godiŠnje izvjeŠĆe slatinske banke d.d. slatina za 2016. … · održavajući visok nivo rezervi...

1

GODIŠNJE IZVJEŠĆE

SLATINSKE BANKE d.d. SLATINA ZA 2016. GODINU

2

SLATINSKA BANKA d.d. Vladimira Nazora 2, 33520 Slatina

Tel:033/637-000 Fax:033/637-009, 637-029

Internet stranice:www.slatinska-banka.hr E-mail adresa:[email protected]

KAZALO IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA

IZVJEŠĆE UPRAVE O FINANCIJSKOM POLOŽAJU I ANALIZA REZULTATA POSLOVANJA 3 PRIKAZ RAZVOJA SLATINSKE BANKE d.d. SLATINA 4 ANALIZA POSLOVANJA BANKE U 2016. 5 POSLOVNI RIZICI IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA KODEKS KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

11

14 16

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA I FINANCIJSKA IZVJEŠĆA 24 ORGANIZACIJSKA STRUKTURA SLATINSKE BANKE d.d. 99 KONTAKTI SLATINSKE BANKE d.d. 100 POSLOVNA MREŽA SLATINSKE BANKE d.d. 102 KORESPODENTI 103

3

IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA

IZVJEŠĆE UPRAVE O FINANCIJSKOM POLOŽAJU I ANALIZA REZULTATA POSLOVANJA Poslovanje Slatinske banke, kao i ostalih hrvatskih banaka, u prošloj godini nastavilo se odvijati se pod utjecajem vrlo složenih uvjeta poslovnog okruženja, što se neminovno odrazilo i na poslovne pokazatelje i rezultate. U 2016. godini nastavljen je trend visoke likvidnosti na tržištima te trend negativnih kamatnih stopa na depozite na svjetskom financijskom tržištu i međubankarskom tržištu u Republici Hrvatskoj. U cilju ispunjenja odredbi Odluke o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima na 17% svih deviznih izvora, banke su dužne, zbog trendova smanjenja kamatnih stopa, depozite plasirati i po negativnoj kamatnoj stopi. U skladu sa trendovima konkurencije, u 2016. godini smanjene su pasivne kamatne stope, što je pratilo i usklađenje aktivnih kamatnih stopa. Bilanca Banke povećana je u odnosu na prošlu godinu za cca 81 milijuna kuna te iznosi 1.607 milijuna kuna. Povjerenje klijenata u sigurno i stabilno poslovanje Banke potvrđeno je najvećim učešćem depozita stanovništva u ukupnim depozitima, koji konstantno rastu. Prikupljanjem primarnih izvora sredstava, Banka stvara osnovu za plasmane građanstvu i privredi, vodeći računa o rizicima poslovanja i bonitetu klijenata. Održavajući visok nivo rezervi likvidnosti, uz puno poštivanje monetarnih propisa, Banka svoje viškove likvidnosti plasira u visokolikvidnu imovinu te se na Tržištu novca pojavljuje kao kreditor. Banka u 2016. godini bilježi negativan financijski rezultat u iznosu 1,5 milijuna kuna što je posljedica, većim dijelom, visokih troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja od 12 milijuna kuna i smanjenja kamatnih prihoda. Izloženost rizicima, osobito kreditnom riziku, prati se kontinuirano. Porast nenaplativih plasmana te povećani troškovi rezervacija, bitno utječu na poslovanje bankarskog sektora i financijski rezultat. Navedeni plasmani utječu na profitabilnost Banke i to smanjenjem prihoda od kamata i povećanjem troškova ispravaka vrijednosti. Banka značajnu aktivnost usmjerava na povećanje naplate dospjelih nenaplaćenih potraživanja, ugovaranje reprograma, a poduzimaju se i niz aktivnosti na prodaji preuzete imovine te upošljavanju iste. I u narednom razdoblju, poduzimanjem navedenih aktivnosti nastojati će se smanjiti troškovi ispravka vrijednosti i utjecaj na poslovni rezultat. Kamatni prihodi u 2016. godini čine cca 76% ukupnog prihoda i u odnosu na 2015. godinu smanjeni su za cca 10%, dok su kamatni troškovi koji čine cca 38% ukupnih troškova smanjeni za cca 16%. Pad kamatnih prihoda posljedica je smanjenja kreditne aktivnosti i smanjenja platežne sposobnosti trgovačkih društava i stanovništva te povećanja kredita s poteškoćama u naplati. Događaji nakon izvještajnog razdoblja: U 2017. godini, a zaključno do datuma odobrenja financijskih izvještaja, došlo je do događaja i indikacija koji nepovoljno utječu na sposobnost jedne grupe dužnika da uredno podmiruje svoje obveze prema Banci. Grupa navedenih dužnika predstavlja pojedinačno značajnu izloženost Banke, u iznosu od 16 milijuna kuna. Banka sukladno svojim politikama i procedurama provodi redovne procjene kvalitete navedenih plasmana. Kontinuirano se provodi optimizacija troškovne efikasnosti s ciljem poboljšanja i unapređenja poslovnih rezultata.

4

Značajna ulaganja izvršena su u podizanje sigurnosti, razvoj kreditnog i kartičnog poslovanja, te kontinuirano educiranje djelatnika Banke, a sve u cilju unapređenja bankarskih usluga i bolje dostupnosti klijentima. Stalnim unapređenjem razine kvalitete usluge, klijentima želimo pružiti podršku u svim segmentima i ciklusima njihova poslovanja. Također, i u 2016. i nadalje Banka nastoji osigurati ponudu kredita po prihvatljivim uvjetima, u suradnji sa HBOR-om i Ministarstvom poduzetništva i obrta, a značajna aktivnost usmjerena je na financijsko praćenje malog i srednjeg poduzetništva, obrtnika i OPG-a, kao i središnje i lokalne države te ulaganja u vrijednosne papire. Vodeći računa u svakom trenutku o likvidnosti, sigurnosti i stabilnosti poslovanja, vjerujemo da će dosadašnji uloženi trud u tehnološkom i organizacijskom smislu, gradeći povjerenje i dobru poslovnu suradnju sa poslovnim partnerima i klijentima, rezultirati rastom i razvojem Banke u razdoblju koje nam predstoji. PRIKAZ RAZVOJA SLATINSKE BANKE d.d. SLATINA SLATINSKA BANKA d.d. osnovana je 09. listopada 1992. godine i jedina je bankarska institucija sa sjedištem u Virovitičko-podravskoj županiji. Sjedište Banke nalazi se u ulici Vladimira Nazora 2, Slatina. U 2016. godini Banka je klijentima pružala usluge kroz poslovnu mrežu od 3 financijska centra, 13 poslovnica i 10 ispostava u županijama: Virovitičko–podravskoj, Osječko–baranjskoj, Požeško–slavonskoj, Brodsko–posavskoj, Bjelovarsko–bilogorskoj, Koprivničko–križevačkoj, Primorsko–goranskoj, Vukovarsko-srijemskoj te u gradu Zagrebu. U cilju racionalizacije poslovanja, a s obzirom na blizinu Poslovnice, dostupnost usluga putem ostalih kanala poslovanja (Internet bankarstvo, mobilno bankarstvo), u prvom tromjesečju 2017. godine zatvorene su tri ispostave. Banka ima bankomate u Slatini, Virovitici, Našicama, Požegi, Daruvaru, Osijeku, Iloku, Koprivnici, Valpovu, Rijeci, Donjem Miholjcu, Đakovu, Zagrebu, Orahovici, Pitomači i Slavonskom brodu i Novigradu. Bankomati u Našicama, Požegi, Iloku, Virovitici i Slatini imaju dnevno-noćni trezor. Usluga dnevno-noćnog trezora se može koristiti 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu i bez čekanja u redu na šalteru banke koristeći ključ ili poslovnu karticu banke. Osim poslovne mreže, bankarske usluge dostupne su i putem ostalih distribucijskih kanala kao što su Internet bankarstvo, mobilno bankarstvo, mreža EFTPOS uređaja. Banka je jedini vlasnik društva Turbina d.o.o. Udjeli Turbina d.o.o. u ukupnoj imovini Banke sudjeluju s 0,35% i poslovanje podružnice Banke ima mali utjecaj na poslovanje Banke. Prema zahtjevima tržišta, poslovanje u gospodarskom sektoru prvenstveno je usmjereno na financijsko praćenje malog i srednjeg poduzetništva i obrtnika, kako iz vlastitih sredstava tako i iz sredstava HBOR-a, te putem kreditnih linija u suradnji s jedinicama lokalne uprave. Također, ističemo nastavak dobre i aktivne suradnje s HBOR-om, HAMAG BICRO-om i nadležnim Ministarstvom te jedinicama lokalne uprave i samouprave na poduzetničkim kreditnim linijama. Potpisani su i Ugovori za kreditiranje poduzetnika uz sufinanciranje kamata za krajnjeg korisnika između Banke, Ministarstva poduzetništva i obrta i Županije o provedbi programa „Kreditom do uspjeha 2014“ mjera 1.–„Kreditom do konkurentnosti“, Ugovor o poslovnoj suradnji na provođenju programa kreditiranja HBOR-a – Mikrokreditiranje uz potporu EU (Program kreditiranja mikro-poduzetnika), te Sporazum o financiranju za izdavanje pojedinačnih jamstava financiranih iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova zaključen između HAMAG BICRO i Slatinske banke za osiguranje dugoročnih kredita za investicije te obrtna sredstva. I nadalje ćemo nastojati prepoznati kvalitetne investicijske projekte te omogućavati klijentima korištenje kvalitetnih izvora financiranja.

5

I u narednom razdoblju, Banka će nastaviti kontinuirano ulagati u razvoj i usavršavanje postojećih usluga u cilju unapređenja istih nastojeći zadovoljiti dinamičnije potrebe tržišta i svojih klijenata vezano za tradicionalne bankovne usluge, kao i nove tehnologije. Posebna pažnja posvećuje se unapređenju usluge, kvalitetnoj komunikaciji s klijentima i prilagođavanju njihovim potrebama u trenutnom tržišnom okruženju.

ANALIZA POSLOVANJA BANKE U 2016.

POKAZATELJI POSLOVANJA BANKE ( u 000 kn )

2016. 2015.

AKTIVA 1.607.449 1.526.135 BRUTO DOBIT/GUBITAK -1.176 -10.592 NETO DOBIT/GUBITAK -1.507 -8.625 NETO KAMATNI PRIHOD 31.018 31.643 NETO PRIHOD OD PROVIZIJA I NAKNADA 9.674 8.911 UKUPNI KAPITAL 168.301 166.015 REGULATORNI KAPITAL 156.889 158.226 ADEKVATNOST KAPITALA 18,44% 17,50% ROA - - ROE - - CIR 77,79% 82,12% AKTIVA / UPOSLENI 9.240 8.771 BROJ ZAPOSLENIH 174 174

U 2016. godini zabilježen je negativan financijski rezultat od 1,5 milijuna kuna, uz bilancu od 1.607 milijuna kuna. Kamatni prihodi čine cca 76% ukupnog prihoda i u odnosu na 2015. godinu smanjeni su za cca 10%. Pad kamatnih prihoda posljedica je smanjenja kreditne aktivnosti poslovnih subjekata i stanovništva što je povezano sa gospodarskim uvjetima zahtjevnim za cjelokupno gospodarstvo, kao i povećanje neprihodonosnih kredita. Krediti s otežanom naplatom predstavljaju dvostruko opterećenje na profitabilnost Banke, kroz smanjenje prihoda od kamata i ispravke vrijednosti plasmana. Izloženost rizicima prati se kontinuirano, te su sukladno propisima, za plasmane kod kojih postoji neizvjesnost u naplati provedena vrijednosna usklađivanja. Troškovi vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke po plasmanima za 2016. godinu iznosili su 12 milijuna kuna. Kamatni troškovi koji čine cca 38% ukupnih troškova smanjeni su za cca 16%, najveći dijelom uslijed provedenog usklađenja kamatnih stopa na izvore sredstava. I u 2016. godini Banka je nastavila s racionalnim upravljanjem troškovima što je utjecalo na smanjenje općih i administrativnih troškova i amortizacije za cca 83 tis kuna. Imovina Banke s 31.12.2016. g. iznosi 1.607 milijuna kuna, što predstavlja povećanje za cca 81 milijuna kuna u odnosu na kraj 2015. godine. Najveće učešće u izvorima sredstava odnosi se na izvore stanovništva (70%) koji nominalno iznose 1.119 milijuna kuna, a u odnosu na prošlu godinu porasli su za 57,5 milijuna kuna.

Banka zadovoljava sva ograničenja vezana za pokrivenost regulatornim kapitalom.

U nastavku je prikazana sektorska struktura izvora sredstava i struktura plasmana.

6

SEKTORSKA STRUKTURA IZVORA SREDSTAVA ( u 000 kn) 2016. % 2015. % PRIVREDA 122.765 7,64 86.692 5,68NEPRIVREDA 38.988 2,43 39.101 2,56 FINANCIJSKE INSTITUCIJE 133.554 8,31 154.409 10,12

STANOVNIŠTVO 1.119.263 69,63 1.061.757 69,57 OSTALI IZVORI 24.578 1,52 18.161 1,19 KAPITAL I REZERVE 168.301 10,47 166.015 10,88 UKUPNO: 1.607.449 100,00 1.526.135 100,00

SEKTORSKA STRUKTURA PLASMANA (u 000 kn) 2016. % 2015. % PRIVREDA 226.618 14,10 269.545 17,67 NEPRIVREDA 23.800 1,48 28.303 1,85 FINANCIJSKE INSTITUCIJE 124.008 7,71 180.578 11,83 STANOVNIŠTVO 371.469 23,11 344.663 22,58 DUŽNIČKE VRIJEDNOSNICE 525.774 32,71 418.400 27,42 VLASNIČKE VRIJEDNOSNICE 187 0,01 313 0,02 OSTALI PLASMANI 335.593 20,88 284.333 18,63 UKUPNO: 1.607.449 100,00 1.526.135 100,00

7

Poslovanje sa stanovništvom Kontinuiranim unapređenjem poslovanja i kvalitete usluga te stalnim praćenjem tržišta, Slatinska banka d.d. Slatina nastavlja održavati svoju poziciju u segmentu poslovanja sa stanovništvom. Prateći tržišne trendove, proširenjem palete svojih usluga i uvođenjem novih tehnologija, Banka stanovništvu nudi tradicionalne i tržišno prihvatljive oblike štednje, kreditne linije prvenstveno nenamjenskog kreditiranja i usluge platnog prometa. Potvrda prepoznatljivosti i povjerenja u usluge Slatinske banke ogleda se u činjenici porasta izvora stanovništva, koji u ukupnim izvorima Banke zauzimaju visoko učešće od 69,63 %. U ukupnim depozitima stanovništva oročeni depoziti čine 83,09% ukupnih depozita stanovništva što Banci omogućuje kvalitetnije upravljanje likvidnošću. Udio depozita konstantno raste, te u 2016. godini bilježi porast od 5,42% odnosno nominalno cca 57.506 tisuća kuna u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom 2016. godine uvedena je usluga MBPlus plaćanje na rate na EFTEPOS uređajima i s mogućnosti podizanja gotovine na bankomatima u vlasništvu Slatinske banke, što omogućuje klijentima podizanje gotovine odmah, a plaćanje na rate. Trenutno Banka ima 18 vlastitih bankomata. U području kreditnog poslovanja prema građanima Banka kontinuirano prati zahtjeve svojih komitenta tako je i tijekom 2016. godine ponudila mogućnost kreditiranja razvoja turizma kroz nekoliko kreditnih linija namijenjenih iznajmljivačima i to: krediti za pripremu turističke sezone ili turistički krediti za kupnju, dogradnju ili izgradnju novih turističkih, sportskih i ugostiteljskih kapaciteta, za adaptaciju, uređenje i opremanje turističkih, sportskih i ugostiteljskih kapaciteta te nabavku plovila ili druge opreme u svrhu obavljanja turističke djelatnosti. Prateći promjene na tržištu i zahtjeve komitenta u 2016. godini Banka je ponudila i mogućnost kreditiranja stambenih i poslovnih zgrada. U cilju povećanja plasmana stanovništvu osim redizajniranja svojih kreditnih linija i njihovo usklađenje sa uvjetima konkurencije, značajno je unaprijeđena tehnologija odobravanja plasmana stanovništvu, te je poslovna politika okrenuta prema ciljanim grupama građana. U 2016. g. bilježimo rast plasmana stanovništvu za nominalno 26.806 tisuća kuna u odnosu na prethodnu godinu. Plasmani stanovništvu i dalje zadržavaju značajno učešće u plasmanima Banke i čine 23,11% ukupne strukture plasmana. Osim ulaganja u poslovnu mrežu, Banka kontinuirano razvija i poboljšava direktne distribucijske kanale. Prateći zahtjeve tržišta i nove tehnološke trendove, Banka je na cijeloj svojoj poslovnoj mreži u mogućnosti ponuditi i ostale usluge poput SMS bankarstva prema korisnicima tekućeg i žiro računa, MasterCard kreditnu karticu, Internet bankarstva, Mobilnog bankarstva, ugovaranje usluge „trajnog naloga“ za plaćanje tekućih režijskih troškova, troškova otplate kredita i sl. Klijentima Banke omogućena je usluga MBplus plaćanje na rate, a u 2016. godini uvedena je usluga podizanja gotovine na bankomatu odmah, a plaćanje na rate. Banka se kontinuirano prilagođava tržišnim okolnostima kako bi klijentima pružila adekvatnu financijsku podršku u cilju uspostavljanja dugoročnog partnerskog odnosa izgrađenog na povjerenju i zadovoljstvu klijenata. Posebna pažnja posvećuje se edukaciji kadrova na području usavršavanja prodajnih vještina i usvajanja znanja o pojedinim proizvodima i uslugama Banka.

8

DEPOZITI STANOVNIŠTVA

(u 000 kn) 31.12.2016. % 31.12.2015. % DEPOZITI PO VIĐENJU 189.266 16,91 150.940 14,22 U kunama 93.440 8,35 73.818 6,96 U stranoj valuti 95.826 8,56 77.122 7,26 OROČENI DEPOZITI 929.996 83,09 910.817 85,78 U kunama 255.803 22,85 225.560 21,24 U stranoj valuti 674.194 60,24 685.257 64,54 UKUPNO: 1.119.263 100,00 1.061.757 100,00

9

Poslovanje s pravnim osobama Prema zahtjevima tržišta, poslovanje u gospodarskom sektoru prvenstveno je usmjereno na financijsko praćenje malog i srednjeg poduzetništva i obrtnika kao i OPG-a, kako iz vlastitih sredstava tako i iz sredstava HBOR-a, te putem kreditnih linija u suradnji s jedinicama lokalne uprave. Također s Ministarstvom poduzetništva i obrta, Županija/Grada, potpisana je suradnja na način da se dio kamate subvencionira iz njihovih sredstava. Plasmani pravnim osobama u obliku kreditnih plasmana u 2016. godini iznose cca 250 milijuna kuna što čini 15,58% učešća u ukupnim plasmanima Banke. Osim što je u suradnji sa HBOR-om ostvarena kvalitetna suradnja koja je Banci omogućila veću mogućnost korištenja kredita iz izvora HBOR-a, Banka je također sa HAMAG BICRO-om zaključila Sporazum o financiranju izdavanja pojedinačnih jamstava financiranih iz Europskih i strukturnih i investicijskih fondova, a s ciljem stvaranja financijskog modela koji će na najbolji način pružiti cjelovitu i kvalitetnu financijsku uslugu prilagođenu dinamičnim uvjetima tržišta. Osim malog i srednjeg privatnog poduzetništva i obrtnika, Banka aktivno vrši kreditiranje jedinica lokalne uprave i samouprave putem kreditnih linija HBOR-a, čime se na kvalitetan način rješavaju razvojne infrastrukturne potrebe te stvaraju kvalitetne osnove za daljnji gospodarski rast pojedinih područja. Banka je značajan dio sredstava usmjerila i na plasmane u dužničke vrijednosnice, eskontiranjem mjenica izdanih od strane bonitetnih trgovačkih društava. Pored navedenog, Banka vrši izdavanje svih oblika jamstava, od kunskih i deviznih, ponudbenih, činidbenih i platežnih garancija, akreditiva i drugih oblika jamstava koje današnji uvjeti poslovanja zahtijevaju. Kreditna sposobnost, kvalitetni razvojni programi te stručnost poslovodstva čine temeljne preduvjete za financijsko praćenje klijenata. Razvijajući i unapređujući svoje poslovanje, pravnim osobama nude se i ostale usluge koje omogućavaju brže, jednostavnije i efikasnije poslovanje korištenjem MBCARD/Maestro kartica, MasterCard Business charge kartica, SMS usluga, Internet bankarstva i Mobilnog bankarstva. U poslovanju Banke s gospodarstvom osnovne aktivnosti i dalje će biti usmjerene ka razvoju i povećanju kvalitete usluga koje Banka može ponuditi gospodarstvenicima, te daljnjoj zajedničkoj izgradnji međusobnog poslovnog povjerenja i partnerstva.

DEPOZITI PRAVNIH OSOBA –TRGOVAČKA DRUŠTVA ( u 000 kn)

31.12.2016. % 31.12.2015. % DEPOZITI PO VIĐENJU 80.863 65,87 55.032 63,48 U kunama 73.108 59,55 49.666 57,29 U stranoj valuti 7.755 6,32 5.366 6,19 OROČENI DEPOZITI 41.903 34,13 31.660 36,52 U kunama 35.334 28,78 25.537 29,46 U stranoj valuti 6.568 5,35 6.123 7,06 UKUPNO: 122.765 100,00 86.692 100,00

10

Platni promet Banka nudi svojim klijentima potpunu i kvalitetnu uslugu platnog prometa kojom klijent štedi vrijeme i novac te osigurava efikasnost svog poslovanja. Banka obavlja uslugu platnog prometa fizičkim i pravnim osobama. Platni promet klijenti mogu obavljati putem razgranate mreže poslovnih jedinica (šaltera) Banke kao i putem suvremenih i sigurnih kanala Internet bankarstva i Mobilnog bankarstva. Nadalje, Banka ima ugovorenu uslugu po modelu III s Financijskom agencijom za obavljanje platnog prometa i preko mreže šaltera FINA-e. Kvaliteta i brzina usluge i nadalje je vodilja u upravljanju i vođenju platnog prometa u Banci. Banka ima razvijenu mrežu korespondentskih banaka. Od veljače 2016. godine aktivan je sudionik TARGET2 HR sustava, a od lipnja aktivan sudionik EuroNKS sustava čime je direktno uključena u SEPA platni sustav (Single Euro Payments Area). Nadalje, Banka je aktivan sudonik uvođenja SDD transakcija (SEPA Direct Debit) koje će se moći ugovarati od lipnja 2017. godine. Za poslove platnog prometa Banka koristi vlastitu programsku podršku koja predstavlja tehničku osnovu za kvalitetno pružanje usluga platnog prometa kako u zemlji tako i prema inozemstvu. Banka će i dalje nastaviti razvijati usluge platnog prometa kako bi svojim sadašnjim i budućim korisnicima platnih usluga pružila prihvatljivu, zanimljivu, efikasnu, kvalitetnu i nadasve financijski povoljnu ponudu usluga uz zajamčenu maksimulanu sigurnost i brzinu obavljanja platnog prometa.

Informatika Banke Informacijska tehnologija prisutna je u svim dijelovima bankarskog poslovanja te je potrebno posvetiti osobitu pozornost upravljanju i planiranju razvoja informacijskog sustava. Primarna funkcija informacijskog sustava Banke je osigurati poslovnim korisnicima i klijentima Banke pristup informacijama i servisima potrebnim za njihovo svakodnevno poslovanje, osigurati povjerljivost, raspoloživost i integritet informacija i kontinuirani razvoj poslovanja Banke. Tehnološku bazu informacijskog sustava Banke čine poslužitelji za bankarske i nebankarske aplikacije. Kao poslužitelj za bankarsku aplikaciju se koristi IBM Power7 8202 server. U 2016. godini Banka je završila projekt unapređenja informacijske infrastrukture za nebankarske aplikacije kojim je omogućeno smanjenje vremena oporavka, te je napravljena zamjena servera i diskovnog sustava i instalacija nove verzije VMwarwe i TSM softvera. Vanjske lokacije (financijski centri, poslovnice i ispostave) povezane su putem virtualne privatne mreže. Tijekom 2016. godine napravljena obnova mrežne infrastrukture u financijskim centrima, poslovnicama i ispostavama. Osim poslovne mreže, bankarske usluge dostupne su i putem ostalih distribucijskih kanala kao što su internet bankarstvo, mobilno bankarstvo, mreža EFTPOS uređaja i bankomata. Za korisnike Maestro kartica Banka je uvela novu uslugu, podizanje gotovine na vlastitim bankomatima uz mogućnost otplate na rate, čime je proširena postojeća usluga MBPlus plaćanja na rate na POS terminalima unutar MBNet mreže. Banka ima uspostavljen pričuvni sustav koji uključuje uspostavljenu pričuvnu lokaciju s redundantnim hardverom, softverom i podacima na kojem se u slučaju katastrofe ili neke druge potrebe može pokrenuti cjelokupna produkcijska okolina u definiranom vremenu oporavka, a sukladno sa zakonskim odredbama. U 2016. godini, Banka je u sklopu projekta unapređenja informacijske infrastrukture napravila potrebne nadogradnje opreme i softvera na pričuvnoj lokaciji zbog usklađenja s primarnom lokacijom. U sklopu povećanja sigurnosti Internet bankarstva Banka je uvela novu aplikaciju. Za autentifikaciju se koristi USB-PKI za pravne osobe, fizički ili mobilni token za fizičke osobe, također je uveden i dodatni autorizacijski uređaj za autorizaciju naloga preko dozvoljenih limita i dodavanje novih primatelja na listu dozvoljenih primatelja plaćanja. Tijekom 2016. godine završen je projekt uvođenja IP telefonije, kojim su sve lokacije Banke povezane u internu mrežu.

