove s propisanim iznosom doprinosa priznaju se kao trošak u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja u kojem su nastali.

Dugoročna primanja zaposlenih: otpremnine za penzije i bonusi za prijevremeno penzionisanje

Banka isplaćuje u slučaju penzionisanja otpremninu radnicima u iznosu tri prosječne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine izračunate od strane Federalnog Zavoda za Statistiku u periodu od posljednja tri mjeseca.

Obaveze i troškovi se određuju pomoću metode projektovanja po jedinici prava. Ova metoda polazi od toga da svaki period službe dovodi do stvaranja dodatne jedinice prava na naknadu i svaka jedinica se odvojeno mjeri da bi se izračunala konačna obaveza. Obaveza se iskazuje u sadašnjoj vrijednosti budućih novčanih tokova koristeći diskontnu stopu koja odgovara kamatnoj stopi državnih obveznica.




20


(n) Rezervisanja

Rezervisanja se priznaju ukoliko Banka ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obavezu proizašlu iz prošlih događaja za čije se podmirenje očekuje da će Banci stvoriti odliv resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi, a moguće je napraviti pouzdanu procjenu iznosa obaveze, ili kao što je propisano zakonom, u slučaju rezervisanja za neidentificirane gubitke po vanbilansnim izloženostima kreditnom riziku.

Rezervisanja za obaveze i troškove održavaju se na nivou koju Uprava Banke smatra dovoljnom za pokrivanje nastalih gubitaka. Uprava utvrđuje dostatnost rezervacija na temelju uvida u pojedinačne stavke, tekuće ekonomske uslove, karakteristike rizika određenih kategorija transakcija, kao i druge relevantne činjenice.

Rezervacije treba iskorištavati samo za izdatke za koje je rezervacija izvorno priznata. Ako više nije vjerovatno da će podmirivanje obaveza zahtijevati odljev resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi rezervisanje se treba ukinuti.

(o) Kapital

Izdati dionički kapital

Dionički kapital obuhvata uplaćene redovne i prioritetne dionice i izražava se u KM po nominalnoj vrijednosti.

Dionička premija (ažia)

Emisiona premija predstavlja akumuliranu pozitivnu razliku između nominalne vrijednosti i primljenog iznosa za izdate dionice.

Rezerva za kreditne gubitke formirane iz dobiti

Rezerva za kreditne gubitke formirana iz dobiti predstavlja višak rezervacija za umanjenje vrijednosti izračunato u skladu s propisima Agencije u odnosu na rezervacije za umanjenje vrijednosti izračunate prema zahtjevima MSFI-jeva.

Zadržana dobit

Dobit za godinu nakon raspodjele vlasnicima raspoređuje se u zadržanu dobit.

Dividende

Dividende na redovne dionice i prioritetne dionice priznaju se kao obaveza u periodu u kojem su odobrene od strane dioničara Banke.

(p) Vanbilansne preuzete i potencijalne obaveze

U okviru redovnog poslovanja. Banka sklapa ugovore kojima preuzima vanbilansne finansijske obaveze i koje vodi u vanbilansnoj evidenciji, a koje prvenstveno obuhvataju garancije, akreditive, neiskorištene okvirne kredite i limite po kreditnim karticama. Banka navedene preuzete finansijske obaveze iskazuje u izvještaju o finansijskom položaju ako i kad iste postanu plative.

(q) Sredstva u ime i za račun trećih osoba

Banka upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih osoba i građana. Navedena sredstva ne čine dio imovine Banke te su stoga isključena iz njenog izvještaja o finansijskom položaju. Za pružene usluge Banka ostvaruje naknadu.




21


(r) Novi standardi i tumačenja, promjene i tumačenja postojećih standarda

Novi standardi i tumačenja, promjene i tumačenja postojećih standarda koji su izdani ali su primjenjivi u

narednim razdobljima zajedno sa navedenim njihovim očekivanim utjecajem

MSFI 9- Finansijski instrumenti

Implementacija MSFI 9 Tokom 2016. godine, u toku pred-analize, Grupa je uradila sljedeće: 1) pregledala trenutni kreditni portfolio i portfolio vrijednosnih papira i analizirala očekivane promjene kao rezultat novih zahtjeva vezanih za klasifikaciju u skladu sa MSFI 9, 2) procijenila očekivane kreditne gubitke u skladu sa novim zahtjevima umanjenja vrijednosti prema MSFI 9 na bazi high-level procjene, 3) pripremila koncept poslovanja za klasifikaciju i mjerenje kao i za umanjenje vrijednosti (uključujući i metodološki koncept) u skladu sa MSFI 9, 4) identifikovala najznačajnije IT nedostatke vezane za MSFI 9 i shodno tome prilagodila tekuće i planirane projekte i 5) pripremila plan implementacije MSFI 9. Početkom 2017. godine Grupa je oformila radnu grupu zaduženu za implementaciju s ciljem prilagodbe informacionog sistema Grupe i članica Grupe u segmentu rizika i finansija kao i prilagodbe konsolidacijskog procesa i izvještavanja i s ciljem inkorporiranja zahtjeva MSFI 9 u Bančine procese, a kako bi osigurala da su procesi primijenjeni na jedinstven način za sve članice Grupe, ali istovremeno prilagođene posebnih zahtjevima svake članice. Finalni cilj radne grupe je bio da osigura sveobuhvatnu implementaciju novog standarda i njegovu primjenu počev od 1.1.2018. godine. U pogledu strukture upravljanja, Grupa je oformila regularni odbor koji je upravljao projektom. Radna grupa zadužena za implementaciju uključivala je predstavnike iz Odjela za upravljanje rizicima, IT i Finansija, koji su zajedno za pojedinačnim radnim grupama u svim članicama Grupe bili zaduženi za cjelokupnu implementaciju standarda. Klasifikacija i mjerenje MSFI 9 zadržava kombinovani model mjerenja i definiše tri primarne kategorije za mjerenje finansijske imovine: amortizovani trošak, fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i fer vrijednost kroz dobit i gubitak. Osnova za klasifikaciju zavisi od Bančinog poslovnog modela i karakteristika ugovorenih novčanih tokova finansijske imovine. Finansijska imovina je mjerena po amortizovanom trošku samo ukoliko su zadovoljena oba uslova: a) ugovornim uvjetima finansijske imovine na određeni datum nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanja glavnice i kamate na preostalu glavnicu („SPPI“) i b) finansijska imovina se drži unutar poslovnog modela čiji je cilj držanje finansijske imovine kako bi se naplatili ugovorni novčani tokovi. Mjerenje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit je primjenjivo kad su ispunjeni sljedeći uslovi: a) finansijska imovina se drži unutar poslovnog modela čiji je cilj ujedno i naplata ugovornih novčanih tokova ali i prodaja finansijske imovine i b) ugovornim uvjetima finansijske imovine na određeni datum nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanja glavnice i kamate na preostalu glavnicu. Sva ostala finansijske imovina se mjeri po fer vrijednosti. Ulaganja u vlasničke instrumente se mjere po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak uz neopozivi izbor pri početnom priznavanju da se promjene u fer vrijednosti prikazuju kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Za finansijske obaveze nije bilo promjene u klasifikaciji i mjerenju u odnosu na MRS 39 osim za priznavanje promjena u vlastitom kreditnom riziku kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, za obaveze mjerene po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak. Ostatak promjene u fer vrijednosti se prikazuje kroz dobit i gubitak. Derivativi ugrađeni u ugovore gdje osnovni ugovor predstavlja finansijsku imovinu u djelokrugu MSFI 9 se nikada ne razdvaja, nego se na cijeli hibridni finansijski instrument primjenjuju zahtjevi ovog standarda. Banka najčešće koristi poslovni model „držanje radi naplate“ za kredite i ostala potraživanja, dok je dio imovine klasifikovan pod poslovnim modelom „držanje radi naplate i prodaje“. Poslovni model „držanje radi naplate i prodaje“ se najčešće koristi za finansijska ulaganja. Prilikom SPPI procjene, SPPI kritične karakteristike su identifikovane za određenu finansijsku imovinu.




22


(r) Novi standardi i tumačenja, promjene i tumačenja postojećih standarda (nastavak)


narednim razdobljima zajedno sa navedenim njihovim očekivanim utjecajem (nastavak)

Banka nije klasifikovala finansijske obaveze po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak i u skorijem periodu nema namjeru uraditi isto. Umanjenje vrijednosti Novi model baziran na očekivanim kreditnim gubicima je zamijenio model nastalih gubitaka u MRS 39. Isti se mora primjenjivati na finansijsku imovinu i vanbilansnu rizičnu imovinu (garancije, odobrene neiskorištene okvire itd.). Pri inicijalnom priznavanju kreditni rizik se priznaje u formi 12-mjesečnog očekivanog gubitka. Nakon inicijalnog priznavanja očekivani gubici kroz životni vijek se priznaju za svu imovinu kod koje se kreditni rizik naknadno povećao. Osnova za mjerenje je očekivani gubitak kroz životni vijek. Novi model je razvijen na način da se za portfolio fizičkih lica model bazira na migracionim matricama, dok je za ostatak portfolia model baziran na usklađenom IRB modelu. Kriteriji za raspodjelu portfolia po fazama, koje služe za analizu i određivanje povećanja kreditnog rizika, zavise od trenutno postojećih procesa kao što su monitoring proces za portfolio pravnih lica i forbearance proces za ukupni portfolio. Dodatno, raspodjela portfolia po fazama je bazirana na pogoršanju kreditnog rejtinga od inicijalnog priznavanja i danima kašnjenja kreditne izloženosti. Prelazak iz faze 1 u fazu 2 će nastupiti u trenutku kada se određeni okidač pokrene, dok prelazak iz faze 2 u fazu 1 nastupa kada se potvrdi da okidač miruje te ukoliko se u određenom posmatranom periodu ne pokrenu drugi okidači. Period posmatranja ne može biti manji od jednog obračunskog ciklusa. SBAG se odlučila za centralizovani pristup implementaciji MSFI 9, što znači da je novi model razvijen na bazi usklađenih politika i procesa, ali baziran na lokalnim podacima članica. Dodatno, kalkulacija umanjenja vrijednosti će se obavljati na usklađen način, pri čemu će se lokalni podaci centralno sakupljati u Grupnom MSFI 9 alatu i izračun će se vršiti u skladu sa standardom za sve članice Grupe. Kako MSFI 9 donosi značajne promjene u upravljanju kreditnim rizicima sve relevantne politike su ažurirane tokom izvještajnog perioda prilikom čega je također finalizirana i nova politika za rezervisanja za kreditne gubitke. Tokom 2017. godine Grupa je postavila okvirnu metodologiju u kojoj je definisala pravila za procjenu pogoršanja kreditnog rizika i za određivanje 12-mjesečnog kreditnog gubitka i kreditnog gubitka tokom trajanja životnog vijeka, faktore u makroekonomskim projekcijama koje imaju uticaj na kreditni ciklus. Istovremeno, Grupa je razvijala način upravljanja odobravanjem i kontrolom parametara koji se koriste za mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka kao i prosudbama od strane Uprave. U trećem kvartalu 2017. godine Grupa je krenula sa paralelnim izračunom umanjenja vrijednosti u skladu sa MSFI 9, bez obzira na činjenicu da je preliminarni paralelni izračun već izvršen na konsolidovanom nivou za potrebe praćenja, mjerenja učinka i efekta. Na osnovu preliminarnih rezultata dobivenih na osnovu izračuna umanjenja vrijednosti, Grupa je adresirala zahtjeve vezane za objavu EBA-ine Kvantitativne studije efekta (QIS). Kalibracijski i validacijski tok uključivali su simulaciju različitih pravila upravljanja i kalibracijskih metodologija za mjerenje parametara (što je u skladu sa onim razvijenim za potrebe Basel zahtjeva) s ciljem određivanja najboljih veza između normativnih i poslovnih kriterija. Grupa je osnovala i druge radne grupe zadužene za validaciju modela. Nadalje, definisano je upravljanje ažuriranjem modela i ponderisanjem makro-ekonomskih scenarija u skladu sa zaključnim obračunskim razdobljem. Zajednički program između Sektora rizika i Finansija, koji je posvećen kreditnom riziku, održat će se tokom prve polovine 2018. godine do konačne provedbe novog načina upravljanja, a nadzirat će i najnovije razvoje u IT sistemu (posebno za izvještavanje dodatnih informacija koje se objavljuju u bilješkama uz finansijske izvještaje).




23





Računovodstvo zaštite od rizika Prilikom primjene MSFI 9, Banka može odlučiti da a) nastavi primjenu računovodstva zaštite od rizika u skladu sa MRS 39 umjesto sa MSFI 9, b) da u cijelosti primjeni zahtjeve MSFI 9 ili c) da nastavi primjenjivati zahtjeve MRS 39 u određenim slučajevima fer vrijednosti zaštite izloženosti i primjenjuje zahtjeve MSFI 9 u limitiranom omjeru. Standard pojednostavljuje zahtjeve vezane za učinkovitost zaštite tako što mijenja test učinkovitosti zaštite. Navedeno zahtjeva postojanje ekonomske povezanosti zaštićene stavke i instrumenta zaštite kao i da “omjer zaštite” bude jednak onom koji Uprava koristi u svrhe upravljanja kreditnim rizikom. Istovremeno dokumentacija je i dalje potrebna, međutim razlikuje se od trenutne dokumentacije koja se zahtjeva u skladu sa MRS 39. Potreban je samo test buduće učinkovitosti. Banka planira da nastavi primjenjivati računovodstvo zaštite u skladu sa zahtjevima MRS 39. Tranzicija Banka je izabrala opciju izuzetka koji dozvoljava da se komparativne informacije prethodnog perioda u pogledu klasifikacije i mjerenja (uključujući umanjenje vrijednosti) ne usklađuju. Razlika u knjigovodstvenoj vrijednosti finansijske imovine, finansijskih obaveza i rezervisanja za kreditne gubitke koje rezultiraju iz primjene MSFI 9 priznaju se u sklopu zadržane dobit na dan 1. januar 2018. godine. Na temelju poduzetih radnji do danas, ukupni procjenjeni efekt (neto od poreza) primjene MSFI 9 na početno stanje kapitala Banke na dan 1. januara 2018. godine iznosi približno 7m BAM, što je rezultat povećanja rezervisanja za plasmane. Standard je primjenjiv na računovodstvene periode koji počinju na dan ili poslije 1. januara 2018. godine. Banka kontinuirano radi na validaciji izračuna rezervisanja za kreditne gubitke koji rezultiraju iz primjene MSFI 9.

MSFI 15 Prihodi iz ugovora sa kupcima Standard je primjenjiv počev od ili poslije 1. januara 2018. godine. MSFI 15 uspostavlja model od pet koraka koji će se primjenjivati na prihode iz ugovora sa kupcima (uz ograničen broj izuzetaka), nezavisno od vrste prihoda ili industrije. Zahtjevi standarda će se također primjenjivati na priznavanje i mjerenje dobitaka i gubitaka od prodaje neke nefinansijske imovine, koja nije posljedica uobičajenih aktivnosti Banke (npr. prodaja stalne materijalne ili nematerijalne imovine). Standard zahtjeva detaljna objelodanjivanja, uključujući razvrstavanje ukupnih prihoda, informacije o činidbenim obavezama iz ugovora, promjene u stanju imovine i obaveza po osnovu ugovora između perioda, kao i ključne procjene. Ne očekuje se da će zahtjevi ovog standarda imati značajan uticaj na finansijske izvještaje Banke.

