Glas veseljaka

Glasilo Centra za odgoj i obrazovanje

“SLAVA RAŠKAJ” - Split

*Godina VI* Split, 2012.

BROJ 24 RUJAN, LISTOPAD, STUDENI 2012.

Centar za odgoj i obrazovanje

“Slava Raškaj”, Split

Dragi Raškajevci!Nismo se ni okrenuli a već je došao i našjesenski broj! Vi uživajte listajući ga a mi se odmah bacamo na zimski broj i blagdanskeradosti koje s njim dolaze!

Vaše uredništvo

SADRŽAJ:

1. Jesen

2. Dani kruha

3. Priredba za Dane kruha

4. Kaprije

5. Dan neovisnosti

6. Oslobođenje generala

7. Svi sveti

8. Dušni dan

9. Nikin modni kutak

10. Zanimljivosti

11. Vicevi

12. Film Udruge Srce

13. Intervju

14. Bobići

15. Popularna jela

16. Likovni kutak

17. Donacija

18. Mickey Mouse

19. Kreativni kutak

20. Godina na izmaku

21. Zimska točkalica

22. Čestitka

JESEN

JESEN

ONA JE TU. U TUZI KIŠE PO POLJANAMA TIHO HODA,

I KUDA STIŽE U VIS DIŽE USPLAHIRENA JATA RODA.

POLAKO PENJE SE U BRDA,

A KUDA PROĐE, NJEZIN PUT OD OTPALOG JE LIŠĆA ŽUT. I U DOL NJIME IDU KRDA.

U JEZERO UNESE NEMIR, I NE VIDIŠ MU VIŠE DNA,

A MEDVJED, KOGA PUTEM SRETNE, ODJEDNOM ZAŽELI SE SNA.

A KADA LIVADAMA DUNE

NJEN VJETAR, UZBUNE SE TRAVKE. U STRNIŠTIMA TUŽNO ŠUŠTI:

TO POLJA SLUTE SNIJEG I ČAVKE.

NA CESTI UVELI SE LIST U ČUDU DIGO: GLE, JA SKAČEM! A ČOVJEK KOJI HODA DRUMOM

ZAGRNUO SE OGRTAČEM.

(DOBRIŠA CESARIĆ)

ZA VAS ODABRAO: IVAN PETROVIĆ

DANI KRUHA

Svake jeseni obilježavamo Dane kruha - dane zahvalnosti za plodove zemlje,

uživajući u slasnim zalogajima kojima čuvamo običaje našeg naroda.

U to vrijeme u cijeloj Hrvatskoj učenici osnovnih i srednjih škola predstavljaju

svoju tradiciju pripreme hrane kao i alata za obradu zemlje koja nam daruje

plodove za pripremu i pečenje kruha.

Dani kruha pridonose očuvanju zaštite okoliša, ekološkoj poljoprivredi i zdravoj

prehrani.

Kad pomislimo na kruh sjetite se naših baka koje su mijesile kruh i pekle ga na

kominu, toplog ga lomile i nudile svojim ukućanima dok je čitava kuća mirisala

na svježe pečen kruh.

Kruh je simbol života, obitelji, dobrote, ljubavi, bez kruha nema života, a jesti

kruh s nekim znači biti mu prijatelj.

Elvis Radoš i Ivan Petrović

PRIREDBA ZA DANE KRUHA

OTOK KAPRIJE SMJEŠTEN JE NA SREDIŠNJEM DIJELU ŠIBENSKOG OTOČJA. JEDINO NASELJE

NA OTOKU TAKOĐER SE NAZIVA KAPRIJE KOJE OKRUŽUJU BREŽULJCI. NAZVAN JE PO

MEDITERANSKOJ BILJCI KAPARA, ČIJI PUPOLJCI SLUŽE KAO ZAČIN.

OTOK NIJE UMREŽEN U REGIONALNI SUSTAV VODOOPSKRBE ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE,

ODNOSNO SJEVERNO-DALMATINSKI VODOOPSKRBNI SUSTAV. VODA SE OSIGURAVA

PRIKUPLJANJEM KIŠNICE U VLASTITIM VODOSPREMAMA (GUSTERNAMA), ODNOSNO U

SUŠNOM RAZDOBLJU DOPREMOM BRODOVIMA VODONOSCIMA.

NA OTOKU KAPRIJU NALAZI SE OKO 20 UVALA.