11

U području podrške izvješćivanju prema regulatoru Banka je uspješno izvršila sve zakonske i druge regulatorne obveze. U lipnju 2016. uspješno je završen projekt SEPA kreditni transfer (eng. Single Euro Payments Area Credit Transfer). Uspješno je primjenjena HRK SCT SHEMA, koja predstavlja skup pravila, praksi, standarda i provedbenih smjernica dogovorenih unutar bankovne zajednice u Republici Hrvatskoj za izvršavanje kreditnih transfera u kunama. POSLOVNI RIZICI Sukladno Zakonu o kreditnim institucijama Slatinska banka kontinuirano provodi mjerenje, odnosno procjenjivanje, ovladavanje i praćenje rizika kojima je u svom poslovanju izložena. Uključujući i izvješćivanje o rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju. Zakonom je također određeno da banka mora osigurati razinu kapitala adekvatnu opsegu i vrstama usluga koje pruža i rizicima kojima je izložena u pružanju tih usluga (adekvatnost kapitala). Poslovanje temeljiti na kriterijima da rizici kojima je izložena u pojedinačnim ili svim vrstama poslova koje obavlja ne prijeđu granice određene Zakonom, da je sposobna pravovremeno ispuniti dospjele obveze (načelo likvidnosti), odnosno na način da je trajno sposobna ispunjavati sve svoje obveze (načelo solventnosti) radi osiguranja sigurnosti poslovanja Banke. Profil rizičnosti je mjera odnosno procjena svih rizika kojima je ili kojima bi mogla biti Banka izložena u svom poslovanju. Utvrđivanje rizika se obavlja kroz godišnji plan rada funkcije kontrole rizika. Definira se učestalost obavljanja kontrole rizika kojima je Banka izložena. Učestalost kontrole temelji se na procjeni rizika s obzirom na značajnost pojedinog rizika. Rizike za koje se procjenjuje da im je Banka značajnije izložena, Funkcija kontrole rizika će češće kontrolirati. Značajnost je određena na temelju gubitka koji pojedini rizik uzrokuje za Banku. Nakon čega se radi pokriće značajnih rizika. Banka je u sklopu procjene adekvatnosti internog kapitala definirala metodologiju izdvajanja internih kapitalnih zahtjeva za pokriće, a s veličinom internog kapitala. Ocjena značajnosti je kriterij za izdvajanje kapitalnih zahtjeva.

Vrste rizika Značajnost rizika Učestalost kontrole

Kreditni rizik velika značajnost periodično/mjesečno/tromjesečno

Tržišni rizik veća značajnost mjesečno Tržišni rizik - valutni rizik Kamatni rizik veća značajnost mjesečno u knjizi banke Likvidnosni rizik značajan mjesečno

Operativni rizik veća značajnost periodično prijave tromjesečno kontrola

Koncentracijski rizik značajan tromjesečno Rezidualni rizik značajan polugodišnje Strateški rizik značajan mjesečno

Reputacijski rizik značajan periodično prijave polugodišnje kontrola

Rizik države značajan polugodišnje Rizik Plana oporavka značajan tromjesečno Rizik prekomjerne financijske poluge manja značajnost polugodišnje Ostali rizici manja značajnost polugodišnje Bankarstvo u sjeni manja značajnost tromjesečno

12

Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti predstavlja rizik sposobnosti Banke da na vrijeme i u unaprijed dogovorenim rokovima izvršava sve svoje preuzete obveze po dospijeću, bez stvaranja neprihvatljivih gubitaka i ugrožavanja kapitala Banke. Banka upravlja svojom likvidnošću na način da stvara pretpostavke za dugoročno održavanje kunske i devizne likvidnosti koja Banci osigurava nesmetano i pravovremeno udovoljavanje svih njezinih obveza, kojim se osigurava trajna likvidnost Banke i stvaraju uvjeti za sigurno, stabilno i profitabilno poslovanje.

U održavanju planiranog nivoa likvidnosti Banka mora nastojati udovoljiti slijedećim kriterijima: svakodnevno održavanje planiranog nivoa «dnevno likvidnih sredstava», održavanje ročne usklađenosti aktive i pasive, te višak deviznih potraživanja nad deviznim obvezama sukladno Odluci o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima.

Sve složeniji uvjeti poslovanja i visoka razina nelikvidnosti kako u sektoru gospodarstva tako i u sektoru građanstva stalni su izazov koji se nameću pred Banku, radi održavanja željene razine likvidnosti. S tim ciljem kontinuirano se prati likvidnost te provodi stres testiranje radi optimizacije likvidnosti banke.

Kreditni rizik Kreditni rizik je rizik gubitka zbog neispunjavanja dužnikove novčane obveze prema kreditnoj instituciji. Banka upravlja kreditnim rizikom putem sveobuhvatne organizacijske strukture, pravila, procesa, postupaka, sustava i resursa za utvrđivanje, mjerenje odnosno procjenjivanje, ovladavanje, praćenje i izvještavanje o izloženostima. Kontrolu postupka kreditiranja i procedure odobravanja, praćenja i naplate plasmana Banka osigurava provođenjem aktivnosti detaljne i temeljite provjere kreditne sposobnosti klijenata. Banka prati izloženost prema pojedinim klijentima po osnovi značajne izloženosti, vrsti izloženosti i pokrivenosti odnosno rezervacijama te kontrolira raspored plasmana i izvanbilančnih potencijalnih stavki u rizične skupine. Raspoređivanja plasmana Banke i izračun visine rezerviranja za ne/identificirane gubitke temelji se na kreditnoj sposobnosti dužnika, urednosti klijenta u podmirivanju obveza prema Banci i na kvalitete instrumenata osiguranja. Visine ispravaka vrijednosti za identificirane gubitke su određeni u rasponu od 1-100% u skladu s zakonskim odredbama. Visine ispravaka vrijednosti za neidentificirane gubitke su određeni u rasponu od 0-4,20% u skladu s internom metodologijom izračuna i zakonskom odredbom o minimalno 0,80% ispravka vrijednosti ukupnog stanja plasmana rizične skupine A. Detaljno navedeni kriteriji raspoređivanja definirani su u Pravilniku o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza koji je donesen u skladu s zakonskom (regulatornom) Odlukom. Uvažavajući kreditni rizik kao rizik s najvećim posljedicama na poslovanje Banke, kontinuirano se poboljšava kreditni proces te stručno i kadrovski jača Odjel rizika Banke. Valutni rizik Valutni rizik je rizik uslijed promjene intervalutarnih odnosa i promjene vrijednosti domaće valute u odnosu na strane valute u kojima banka ima pozicije. Valutni rizik proistječe iz neusklađenih aktivnih i pasivnih stavki kako bilančnih tako i izvanbilančnih po pojedinim valutama gdje značajnije promjene tečaja mogu utjecati na račun dobiti i gubitka. Praćenje i mjerenje valutnog rizika vrši se na mjesečnoj i dnevnoj razini kroz slijedeće metode odnosno pristupe: praćenje valutne strukture imovine i obveza i valutne strukture izvanbilančnih stavaka, dnevno praćenje izloženosti Banke valutnom riziku prema internom aktu propisanom za praćenje istog, putem plana kredita i depozita te analize kretanja tečaja. Upravljanje valutnim rizikom provodi se planiranjem valutne strukture aktive i pasive Banke, te kontinuiranim praćenjem kretanja tečaja pojedinih valuta i predviđanja njihovog kretanja i utjecaja na poslovanje Banke. U cilju minimiziranja ove vrste rizika kontinuirano se optimizira aktiva i pasiva Banke radi što veće neutralizacije ove vrste rizika.

13

Kamatni rizik Kamatni rizik je rizik koji proizlazi iz promjene aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, a utječe na profitabilnost poslovanja banke odnosno na zaradu Banke te time i na kapital Banke. Izvorište kamatnog rizika proizlazi iz neusklađenosti kamatnih stopa, kako po vrsti kamatnih stopa tako i po dospijeću kamatno osjetljivih stavki bilance. U postupcima mjerenja rizika promjene kamatnih stopa Banka koristi slijedeće metode: analizu kretanja kamatnih stopa na tržištu, analizu kamatne marže te analizu neto kamatnog prihoda i statičkog modela jaza.

Cjenovni rizik Rizik vezan uz držanje i trgovanje vrijednosnim papirima javlja se kao posljedica mogućeg pada vrijednosti vrijednosnih papira u portfelju Banke. Upravljanje ovim portfeljem uključuje potrebu stalnog praćenja tržišnih kretanja cijena pojedinih vrijednosnica te održavanje strukture portfelja koja osigurava optimalan odnos rizika i profita.

Podatke za praćenje cjenovnog rizika osigurava sektor koji vrše ulaganja u vrijednosne papire. Operativni rizik Operativni rizik jest rizik gubitka zbog neadekvatnih ili neuspjelih internih procesa, ljudi i sustava ili vanjskih događaja uključujući pravni rizik. INFORMACIJE O DIONICAMA U 2016. godini Banka nije otkupljivala vlastite dionice. Udio otkupljenih vlastitih dionica u temeljnom kapitalu iznosi ukupno 7,77%. Predsjednica Uprave Angelina Horvat ima 200 dionica odnosno udio od 0,02% u temeljnom kapitalu Banke. Član Uprave Marko Brnić ima 1 dionicu Slatinske banke d.d.

14

IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

U skladu s pravilima Zagrebačke burze, Uprava i Nadzorni odbor Slatinske banke d.d. izjavljuju da Slatinska banka d.d. primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja kojeg su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Zagrebačka burza. U prilogu ove Izjave je Godišnji upitnik za poslovnu 2016. godinu. Banka je uspostavila sustav unutarnjih kontrola koji se ostvaruje paralelnim djelovanjem triju međusobno neovisnih funkcija: funkcije kontrole rizika, funkcije praćenja usklađenosti i funkcije unutarnje revizije. Glavne značajke sustava unutarnjih kontrola Banke očituju se u neovisnim nositeljima kontrolnih funkcija odgovornih za identifikaciju, procjenu i upravljanje rizicima, uključujući kontrolu rizika i funkciju usklađenosti, dok interna revizija nadgleda cjelokupno poslovanje Banke. Podaci o provođenju unutarnjeg nadzora i upravljanju rizicima te podaci o imateljima dionica Banke sadržani su u Bilješkama uz financijske izvještaje. Sukladno odredbama Statuta Banke propisano je da se Uprava sastoji od dva do pet članova. Odluku o broju članova Uprave donosi Nadzorni odbor Banke. Članovi Uprave Banke moraju udovoljavati uvjetima za obnašanje funkcije člana Uprave propisanim Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama te relevantnim podzakonskim propisima i internim aktima Banke (primjerenost, dobar ugled, potrebna stručna znanja i sposobnost, zahtjev za kontinuiranom edukacijom, iskustvo, izbjegavanje sukoba interesa i zahtjev za posvećenost ispunjavanju dužnosti). Članovi Uprave moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za neovisno i samostalno vođenje poslova kreditne institucije. Primjerenost pojedinog člana Uprave Banke za obnašanje odnosne funkcije predstavlja mjeru u kojoj ta osoba ima osobine i ispunjava propisane uvjete kojima se osigurava da će zakonito, sigurno i stabilno obavljati poslove. Nadležnost članova Uprave propisana je Poslovnikom o radu Uprave. Uprava odluke i zaključke donosi na sjednicama. Na dan 31.12.2016. godine, poslove Uprave obnašaju 2 člana od kojih je jedan predsjednica Uprave, a drugi član Uprave. Nadzorni odbor nadzire vođenje poslova Banke i dužan je obavljati poslove utvrđene Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama, Statutom Banke i Poslovnikom o radu Nadzornog odbora što uključuje i imenovanje (uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke) i opozivanje članove Uprave Banke. Nadzorni odbor djeluje na sjednicama. Saziv i održavanje sjednica, postupak odlučivanja i ovlaštenja propisana su Poslovnikom o radu Nadzornog odbora. Članovi Nadzornog odbora Banke a sukladno izvršenoj procjeni njihove primjerenosti u skladu s internim aktima, zajedno kao cjelina zadovoljavaju sve propisane uvjete što se tiče raznolikosti znanja, stručnosti i iskustva. U sastavu Nadzornog odbora na dan 31. prosinca 2016. godine Predsjednica Nadzornog odbora i jedan član Nadzornog odbora su žene od ukupno 5 članova Nadzornog odbora. Stručna raznovrsnost je zastupljena prilikom procjene i odabira članova Uprave i Nadzornog odbora. Podaci o sastavu i djelovanju Uprave i Nadzornog odbora Banke iskazani su u priloženom Godišnjem upitniku.

15

Dioničari Banke svoja prava ostvaruju u Glavnoj skupštini Banke. Glavna skupština odlučuje u pitanjima koja su predviđena zakonskim propisima i Statutom Banke. Glavnu skupštinu saziva Uprava ili Nadzorni odbor najmanje jednom godišnje i kada to zahtijevaju interesi Banke. Pravila o izmjenama i dopunama Statuta Banke sadržana su u samom Statutu. Odluku o izmjenama i dopunama donosi Glavna Skupština Banke sukladno zakonu i Statutu, glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na Glavnoj Skupštini pri donošenju odluke. Izmjene i dopune Statuta predlaže Nadzorni odbor, Uprava te dioničari Banke. U cilju zaštite interesa svih investitora, dioničara, klijenata, zaposlenika i ostalih koji imaju interes, u Banci su uspostavljeni visoki standardi korporativnog upravljanja.

16

KODEKS KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

GODIŠNJI UPITNIK

OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU:

Slatinska banka d.d. Slatina

KONTAKT OSOBA I BROJ TELEFONA: Tihomir Grđan, tel. 033/637‐080

DATUM ISPUNJAVANJA UPITNIKA: 09.03.2017. Sva pitanja sadržana u ovom upitniku odnos se na razdoblje od jedne poslovne godine na koje se odnose i godišnji financijski izvještaji.Za pitanja koja su sadržana u upitniku, potrebno je napisati obrazloženje, samo onda ako pitanje to izričito traži.Odgovori koji se nalaze u upitniku vrednuju se po određenom postotku, koji je iskazan na početku svakog poglavlja.

POSVEĆENOST PRINCIPIMA KRPORATIVNOG UPRAVLJANJA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST Odgovori na ovaj set pitanja nose 20% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.

Broj

pitanja Pitanje Odgovor DA/NE Objašnjenje

1

Je li društvo prihvatilo primjenu kodeksa korporativnog upravljanja ili je usvojilo vlastitu politiku korporativnog upravljanja? DA

2

Postoje li usvojeni principi kodeksa korporativnog upravljanja unutar internih politika društva? DA

3

Objavljuje li društvo unutar svojih godišnjih financijskih izvještaja usklađenost s principima korporativnog upravljanja, urađeni na principu ʺprimjeni ili objasniʺ?

DA

4

Prilikom odlučivanja uzima li društvo u obzir interese svih dioničara društva, sukladno načelima kodeksa korporativnog upravljanja?

DA

17

DIONIČARI I GLAVNA SKUPŠTINA Odgovori na ovaj set pitanja nose 30% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.

Broj pitanja Pitanje Odgovor

DA/NE Objašnjenje

5

Nalazi li se društvo u odnosu uzajamnog dioničarstva s drugim društvom ili društvima? (ako da, objasniti) NE

6 Daje li svaka dionica društva pravo na jedan glas ? ( ako ne,objasniti) DA

7

Postupa li društvo na jednak način i pod jednakim uvjetima prema svim dioničarima? (ako ne, objasniti)

DA

8

Je li izdavanje punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini krajnje pojednostavljeno i bez strogih formalnih zahtjeva? (ako ne, objasniti) DA

9 Je li društvo dioničarima koji iz bilo kojeg razloga nisu u mogućnosti sami glasovati na skupštini, bez posebnih troškova, osiguralo opunomoćenike koji su dužni glasovati sukladno njihovim uputama? (ako ne objasniti)

NE

Brigu o osiguranju opunomoćenika skrbe sami dioničari. Banka omogućuje obrazac punomoći.

10

Jesu li uprava odnosno upravni odbor društva prilikom sazivanja skupštine odredili datum prema kojem će se utvrđivati stanje u registru dionica koje će biti mjerodavno za ostvarivanje prava glasa u skupštini društva, na način da je taj datum prije održavanja skupštine i smije biti najviše šest dana prije održavanja skupštine? (ako ne, objasniti)

DA

11

Jesu li dnevni red skupštine, kao i svi relevantni podaci i isprave uz objašnjenja koje se odnose na dnevni red, objavljeni na internetskoj stranici društva i stavljeni na raspolaganje dioničarima u prostorijama društva od dana prve javne objave dnevnog reda? (ako ne, objasniti)

DA

12

Sadrži li odluka o isplati dividende ili predujma dividende datum na koji osoba koja je dioničar stječe pravo na isplatu dividende i datum ili razdoblje kada se isplaćuje dividenda? (ako ne, objasniti)

NE Društvo nije isplaćivalo dividendu

18

13

Je li datum isplate dividende ili predujma dividende najviše 30 dana nakon dana donošenja odluke? (ako ne, objasniti)

NE Društvo nije isplaćivalo dividendu

14

Jesu li prilikom isplate dividende ili predujma dividende favorizirani pojedini dioničari? (ako da, objasniti) NE

Društvo nije isplaćivalo dividendu

15 Je li dioničarima omogućeno sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skupštini društva upotrebom sredstava suvremene komunikacijske tehnologije? (ako ne, objasniti)

NE

Sudjelovanje i glasovanje dioničara na skupštini društva određeno je statutom društva. Nije bilo zahtjeva za takvim potrebama.

16

Jesu li postavljeni uvjeti za sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa (bez obzira jesu li dopušteni sukladno zakonu ili statutu) kao npr. prijavljivanje sudjelovanja unaprijed, ovjeravanje punomoći i slično? (ako da, objasniti)

DA

Obveze prijave sudjelovanja unaprijed je određena statutom

17 Je li uprava društva javno objavila odluke glavne skupštine? DA

18

Je li uprava društva javno objavila podatke o eventualnim tužbama na pobijanje tih odluka? (ako ne, objasniti) NE

Nije ih bilo

UPRAVNA I NADZORNA TIJELA

NAVEDITE IMENA UPRAVE I NJIHOVE FUNKCIJE: Angelina Horvat (predsjednica), Marko Brnić (član)

NAVEDITE IMENA NADZORNOG ODBORA I NJIHOVE FUNKCIJE:

Ružica Vađić (predsjednica), Denis Smolar (zamjenik), Baženka Eror Matić, Hrvoje Markovinović i Krunoslav Lisjak (članovi)

19

Odgovori na ovaj set pitanja nose 20 % cjelokunog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.

Broj pitanja

Pitanje Odgovor DA/NE

Objašnjenje

19

Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio odluku o okvirnom planu svog rada koji uključuje popis redovitih sjednica i podataka koje redovito i pravodobno treba stavljati na raspolaganje članovima nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)

NE

Nadzorni odbor održava sjednice najmanje jedanput mjesečno i donosi odluke iz svoje nadležnosti a u skladu sa statutom i poslovnikom o radu nadzornog odbora

20

Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor donio unutarnja pravila rada? (ako ne, objasniti)

DA

21 Je li nadzorni odbor odnosno neizvršni direktori upravnog odbora društva sastavljen većinom od neovisnih članova?(ako ne, objasniti)

NE

Zavisni članovi Nadzornog odbora Banke imaju znanja, iskustva i stručnost za kvalitetnim upravljanjem.

22 Postoji li u društvu dugoročan plan sukcesije? (ako ne, objasniti). NE

Članove uprave imenuje nadzorni odbor, a potvrđuje HNB

23

Je li nagrada ili naknada koju primaju članovi nadzornog odnosno upravnog odbora u cijelosti ili dijelom određena prema doprinosu uspješnosti društva? (ako ne, objasniti)

NE Visinu nagrade ili naknade određuje glavna skupština

24

Je li naknada članovima nadzornog odnosno upravnog odbora određena odlukom glavne skupštine ili statutom? (ako ne, objasniti) DA

25

Jesu li detaljni podaci o svim naknadama i drugim primanjima od društva ili s društvom povezanih osoba svakog podjedinog člana nadzornog odbora odnosno upravnog odbora društva, uključujući i strukuru naknade, javno objavljeni? (ako ne, objasniti)

NE

Troškovi su objavljeni zbirno

26

Izvješćuje li svaki član nadzornog odnosno upravnog odbora društvo o svim promjenama glede njegova stjecanja, otpuštanja ili mogućnosti ostvarivanja glasačkih prava nad dionicama društva i to najkasnije pet trgovinskih dana, poslije nastanka takve promjene? (ako ne, objasniti)

DA

20

27

Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi nadzornog odnosno upravnog odbora ili s njima povezane osobe i društvo ili s njim povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne objasniti)

DA

28

Postoje li ugovori ili sporazumi između člana nadzornog odnosno upravnog odbora društva? NE

29

Jesu li prethodno odobreni od strane nadzornog odnora odnosno upravnog odbora? (ako ne, objasniti)

30 Jesu li bitni elementi svih takvih ugovora ili sporazuma sadržani u godišnjem

izvješću? (ako ne, objasniti)

31 Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za imenovanja? NE

Poslove komisije za imenovanje obavlja Nadzorni odbor

32 Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za nagrađivanje? NE

Poslove komisije za nagrađivanje obavlja Nadzorni odbor

33 Je li nadzorni odnosno upravni odbor ustrojio komisiju za reviziju (revizorski

odbor)? DA

34 Je li većina članova komisije iz redova neovisnih članova nadzornog odbora? (ako ne, objasniti) NE

Sastav članova komisije se sastoji od tri člana iz redova Nadzornog odbora i tri člana koja nisu iz redova Nadzornog odbora.

35

Je li komisija pratila integritet financijskih informacija društva, a osobito ispravnost i konzistentnost računovodstvenih metoda koje koristi društvo i grupa kojoj pripada, uključivši i kriterije za konsolidaciju financijskih izvještaja društava koja pripadaju grupi? (ako ne, objasniti)

DA

36

Je li komisija procijenila kvalitetu sustava unutarnje kontrole i upravljanja rizicima, s ciljem da se glavni rizici kojima je društvo izloženo (uključujući i rizike povezane s pridržavanjem propisa) na odgovarajući način identificiraju i javno objave te da se njima na odgovarajući način upravlja? (ako ne, objasniti)

DA

21

37

Je li komisija radila na osiguranju učinkovitosti sustava unutarnje revizije, osobito putem izrade preporuka prilikom odabira, imenovanja, ponovnog imenovanja i smjene rukovoditelja odjela za unutarnju reviziju i glede sredstava koja mu stoje na raspolaganju, i procjene postupanja rukovodećeg povodom nalaza i preporuka unutarnje revizije? (ako ne, objasniti)

DA

38

Ako u društvu funkcija unutarnje revizije ne postoji, je li komisija izvršila procjenu potrebe za uspostavom takve funkcije? (ako ne, objasniti) DA

Banka je organizirala funkciju unutarnje revizije.

39

Je li komisija nadgledala neovisnost i objektivnost vanjskog revizora, osobito glede rotacije ovlaštenih revizora unutar revizorske kuće i naknada koje društvo plaća za usluge vanjske revizije? (ako ne, objasniti)

DA

40

Je li komisija pratila prirodu i količinu usluga koje nisu revizija, a društvo ih prima od revizorske kuće ili s njome povezanih osoba? (ako ne, objasniti)

NE Nije bilo takvih usluga

41

Je li komisija izradila pravila o tome koje usluge vanjska revizorska kuća i s njome povezane osobe ne smije davati društvu, koje usluge može davati samo uz prethodnu suglasnost komisije, a koje usluge može davati bez prethodne suglasnosti? (ako ne, objasniti)

NE

Predmetno je regulirano zakonskom regulativom. Vanjski revizor obavlja isključivo usluge revizije.

42

Je li komisija razmotrila učinkovitost vanjske revizije i postupke višeg rukovodećeg kadra s obzirom na preporuke koje je iznio vanjski revizor? (ako ne, objasniti)

DA

43

Je li komisija za reviziju osigurala dostavu kvalitetnih informacija ovisnih i povezanih društava te trećih osoba (kao što su stručni savjetnici)? (ako ne, objasniti)

DA

44

Je li dokumentacija relevantna za rad nadzornog odbora odnosno upravnog odbora na vrijeme dostavljena svim članovima? (ako ne, objasniti) DA

45

Jesu li u zapisnicima sa sjednica nadzornog odbora odnosno upravnog odbora zabilježene sve donesene odluke s rezulatatima glasovanja? (ako ne, objasniti) DA

22

46

Je li nadzorni odbor odnosno upravni odbor izradio ocjenu svog rada u proteklom razdoblju koja uključuje vrednovanje doprinosa i kompetentnosti svakog pojedinog člana, kao i zajedničkog rada odbora, procjenu rada komisija koje je ustanovio, i procjenu postignutih u odnosu na zacrtane ciljeve društva?

NE

47

Je li društvo kao dio godišnjeg izvješća objavilo izjavu o politici nagrađivanja uprave, upravnog odbora i nadzornog odbora? (ako ne, objasniti)

NE

48

Je li Izjava o politici nagrađivanja uprave ili izvršnih direktora stalno objavljena na vlastitim internetskim stranicama društva? (ako ne, objasniti) NE

Nagrađivanje je definirano Ugovorom o radu.

49

Jesu li detaljni podaci o svim primanjima i naknadama koje svaki član uprave ili izvršni direktori primaju od društva javno objavljeni u godišnjem izvješću društva? (ako ne, objasniti)

NE Troškovi su objavljeni zbirno

50

Jesu li svi oblici nagrada članova uprave i nadzornog odbora, uključujući opcije i druge pogodnosti uprave, javno objavljeni po detaljnim pojedinim stavkama i osobama u godišnjem izviješću društva? (ako ne, objasniti)

NE Troškovi su objavljeni zbirno

51

Jesu li svi poslovi u kojima su sudjelovali članovi uprave ili izvršni direktori te s njima povezane osobe i društvo ili s njime povezane osobe jasno navedeni u izvješćima društva? (ako ne, objasniti)

DA

52

Sadrži li izvješće koje nadzorni odbor odnosno upravni odbor podnosi glavnoj skupštini, osim sadržaja izvješća propisanog zakonom, ocjenu ukupne uspješnosti poslovanja društva, rada uprave društva i poseban osvrt na njegovu suradnju s upravom? (ako ne, objasniti)

DA

REVIZIJA I MEHANIZMI UNUTARNJE KONTROLE

Odgovori na ovo područje nose 10% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.

Broj


53 Ima li društvo vanjskog revizora? DA

23

54 Je li je vanjski revizor društva vlasnički ili interesno povezan sa društvom? NE

55

Je li vanjski revizor društva, pruža društvu, sam ili putem povezanih osoba, druge usluge? NE

56 Je li društvo javno objavilo iznose naknada plaćenih vanjskim revizorima za obavljenu reviziju i za druge pružene usluge? (ako ne, objasniti)

NE Vanjski revizor je pružao isključivo usluge revizije, prema općim uvjetima svog poslovanja.

57

Ima li društvo unutarnje revizore i ustrojen sustav unutarnje kontrole? (ako ne, objasniti)

DA

TRANSPARENTNOST I JAVNOST POSLOVANJA

Odgovori na ovo poglavlje nose 20% cjelokupnog pokazatelja u odnosu na usklađenost društva sa kodeksom korporativnog upravljanja.

Broj


58 Jesu li godišnji, polugodišnji i tromjesečni izvještaji dostupni dioničarima? DA

59 Je li društvo izradilo kalendar važnih događanja? NE

60

Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava da se osobama koje raspolažu ili dolaze u dodir s povlaštenim informacijama pojasni priroda i značaj tih informacija i ograničenja s tim u vezi?

