TISKANICA ISSN 1331-2928

GODINA2013. GODISTE IZLAZENJA 24 BROJ 1

R E O ) t A GLASILO HRVATSKE LIGE PROTIV REUMATIZMA

OSTEOPOROZA, NOVA - STARA BOLEST

r()isi': r()iMm (Budilui, ill', med.

Osteoporoza je progresivna kostana bolest za koju su svojstveni smanjenje kostane mase i poremecaj mikroarhitekture, a posljedica toga jest smanjena cvrstoca kostiju i veca opasnost od prijeloma.

Znacenje osteoporoze Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije osteoporoza je velik drustveno-ekonomski i javno-zdravstveni problem jer zahvaca oko deset posto populacije (vise od 200 milijuna ljudi diljem svijeta). Covjecanstvo je demografski sve mnogobrojnije starije, a medicina napreduje tako da raste ocekivan zivotni vijek, pa se zato moze ocekivati i sve vise ljud s osteoporozom.

Procjenjuje se da je osteoporoza dijagnosticirana kod manje od jedne trecine bolesnika, a samo jedna sedmina oboljelih se lijeci. Muskarci cine trecinu bo­lesnika s osteoporozom (sedam posto muskaraca bijele rase starijih od 50 godina ima krhke kosti).

Svake godine u svijetu se dogodi milijun i 600 tisuca prijeloma bedrene kosti. Svakih 30 sekundi u Europi nastaje jedan osteoporotics prijelom. Svaka druga zena starija od 50 godina moze do kraja zivota do-zivjeti osteoporotics prijelom. Svaki cetvrti muskarac u dobi od 65 godina u opasnosti je od takve ozljede. Oko 40 posto zena i 15 do 30 posto muskaraca koji boluju od osteoporoze slomit ce do kraja zivota neku kost. Njih 20 posto imat ce prijelom bedrene kosti i to

je najteza komplikacija u slucaju osteoporoze jer kod pedesetak posto bolesnika ostavlja trajne posljedice, uglavnom smanjenu pokretljivost. Istaknimo da 20 do 24 posto bolesnika umire, ponajprije zbog sekundar-nih bolesti i komplikacija, i to najcesce nakon prijelo­ma kuka. Ucestalost prijeloma podlaktice povecava se nakon dobi od 50 godina i doseze maksimum oko 60. godine, a stopa incidencije za prijelom kuka udvostrucuje se svakih pet godina poslije dobi od 70 godina.

Rizicni cimbenici Djetinjstvo, pubertet i adolescencija razdoblja su kada se kostano tkivo brzo razvija i raste. To se uglavnom dogada zbog utjecaja hormona, a u kosti se tada ugraduju kalcij i ostali minerali. Tako se vrsna kostana masa postize izmedu sredine 20. do 30. godine zivota. Nakon dobi od 35 godina slijedi blago smanjenje kostane mase, a nakon 50. godine

intenzivno (0,25 - 0,5 % godisnje do menopauze). Pritom je jace zahvacen spongiozni (spuzvasti) dio kosti, koji je zapravo njezin sredisnji dio. Od sredine cetvrtog desetljeca pocinje se svake godine gubiti priblizno 0,3 do 0,5 posto kostiju. Nakon menopauze kod zena se tijekom pet do sedam godina ubrzava gubitak kostiju po deseterostruko visoj stopi ( 3 - 5 % godisnje).

Mnogobrojni su rizicni cimbenici kad je rijec o oste-oporozi. Oni ukljucuju nasljede, spol, gubitak estro-gena kod zena, nisku tjelesnu tezinu, dob, prehranu, tjelesnu aktivnost, neke bolesti i nacin zivota.

Zato su najvazniji rizicni cimbenici sljedeci: • visoka dob • dugotrajan nizak unos kalcija, vitamina D i 8

bjelancevina • pusenje cigareta • prekomjeran unos alkohola i kave • nizak indeks tjelesne mase (BMI < 19 kg/m2) • nedostatak estrogena zbog rane menopauze (< 45.

godina) ili obostrano uklanjanjejajnika, prolongirana predmenopauzalna amenoreja (> 1 godina)

• nedostatna (i neprimjerena) tjelesna aktivnost.

Vrste osteoporoze Osteoporozu dijelimo na primarnu i sekundarnu. Primarna se, pak, dijeli na postmenopauzalnu i senilnu ili involucijsku osteoprozu. Postmenopauzalna osteoporoza (tip I) pojavljuje se u dobi izmedu 50 i 75 godina. Povezana je s gubitkom funkcije spolnih zlijezda i sest je puta cesca kod zena. Karakterizira je prijelom trabekularne kosti (kraljesci, vrat bedrene kosti i palcane kosti).

Senilna ili involucijska osteoporoza (tip II) nastaje kod osoba starijih od 60 godina. Povezana je sa starenjem (postupan pad broja osteoblasta i njihova slabija aktivnost) i dva je puta cesca kod zena. Za nju je svojstven prijelom trabekularne i kortikalne kosti (vrat bedrene kosti, kraljeznice, gornjeg dijela nadlaktice, potkoljenice, zdjelice).

Sekundarna osteoporoza cini manje od pet posto svih slucajeva osteoporoze i nastaje uz druge bolesti - endokrinoloske, gastrointestinalne, bolesti kostane srzi i vezivnog tkiva te bubrezne bolesti.