NA PODRUČJU KAPRIJA PREVLADAVA SREDOZEMNA KLIMA SA SUHIM VRUĆIM LJETOM ILI

KLIMA MASLINE. OD VEGETACIJE NA OTOKU NALAZIMO TRAVU I MAKIJU SA RIJETKIM

BOROVIM ŠUMICAMA. PODNO BREŽULJAKA SMJEŠTENE SU MANJE OBRADIVE POVRŠINE NA

KOJIMA USPIJEVAJU UGLAVNOM VINOVA LOZA I MASLINA.

OTOK JE U 14. STOLJEĆU BIO U POSJEDU OBITELJI LJUBIĆ, A OD 1500. GODINE PRIPADAO JE

ŠIBENSKOJ PLEMIĆKOJ OBITELJI DIVIĆ (DIFNICO). PRVO NASELJAVANJE NA KAPRIJE JE

POČELO U 15. STOLJEĆU ,A U 16 ST. ČAK I VIŠE ZBOG NAJEZDE TURAKA, PA SU LJUDI SA

KOPNA TRAŽILI UTOČISTE NA OTOCIMA.

KAPRIJE JE S KOPNOM TJ. SA ŠIBENIKOM POVEZANO TRAJEKTNOM LINIJOM I

SUBVENCIONIRANOM BRZOBRODSKOM LINIJOM KOJA PROSJEČNO VOZI DVA DO TRI PUTA

DNEVNO. UNATOČ TRAJEKTNOM POVEZANOSTI OSOBNI AUTOMOBILI NE SMIJU NA OTOK

ZBOG NERAZVIJENE INFRASTRUKTURE. NA OTOKU POSTOJE SAMO MANJE I USKE CESTE. U

BUDUĆNOSTI SE PLANIRA NAPRAVITI PARKIRALIŠTE TE PROŠIRITI POSTOJEĆE CESTE.

Elvis Radoš, Ivan Petrović i Stipe Kelava

KAPRIJE

KAPRIJE

DAN NEOVISNOSTI

DAN NEOVISNOSTI BLAGDAN JE U HRVATSKOJ KOJI SE OBILJEŽAVA 8. LISTOPADA I NERADNI JE DAN. TOGA DANA 1991. GODINE HRVATSKI SABOR JE JEDNOGLASNO DONIO ODLUKU O RASKIDU DRŽAVNOPRAVNIH SVEZA S OSTALIM REPUBLIKAMA I POKRAJINAMA SFRJ. SABOR JE PRITOM UTVRDIO DA REPUBLIKA HRVATSKA VIŠE NE SMATRA LEGITIMNIM I LEGALNIM NI JEDNO TIJELO DOTADAŠNJE SFRJ, TE DA NE PRIZNAJE VALJANIM NITI JEDAN PRAVNI AKT BILO KOJEG TIJELA KOJE NASTUPA U IME BIVŠE FEDERACIJE, KOJA VIŠE KAO TAKVA NE POSTOJI.

TA JE ZNAČAJNA ODLUKA HRVATSKOG SABORA DONESENA NAKON ŠTO JE PRETHODNOGA DANA ISTEKAO TROMJESEČNI MORATORIJ NA USTAVNU ODLUKU O SUVERENOSTI I SAMOSTALNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE KOJU JE SABOR DONIO 25. LIPNJA 1991. GODINE. NAIME, STUPANJE NA SNAGU OVE ODLUKE ODGOĐENO JE TADA ZA TRI MJESECA NA OSNOVI BRIJUNSKE DEKLARACIJE OD 7. SRPNJA, ODNOSNO NA ZAHTJEV EUROPSKE ZAJEDNICE KAKO BI SE JUGOSLAVENSKA KRIZA POKUŠALA RIJEŠITI MIRNIM PUTEM. ISTOGA DANA KADA JE ISTEKAO MORATORIJ NA HRVATSKU ODLUKU O SAMOSTALNOSTI, ZRAKOPLOVI JNA BOMBARDIRALI SU POVIJESNU JEZGRU ZAGREBA I BANSKE DVORE U KOJIMA JE BILO SMJEŠTENO TADAŠNJE DRŽAVNO VODSTVO NA ČELU S PREDSJEDNIKOM DR. FRANJOM TUĐMANOM.