DA

61

Je li društvo uspostavilo mehanizme kojima se osigurava nadzor nad protekom povlaštenih informacija i njihovom mogućom zlouporabom? DA

62 Je li netko trpio negativne posljedice jer je nadležnim tijelima ili organima u društvu ili izvan njega ukazao na nedostatke u primjeni propisa ili etičkih normi unutar društva? (ako da, objasniti)

NE

63

Je li uprava društva u protekloj godini održala sastanke sa zainteresiranim ulagateljima?

NE

64 Slažu li se svi članovi uprave i nadzornog ili upravnog odbora da su navodi izneseni u odgovorima na ovaj upitnik po njihovom najboljem saznanju u cijelosti istiniti?

DA

24

SLATINSKA BANKA d.d. Vladimira Nazora 2, Slatina

Godišnji financijski izvještaji i Izvješće neovisnog revizora

za 2016. godinu

25

S A D R Ž A J

Stranica

Odgovornost za godišnje financijske izvještaje 1 Izvješće neovisnog revizora 2 - 6 Račun dobiti i gubitka 7 Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti 8 Izvještaj o financijskom položaju / Bilanca 9 Izvještaj o novčanim tokovima 10 Izvještaj o promjenama kapitala 11 Bilješke uz financijske izvještaje 12 – 61 Dodatak – ostale zakonske i regulatorne obveze 62 – 73

1

ODGOVORNOST ZA GODIŠNJE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

Uprava Slatinske banke d.d., Slatina, Vladimira Nazora 2 (dalje u tekstu Banka) je dužna osigurati da godišnji financijski izvještaji za 2016. godinu budu sastavljeni u skladu sa Zakonom o računovodstvu (NN 78/15, 120/16) i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, tako da pružaju istinit i objektivan prikaz financijskog stanja, rezultata poslovanja, novčanih tokova i promjena kapitala Banke za to razdoblje.

Na temelju provedenih istraživanja, Uprava Banke opravdano očekuje da Banka ima odgovarajuća sredstva za nastavak poslovanja u doglednoj budućnosti. Sukladno tomu, Uprava Banke je izradila godišnje financijske izvještaje pod pretpostavkom neograničenosti vremena poslovanja Banke.

Pri izradi godišnjih financijskih izvještaja Uprava Banke je odgovorna za: odabir i potom dosljednu primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika u skladu sa

važećim standardima financijskog izvještavanja;

davanje razumnih i razboritih prosudbi i procjena;

izradu godišnjih financijskih izvještaja uz pretpostavku o neograničenosti vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka neprimjerena.

Uprava Banke je odgovorna za vođenje ispravnih računovodstvenih evidencija, koje će u bilo koje doba s prihvatljivom točnošću odražavati financijski položaj, rezultate poslovanja, novčane tokove i promjene kapitala Banke, kao i njihovu usklađenost sa Zakonom o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Uprava Banke je također odgovorna za čuvanje imovine Banke, pa stoga i za poduzimanje opravdanih mjera da bi se spriječile i otkrile prijevare i ostale nezakonitosti.

Potpisano u ime Uprave: Angelina Horvat , predsjednica Uprave Marko Brnić, član Uprave Slatinska banka d.d. Vladimira Nazora 2 33520 Slatina Republika Hrvatska Slatina, 14. travnja 2017. godine

2Registrirano kod Trgovačkog suda u Zagrebu pod brojem 080044149 OIB 76394522236

Tel: +385 1 2395 741 Fax: +385 1 2303 691 E-mail: [email protected]

BDO Croatia d.o.o. 10000 Zagreb Trg J. F. Kennedy 6b

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

Dioničarima Slatinske banke d.d., Slatina

Izvješće o reviziji godišnjih financijskih izvještaja

Mišljenje

Obavili smo reviziju godišnjih financijskih izvještaja Slatinska banka d.d., Vladimira Nazora 2, Slatina (dalje u tekstu „Banka“) za godinu koja je završila 31. prosinca 2016., koji obuhvaćaju Izvještaj o financijskom položaju (Bilancu) na 31. prosinca 2016., Račun dobiti i gubitka, Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, Izvještaj o novčanim tokovima i Izvještaj o promjenama kapitala za tada završenu godinu, kao i pripadajuće Bilješke uz financijske izvještaje, uključujući i sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih objašnjenja.

Prema našem mišljenju, priloženi godišnji financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijski položaj Banke na 31. prosinca 2016. i financijsku uspješnost i novčane tokove Banke za tada završenu godinu u skladu s Zakonom o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (''MSFI'').

Osnova za Mišljenje

Obavili smo našu reviziju u skladu sa Zakonom o računovodstvu, Zakonom o reviziji i Međunarodnim revizijskim standardima (''MRevS-i''). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem Izvješću neovisnog revizora u odjeljku o revizorovim odgovornostima za reviziju godišnjih financijskih izvještaja. Neovisni smo od Banke u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe (''IESBA Kodeks'') i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

Isticanje pitanja

Kako je prikazano u Bilješci VII uz financijske izvještaje (Događaji nakon izvještajnog razdoblja), u 2017. godini, došlo je do događaja i indikacija koji nepovoljno utječu na sposobnost jedne grupe dužnika da uredno podmiruje svoje obveze prema Banci. Grupa navedenih dužnika predstavlja pojedinačno značajnu izloženost Banke, u iznosu od 16 milijuna kuna. Banka sukladno svojim politikama i procedurama provodi redovne procjene kvalitete navedenih plasmana. Naše mišljenje nije modificirano u vezi s tim pitanjem.

Ključna revizijska pitanja

Ključna revizijska pitanja jesu ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti u našoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije godišnjih financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima. Utvrdili smo da je niže navedeno pitanje ključno revizijsko pitanje koje treba objaviti u našem Izvješću neovisnog revizora.

Umanjenje vrijednosti danih zajmova i predujmova komitentima

Na dan 31. prosinca 2016. godine bruto zajmovi i predujmovi klijentima u godišnjim financijskim izvještajima Banke iznosili su 735.051 tisuću kuna, pripadajuće rezervacije za umanjenje vrijednosti 102.848 tisuća kuna, a gubitak od umanjenja vrijednosti priznat u računu dobiti i gubitka 11.915 tisuća kuna (31. prosinca 2015. godine bruto zajmovi i

BDO Croatia d.o.o.

3

predujmovi klijentima 746.549 tisuća kuna, rezervacije za umanjenje vrijednosti 92.635 tisuća kuna, gubitak od umanjenja vrijednosti priznat u računu dobiti i gubitka 19.116 tisuća kuna).

Umanjenje vrijednosti predstavlja najbolju procjenu Uprave Banke o ostvarenim gubicima unutar portfelja zajmova i predujmova na izvještajni datum. Usredotočili smo se na navedeno područje s obzirom da određivanje iznosa rezervacija za umanjenje vrijednosti zahtjeva značajnu procjenu od strane Uprave Banke koja se odnosi na određivanje trenutka priznavanja umanjenja vrijednosti kao i iznosa umanjenja vrijednosti.

U slučaju kada postoji objektivan dokaz o nemogućnosti naplate zajmova u cijelosti ili prema uvjetima ugovora, odnosno ako postoji značajna sumnja u vezi s plaćanjem kamata ili otplatom glavnice, odnosno postoji dokaz o kršenju uvjeta ugovora, kreditni rizik i vrijednost zajmova procjenjuju se na pojedinačnoj osnovi. Uprava Banke ocjenjuje parametre koje smatra relevantnim za izračun gubitaka od umanjenja vrijednosti zajmova uključujući, ali ne ograničavajući se na financijski položaj klijenta, razdoblje realizacije i vrijednost instrumenata osiguranja na datum očekivane realizacije, očekivani tok novca i gospodarske uvjete.

Banka prikazuje rezerviranja za gubitke po zajmovima i predujmovima klijenata na skupnoj i pojedinačnoj osnovi, u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj.

Povezane objave u pripadajućim godišnjim financijskim izvještajima

Vidjeti Bilješke 3.8b, 20 i 37 u pripadajućim godišnjim financijskim izvještajima.

Revizijski postupci

Naše revizorske procedure vezane za ovo područje, između ostalog, uključivale su ocjenu dizajna i testiranje operativne učinkovitosti kontrola vezanih za odobravanje, evidentiranje zajmova i predujmova, uključujući identifikaciju događaja koji uzrokuju umanjenje vrijednosti, primjerenost klasifikacije, izračun rezervacija za umanjenje vrijednosti te kontrole koje se odnose na procjenu vrijednosti kolaterala.

Za umanjenje vrijednosti koje se određuju na pojedinačnoj osnovi:

- Odabrali smo uzorak pojedinačnih zajmova, sa fokusom na izloženosti s potencijalno najvećim utjecajem na godišnje financijske izvještaje zbog njihove veličine i rizičnosti te manjih izloženosti koje smo na temelju naše interne procjene ocijenili kao visoko rizične.

- Obavili smo dokazno testiranje nad odabranim uzorkom kako bismo ocijenili ispravnost klasifikacije zajmova.

- U određenim slučajevima koristili smo vlastitu prosudbu kako bismo odredili parametre za izračun gubitaka od umanjenja vrijednosti zajmova te svoje izračune usporedili sa umanjenjem vrijednosti koje je izračunala Banka.

Za umanjenje vrijednosti koje se određuje na skupnoj osnovi:

- Za rezerviranje za gubitke po zajmovima i predujmovima Banke na skupnoj osnovi ocijenili smo metodologiju, ulazne podatke i pretpostavke. Kritički smo preispitali razumnost promjena parametara modela u 2016. godini, temeljeno na našem razumijevanju poslovanja, te trenutnih gospodarskih uvjeta.

Rezultati naših testiranja su bili zadovoljavajući. Slažemo se da su pretpostavke, koje su korištene u modelu procjene umanjenja vrijednosti danih zajmova i predujmova komitentima, prikladne.

BDO Croatia d.o.o.

4

Ostale informacije u Godišnjem izvješću

Uprava Banke je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije sadrže informacije uključene u Godišnje izvješće, ali ne uključuju godišnje financijske izvještaje i naše Izvješće neovisnog revizora o njima.

Naše mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije, osim u razmjeru u kojem je to izričito navedeno u dijelu našeg Izvješća neovisnog revizora pod naslovom Izvješće o usklađenosti s ostalim zakonskim ili regulatornim zahtjevima, i mi ne izražavamo bilo koji oblik zaključka s izražavanjem uvjerenja o njima.

U vezi s našom revizijom godišnjih financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne godišnjim financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenih tijekom obavljanja revizije ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane. Ako, temeljeno na poslu kojeg smo obavili, zaključimo da postoji značajni pogrešni prikaz tih ostalih informacija, od nas se zahtijeva da izvijestimo tu činjenicu. U tom smislu mi nemamo nešto za izvijestiti.

Odgovornosti Uprave Banke i onih koji su zaduženi za upravljanje za godišnje financijske izvještaje

Uprava Banke je odgovorna za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu s MSFI-ima, i za one interne kontrole za koje Uprava Banke odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja, Uprava Banke je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Banke da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenom poslovanju, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezana s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako Uprava Banke ili namjerava likvidirati Banku ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.

Oni koji su zaduženi za upravljanje su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovila Banka .

Revizorove odgovornosti za reviziju godišnjih financijskih izvještaja

Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati Izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je viša razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih godišnjih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:

prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza godišnjih financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.

BDO Croatia d.o.o.

5

stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Banke.

ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila Uprava Banke.

zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi Uprava Banke i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Banke da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenom poslovanju. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem Izvješću neovisnog revizora na povezane objave u godišnjim financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg Izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Banka prekine s nastavljanjem poslovanja po vremenski neograničenom poslovanju.

ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li godišnji financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.

Mi komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije.

Mi također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za upravljanje da smo postupili u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o povezanim zaštitama.

Između pitanja o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, mi određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem Izvješću neovisnog revizora, osim ako zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba priopćiti u našem Izvješću neovisnog revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice priopćavanja nadmašile dobrobiti javnog interesa od takvog priopćavanja.

Izvješće o usklađenosti s ostalim zakonskim ili regulatornim zahtjevima

Uprava Banke odgovorna je za sastavljanje Izvješća poslovodstva Banke kao sastavnog dijela Godišnjeg izvješća Banke, te smo u obvezi izraziti mišljenje o usklađenosti Izvješća poslovodstva Banke kao sastavnog dijela Godišnjeg izvješća Banke s godišnjim financijskim izvještajima Banke. Prema našem mišljenju, temeljeno na poslovima koje smo obavili tijekom revizije, informacije u Izvješću poslovodstva Banke za 2016. godinu koje je sastavni dio Godišnjeg izvješća Banke za 2016. godinu usklađene su s informacijama iznijetim u godišnjim financijskim izvještajima Banke prikazanim na stranicama 7 do 61 na koje smo iskazali mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore.

BDO Croatia d.o.o.

6

Prema našem mišljenju, temeljeno na poslovima koje smo obavili tijekom revizije, Izvješće poslovodstva Banke za 2016. godinu koje je sastavni dio Godišnjeg izvješća Banke za 2016. godinu je sastavljeno u skladu sa Zakonom o računovodstvu.

Na temelju poznavanja i razumijevanja poslovanja Banke i njezinog okruženja stečenog u okviru revizije, nismo ustanovili da postoje značajni pogrešni prikazi u Izvješću poslovodstva Banke za 2016. godinu koji je sastavni dio Godišnjeg izvješća Banke za 2016. godinu.

Prema našem mišljenju, temeljeno na poslovima koje smo obavili tijekom revizije, Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, uključena u Godišnje izvješće Banke za 2016. godinu, je u skladu sa zahtjevima navedenim u članku 22. stavku 1. točkama 3. i 4. Zakona o računovodstvu.

Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, uključena u Godišnje izvješće Banke za 2016. godinu, uključuje informacije iz članka 22. stavak 1. točke 2., 5. i 6. Zakona o računovodstvu.

Na temelju Odluke Hrvatske Narodne Banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka od 27. ožujka 2017. godine (NN 30/17), Uprava Banke izradila je obrasce prikazane na stranicama 62 do 68 („Obrasci“) koji sadrže alternativni prikaz izvještaja o financijskom položaju (bilance) na dan 31. prosinca 2016. godine, računa dobiti i gubitka, izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, izvještaja o novčanim tokovima i izvještaja o promjenama kapitala za 2016. godinu, kao i usklade („Usklade“) obrazaca s financijskim izvještajima prikazanim na stranicama 69 do 72. Uprava Banke je odgovorna za ove Obrasce i Usklade. Financijske informacije u Obrascima izvedene su iz financijskih izvještaja Banke prikazanih na stranicama 7 do 61 na koje smo izrazili mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore.

Na temelju obveze proizašle iz Zakona o kreditnim institucijama (NN 159/13, 19/15 i 102/15) Banka je prikazala tražene informacije na stranici 73 koje sadrže sve informacije propisane člankom 164. stavak 1. Prikazane informacije su izvedene iz financijskih izvještaja Banke prikazanih na stranicama 7 do 61 na koje smo izrazili mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore.

Angažirani partner u reviziji godišnjih financijskih izvještaja Banke za 2016. godinu koja ima za posljedicu ovo Izvješće neovisnog revizora je Zdenko Balen, ovlašteni revizor.

U Zagrebu, 14. travnja 2017. godine BDO Croatia d.o.o. Trg J. F. Kennedy 6b 10000 Zagreb

SLATINSKA BANKA d.d., Slatina RAČUN DOBITI I GUBITKA za godinu koja je završila 31. prosinca 2016.

7

P O Z I C I J A Bilješka 2016. 2015.

HRK '000 HRK '000

Prihodi od kamata 4 62.207 68.858

Rashodi od kamata 5 (31.189) (37.215)

Neto prihodi od kamata 31.018 31.643

Prihodi od naknada i provizija 6 12.797 11.878

Rashodi od naknada i provizija 7 (3.124) (2.967)

Neto prihodi od naknada i provizija 9.673 8.911

Neto prihodi od tečajnih razlika 8 2.631 2.992

Ostali prihodi iz redovnog poslovanja 9 3.724 1.659

Ukupno ostali prihodi 6.355 4.651

Ostali poslovni rashodi 10,11,12 (36.169) (36.225)

Troškovi ispravka vrijednosti i rezerviranja 13 (12.053) (19.572)

Ukupno ostali rashodi (48.222) (55.797)

Gubitak prije oporezivanja (1.176) (10.592)

Porez na dobit 14 (330) 1.967

Gubitak nakon oporezivanja (1.506) (8.625)

Gubitak po dionici 32 (1,64) kn (9,39) kn

Popratne bilješke pod brojem I do IX u nastavku čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

SLATINSKA BANKA d.d., Slatina IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI za godinu koja je završila 31. prosinca 2016.

8

P O Z I C I J A Bilješka 2016. 2015.

HRK '000 HRK '000

Gubitak tekuće godine (1.506) (8.625)

Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak Nerealizirana dobit/(gubitak) s osnova vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju 4.134 876 UKUPNO OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT/ (GUBITAK) TEKUĆE GODINE 2.628 (7.749)


SLATINSKA BANKA d.d., Slatina IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU / BILANCA na 31. prosinca 2016.

9

P O Z I C I J A Bilješka 31.12.2016. 31.12.2015.

HRK '000 HRK '000

IMOVINA

Novčana sredstva 15 280.389 283.291

Potraživanja od Hrvatske narodne banke 16 91.975 100.154

Plasmani bankama 17 6.451 1.432

Financijska imovina raspoloživa za prodaju 18 463.789 371.031

Financijska imovina koja se drži do dospijeća 19 45.325 47.683

Zajmovi i predujmovi klijentima 20 632.203 653.914

Ulaganje u ovisno društvo 21 5.670 5.558

Nekretnine, postrojenja i oprema 22 29.155 27.018

Nematerijalna imovina 23 6.298 6.396

Preuzeta imovina 24 29.826 14.048

Ostala imovina 25 16.368 15.610

Ukupno imovina 1.607.449 1.526.135

OBVEZE

Depoziti po viđenju 26 290.107 223.102

Oročeni depoziti 27 1.004.231 978.841

Obveze po primljenim kreditima 28 120.744 140.910

Ostale obveze 29 19.150 12.969

Rezerviranja 30 4.916 4.298

Ukupno obveze 1.439.148 1.360.120

KAPITAL

Temeljni kapital 31 91.897 91.897

Vlastite dionice (6.592) (6.592)

Revalorizacijske rezerve 4.151 358

Kapitalni dobitak 149 149

Rezerve 15.182 15.182

Zadržana dobit 65.020 73.646


Ukupno kapital 168.301 166.015

Ukupno obveze i kapital 1.607.449 1.526.135


SLATINSKA BANKA d.d., Slatina IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA – INDIREKTNA METODA za godinu koja je završila 31. prosinca 2016.

10

P O Z I C I J A 2016. 2015.

HRK '000 HRK '000

NOVČANI TIJEK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI

Dobit prije poreza (1.176) (10.592)

Usklađenje na neto novčana sredstva ostvarena iz poslovnih aktivnosti

Amortizacija 2.578 2.605

Ispravci vrijednosti kredita 11.896 19.079

Ispravci vrijednosti ostale imovine 170 19

Rezerviranja za sudske sporove 99 156

Ispravci vrijednosti imovine koja se drži do dospijeća 0 321

Ostali ispravci i rezerviranja (neto) 519 165 Promjene na sredstvima i obvezama iz poslovnih aktivnosti

Smanjenje (povećanje) potraživanja od HNB-a 8.179 1.631

Smanjenje (povećanje) plasmana bankama 8 (87)

Smanjenje (povećanje) zajmova i predujmova klijentima 9.826 64.338

Smanjenje (povećanje) ostale imovine (942) 2.063

Povećanje (smanjenje) obveza prema bankama 0 0

Povećanje (smanjenje) depozita po viđenju 67.006 31.434

Povećanje (smanjenje) oročenih depozita 25.389 54.365

Povećanje (smanjenje) ostalih obveza 6.183 1.607

Porez na dobit (330) 1.967

Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti 129.405 169.072

NOVČANI TIJEK IZ ULAGATELJSKIH AKTIVNOSTI

Smanjenje (povećanje) financijske imovine raspoložive za prodaju (2.790) 439

Smanjenje (povećanje) financijske imovine do dospijeća 372 1.769

Nabavka nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalne imovine (4.617) (3.562)

Smanjenje (povećanje) preuzete imovine (15.778) (5.493)

Neto novčani tijek iz ulagateljskih aktivnosti (22.813) (6.847)

NOVČANI TIJEK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

Povećanje obveza po kreditima (20.166) 318

Ostale promjene na kapitalu (neto) 3.793 376

Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti (16.373) 694

Neto promjena novca i novčanih ekvivalenata 90.219 162.919

Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 687.557 524.638

Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 34 777.776 687.557


SLATINSKA BANKA d.d., Slatina IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA za godinu koja je završila 31. prosinca 2016.

11

Dionički kapital

Vlastite dionice

Nerealizirana dobit / fer vrijednost

Kapitalni dobitak

Rezerve

Zadržana dobit

Dobit tekuće godine Ukupno

Zakonske rezerve

Rezerve za vlastite dionice

Ostale rezerve

HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000

Stanje 31. prosinca 2014. godine 91.897 (6.592) (18) 149 4.729 7.425 3.028 73.257 389 174.264

Raspored dobiti 2014. godine 0 0 0 0 0 0 0 389 (389) 0

Nerealizirani dobitak 0 0 876 0 0 0 0 0 0 876

Realizirani dobitak 0 0 (500) 0 0 0 0 0 0 (500)

Gubitak tekućeg razdoblja 0 0 0 0 0 0 0 0 (8.625) (8.625)

Stanje 31. prosinca 2015. godine 91.897 (6.592) 358 149 4.729 7.425 3.028 73.646 (8.625) 166.015

Raspored dobiti 2015. godine 0 0 0 0 0 0 0 (8.625) 8.625 0

Nerealizirani dobitak 0 0 4.134 0 0 0 0 0 0 4.134

Realizirani dobitak 0 0 (341) 0 0 0 0 0 0 (341)

Gubitak tekućeg razdoblja 0 0 0 0 0 0 0 0 (1.506) (1.506)

Stanje 31. prosinca 2016. godine 91.897 (6.592) 4.151 149 4.729 7.425 3.028 65.020 (1.506) 168.301

SLATINSKA BANKA d.d., Slatina BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE za godinu koja je završila 31. prosinca 2016.

12

l OPĆI PODACI O BANCI

1.1. Pravni okvir i djelatnost

SLATINSKA BANKA d.d. SLATINA (''Banka'') registrirana je kod Trgovačkog suda u Bjelovaru. Sjedište Banke je u Slatini, Vladimira Nazora 2.

Banka je registrirana za obavljanje poslova sa stranim sredstvima plaćanja u zemlji, obavljanje novčanih posredovanja, primanje svih vrsta depozita, davanje svih vrsta kredita, otvaranje dokumentarnih akreditiva, izdavanje jamstva i bankovnih garancija, obavljanje poslova s mjenicama, čekovima, pozajmljivanje, prodaja i kupnja za svoj račun ili za račun svojih komitenata, obavljanje poslova s vrijednosnim papirima za svoj računa ili račun drugih osoba, izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja, obavljanje poslova financijskog lizinga i faktoringa, davanje informacija o bonitetu komitenata na njihov zahtjev, obavljanje kreditnih poslova s inozemstvom i platnog promete s inozemstvom, obavljanje platnog prometa u zemlji, pružanje usluga zastupanja u prodaji polica osiguranja, te pružanje ostalih financijskih usluga. 1.2. Tijela Banke

Organi upravljanja Banke su Uprava, Nadzorni odbor te Skupština.

Upravu Banke čine: 1. Angelina Horvat – Predsjednica Uprave 2. Marko Brnić – Član Uprave Članovi Nadzornog odbora su: 1. Ružica Vađić - predsjednica Nadzornog odbora 2. Denis Smolar – član Nadzornog odbora, zamjenik predsjednice Nadzornog odbora 3. Hrvoje Markovinović - član Nadzornog odbora 4. Blaženka Eror Matić – član Nadzornog odbora 5. Krunoslav Lisjak – član Nadzornog odbora

II TEMELJ ZA SASTAVLJANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA 2.1. Izjava o usklađenosti i osnova prikaza

Financijski izvještaji pripremljeni su u skladu sa zakonskom računovodstvenom regulativom za banke u Republici Hrvatskoj. Poslovanje Banke podliježe Zakonu o kreditnim institucijama, u skladu s kojim financijsko izvještavanje Banke određuje Hrvatska narodna banka („HNB”) koja je središnja nadzorna institucija bankarskog sustava u Hrvatskoj. Ovi financijski izvještaji pripremljeni su u skladu s navedenim bankarskim propisima.

Računovodstveni propisi HNB-a zasnivaju se na Međunarodnim standardima

financijskog izvještavanja. Osnovne razlike između računovodstvenih propisa i zahtjeva za priznavanje i mjerenje prema MSFI-a su da regulativa HNB-a propisuje limite i druga ograničenja vezana za minimalnu razinu adekvatnosti kapitala, klasifikaciju zajmova i izvanbilančnih preuzetih obveza, kamatni i valutni rizik, rizik likvidnosti i deviznu poziciju te rezerviranja za kreditni rizik.

SLATINSKA BANKA d.d., Slatina BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak za godinu koja je završila 31. prosinca 2016.

13

2.1. Izjava o usklađenosti i osnova prikaza (nastavak)

Skrećemo pozornost na sljedeće razlike između zahtjeva za priznavanje i mjerenje po MSFI i računovodstvenih propisa HNB-a:

- HNB zahtijeva od banaka priznavanje gubitaka od umanjenja vrijednosti, u izvještaju o dobiti ili gubitku, za izloženosti koje se vode po amortiziranom trošku i za koje nije prepoznato umanjenje vrijednosti (uključujući i rizik središnje države) po propisanim stopama. Rezervacije na skupnoj osnovi priznate su u bilanci u skladu sa zahtjevima HNB-a. Na temelju propisa HNB-a Banka je priznala ukidanje rezerviranja unutar gubitaka od umanjenja vrijednosti i rezerviranja.

- Sljedeća razlika između MSFI i računovodstvenih propisa HNB-a odnosi se na izračun gubitaka od umanjenja vrijednosti diskontiranjem očekivanih novčanih tokova od imovine umanjene vrijednosti originalnom efektivnom kamatnom stopom instrumenta. Banka računa gubitke od umanjenja vrijednosti za pojedinačno značajne stavke procjenjujući buduće novčane tokove i diskontira iste originalnom efektivnom kamatnom stopom. Amortizaciju ovako nastalog diskonta Banka u pravilu priznaje kao prihod od kamata. Međutim, u određenim slučajevima, naplate se priznaju kao prihod od kamata u trenutku potpunog otpuštanja rezervacija za umanjenje vrijednosti.

- Dodatno, HNB propisuje minimalne iznose rezervacija za gubitke od umanjenja vrijednosti za pojedine izloženosti za koje je posebno prepoznato umanjenje vrijednosti, a koji mogu biti različiti od gubitaka od umanjenja vrijednosti izračunatih u skladu s MSFI.