MSFI 15 Prihodi iz ugovora sa kupcima (pojašnjenja) Pojašnjenja standarda će se primjenjivati počev od ili poslije 1. januara 2018. godine, uz dozvoljenu raniju primjenu. Cilj je pojašnjenje namjere koju je Odbor za međunarodne računovodstvene standarde imao pri definisanju zahtjeva MSFI 15 Prihodi iz ugovora sa kupcima, posebno u dijelu koji se odnosi na računovodstveno obuhvatanje identifikovanih činidbenih obaveza, pojašnjavajući princip „pojedinačne identifikacije“, principal-agent problem (procjena da li je Društvo principal ili agent), kao i primjenu kontrolnog pristupa i licenciranja, obezbjeđujući dodatne smijernice za računovodstveni tretman intelektualne svojine i autorskih prava. Pojašnjenja također obezbjeđuju dodatne praktične savjete za Banke koja će primjenjivati MSFI 15 potpuno retrospektivno, ili koja će izabrati primjenu modifikovanog retrospektivnog pristupa. Ne očekuje se da će zahtjevi ovog standarda imati značajan uticaj na finansijske izvještaje Banke.




24





MSFI 10 Konsolidovani finansijski izvještaji i MRS 28 Investicije u pridružene entitete: Prodaja aktive između investitora i zavisnog preduzeća (Izmjena)

Izmjene i dopune ukazuje na poznato neslaganje između zahtjeva u MSFI 10 i onih u MRS 28, vezanih za prodaju ili unošenje aktive između investitora i njegovih zavisnih preduzeća i zajedničkih poduhvata. Rezultat dopuna odnosi se na to da je ukupan gubitak ili dobitak priznat kada transakcija utiče na biznis, bez obzira da li je reč o zavisnom društvu ili ne. Djelimičan dobitak ili gubitak je priznat kada transakcija utiče na aktivu koja nije ključna za obavljanje biznisa, čak i kada je ova aktiva dio zavisnog preduzeća. U decembru 2015. godine, Odbor za međunarodne računovodstvene standarde odložio je datum prim jene ovog standarda čekajući ishod istraživanja vezano za metod učešća. Ne očekuje se da će izmjene ovog standarda imati uticaj na finansijske izvještaje Banke.

MSFI 2: Klasifikacija i vrednovanje transakcija plaćanja akcijama (Izmjena i Dopuna) Izmjene i dopune standarda su primjenjive za period počev od ili poslije 1. januara 2018. godine, sa mogućnošću ranijeg početka primjene. Izmjene standarda se odnose na zahtjeve računovodstvenog prikazivanja efekata ispunjavanja i neispunjavanja uslova sticanja kod vrednovanja transakcija akcijama zasnovane na gotovini, kod transakcija plaćanja akcijama sa karakteristikama neto poravnanja prilikom obračuna obaveze poreza po odbitku i kod izmjene odredbi i uslova plaćanja akcijama, koje mijenjaju klasifikaciju transakcije od zasnovane na gotovini to transakcija plaćanja akcijama zasnovane na kapitalu. Ne očekuje se da će izmjene ovog standarda imati uticaj na finansijske izvještaje Banke.

MRS 40: Transfer na investicione nekretnine (Izmjene i dopune) Izmjene i dopune standarda su primjenjive za period počev od ili poslije 1. januara 2018. godine, sa mogućnošću ranijeg početka primjene. Izmjene standarda ukazuju kada entitet treba da uradi transfer imovine, uključujući i imovinu u pripremi ili razvoju u, ili iz investicionih nekretnina. Izm jene i dopune navode da promena upotrebe nastaje kada imovine ispuni, ili prestane da ispunjava, definiciju investicione nekretnine i postoje dokazi promhene upotrebe iste. Promjena namjere rukovodstva u vezi sa načinom korišćenja imovine ne pruža dokaze o promjeni upotrebe iste. Ne očekuje se da će izmjene ovog standarda imati uticaj na finansijske izvještaje Banke.

IFRIC tumačenje 22: Transakcije u stranoj valuti i avansno razmatranje

Tumačenje je primjenjivo za period počev od ili poslije 1. januara 2018. godine, sa mogućnošću ranijeg početka primjene. Data interpretacija tumači računovodstvo transakcija koje obuhvataju avansni prijem ili naplatu u stranoj valuti. Tumačenje obuhvata transakcije u stranoj valuti u situaciji kada entitet priznaje nemonetarna sredstva ili obaveze, nastale zbog avansnog prijema ili plaćanja, a prije nego što entitet prizna relevantnu imovinu, trošak ili prihod. Interpretacija navodi da datum transakcije, za svrhu određivanja odgovarajućeg deviznog kursa, je datum inicijalnog priznavanja nemonetarnog unaprijed plaćenog sredstva ili obaveze za odložene prihode. Ukoliko postoji više transakcija avansnog prijema ili plaćanja, u tim situacijama entitet mora da odredi datum transakcije za svaku transakciju avansnog prijema ili plaćanja Ne očekuje se da će izmjene ovog standarda imati uticaj na finansijske izvještaje Banke.




25





Odbor za međunarodne računovodstvene standarde je izdao Ciklus godišnjih poboljšanja MSFI 2014 – 2016, koji predstavlja skup izmjena i dopuna postojećih MSFI. Izmjene standarda su primjenjive za periode počev od ili posijle 1. januara 2018. godine za MSFI 1 Prva primjena međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja i za MRS 28 Investicije u pridružene entitete. Mogućnost ranije primjene je dozvoljena za MRS 28 Investicije u pridružene entitete. Ne očekuje se da će izmjene ovog standarda imati uticaj na finansijske izvještaje Banke.

MSFI 1 Prva primjena međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja: Dato poboljšanje

briše kratkoročna izuzeća u vezi sa objelodanjivanjima o finansijskim instrumentima, primanja

zaposlenih i investicionih entiteta, primjenljivih kod prve primjene standarda.

MRS 28 Investicije u pridružene entitete: Izmjene pojašnjavaju da primjena fer vrednovanja

kroz bilans uspjeha investicije u pridružene entitete od strane organizacija ulagačkog kapitala, ili

drugog kvalifikovanog entiteta, je dostupna za svaku investiciju u pridružene entitete na

pojedinačnog investicionoj osnovi, nakon inicijalnog priznavanja.

Novi standardi i tumačenja, promjene i tumačenja postojećih standard izdani od IASB, ali još nisu na snazi

MSFI 16 Lizing Standard je primjenljiv počev od ili poslije 1. januara 2019. godine. MSFI 16 definiše početno priznavanje, odmjeravanje i objelodanjivanje lizinga za obe strane u ugovoru, odnosno za kupca („zajmoprimca“) i za dobavljača („zajmodavca“). Novi standard zahtjeva da zajmoprimac prizna većinu zajmova u svojim finansijskim izvještajima. Zajmodavci će imati jedan računovodstveni model za sve vrste lizinga, uz pojedine izuzetke. Računovodstvo zajmodavca ostaje suštinski nepromjenjeno. Banka je u procesu utvrđivanja efekata koje ovaj standard može imati na finansijske izvještaje.

MSFI 9: Funkcija pretplate sa negativnom nadoknadom (izmjena i dopuna) Izmjene i dopune standarda su primjenjive za period počev od ili poslije 1. januara 2019. godine, sa mogućnošću ranijeg početka primjene. Izmjena i dopuna omogućava da finansijska imovina sa funkcijom pretplate koja dozvoljava ili zahtjeva od ugovorne strane u ugovoru ili da plati ili primi razumnu kompenzaciju za raniji raskid ugovora (tako da iz perspektive vlasnika imovine može biti "negativne nadoknade“), da bude vrednovana po amortizovanom trošku ili po fer vrijednosti kroz ostali rezultat. Ne očekuje se da će izmjene ovog standarda imati uticaj na finansijske izvještaje Banke.




26



Novi standardi i tumačenja, promjene I tumačenja postojećih standard izdani od IASB, ali još nisu na snazi

MRS 28: Dugoročna ulaganja u pridruženim preduzećima i zajedničkim ulaganjima (izmjene i dopune)

Izmjena i dopune standarda su primjenjive za period počev od ili poslije 1. januara 2019. godine, sa mogućnošću ranijeg početka primjene. Izmjene i dopune se odnose na mjerenje, konkretno zahtjeva za umanjenje (ispravku) vrijednosti, dugoročnih ulaganja u pridružena preduzeća i zajedničke poduhvate koji, u suštini, čine dio "neto investicije" u pridruženom preduzeću ili zajedničkom poduhvatu, treba da budu regulisani MSFI 9, MRS 28 ili kombinacijom oba. Izmjene i dopune objašnjavaju da Društvo treba da primjeni MSFI 9 Finansijski instrumenti, pre nego što primjeni MRS 28, na dugoročna ulaganja za koje se ne primjenjuje metod kapitalizacije. U primjeni MSFI 9, entitet ne uzima u obzir bilo kakva prilagođavanja knjigovodstvenog iznosa dugoročnih ulaganja koji proističu iz primjene MRS 28. Ne očekuje se da će izmjene ovog standarda imati uticaj na finansijske izvještaje Banke.

IFRIC tumačenje 23: Neizvjesnost u pogledu tretmana poreza na dohodak Tumačenje stupa na snagu za period počev od 1. januara 2019. godine ili kasnije, mogućnošću ranijeg početka primjene. Tumačenje se odnosi na računovodstveni tretman poreza na dohodak, u okolnostima kada poreski tretman uključuje neizvjesnost koja utiče na primjenu MRS 12. Tumačenje pruža smjernice za razmatranje neizvijesnih poreskih tretmana (individualno ili u kombinaciji), potencijalno ispitivanje od strane poreskih vlasti, kao i prikladne metode za uslove nesigurnosti i računovodstveno obuhvatanje uslijed promjene okolnosti i činjenica. Odbor za međunarodne računovodstvene standarde je izdao Ciklus godišnjih poboljšanja MSFI 2015 – 2017, koji je skup dopuna MSFI. Dopune su primjenjive za godišnji period počev od ili nakon 1. januara 2019. godine. Ne očekuje se da će izmjene ovog standarda imati uticaj na finansijske izvještaje Banke.

MSFI 3 Poslovne kombinacije i MSFI 11 Zajednička ulaganja i aranžmani: Izmjene i dopune

MSFI 3 razjašnjavaju da, kada entitet stekne kontrolu nad poslovanjem koje predstavlja

zajedničko ulaganje, ponovo se odmjerava interes koji ima u tom poslu. Sa druge strane, dopune

u okviru MSFI 11 objašnjavaju da, kada enitet stekne zajedničku kontrolu nad poslom koji

predstavlja zajedničko ulaganje, ne vrši se ponovno odmjeravanje cjelokupnog prethodno

stečenog interesa u aranžmanu.

MRS 12 Porez na dohodak: Izmjene i dopune standarda, razjašnjavaju da posljedice plaćanja

po osnovu finansijskih instrumenata klasifikovanih kao kapital, na porez na dobit, treba da budu

priznate u skladu sa transakcijama ili događajima koji su doveli do nastanka raspodjeljive dobiti.

MRS 23 Troškovi pozajmljivanja: Izmjene i dopune standarda, razjašnjavaju 14 pasus

standarda, kada je sredstvo spremno za svoju namjenjenu upotrebu ili prodaju, a troškovi

pozajmljivanja, koji su direktno u vezi sa sredstvom, ostanu neplaćeni – treba da budu uključeni

u finansijske obaveze entiteta.




27

4. Upravljanje rizicima

Uslijed svojih aktivnosti Banka je izložena različitim vrstama rizika: kreditnom riziku, operativnom riziku,

riziku likvidnosti i tržišnom riziku. Tržišni rizik uključuje rizik stranih valuta, kamatne stope rizik cijena i

kreditni rizik svih operacija na finansijskom tržištu.

Banka je uspostavila integrisani sistem upravljanja rizicima što uključuje analizu, procjenu, prihvatanje i upravljanje određenim stepenom rizika ili kombinacijom rizika. Prihvatanje rizika predstavlja bit finansijskog poslovanja Banke, a operativni rizik predstavlja neizbježnu posljedicu poslovanja.

Uprava je odgovorna za uspostavljanje i nadzor okvira upravljanja nad značajnim rizima kojima je Banka izložena.

Upravljanje rizikom vrši Izvršni Direktor za rizike sa OJ nadležnim za pojedine rizike koji postoje u okviru Banke prema aktima koje je odobrila Uprava i Nadzorni odbor Banke.

Ključni odbor za upravljanje rizicima na nivou Banke je RICO (Risk committee). Predsjednik RICO-a je izvršni direktor za upravljanje rizicima.

Procesi upravljanja i kontrole rizicima se na vrijeme prilagođavaju promjenama u operativnom okruženju.




28

5. Upravljanje finansijskim rizikom

5.1 Kreditni rizik

Banka je izložena kreditnom riziku koji predstavlja nemogućnost otplate dospjelog iznosa po ugovorima o kreditiranju od strane dužnika, što može rezultirati finansijskim gubitkom za Banku. Ovakvi rizici se prate kontinuirano i provjeravaju se na mjesečnoj osnovi.

5.1.1 Kontrola ograničenja rizika i politike prevencije od rizika

Kreditni rizik je najvažniji rizik za poslovanje Banke. Uprava iz tog razloga pažljivo upravlja svojom izloženošću kreditnom riziku. Kreditna izloženost uglavnom proizlazi iz aktivnosti kreditiranja koje dovode do davanja kredita. Također postoji i kreditni rizik kod vanbilansnih finansijskih instrumenata, kao što su potencijalne obaveze povezane sa kreditima.

Upravljanje kreditnim rizikom i kontrola smješteni su u OJ Credit risk (Corporate and Retail), OJ Integrirani risk menadžment, OJ Underwriting, te OJ Restruktuiranje i naplata. Navedeni odjeli odgovaraju Izvršnom direktoru za upravljanje Rizicima.

Proces kreditnog odlučivanja je centraliziran na nivou Banke bez mogućnosti donošenja kreditnih odluka bez minimalno jednog donosioca odluke iz OJ Underwriting i / ili Izvršnog direktora za rizike.

Za segment Retail postoji i proces tzv. Override/iznimke. U slučaju da nosioc kompetencije/predstavnik Risk-a ima negativan stav o kreditnom zahtjevu, odnosno ukoliko zahtjev ne zadovoljava kriterije definirane od strane sektora Credit Risk (Corporate & Retail), uvodi se mehanizam Override-a/Iznimke. Override/Iznimka predstavlja diskreciono pravo sektora Maloprodaje da, u skladu sa limitima za Override /Iznimke, odobre plasman na nivou Prodaje, bez obzira na stav predstavnika Risk-a/kriterije definirane od strane Credit Risk (Corporate & Retail). Od 01.01.2018. godine moguće je samo od strane donosioca odluke ispred Riska, tj. Direktora OJ Underwriting.