ZBOG TIH OKOLNOSTI, TE MOGUĆIH NOVIH ZRAČNIH NAPADA NA ZAGREB, POVIJESNA JE SJEDNICA SVIH TRIJU SABORSKIH VIJEĆA ODRŽANA 8. LISTOPADA 1991. GODINE U PODRUMU ININE ZGRADE U ŠUBIĆEVOJ ULICI U ZAGREBU.

Tanja Perić

OSLOBOĐENJE GENERALA

OSLOBOĐENJE HRVATSKIH GENERALA

16.11.2012. nakon 8 godina napokon smo dočekali radosnu vijest:

oslobodili su naše generale!

Prvostupanjskom presudom generali Gotovina i Markač dobili su 24

odnosno 18 godina zatvora.

Ante Gotovina je u vrijeme Oluje bio zapovjednik Zbornog područja

Split a Mladen Markač zapovjednik Specijalne policije. Gotovina je u

pritvoru ICTY-a od 10. prosinca 2005. a Markač od 11. ožujka 2004.

godine.

Žalbeno vijeće pobilo je zaključke raspravnog vijeća o postojanju

udruženog zločinačkog pothvata.

Pravda je pobjedila! Doznala se prava istina- da je Hrvatska vodila

oslobodilački rat. Cijela Hrvatska je feštala do dugo u noć!

DOBRO NAM DOŠLI GENERALI!

Marino Vukušić

OSLOBOĐENJE GENERALA

GDJE SMO SLAVILI?

MARINO:

Odmah sam išao na Rivu i gledao sam kako ekipa pali baklje i

slavio sa ostatkom Splita.

NIKOLINA:

Ja sam gledala oslobođenje na TV-u i slavila.

PETROVIĆ:

Ja sam gledao televiziju cijeli dan i slavio sa svojima.

ELVIS:

Gledao sam kući prijenos i slavio s obitelji.

DUJE:

Ja sam bio u školi i u Udruzi i pričao sam o tome s prijateljima

cijeli dan.

SVI SVETI

U četvrtak, 1. studenog bio je blagdan Svih svetih.

To je dan kada se prisjećamo svojih najmilijih koji više nisu s

nama. Obilazimo njihove grobove, palimo svijeće i lampione,

uređujemo ih cvijećem. Molimo se za naše drage, ali i za sve

koji nisu više tu.

Našim molitvama poklanjamo mir dušama naših pokojnih.

Martina Galić, Stipe Veić, Tanja Perić, Elvis Radoš, Ivan Petrović, Pero Kunjašić,

Petra Hrgović, Stipe Kelava, Nikolina Biloš, Edo Bulić, Duje Mešin i Marino Vukušić

SVI SVETI

DUŠNI DAN

Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih, katolički je blagdan. Obilježava dan nakon Svih svetih, 2. studenog.

Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.

Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.

Elvis Radoš i Ivan Petrović

DUŠNI DAN

NIKIN MODNI

KUTAK

Ako ove zime bude hladno kao i prošle ne zaboravite se opremiti dobrim kaputom, šalom,

kapom i rukavicama! Nose se standardne zimske boje, koje obavezno trebate osvježiti

nekom jarkom bojom, modnim detaljem, uzorkom ili umjetnim krznom. Ne zaboravite

neki zanimljiv nakit. Igrajte se s bojama i uzorcima i obavezno se toplo odjenite da se ne bi

prehladili! A za doček obavezno ubacite neki sjajni ili šljokičasti detalj! Pogledajte što sam

za vas odabrala i krenite u shopping!

NIKIN MODNI KUTAK

ZANIMLJIVOSTI

Za jedan espresso potrebno je 42 zrna kave.

Na Novome Zelandu živi oko deset puta više ovaca nego ljudi.

Na svijetu postoji oko 315 vrsta papiga.

Od trenutka rođenja, oči su su nam iste veličine tijekom čitavog života.

Prema finskome vjerovanju, Djed Božićnjak u Finskoj dijeli darove jašući na

kozi Ukko, a ne na letećim saonicama.

Za vrijeme vladavine ruskog cara Petra Velikoga odrasli muškarci plaćali su

porez na bradu.

Bijela kuća američkog predsjednika ima 35 kupaonica.

Na jeziku se nalazi oko 50% svih bakterija u našim ustima.

Stipe Kelava, Pero Kunjašić, Petra Hrgović, Martina Galić i Stipe Veić

VICEVI

Da li je istina da radiš za televiziju?