2.2. Osnove pripreme

Financijski izvještaji Banke sastavljeni su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (''MSFI''), te sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj. Poslovanje banaka u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o kreditnim institucijama, u skladu s kojim financijsko izvještavanje Banke propisuje Hrvatska narodna banka („HNB”).

Financijski izvještaji sastavljeni su na osnovi fer vrijednosti za financijsku imovinu raspoloživu za prodaju. Ostala financijska imovina i obveze te nefinancijska imovina i obveze iskazani su po amortiziranom trošku ili povijesnom trošku.

Kod sastavljanja financijskih izvještaja Uprava daje procjene i pretpostavke koje utječu na primjenu politika i iskazane iznose sredstava i obveza te objavu potencijalnih i preuzetih obveza na datum bilance, kao i iznose prihoda i rashoda tijekom izvještajnog razdoblja. Procjene i pretpostavke se temelje na povijesnom iskustvu kao i ostalim čimbenicima i informacijama dostupnim na datum sastavljanja financijskih izvještaja. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od ovakvih procjena. Procjene i uz njih vezane pretpostavke stalno se pregledavaju i prema potrebi mijenjaju. Izmjena računovodstvenih procjena priznaje se u razdoblju u kojem je procjena izmijenjena.

Ključne procjene korištene u primjeni računovodstvenih politika prilikom sastavljanja financijskih izvještaja odnose se na obračun amortizacije dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine, umanjenje vrijednosti imovine, ispravak vrijednosti potraživanja i rezerviranja, te objavu potencijalnih obveza.

Financijski izvještaji prikazani su u obliku koji se uobičajeno koristi i međunarodno je prihvaćen u objavljivanju financijskih izvještaja banaka i sličnih financijskih institucija.


14

2.3. Izvještajna valuta

Izvještajna valuta je hrvatska kuna, a financijski izvještaji iskazani su zaokruženo, u tisućama kuna (ukoliko nije drugačije navedeno).

Tečaj kune na dan 31. prosinca 2016. godine iznosio je 7,557787 kuna za 1 EUR (7, 7,635047 kuna na dan 31. prosinca 2015.) i 7,168536 kuna za 1 USD (6,991801 kuna na dan 31. prosinca 2015. godine).

III SAŽETAK RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA

Sažetak značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu financijskih izvještaja naveden je u nastavku. Politike su dosljedno primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje, osim ako nije drukčije navedeno.

3.1. Usvajanje novih i izmijenjenih Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja

Standard i tumačenja na snazi u tekućem razdoblju Izmjene i dopune MRS 19 Planovi definiranih primanja: Doprinosi zaposlenih – MRS 19

zahtijeva da se doprinosi zaposlenika ili trećih uzmu u obzir prilikom obračuna. Godišnja poboljšanja MSFI ciklus 2012. – 2014. koja uključuju izmjene:

MSFI 5 – Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja MSFI 7- Financijski instrumenti: objavljivanje (s posljedičnim izmjenama MSFI 1) MRS 19 – Primanja zaposlenih MRS 34 – Financijski izvještaji za razdoblja tijekom godine

Ove izmjene stupile su na snagu 1. siječnja 2016. godine.

Godišnja poboljšanja iz ciklusa 2010. – 2012., te izmjene i dopune su na snazi u EU za obračunska razdoblja koja su započela na dan ili nakon 1. veljače 2015., uz dopuštenu raniju primjenu. Ona uključuju izmjene:

MSFI 2 Plaćanje temeljeno na dionicama, MSFI 3 Poslovna spajanja, MSFI 8 Poslovni segmenti, MSFI 13 Mjerenje fer vrijednosti MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema i MRS 38 Nematerijalna imovina, MRS 24 Objavljivanje povezanih osoba

Izmjene MSFI 10, MSFI 12 i MRS 28 – Investicijski subjekti: primjena izuzeća od obveze konsolidacije (izdano u prosincu 2014.)

Izmjene MSFI 11 – Računovodstvo za stjecanje udjela u zajedničkim operacijama (izdano u svibnju 2014.)

Izmjene MRS 1 – Objavljivanja (izdano u prosincu 2014.) Izmjene u MRS 16 i MRS 38 – Pojašnjenje prihvatljivih metoda amortizacije (izdano u

svibnju 2014.) Izmjene MRS 16 i MRS 41 – Poljoprivreda: višegodišnji nasadi (izdano u lipnju 2014.)


15

3.1. Usvajanje novih i izmijenjenih Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (nastavak)

Izmjene MRS 27 – Metoda udjela u odvojenom financijskim izvještajima (izdano u kolovozu 2014.)

Primjena gore navedenih standarda nije imala utjecaja na financijske izvještaje Banke za 2016. godinu.

Novi i izmijenjeni MSFI usvojeni za primjenu u EU, ali nisu još na snazi

MSFI 9 Financijski instrumenti – u srpnju 2014. godine, IASB je izdao konačnu verziju MSFI 9 Financijski instrumenti koji sadrži cjelovit projekt financijskih instrumenata i zamjene MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje, te sve prethodne verzije MSFI 9. MSFI 9 je na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018. Ranija primjena je dopuštena. Primjena standarda imat će značajan učinak na klasifikaciju i mjerenje financijskih instrumenata.

MSFI 15 Prihodi od ugovora s kupcima – MSFI 15 je izdan u svibnju 2014. i predstavlja novi model u pet koraka koji se odnosi na prihode koji proizlaze iz ugovora s kupcima. Standard zamjenjuje MRS 11 i MRS 18. Standard je na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018. Ranija primjena je dopuštena. Standard dozvoljava modificirani model prijelaza koji ne zahtijeva retroaktivno prepravljanje. Uprava provodi detaljne analize oko mogućih učinaka navedenog standarda na financijske izvještaje Banke.

Novi i izmijenjeni MSFI usvojeni od strane IASB, ali nisu još usvojeni u EU

Sljedeći standardi i izmjene postojećih standarda nisu još usvojeni u EU:

MSFI 14 Razgraničenja – standard se odnosi na subjekte koji posluju na reguliranim tržištima koja po prvi puta primjenjuju MSFI. MSFI 14 je na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016. Europska komisija odlučila je da neće implementirati ovaj standard zbog činjenice da bi malo društava bilo u djelokrugu standarda.

MSFI 16 Najmovi – standard donosi novi sveobuhvatni model identifikacije aranžmana koji sadrže najam kao i njihov računovodstveni tretman na strani najmodavca i najmoprimca. Navedeni standard zamijenit će postojeći MRS 17 i tumačenja IFRIC 4, SIC 15 i SIC 27. MSFI 16 je na snazi za razdoblja koja započinju 1. siječnja 2019. i nakon toga. Dopuštena je ranija primjena, ali je isto uvjetovano istovremenim usvajanjem MSFI 15 ukoliko isti već nije usvojen. Ovaj standard donosi značajne promjene u računovodstvenom modelu kod najmoprimca. Posljedično, doći će do priznavanja imovine i obveza u financijskim izvještajima najmoprimca kod većine ugovora koji se danas priznaju kao operativni najmovi. Rezultat ovoga će biti povećanje imovine i obveza društva. Uprava planira u slijedećim razdobljima provesti detaljne analize učinaka na financijske izvještaje Banke.

Izmjene MSFI 2 – Klasifikacija i mjerenje isplata na bazi dionica (izdano u lipnju 2016.)


16

3.1. Usvajanje novih i izmijenjenih Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (nastavak)

Izmjene MSFI 4 – Primjena MSFI 9 Financijski instrumenti s MSFI 4 Ugovori o osiguranju (izdano u rujnu 2016.)

Izmjene MSFI 10 i MRS 28 – Prodaja ili unos imovine između investitora i pridruženog društva ili zajedničkog pothvata (izdano u rujnu 2014.)

Izmjene MSFI 15 – Pojašnjenja MSFI 15 Prihodi od ugovora s kupcima (izdano u travnju 2016.)

Izmjene MRS 7 – Inicijativa vezana za objave (izdano u siječnju 2016.) Izmjene MRS 12 – Priznavanja odgođene porezne imovine za nerealizirane gubitke

(izdano u siječnju 2016.) Izmjene MRS 40 – Prijenosi ulaganja u nekretnine (izdano u prosincu 2016.) Godišnja poboljšanja iz ciklusa 2014. – 2016. (izdano u prosincu 2016.). Ona uključuju

izmjene: MSFI 1 Prva primjena MSFI MSFI 12 Objavljivanja udjela u drugim subjektima MRS 28 Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima

Izmjene koje se odnose na MSFI 12 stupaju na snagu za razdoblja koja započinju 1. siječnja 2017. dok izmjene MSFI 1 i MRS 28 stupaju na snagu od 1. siječnja 2018. i nakon toga.

IFRIC Tumačenje 22 Transakcije u stranoj valuti i predujmovi (izdano u prosincu 2016.) Uprava Banke predviđa da primjena navedenih standarda, izmjena i tumačenja neće imati materijalno značajan utjecaj na financijske izvještaje u razdoblju njihove prve primjene, osim MSFI 15 i MSFI 9 za koje Uprava Banke provodi detaljnu analizu u vezi mogućih učinaka primjene ovih standarda na financijske izvještaje.

3.2. Prihodi i rashodi od kamata

Prihodi i rashodi od kamata iskazuju se u računu dobiti i gubitka za sve kamatonosne instrumente po načelu obračunanih kamata primjenom metode stvarnog prinosa, a na temelju stvarne kupovne cijene. Prihod od kamata uključuje kamate na kredite i depozite, kupone zarađene od ulaganja u vrijednosnice s fiksnim prihodom i vrijednosnice namijenjene prodaji te obračunani diskont i premije na trezorske zapise i druge diskontirane instrumente.

Kamata na plasmane koji se procijene rizičnima evidentira se u vanbilančnoj

evidenciji, a priznaje u prihodima tek po naplati. Naknade i provizije izravno povezane s datim kreditima ulaze u izračun efektivne

kamatne stope i priznaju se u prihode na vremenskoj osnovi.


17

3.3. Prihodi i rashodi od naknada i provizija

Prihod i rashod od naknada i provizija čine naknade i provizije iz domaćeg i međunarodnog platnog prometa, garantnog poslovanja i izdavanja akreditiva, kartičnog poslovanja i upravljanja imovinom, te se priznaju u računu dobiti i gubitka po obavljanju pojedine usluge, osim za slučajeve kada su uključeni u izračun efektivne kamatne stope.

Rashodi od naknada i provizija sastoje se od naknada ovlaštenim bankama plaćenih za obavljene usluge u deviznom platnom prometu, te za usluge Financijske agencije (FINA) obavljene u domaćem platnom prometu.

3.4. Neto dobici i gubici od financijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i rezultat od kupoprodaje valuta i tečajnih razlika nastalih preračunavanjem monetarne imovine i obveza

Navedena kategorija uključuje zaradu od kupoprodaje valuta, realizirane i nerealizirane dobitke i gubitke od dužničkih i vlasničkih vrijednosnica koje se drže radi trgovanja, ostalih financijskih instrumenata koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i derivativnih financijskih instrumenata. Neto dobici i gubici od tečajnih razlika nastalih preračunavanjem monetarne imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti, također se uključuju u ovu kategoriju.

3.5. Preračunavanje stranih sredstava plaćanja

Transakcije iskazane u stranim sredstvima plaćanja preračunate su u HRK (hrvatske kune) po tečaju važećem na datum transakcije. Hrvatska kuna je važeća valuta Banke te su u toj valuti prezentirani financijski izvještaji.

Monetarna imovina i obveze iskazane u stranim sredstvima plaćanja preračunate su u kune na dan bilance po tečaju koji je važio na taj dan. Tečajne razlike proizašle iz preračunavanja stranih sredstava plaćanja priznaju se u računu dobiti i gubitka. Nemonetarne stavke izražene u stranoj valuti vrednovane po fer vrijednosti preračunate su u kune po tečaju važećem na dan određivanja fer vrijednosti. Nemonetarne stavke izražene u stranoj valuti iskazane po trošku nabave treba iskazati primjenom tečaja strane valute na datum transakcije.

Dobici i gubici koji proizlaze iz preračunavanja stranih valuta i kupoprodaje deviza prikazani su u računu dobiti i gubitka za odnosnu godinu. 3.6. Oporezivanje

Porez na dobit predstavlja zbirni iznos tekuće porezne obveze i odgođenih poreza. a) Tekući porez

Tekuća porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti za godinu. Oporeziva dobit razlikuje se od neto dobiti razdoblja iskazanoj u računu dobiti i gubitka za iznose koji ne ulaze u poreznu osnovicu kao i za iznose porezno nepriznatih rashoda. Tekuća porezna obveza Banke izračunava se primjenom poreznih stopa koje su na snazi, odnosno važeće na datum bilance.


18

3.6. Oporezivanje (nastavak) Uprava periodično procjenjuje pozicije prijave poreza u odnosu na situacije u

kojima su primjenjivi porezni zakoni predmet tumačenja, te Banka provodi rezerviranja, kada je to moguće.

b) Odgođeni porez

Odgođeni porez obračunava se po metodi obveze i prikazuje porezne učinke svih značajnih vremenskih razlika između porezne osnovice, imovine i obveza i iznosa iskazanih u financijskim izvještajima.

3.7. Planovi mirovinskih primanja

Planovi definiranih doprinosa Doprinosi iz plana Banke vezanih uz mirovine terete račun dobiti i gubitka u godini

na koju se odnose.

Planovi definiranih primanja Viškovi i manjkovi koji proizlaze iz planova definiranih mirovinskih primanja mjere

se po: • fer vrijednosti imovine raspoložive za primanja na datum izvještavanja; umanjenoj za • sadašnju neto vrijednost obvezujućih primanja; i • usklađenja za nepriznate troškove prethodnih usluga.

Banka nema druge mirovinske aranžmane osim onih u okviru državnog mirovinskog sustava Republike Hrvatske. 3.8. Financijski instrumenti Financijska imovina Banke klasificirana je u portfelje ovisno o namjeri Banke u trenutku stjecanja financijskog instrumenta i sukladno ulagačkoj strategiji Banke. Financijska imovina i financijske obveze klasificirane su u sljedeće kategorije: „po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka“, „koji se drže do dospijeća“, „raspoloživo za prodaju“, „zajmovi i potraživanja“ i „ostale financijske obveze“. Sva financijska imovina i sve financijske obveze priznaju se, odnosno prestaju se priznavati na datum trgovanja kada je kupoprodaja financijskog sredstva ili financijske obveze definirana ugovorenim datumom isporuke financijskih sredstava u rokovima utvrđenima prema konvencijama na predmetnom tržištu. Pri početnom priznavanju financijskog sredstva ili obveze, Banka sredstvo, odnosno obvezu, mjeri po trošku nabave uvećanom za troškove transakcije (osim financijske imovine po fer vrijednosti kroz izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti) koji se mogu izravno pripisati stjecanju, odnosno izdavanju financijskog sredstva, odnosno financijske obveze.

a) Financijska imovina i financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka


19

3.8. Financijski instrumenti (nastavak) Navedena kategorija ima dvije potkategorije: financijski instrumenti koji se drže

radi trgovanja (uključujući derivative) i oni koje je Banka inicijalno rasporedila u ovu kategoriju. Financijski instrument raspoređuje se u ovu kategoriju ukoliko je stečen ili nastao radi prodaje ili ponovne kupnje u kratkom roku, u svrhu kratkoročnog stjecanja dobiti ili raspoređivanjem od strane rukovodstva u ovu kategoriju.

Nakon početnog priznavanja, financijska imovina iskazana po fer vrijednosti kroz

račun dobiti i gubitka obračunava se i iskazuje po fer vrijednosti koja je jednaka cijeni koja kotira na priznatim burzama ili je određena primjenom prihvatljivih modela procijene vrijednosti. Banka nerealiziranu dobit i nerealizirane gubitke iskazuje u okviru neto dobiti/(gubitka) iz financijskog poslovanja.

b) Zajmovi i potraživanja

Zajmovi i potraživanja uključuju nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili

odredivim plaćanjima koja ne kotira na aktivnom tržištu. Zajmovi i potraživanja nastaju kada Banka daje novčana sredstva komitentima bez namjere trgovanja potraživanjima te uključuju zajmove i potraživanja od banaka, zajmove i potraživanja od komitenata, zamjenske obveznice kao i obveznu pričuvu kod Hrvatske narodne banke.

Zajmovi i potraživanja mjere se početno po trošku te se kasnije umanjuju za ispravak vrijednosti zbog umanjenja. Ispravak vrijednosti zajmova zbog umanjenja knjiži se ako postoji objektivan dokaz da Banka neće biti u mogućnosti naplatiti cijeli iznos potraživanja po dospijeću. Ispravak vrijednosti predstavlja razliku između knjigovodstvenog i nadoknadivog iznosa, koji predstavlja sadašnju vrijednost očekivanih novčanih tokova, uključujući nadoknadive iznose po garancijama i kolateralima. Ispravak vrijednosti za gubitke od umanjenja po pojedinačnim zajmovima procjenjuje se na temelju kreditne sposobnosti zajmoprimca, uzimajući u obzir vrijednost instrumenata osiguranja za naplatu zajma ili jamstvo treće strane. Dospjeli nenaplaćeni zajmovi otpisuju se u iznosu povezanog ispravka vrijednosti zbog umanjenja, a svi kasnije naplaćeni iznosi knjiže se u korist računa dobiti i gubitka. Banka za kašnjenje u plaćanju dužnicima zaračunava kamatu, koju obračunava na temelju novčanih primitaka i iskazuje u okviru prihoda od kamata.

c) Ulaganja koja se drže do dospijeća

Ulaganja koja se drže do dospijeća su nederivativna financijska imovina koja ima fiksna ili odrediva plaćanja i fiksno dospijeće, za koju Banka ima namjeru i sposobnost držanja do dospijeća. Navedena kategorija uključuje određene dužničke vrijednosnice.

Svi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća vode se po amortiziranom trošku

umanjenom za rezerviranja na smanjenje vrijednosti. Zarađena kamata nastala na osnovi ovih financijskih instrumenata iskazana je kao prihod od kamata.


20

3.8. Financijski instrumenti Banka redovito provjerava postoje li objektivni dokazi koji bi upućivali na

umanjenje vrijednosti imovine koja se drži do dospijeća. Kada je utvrđeno da je došlo do umanjenja sredstava, Banka priznaje rezerviranja u računu dobiti i gubitka. Gubitak od umanjenja se u kasnijim razdobljima poništava ako se povećanje nadoknadivog iznosa ulaganja može objektivno povezati s događajem nakon priznavanja umanjenja.

d) Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Financijska imovina raspoloživa za prodaju je nederivativna financijska imovina koja je klasificirana u ovu kategoriju ili nije klasificirana u neku drugu kategoriju. Financijska imovina klasificirana kao raspoloživa za prodaju namjerava se držati na neodređeno vrijeme, ali može biti prodana kao odgovor na potrebe održavanja likvidnosti ili promjenu kamatnih stopa, tečajeva ili cijena vlasničkih instrumenata. Financijska imovina raspoloživa za prodaju uključuje dužničke i vlasničke vrijednosnice.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju se, nakon početnog priznavanja, ponovno mjeri po fer vrijednosti na temelju kotiranih cijena ili iznosa koji su izvedeni iz modela novčanih tokova. Ukoliko se tržišna vrijednost ne može pouzdano utvrditi, Banka utvrđuje fer vrijednost korištenjem tehnika procijene. One uključuju korištenje cijena ostvarenih u nedavnim transakcijama između informiranih i spremnih strana, pozivanjem na druge u suštini slične instrumente, analizu diskontnih novčanih tokova i cjenovne opcijske modele, pri tome maksimalno koristeći informacije s tržišta. Nerealizirani dobici i gubici koji proizlaze iz promjena fer vrijednosti imovine svrstane u kategoriju raspoloživa za prodaju priznaju se izravno u glavnicu do trenutka prodaje ili umanjenja financijske imovine, a nakon toga se ostvareni dobici ili gubici iskazuju u okviru neto dobiti, odnosno gubitka razdoblja.

e) Ostale financijske obveze

Ostale financijske obveze obuhvaćaju sve financijske obveze koje se ne drže radi trgovanja ili nisu klasificirane u kategoriju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. 3.9. Ulaganja u ovisna društva

Ovisna društva su društva u kojima Društvo ima kontrolu nad donošenjem i provođenjem financijskih i poslovnih politika (preko 50% udjela). Ulaganja u ovisna društva iskazuju su po metodi troška, uz umanjenje knjigovodstvenog iznosa ove imovine – ulaganja do njegovog nadoknadivog iznosa. Banka sastavlja i konsolidirane financijske izvještaje s povezanim društvom u kojem ima cjelokupni udio i kontrolu.

3.10. Fer vrijednost financijskih instrumenata

Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se trguje na aktivnim tržištima utvrđuje se na svaki datum izvještavanja u odnosu kotirane tržišne cijene ili kotacijske cijene distributera bez umanjenja za transakcijske troškove.


21

3.10. Fer vrijednost financijskih instrumenata (nastavak)

Za financijske instrumente kojima se ne trguje na aktivnom tržištu, fer vrijednost se određuje pomoću odgovarajućih tehnika procjene. Takve tehnike mogu uključivati korištenje novije nepristrane tržišne transakcije; obzirom na tekuće fer vrijednosti drugog instrumenta koji je bitno isti; analize diskontiranog novčanog toka ili drugih modela procjene vrijednosti.

3.11. Nekretnine, postrojenja i oprema

Postrojenja i oprema iskazuju se po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu amortizaciju i/ili akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti, a čine materijalnu imovinu ukoliko im je vijek trajanja duži od godine dana, a pojedinačna vrijednost veća od 3.500 kuna na dan nabave. Nabavna vrijednost uključuje nabavnu cijenu, trošak rezervnih dijelova postrojenja i opreme, troškove zaduživanja za dugoročne građevinske projekte, te ostale zavisne troškove i procijenjenu vrijednost budućih troškova demontaže ako su uvjeti priznavanja istih ostvareni, dok se obveza knjiži kao provizija.

Zemljišta i nekretnine evidentiraju se po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za

akumuliranu amortizaciju nekretnina i gubitke od umanjenja imovine priznate nakon datuma revalorizacije, na temelju periodičnih procjena od strane profesionalnih procjenitelja.

Amortizacija se obračunava tako da se nabavna vrijednost imovine, osim zemljišta i investicija u tijeku otpisuje tijekom procijenjenog korisnog vijeka imovine primjenom pravocrtne metode, kako slijedi:

2016. 2015. O P I S % % Građevinski objekti 2,00 – 2,50 2,00 – 2,50 Kompjutorska oprema 25 25 Namještaj 20 20 Osobna vozila 40 40 Ostala oprema 10 - 25 10 - 25

Obračun amortizacije obavlja se po pojedinačnim sredstvima do njihovog potpunog otpisa. Nekretnine, postrojenja i oprema i svaki njihov značajan dio prestaju se priznavati prilikom potpunog otpisa ili kada se njihovim korištenjem ne očekuju buduće ekonomske koristi.

Dobici ili gubici nastali otuđivanjem ili rashodovanjem određenog sredstva utvrđuju se kao razlika između prihoda od prodaje i knjigovodstvenog iznosa tog sredstva i priznaju u korist, odnosno na teret prihoda. Preostala (sadašnja) vrijednost, korisni vijek trajanja i metode amortizacije revidiraju se na kraju svake financijske godine i usklađuju, ako je prikladno.


22

3.12. Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina se odnosi na informatičke programe i ulaganja u tuđu imovinu koje se početno mjere po trošku nabave i amortiziraju se pravocrtnom metodom tijekom procijenjenog vijeka trajanja.

Zasebno stečena nematerijalna imovina početno se priznaje po nabavnoj vrijednosti. Nabavnu vrijednost nematerijalne imovine stečene poslovnom kombinacijom predstavlja fer vrijednost na datum stjecanja.

Nakon početnog priznavanja nematerijalna imovina se evidentira po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za troškove amortizacije i eventualne akumulirane gubitke od umanjenja imovine. Nematerijalna imovina nastala vlastitom proizvodnjom, isključujući kapitalizirane troškove razvoja, ne kapitalizira se i troškovi se priznaju u računu dobiti i gubitka u godini u kojoj su nastali. Vijek trajanja nematerijalne imovine se procjenjuje ili kao ograničeni (određeni) ili kao neograničeni (neodređeni).

Nematerijalna imovina sa određenim vijekom trajanja amortizira se tijekom procijenjenog vijeka trajanja i umanjuje se kada za to postoje uvjeti. Amortizacijski period i metoda amortizacije nematerijalne imovine sa određenim vijekom trajanja revidira se najmanje krajem svake financijske godine. Promjene u očekivanom vijeku trajanja ili očekivani obrazac korištenja budućih ekonomskih koristi uključenih u imovinu uračunavaju se promjenom amortizacijskog perioda i metode i tretiraju se kao promjene računovodstvenih procjena. Banka je u svrhu sastavljanja ovih financijskih izvještaja obračunala amortizaciju nematerijalne imovine koristeći amortizacijsku stopu od 10% (isto u 2015. godini). Trošak amortizacije nematerijalne imovine sa određenim vijekom trajanja priznaje se u računu dobiti i gubitka kao trošak u skladu sa ulogom nematerijalne imovine.

Nematerijalna imovina sa neodređenim vijekom trajanja se ne amortizira, ali se procjenjuje za umanjenja na godišnjoj osnovi, ili pojedinačno ili na razini generiranja novca. 3.13. Primjena procjena

Priprema financijskih izvještaja Banke, sukladno MSFI-ima, zahtijeva od Uprave Banke da učini procjene i pretpostavke, koje utječu na iznose prikazane u ovim financijskim izvještajima i pratećim bilješkama. Procjene i uz njih vezane pretpostavke temelje se na povijesnom iskustvu i različitim drugim čimbenicima za koje se vjeruje da su realni u postojećim okolnostima te raspoloživim informacijama na datum pripreme financijskih izvještaja, rezultat kojih čini osnovu za prosuđivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koja nije lako utvrdiva iz drugih izvora. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od ovih procjena.

Procjene i temeljne pretpostavke redovito se pregledavaju. Izmjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem su nastale ukoliko utječu samo na to razdoblje, odnosno u razdoblju u kojem su nastale i budućim razdobljima ako utječu na tekuće i buduća razdoblja.


23

3.14. Potencijalne i preuzete obveze

Tijekom svog poslovanja Banka je izdavanjem garancija, akreditiva, odobravanjem kredita koji nisu u cijelosti iskorišteni i ostalim potencijalnim obvezama iskazala potencijalne i preuzete obveze u izvanbilančnoj evidenciji. Ovi financijski instrumenti se iskazuju u bilanci u trenutku ako i kada Banka po njima podmiri dospjelu obvezu.