Simptomi Osteoporoza je najcesce bez simptoma dok ne nastane prijelom. Zbog toga se i naziva tihom epidemijom. Najcesci osteoporotics prijelomi su oni kraljezaka, pa cesto promaknu u dijagnozi jer je samo otprilike cetvrtina njih klinicki ocita. Kad se slomi kraljezak simptomi i komplikacije mogu biti mnogobrojni. Ukljucuju deformacije kraljeznice i

trupa, otezanu pokretljivost te smanjenje tjelesne visine, ali i bolove koji ne moraju biti izraziti. Ako se starijoj osobi pojavi nagla bol u podrucju kraljeznice, treba posumnjati na prijelom kraljeska. Osteoporozu je vazno otkriti sto prije jer je u torn slucaju lijecenje uspjesnije. Smatra se da svaka zena nakon ulaska u menopauzu mora kontrolirati gustocu kostiju, osobito ako su prisutni rizicni cimbenici.

Dijagnoza Dijagnostika osteoporoze temelji se na denzitome-trijskim, radioloskim i laboratorijskim nalazima. U dijagnostici osteoporoze denzitometrija kostiju je nezaobilazna pretraga i najvaznija metoda kojom se tocno i precizno mjeri gustoca kostiju te tako pomaze u predvidanju opasnosti od prijeloma. S pomocu te metode dijagnoza osteoporoze moze se postaviti mnogo prije nego sto se dogode prijelomi te se odredenim terapijskim postupcima moze zaustaviti daljnji razvoj, odnosno mogu se sprijeciti prijelomi. Denzitometrija skeleta je najpouzdaniji nacin procjene gustoce kostiju i zato predstavlja zlatni standard.

Uvodenjem denzitometrije kostiju u zdravstvenu skrb omogucena je jednostavnija i tocna dijagnostika bolesti, cimeje pocelo novo razdoblje u dijagnostici i lijecenju, kako u svijetu tako i u nasoj zemlji.

Denzitometri su uredaji za mjerenje mineralne gustoce kostiju i rade na principu dvoenergijske

apsorciometrije X-zraka pri prolasku kroz kost, te detektiraju razlike u apsorpciji tih zraka. Zracenje kojem su izlozeni pacijenti vrlo je malo (< 7mSv) i unutar je raspona dnevno dopustenog okolinskog zracenja, pa ne predstavlja nikakvu opasnost ni ako se pretraga mora cesce ponavljati (primjerice, 1 do 2 puta godisnje). Tijekom pretrage koja traje pet do petnaest minuta pacijent moze ostati potpuno odjeven ako u podrucju snimanja nema nikakav metalni predmet (primjerice, metalne kopce, zatvarace, sitni novae). Takoder je vazno da u snimani kuk nije ugradena endoproteza (zato sto je metalna).

Denzitometrijom se mjeri mineralna gustoca kostiju (engl. bone mineral density, skraceno BMD) na raz-licitim dijelovima kostura. To se u praksi donosi na • slabinsku kraljeznicu • kuk • podlakticu.

Na osnovi dobivenog mjerenja gustoce kostiju izmjerena se vrijednost stavlja u odnos prema vrijednostima za mlade, zdrave ljude, sto se naziva T-skor i izrazava se u odstupanju od normale u tzv. standardnim devijacijama. Kriteriji su sljedeci: • T-vrijednost do -1,0 SD - uredan nalaz; • T-vrijednosti izmedu -1,0 SD i -2,5 SD - osteopenija

(blaze smanjenje gustoce kostiju); • T-vrijednosti -2,5 SD i vise ispod normale -

osteoporoza; • T-vrijednost -2,5 SD i vise ispod normale uz prijelom

- teska osteoporoza.

Prema preporukama Medunarodnog udruzenja za klinicku denzitometriju (International Society for Clinical Densitometry) svaki denzitometrijski nalaz treba sadrzavati interpretaciju specijalista te upute kako treba postupati u daljnjem dijagnostickom postupku i /ili lijecenju.

Prvi suvremeni denzitometar u Hrvatskoj nabavio je 1990. godine Institut za medicinska istrazivanja i medicinu rada u Zagrebu, gdjeje iste godine osnovan i prvi Centarza osteoporozu. Danas te uredaje imaju sve zagrebacke klinicke bolnice i vecina bolnica i medicinskih centara u vecim gradovima.

Klinicki se denzitometrija najcesce koristi za pracenje lijecenja i procjenu opasnosti od fraktura. Mjerenja se obicno ponavljaju u intervalima od dvije godine, a prema indikaciji lijecnika i cesce.

Osim u osteoporozi denzitometrija pomaze i u dija­gnostici i pracenju osteomalacije, bubrezne oste-odistrofije i hiperparatireoidizma. Bolje prepoznavanje i razumijevanje rizika od pri­jelom kod bolesnika s osteoporozom temelj je prevencije i lijecenja. Napredak tehnike omogucio je rano otkrivanje osteoporoze, prije nego sto se pojave simptomi ili komplikacije. Izgradnja cvrstog kostura u mladosti te prevencija slabljenja kostiju u srednjoj i starijoj dobi najbolji je nacin da izbjegnemo osteoporozu.

9