Odjel Podrška prodaji i Menadžer za podršku poduzetničkog bankarstva, vrši provjeru da li je Override/ Iznimka usklađena sa lokalnom regulativom i važećim limitima za Override/Iznimke, te ukoliko je usklađena, zahtjev se odobrava kao Override/Iznimka od strane predstavnika prodaje.

Monitoring i analiza kreditnog rizika su primarno locirani u Credit i Integrirani risk. Prezentacija monitoringa i analiza se vrši minimalno jednom mjesečno na RICO (Risk Committee).

Naplata i restrukturiranje su centralizirani na nivou Banke.




29

5. Upravljanje finansijskim rizikom (nastavak)

5.1 Kreditni rizik (nastavak)

5.1.1 Kontrola ograničenja rizika i politike prevencije od rizika (nastavak)

(a) Kolateral

Banka je u cilju minimiziranja rizika u kreditnom poslovanju ima smjernicu Vrednovanje kolaterala, upravljanje kolateralom i maksimalni faktori kolaterala za grupaciju Sberbank Europe, te kao osiguranje za naplatu svojih potraživanja uzima jedan ili više slijedećih instrumenata:

gotovina;

garancije banke i korporativne garancije;

hipoteka na nepokretnu imovinu;

zalog na poslovnim sredstvima kao što su prostorije, zalihe i potraživanja;

vrijednosne papire.

polise osiguranja

(b) Potencijalne obaveze povezane sa kreditima

Osnovna svrha ovih instrumenata je da se osigura da su sredstva na raspolaganju po potrebi. Garancije i akreditivi nose isti kreditni rizik kao i krediti i osiguravaju se istim zalogom kao krediti.

Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije uzimanja kolaterala i drugog osiguranja u obzir 2017. 2016.

Bilješke ‘000 KM ‘000 KM

Izvještaj o finansijskom položaju

Tekući računi kod Centralne banke i drugih banaka 15 180.184 65.529

Obavezna rezerva kod Centralne banke 16 110.452 95.311

Zajmovi i potraživanja od banaka 17 36.182 -

Zajmovi i potraživanja od komitenata 19 925.012 927.120

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju 18 20.362 988

Obračunata kamata i ostala finansijska aktiva 20 6.477 8.582

Vanbilansna izloženost

Kreditne obaveze 32 66.455 69.260

Finansijske garancije i akreditivi 32 93.056 92.210 ______ ______

Ukupno

1.438.180 1.259.000

Za stavke iz izvještaja o finansijskom položaju, izloženost predstavljena u prethodnoj tabeli zasnovana je na neto knjigovodstvenoj vrijednosti. U ovoj tabeli predstavljena je maksimalna izloženost kreditnom riziku Banke na dan 31. decembra 2017. i 2016. godine, pri čemu nisu uzeti u obzir postojeći kolaterali ili druga povećanja vrijednosti.




30



5.1.2 Upravljanje kreditnim rizikom i politike rezervisanja i umanjenja vrijednosti

Banka se osigurava od rizika koji dolazi od druge strane i proizlazi iz kreditnog portfolia tako što formira rezervisanja za umanjenje vrijednosti kredita. Finansijskom sredstvu ili grupi finansijskih sredstava se umanjuje vrijednost i gubitak po osnovu umanjenja vrijednosti je nastao ako postoje objektivni dokazi umanjenja vrijednosti koji su rezultat jednog ili više događaja do kojih je došlo nakon početnog priznavanja sredstva („gubitak“), a taj gubitak (ili gubici) imaju uticaj na buduće novčane tokove tog finansijskog sredstva ili grupe finansijskih sredstava koji se pouzdano može procijeniti. Banka na svaki datum izvještavanja vrši procjenu postojanja objektivnih dokaza umanjenja vrijednosti pojedinog finansijskog sredstva ili grupe finansijskih sredstava.

Metodologija za obračun ispravke vrijednosti bilansnih i vanbilansnih potraživanja (u daljem tekstu: Metodologija) definiše metode i tehnike koje se koriste u Banci u cilju obračunavanja ispravke vrijednosti bilansnih i vanbilansnih pozicija Banke. Metodologija definiše kriterije za identifikaciju potraživanja koja je potrebno individualno procijeniti kao i kriterije za procjenu nadoknadivosti potraživanja koja su predmet grupne procjene.

Za potrebe kreditnog monitoringa i upravljanja kreditnim rizikom Banka kreditni portfolio dijeli u sljedeće grupe:

Prihodujući krediti – nedospjeli krediti neumanjene vrijednosti,

Dospjeli krediti za koje nije priznato umanjene vrijednosti i

Krediti za koje je priznato umanjene vrijednosti.

Analiza kreditnog porfolija u skladu s navedenim kategorijama navedena je u nastavku.

U svrhu određivanja umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja Banka razlikuje tri pristupa:

Krediti koji se pojedinačno procjenjuju,

Krediti koji se procjenjuju na grupnoj osnovi i

Krediti koji se procjenjuju na portfolio osnovi.

Krediti i potraživanja koji se pojedinačno procjenjuju

Krediti koji se pojedinačno procjenjuju su svi krediti kod kojih postoje objektivni dokazi umanjenja vrijednosti. Objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti, tj. faktori koji mogu uticati na sposobnosti i spremnosti svakog pojedinačnog dužnika da ispuni svoju obavezu prema Banci su kako slijedi:

nepodmirenje ili kašnjenje u plaćanju kamata ili glavnice,

nepoštovanje uslova ugovora,

pokretanje stečajnog postupka,

konkretne informacije o poteškoćama u poslovanju (npr. izražene u nedovljnoj likvidnosti klijenta),

značajne promjene u klijentovom tržišnom okruženju i

opšta ekonomska situacija.




31



5.1.2 Upravljanje kreditnim rizikom i politike rezervisanja i umanjenja vrijednosti (nastavak)

Politika Banke propisuje provjeru pojedinačne finansijske imovine koja prelazi zadani prag materijalnosti najmanje jednom godišnje ili češće kada to zahtijevaju pojedinačne okolnosti. Rezervisanja za umanjenje vrijednosti po pojedinačnoj procjeni utvrđuju se procjenom nastalog gubitka na dan za svaki slučaj posebno, i primjenjuju se na pojedinačno značajne izloženosti. Uz dane kašnjenja, procjena obično obuhvata postojeći kolateral (uključujući ponovnu potvrdu njegove naplate) i očekivanu naplatu za tu konkretnu izloženost izvedenu iz finansijskog kapaciteta dužnika temeljem finansijskih izvještaja dužnika i ostalih dostupnih podataka.

Krediti koji se procjenjuju na grupnoj osnovi

U svrhu procjene umanjenja vrijednosti kredita koji nisu pojedinačno značajni, krediti se grupišu na bazi slicnih karakteristika kreditnog rizika, tj. npr. na bazi dana kašnjenja, visine interno određenog individualnog značajnog limita i slično te se u skladu s tim kreiraju umanjenja vrijednosti.

Krediti koji se procjenjuju na portfolio osnovi

Banka takođe priznaje umanjenje vrijednosti za gubitke koji su nastali ali još nisu prijavljeni („IBNR“). Ova vrsta ispravke vrijednosti/rezervisanja se obračunava na sve izloženosti Banke za koje ne postoji dokaz o obezvređenju potraživanja. Pomenute izloženosti se grupišu u odgovarajuće homogene grupe, prema istim ili sličnim karakteristikama te se za svaku grupu primjenjuje odgovarajući procenat, uzimajući u obzir period prepoznavanja gubitka.

Reprogramirani krediti i potraživanja

Tokom godine Banka je reprogramirala određene zajmove komitentima s ciljem poboljšanja njihove krajnje naplativosti. Reprogramiranje se uglavnom provodi zbog pogoršanja ili sprečavanja pogoršanja finansijske pozicije klijenata. kada je to bilo moguće, Banka nastoji reprogramirati kredite umjesto toga da preuzima instrumente osiguranja (iako se u nekim situacijama pozicija banke može poboljšati isključivo preuzimanjem instrumenata osiguranja). Ovo može uključivati produženje rokova plaćanja te dogovor novih uvjeta kredita. Nakon što se dogovore novi uvjeti, ispravci vrijednosti računaju se temeljem originalne efektivne kamatne stope definirane prije promjene uvjeta. Kredit se u tom trenutku više ne smatra da je u kašnjenju. Uprava na redovnoj bazi pregledava reprogramirane kredite kako bi osigurala da su svi uvjeti udovoljeni i da su buduća plaćanja izgledna. Krediti nastavljaju biti predmetom individualne i opće procjene vrijednosnog usklađenja temeljem svoje originalne efektivne kamatne stope. Forbearance izloženosti Banka je određenim zajmovima dodjelila i oznaku „forbearance“ koja ima za cilj identifikaciju transakcije čiji bi profil rizika mogao biti prikriven ugovornim izmjenama izvršenim od strane banke s ciljem sprečavanja defaulta. Forborne izloženosti se mogu identificirati i kao prihodujući i kao neprihodujući portfolio, te u zavisnosti od navedenog takve izloženosti nastavljaju biti predmetom opće i individualne procjene vrijednosnog usklađenja.

Politika otpisa kredita

Banka otpisuje kredite ukoliko procijeni da je kredit ili kolateral nenaplativ. Otpis kredita provodi se nakon razmatranja informacija kao što su značajna promjena u klijentovom finansijskom položaju takva da klijent više ne može servisirati obaveze ili ukoliko sredstva iz naplate putem realizovanja kolaterala nisu dovoljna za otplatu kredita. Za kredite koji nisu individualno značajni, odluka o otpisu donosi se na osnovu vrste kredita te istorijskim podacima.




32




Vrijednost kolaterala

U svrhu izračuna odbitne stavke kod kalkulacije ispravki vrijednosti za kreditne gubitke, Banka uzima kolaterale za kredite i potraživanja u obliku materijalno vrijednovanih depozita, garancija, te hipoteke nad nekretninama te drugim osiguranjima nad imovinom i garancijama. Procjene vrijednosti se temelje na vrijednosti kolaterala procjenjenoj od strane ovlaštenih sudskih vještaka tokom davanja zajma, koja je onda umanjena za određeni fiksni procenat u zavisnosti od vrste kolaterala. Vrijednost nekretnina se, nakon umanjenja, diskontuje na unaprijed definirani rok (ATR - prosječno vrijeme za realizaciju kolaterala) korištenjam efektivne kamatne stope. Za depozite i garancije, tržišna vrijednost određena je ugovorenim iznosom kolaterala tako da dalja evaluacija nije potrebna. Kolaterali se u pravilu ne koriste u slučaju kredita i plasmana bankama.

Tabela u nastavku prikazuje iznose umanjenja vrijednosti za svaku od predefinisanih rizičnih kategorija kredita:

2017. 2016.

‘000 KM ‘000 KM

Krediti Rezervisanja %

Krediti Rezervisanja %

Prihodujući krediti

Krediti pravnim licima

477.532 (3.735) 0,78 474.705 (4.148) 0,87

Krediti fizičkim licima

428.343 (3.405) 0,79 427.298 (2.688) 0,63

______ ______ ______ ______ ______ ______ 905.875 (7.140) 0,79 902.003 (6.836) 0,76

______ ______ ______ ______ ______ ______

Krediti za koje je priznato umanjenje vrijednosti

Krediti pravnim licima

39.533 (22.847) 57,79 35.289 (14.312) 40,56

Krediti fizičkim licima

32.841 (23.250) 70,80 28.084 (17.108) 60,92

______ ______ ______ ______ ______ ______ 72.374 (46.097) 63,69 63.373 (31.420) 49,58 ______ ______ ______ ______ ______ ______

Ukupno krediti 978.249 (53.237) 5,44 965.376 (38.256) 3,96

Pokrivenost rezervisanjima kod kredita po kojima je priznato umanjenje vrijednosti rezervisanjima iznosi 63,69% (2016.: 49,58%).




33




U nastavku se nalazi analiza bruto i neto (umanjeno za rezervisanje za umanjenje vrijednosti).

2017. 2016. '000 KM '000 KM

Pravna lica

Nedospjeli krediti neumanjene vrijednosti 462.716 462.298

Dospjeli krediti za koje nije priznato umanjenje vrijednosti

14.816 12.407

Krediti za koje je priznato umanjenje vrijednosti

39.533 35.289

______ ______

Bruto izloženost 517.065 509.994

Umanjeno za: rezervacije za umanjenje vrijednosti (26.582) (18.460) ______ ______

Neto izloženost 490.483 491.534

Fizička lica

Nedospjeli krediti neumanjene vrijednosti 392.624 396.062

Dospjeli krediti za koje nije priznato umanjenje vrijednosti 35.719 31.236

Krediti za koje je priznato umanjenje vrijednosti 32.841 28.084

______ ______

Bruto izloženost 461.184 455.382

Umanjeno za: rezervacije za umanjenje vrijednosti (26.655)

(19.796)

______ ______

Neto izloženost 434.529 435.586 ______ ______

Ukupna bruto izloženost 978.249 965.376

Portfolio umanjenje vrijednosti (IBNR) (9.456) (8.823)

Pojedinačno i grupno umanjenje vrijednosti (43.781) (29.433)

______ ______

Neto izloženost 925.012 927.120




34




a) Nedospjeli krediti neumanjene vrijednosti

Kvalitet portfolia kredita klijentima koji nisu dospjeli niti im je vrijednost umanjena može se procijeniti na osnovu internog standardnog praćenja. Krediti klijenata se redovno prate i sistemski pregledavaju sa ciljem otkrivanja nepravilnosti ili znakova upozorenja. Isti su predmet stalnog monitoringa s ciljem preduzimanja pravovremenih akcija koje su usklađene sa poboljšanjem/pogoršanjem rizičnog profila klijenta. Odlukom Uprave SBAG od 13.02.2015 grupisane su rejting skale u nivoe rizika kako slijedi:

Vrste/nivoi rizika Rejting

klasifikacija

Niski rizik 1 - 12

Srednji rizik 13 - 18

Visoki rizik 19 - 26

Da bi ocijenili kreditnu sposobnost klijenta vrši se klasificiranje klijenta u momentu donošenja odluke o kreditu (ili nekom drugom plasmanu). Obzirom da se treba ispoštovati zahtjev da svi klijenti moraju biti klasificirani na godišnjem nivou, za fizička lica Banka vrši redovno i automatsko učitavanje Behavioral rating-a. Ovaj model se temelji na statističkim podacima ponašanja naših klijenata – fizičkih lica. Za SME/Corporate i Micro klijente vrši se redovna obnova rejtinga na osnovu godišnjih finansijskih pokazatelja. Pregled bruto izloženosti nedospjelih kredita neumanjene vrijednosti prema vrsti klijenta je kako slijedi:

2017. 2016.