Rezerviranja za moguće gubitke po potencijalnim i preuzetim obvezama održavaju se na onoj razini za koji Uprava Banke smatra da je dovoljna za apsorbiranje mogućih budućih gubitaka. Uprava utvrđuje dostatnost rezervacija na temelju uvida u pojedinačne stavke, trenutačnih gospodarstvenih okolnosti, karakteristika rizika različitih kategorija transakcija, kao i drugih odgovarajućih čimbenika. 3.15. Izvještaj o novčanim tijekovima

Za potrebe izvještavanja o novčanom tijeku, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju stavke novčana sredstva, plasmane bankama s preostalim rokom dospijeća do 90 dana, trezorske zapise i obveznice Ministarstva financija s preostalim rokom dospijeća do 90 dana, mjenice i obveznice trgovačkih društava s preostalim rokom dospijeća do 90 dana i ulaganja u investicijske fondove. 3.16. Operativni segmenti

Operativni segmenti su iskazani u skladu s internim izvještavanjem glavnom donositelju poslovnih odluka. Glavni donositelj poslovnih odluka, odnosno funkcija odgovorna za alociranje resursa i ocjenu rada operativnih segmenata, identificirana je kao Uprava Banke koja donosi strateške odluke.

Banka je identificirala četiri glavna segmenta: poduzeća, stanovništvo, banke i ostalo. Informacije po segmentima temelje se na informacijama koje se daju rukovodstvu za potrebe upravljanja. Gdje je to bilo moguće pozicije bilance i računa dobiti i gubitka prikazane su po navedenim segmentima. 3.17. Regulatorni zahtjevi

Banka je dužna postupati u skladu s propisima Hrvatske narodne banke, kojima su utvrđeni limiti i druga ograničenja vezana uz minimalnu adekvatnost kapitala, razvrstavanje zajmova i preuzetih obveza u izvanbilančnoj evidenciji, kao i rezerviranja za pokriće kreditnog rizika, rizika likvidnosti, kamatnog rizika i ona koja se odnose na deviznu poziciju.

3.18. Događaji nakon izvještajnog razdoblja

Događaji nakon datuma bilance su oni povoljni i nepovoljni događaji koji su nastali između datuma bilance i datuma na koji je odobreno izdavanje financijskih izvještaja. Društvo usklađuje iznose koje je priznalo u svojim financijskim izvještajima za događaje nakon datuma bilance koji zahtijevaju usklađivanje. 3.19. Usporedni podaci

Tamo gdje je bilo potrebno, usporedni podaci su reklasificirani kako bi se postigla dosljednost u prikazivanju podataka s podacima tekuće financijske godine i ostalim podacima.


24

IV BILJEŠKE UZ RAČUN DOBITI I GUBITKA 4. Prihodi od kamata

2016. 2015.

O p i s HRK '000 HRK '000

Poduzeća 20.667 26.075

Stanovništvo i obrtnici 33.227 35.457

Banke 11 43

Ostalo 8.302 7.283

Ukupno 62.207 68.858 5. Rashodi od kamata

2016. 2015.


Poduzeća 1.212 1.038


Banke 2.870 3.467

Ostalo 2.204 2.492

Premija za osiguranje štednih uloga 3.076 2.962

Ukupno 31.189 37.215 6. Prihodi od naknada i provizija

2016. 2015.


Poduzeća (prihodi od naknada) 3.548 3.442

Stanovništvo 7.385 7.022

Ostalo (prihodi od naknada) 1.864 1.414

Ukupno 12.797 11.878 7. Rashodi od naknada i provizija

2016. 2015.


Provizija za usluge FINA-e 1.684 1.700

Inozemne banke 254 286

Domaći klijenti 1.186 981

Ukupno 3.124 2.967


25

8. Neto prihodi od tečajnih razlika

2016. 2015.

O p i s HRK '000 HRK '000 Neto tečajne razlike zbog svođenja deviznih pozicija bilance na tečaj 5.220 1.712 Neto tečajne razlike zbog svođenja pozicija s valutnom klauzulom na ugovoreni tečaj (5.448) (1.590)

Neto tečajne razlike nastale kupoprodajom deviza 2.859 2.870

Ukupno 2.631 2.992 9. Ostali prihodi iz redovnog poslovanja

2016. 2015.


Dobit od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju 3.190 580

Otpis obveza za koje su nastupili rokovi zastare 0 1

Naplaćeni sudski i sl. troškovi po utuženim predmetima 69 87

Prihod od prodaje preuzete imovine 53 37

Ostalo 412 954

Ukupno 3.724 1.659 10. Ostali poslovni rashodi

2016. 2015.


Troškovi zaposlenika (bilješka 11) 19.920 19.478

Amortizacija (bilješka 22 i 23) 2.578 2.605

Ostali troškovi poslovanja (bilješka 12) 13.671 14.142

Ukupno 36.169 36.225 11. Troškovi zaposlenika

2016. 2015.


Neto plaće 11.480 11.137

Troškovi doprinosa iz i na plaće 5.902 5.757

Troškovi poreza i prireza iz plaća 1.649 1.620

Ostali troškovi zaposlenih 889 964

Ukupno 19.920 19.478


26

12. Ostali troškovi poslovanja

2016. 2015.


Troškovi materijala i slični troškovi 1.855 1.966

Troškovi usluga 10.283 10.591

Troškovi reprezentacije, reklame i propagande 431 416

Troškovi naknada članovima Nadzornog odbora 505 437

Ostalo 597 732

Ukupno 13.671 14.142 Banka je u okviru troškova usluga iskazalo troškove revizije za 2016. godinu u iznosu od 155 tisuća kuna. 13. Troškovi ispravka vrijednosti i rezerviranja

2016. 2015.


Vrijednosno usklađivanje plasmana na pojedinačnoj osnovi:

- financijske imovine koja se drži do dospijeća (bilješka 19.) 0 321

- zajmova i predujmova klijentima (bilješka 20.) 11.050 19.398

- ostale imovine (bilješka 25.) 170 19

Vrijednosno usklađivanje plasmana na skupnoj osnovi (bilješke 17., 19., 20. 21. i 25.) 846 (319)

Naplaćena prethodno otpisana potraživanja (519) (35)

Ispravak vrijednosti ulaganja u ovisno društvo (bilješka 21.) (112) (133)

Rezerviranja za sudske sporove (bilješka 30.) 99 156

Rezerviranja za potencijalne obveze (bilješka 30.) 519 165

Ukupno 12.053 19.572 14. Porez na dobit

2016. 2015.


Računovodstveni gubitak (1.176) (10.592)

Stavke koje uvećavaju poreznu osnovicu 5.127 1.320

Stavke koje umanjuju poreznu osnovicu (94) (184)

Osnovica poreza na dobit 3.857 (9.456)

Preneseni porezni gubitak (9.456) 0

Porezni gubitak za prijenos (5.599) (9.456)

Stopa poreza na dobit 20% 20%

Obveza poreza na dobit 0 0

Trošak / (prihod) odgođenog poreza 330 (1.967)

Porezni trošak 330 (1.967)


27

14. Porez na dobit (nastavak)

Porez na dobit obračunava se sukladno hrvatskim propisima. Stopa poreza na oporezivu dobit iznosi 20% (2015.: 20%). Na dan 31. prosinca 2016. godine nije bilo obveze plaćanja poreza na dobit temeljem porezne bilance zbog prenesenog poreznog gubitka.

Smanjenje stope poreza na dobit u Hrvatskoj s 20% na 18% stupa na snagu s 1. siječnja 2017. godine. Kao rezultat promjene porezne stope, relevantne pozicije odgođenih poreza ponovno su računate.

Odgođena porezna imovina po osnovu prenesenog poreznog gubitka iznosi 1.008 tisuća kuna (31. prosinca 2015. godine 1.891 tisuća kuna). Odgođena porezna imovina po osnovu odgođenog prihoda iznosi 2.711 tisuća kuna (31. prosinca 2015. godine 2.157 tisuća kuna).

V BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU / BILANCU

15. Novčana sredstva

31.12.2016. 31.12.2015.


Žiro račun 79.252 87.881

Novac u blagajni:

- kune 15.595 16.175

- devize 8.344 11.446

Novac na deviznim tekućim računima inozemnih banaka 41.937 86.163

Novac na deviznim tekućim računima domaćih banaka 65.365 81.577

Ostala novčana sredstva 0 49

Devizni tekući račun kod HNB-a 69.896 0

Ukupno 280.389 283.291 16. Potraživanja od Hrvatske narodne banke

31.12.2016. 31.12.2015.


Obvezna pričuva

- kune 91.975 86.350

- devize 0 13.804

Ukupno 91.975 100.154

Banka je dužna kod HNB-e deponirati obveznu pričuvu u iznosu od 12% kratkoročnih i dugoročnih depozita na koje se obvezna pričuva obračunava. Banka ne može za potrebe svakodnevnog poslovanja raspolagati iznosima izdvojenima u obveznu rezervu.

Kunski dio ovako obračunane obvezne pričuve uvećava se za 75% obračunate obvezne pričuve na devizne depozite i kredite. Postotak izdvajanja kunskog dijela obvezne pričuve iznosi 70%. (2015.:70%) Kunski dio obvezne pričuve izdvaja se kod HNB-a prenošenjem obračunatih sredstava na račun izdvojene obvezne pričuve što ga vodi HNB.


28

16. Potraživanja od Hrvatske narodne banke (nastavak)

Tijekom 2016. godine 100% deviznog dijela obvezne pričuve drži se u obliku ostalih likvidnih potraživanja (2015. godine 60% deviznog dijela obvezne pričuve izdvajao se kod HNB-a, a preostalih 40% održavao se u obliku ostalih likvidnih potraživanja.)

Odlukom HNB-e o obveznoj pričuvi donesenoj 15. prosinca 2015. godine uvedeno je 100%-tno održavanje deviznog dijela obvezne pričuve, s primjenom od 13. siječnja 2016. Također, uvedena je obveza banaka da od obračuna u svibnju 2016. godine 2% deviznog dijela obvezne pričuve održavaju prosječnim dnevnim stanjem sredstava na vlastitim deviznim eurskim računima za namiru kod HNB-e, odnosno na vlastitim PM računima u sustavu TARGET2-HR.

17. Plasmani bankama

31.12.2016. 31.12.2015.


Kratkoročni depoziti kod domaćih banaka 1.451 1.432

Kratkoročni krediti domaćim bankama 5.000 0

Ukupno 6.451 1.432

18. Financijska imovina raspoloživa za prodaju

31.12.2016. 31.12.2015.


Ulaganja u vlasničke vrijednosnice 187 313

Ulaganja u investicijske fondove 28.140 27.695

Ulaganja u dužničke vrijednosne papire

- obveznice državnih jedinica u kunama 40.124 42.882

- obveznice državnih jedinica u devizama 11.651 10.647

- obveznice državnih jedinica s valutnom klauzulom 116.995 37.084

- obveznice trgovačkih društava u kunama 0 0

- obveznice trgovačkih društava s valutnom klauzulom 3.825 3.864

- trezorski zapisi Ministarstva financija RH u kunama 210.112 133.144

- trezorski zapisi Ministarstva financija RH u devizama 33.876 34.121 - trezorski zapisi Ministarstva financija RH s valutnom klauzulom 18.879 81.281

Ukupno 463.789 371.031 19. Financijska imovina koja se drži do dospijeća

31.12.2016. 31.12.2015.


Mjenice trgovačkih društava 26.856 15.011

Mjenice trgovačkih društava s valutnom klauzulom 20.120 33.432

Mjenice državnih jedinica 391 1.304

Ispravak vrijednosti (2.042) (2.064)

Ukupno 45.325 47.683


29

19. Financijska imovina koja se drži do dospijeća (nastavak)

Promjene na ispravku vrijednosti prikazane su kako slijedi:

2016. 2015.


Stanje 1. siječnja (2.064) (1.774)

Neto ispravak vrijednosti (bilješka 13) - posebne rezerve 0 (321)

Neto ispravak vrijednosti (bilješka 13) - opće rezerve 22 31

Stanje 31. prosinca (2.042) (2.064) 20. Zajmovi i predujmovi klijentima

31.12.2016. 31.12.2015.


Poduzeća 294.376 329.368


Ostalo 34.282 39.970

Ispravak vrijednosti zajmova (102.848) (92.635)

Ukupno 632.203 653.914

Koncentracija rizika po gospodarskom sektoru u portfelju zajmova klijentima prikazana je kako slijedi:

31.12.2016. 31.12.2015.


Proizvodnja 59.432 81.899

Trgovina 86.380 108.268

Turizam 15.667 14.614

Poljoprivreda 60.469 59.401

Građevinarstvo 19.687 16.175

Usluge 52.740 49.011

Stanovništvo 406.393 377.211

Ostali 34.283 39.970

Ukupno 735.051 746.549

Ispravak vrijednosti i rezerviranja za gubitke po zajmovima (102.848) (92.635)

Sveukupno 632.203 653.914


30

20. Zajmovi i predujmovi klijentima (nastavak)

Promjene po ispravku vrijednosti odnosno rezerviranjima za moguće gubitke po zajmovima prikazane su kako slijedi:

2016. 2015.

O p i s Ispravak

vrijednosti

Posebne rezerve za

identif. gubitke na

skupnoj osnovi Ukupno

Ispravak vrijednosti

Posebne rezerve za

identif. gubitke na

skupnoj osnovi Ukupno

HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000

Stanje 1. siječnja (85.407) (7.228) (92.635) (66.089) (7.510) (73.599)

Neto ispravak vrijednosti odnosno rezerviranja (bilješka 13.) (11.050) (865) (11.915) (19.398) 282 (19.116)

Tečajne razlike (61) 0 (61) (11) 0 (11)

Otpisi i ostalo 1.764 0 1.764 91 0 91

Stanje 31. prosinca (94.754) (8.093) (102.847) (85.407) (7.228) (92.635)

Sukladno politikama Banke koje su u skladu s važećim zakonodavstvom, Banka je dužna provoditi rezerviranja za gubitke odnosno umanjenje vrijednosti na skupnoj osnovi za plasmane koji su klasificirani u rizičnu skupinu A. Banka provodi umanjenje vrijednosti tih plasmana u visini latentnih gubitaka koje utvrđuje primjenom svoje unaprijed pripremljene i testirane interne metodologije utemeljene na iskustvu, pri čemu razina ispravaka vrijednosti ne smije biti manja od 0,80% ukupnog stanja tih plasmana. Iznos tako utvrđenih rezervi Banka drži u rasponu od 0,00% do 4,20% nerizične aktive i nerizičnih izvanbilančnih potencijalnih obveza na dan 31. prosinca 2016. (31. prosinca 2015. godine od 0,00% do 4,20% nerizične aktive i nerizičnih izvanbilančnih potencijalnih obveza).

21. Ulaganje u ovisno društvo

31.12.2016. 31.12.2015.


Turbina d.o.o., Slatina 9.500 9.500


Stanje 31. prosinca 5.670 5.558 Banka ima 100% udjel u navedenom društvu. Ulaganje u ovisno društvo iskazano je po metodi troška ulaganja, uz umanjenje knjigovodstvenog iznosa ove imovine – ulaganja do njegovog nadoknadivog iznosa. Promjene na ispravku vrijednosti prikazane su kako slijedi:

2016. 2015.



Neto ispravak vrijednosti (bilješka 13) 112 133

Stanje 31. prosinca (3.830) (3.942)


31

22. Nekretnine, postrojenja i oprema

O p i s Zemljište Građevinski

objekti Oprema

Namještaj i transportna

imovina

Materijalna imovina u pripremi

Ukupno nekretnine, postrojenja i

oprema


Nabavna vrijednost

Stanje 1. siječnja 2015. 1.266 35.630 19.440 8.273 536 65.145

Direktna povećanja 0 0 0 0 3.257 3.257 Prijenos sa imovina u pripremi 11 1.666 348 45 (2.070) 0

Rashodovanje i prodaja (140) (689) (435) 0 0 (1.264)

Stanje 31. prosinca 2015. 1.137 36.607 19.353 8.318 1.723 67.138

Direktna povećanja 0 0 0 0 3.978 3.978 Prijenos sa imovina u pripremi 0 538 3.295 437 (4.270) 0

Rashodovanje i prodaja 0 0 (297) (5) 0 (302)

Stanje 31. prosinca 2016. 1.137 37.145 22.351 8.750 1.431 70.814


Stanje 1. siječnja 2015. 0 13.890 16.895 7.943 0 38.728

Amortizacija za 2015. godinu 0 753 1.075 153 0 1.981

Rashodovanje i prodaja 0 (155) (435) 0 0 (590)

Stanje 31. prosinca 2015. 0 14.488 17.535 8.096 0 40.119

Amortizacija za 2015. godinu 0 817 940 85 0 1.842

Rashodovanje i prodaja 0 0 (297) (5) 0 (302)

Stanje 31. prosinca 2016. 0 15.305 18.178 8.176 0 41.659

Neto knjigovodstvena vrijednost

Na dan 1. siječnja 2015. 1.266 21.740 2.545 330 536 26.417

Na dan 31. prosinca 2015. 1.137 22.119 1.818 222 1.723 27.018

Na dan 31. prosinca 2016. 1.137 21.840 4.173 574 1.431 29.155

Na dijelu nekretnina Banke bilo je uknjiženo - pravo zaloga u korist Zveza Bank,

Bank und Revisionsverband registrierte Genossenschaft mit beschränkter Haftung, Klagenfurt, Republika Austrija radi osiguranja novčanih tražbina. Banka je kredit vratila tijekom 2016. godine te je pravo zaloga nad nekretninama brisano.


32

23. Nematerijalna imovina

O p i s Software Ulaganje u tuđe

nekretnine Nematerijalna

imovina u pripremi

Ukupno nematerijalna

imovina

HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000

Nabavna vrijednost

Stanje 1. siječnja 2015. 13.713 2.091 1.463 17.267

Direktna povećanja 0 0 981 981

Prijenos sa imovina u pripremi 1.039 0 (1.039) 0

Rashodovanje i prodaja (319) (33) 0 (352)

Stanje 31. prosinca 2015. 14.433 2.058 1.405 17.896

Direktna povećanja 0 0 637 637

Prijenos sa imovina u pripremi 736 86 (822) 0

Rashodovanje i prodaja 0 (80) 0 (80)

Stanje 31. prosinca 2016. 15.169 2.064 1.220 18.453


Stanje 1. siječnja 2015. 9.416 1.811 0 11.227

Amortizacija za 2015. godinu 583 36 0 619

Rashodovanje i prodaja (319) (27) 0 (346)

Stanje 31. prosinca 2015. 9.680 1.820 0 11.500

Amortizacija za 2016. godinu 673 53 0 726

Rashodovanje i prodaja 0 (71) 0 (71)

Stanje 31. prosinca 2016. 10.353 1.802 0 12.155

Neto knjigovodstvena vrijednost

Na dan 1. siječnja 2015. 4.297 280 1.463 6.040

Na dan 31. prosinca 2015. 4.753 238 1.405 6.396

Na dan 31. prosinca 2016. 4.816 262 1.220 6.298 24. Preuzeta imovina

31.12.2016. 31.12.2015.


Zemljišta - preuzeto više od 2 godine 2.422 2.107

Građevinski objekti - preuzeto više od 2 godine 5.942 4.052

Zemljišta - preuzeto do 2 godine 3.748 1.336

Ostali građevinski objekti - preuzeto do 2 godine 17.714 6.553

Ukupno 29.826 14.048


33

24. Preuzeta imovina (nastavak)

Preuzeta imovina iskazana u bilanci Banke na dan 31. prosinca 2016. godine u iznosu od 29.826 tisuća kuna (31. prosinca 2015. godine 14.048 tisuća kuna) odnosi se na imovinu koju je Banka preuzela u zamjenu za nenaplaćena potraživanja po kreditima i plasmanima. Procjena je Uprave Banke da je vrijednost preuzete imovine približna njenoj stvarnoj tržišnoj vrijednosti.

Promjene na preuzetoj imovini prikazane su kako slijedi:

2016. 2015.


Stanje 1. siječnja 14.048 8.555

Povećanje

- porez na promet nekretnina i ostalo 10 63

- novo preuzeta imovina 15.909 5.543

Smanjenje

- prodaja (141) (113)

Stanje 31. prosinca 29.826 14.048 25. Ostala imovina

31.12.2016. 31.12.2015.


Sredstva u obračunu 9.084 8.670

Potraživanja po naknadama i provizijama 3.769 3.702

Potraživanja za gotovinu poslanu sabirnom centru 0 2

Odgođena porezna imovina 3.718 4.049

Potraživanja od kupaca 1.559 1.370

Potraživanja po osnovi kartičnog poslovanja 950 745

Potraživanja za plaćene predujmove poreza na dobit 765 560 Potraživanja od komitenata na osnovu plaćenih sudskih troškova 2.618 2.666

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja 515 558

Isplaćeni predujmovi 20 81

Ostalo 565 554


Ukupno 16.368 15.610 Promjene po ispravku vrijednosti prikazane su kako slijedi:

2016. 2015.



Neto ispravak vrijednosti (bilješka 13.) - opće rezerve (3) 6

Neto ispravak vrijednosti (bilješka 13.) - posebne rezerve 170 (19)

Otpisi i ostalo (15) (2.128)

Stanje 31. prosinca (7.195) (7.347)


34

26. Depoziti po viđenju

31.12.2016. 31.12.2015.


Depoziti po viđenju stanovništvo

- kune 93.274 73.772

- devize 93.562 75.302

Ukupno stanovništvo 186.836 149.074

Depoziti po viđenju trgovačka društva

- kune 73.108 49.666

- devize 7.755 5.366

Ukupno trgovačka društva 80.863 55.032

Depoziti po viđenju financijskih institucija

- kune 551 127

Ukupno financijske institucije 551 127

Depoziti po viđenju državnih i ostalih institucija

- kune 18.468 16.012

- devize 70 98

Ukupno državne i ostale institucije 18.538 16.110

Ograničeni depoziti

- kune 696 513

- devize 193 382

Ukupno ograničeni depoziti 889 895

Depoziti po viđenju stranih osoba

- kune 166 44

- devize 2.264 1.820

Ukupno strane osobe 2.430 1.864 Sveukupno 290.107 223.102


35

27. Oročeni depoziti

31.12.2016. 31.12.2015.


Depoziti stanovništvo

- kune 255.803 225.560

- devize 662.420 673.412

Ukupno stanovništvo 918.223 898.972

Depoziti trgovačka društva

- kune 35.334 25.537

- devize 6.568 6.123

Ukupno trgovačka društva 41.902 31.660

Depoziti financijskih institucija

- kune 11.882 13.371

- devize 0 0

Ukupno financijske institucije 11.882 13.371

Depoziti države i ostalih institucija

- kune 20.369 22.912

- devize 81 80

Ukupno država i ostale institucije 20.450 22.992

Depoziti stranih osoba

- devize 11.774 11.846

Ukupno strane osobe 11.774 11.846 Sveukupno 1.004.231 978.841

28. Obveze po primljenim kreditima

31.12.2016. 31.12.2015.


Domaće banke (HBOR) /i/ 95.259 105.063

Domaće nebankovne financijske institucije /ii/ 25.485 24.776

Strane banke 0 11.071

Ukupno 120.744 140.910 /i/ Obveze prema HBOR-u su na dan 31. prosinca 2016. godine iznosile 95.259 tisuće kuna (31. prosinca 2015. godine 105.063 tisuće kuna). Ovi su izvori namijenjeni odobravanju kredita pravnim i fizičkim osobama u skladu s HBOR-ovim programima. Ovisno o namjeni kredita kamatne stope kretale su se u rasponu od 0% do 5% (2015. godine od 0% do 5%).


36

28. Obveze po primljenim kreditima (nastavak)

/ii/ Obveze prema domaćim nebankovnim financijskim institucijama su na dan 31. prosinca 2016. godine iznosile 25.485 tisuće kuna (31. prosinca 2015. godine 24.776 tisuća kuna) i odnose se na REPO poslove zaključene s AUCTOR INVESTOM d.o.o. REPO stopa je fiksna po svakom ugovoru u rasponu od 1,7% do 3,5%, ovisno o ugovoru.

29. Ostale obveze

31.12.2016. 31.12.2015.


Obveze za preplate po kreditima 4.553 3.744

Obveze prema dobavljačima 1.672 2.056

Obveze prema zaposlenima 1.585 1.515

Obveze za naknade članovima NO 31 38

Odgođeni kamatni prihodi 8.702 3.862

Obveze za dividende 122 122

Obveze za porez na dodanu vrijednost 12 15

Derivativne obveze 1 2

Ostale obveze 2.472 1.615

Ukupno 19.150 12.969 30. Rezerviranja

31.12.2016. 31.12.2015.


Rezerviranja za sudske sporove 2.975 2.876

Rezerviranja za identificirane gubitke 26 14

Rezerviranja za gubitke po izvanbilančnim potencijalnim obvezama 1.915 1.408

Ukupno 4.916 4.298

Promjene po rezerviranjima prikazane su kako slijedi:

2016. 2015.


Stanje 1. siječnja 4.298 3.978

Promjene po rezerviranjima za sudske sporove (bilješka 13) 99 156

Promjene na rezerviranjima za potencijalne obveze i identificirane gubitke (bilješka 13) 519 164

Stanje 31. prosinca 4.916 4.298


37

31. Kapital

Temeljni kapital Banke na dan 31. prosinca 2016. godine iznosi 91.897 tisuća kuna i podijeljen je na 918.972 dionica, nominalne vrijednosti 100 kuna.

Odlukom Glavne skupštine od 29. lipnja 2006. godine o ukidanju povlaštenosti povlaštenih dionica utvrđeno je da je temeljni kapital Banke od 91.897 tisuća kuna podijeljen na 172.412 nematerijaliziranih dionica na ime od kojih je 114.662 redovnih nematerijaliziranih dionica serije A nominalne vrijednosti od 600 kuna svaka, a 57.750 povlaštenih nematerijaliziranih dionica na ime serije B nominalne vrijednosti 400 kuna, te se tom Odlukom povlaštenost ukida u cijelosti, pa navedene dionice postaju redovne nematerijalizirane dionice na ime, nominalne vrijednosti od 400 kuna svaka. Odlukom Glavne skupštine od 29. lipnja 2006. godine o podjeli dionica jedna redovna dionica Banke na ime nominalne vrijednosti 600 kuna dijeli se na 6 redovnih dionica Banke na ime nominalne vrijednosti 100 kuna, a jedna dosadašnja povlaštena dionica Banke na ime nominalne vrijednosti 400 kuna dijeli se na 4 redovne dionice Banke na ime, nominalne vrijednosti 100 kuna. Najveći dioničari Banke na dan 31. prosinca 2016. godine prikazani su kako slijedi:

Dioničar broj dionica %

ADDIKO BANK D.D./ SZAIF D.D. (1/1) 220.552 24,00

DRŽAVNA AGENCIJA ZA OSIG. ŠTEDNIH ULOGA I SANACIJU (1/1) 76.494 8,32

SOKAČIĆ DRAGUTIN (1/1) 73.781 8,03

SB-S D.D. (1/1) 71.374 7,77

BANKA SPLITSKO - DALMATINSKA D.D. U STEČAJU (1/1) 61.200 6,66

BERIŠIĆ LJUBICA (1/1) 36.432 3,96

GALIĆ JOSIP (1/1) 29.962 3,26

MRKOCI MILIVOJ (1/1) 29.960 3,26

FINE SA CREDOS D.D., FINANCIJSKA KOMPANIJA (1/1) 29.073 3,16

MIKULIĆ EMIL (1/1) 26.554 2,89

AUCTOR INVEST D.O.O./ BORAS ARIJANA (1/1) 10.063 1,10

HITA-VRIJEDNOSNICE D.D./ MIKULIĆ EMIL (1/1) 10.000 1,09

SESAR IVAN (1/1) 9.000 0,98

TVIN D.O.O. (1/1) 8.958 0,97

ALLIANZ ZAGREB D.D. (1/1) 8.703 0,95

STRIZREP TIHOMIR (1/1) 8.242 0,90

OSTALI DIONIČARI 208.624 22,70

UKUPNO 1.190 dioničara 918.972 100,00 32. Zarada po dionici

31.12.2016. 31.12.2015.

O p i s

Gubitak tekuće godine (u tisućama kuna) (1.506) (8.625)

Broj dionica ( u tisućama dionica) 918.972 918,972

Gubitak po dionici (1,64) kuna (9,39) kuna


38

33. Potencijalne i preuzete obveze

31.12.2016. 31.12.2015.


Činidbene garancije

- kune 4.293 2.268

- devize 234 215

Platežne garancije

- kune 9.817 2.475

- devize 60 944

Akreditivi - devize 244 0

Odobreni neiskorišteni okvirni krediti 34.322 45.350

Ostale potencijalne obveze 49.630 10.002

Ukupno 98.600 61.254

Rezerviranja za potencijalne obveze (1.940) (1.421)

Sveukupno 96.660 59.833 34. Novac i novčani ekvivalenti Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju novac, plasmane bankama, trezorske zapise, obveznice, ulaganja u investicijske fondove i mjenice s ugovorenim rokom dospijeća do 90 dana.

31.12.2016. 31.12.2015.


Novčana sredstva 280.389 283.291

Plasmani bankama s preostalim rokom dospijeća do 3 mjeseca 5.684 657 Trezorski zapisi, obveznice, mjenice i ulaganje u investicijske fondove s rokom dospijeća do 3 mjeseca:

– portfelj raspoloživ za prodaju 456.453 366.854

- portfelj do dospijeća 35.250 36.755

Ukupno novac i novčani ekvivalenti 777.776 687.557 35. Sredstva u ime i za račun

31.12.2016. 31.12.2015.


Ukupno izvori 11.233 11.165

Manje: aktiva (10.590) (10.713)

Neutrošena sredstva 643 452

Banka upravlja sredstvima u ime i za račun trećih osoba koja su uglavnom plasirana u obliku zajmova. Ova sredstva knjiže se odvojeno od sredstava Banke. Prihodi i rashodi po osnovi ovih sredstava knjiženi su u korist ili na teret odgovarajućih izvora, a Banka nije snosila rizik u svezi s tim poslovima. Za svoje usluge Banka je naplaćivala naknadu koja je teretila ova sredstva.


39

36. Transakcije s osobama u posebnom odnosu s Bankom i njima povezane osobe

Osobe u posebnom odnosu sa kreditnom institucijom su:

1) dioničari Banke koji imaju 5 ili više posto dionica Banke s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne institucije, uključujući i fondove imatelje dionica kreditne institucije 2) članovi Uprave i Nadzornog odbora te prokuristi Banke 3) osobe koje s Bankom imaju ugovor o radu čije odredbe impliciraju značajan utjecaj tih osoba na poslovanje Banke, odnosno koji sadrži odredbe kojima se određuje nagrada za rad tih osoba po posebnim kriterijima koji se razlikuju od kriterija za osobe koje imaju sklopljene standardne ugovore o radu, pod uvjetom da se ne radi o nekoj od osoba iz točke 1. ili 2. ovoga stavka i ostali zaposlenici koji imaju materijalno značajan utjecaj na profil rizičnosti Banke 4) pravne osobe u kojima Banka, član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist ima sudjelujući udio. 5) pravna osoba čiji je član upravnog ili nadzornog organa ili prokurist istodobno i član uprave ili član nadzornog odbora ili prokurist Banke. 6) pravna osoba čiji član uprave ima 10% ili više dionica Banke s pravom glasa u glavnoj skupštini Banke. 7) član uprave, član nadzornog odbora i prokurist društva koje je, izravno ili neizravno, matično društvo kreditne institucije ili koje je društvo kći kreditne institucije. 8) treća osoba koja djeluje za račun osobe iz točaka 1. do 7. ovoga stavka u vezi s poslovima kojima bi nastala ili bi se povećala izloženost Banke.

Pod osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom smatraju se i s njima povezane osobe koje su definirane na sljedeći način: Povezane osobe su dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba i članovi njihovih užih obitelji koje su, ako se ne dokaže drukčije, za kreditnu instituciju jedan rizik jer:

1) jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom odnosno drugima ili 2) su međusobno povezane tako da postoji velika vjerojatnost da će zbog pogoršanja ili

poboljšanja gospodarskoga i financijskog stanja jedne osobe doći do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskoga i financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, osobito ako između njih postoji mogućnost prijenosa gubitka, dobiti, kreditne sposobnosti ili ako poteškoće u izvorima financiranja, odnosno podmirivanju obveza jedne osobe mogu prouzročiti poteškoće u izvorima financiranja, odnosno podmirivanju obveza jedne ili više drugih osoba.

Članovi uže obitelji povezane osobe jesu:

1) bračni drug ili osoba s kojom duže živi u zajedničkom kućanstvu koja, prema posebnom zakonu, ima položaj jednak položaju u bračnoj zajednici,

2) sin, posvojeni sin, kći ili posvojena kći te osobe 3) sin, posvojeni sin, kći ili posvojena kći osobe iz podtočke 1. ove točke 4) druga osoba koja nema punu poslovnu sposobnost i koja je stavljena pod skrbništvo

te osobe.

Kreditna institucija može sklopiti pravni posao s osobom u posebnom odnosu s Bankom i s njom povezanom osobom samo ako je taj posao ugovoren pod uvjetima koji nisu povoljniji od uobičajenih uvjeta kreditne institucije.


40

36. Transakcije s osobama u posebnom odnosu s Bankom i njima povezane osobe (nastavak)

U okviru redovnog poslovanja sklapaju se bankarski poslovi s povezanim osobama, koji uključuju dodjelu kredita i depozita. Navedene transakcije obavljane su po komercijalnim uvjetima i tržišnim stopama, odnosno cijenama. Ukupni iznosi transakcija s povezanim stranama, otvorene stavke na kraju godine i povezani rashodi i prihodi za godinu prikazani su kako slijedi:

31.12.2016. 31.12.2015.


Zajmovi i predujmovi klijentima

Dioničari koji imaju 5 ili više posto dionica s pravom glasa 12.851 10.619

Ostali (zaposlenici i s njima povezane osobe) 20.751 18.403

Ukupno zajmovi i predujmovi klijentima 33.602 29.022

Potencijalne i obveze

Ostali (zaposlenici i s njima povezane osobe) 1.054 536

Ukupno potencijalne obveze 1.054 536

Depoziti po viđenju

Dioničari koji imaju 5 ili više posto dionica s pravom glasa 1.203 10

Ostali (zaposlenici i s njima povezane osobe) 3.791 142

Turbina d.o.o., Slatina 455 374

Nadzorni odbor i s njima povezane osobe 298 0

Ukupno depoziti po viđenju 5.747 526

Oročeni depoziti





Ukupno oročeni depoziti 18.473 15.901

Ostala imovina



Ukupno ostala imovina 16.671 16.734

Ostale obveze




Ukupno ostale obveze 25.544 24.788


41

36. Transakcije sa osobama u posebnom odnosu s Bankom i njima povezane osobe (nastavak)

2016. 2015.


Prihodi


Članovi Nadzornog odbora i s njima povezane osobe 2 1



Ukupno prihodi 3.054 2.168

Rashodi

Dioničari koji imaju 5 ili više posto dionica s pravom glasa 859 1.419

Ostali (zaposlenici i s njima povezane osobe) 300 288


Članovi Nadzornog odbora i s njima povezane osobe 2 0

Ukupno rashodi 1.412 1.853 Primanja Uprave prikazana su kako slijedi:

2016. 2015.


Neto plaće 897 903

Porezi i doprinosi 815 831

Ukupno 1.712 1.734 VI UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZICIMA U ovoj bilješki izneseni su detalji o izloženosti Banke rizicima koji proizlaze iz nepredvidivosti financijskog tržišta i ukratko opisane metode koje rukovodstvo koristi za prepoznavanje, mjerenje i upravljanje rizicima. Banka nastoji kontrolirati iste rizike, odnosno svesti ih na najmanju moguću razinu. Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je Banka izložena su kreditni rizik, rizik likvidnosti i tržišni rizik. Tržišni rizik uključuje rizik promjene kamatnih stopa, promjene tečaja te cjenovni rizik (promjene cijena vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira).

Sustav upravljanja rizicima kontinuirano se unapređuje na razini Banke uvođenjem politika i procedura za procjenu, mjerenje, kontrolu i upravljanje rizicima te utvrđivanjem limita izloženosti rizicima usklađenih sa zakonskim okvirom i rizičnim profilom Banke.

Uprava Banke snosi konačnu odgovornost za prepoznavanje i kontrolu rizika. Unutar organizacijske strukture Banke postoje odvojeni organizacijski dijelovi i tijela odgovorna za upravljanje i kontrolu pojedinih rizika.


42

37. Kreditni rizik Banka je izložena kreditnom riziku koji predstavlja rizik nemogućnosti druge strane da podmiri iznose obveza u cijelosti po dospijeću. Banka razvrstava kreditni rizik utvrđujući limite za iznos prihvaćenog rizika koje očekuje da će nastati u svezi s jednim zajmoprimateljem ili skupinom zajmoprimatelja te u pojedinim gospodarskim granama. Banka redovito prati navedene rizike i preispituje ih jednom godišnje ili češće. Banka upravlja kreditnim rizikom redovitom analizom sposobnosti postojećih i potencijalnih zajmoprimatelja da otplate svoje obveze po glavnici i kamatama i promjenom kreditnih limita po potrebi. Pored toga, svojom izloženošću kreditnom riziku djelomice upravlja i pribavljanjem kolaterala, te korporativnih i osobnih jamstava. Osnovna svrha preuzetih obveza za kreditiranje je osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama klijenata. Garancije, koje predstavljaju neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju da klijent ne može podmiriti svoje obveze prema trećim stranama, nose isti kreditni rizik kao i krediti. Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose u obliku kredita ili garancija. U svezi s kreditnim rizikom povezanim s preuzetim obvezama za kreditiranje, Banka je potencijalno izložena gubitku u iznosu jednakom ukupnim neiskorištenim preuzetim obvezama. Međutim, vjerojatni iznos gubitka je manji od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza, jer je većina preuzetih obveza za kreditiranje povezana s održavanjem specifičnih kreditnih standarda od strane klijenata. Banka prati razdoblje do dospijeća preuzetih obveza za kreditiranje jer navedene obveze s duljim rokom općenito predstavljaju veći kreditni rizik od onih kratkoročnih.


43

37. Kreditni rizik (nastavak) Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenata osiguranja na dan 31. prosinca 2016. godine prikazana je kako slijedi:

O P I S Bruto plasmani

Rezerve na pojedinačnoj

osnovi

Rezerve na skupnoj osnovi

Neto plasmani

HRK' 000 HRK' 000 HRK' 000 HRK' 000

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na bilančnu imovinu je kako slijedi:

Novčana sredstva 280.389 0 0 280.389

Potraživanja od Hrvatske narodne banke 91.975 0 0 91.975

Plasmani bankama 6.451 0 0 6.451

Financijska imovina raspoloživa za prodaju 463.788 0 0 463.788

Financijska imovina koja se drži do dospijeća 47.367 1.591 451 45.325


- poduzećima 294.376 65.969 1.789 226.618

- stanovništvu 406.393 28.777 6.086 371.530

- ostalim subjektima 34.282 9 218 34.055

Ostala imovina 94.514 7.171 25 87.318

Ukupno bilančna izloženost: 1.719.535 103.517 8.569 1.607.449

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančnu imovinu je kako slijedi:

Garancije 14.405 0 144 14.261

Akreditivi 244 0 2 242

Preuzete kreditne i ostale obveze 83.951 25 1.769 82.157

Ukupno izvanbilančna izloženost: 98.600 25 1.915 96.660

Ukupno na dan 31. prosinca 2016. 1.818.135 103.542 10.484 1.704.109


44

37. Kreditni rizik (nastavak) Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenata osiguranja na dan 31. prosinca 2015. godine prikazana je kako slijedi:

O P I S Bruto plasmani

Rezerve na pojedinačnoj

osnovi

Rezerve na skupnoj osnovi

Neto plasmani

HRK' 000 HRK' 000 HRK' 000 HRK' 000

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na bilančnu imovinu je kako slijedi:

Novčana sredstva 283.290 0 0 283.290

Potraživanja od Hrvatske narodne banke 100.154 0 0 100.154

Plasmani bankama 1.432 0 0 1.432

Financijska imovina raspoloživa za prodaju 371.031 0 0 371.031

Financijska imovina koja se drži do dospijeća 49.746 1.591 473 47.682


- poduzećima 329.369 57.731 2.094 269.544

- stanovništvu 377.211 27.676 4.873 344.662

- ostalim subjektima 39.970 0 261 39.709

Ostala imovina 77.400 7.340 1.429 68.631

Ukupno bilančna izloženost: 1.629.603 94.338 9.130 1.526.135

Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na izvanbilančnu imovinu je kako slijedi:

Garancije 7.323 0 73 7.250

Akreditivi 0 0 0 0

Preuzete kreditne i ostale obveze 53.931 14 1.334 52.583

Ukupno izvanbilančna izloženost: 61.254 14 1.407 59.833

Ukupno na dan 31. prosinca 2015. 1.690.857 94.352 10.537 1.585.968


45

37. Kreditni rizik (nastavak)

Pregled dospjelih nenaplaćenih potraživanja na dan 31. prosinca 2016. godine:

Dospjelo O P I S

do 30 dana

od 31 - 90 dana

od 91 do 180 dana

od 181 do 365 dana

od 1 do 2 godine

od 2 do 3 godine

preko 3 godine UKUPNO

HRK' 000 HRK' 000 HRK' 000 HRK' 000 HRK' 000 HRK' 000 HRK' 000 HRK' 000

Plasmani bankama 0 0 0 0 0 0 0 0 Zajmovi i predujmovi klijentima

- poduzećima 3.991 887 48 308 10.113 38.011 58.727 112.085

- stanovništvu 2.970 1.986 1.162 1.797 1.737 6.043 23.635 39.330

- ostalim subjektima 649 1 0 58 0 0 0 708

Financijska imovina koja se drži do dospijeća 0 0 0 0 0 0 1.655 1.655 Ostala dospjela potraživanja 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno dospjela nenaplaćena potraživanja 7.610 2.874 1.210 2.163 11.850 44.054 84.017 153.778

Izvanbilančna kamata (dospjela) 131 81 107 189 1.712 7.603 64.726 74.549

Pregled dospjelih nenaplaćenih potraživanja na dan 31. prosinca 2015. godine:

Dospjelo O P I S

do 30 dana

od 31 - 90 dana

od 91 do 180 dana

od 181 do 365 dana

od 1 do 2 godine

od 2 do 3 godine

preko 3 godine UKUPNO

HRK' 000 HRK' 000 HRK' 000 HRK' 000 HRK' 000 HRK' 000 HRK' 000 HRK' 000

Plasmani bankama 0 0 0 0 0 0 0 0 Zajmovi i predujmovi klijentima

- poduzećima 6.399 1.053 380 5.628 38.525 12.495 56.788 121.268

- stanovništvu 2.915 2.471 1.486 1.852 7.685 2.512 24.369 43.290

- ostalim subjektima 594 135 0 0 0 0 0 729

Financijska imovina koja se drži do dospijeća 0 0 0 0 0 0 1.655 1.655 Ostala dospjela potraživanja 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno dospjela nenaplaćena potraživanja 9.908 3.659 1.866 7.480 46.210 15.007 82.812 166.942

Izvanbilančna kamata (dospjela) 86 82 146 728 5.154 3.144 59.434 68.774


46

37. Kreditni rizik (nastavak) Plasmani bankama, zajmovi i predujmovi klijentima Sažet prikaz izloženosti u odnosu na stupanj nadoknadivosti na dan 31. prosinca 2016. godine:

O P I S Plasmani bankama

Zajmovi i predujmovi poduzećima

Zajmovi i predujmovi stanovništvu

Zajmovi i predujmovi

ostalim subjektima

Ukupno

HRK' 000 HRK' 000 HRK' 000 HRK' 000 HRK' 000

Nedospjeli i vrijednost im nije umanjena 6.451 166.235 352.293 32.751 557.730

Dospjeli, a vrijednost im nije umanjena 0 12.636 4.791 649 18.076

Vrijednost pojedinačno umanjena 0 115.505 49.309 882 165.696

Bruto: 6.451 294.376 406.393 34.282 741.502

Umanjeno za rezerviranja 0 (67.758) (34.863) (227) (102.848)

Neto: 6.451 226.618 371.530 34.055 638.654 Sažet prikaz izloženosti u odnosu na stupanj nadoknadivosti na dan 31. prosinca 2015. godine:

O P I S Plasmani bankama


Zajmovi i predujmovi stanovništv

u


ostalim subjektima

Ukupno

HRK' 000 HRK' 000 HRK' 000 HRK' 000 HRK' 000


Dospjeli, a vrijednost im nije umanjena 0 18.863 5.237 729 24.829

Vrijednost pojedinačno umanjena 0 120.021 50.688 0 170.709

Bruto: 1.432 329.369 377.211 39.970 747.982


Neto: 1.432 269.544 344.662 39.709 655.347


47

37. Kreditni rizik (nastavak) Plasmani bankama te zajmovi i predujmovi klijentima čija vrijednost nije umanjena Kreditna kvaliteta portfelja plasmana bankama te zajmova i predujmova klijentima koji nisu dospjeli niti im je vrijednost umanjena može se procijeniti na temelju internog sustava ocjenjivanja i raspoređivanja plasmana koji je usvojila Banka. Smatra se da vrijednost plasmana bankama te zajmova i predujmova klijentima koji su dospjeli s dospijećem manjim od 90 dana nije umanjena, osim ako su dostupne druge informacije koje ukazuju na suprotno. Bruto iznos plasmana bankama te zajmova i predujmova klijentima koji su dospjeli, ali čija vrijednost nije umanjena na dan 31. prosinca 2016. godine prikazan je kako slijedi:

O P I S

Plasmani bankama




ostalim subjektima

Ukupno

HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000


UKUPNO: 6.451 166.235 352.293 32.751 557.730

Dospjeli, a vrijednost im nije umanjena:

Dospijeće do 30 dana 0 3.918 2.907 648 7.473

Dospijeće od 31 do 90 dana 0 756 1.782 1 2.539

Dospijeće preko 90 dana 0 7.962 102 0 8.064

UKUPNO: 0 12.636 4.791 649 18.076

SVEUKUPNO: 6.451 178.871 357.084 33.400 575.806

Fer vrijednost zaloga 0 84.027 124.349 464 208.840

Osigurane tražbine kod osiguravatelja 0 0 69.027 0 69.027


48

37. Kreditni rizik (nastavak) Bruto iznos plasmana bankama te zajmova i predujmova klijentima koji su dospjeli, ali čija vrijednost nije umanjena na dan 31. prosinca 2015. godine prikazan je kako slijedi:

O P I S

Plasmani bankama




ostalim subjektima

Ukupno



UKUPNO: 1.432 190.485 321.286 39.241 552.444

Dospjeli, a vrijednost im nije umanjena:

Dospijeće do 30 dana 0 6.372 2.742 594 9.708

Dospijeće od 31 do 90 dana 0 1.018 2.407 135 3.560

Dospijeće preko 90 dana 0 11.473 88 0 11.561

UKUPNO: 0 18.863 5.237 729 24.829

SVEUKUPNO: 1.432 209.348 326.523 39.970 577.273

Fer vrijednost zaloga 0 153.863 65.612 6.047 225.522



49

37. Kreditni rizik (nastavak) Plasmani bankama te zajmovi i predujmovi klijentima pojedinačno umanjene vrijednosti - na 31. prosinca 2016. godine

Starost duga

Plasmani bankama




ostalim subjektima

Ukupno


Dospijeće do 30 dana 0 74 63 0 137

Dospijeće od 31 do 90 dana 0 131 203 0 334



Dospijeće od 1 do 2 godine 0 10.113 1.736 0 11.849


Dospijeće preko 3 godine 0 58.726 23.645 0 82.371

UKUPNO DOSPJELO: 0 99.449 34.539 58 134.046

Pripadajući nedospjeli dug 0 16.056 14.770 824 31.650

UKUPNO: 0 115.505 49.309 882 165.696


Neto 0 49.536 20.532 873 70.941




50

37. Kreditni rizik (nastavak) - na 31. prosinca 2015. godine

Starost duga

Plasmani bankama




ostalim subjektima

Ukupno


Dospijeće do 30 dana 0 27 173 0 200

Dospijeće od 31 do 90 dana 0 35 64 0 99


Dospijeće od 181 do 365 dana 0 5.628 1.813 0 7.441



Dospijeće preko 3 godine 0 56.788 24.369 0 81.157

UKUPNO DOSPJELO: 0 102.405 38.053 0 140.458

Pripadajući nedospjeli dug 0 17.616 12.635 0 30.251

UKUPNO: 0 120.021 50.688 0 170.709

Umanjeno za rezerviranja 0 (57.731) (27.676) 0 (85.407)

Neto 0 62.290 23.012 0 85.302




51

38. Kamatni rizik

U tablici koja slijedi prikazani su imovina i obveze Banke po knjigovodstvenoj vrijednosti, svrstani u kategorije po ugovornoj promjeni cijene ili dospijeću, ovisno o tome koji je rok raniji na dan 31. prosinca 2016. godine.

Neosjetljivo na promjenu

kamatne stope do 1

mjesec Od 1 do 3 mjeseca

Od 3 do 12 mjeseci

Od 1 do 3 godine

Preko 3 godine UKUPNO

HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000

IMOVINA

Novčana sredstva 23.939 256.450 0 0 0 0 280.389 Potraživanja od Hrvatske narodne banke 0 0 0 91.975 0 0 91.975

Plasmani bankama 0 5.533 151 767 0 0 6.451 Financijska imovina raspoloživa za prodaju 24.246 33.230 30.000 375.750 563 0 463.789 Financijska imovina koja se drži do dospijeća 152 14.018 21.007 10.094 17 37 45.325 Zajmovi i predujmovi klijentima 6.658 25.070 37.286 138.460 222.778 201.951 632.203

Ulaganje u ovisno društvo 5.670 0 0 0 0 0 5.670 Nekretnine, postrojenja i oprema 29.155 0 0 0 0 0 29.155

Nematerijalna imovina 6.298 0 0 0 0 0 6.298

Preuzeta imovina 29.826 0 0 0 0 0 29.826

Ostala imovina 16.368 0 0 0 0 0 16.368

Ukupno imovina 142.312 334.301 88.444 617.046 223.358 201.988 1.607.449

OBVEZE

Depoziti po viđenju 889 413 0 288.805 0 0 290.107

Oročeni depoziti 30.831 173.856 192.691 446.386 143.285 17.182 1.004.231 Obveze po primljenim kreditima 1.913 26.996 9.753 24.522 26.131 31.429 120.744

Ostale obveze 19.150 0 0 0 0 0 19.150

Rezerviranja 4.916 0 0 0 0 0 4.916

Ukupno obveze 57.699 201.265 202.444 759.713 169.416 48.611 1.439.148

KAPITAL

Temeljni kapital 91.897 0 0 0 0 0 91.897

Vlastite dionice (6.592) 0 0 0 0 0 (6.592)

Revalorizacijske rezerve 4.151 0 0 0 0 0 4.151

Kapitalni dobitak 149 0 0 0 0 0 149

Rezerve 15.182 0 0 0 0 0 15.182

Zadržana dobit 65.020 0 0 0 0 0 65.020

Dobit tekuće godine (1.506) 0 0 0 0 0 (1.506)

Ukupno kapital 168.301 0 0 0 0 0 168.301

Ukupno obveze i kapital 226.000 201.265 202.444 759.713 169.416 48.611 1.607.449

NETO IMOVINA/ OBVEZE I KAPITAL (83.688) 133.036 (114.000) (142.667) 53.942 153.377 0


52

38. Kamatni rizik (nastavak)

U tablici koja slijedi prikazani su imovina i obveze Banke po knjigovodstvenoj vrijednosti, svrstani u kategorije po ugovornoj promjeni cijene ili dospijeću, ovisno o tome koji je rok raniji na dan 31. prosinca 2015. godine.

Neosjetljivo na promjenu

kamatne stope do 1

mjesec Od 1 do 3 mjeseca

Od 3 do 12 mjeseci

Od 1 do 3 godine

Preko 3 godine UKUPNO


IMOVINA

Novčana sredstva 27.669 255.622 0 0 0 0 283.291 Potraživanja od Hrvatske narodne banke 0 13.804 0 86.350 0 0 100.154

Plasmani bankama 0 504 153 775 0 0 1.432 Financijska imovina raspoloživa za prodaju 10.647 19.431 32.874 307.124 955 0 371.031 Financijska imovina koja se drži do dospijeća 0 2.735 34.115 10.778 17 38 47.683 Zajmovi i predujmovi klijentima 11.780 35.116 45.131 138.323 258.775 164.789 653.914

Ulaganje u ovisno društvo 5.558 0 0 0 0 0 5.558 Nekretnine, postrojenja i oprema 27.018 0 0 0 0 0 27.018

Nematerijalna imovina 6.396 0 0 0 0 0 6.396

Preuzeta imovina 14.048 0 0 0 0 0 14.048

Ostala imovina 15.610 0 0 0 0 0 15.610

Ukupno imovina 118.726 327.212 112.273 543.350 259.747 164.827 1.526.135

OBVEZE

Depoziti po viđenju 895 4 0 222.203 0 0 223.102

Oročeni depoziti 31.959 195.259 183.976 454.370 98.217 15.060 978.841 Obveze po primljenim kreditima 687 37.501 11.975 14.314 42.800 33.633 140.910

Ostale obveze 12.968 0 0 0 0 0 12.968

Rezerviranja 4.298 0 0 0 0 0 4.298

Ukupno obveze 50.807 232.764 195.951 690.887 141.017 48.693 1.360.119

KAPITAL

Temeljni kapital 91.897 0 0 0 0 0 91.897

Vlastite dionice (6.592) 0 0 0 0 0 (6.592)

Revalorizacijske rezerve 358 0 0 0 0 0 358


Rezerve 15.182 0 0 0 0 0 15.182

Zadržana dobit 73.646 0 0 0 0 0 73.646

Dobit tekuće godine (8.625) 0 0 0 0 0 (8.625)

Ukupno kapital 166.015 0 0 0 0 0 166.015


NETO IMOVINA/ OBVEZE I KAPITAL (98.096) 94.448 (83.678) (147.537) 118.730 116.134 0


53

38. Kamatni rizik (nastavak) Niže u tablici sažeto su prikazane važeće kamatne stope za kamatonosnu imovinu i obveze:

2016. 2015.