’000 KM ’000 KM

Krediti fizičkih lica

Potrošački krediti 314.470 323.633

Stambeni krediti 56.333 52.745

Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima 16.671 15.244

Obrtnici 5.150 4.440

______ ______

Ukupno fizička lica 392.624 396.062

Krediti pravnih lica

Srednji 393.939 397.431

Mikro 68.777 64.867

______ ______ Ukupno pravna lica 462.716 462.298




35




a) Nedospjeli krediti neumanjene vrijednosti (nastavak)

U prilogu je pregled nedospjelih kredita neumanjene vrijednosti za 2017. godinu sortirani po rejting klasama.

Niski rizik (1-12)

Srednji rizik (13-18)

Visoki rizik (19-26)

Ukupno 2017.

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM


Potrošački krediti 94.177 192.995 27.298 314.470

Stambeni krediti 6.876 44.060 5.398 56.334

Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima

4.281 10.851 1.538 16.670

Obrtnici - 295 4.855 5.150

______ ______ ______ ______

Ukupno fizička lica 105.334 248.201 39.089 392.624


Srednji 59 382.203 11.677 393.939

Mikro - 15.104 53.673 68.777

______ ______ ______ ______

Ukupno pravna lica 59 394.610 65.351 462.716

U prilogu je pregled nedospjelih kredita neumanjene vrijednosti za 2016. godinu sortirani po rejting klasama.

Niski rizik (1-12)

Srednji rizik (13-18)

Visoki rizik (19-26)

Ukupno 2016.

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM


Potrošački krediti 91.756 204.245 27.632 323.633

Stambeni krediti 5.551 42.953 4.241 52.745


3.621 10.370 1.253 15.244

Obrtnici - 836 3.604 4.440

______ ______ ______ ______

Ukupno fizička lica 100.928 258.404 36.730 396.062


Srednji 5.524 386.472 5.435 397.431

Mikro - 13.192 51.675 64.867

______ ______ ______ ______

Ukupno pravna lica 5.524 399.664 57.110 462.298




36




b) Dospjeli krediti za koje nije priznato posebno umanjenje vrijednosti

Za kredite i potraživanja od komitenata s kašnjenjem do 90 dana ne smatra se da im je umanjena vrijednost, osim ukoliko ne postoje druge informacije koje ukazuju na suprotno. Bruto iznos dospjelih kredita i potraživanja od komitenata koja su dospjela, neumanjene vrijednosti su kako slijedi:

2017. '000 KM

Dospjelo do 30 dana

Dospjelo od 30 -

60 dana

Dospjelo od 60-90

dana

Dospjelo od 90-

365 dana

Dospjelo preko 1 godine

UKUPNO


Potrošački krediti 26.520 2.558 1.207 - - 30.285 Stambeni krediti 2.289 369 261 - - 2.919 Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima

1.872 290 111 - - 2.273

Obrtnici 208 34 - - - 242

______ ______ ______ ______ ______ ______ Ukupno fizička lica 30.889 3.251 1.579 - - 35.719

Krediti pravnih lica Srednji 7.833 771 - - - 8.604 Micro 5.307 668 237 - - 6.212

______ ______ ______ ______ ______ ______

Ukupno pravna lica 13.140 1.439 237 - - 14.816

2016. '000 KM

Dospjelo do 30 dana

Dospjelo od 30 -

60 dana

Dospjelo od 60-90

dana

Dospjelo od 90-

365 dana

Dospjelo preko 1 godine

UKUPNO


Potrošački krediti 22.941 2.259 990 - - 26.190

Stambeni krediti 2.479 205 88 - - 2.772


1.426 173 92 - - 1.691

Obrtnici 535 48 - - - 583

______ ______ ______ ______ ______ ______

Ukupno fizička lica 27.381 2.685 1.170 - - 31.236


Srednji 5.615 1.542 352 - - 7.509

Micro 4.465 207 226 - - 4.898 ______ ______ ______ ______ ______ ______

Ukupno pravna lica 10.080 1.749 578 - - 12.407




37




c) Krediti za koje je priznato umanjenje vrijednosti Podjela kredita od komitenata kojima je umanjena vrijednost zajedno sa procijenjenom vrijednošću povezanih instrumenata osiguranja:

2017. '000 KM

Krediti za koje je

priznato umanjenje vrijednosti

(bruto)

Umanjenje vrijednosti

Neto Procijenjena

vrijednost kolaterala

Krediti fizičkih lica Potrošački krediti 27.800 (20.535) 7.265 5.975

Stambeni krediti 3.068 (1.533) 1.535 2.097


992 (829) 163 -

Obrtnici 981 (353) 628 623

______ ______ ______ ______

Ukupno fizička lica 32.841 (23.250) 9.591 8.695


Srednji 32.133 (17.354) 14.779 21.018

Micro 7.400 (5.493) 1.907 3.760

______ ______ ______ ______

Ukupno pravna lica 39.533 (22.847) 16.686 24.778




38




c) Krediti za koje je priznato umanjenje vrijednosti

2016. '000 KM

Krediti za koje je

priznato umanjenje vrijednosti

(bruto)


Neto Procijenjena

vrijednost kolaterala

Krediti fizičkih lica Potrošački krediti 23.999 (14.961) 9.038 6.262

Stambeni krediti 2.995 (1.328) 1.667 1.911


669 (568) 101 1

Obrtnici 421 (251) 170 197

______ ______ ______ ______

Ukupno fizička lica 28.084 (17.108) 10.976 8.371


Srednji 28.922 (10.959) 17.963 19.211

Micro 6.367 (3.353) 3.014 3.490

______ ______ ______ ______

Ukupno pravna lica 35.289 (14.312) 20.977 22.701




39




Procijenjena vrijednost nekretnina koje služe kao instrumenti osiguranja određena je kao vrijednost inicijalne procjene ovlaštenog sudskog vještaka u trenutku odobravanja plasmana ili eventualne naknadne procjene, ponderirana udjelom plasmana u svim zajmovima koji su osigurani istim instrumentom osiguranja u vrijednosti instrumenta osiguranja, te odgovarajućim haircutom koji je definisan za sve vrste kolaterala i koja ne može biti viša od ukupne vrijednosti plasmana. Jamstva, sudužništva i mjenice nemaju pridruženu vrijednost u gornjoj tabeli iako se standardno traže kao instrumenti osiguranja.

d) Restrukturirani krediti i potraživanja Restrukturirani krediti na dan 31. decembra 2017. godine iznosili su ukupno 32.952 hiljade KM (2016.: 37.822 hiljada KM):

31. decembra

2017. 31. decembra

2016. '000 KM '000 KM

Bruto kreditni portfolio 978.249 965.376

Restrukturirani krediti 32.952 37.822

Restrukturirani krediti iskazani kao % kreditnog portfolija 3,37% 3,92%

5.1.3 Koncentracija kreditnog rizika po privrednim granama i geografskoj lokaciji

Banka prati koncentraciju kreditnog rizika po privrednim sektorima i geografskim lokacijama. Portfolio kreditnog rizika ograničen je kreditnom strategijom Banke; veća koncentracija na mikro i male kredite, te široka geografska i ekonomska diversifikacija kreditnog portfolia. Analiza takve koncentracije na dan izvještavanja prikazana je u sljedećim tabelama:

Koncentracija rizika u bruto iznosima bilansne izloženosti po privrednim sektorima je kako slijedi:

31. decembra 2017. `000 KM

31. decembra 2016. `000 KM

Trgovina 216.005 224.153 Rudarstvo 137.375 108.225 Nekretnine 12.209 17.463 Transport i komunikacije 32.000 32.282 Finansijske institucije 14.749 11.570 Građevinarstvo 19.399 22.362 Turizam 9.702 30.018 Industrija električne energije i plina 14.256 12.011 Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 27.582 16.141 Školstvo i ostale javne usluge 11.646 12.444 Ostalo 22.142 23.325 Ukupno preduzeća 517.065 509.994 Stambeni krediti 62.321 58.511 Ostali krediti građanima 398.863 396.871 Ukupno građani 461.184 455.382 Ukupno zajmovi (prije umanjenja vrijednosti) 978.249 965.376




40



5.1.3 Koncentracija kreditnog rizika po privrednim granama i geografskoj lokaciji (nastavak)

Geografska koncentracija rizika odnosi se pretežno na područje Bosne i Hercegovine. Geografska koncentracija u bruto iznosima bilansne izloženosti je kako slijedi:

Bosna i Hercegovina

OECD zemlje Zemlje van

OECD Ukupno

'000 KM '000 KM '000 KM '000 KM

Tekući računi kod Centralne banke i drugih banaka (bilješka 15)

112.037 59.331 8.816 180.184

Obavezna rezerva kod Centralne banke

110.452 - -

110.452

Zajmovi i potraživanja od banaka (bilješka 17)

-

36.182

-

36.182

Zajmovi i potraživanja od fizičkih lica (bilješka 15)

461.184 - -

461.184

Zajmovi i potraživanja od pravnih lica (bilješka 19)

517.065 - -

517.065

Obračunata kamata i ostala finansijska imovina (bilješka 20)

6.477 - -

6.477

Na dan 31. decembar 2017. 1.207.215 95.513 8.816 1.311.544

Na dan 31. decembar 2016. 1.173.190 7.265 684 1.181.139

Struktura kreditnog portfolia redovito se prati unutar OJ za kreditni rizik i OJ za Integrirani risk menadžment kako bi se uočili potencijalni događaji koji bi mogli značajno utjecati na kreditni portfolio (opći faktori rizika) te kako bi se, u slučaju potrebe, ograničila izloženost prema određenim sektorima.




41


5.2 Tržišni rizik

Banka je izložena tržišnom riziku koji predstavlja rizik da će dolaziti do promjena fer vrijednosti budućih novčanih tokova finansijskog sredstva usljed promjena cijena na tržištu. Tržišni rizik proizlazi iz otvorenih pozicija u kamatnoj stopi, valuti i kapitalnim proizvodima, koji su svi izloženi općim i specifičnim tržišnim kretanjima i promjenama tržišnih stopa i cijena kao što su kamatne stope, kurs stranih valuta i cijene kapitala.

Uprava i Sberbank Europe AG postavlja ograničenja i daje upute za praćenje i umanjivanje tržišnog rizika, koje redovno nadgledaju Odbori za upravljanje rizikom Banke.

5.2.1 Valutni rizik

Izloženost valutnom riziku proizlazi iz kreditnih, depozitnih i aktivnosti trgovanja i kontrolira se dnevno, prema zakonskim i interno utvrđenim limitima po pojedinim valutama, te u ukupnom iznosu za sva sredstva i obaveze denominirane u stranu valutu ili vezane za stranu valutu.

Dnevno upravljanje valutnom pozicijom Banke, temeljem zakonske regulative i internih pravila, je odgovornost Sektora ALM. Kontrola izloženosti limita na dnevnoj osnovi u odgovornosti je OJ Tržišni rizik.

U cilju učinkovitog upravljanja valutnim rizikom Banka prati ekonomske i druge poslovne promjene u okruženju, radi predviđanja mogućih promjena u aktivnostima vezanim uz strane valute, kursevima i riziku stranih valuta.




42


5.2 Tržišni rizik (nastavak)

5.2.1 Valutni rizik (nastavak)

U dolje prikazanoj tabeli prikazana je izloženost Banke valutnom riziku na dan 31. decembra 2017. godine. U tabeli je uključena finansijska aktiva i pasiva Banke po iskazanoj vrijednosti klasifikovana po valutama. Banka ima velik broj ugovora sa valutnom klauzulom, KM vrijednost glavnice kod takvih ugovora određena je kretanjem kursa stranih valuta. Saldo glavnice vezane za valutnu klauzulu uključen je u tabeli u nastavku u koloni „EURO povezane“.

Koncentracija valutnog rizika bilansne imovine i obaveza

Domaća valuta (KM) putem Valutnog Odbora vezana je za Euro. Banka je imala sljedeće devizne pozicije:

Na dan 31. decembar 2017. EURO EURO

Povezane EURO Total

USD Ostale strane valute

KM Ukupno

Finansijska imovina ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Gotovina i ekvivalenti gotovine 71.087 - 71.087 2.864 7.001 135.956 216.908

Obavezna rezerva kod Centralne banke - - - - - 110.452 110.452

Zajmovi i potraživanja od banaka

36.182 - 36.182 - - - 36.182

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju

- - - - - 20.362 20.362

Zajmovi i potraživanja od komitenata 11.612 527.003 538.615 - - 386.397 925.012

Obračunata kamata i ostala finansijska imovina

576 401 977 14 2 5.484 6.477

──── ──── ──── ──── ──── ──── ────

Ukupno finansijska imovina

119.457

527.404

646.861

2.878

7.003

658.651

1.315.393

════ ════ ════ ════ ════ ════ ════

Finansijske obaveze

Tekući računi i depoziti banaka 100.350 - 100.350 29.777 1.208 11.089 142.424

Tekući računi i depoziti komitenata 399.065 102.072 501.137 21.661 5.371 422.912 951.081

Uzeti zajmovi i subordinirani dug 40.488 - 40.488 - - - 40.488

Obračunata kamata i ostale finansijske obaveze

8.909 - 8.909 48 9 13.244 22.210

Ukupno finansijske obaveze 548.812 102.072 650.884 51.486 6.588 447.245 1.156.203

──── ──── ──── ──── ──── ──── ────

Neto devizna pozicija (429.355) 425.332 (4.019) (48.608) 415 211.406 159.190

════ ════ ════ ════ ════ ════ ════

Banka neto deviznom pozicijom upravlja na način da u svom portfelju ima i derivate koji se vežu za strane

valute i isti se evidentiraju u vanbilansnoj evidenciji.




43




Na dan 31. decembar 2016. EURO EURO

Povezane EURO Total

USD Ostale strane valute

KM Ukupno

Finansijska imovina ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Gotovina i ekvivalenti gotovine 20.862 - 20.862 1.181 4.558 77.584 104.185

Obavezna rezerva kod Centralne banke - - - - - 95.311 95.311


- - - - - 988 988

Zajmovi i potraživanja od komitenata 8.243 578.945 587.188 - - 339.932 927.120


623 638 1.261 8 11 7.302 8.582

──── ──── ──── ──── ──── ──── ────

Ukupno finansijska imovina 29.728 579.583 609.311 1.189 4.569 521.117 1.136.186

════ ════ ════ ════ ════ ════ ════

Finansijska obaveze

Tekući računi i depoziti banaka 127.357 - 127.357 - - 8.564 135.921

Tekući računi i depoziti komitenata 353.925 92.520 446.445 18.214 4.178 298.869 767.706

Uzeti zajmovi i subordinirani dug 53.345 - 53.345 - - 6.508 59.853

Obračunata kamata i ostale obaveze 9.749 - 9.749 112 1 11.217 21.079

──── ──── ──── ──── ──── ──── ────

Ukupno finansijske obaveze 544.376 92.520 636.896 18.326 4.179 325.158 984.559

════ ════ ════ ════ ════ ════ ════

Neto devizna pozicija (514.648) (487.063) (27.585) (17.137) 390 195.959 151.627




44




Pad od 10% u valutama osim EUR u odnosu na KM (a da pri tom sve ostale varijable ostanu iste) ne bi bio značajan i rezultirao bi povećanjem dobiti prije oporezivanja za ovu godinu od 34 hiljade KM (2016. godine: smanjenje od 52 hiljade KM).