% %

Imovina

Potraživanja od Hrvatske narodne banke (0,40) 0

Plasmani bankama 0,50 – 0,95 (0,50) - 1,00

Financijska imovina koja se drži do dospijeća 5,30 – 9,68 1,90 - 10,05

Zajmovi i predujmovi klijentima 1,00 – 14,00 2,00 - 14,00

Obveze

Depoziti po viđenju 0,00 - 1,00 0,00 - 1,00

Oročeni depoziti 0,00 – 3,80 2,40 - 4,90

Obveze po kreditima 0,00 – 5,00 0,00 - 5,00 39. Fer vrijednost financijske imovine i obveza Fer vrijednost predstavlja iznos u kojem se sredstva mogu razmijeniti ili obveze podmiriti u najboljem interesu svih strana. Obzirom na to da tržišne cijene za veći dio financijske imovine i obveza Banke nisu dostupne, fer vrijednost tih stavki temelji se na procjenama Uprave prema vrsti imovine i obveza. Prema procjeni Uprave, tržišne vrijednosti ne razlikuju se značajno od knjigovodstvenih vrijednosti svih kategorija imovine i obveza.


54

40. Koncentracija imovine, obveza i izvanbilančnih stavki

Opis

31. prosinca 2016. godine 31. prosinca 2015. godine

Imovina Obveze Izvanbilan.

stavke Imovina Obveze Izvanbilan.

stavke


Zemljopisna regija

Republika Hrvatska 1.565.512 1.424.944 98.599 1.439.924 1.335.335 61.253

Europa 41.937 14.204 1 86.211 24.782 1

Ostalo 0 168.301 0 0 166.018 0

Ukupno zemljopisna regija 1.607.449 1.607.449 98.600 1.526.135 1.526.135 61.254

Sektor

Republika Hrvatska 458.886 39.694 548 383.720 39.101 427

Hrvatska narodna banka 241.122 0 0 188.035 0 0

Trgovina 86.848 24.340 13.458 126.932 13.885 8.054

Financije 124.082 133.178 2.310 138.638 143.336 3.303

Turizam 14.686 2.027 3.491 13.760 4.291 159

Poljoprivreda, ribarstvo 48.026 7.336 12.652 44.646 2.608 1.434

Industrija 45.145 23.755 6.466 65.060 14.838 3.151

Stanovništvo (uključujući obrtnike i druga samostalna zanimanja) 371.530 1.106.886 42.294 344.662 1.048.046 36.340

Nerezidenti 41.937 14.204 1 86.211 24.782 1

Ostalo 175.187 256.029 17.380 134.471 235.248 8.385

Ukupno sektorska analiza 1.607.449 1.607.449 98.600 1.526.135 1.526.135 61.254


55

41. Valutni rizik Devizna sredstva i obveze Banke na dan 31. prosinca 2016. godine prikazani su kako slijedi:

EUR USD

Ostale valute

HRK s valutnom klauzulom

Ukupno devizni

ekvivalenti HRK Ukupno


IMOVINA

Novčana sredstva 163.031 12.071 10.440 0 185.542 94.847 280.389 Potraživanja od Hrvatske narodne banke 0 0 0 0 0 91.975 91.975

Plasmani bankama 919 0 532 0 1.451 5.000 6.451 Financijska imovina raspoloživa za prodaju 45.573 0 0 149.689 195.262 268.527 463.789 Financijska imovina koja se drži do dospijeća 0 0 0 19.883 19.883 25.442 45.325

Zajmovi i predujmovi klijentima 0 0 0 430.186 430.186 202.017 632.203

Ulaganje u ovisno društvo 0 0 0 0 0 5.670 5.670 Nekretnine, postrojenja i oprema 0 0 0 0 0 29.155 29.155

Nematerijalna imovina 0 0 0 0 0 6.298 6.298

Preuzeta imovina 0 0 0 0 0 29.826 29.826

Ostala imovina 0 0 0 0 0 16.368 16.368

Ukupno imovina 209.523 12.071 10.972 599.758 832.324 775.125 1.607.449

OBVEZE

Obveze prema bankama

Depoziti po viđenju 96.380 3.576 3.888 0 103.844 186.263 290.107

Oročeni depoziti 666.328 8.487 6.027 16.830 697.672 306.559 1.004.231

Obveze po primljenim kreditima 0 0 0 42.668 42.668 78.076 120.744

Ostale obveze 0 0 0 0 0 19.150 19.150

Rezerviranja 0 0 0 0 0 4.916 4.916

Ukupno obveze 762.708 12.063 9.915 59.498 844.184 594.964 1.439.148

KAPITAL

Temeljni kapital 0 0 0 0 0 91.897 91.897

Vlastite dionice 0 0 0 0 0 (6.592) (6.592)

Revalorizacijske rezerve 0 0 0 0 0 4.151 4.151


Rezerve 0 0 0 0 0 15.182 15.182

Zadržana dobit 0 0 0 0 0 65.020 65.020

Dobit tekuće godine 0 0 0 0 0 (1.506) (1.506)

Ukupno kapital 0 0 0 0 0 168.301 168.301


NETO IMOVINA/ OBVEZE I KAPITAL (553.185) 8 1.057 540.260 (11.860) 11.860 0


56

41. Valutni rizik (nastavak) Devizna sredstva i obveze Banke na dan 31. prosinca 2015. godine prikazani su kako slijedi:

EUR USD

Ostale valute

HRK s valutnom klauzulom

Ukupno devizni

ekvivalenti HRK Ukupno


IMOVINA

Novčana sredstva 159.618 9.064 10.553 0 179.235 104.056 283.291 Potraživanja od Hrvatske narodne banke 13.804 0 0 0 13.804 86.350 100.154

Plasmani bankama 928 0 504 0 1.432 0 1.432 Financijska imovina raspoloživa za prodaju 0 0 0 132.255 132.255 238.776 371.031 Financijska imovina koja se drži do dospijeća 0 0 0 32.971 32.971 14.712 47.683

Zajmovi i predujmovi klijentima 5 0 0 427.793 427.798 226.116 653.914

Ulaganje u ovisno društvo 0 0 0 0 0 5.558 5.558 Nekretnine, postrojenja i oprema 0 0 0 0 0 27.018 27.018

Nematerijalna imovina 0 0 0 0 0 6.396 6.396

Preuzeta imovina 0 0 0 0 0 14.048 14.048

Ostala imovina 0 0 0 0 0 15.610 15.610

Ukupno imovina 174.355 9.064 11.057 593.019 787.495 738.640 1.526.135

OBVEZE

Obveze prema bankama 0 0 0 0 0 0 0

Depoziti po viđenju 77.193 1.877 3.896 0 82.966 140.136 223.102

Oročeni depoziti 677.697 7.064 6.699 16.713 708.173 270.668 978.841

Obveze po primljenim kreditima 11.071 0 0 46.197 57.268 83.642 140.910

Ostale obveze 0 0 0 0 0 12.969 12.969

Rezerviranja 0 0 0 0 0 4.298 4.298

Ukupno obveze 765.961 8.941 10.595 62.910 848.407 511.713 1.360.120

KAPITAL

Temeljni kapital 0 0 0 0 0 91.897 91.897

Vlastite dionice 0 0 0 0 0 (6.592) (6.592)

Revalorizacijske rezerve 0 0 0 0 0 358 358


Rezerve 0 0 0 0 0 15.182 15.182

Zadržana dobit 0 0 0 0 0 73.646 73.646

Dobit tekuće godine 0 0 0 0 0 (8.625) (8.625)

Ukupno kapital 0 0 0 0 0 166.015 166.015


NETO IMOVINA/ OBVEZE I KAPITAL (591.606) 123 462 530.109 (60.912) 60.912 0


57

42. Rizik likvidnosti Prestalo dospijeće imovine i obveza Banke na dan 31. prosinca 2016. godine prikazano je kako slijedi:

do 1 mjesec od 1 do 3 mjeseca

od 3 do 12 mjeseci

od 1 do 3 godine

Preko 3 godine Ukupno

IMOVINA

Novčana sredstva 280.389 0 0 0 0 280.389 Potraživanja od Hrvatske narodne banke 0 41.308 34.256 14.308 2.103 91.975

Plasmani bankama 5.533 151 767 0 0 6.451 Financijska imovina raspoloživa za prodaju 456.454 0 0 0 7.335 463.789 Financijska imovina koja se drži do dospijeća 14.240 21.010 10.075 0 0 45.325

Zajmovi i predujmovi klijentima 90.188 31.839 130.478 173.288 206.410 632.203

Ulaganje u ovisno društvo 0 0 0 0 5.670 5.670

Nekretnine, postrojenja i oprema 0 0 0 0 29.155 29.155

Nematerijalna imovina 0 0 0 0 6.298 6.298

Preuzeta imovina 0 0 0 0 29.826 29.826

Ostala imovina 11.791 122 3.734 411 310 16.368

Ukupno imovina 858.595 94.430 179.310 188.007 287.107 1.607.449

OBVEZE

Obveze prema bankama

Depoziti po viđenju 290.107 0 0 0 0 290.107

Oročeni depoziti 180.181 195.273 440.338 163.020 25.419 1.004.231

Obveze po primljenim kreditima 28.921 4.070 25.958 29.656 32.139 120.744

Ostale obveze 19.150 0 0 0 0 19.150

Rezerviranja 1.764 78 68 3.003 3 4.916

Ukupno obveze 520.123 199.421 466.364 195.679 57.561 1.439.148

KAPITAL

Temeljni kapital 0 0 0 0 91.897 91.897

Vlastite dionice 0 0 0 0 (6.592) (6.592)

Revalorizacijske rezerve 0 0 0 0 4.151 4.151

Kapitalni dobitak 0 0 0 0 149 149

Rezerve 0 0 0 0 15.182 15.182

Zadržana dobit 0 0 0 0 65.020 65.020

Dobit tekuće godine 0 0 0 0 (1.506) (1.506)

Ukupno kapital 0 0 0 0 168.301 168.301

Ukupno obveze i kapital 520.123 199.421 466.364 195.679 225.862 1.607.449

NETO IMOVINA/ OBVEZE I KAPITAL 338.472 (104.991) (287.054) (7.672) 61.245 0


58

42. Rizik likvidnosti (nastavak) Prestalo dospijeće imovine i obveza Banke na dan 31. prosinca 2015. godine prikazano je kako slijedi:

do 1 mjesec

od 1 do 3 mjeseca

od 3 do 12 mjeseci

od 1 do 3 godine

Preko 3 godine Ukupno

IMOVINA

Novčana sredstva 283.291 0 0 0 0 283.291

Potraživanja od Hrvatske narodne banke 0 43.877 40.627 13.754 1.896 100.154

Plasmani bankama 504 153 775 0 0 1.432

Financijska imovina raspoloživa za prodaju 364.052 0 0 0 6.979 371.031

Financijska imovina koja se drži do dospijeća 2.780 33.484 10.938 434 47 47.683

Zajmovi i predujmovi klijentima 116.683 38.423 127.150 197.314 174.344 653.914

Ulaganje u ovisno društvo 0 0 0 0 5.558 5.558

Nekretnine, postrojenja i oprema 0 0 0 0 27.018 27.018

Nematerijalna imovina 0 0 0 0 6.396 6.396

Preuzeta imovina 0 0 0 0 14.048 14.048

Ostala imovina 13.645 126 918 556 365 15.610

Ukupno imovina 780.955 116.063 180.408 212.058 236.651 1.526.135

OBVEZE

Obveze prema bankama 0 0 0 0 0 0

Depoziti po viđenju 223.102 0 0 0 0 223.102

Oročeni depoziti 202.933 187.441 454.354 114.495 19.618 978.841

Obveze po primljenim kreditima 26.524 4.433 15.775 57.695 36.483 140.910

Ostale obveze 12.951 0 12 6 0 12.969

Rezerviranja 1.351 34 25 2.887 1 4.298

Ukupno obveze 466.861 191.908 470.166 175.083 56.102 1.360.120

KAPITAL

Temeljni kapital 0 0 0 0 91.897 91.897

Vlastite dionice 0 0 0 0 (6.592) (6.592)

Revalorizacijske rezerve 0 0 0 0 358 358

Kapitalni dobitak 0 0 0 0 149 149

Rezerve 0 0 0 0 15.182 15.182

Zadržana dobit 0 0 0 0 73.646 73.646

Dobit tekuće godine 0 0 0 0 (8.625) (8.625)

Ukupno kapital 166.015 166.015

Ukupno obveze i kapital 466.861 191.908 470.166 175.083 222.117 1.526.135

NETO IMOVINA/ OBVEZE I KAPITAL 314.094 (75.845) (289.758) 36.975 14.534 0


59

43. Upravljanje kapitalom Upravljanje kapitalom

Kreditne institucije u Republici Hrvatskoj obvezne su od 1. siječnja 2014. godine računati i izvještavati bonitetne zahtjeve sukladno Uredbi (EU) br. 575/2013, Direktivi 2013/36/EU, Provedbenim tehničkim standardima i ostalim relevantnim propisima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo ("EBA") i također, lokalnog regulatora, HNB-a.

Regulatorni kapital Banke u potpunosti se sastoji od osnovnog kapitala koji uključuje kapital nastao izdavanjem običnih dionica, kapitalne dobiti, zadržane dobiti, rezerve umanjen za stečene vlastite dionice, nematerijalnu imovinu, nerealizirane gubitke od promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju i neotplaćeni iznos kredita odobrenih za kupnju dionica Banke.

Propisane minimalne stope kapitala sukladno čl. 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 su sljedeće: • Stopa redovnog osnovnog kapitala 4,5% ukupne izloženosti rizicima • Stopa osnovnog kapitala 6% ukupne izloženosti rizicima • Stopa ukupnog kapitala 8% ukupne izloženosti rizicima

Osim regulatorno zadanih minimalnih stopa adekvatnosti te sukladno čl. 117. i 130. Zakona o kreditnim institucijama, te čl. 129. i 133. Direktive 2013/36/EU, Banka je također dužna osigurati sljedeće zaštitne slojeve kapitala:

• Zaštitni sloj za očuvanje kapitala od 2,5% ukupne izloženosti rizicima • Zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik od 1,5% ukupne izloženosti rizicima

Supervizorskom procjenom zahtijevana stopa ukupnog kapitala iznosi 15,37% (12% + 3,37% regulatornog zaštitnog sloja za 2016. godinu). dana 1. veljače 2017. godine Banka je zaprimila rješenje od strane supervizora po kojem zahtijevana stopa ukupnog kapitala iznosi 15,71%.

Basel III 31.12.2016.

Basel III 31.12.2015.


Uplaćene redovne dionice 91.897 91.897

Vlastite dionice (6.592) (6.592)

Redovne i nekumulativne povlaštene dionice 85.305 85.305

Rezerve 15.182 15.182

Kapitalna dobit od kupovine i prodaje vlastitih dionica 149 149

Zadržana dobit 65.020 73.646

Rezerve i zadržana dobit 80.351 88.977

Nematerijalna imovina (6.297) (6.395)

Neotplaćeni iznos kredita odobrenih za kupnju dionica kreditne institucije 0 (14)


60

43. Upravljanje kapitalom (nastavak)

(nastavak) Basel III

31.12.2016. Basel III

31.12.2015.


Nerealizirani gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju

(964) (1.021)


OSNOVNI KAPITAL 156.889 158.224

DOPUNSKI KAPITAL

REGULATORNI KAPITAL 156.889 158.224

STOPA ADEKVATNOSTI KAPITALA 18,44% 17,50%

VII DOGAĐAJI NAKON IZVJEŠTAJNOG RAZDOBLJA U 2017. godini, a zaključno do datuma odobrenja financijskih izvještaja, došlo je do događaja i indikacija koji nepovoljno utječu na sposobnost jedne grupe dužnika da uredno podmiruje svoje obveze prema Banci. Grupa navedenih dužnika predstavlja pojedinačno značajnu izloženost Banke, u iznosu od 16 milijuna kuna. Banka sukladno svojim politikama i procedurama provodi redovne procjene kvalitete navedenih plasmana.

VIII SUDSKI SPOROVI l POTENCIJALNE OBVEZE

Na dan 31. prosinca 2016. godine protiv Banke se vodi 10 sudskih sporova manje vrijednosti osim spora pokrenutog od strane Jugobanke a.d. u stečaju, Beograd. Trgovački sud u Bjelovaru donio je dana 19. lipnja 2008. godine presudu (Presuda VP-167/08-27) kojom se odbijaju kao neosnovani tužbeni zahtjevi tužitelja. Na izrečenu Presudu uložena je Žalba koju je tužitelj izjavio protiv presude Trgovačkog suda u Bjelovaru. Istovremeno tužitelj je zahtijevao tužbom određivanje privremene mjere, na što je dana 3. lipnja 2008. godine Republika Hrvatska, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, donio Rješenje Pž-3109/08-4 kojim se odbija žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Bjelovaru. Povodom tužiteljeve žalbe Visoki trgovački sud donio je presudu i rješenje 52. Pž-6092/08-3 od 30. listopada 2012. godine kojom je preinačio dio presude Trgovačkog suda u Bjelovaru u odnosu na pitanje ništavosti Ugovora od 26. listopada 1992. godine i utvrdio ugovor ništavnim. Visoki trgovački sud istodobno je rješenjem ukinuo preostali dio prvostupanjske presude koji se odnosi na zahtjeve za naknadu štete, smatrajući da ta pitanja još nisu dovoljno raspravljena, te je predmet u tom dijelu vraćen Trgovačkom sudu u Bjelovaru na ponovni postupak, s uputom da se tek rasprave pitanja postoje li osnove za naknadu štete, osobito i u pogledu prigovora zastare. Protiv presude Banka je podnijela zahtjev za revizijom zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povreda odredaba parničnog postupka. U ponovljenom postupku Trgovački sud u Bjelovaru donio je presudu posl. br. 5 P-9/2013-33 od 1. kolovoza 2013. godine kojim je tužiteljeve zahtjeve za naknadu štete odbio u cijelosti kao neosnovane. Tužitelj je protiv navedene presude uložio žalbu, te je još u tijeku drugostupanjski postupak kod Visokog trgovačkog suda u Zagrebu.


61

VIII SUDSKI SPOROVI l POTENCIJALNE OBVEZE (nastavak) Vrhovni sud Republike Hrvatske, presudom od 7. svibnja 2014. godine broj: Revt 156/13-2, preinačio je presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj: 52.Pž-6092/08-3 od 30. listopada 2012. godine na način da je u odnosu na dio presude Trgovačkog suda u Bjelovaru broj V P-167/08-27 od 19. lipnja 2008. godine kojom je bio odbijen zahtjev za utvrđivanje ništavosti Ugovora o preuzimanju prava i obveza od 26. listopada 1992. godine odbio žalbu tužitelja kao neosnovanu i u tom dijelu potvrdio prvostupanjsku presudu. Time je odluka Trgovačkog suda u Bjelovaru od 19. lipnja 2008. godine u pogledu odbijanja tužbenog zahtjeva Jugobanke a.d. u stečaju, Beograd, za utvrđivanje ništavnosti Ugovora iz 1992. godine pravomoćna i konačna. Banka je dana 13. veljače 2015 godine zaprimila presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u predmetu tužitelja Jugobanka a.d. u stečaju Beograd kojom je prihvaćena revizija Banke protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske od 30. listopada 2012. godine. U listopada 2016. godine Banka je zaprimila presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, posl.br. Pž-8979/2013-2 od 15. rujna 2016. godine kojom je odbijena žalba Jugobanke a.d. u stečaju, Beograd, i potvrđena presuda Trgovačkog suda u Bjelovaru br. P-9/13-33 od 1. kolovoza 2013. godine u dijelu kojim su odbijeni svi tužbeni zahtjevi tužitelja za naknadu štete. Na navedenu presudu Jugobanka a.d. u stečaju, Beograd, je podnijela reviziju pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske. Na reviziju tužitelja podnesen je odgovor od strane Banke kojim se osporavaju svi revizijski navodi, a revizija do dana usvajanja financijskih izvještaja nije riješena. Banka je rezervirala sredstva za predmetni spor sukladno čl. 8 Odluke o obvezi rezerviranja sredstava za sudske sporove koji se vode protiv kreditne institucije (NN 1/09, 75/09 i 2/10), sve dok Banka u odnosu na tužbeni zahtjev za naknadu štete ne bude imala pravomoćnu presudu u svoju korist, odnosno presudu, kojom bi pravomoćno bio odbijen tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan. IX ODOBRENJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA Financijske izvještaje usvojila je Uprava i odobrila njihovo izdavanje dana 14. travnja 2017. godine.

Potpisano u ime Uprave: Angelina Horvat , predsjednica Uprave Marko Brnić, član Uprave

Slatinska banka d.d. Vladimira Nazora 2 33520 Slatina

Republika Hrvatska

SLATINSKA BANKA d.d., Slatina Dodatak – Ostale zakonske i regulatorne obveze

62

Dopunski izvještaj za Hrvatsku narodnu banku

U nastavku su prikazani godišnji financijski izvještaji Banke (Račun dobiti i gubitka za 2016. godinu, Bilanca na dan 31. prosinca 2016. godine, Izvještaj o novčanom tijeku za 2016. godinu i Izvještaj o promjenama kapitala za 2016. godinu) sastavljeni prema Odluci o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka, propisanoj od strane Hrvatske narodne banke (u nastavku Odluka).

Naziv subjekta: SLATINSKA BANKA d.d. MB:03999092

Oznaka izvještaja: NEKONSOLIDIRANO OIB:42252496579

2. RAČUN DOBITI I GUBITKA za razdoblje od 01.01.2016. do 31.12.2016. u kunama

Oznaka pozicije Naziv pozicije

Prethodna godina

Tekuća godina

2.1 Račun dobiti i gubitka sadrži sljedeće stavke: 1. Kamatni prihodi 68.893.457 62.202.762 2. (Kamatni troškovi) (37.174.677) (31.147.860) 3. Neto kamatni prihod (1.-2.) 31.718.780 31.054.902 4. Prihodi od provizija i naknada 11.877.626 12.797.615 5. (Troškovi provizija i naknada) (2.966.606) (3.123.346) 6. Neto prihod od provizija i naknada (4. -5.) 8.911.020 9.674.269

7. Dobit/(gubitak) od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate 132.988 111.688

8. Dobit/(gubitak) od aktivnosti trgovanja 2.869.348 2.858.124 9. Dobit/(gubitak) od ugrađenih derivata 360 715

10. Dobit/(gubitak) od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje prema fer vrijednosti kroz RDG 0 0

11. Dobit/(gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju 579.564 3.190.489

12. Dobit/(gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do dospijeća 0 0

13. Dobit/(gubitak) proizišao iz transakcija zaštite 0 0

14. Prihodi od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate 0 0

15. Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja 0 0 16. Dobit/(gubitak) od obračunatih tečajnih razlika 56.242 (327.072) 17. Ostali prihodi 1.079.706 534.269 18. Ostali troškovi 844.010 816.147 19. Opći administrativni troškovi i amortizacija 35.536.107 35.453.365

20.

Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke (3.+6.+7.+8.+9.+10.+11.+12.+13.+14.+15.+16.+17.-18.-19.) 8.967.891 10.827.872

21. Troškovi vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke 19.559.510 12.004.238 22. Dobit/(gubitak) PRIJE OPOREZIVANJA (20.-21.) (10.591.619) (1.176.366) 23. POREZ NA DOBIT (1.966.329) 330.236 24. Dobit/(gubitak) TEKUĆE GODINE (22.-23.) (8.625.290) (1.506.602) 25. Zarada po dionici

Dodatak računu dobiti i gubitka 26. Dobit/(gubitak) tekuće godine 27. Pripisan dioničarima matičnog društva 28. Manjinski udjel

2.2. Dodatak računu dobiti i gubitka popunjavaju samo kreditne institucije koje sastavljaju konsolidirane godišnje financijske izvještaje.