Rast od 10% tih valuta (osim EUR) bi rezultirao smanjenjem dobiti prije oporezivanja za ovu godinu, ne bi bio značajan a iznosio b 34 hiljada KM (2016. godine: povećanje od 52 hiljadeKM).

5.2.2 Kamatni rizik

Poslovanje Banke je pod uticajem rizika promjene kamatnih stopa, u onoj mjeri u kojoj kamatonosna aktiva i obaveze dospijevaju ili im se mijenjaju kamatne stope u različitim trenucima ili u različitim iznosima.

Većina datih kredita pravnim licima i stanovništvu su sa varijabilnom kamatnom stopom. Varijabilna kamatna stopa sa kojom su ugovoreni ovi krediti podliježe usklađivanju dva puta godišnje i to prateći 4 indikatora koja mogu utjecati na promjenu kamatne stope.




45


5.2. Tržišni rizik (nastavak)

5.2.2 Kamatni rizik (nastavak)

Kamatna osjetljivost imovine i obaveza

Dolje prikazana tablica daje kratak prikaz izloženosti Banke kamatnom riziku na kraju godine. Sredstva i obaveze Banke su u tabeli prikazani po knjigovodstvenoj vrijednosti i kategorizovane prema ranijem od ugovorenih datuma dospijeća ili ugovorenih promjena kamatne stope.

31. decembar 2017. Bes-

kamatno

Manje od 1

mjeseca

Od 1 do 3 mjeseca

Od 3 mjeseca

do 1 godine

Od 1 do 5 godina

Preko 5 godina

Ukupno Fiksna

kamatna stopa

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Finansijska imovina Gotovina i ekvivalenti gotovine

147.176

69.732

- - - - 216.908 -


- 110.452

- - - -

110.452

-


- 36.182 - - - - 36.182 -


- 20.362 - - - - 20.362 -

Zajmovi i potraživanja od komitenata

- 73.705

73.249

197.315

397.416

183.327

925.012

179.776


6.477 - - - - - 6.477 -

──── ──── ──── ──── ──── ──── ──── ────


153.653 310.433 73.249 197.315 397.416 183.327 1.315.393 179.776

════ ════ ════ ════ ════ ════ ════ ════

Tekući računi i depoziti banaka

- 32.002 38.468 68.454 3.500 - 142.424 142.424

Tekući računi i depoziti komitenata

367.157 70.193 46.759 158.284 287.465 21.223

951.081

951.081

Uzeti zajmovi i subordinirani dug

- 3.546 752 6.847 29.343 - 40.488 -


22.210 -

-

- - - 22.210 -

──── ──── ──── ──── ──── ──── ──── ──── Ukupno finansijske obaveze

389.367

105.741

85.979

233.585

320.308

21.223

1.156.203

1.093.505

════ ════ ════ ════ ════ ════ ════ ════ Kamatni rizik ( 235.714) 204.693 (12.730) (36.270) 77.108 162.104 159.190 (913.729)




46




31. decembar 2016. Bes-

kamatno

Manje od 1

mjeseca

Od 1 do 3 mjeseca

Od 3 mjeseca

do 1 godine

Od 1 do 5 godina

Preko 5 godina

Ukupno Fiksna

kamatna stopa

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Finansijska imovina

Gotovina i ekvivalenti gotovine

38.656 65.529 - - - - 104.185 -


- 95.311 - - - - 95.311 -


- 988 - - - - 988 -


- 24.008 98.011 573.983 107.606 123.512 927.120 101.111


8.582 - - - - - 8.582 -


47.238 185.836 98.011 573.983 107.606 123.512 1.136.186 101.111

Finansijske obaveze Tekući računi i depoziti banaka

8.792 - 127.129 - - - 135.921 -


221.645 65.336 31.279 140.404 300.446 8.596 767.706 546.145


- - 45.710 14.143 - - 59.853 -


21.079 - - - - - 21.079 -

Ukupno finansijske obaveze

251.516 65.336 204.118 154.547 300.446 8.596 984.559 546.145

Kamatni rizik (204.278) 120.500 (106.107) 419.436 (192.840) 114.916 151.627 (445.034)




47




Sljedeća tabela prikazuje osjetljivost na moguću promjenu kamatnih stopa (uz sve ostale pokazatelje nepromijenjene) i uticaj na bilans uspjeha i kapital. Osjetljivost na bilans uspjeha je efekat uticaja pretpostavljenih promjena kamatnih stopa (+/- 100 bp i +/-200 bp) na godišnji račun dobiti i gubitka. na temelju referentnih kamatnih stopa za netrgovinsku finansijsku imovinu i finansijske obaveze koje se drže na dan 31. decembra. Osjetljivost kapitala se računa procjenom svih kamatno osjetljivih pozicija banke na dan 31. decembra uz uticaj pretpostavljenih promjena kamatnih stopa. Ukupna osjetljivost kapitala temelji se na pretpostavkama da postoje paralelni pomaci krivulje prinosa. Pozicije referentnih kamatnih stopa su mapirane na slijedeći datum promijene kamatne stope. Pozicije s fiksnom kamatnom stopom su raspoređene po dospijeću instrumenta, a pozicije sa varijabilnom kamatnom stopom se mapiraju temeljem historijskih predpostavki.

Kamatna stopa za valutu

Povećanje/(smanjenje) u postotnim poenima

2017. Utjecaj na bilans

uspjeha 2017. Utjecaj na kapital

2017.

hiljade KM hiljade KM

EUR 100/(100) (792) / 792 (5.880)/5.880

BAM 100/(100) 4.508 / (4.508) 574/(574)

EUR 200/(200) (1.582) / 1.582 (11.761)/11.761

BAM 200/(200) 9.018 / (9.018) 1.149/(1.149)

USD 100/(100) - (378)/378

USD 200/(200) - (757)/757

Kamatna stopa za valutu

Povećanje/(smanjenje) u postotnim poenima

2016. Utjecaj na bilans

uspjeha 2016. Utjecaj na kapital

2016.

hiljade KM hiljade KM

EUR 100/(100) (1.787) / 1.787 (5.242) / 5.242

BAM 100/(100) 5.126 / (5.126) 1.629 / (1.629)

EUR 200/(200) (3.575) / 3.575 (10.485) / 10.485

BAM 200/(200) 10.254 / (10.254) 3.258 / (3.258)

USD 100/(100) - (283) / 283

USD 200/(200) - (567) / 567




48


5.3 Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti nastaje u finansiranju aktivnosti Banke i u upravljanju pozicijama. Vezano uz rizik likvidnosti Banka vodi svoje operacije u skladu sa relevantnim odlukama i internim politikama usmjerenim na održavanje rezervi likvidnosti, harmonizaciju sredstava i obaveza sa indikatorima i limitima likvidnosti.

Banka ima pristup različitim izvorima finansiranja. Sredstva se prikupljaju putem velikog broja instrumenata uključujući različite vrste depozita građana i pravnih lica, uzete kredite i depozite od finansijskih institucija i dionički kapital. Navedeno povećava fleksibilnost izvora finansiranja, ograničava ovisnost o bilo kojem pojedinačnom izvoru i općenito umanjuje trošak finansiranja.

Tabela u nastavku prikazuje preostale ugovorne ročnosti Bančine imovine i obaveza na dan 31. decembra 2017. godine i 2016. godine. Ulaganja u pridružena pravna lica i ostale pozicije aktive i pasive koje nemaju ugovoreno dospjeće raspoređeni su u razdoblje dospjeća preko 5 godina.

Manje

od 1 mjeseca

Od 1 do 3 mjeseca

Od 3 mjeseca

do 1 godine

Od 1 do 5 godina

Preko 5 godina

Ukupno

31. decembar 2017. ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM Finansijska imovina

Gotovina i ekvivalenti gotovine 216.908 - - - - 216.908 Obavezna rezerva kod Centralne banke

110.452 - - - - 110.452

Zajmovi i potraživanja od banaka 36.182 - - - - 36.182 Finansijska imovina raspoloživa za prodaju

20.362 - - - - 20.362

Zajmovi i potraživanja od komitenata 73.705 73.249 197.315 397.416 183.327 925.012


6.477 - - - - 6.477


464.087 73.249 197.315 397.416 183.327 1.315.393

Finansijske obaveze

Tekući računi i depoziti banaka 32.002 38.468 68.454 3.500 - 142.424 Tekući računi i depoziti komitenata 437.350 46.759 158.284 287.465 21.223 951.081 Uzeti zajmovi i subordinirani dug 3.546 752 6.847 29.343 - 40.488 Obračunata kamata i ostale finansijske obaveze

13.350 2.184 3.577 3.047 52 22.210

Ukupno finansijske obaveze 486.248 88.163 237.162 323.355 21.276 1.156.203

Neusklađenost ročne strukture ( 22.161) (14.914) (39.847) 74.061 162.051 159.190




49


5.3 Rizik likvidnosti (nastavak)

Manje

od 1 mjeseca

Od 1 do 3

mjeseca

Od 3 mjeseca

do 1 godine

Od 1 do 5 godina

Preko 5 godina

Ukupno

31. decembar 2016. ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Finansijska imovina

Gotovina i ekvivalenti gotovine 104.185 - - - - 104.185


95.311 - - - - 95.311


988 - - - - 988

Zajmovi i potraživanja od komitenata 86.733 66.474 190.483 388.700 194.731 927.120


8.582 - - - - 8.582

Ukupno finansijska imovina 295.799 66.474 190.483 388.700 194.731 1.136.186

Finansijske obaveze

Tekući računi i depoziti banaka 292 32.837 2.500 100.292 - 135.921

Tekući računi i depoziti komitenata 291.296 29.527 138.415 299.635 8.833 767.706

Uzeti zajmovi i subordinirani dug 3.692 11.810

1.045 1.380

10.019 3.940

44.860 3.945

237 4

59.853 21.079

Obračunata kamata i ostale obaveze

Ukupno obaveze, kapital i rezerve 307.090 64.789 154.874 448.732 9.074 984.559

Neusklađenost ročne strukture (11.291) 1.685 35.609 (60.032) 185.657 151.627




50


5.3 Rizik likvidnosti (nastavak)

Budući novčani tokovi po kamatonosnim obavezama

Tabela u nastavku prikazuje ukupno očekivani odliv po finansijskim obavezama, projeciran od strane Banke te uključuje finansijske obaveze na dan 31. decembra 2017. i na dan 31. decembra 2016. godine i očekivane buduće kamate.

Ukupno očekivani odliv Knjigo-

vodstvena vrijednost

Na dan 31. decembra 2017.

Manje od 1 mjeseca

1 do 3 mjeseca

3 mj. do 1

godine

1 do 5 godina

Preko 5 godina

Ukupno

’000KM ’000KM ’000KM ’000KM ’000KM ’000KM ’000KM Finansijske obaveze Tekući računi i depoziti banaka

32.003 31.016 69.003 11.070 - 143.092 142.424


286.465 85.552 234.218 344.226 24.297 974.758 951.081


- - 4.743 38.874 - 43.617 40.488

Ukupno očekivani odliv

318.468 116.568 307.964 394.170 24.297 1.161.467 1.133.993

Ukupno očekivani odliv Knjigo-

vodstvena vrijednost

Na dan 31. decembra 2016. Manje od 1

mjeseca 1 do 3

mjeseca

3 mj. do 1

godine

1 do 5 godina

Preko 5 godina

Ukupno

’000KM ’000KM ’000KM ’000KM ’000KM ’000KM ’000KM

Finansijske obaveze Tekući računi i depoziti banaka

293 33.125 3.391 101.003 - 137.812 135.921


295.710 29.653 140.557 320.554 10.728 797.202 767.707


3.726 2.106 12.159 46.591 - 64.582 59.853

Ukupno očekivani odliv 299.729 64.884 156.107 468.148 10.728 999.596 963.481




51


5.4 Dospijeće vanbilansnih stavki

(a) Kreditne obaveze

Ročnost ugovornih iznosa vanbilansnih pozicija Banke prikazani su u donjoj tablici.

(b) Finansijske garancije i akreditivi

Finansijske garancije i akreditivi su također prikazani u narednoj tablici po najranijem ugovorenom datumu dospijeća.

(c) Obaveze operativnog lizinga

U slučaju kada je Banka zakupac, buduće minimalne uplate zakupnine po osnovi operativnog lizinga prikazane su u dolje navedenoj tablici.

Ne kasnije

od 1 godine 1 do 5

godina Preko 5 godina

Ukupno

'000 KM '000 KM '000 KM '000 KM

Na dan 31. decembra 2017. Kreditne obaveze 58.299 8.156 - 66.455

Finansijske garancije i akreditivi 79.660 12.576 820 93.056

Obaveze operativnog lizinga 3.841 6.603 37 10.481

______ ______

Ukupno 141.800 27.335 857 169.992

Ne kasnije od 1 godine

1 do 5 godina

Preko 5 godina

Ukupno

'000 KM '000 KM '000 KM '000 KM

Na dan 31. decembra 2016.

Kreditne obaveze 62.569 6.691 - 69.260

Finansijske garancije i akreditivi 77.250 14.960 - 92.210

Obaveze operativnog lizinga 2.747 4.444 591 7.782

______ ______ ______ ______

Ukupno 142.566 26.095 591 169.252




52


5.5 Operativni rizik

Operativni rizik predstavlja mogućnost nastanka gubitaka za Banku i negativnih efekata na kapital Banke zbog neadekvatnih internih sistema, procedura i kontrola, slabosti i propusta u izvršavanju poslovnih aktivnosti, nezakonitih radnji i vanjskih događaja koji Banku mogu izložiti gubitku. Obzirom da je prema navedenom, Banka izložena operativnim rizicima u svim svojim aktivnostima. Banka je uspostavila i odgovarajući sistem upravljanja operativnim rizikom. Upravljanje operativnim rizikom vrši se u skladu sa zahtjevima Agencije za bankarstvo FBiH i standardima Sberbank. Politike za upravljanje operativnim rizikom usvojene od strane Nadzornog Odbora predstavljaju krovni dokument sistema upravljanja operativnim rizikom. Za kontrolu i upravljanje operativnim rizikom u Banci se koriste alati koji omogućavaju razumjevanje prikupljenih informacija i provođenje odgovarajućih korektivnih mjera. Neki od alata koji se koriste su mjere podizanja svijesti o riziku, implementacija samoprocjene rizika i kontrola (RCSA), planski sistem ranog upozoravanja (KRI), kao i sveobuhvatno prikupljanje podataka o događajima.

Prikupljanje i detaljno dokumentovanje podataka o realizovanim događajima koji se smatraju operativnim rizikom vrši se putem posebne baze podataka.