SLATINSKA BANKA d.d., Slatina Dodatak – Ostale zakonske i regulatorne obveze - nastavak

63

Naziv subjekta: SLATINSKA BANKA d.d. MB:03999092 Oznaka izvještaja: NEKONSOLIDRANO OIB:42252496579

3. IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI za razdoblje od 01.01.2016. do 31.12.2016. u kunama


Prethodna godina

Tekuća godina

1. Dobit ili (−) gubitak tekuće godine (8.625.290) (1.506.602) 2. Ostala sveobuhvatna dobit (2.1+2.2) 876.030 4.133.873

2.1 Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak (2.1.1+2.1.2+2.1.3+2.1.4+2.1.5+2.1.6)

2.1.1 Materijalna imovina 2.1.2 Nematerijalna imovina

2.1.3 Aktuarski dobici ili (−) gubici na mirovinskim planovima pod pokroviteljstvom poslodavca

2.1.4 Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju

2.1.5 Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se obračunava metodom udjela

2.1.6 Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane

2.2 Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak (2.2.1+2.2.2+2.2.3+2.2.4+2.2.5+2.2.6+2.2.7) 876.030 4.133.873

2.2.1 Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje (efektivni udjel) (2.2.1.1+2.2.1.2+2.2.1.3)

2.2.1.1 Dobici ili gubici (−) u kapitalu 2.2.1.2 Preneseno u dobit ili gubitak 2.2.1.3 Ostale reklasifikacije 2.2.2 Zamjena strane valute (2.2.2.1+2.2.2.2+2.2.2.3)

2.2.2.1 Dobici ili gubici (−) u kapitalu 2.2.2.2 Preneseno u dobit ili gubitak 2.2.2.3 Ostale reklasifikacije

2.2.3 Zaštite novčanih tokova (efektivni udjel) (2.2.3.1+2.2.3.2+2.2.3.3+2.2.3.4)

2.2.3.1 Dobici ili gubici (−) u kapitalu 2.2.3.2 Preneseno u dobit ili gubitak 2.2.3.3 Preneseno u početnu knjigovodstvenu vrijednost zaštićenih stavki 2.2.3.4 Ostale reklasifikacije 2.2.4 Financijska imovina raspoloživa za prodaju (2.2.4.1+2.2.4.2+2.2.4.3) 876.030 4.133.873

2.2.4.1 Dobici ili gubici (−) u kapitalu 876.030 4.133.873 2.2.4.2 Preneseno u dobit ili gubitak 2.2.4.3 Ostale reklasifikacije

2.2.5 Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju (2.2.5.1+2.2.5.2+2.2.5.3)

2.2.5.1 Dobici ili gubici (−) u kapitalu 2.2.5.2 Preneseno u dobit ili gubitak 2.2.5.3 Ostale reklasifikacije

2.2.6 Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva

2.2.7 Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili (−) gubitak

3. Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine (1.+2.) (7.749.260) 2.627.271 4. Pripada manjinskom udjelu (nekontrolirajući udjel) 5. Pripada vlasnicima matičnog društva


64

GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA KREDITNE INSTITUCIJE:

Naziv subjekta:SLATINSKA BANKA d.d. MB:03999092

Oznaka izvještaja:NEKONSOLIDIRANO OIB:42252496579

1. IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU (BILANCA) na dan 31.12.2016. u kunama

Oznaka pozicije Naziv pozicije Prethodna godina Tekuća godina

1.1 Izvještaj o financijskom položaju (bilanca) treba sadržavati sljedeće stavke:

Imovina

1. GOTOVINA I DEPOZITI KOD HNB-a (1.1+1.2) 215.704.452 265.061.420

1.1 Gotovina 27.669.236 23.939.122

1.2 Depoziti kod HNB-a 188.035.216 241.122.298

2. DEPOZITI KOD KREDITNIH INSTITUCIJA 169.171.899 108.752.753

3. TREZORSKI ZAPISI MF-a I BLAGAJNIČKI ZAPISI HNB-a 214.424.502 228.990.933

4. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI KOJI SE DRŽE RADI TRGOVANJA 0 0

5. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI RASPOLOŽIVI ZA PRODAJU 155.967.451 232.912.773

6. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI KOJI SE DRŽE DO DOSPIJEĆA 47.200.886 45.324.191

7. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI KOJIMA SE AKTIVNO NE TRGUJE, A VREDNUJU SE PREMA FER VRIJEDNOSTI KROZ RDG 0 0

8. DERIVATNA FINANCIJSKA IMOVINA 0 0

9. KREDITI FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA 11.387.187 15.257.665

10. KREDITI OSTALIM KOMITENTIMA 638.801.559 618.256.176

11. ULAGANJA U PODRUŽNICE, PRIDRUŽENA DRUŠTVA I ZAJEDNIČKE POTHVATE 5.558.172 5.669.860

12. PREUZETA IMOVINA 14.047.590 29.824.959

13. MATERIJALNA IMOVINA (MINUS AMORTIZACIJA) 27.233.884 29.395.579

14. KAMATE, NAKNADE I OSTALA IMOVINA 26.637.267 28.002.226

A UKUPNO IMOVINA (1.+2.+3. do 14.) 1.526.134.849 1.607.448.535

Obveze i kapital

1. KREDITI OD FINANCIJSKIH INSTITUCIJA (1.1+1.2) 129.309.368 120.234.789

1.1 Kratkoročni krediti 24.341.635 25.255.624

1.2 Dugoročni krediti 104.967.733 94.979.165

2. DEPOZITI (2.1+2.2+2.3) 1.186.690.434 1.282.528.220

2.1 Depoziti na žiroračunima i tekućim računima 124.724.170 168.122.931

2.2 Štedni depoziti 97.498.359 121.094.959

2.3 Oročeni depoziti 964.467.905 993.310.330

3. OSTALI KREDITI (3.1+3.2) 11.070.818 0

3.1 Kratkoročni krediti 0 0

3.2 Dugoročni krediti 11.070.818 0

4. DERIVATNE FINANCIJSKE OBVEZE I OSTALE FINANCIJSKE OBVEZE KOJIMA SE TRGUJE 2.084 936

5. IZDANI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI (5.1+5.2) 0 0

5.1 Kratkoročni izdani dužnički vrijednosni papiri 0 0

5.2 Dugoročni izdani dužnički vrijednosni papiri 0 0

6. IZDANI PODREĐENI INSTRUMENTI 0 0

7. IZDANI HIBRIDNI INSTRUMENTI 0 0

8. KAMATE, NAKNADE I OSTALE OBVEZE 33.047.404 36.383.220

B UKUPNO OBVEZE (1.+2.+3.+4.+5.+6.+7.+8.) 1.360.120.108 1.439.147.165


65

Kapital 1. DIONIČKI KAPITAL 85.304.852 85.304.852 2. DOBIT (GUBITAK) TEKUĆE GODINE (8.625.290) (1.506.602) 3. ZADRŽANA DOBIT / (GUBITAK) 73.645.782 65.020.492 4. ZAKONSKE REZERVE 4.729.423 4.729.423 5. STATUTARNE I OSTALE KAPITALNE REZERVE 10.602.000 10.602.000

6. NEREALIZIRANI DOBITAK/(GUBITAK) S OSNOVE VRIJEDNOSNOG USKLAĐIVANJA FINANCIJSKE IMOVINE RASPOLOŽIVE ZA PRODAJU 357.974 4.151.205

C UKUPNO KAPITAL (1.+2.+3.+4.+5.+6.+7.) 166.014.741 168.301.370 D UKUPNO OBVEZE I KAPITAL (B+C) 1.526.134.849 1.607.448.535

Dodatak izvještaju o financijskom položaju

8. UKUPNI KAPITAL 9. Kapital raspoloživ dioničarima matičnog društva 10. Manjinski udjel

1.2 Dodatak bilanci popunjavaju samo kreditne institucije koje sastavljaju konsolidirane godišnje financijske izvještaje.



4. IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA u razdoblju od 01.01.2016. do 31.12.2016. u kunama


Prethodna godina Tekuća godina

Kreditne institucije mogu sastavljati Izvještaj o novčanim tokovima koristeći direktnu ili indirektnu metodu

Izvještaj o novčanim tokovima koji se sastavlja primjenom indirektne metode sadržava sljedeće stavke:

Poslovne aktivnosti

1.1 Dobit/(gubitak) prije oporezivanja (10.591.619) (1.176.366)

1.2 Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke 19.559.510 12.004.238

1.3 Amortizacija 2.605.239 2.577.732

1.4 Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RDG 0 0

1.5 (Dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine 0 0

1.6 Ostali (dobici)/gubici 0 0

1. Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti prije promjena poslovne imovine (1.1 do 1.6) 11.573.130 13.405.604

2.1 Depoziti kod HNB-a (37.681.765) (53.087.082)

2.2 Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a (24.687.799) (14.566.431)

2.3 Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama (37.771.395) 56.548.668

2.4 Krediti ostalim komitentima 69.997.504 8.541.145

2.5 Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja 0 0

2.6 Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju (97.131.630) (76.945.322)


66

2.7 Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG 0 0

2.8 Ostala poslovna imovina 914.874 (1.364.959)

2. Neto (povećanje)/smanjenje poslovne imovine (2.1 do 2.8) (126.360.211) (80.873.981)

Povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza 0 0

3.1 Depoziti po viđenju 9.441.856 43.398.761

3.2 Štedni i oročeni depoziti 78.776.254 52.439.025

3.3 Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje (1.085) (1.148)

3.4 Ostale obveze (419.647) 3.005.581

3. Neto povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza (3.1 do 3.4) 87.797.378 98.842.219

4. Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti prije plaćanja poreza na dobit (1.+2.+3.) (26.989.703) 31.373.842

5. (Plaćeni porez na dobit) 0 0

6. Neto priljev/(odljev) gotovine iz poslovnih aktivnosti (4.−5.) (26.989.703) 31.373.842

Ulagačke aktivnosti 0 0

7.1 Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) materijalne i nematerijalne imovine (8.706.671) (20.516.796)

7.2 Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate (132.988) (111.688)

7.3 Primici od naplate/(plaćanja za kupnju) vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća 32.421.608 1.876.695

7.4 Primljene dividende 0 0

7.5 Ostali primici/(plaćanja) iz ulagačkih aktivnosti 0 0

7. Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti (7.1 do 7.5) 23.581.949 (18.751.789)

Financijske aktivnosti 0 0

8.1 Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita 248.017 (20.145.397)

8.2 Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijednosnih papira 0 0

8.3 Neto povećanje/(smanjenje) instrumenata dopunskoga kapitala 0 0

8.4 Premije na dionice 0 0

8.5 (Isplaćena dividenda) 0 0

8.6 Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti 2.342.570 3.793.230

8. Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti (8.1 do 8.6) 2.590.587 (16.352.167)

9. Neto povećanje/(smanjenje) gotovine i ekvivalenata gotovine (6.+7.+8.) (817.167) (3.730.114)

10. Učinci promjene tečaja stranih valuta na gotovinu i ekvivalente gotovine 0 0

11. Neto povećanje/(smanjenje) gotovine i ekvivalenata gotovine (9.+10.) (817.167) (3.730.114)

12. Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine 28.486.403 27.669.236

13. Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine 27.669.236 23.939.122


67



5. IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA za razdoblje od 01.01.2016. do 31.12.2016. u kunama

5.1. Izvještaj o promjenama kapital treba sadržavati sljedeće stavke:

Redni broj Vrsta promjene kapitala

Raspoloživo dioničarima matičnog društva

Dionički kapital Trezorske dionice

Zakonske, statutarne i ostale rezerve

Zadržana dobit / gubitak

Dobit/gubitak tekuće godine

Nerealizirana dobit/gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju

Manjinski udjel

Ukupno kapital i rezerve

1. Stanje 1. siječnja tekuće godine 91.897.200 (6.592.347) 15.331.423 73.645.781 (8.625.290) 357.974 0 166.014.741

2. Promjena računovodstvenih politika i ispravci pogrešaka

3.

Prepravljeno stanje 1. siječnja tekuće godine (1.+2.) 91.897.200 (6.592.347) 15.331.423 73.645.781 (8.625.290) 357.974 0 166.014.741

4. Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju 0 0 0 0 0 0 0 0

5.

Promjena fer vrijednosti portfelja financijske imovine raspoložive za prodaju 0 0 0 0 0 0 0 0

6. Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz kapitala i rezervi 0 0 0 0 0 0 0 0

7. Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapitalu i rezervama 0 0 0 0 0 0 0 0

8.

Neto dobici/gubici priznati izravno u kapitalu i rezervama (4.+5.+6.+7.) 0 0 0 0 0 3.793.231 0 3.793.231

9. Dobit/(gubitak) tekuće godine 0 0 0 0 (1.506.602) 0 0 (1.506.602)

10.

Ukupno priznati prihodi i rashodi za

0 0 0 0 (1.506.602) 3.793.231 0 2.286.629 tekuću godinu (8.+9.)

11. Povećanje/smanjenje dioničkog kapitala 0 0 0 0 0 0 0 0

12. Kupnja/prodaja trezorskih dionica 0 0 0 0 0 0 0 0

13. Ostale promjene 0 0 0 0 0 0 0 0

14. Prijenos u rezerve 0 0 0 (8.625.290) 8.625.290 0 0 0

15. Isplata dividende 0 0 0 0 0 0 0 0

16. Raspodjela dobiti (14.+15.) 0 0 0 (8.625.290) 8.625.290 0 0 0

17.

Stanje na 31. 12. tekuće godine (3.+10.+11.+12.+13.+16.) 91.897.200 (6.592.347) 15.331.423 65.020.491 (1.506.602) 4.151.205 0 168.301.370


68



IZVANBILANČNE STAVKE u kunama

31.12.2015. 31.12.2016.

1. Garancije 7.322.874 14.404.649

2. Akreditivi 0 243.748

3. Mjenice 0 0

4. Okvirni krediti i obveze financiranja 53.930.934 82.681.328

5. Ostale rizične klasične izvanbilančne stavke 0 1.270.000

6. Budućnosnice 0 0

7. Opcije 0 0

8. Ugovori o razmjeni 0 0

9. Forvardi 0 0

10. Ostale izvedenice 0 0

Ukupno 61.253.808 98.599.725


69

U nastavku je prikazana usklada godišnjih financijskih izvještaja pripremljenih sukladno okviru izvještavanja i godišnjih financijskih izvještaja koji su propisani Odlukom HNB-a o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka:

Revizorsko izvješće Iznos Obrazac HNB-a Iznos Razlika Objašnjenje

Prihodi od kamata 62.207 Kamatni prihodi 62.203 4 (4) Neto tečajne razlike na osnovi kamatnih prihoda

Rashodi od kamata 31.189 Kamatni troškovi 31.148 (41) 41 Neto tečajne razlike na osnovi kamatnih troškova

Prihodi od naknada i provizija 12.797 Prihodi od provizija i naknada 12.798

Rashodi od naknada i provizija 3.124 Troškovi provizija i naknada 3.123

Neto prihodi od tečajnih razlika 2.631

Dobit / gubitak od aktivnosti trgovanja 2.858

99

4 Neto tečajne razlike na osnovi kamatnih prihoda

Dobit / gubitak od ugrađenih derivata 1 (41)

Neto tečajne razlike na osnovi kamatnih troškova

Dobit / gubitak od obračunatih tečajnih razlika (327)

(62) Neto tečajne razlike po ispravcima vrijednosti plasmana

Ostali prihodi iz redovnog poslovanja 3.724

Dobit/ gubitak od aktivnosti imovine raspoložive za prodaju 3.190

Ostali prihodi 533 -

Ostali poslovni rashodi 36.169

Ostali troškovi 816

99

Opći administrativni troškovi i amortizacija 35.453 (99)

Rezerviranja za sudske sporove

Dobit / gubitak od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate 112 99

Rezerviranja za sudske sporove

Troškovi ispravka vrijednosti i rezerviranja 12.053

Troškovi vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke 12.004 (161) 62

Neto tečajne razlike po ispravcima vrijednosti plasmana

Dobit prije oporezivanja (1.176) Dobit (gubitak) prije oporezivanja (1.176) - -

Porez na dobit 330 Porez na dobit 330

Dobit za godinu (1.506) Dobit (gubitak) tekuće godine (1.506)


70


Novčana sredstva 280.389 Gotovina 23.939 256.450

149.147 Žiro-račun (rn za namirenje) kod HNB-a

41.937 Depoziti po viđenju kod stranih banaka

65.365 Depoziti po viđenju kod domaćih banaka

(149.147) Žiro-račun (račun za namirenje) kod HNB-a

Potraživanja od Hrvatske narodne banke 91.975 Depoziti kod HNB-a 241.122 (149.147)

obvezni blagajnički zapisi HNB - a

Plasmani bankama 6.451

Depoziti kod kreditnih institucija

(117.560)

(41.937) Depoziti po viđenju kod stranih banaka

108.753 (10.258)

krediti nebankovnim financijskim institucijama -glavnica

Krediti financijskim institucijama 15.258 (65.365) Depoziti po viđenju kod domaćih banaka

Financijska imovina koja se drži do dospijeća 45.325

Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća 45.324

Financijska imovina raspoloživa za prodaju 463.789

Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a 228.991

1.884

obvezni blagajnički zapisi HNB - a

Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju 232.913 1.884 kamata

Zajmovi i predujmovi klijentima 632.203 Krediti ostalim komitentima 618.256 13.947 10.258 krediti nebankovnim financijskim institucijama

3.689 kamata

Ulaganje u povezano društvo 5.670

Ulaganje u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate 5.670

Preuzeta imovina 29.826 Preuzeta imovina 29.825

Nekretnine, postrojenja i oprema 29.155 Materijalna imovina (minus amortizacija) 29.396 (241) (241)

ostala materijalna imovina (sitni inventar)

Nematerijalna imovina 6.298 Kamate, naknade i ostala imovina 28.002 (5.573) kamata

Ostala imovina 16.368 Derivatna financijska imovina 0 (5.336) 241 ostala materijalna imovina (sitni inventar)

Ukupno aktiva 1.607.449 Ukupno aktiva 1.607.449


71


Depoziti po viđenju 290.106

Depoziti na žiroračunima i tekućim računima 168.123

889

Štedni depoziti 121.095 889 Ograničeni depoziti

Oročeni depoziti 1.004.231 Oročeni depoziti 993.310 10.921 10.921 kamata

Obveze po primljenim kreditima 120.744

Krediti od financijskih institucija 120.235

509 509 kamata Ostali krediti 0

Ostale obveze 19.150 Kamate, naknade i ostale obveze 36.384 (889) Ograničeni depoziti

Rezerviranja 4.917

Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje 1 (12.318) (11.430) kamata

Ukupno obveze 1.439.148 Ukupno obveze 1.439.148

KAPITAL KAPITAL

Temeljni kapital 91.897

Dionički kapital 85.305 Vlastite dionice (6.592)

Dobit (gubitak) tekuće godine -1.506 Dobit (gubitak) tekuće godine (1.506)

Zadržana dobit 65.020 Zadržana dobit (gubitak) 65.020

Rezerve 15.182 Zakonske rezerve 4.729

Kapitalni dobitak 149 Statutarne i ostale kapitalne rezerve 10.602

Revalorizacijske rezerve 4.151

Nerealizirani dobitak/gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju 4.151

Ukupno kapital 168.301 Ukupno kapital 168.301

UKUPNO OBVEZE I KAPITAL 1.607.449 UKUPNO OBVEZE I KAPITAL 1.607.449


72

USKLAĐENJE IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TOKOVIMA Odstupanja pozicija u Izvještaju o novčanim tokovima objavljenog u godišnjim financijskim izvještajima od onih koje su definirane propisanom strukturom i sadržajem izvještaja po Odluci HNB-a proizlaze iz:

- razlika u prikazu pojedinih bilančnih pozicija kao što je to objašnjeno u pregledu razlika pozicija Izvještaja o financijskom položaju u osnovnim financijskim izvještajima u odnosu na standard propisan Odlukom HNB.

- u godišnjim financijskim izvještajima se u novac i novčane ekvivalente na početku i na kraju godine iskazuju stavke gotovine i ekvivalenata gotovine s rokom dospijeća do 90 dana, dok se u izvještaju po Odluci HNB-a iskazuju samo stavke gotovine.

USKLAĐENJE IZVJEŠTAJA O PROMJENAMA KAPITALA Razlike kod Izvještaja o promjenama kapitala objavljenog u godišnjim financijskim izvještajima od Izvještaja o promjenama kapitala koji je definiran propisanom strukturom i sadržajem izvještaja po Odluci HNB-a odnose se samo na grupiranje pojedinih stavki kapitala. U godišnjim financijskim izvještajima stavke kapitalni dobitak, zakonske rezerve, rezerve za vlastite dionice i ostale rezerve prikazane su zasebno dok su u izvještaju po Odluci HNB-a sumarno prikazane pod stavkom Zakonske, statutarne i ostale rezerve.


73

Banka sukladno članku 164. Zakona o kreditnim institucijama objavljuje slijedeće informacije:

Banka je registrirana za obavljanje slijedećih djelatnosti:

- Primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava, a za svoj račun

- Primanje depozita ili drugih povratnih sredstava - Odobravanje kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite i zajmove, te

hipotekarne kredite i zajmove ako je to dopušteno posebnim zakonom i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima

- Otkup potraživanja s regresom i bez njega - Financijski najam - Izdavanje garancija ili drugih jamstva - Trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta: instrumentima tržišta novca, prenosivim

vrijednosnim papirima, stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove, financijskim ročnicama i opcijama, valutnim i kamatnim instrumentima

- Platne usluge u skladu s posebnim zakonima - Usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza

i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost

- Izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem usluge u smislu čl. 5. točke 7. Zakona o kreditnim institucijama, a u skladu s posebnim zakonom

- Posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu - Poslovi vezani uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju

osiguranje.

Banka je u 2016. godini poslovala preko Centrale u Slatini te 3 financijska centra (Osijek, Rijeka, Zagreb), 13 poslovnica (D. Miholjac, Daruvar, Đakovo, Ilok, Koprivnica, Našice, Orahovica, Pitomača, Požega, Slavonski Brod, Slatina, Valpovo, Virovitica) i 10 ispostava (Čačinci, Čađavica, Kaptol, Kutjevo, Mikleuš, Nova Bukovica, Nova Kapela, Pleternica, Suhopolje, Viškovo) na području Republike Hrvatske. U prvom tromjesečju 2017. godine zatvorene su Ispostave Nova Bukovica, Mikleuš i Nova Kapela, a poslovnicama Daruvar i Ilok promijenjen je organizacijski oblik u ispostavu.

Banka u nastavku objavljuje ostale zahtjeve sukladno članku 164. Zakona o kreditnim institucijama:

2016. HRK '000 Ukupni prihodi 81.696 Gubitak prije oporezivanja (1.176) Porez na dobit (330) Broj radnika na dan 31.prosinca 2016.g. 174 Broj radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu (plaćeni sati rada) u 2016.

160

Broj radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu u 2016. godini 136 U 2016. godini Banka nije primala javne subvencije.

100

KONTAKTI

NADZORNI Gđa. Ružica Vađić, - predsjednica Gđa. Blaženka Eror Matić, - član Gdin. Hrvoje Markovinović, - član Gdin. Denis Smolar, - član Gdin. Krunoslav Lisjak - član PREDSJEDNICA UPRAVE Angelina Horvat, dipl.oec. V.Nazora 2, Slatina Tel: 033/637-000, 637-001 Fax: 033/637-009 E-mail: [email protected]

ČLAN UPRAVE Marko Brnić dipl.oec.

V.Nazora 2, Slatina Tel: 033/637-000, 01/6459-021 fax: 033/637-009 , 01/645-9029 E-mail: mbrnić@slatinska-banka.hr IZVRŠNI DIREKTOR U SEKTORU PODRŠKE POSLOVANJU

Elvis Mališ, dipl.oec.

V.Nazora 2, Slatina Tel: 033/637-000, 637-001 fax: 033/637-009 E-mail: [email protected] DIREKTORICA SEKTORA STANOVNIŠTVA

Mr. sc.Tina Živković V.Nazora 2, Slatina Tel: 033/637-021 fax: 033/637-029 E-mail: [email protected]

DIREKTOR SEKTORA GOSPODARSTVA Joško Lugović, dipl. oec. V.Nazora 2, Slatina Tel: 01/9459-025

Fax: 04/6459-029

E-mail: [email protected]

101

DIREKTORICA SEKTORA PLATNOG PROMETA Snježana Pačarić, dipl.oec. V.Nazora 2, Slatina Tel: 033/637-030 Fax: 033/637-009 E-mail: [email protected] DIREKTORICA SEKTORA RIZNICE I LIKVIDNOSTI Manuela Kolarić Janjić, mag.oec. V.Nazora 2, Slatina Tel: 033/637-025 Fax: 033/637-009 E-mail: [email protected] DIREKTORICA SEKTORA RAČUNOVODSTVA Danijela Medved, dipl. oec. V.Nazora 2, Slatina Tel: 033/637-050 Fax: 033/637-009 E-mail: [email protected]

DIREKTORICA SEKTORA PRAVNIH I OPĆIH POSLOVA Nada Samardžić, dipl.iur. V.Nazora 2, Slatina Tel: 033/637-060 Fax: 033/637-009 E-mail: [email protected]

DIREKTOR SEKTORA IT-a Dražen Brkljač, dipl.ing. V.Nazora 2, Slatina Tel: 033/637-070 Fax: 033/637-009 E-mail: [email protected]

102

Poslovna mreža Slatinske banke d.d.

FINANCIJSKI CENTRI : POSLOVNICE: ISPOSTAVE: FINANCIJSKI CENTAR OSIJEK POSLOVNICA SLATINA – CENTRALA BANKE ISPOSTAVA ČAČINCI Županijska 13, 31000 Osijek V.Nazora 2, 33520 Slatina Trg dr. F. Tuđmana 1, 33514 Čačinci voditelj: Marina Penavin, tel: 031/628-2005 voditelj: Marina Koleno, tel: 033/637-011 tel: 033/637-155

FINANCIJSKI CENTAR ZAGREB POSLOVNICA DONJI MIHOLJAC ISPOSTAVA VIŠKOVO Tomašićeva 2, 10000 Zagreb Vukovarska 4, 31540 D.Miholjac Vozišće 1, 51216 Viškovo voditelj: Tomislav Dolinac, tel: 01/645-9005 voditelj: Tamara Rendulić, tel: 031/628-185 tel: 051/563-530

FINANCIJSKI CENTAR RIJEKA POSLOVNICA NAŠICE ISPOSTAVA SUHOPOLJE Jelačićev trg 1, 51000 Rijeka Trg Izidora Kršnjavog 3, 31500 Našice Trg Sv. Terezije 10, 33410 Suhopolje v.d. Marina Petrc Tomić, tel: 051/563-505 v.d. Andrijana Vida, tel: 031/628-145 tel: 033/637-195

POSLOVNICA ĐAKOVO ISPOSTAVA DARUVAR

Stjepana Radića 9, 31400 Đakovo Kralja Tomislava 22, 43500 Daruvar

voditelj: Ivan Pološki, tel: 031/628-455 tel: 043/638-305

POSLOVNICA ORAHOVICA ISPOSTAVA ČAĐAVICA Kralja Zvonimira 9, 33515 Orahovica Zagrebačka 11, 33523 Čađavica voditelj: Juraj Nerovčić, tel: 033/637-145 tel: 033/637-125

POSLOVNICA POŽEGA ISPOSTAVA KUTJEVO Kamenita vrata 4, 34000 Požega Trg Graševine 4, 34340 Kutjevo v.d. Alexandra Bilen-Raguž, tel: 034/638-505 tel: 034/638-540

POSLOVNICA VALPOVO ISPOSTAVA PLETERNICA Trg kralja Tomislava 6, 31550 Valpovo Trg Z. Frankopana 10, 34310 Platernica voditelj: Dalibor Berečić, tel: 031/628-165 tel: 034/638-520

POSLOVNICA VIROVITICA ISPOSTAVA KAPTOL Trg kralja Tomislava 6, 33000 Virovitica Trg Vilima Korajca 15, 34334 Kaptol voditelj: Ksenija Stanić, tel: 033/637-185 tel:034/638-530

POSLOVNICA PITOMAČA ISPOSTAVA ILOK

Trg kralja Tomislava bb, 33405 Pitomača Trg žrtava domovinskog rata 1, 32236 Ilok

voditelj: Neven Bedeković, tel: 033/637-165 tel:032/637-005

POSLOVNICA KOPRIVNICA

Dr. Željka Selingera 2, 48000 Koprivnica

voditelj: Valentina Saić, tel: 048/617-105

POSLOVNICA SLAVONSKI BROD

Matije Gupca 39, 35000 Slavonski Brod

Voditelj: Hrvoje Ceranić, tel: 035/637-005

103

KORESPODENTI

DRŽAVA KORESPODENT AUSTRIJA

NJEMAČKA

UNICREDIT BANK AUSTRIA AG, VIENNA BAYERISCHE LANDESBANK, MUNCHEN

ITALIJA

INTESA SANPAOLO SPA, MILAN

BANCA MONTE DEI PASCHI DI SIENNA, PADOVA

godiŠnje izvjeŠĆe slatinske banke d.d. slatina za 2016. … · održavajući visok nivo rezervi...

Documents