Nadzorni odbor, Uprava Banke i odbor za upravljanje rizicima Banke redovno razmatraju izvještaje o operativnim rizicima kojima je Banka izložena. U oblasti upravljanja kontinuitetom poslovanja Banka je pored Plana oporavka („Disaster Recovery Plan“) usvojila i Plan za vanredne situacije („Business Continuity Plan“), čiji je osnovni cilj osiguranje kontinuiranog rada Banke u slučaju nastanka ozbiljnih poremećaja u poslovanju uzrokovanih situacijama koje su van kontrole Banke.

5.6 Fer vrijednost finansijske imovine i obaveza

Fer vrijednost predstavlja iznos za koji se neka imovina može razmijeniti ili obaveza izmiriti između obaviještenih i voljnih stranaka u uobičajenim tržišnim uslovima. Gdje su informacije dostupne, fer vrijednosti se zasnivaju na tržišnim cijenama. Međutim, za značajan dio finansijskih instrumenata Banke ne postoje lako dostupne tržišne cijene. U uslovima kada tržišne cijene nisu lako dostupne, fer vrijednost se procjenjuje korištenjem modela diskontovanih novčanih tokova ili ostalim prikladnim tehnikama određivanja cijena. Promjene u pripadajućim pretpostavkama, uključujući diskontne stope i procijenjene buduće novčane tokove, značajno utiču na procjene. Zato se izračunate fer tržišne procjene možda ne mogu realizirati pri prodaji finansijskih instrumenata u tekućem periodu, posebno uzimajući u obzir utjecaj globalne finansijske krize i nedostatka likvidnog tržišta u Bosni i Hercegovini.

Gotovina i ekvivalenti gotovine, zajmovi i potraživanja od banaka

Za neto knjigovodstvene vrijednosti gotovine i stanja na računima kod banaka se općenito smatra da su približne njihovim fer vrijednostima jer se radi o plasmanima s vrlo kratkim dospijećem.




53


5.6 Fer vrijednost finansijske imovine i obaveza (nastavak)


Fer vrijednost kredita s fiksnom kamatnom stopom procjenjuje se diskontovanjem novčanih tokova primjenom trenutnih važećih kamatnih stopa na kredite sličnih uslova i obilježja. S obzirom da Banka ima mali iznos ukupnog kreditnog portfolia sa fiksnom kamatnom stopom i dugoročnim datumom dospijeća, fer vrijednost zajmova i potraživanja ne razlikuje se značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti. Fer vrijednosti kredita s varijabilnim prinosom, a čija cijena se redovno preispituje i kod kojih nisu zapažene značajne promjene u kreditnom riziku, uglavnom su približne knjigovodstvenim iznosima i izračunavaju se na temelju analize diskontovanih novčanih tokova primjenom kamatnih stopa uvećanih za maržu kreditnog rizika, kako bi se uvažio uticaj specifičnog kreditnog rizika protustrane na vrednovanje.

Depoziti komitenata

Za depozite po viđenju i depozite koji nemaju definirano dospijeće, fer vrijednost je iznos plativ po viđenju na dan izvještavanja. Procijenjena fer vrijednost depozita sa fiksnim dospjećem i sa promjenjivom kamatnom stopom temelji se na diskontovanim novčanim tokovima prema trenutno važećim kamatnim za depozite sličnog preostalog dospijeća, a približna je knjigovodstvenom iznosu na datum izvještavanja. Vrijednost dugoročnih odnosa s deponentima ne uzima se u obzir kod procjene fer vrijednosti. Uzimajući u obzir prosječne tržišne kamatne stope na depozite pravnih osoba 1,36% i građana 1,02% (2016.:pravne osobe 1,35% i građani 1,66%) i uvažavajući posljednja događanja na tržištu, očekivani budući novčani tokovi na dugoročne depozite pravnih i fizičkih lica s fiksnom kamatnom stopom su diskontirani na sadašnju vrijednost.

U tabeli u nastavku prikazana je knjigovodstvena vrijednost i fer vrijednost depozita komitenata:

Knjigovodstvena vrijednost

Fer vrijednost

31.dec.17 31.dec.16 31.dec.17 31.dec.16

‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM


951.081 767.706 966.964 794.101

Uzeti krediti i depoziti banaka

Fer vrijednost uzetih kredita sa varijabilnom kamatnom stopom koja se redovno mijenja, sa neznatnom promjenom kreditnog rizika približno predstavlja njihovu knjigovodstvenu vrijednost. Fer vrijednost uzetih kredita sa fiksnom kamatnom stopom određuje se analizom diskontovanih budućih novčanih tokova, koristeći kamatnu stopu koja se trenutno nudi za kredite sa sličnim uslovima i dužnicima sa sličnim kreditnim bonitetom. Fer vrijednost uzetih kredita se ne razlikuje značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti.

Za neto knjigovodstvene vrijednosti depozita banaka se općenito smatra da su približne njihovim fer vrijednostima jer se radi o izvorima s vrlo kratkim dospijećem.

Subordinirani dug vezan je za promjenjivu kamatnu stopu, glavnica se vraća na kraju u cijelosti, a fer vrijednost duga izračunava se diskontovanjem uz primjenu trenutne vrijednosti euribora u trenutku izračuna. Na izvještajni datum nema značajne razlike između fer vrijednosti i knjigovodstvene vrijednosti.




54


5.6 Fer vrijednost finansijske imovine i obaveza (nastavak)

Fer vrijednost finansijske imovine i finansijskih obaveza Banke koje se ne mjere po fer vrijednosti na ponavljajućoj osnovi:

31. decembar 2017. 31. decembar 2016.

Nivo fer

vrijednosti


Fer vrijednost


Fer vrijednost

Finansijska imovina


Nivo 3 36.182 36.182 - -

Zajmovi i potraživanja od komitanata

Nivo 3 925.012 925.012 927.120 927.120

Ostala finansijska imovina (obračunata kamata i ostala aktiva)

Nivo 3 6.477 6.477 8.582 8.582

Ukupno 967.671 967.671 935.702 935.702

Finansijske obaveze

Tekući računi i depoziti banaka

Nivo 3 142.424 142.424 135.921 135.921


Nivo 3 951.081 966.964 767.706 794.101

Obaveze po uzetim kreditima i subordinisani dug

Nivo 3 40.488 40.488 59.853 59.853

Ostale finansijske obaveze (obračunata kamata i ostale obaveze)

Nivo 3 22.210 22.210 21.079 21.079

Ukupno 1.156.203 1.172.086 984.559 1.010.954




55


5.7 Upravljanje kapitalom

Ciljevi Banke pri upravljanju kapitalom, koji je širi koncept od „dioničkog kapitala“ iz izvještaja o finansijskom položaju, jesu:

biti u skladu sa kapitalnim uslovima koje su postavili regulatori bankarskog tržišta u domaćem okruženju;

čuvati sposobnost Banke da nastavi poslovati u skladu s načelom vremenske neograničenosti poslovanja kako bi nastavila osiguravati povrat dioničarima i dobit drugima koji posjeduju udio;

održati jaku kapitalnu osnovu u cilju razvoja poslovnih aktivnosti.

Uprava Banke redovno nadgleda adekvatnost i stanje kapitala na osnovu odgovarajućih internih akata i regulativa koje propisuje Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine („Agencija“).

Banka je na dan 31. decembra 2017. godine bila usklađena sa svim regulatornim zahtjevima vezanim za kapital te je u skladu s lokalnom regulativom ostvarila stopu adekvatnosti kapitala u iznosu od 14,29 % (31. decembra 2016. godine: 13,3%).

Neto kapital u svrhu izračuna adekvatnosti kapitala prema propisanoj metodologiji Agencije sastoji se od:

osnovnog kapitala banke (dionički kapital, dionička premija, zadržana dobit i rezerve nastale temeljem zadržane dobiti, umanjeno za nematerijalnu imovinu;

dopunskog kapitala banke – opšte rezerve za pokriće kreditnih gubitaka za aktivu banke procijenjenu kao dobra aktiva, obračunata dobit u tekućoj godini revidirana i potvrđena od strane eksternog revizora i subordinirani dug;

odbitnih stavki od kapitala (iznos nedostajućih rezervi za kreditne gubitke u odnosu na regulatorni zahtjev).

Banka je bila u obavezi da na dan 31.12.2017 u potpunosti primjeni “Odluku o minimalnim

standardima za upravljanje kapitalom banaka i kapitalnoj zaštiti“, po kojoj je banka izvršila slijedeće

usklađivanje dopunskog kapitala banke

opće rezerve banke za pokriće kreditnih gubitaka za aktivu banke procjenjenu kao kategorija

A – Dobra aktiva u skladu sa članom 22. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje

kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka, a najviše do 1,25% ukupnog rizika aktive počev

sa stanjem na dan 31.12.2016.godine

iznos subordiniranog duga banke koji se uključuje u dopunski kapital banke se u posljednih

pet godina prije isteka ugovorenog roka dospijeće umanjuje za 20% - tni kumulativni godišnji

odbitak od njegove vrijednosti na dan izračuna dopunskog kapitala, s tim da se u posljednjoj

godini prije isteka ugovorenog roka subordinisanog duga ne uključuju u dopunski kapital.

Iznos subordinisanog duga koji se uključuje u dopunski kapital banke tokom posljednjih pet

godina do dospjeća izračunava se tako što se nominalni iznos instrumenata ili subordinisanog

kredita na prvi dan ulaska u posljednji petogodišnji period njihovog ugovorenog dospjeća

podjeli brojem kalendarskih dana u tom periodu, te zatim pomnoži sa brojem kalendarskih

dana od dana izvještavanja do dana ugovorenog dospjeća.




56


5.7 Upravljanje kapitalom (nastavak)

Tabela u nastavku (informacije o rizičnoj aktivi nisu revidirane na datum izdavanja ovog izvještaja) prikazuje strukturu neto kapitala i kapitalne pokazatelje.

31.12.2017. 31.12.2016.

'000 KM '000 KM

Osnovni kapital banke

Dionički kapital 76.337 76.337

Dionička premija 27.773 27.773

Rezerve 39.262 31.069

Nematerijalna imovina (2.827) (4.169)

Iznos efekata promjene fer vrijednosti imovine (370) -

_______ _______

Ukupno osnovni kapital 140.175 131.010

_______ _______

Dopunski kapital banke

Opšte rezerve – u skladu sa propisima Agencije 13.350 13.201

Subordinirani dug 9.932 14.818

_______ _______

Ukupno dopunski kapital banke 23.282 28.019

Regulatorne rezerve za kreditne gubitke za godinu (Bilješka 6(a)) (10.580) (18.318)

_______ _______

Neto kapital banke 152.876 140.711

Kreditnim rizikom ponderisana aktiva (2017. nerevidirano) 1.004.205 998.813

Ostala ponderisana aktiva (2017. nerevidirano) 63.774 57.277

_______ _______

Ukupna ponderisana rizična aktiva 1.067.979 1.056.090

_______ _______

Stopa adekvatnosti kapitala (%) (2017. nerevidirano) 14,3% 13,3%

Minimalna stopa adekvatnosti kapitala prema odlukama Agencije iznosi 12%.




57

6. Računovodstvene procjene i prosudbe u primjeni računovodstvenih politika

Uprava upotrebljava procjene i pretpostavke o neizvjesnim događajima, uključujući procjene i prosudbe o budućnosti. Takve računovodstvene pretpostavke i procjene redovno se provjeravaju, a zasnivaju se na historijskom iskustvu i ostalim faktorima poput očekivanog toka budućih događaja koji se može realno pretpostaviti u postojećim okolnostima, ali uprkos tome neizbježno predstavljaju izvore neizvjesnosti procjena. Procjena umanjenja vrijednosti kreditnog portfolia Banke, predstavlja najznačajniji izvor neizvjesnosti procjena. Ti i ostali ključni izvori neizvjesnosti procjene, koji imaju značajan rizik uzrokovanja materijalnih usklađenosti knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza u narednoj finansijskoj godini, opisani su u nastavku.

(a) Umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja

Banka kontinuirano prati kreditnu sposobnost svojih komitenata. Potreba za umanjenjem vrijednosti bilansne i izvanbilansne izloženosti Banke kreditnom riziku, procjenjuje se mjesečno.

Gubici od umanjenja vrijednosti uglavnom se priznaju u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost zajmova pravnim osobama i građanima, te kao rezervacije za obaveze i troškove koje proizlaze iz vanbilansne izloženosti komitentima, uglavnom u vidu neiskorištenih okvirnih kredita, garancija i akreditiva, te kao rezervacije za obračunatu kamatu i ostalu aktivu.

Umanjenja vrijednosti se također razmatraju za kreditnu izloženost bankama te za ostalu imovinu koja se ne vodi po fer vrijednosti te gdje primarni rizik umanjenja nije kreditni rizik.

Banka procjenjuje umanjenje vrijednosti na pojedinačnoj osnovi za sve izloženosti gdje postoje objektivni dokazi umanjenja vrijednosti. Imovina koja nije materijalno značajna procjenjuje se na grupnoj (portfolio) osnovi za umanjenje.

Banka procjenjuje umanjenja vrijednosti u slučajevima kada prosudi da dostupni podaci ukazuju na vjerojatnost mjerljivog umanjenja budućih procijenjenih gotovinskih tokova imovine ili portfolia imovine. Kao dokaz se uzimaju neredovitost otplate ili ostale indikacije finansijskih poteškoća uzimatelja zajma te nepovoljne promjene u ekonomskim uslovima u kojima zajmoprimci posluju i u vrijednosti ili naplativosti instrumenata osiguranja, kada se te promjene mogu povezati s navedenim nepoštivanjem uslova.




58


(nastavak)

(a) Umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja (nastavak)

Umanjenje vrijednsti Bilješka 31.12.2017. 31.12.2016. ‘000 KM ‘000 KM

Zajmovi i potraživanja od klijenata 5,19 53.237 38.256

Obračunata kamata i ostala imovina 20 1.455 924

Rezervisanja za vanbilansnu izloženost 1.597 1.328 ───── ───── 56.289 40.508 ═════ ═════

Pored umanjenja vrijednosti izračunatog i priznatog u skladu sa MSFI, Banka također obračunava umanjenje vrijednosti u skladu sa propisima Agencije, dok se višak rezervacija obračunatih u skladu s porpisima Agencije u odnosu na rezervacije za umanjenje vrijednosti izračunate u skladu sa MSFI. koristi pri izračunu adekvatnosti kapitala.

Tabela u nastavku prikazuje umanjenje vrijednosti izračunato u skladu sa zahtjevima Agencije:

Sažetak umanjenja vrijednosti

31.12.2017. 31.12.2016.

‘000 KM ‘000 KM

Zajmovi i potraživanja od klijenata 84.227 77.388

Rezervisanja za vanbilansnu kreditnu izloženost 3.580 3.618

───── ─────

87.807 81.006

═════ ═════

Regulatorne rezerve formirane iz dobiti za kreditne gubitke na dan 31. decembra:

31.12.2017. 31.12.2016. ‘000 KM ‘000 KM

Umanjenje vrijednosti u skladu sa propisima Agencije

87.807 81.006

Umanjenje vrijednosti u skladu sa MSFI 56.289 40.654 ______ ______

Višak na kraju godine 35.395 43.133

Višak na početku godine 24.815 24.814

______ ______ Promjena u kapitalu 10.580 18.318

═════ ═════

Na dan 31. decembra 2017. godine kumulativni iznos viška potrebnog umanjenja vrijednosti u skladu sa propisima Agencije iznad potrebnog umanjenja vrijednosti u skladu sa MSFI je iznosio 35.395 hiljada KM (2016.: 43.133 hiljada KM). Razlika između početnog i završnog stanja za 2017. godinu je iznosila 10.580 hiljada KM (2016.: 18.318 hiljada KM).




59


(nastavak)

(a) Umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja (nastavak)

Banka uzima u obzir zajednički učinak nekoliko događaja kada ocjenjuje umanjenje te koristi iskustvo u procjeni u slučajevima kada su razmotreni podaci potrebni za procjenu umanjenja ograničeni.

Krajem godine, bruto vrijednost umanjenih zajmova i potraživanja (neprihodujući krediti) te stope priznatih umanjenja izračunatih shodno MSFI bili su kako slijedi:

2017. 2016.

’000 KM ’000 KM

Preduzeća Građani Ukupno Preduzeća Građani Ukupno

Bruto izloženost 39.533 32.841 72.374 35.289 28.084 62.373


(22.847) (23.250) (46.097) (14.312) (17.108) (31.420)

Stopa umanjenja 57,79% 46,10% 63,69% 40,56% 60,92% 50,37%

(b) Porezi

Banka priznaje poreznu obavezu u skladu s poreznim propisima Federacije Bosne i Hercegovine. Porezne prijave odobravaju porezna tijela koja su nadležna za provođenje naknadne kontrole poreznih obaveznika.

(c) Regulatorni zahtijevi

Agencija za Bankarstvo FBiH je ovlaštena da vrši inspekciju poslovanja Banke i zahtijeva izmjene knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza, u skladu sa odgovarajućom regulativom.




60

7. Prihod od kamata

Raščlanjivanje po izvorima

a)

Ukupan prihod od kamata potiče iz sljedećih izvora:

2017. 2016. ’000 KM ’000 KM

Građani 31.687 32.496

Preduzeća 27.616 28.483

Banke i druge finansijske institucije 102 6

______ ______ 59.405 60.985 ═════ ═════

Prihod od kamata od banaka i drugih finansijskih institucija uključuje prihode po osnovu kamata na obaveznu rezervu kod Centralne banke.

Raščlanjivanje po poslovima

Prihodi od kamata raščlanjuju se po bankarskim poslovima kako slijedi:

2017. 2016. ’000 KM ’000 KM

Krediti komitentima 59.303 60.979

Plasmani i zajmovi drugim bankama 82 5

Obavezna rezerva kod Centralne banke 20 1 _____ _____ 59.405 60.985

═════ ═════




61

8. Rashod od kamata

a) Raščlanjivanje po primateljima

Ukupan rashod od kamata raščlanjuje se po primateljima kako slijedi:

2017. 2016. ’000 KM ’000 KM

Građani 8.871 9.386

Preduzeća 4.897 5.472

Banke i druge finansijske institucije 3.587 4.429

Ostalo 26 7 _____ _____ 17.381 19.294

═════ ═════

b) Raščlanjivanje po poslovima

Ukupan rashod od kamata raščlanjuje se po bankarskim poslovima kako slijedi:

2017. 2016. ’000 KM ’000 KM

Tekući računi i depoziti građana 8.871 9.386

Tekući računi i depoziti preduzeća i drugih organizacija 4.897 5.472

Tekući računi i depoziti banaka 1.705 2.075

Uzeti zajmovi 1.882 2.354

Ostalo 26 7

_____ _____ 17.381 19.294 ═════ ═════




62

9. Prihod od naknada i provizija

2017. 2016.

’000 KM ’000 KM

Naknade po ostalim poslovima 4.031 4.268

Naknade po poslovima inozemnog platnog prometa 4.027 3.760

Naknade po poslovima unutrašnjeg platnog prometa 2.503 2.325

Naknade po poslovima izdavanjima garancija i akreditiva 2.364 2.084

Naknade po poslovima sa tekućim računima 3.044 2.659

Naknade po poslovima kupoprodaje deviza 1.112 1.060

Naknade po kartičnom poslovanju 1.218 347 _____ _____ 18.299 16.503

═════ ═════




63

10. Ostali prihodi

a) Prihod od dividendi

2017. 2016. ’000 KM ’000 KM Dividende od vlasničkih vrijednosnih papira raspoloživih za prodaju

17 400

_____ _____ 17 400 ═════ ═════

b) Neto dobici od finansijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i kupoprodaje

valuta, te kursnih razlika po preračunavanju monetarne imovine i obaveza

2017. 2016.

’000 KM ’000 KM

Neto dobici od kupoprodaje valuta 2.829 2.153

_____ _____

2.829 2.153

═════ ═════

c) Ostali prihodi

2017. 2016.

’000 KM ’000 KM

Pozitivna razlika na otuđenim i rashodovanim stalnim sredstvima

153 253

Prihodi od prodaje stečene imovine 139 153

Ostali prihodi iz poslovanja 3.035 363

_____ _____

3.327 769

═════ ═════




64

11. Neto gubici od umanjenja vrijednosti i rezervacija

Neto gubici od umanjenja vrijednosti i rezervacija priznati u bilansu uspjeha analizirani su kako slijedi:

2017. 2016.

’000 KM ’000 KM

Neto gubici od umanjenja vrijednosti i rezervacija

- za kredite (bilješka 19) 17.143 7.806

- za rezervisanja za vanbilans i pasivne sudske sporove (bilješka 28)

123 385

- za obračunatu kamatu i ostalu aktivu (bilješka 20) 531 57

_____ _____

17.797 8.248

═════ ═════

12. Troškovi zaposlenih

2017. 2016. ’000 KM ’000 KM

Neto plate zaposlenih 8.151 8.122

Porezi i doprinosi 6.057 6.042

Topli obrok i prijevoz 964 1.424

Ostala dugoročna primanja zaposlenih 195 526

Ostalo 243 1.885 _____ _____ 15.610 17.999 ═════ ═════

Troškovi zaposlenih uključuju 2.955 hiljada KM (2016.: 2.939 hiljada KM) obaveznih doprinosa za penziono osiguranje plaćenih Zavodu za penziono osiguranje. Doprinosi se računaju kao postotak bruto plate zaposlenih. Na dan 31. decembra 2017. godine Banka je imala 445 zaposlenih (31. decembra 2016.: 427 zaposlenih).

Troškovi zaposlenih uključuju 1.175 hiljada KM (2016.: 1.260 hiljada KM) plaćenih naknada članovima Uprave. U navedene troškove uključeno je 243 hiljade KM obaveznih doprinosa za penziono osiguranje plaćenih Zavodu za penziono osiguranje (2016.: 261 hiljada KM).




65

13. Ostali troškovi

2017. 2016. ’000 KM ’000 KM

Troškovi konsultantskih usluga 3.429 3.512

Najamnina 3.359 3.376

Administrativni troškovi 2.737 2.882

Troškovi osiguranja depozita 1.997 1.703

Troškovi održavanja 1.678 1.310

Servisne usluge 1.374 1.397

Troškovi marketinga 1.287 1.267

Negativna razlika na rashodovanim stalnim sredstvima i umanjenje vrijednosti stečene aktive

633

428

Otpis / prodaja potraživanja 622 1.376

Premije osiguranja 285 243

Sudske i administativne takse 188 164

Ostali porezi 161 309

Naknade za povremene poslove 74 34

Donacije 10 2

Ostali troškovi 3.059 2.577 _____ _____ 20.893 20.580 ═════ ═════




66

14. Trošak poreza na dobit

Porez na dobit priznat u bilansu uspjeha sadrži tekući porez i odgođeni porez. Trenutna stopa poreza na dobiti iznosi 10% (2016.:10%).

a) Troškovi poreza na dobit priznat u bilansu uspjeha

2017. 2016.

’000 KM ’000 KM

Tekući porez 860 1.551

Odgođeni porez (bilješka 29) (198) (232)

Ukupno trošak poreza na dobit 662 1.319 ═════ ═════

b) Dobit prije poreza

2017. 2016.

’000 KM ’000 KM

Dobit prije poreza 6.432 9.511

Porez obračunat po stopi od 10% 643 951

Porezno nepriznati troškovi 70 281

Porezno nepriznata rezervisanja i otpisi 125 93

Neoporezivi prihod (176) (6)

Trošak poreza na dobit 662 1.319

Prosječna efektivna stopa poreza na dobit 10,29% 13,86%

═════ ═════




67

15. Gotovina i ekvivalenti gotovine

31.12.2017. 31.12.2016. ’000 KM ’000 KM

Tekući računi kod drugih banaka 70.539 12.631

Žiro račun kod Centralne banke 109.645 52.897

Novac u blagajni 36.722 38.655

Instrumenti u postupku naplate 2 2 216.908 104.185

═════

═════

Iznos gotovine i ekvivalenata gotovine ujedno predstavlja i novac i ekvivalente novca, za potrebe sastavljanja izvještaja o novčanom toku.

16. Obavezna rezerva kod Centralne banke

Obavezna rezerva predstavlja iznos koji obavezno mora biti deponiran kod Centralne banke BiH („Centralna banka“). Osnovicu za obračun obavezne rezerve čine depoziti i pozajmljena sredstva bez obzira u kojoj se valuti sredstva izraze.

Period održavanja obavezne rezerve: od 21.12.2017. do 31.12.2017.

Broj radnih dana u periodu: 7

u BAM

1 Depozitna osnova za obračun obavezne rezerve 1.104.519.859

2 Stopa izdvajanja za obaveznu rezervu u % 10

3 Prosječna obavezna rezerva 110.451.986

4 Prosječna sredstva na računu rezervi kod CBBH 181.586.247

5 Iznos više od obavezne rezerve 71.134.261

6 Iznos manji od obavezne rezerve -

Dana 31.03.2016. Centralna banka BiH je izdala odluku o utvrđivanju i održavanju obavezne rezerve i utvrđivanju naknade na iznos rezerve sa primjenom od 01.07.2016. i to: 10% na depozite i pozajmljena sredstva, bez obzira u kojoj se valuti sredstva nalaze.




68

16. Obavezna rezerva kod Centralne banke (nastavak)

Centralna banka obračunava naknadu na sredstva na računu rezervi kako slijedi:

na iznos obavezne rezerve po stopi koja se utvrđuje na osnovu prosjeka kamatne stope koju je u istom periodu na tržištu ostvarila Centralna banka na prekonoćne depozite;

na iznos sredstava iznad obavezne rezerve po stopi koja se utvrđuje na osnovi prosjeka kamatnih stopa koje je u istom razdoblju na tržištu ostvarila Centralna banka na depozite investirane do mjesec dana.

17. Zajmovi i potraživanja od banaka

31.12.2017. 31.12.2016. ’000 KM ’000 KM

Plasmani s dospijećem do mjesec dana 36.182 - ______ ______ 36.182 - ═════ ═════

18. Finansijska imovina raspoloživa za prodaju

31.12.2017. 31.12.2016. ’000 KM ’000 KM

Vlasničke vrijednosnice 988 988

Obveznice FBiH 9.374 -

Trezorski zapisi 10.000 - ______ ______ 20.362 988 ═════ ═════

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju predstavlja vlasničko ulaganje u Sberbank a.d. Banja Luka

(vlasnički udio 0,36%), te u vlasničko ulaganje u Registar vrijednosnih papira (vlasnički udio 0,69%).

Navedeni vlasnički vrijednosni papiri ne kotiraju na aktivnom tržištu i evidentiraju se po trošku ulaganja,

a na 31.12.2017. godine iznose 988 hiljada KM (31.12.2016. godine: 988 hiljada KM). Za navedene

vrijednosnice ne postoji aktivno tržište.

Tokom 2017. Banka je investirala u:

obveznice izdate po osnovu stare devizne štednje i ratnih potraživanja od strane Federacije

Bosne i Hercegovine, nominalne vrijednosti 9.621 hiljadu KM. Kamata na kupljene obveznice

iznosi 2,5% godišnje, datumi dospijeća su između 30. juna 2020. godine i 30. juna 2022.

godine i

Trezorske zapise Federacije Bosne i Hercegovine, u nominalnom iznosu od 10.000 hiljada

KM i rokom dospjeća 13. juna 2018. godine.




69

18. Finansijska imovina raspoloživa za prodaju (nastavak)

Obveznicama se aktivno trguje te ih je Banka svrstala u Nivo 1, a ulaganja u trezorske zapise svrstani

su u Nivo 2, obzirom da za njih ne postoji aktivno tržište.

Banka koristi sljedeću hijerarhiju za objavu fer vrijednosti finansijskih instrumenata:

Nivo 1: kotirajuće (nekorigirane) cijene na aktivnim tržištima za identičnu imovinu i obaveze;

Nivo 2: ostale tehnike kod kojih su svi podaci koji imaju značajan utjecaj na fer vrijednost vidljivi

na tržištu. izravno ili neizravno;

Nivo 3: tehnike koje koriste inpute koji nisu temeljeni na vidljivim tržišnim podacima a koji

značajno utječu na fer vrijednost.




70

19. Zajmovi i potraživanja od komitenata

a) Raščlanjivanje po poslovima

31.12.2017. 31.12.2016. ’000 KM ’000 KM

Preduzeća

- u KM i valutna klauzula 505.271 501.260

- u stranoj valuti 11.794 8.734

Ukupno preduzeća 517.065 509.994

Građani


Ukupno građani 461.184 455.382

Ukupno bruto zajmovi 978.249 965.376

Rezervacije za umanjenje vrijednosti (53.237) (38.256)

Ukupno neto zajmovi 925.012 927.120

______ ______

Procenat rezervacije za umanjenje vrijednosti u odnosu na bruto zajmove komitentima

5,43% 3,96%

═════ ═════

b) Promjene u rezervisanjima za umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja

Promjene na rezervacijama za umanjenje vrijednosti po zajmovima komitentima, priznate u bilansu uspjeha, su kako slijedi:

31.12.2017. 31.12.2016.

’000 KM ’000 KM

Stanje 1. januara 38.256 33.888

Otpuštanje diskonta („unwinding“) (2.128) (2.209)

Neto rashod u bilansu uspjeha (Bilješka 11) 17.143 7.806

Od toga povećanje rezervisanja 23.977 13.283

Od toga smanjenja rezervisanja (6.834) (5.477)

Smanjenje po osnovu prodaje potraživanja - (832)

Smanjenja stanja rezervisanja za po kreditima po kojima je Banka preuzela nekretnine

(34) (397)

Stanje 31. decembra 53.237 38.256

═════ ═════




71

20. Obračunata kamata i ostala aktiva

31.12.2017. 31.12.2016.

’000 KM ’000 KM

Nefinansijska aktiva

Imovina stečena po nenaplaćenim kreditima 2.573 6.897

Unaprijed plaćeni troškovi 498 531

Sitan inventar 269 257

Ukupno nefinansijska aktiva 3.340 7.685

Obračunata kamata i finansijska aktiva

Obračunata dospjela kamata 2.407 2.031

Obračunata nedospjela kamata 1.794 2.253

Obračunata naknada 373 397

Ostala finansijska aktiva 3.358 4.825

Ukupno obračunata kamata finansijska aktiva 7.932 9.506

Umanjenje vrijednosti (1.455) (924)

Ukupno obračunata kamata i finansijska aktiva 6.477 8.582

Ukupno obračunata kamata i ostala aktiva 9.817 16.267 ═════ ═════

Namjera je Banke da proda imovinu stečenu po nenaplaćenim kreditima u odgovarajućem tržišnom trenutku. Kretanje stečene imovine:

31.12.2017. 31.12.2016. ’000 KM ’000 KM

Stanje na početku perioda 6.897 5.713

Uknjižena stečene imovine 82 1.714

Prodaja stečene imovine Umanjenje vrijednosti na stečenoj imovini

(608) (614)

(484) (46)

Prenos na vlastitu imovinu (bilješka 21, 22) (3.184) -

Stanje na kraju perioda 2.573 6.897

═════ ═════




72

20. Obračunata kamata i ostala aktiva (nastavak)

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti po obračunatoj kamati i ostaloj aktivi, priznate u bilansu uspjeha, su kako slijedi:

31.12.2017. 31.12.2016.

’000 KM ’000 KM

Stanje 1. januara 924 867

Neto rashod/(prihod) u bilansu uspjeha (Bilješka 11) 531 57

Stanje 31. decembra 1.455 924 ═════ ═════




73

21. Ulaganja u nekretnine

31.12.2017. 31.12.2016. ’000 KM ’000 KM Nabavna vrijednost

Stanje na dan 1. januara 1.847 2.094

Umanjenje vrijednosti - (247) Povećanje vrijednosti – prenos sa stečene aktive

1.569 -

Stanje na dan 31. decembra 3.416 1.847

Akumulirana amortizacija i umanjenje vrijednosti

Stanje na dan 1. januara 304 262

Trošak za godinu 42 42

Stanje na dan 31. decembra 346 304

Neto knjigovodstvena vrijednost

Na dan 1. januara 1.543 1.832

Na dan 31. decembra 3.070 1.543

Uprava vjeruje da fer vrijednost ulaganja u nekretnine, izračunato prema sadašnjim cijenama za slične nekretnine na sličnoj lokaciji i u sličnom stanju kao što je nekretnina Banke klasifikovana u poziciju

ulaganja u nekretnine ne odstupa značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti.




74

22. Nekretnine i oprema

Zgrade Računari

Uredska oprema i motorna

vozila

Ulaganja u tuđu

imovinu

Sredstva u pripremi

Ukupno

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Trošak nabave

Stanje na dan 1. januara 2017. 2.163 8.769 10.058 9.427 - 30.417

Povećanja - - - - 773 773

Transferi 1.616 304 333 135 (773) 1.615

Otuđenja i otpisi - (248) (1.385) - - (1.633)

Stanje na dan 31. decembra 2017. 3.779 8.825 9.006 9.562 - 31.172


Povećanja - - - - 1.354 1.354

Transferi - 608 407 339 (1.354) -

Otuđenja i otpisi - (668) (737) - - (1.405)


Amortizacija

Stanje na dan 1. januara 2017. 291 6.030 7.553 4.652 - 18.526

Trošak za godinu 55 1.056 572 582 - 2.265

Otuđenja i otpisi - (244) (1.032) - - (1.276)

Stanje na dan 31. decembra 2017. 346 6.842 7.093 5.234 - 19.515

Stanje na dan 1. januara 2016. 248 5.695 7.434 4.025 - 17.402

Trošak za godinu 43 1.003 665 627 - 2.338

Otuđenja i otpisi - (668) (547) - - (1.215)

Stanje na dan 31. decembra 2016. 291 6.030 7.552 4.652 - 18.525




Na dan 31.12.2017. vrijednost imovine koja je u upotrebi, a amortizovana je do 31.12.2017. godine, iznosi 16.286 hiljada KM. Na dan 31.12.2016. vrijednost imovine koja je u upotrebi, a amortizovana je do 31.12.2016. godine iznosi 16.157 hiljada KM.




75

23. Nematerijalna imovina

Softver

Sredstva u pripremi

Ukupno

’000 KM ’000 KM ’000 KM Trošak nabave

Stanje na dan 1. januara 2017. 12.051 493 12.544

Povećanja 455 80 535

Stanje na dan 31. decembra 2017. 12.506 573 13.079


Povećanja 930 303 1.233


═════ ═════ ═════

Amortizacija

Stanje na dan 1. januara 2017. 8.166 - 8.166

Trošak za godinu 1.513 - 1.513

Stanje na dan 31. decembra 2017. 9.679 - 9.679

═════ ═════ ═════

Stanje na dan 1. januara 2016. 6.803 - 6.803

Trošak za godinu 1.363 - 1.363

Stanje na dan 31. decembra 2016. 8.166 - 8.166

═════ ═════ ═════




═════ ═════ ═════




76

24. Tekući računi i depoziti banaka

31.12.2017. 31.12.2016. ’000 KM ’000 KM

Tekući računi

- u stranoj valuti 17.111 228

- u KM 92 64

Oročeni depoziti


- u KM 11.000 8.500 142.424 135.921 ═════ ═════

25. Tekući računi i depoziti komitenata

31.12.2017. 31.12.2016. ’000 KM ’000 KM

Preduzeća

Depoziti po viđenju



Oročeni depoziti



Ukupno preduzeća 488.315 328.472

Građani

Depoziti po viđenju



Oročeni depoziti



Ukupno građani 462.766 439.234

Ukupno 951.081 767.706 ═════ ═════




77

26. Uzeti zajmovi i subordinirani dug

Uzeti zajmovi Kamatna

stopa Dospijeće 31.12.2017. 31.12.2016.

’000 KM ’000 KM

Federalno Ministarstvo Finansija

Fiksna kamatna

stopa 2017. - 173

European Investment Bank (“EIB“)

3M EURIBOR +

marža 2018. 3.008 6.018

European Bank for Reconstruction and Development (“EBRD”)

6M EURIBOR +

marža 2019. 8.383 13.970

European Fund for South East Europe (EFSE)

6M EURIBOR +

marža 2021. 4.649 8.909

Federalno Ministarstvo Finansija/Odraz

6M LIBOR + marža

2023. - 6.335

Ukupno uzeti zajmovi 16.040 35.405 Subordinirani dug

Sberbank Europe AG 3M

EURIBOR + marža

2020. 24.448 24.448

Ukupno subordinirani dug 24.448 24.448 Sveukupno uzeti zajmovi i subordinirani dug

40.488 59.853

═════ ═════

Krajem 2013. godine je potpisan ugovor o novom subordiniranom dugu sa Sberbank Europe AG u iznosu EUR 12.5 miliona, na period od 6 godina, od čega je prvi dio u iznosu od EUR 7.5 miliona povučen u 2013. godini, dok je preostali iznos povučen u 2014. godini.

Subordinirani dug je uključen u dodatni kapital Banke kod obračuna adekvatnosti kapitala u skladu s regulativom. Otplata subordiniranog duga je podređena svim ostalim obavezama Banke.

Kretanje novčanog toka iz finansijskih obaveza Banke:

1. januar

2017. Novčani

tok

Kursne razlike

Promjena fer

vrijednosti Ostalo

31. decembar

2017.

Dugoročni krediti 59.853 (19.365) - - - 40.488 Obaveze za dividendu - - - - - - Derivativi - - - - - -

Ukupno 59.853 (19.365) - - - 40.488




78

27. Obračunata kamata i ostale obaveze

31.12.2017. 31.12.2016. ’000 KM ’000 KM Finansijske obaveze

Obračunata kamata – nedospjela 9.841 10.675

Obaveze prema dobavljačima 4.037 2.853

Nerasporađene uplate po kreditima 3.080 4.150

Obaveze po osnovu kartičnog poslovanja 877 334

Obračunata kamata - dospjela 1 7

Ostale finansijske obaveze 4.374 3.060 Ukupno obračunata kamata i ostale finansijske obaveze

22.210 21.079

Nefinansijske obaveze Odgođeni prihodi 3.590 3.226 Ostale nefinansijske obaveze 1.836 2.536 Ukupno nefinansijske obaveze 5.426 5.762 Ukupno obračunata kamata i ostale obaveze

27.636 26.841

═════ ═════

28. Rezervisanja za obaveze i troškove

Rezervacije za godišnje

odmore

Rezervacije za

otpremnine

Rezervacije za

vanbilansne stavke

Rezervacije za pasivne

sudske sporove

Ukupno

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Stanje na dan 1. januara 2017.

24 321 1.325 149 1.819

Neto rashod /(prihod) u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti

(12) 25 85 39 137

Od toga povećanje rezervisanja

- 30 1.268 161 1.459

Od toga smanjenja rezervisanja

(12) (5) (1.183) (122) (1.322)

Stanje na dan 31. decembra 2017.

12 346 1.410 188 1.956

═════ ═════ ═════ ═════ ═════




79

28. Rezervisanja za obaveze i troškove (nastavak)

Rezervacije za godišnje

odmore

Rezervacije za

otpremnine

Rezervacije za

vanbilansne stavke

Rezervacije za pasivne

sudske sporove

Ukupno

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Stanje na dan 1. januara 2016.

18 293 940 134 1.385

Neto rashod /(prihod) u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti

6 28 385 15 434

Od toga povećanje rezervisanja

6 28 3.256 16 3.306

Od toga smanjenja rezervisanja

- - (2.871) (1) (2.872)

Stanje na dan 31. decembra 2016.

24 321 1.325 149 1.819

═════ ═════ ═════ ═════ ═════




80

29. Odgođena poreska obaveza

Banka priznaje odgođeni porez na osnovu privremene razlike između porezne osnove i knjigovodstvene vrijednosti hadvera i softvera.

31.12.2017. 31.12.2016.

’000 KM ’000 KM

Odgođene poreske obaveze 323 521

═════ ═════

Kretanje odgođenih poreskih obaveza je prikazano u tabeli ispod:

Odgođene

poreske obaveze

’000 KM

Na dan 1. januara 2017. 521

Povećanje obaveze priznato u bilansu uspjeha (bilješka 14) (198)

Stanje na dan 31. decembra 2017. godine 323

Na dan 1. januara 2016. 753

Smanjenje obaveze priznato u bilansu uspjeha (bilješka 14) (232)

Stanje na dan 31. decembra 2016. godine 521

═════




81

30. Dionički kapital

Odobrene i izdane Klasa A Redovne dionice Ukupno ’000 KM ’000 KM Stanje na dan 1. januara 2017. 76.337 76.337 Stanje na dan 31. decembra 2017. 76.337 76.337 ═════ ═════ Nominalna vrijednost (KM) 1.000 - ═════ ═════ Broj dionica 76.337 76.337 ═════ ═════

Vlasnička struktura Banke na dan 31. decembra 2017. i 31. decembra 2016. izgleda kako slijedi:

SBERBANK EUROPE AG 100%.

31. Dionička premija

Emisiona premija predstavlja akumuliranu pozitivnu razliku između nominalne vrijednosti i primljenog iznosa za izdate dionice.




82

32. Potencijalne i preuzete obaveze

Ukupni iznos garancija. akreditiva i neiskorištenih okvirnih zajmova na kraju godine bio je:

31.12.2017. 31.12.2016. ’000 KM ’000 KM

Platežne garancije

- u KM 16.699 23.525


Činidbene garancije

- u KM 44.020 35.664


Akreditivi

- u stranoj valuti 249 565

Neiskorišteni okvirni krediti

- odobreni neiskorišteni 66.455 69.260

- okvirne kreditne obaveze 187.919 96.802 347.430 258.271 ═════ ═════




83

33. Transakcije s povezanim osobama

Banka smatra da su joj izravno povezane osobe njezini ključni dioničari i njihove podružnice; pridružena pravna lica; članovi Nadzornog odbora i članovi Uprave (zajedno „ključno rukovodstvo“); članovi porodica ključnog rukovodstva te pravne osobe koje su pod kontrolom ili značajnim uticajem ključnog rukovodstva i članova njihovih užih porodica. Transakcije sa povezanim osobama predstavljaju dio redovonog poslovanja Banke.

Pregled transakcija sa povezanim osobama na dan 31. decembra 2017. godine i za godinu koja je tada završila dat je kako slijedi:

Potraživanja Obaveze Prihodi Rashodi ‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM

31. decembar 2017.

1. Krajnje matično društvo

Sberbank – Rusija 5.441 97.862 3 1.302

2. Matično društvo

Sberbank Europe AG 44 25.070 119 1.781

3. Pridružena pravna lica

Sberbank a.d. Banja Luka 709 474 - -

4. Ostale članice Sberbank grupe

4.593 44 13 108

Ukupno Sberbank grupa 10.787 123.450 - 3.191

Uprava i ostalo ključno rukovodstvo

180 - - -

Ukupno povezane osobe 10.967 123.450 135 3.191 ═════ ═════ ═════ ═════

Okvirni ugovor sa Sberbank Rusija je potpisan 20.12.2012., i zanovljen 10.02.2014.godine, a maksimalni iznos mogućeg plasiranja sredstava u banci od strane Sberbank Rusija je 140 miliona EUR.

Na kraju 2017.godine, od maksimalno mogućeg iznosa, iskorišteno je 50 miliona KM.

Naknade članovima Uprave objavljene su u Bilješci 12, a Banka nije vršila isplate prema članovima Nadzornog odbora.




84

34. Transakcije s povezanim osobama (nastavak)

Potraživanja Obaveze Prihodi Rashodi ‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM 31. decembar 2016. 1. Krajnje matično društvo Sberbank – Rusija 259 127.176 - 1.876 2. Matično društvo Sberbank Europe AG 20 25.229 - 2.193 3. Pridružena pravna lica Sberbank a.d. Banja Luka 900 452 140 17 4. Ostale članice Sberbank grupe 3.650 24 14 88 Ukupno Sberbank grupa 4.829 152.881 154 4.174 Uprava i ostalo ključno rukovodstvo 30 - - - Ukupno povezane osobe 4.859 152.911 154 4.174 ═════ ═════ ═════ ═════

35. Događaji nakon datuma bilansa

Od 01.03.2018 je izmjenjena Uprava Banke, nova Uprave se sastoji od:

Jasmin Spahić – Predsjednik Uprave

Enver Lemeš – Član Uprave

Jasmina Dobrača – Član Uprave

Osim navedenog, nakon 31. decembra 2017. godine do dana izdavanja ovih finansijskih izvještaja nije

bilo događaja koji bi imali značajan utjecaj na finansijske izvještaje za 2017. godinu ili su od takvog

značaja za poslovanje Banke da bi zahtijevali objavu u bilješkama uz finansijske izvještaje za 2017.

godinu

godišnji finansijski izvještaj za godinu koja je završila · rezultatu, izvještaj o gotovinskom...

Documents