Da, ostale su mi još 4 rate.

Koji je glavni uzrok razvoda? - Brak!

Chuck Norris je 2 puta brojio do bezbroj.

Osudili Muju na smrtnu kaznu, da ga spale na lomači. Pita ga policajac koja

mu je zadnja želja, a Mujo će: - Zovite vatrogasce!

Dolazi Ivca iz škole neraspoložen.

- Što je Ivice? Koji ti je predmet u školi danas bio najteži?

- Klupa! Pala mi je na nogu.

Zašto plavuša drži pare na štednjaku?

Štedi!

Ivan Petrović, Pero Kunjašić, Duje Mešin, Petra Hrgović i Nikolina Biloš

FILM UDRUGE SRCE

"Od srca"

U ponedjeljak navečer, 3. prosinca, s početkom u 18 sati, u prepunoj dvorani kina Cineplexx

u Splitu, održana je svečana premijera filma "Od srca".

Radi se o dokumentarnom filmu autora Matka Petrića koji je snimio o našoj udruzi Srce.

Snimatelji filma su Matko Petrić i Jere Gruić, a za glazbu se pobrinuo Leo Hajder.

Prije same premijere, otpjevali smo nekoliko pjesama. Nakon veselog uvoda publici su se

obratili: Nikolina Biloš, Marino Vukušić i Lea Righi. Potom se prisutnima obratio Matko

Petrić.

U filmu se osim glavnih aktera koji pričaju o svom životu, pojavljuju i asistentica i mame.

Nećemo vam puno opisivati film, već ćemo vas samo obavjestiti da ako ga niste još pogledali

– ne znate što ste propustili!

Duje Mešin i Marino Vukušić

INTERVJU

Napravio sam intervju s autorom filma o Udruzi- Matkom Perićem , pročitajte što mi je

odgovorio!

1. Kako je nastala ideja o snimanju filma?

Matko: Udruga je dobila sredstva od ministarstva i angažirala me je da snimim film o udruzi.

2. Koliko dugo je trajalo snimanje?

Matko: Snimanje je trajalo oko 1 godine.

3. Kako je bilo na snimanju, jesu li se glavni akteri dobro snašli?

Matko: Snimanje je prošlo ugodno i u prijateljskoj atmosferi. Početna trema bi se brzo razišla

i sugovornici su bili odlični.

4. Kakvi su dojmovi s premijere?

Matko: premijera je bila dirljiva i uspješna. Mislim da je film dopro do gledatelja i prenio

osnovnu poruku.

5. Kakvi su komentari na film?

Matko: Komentari su zaista jako dobri. Barem oni koji dođu do mene.

6. Hoćemo li uskoro moći nabaviti DVD, kako i kada će izaći? Hoće li se film još negdje

prikazivati?

Matko: Da li će se napraviti dvd i da li će se film prikazati na televiziji ovisi o daljnjim

pregovorima i dogovorima oko toga. Mislim da bi bilo dobro da ga i šira publika vidi.

7. Što planirate u budućnosti, hoćete li nastaviti suradnju s Udrugom Srce?

Matko: Nastavljam sa zadovoljstvom suradnju sa udrugom. 18. prosinca sviram na koncertu

udruge u Slavi Raškaj.

Duje Mešin

BOBIĆI

Splitski bobići, šibenske favete, tršćanske favette triestine slade bademima uza Sve svete

Splitski bobići jedna su od dalmatinskih inačica fave dei santi ili fave dei morti. Vrlo su omiljeni, pa ih proizvode i industrijski u bijeloj, čokoladnoj i ružistoj boji, iako su također vezani uz blagdan Svih svetih.

Više od okusa intrigira povijesna i zemljopisna priča o ‘bobićima’ ili ‘favetama’, tradicionalnim dalmatinskim slatkišima od badema i šećera, koji se peku i daruju u vrijeme Svih svetih, a najvjerojatnije potječu iz sjeverne Italije odnosno Venecije…

Iako se bobići prema nekim izvorima spominju u Veneciji još u 17. stoljeću, smatra se da su svoj službeni slastičarski debut imali u Trstu u 18. stoljeću. Inače funebralna simbolika sjemenke boba svoje podrijetlo vuče daleko u prošlost.

Bob se od davnina vezao uz stara praznovjerja i mitove. Još su ga Egipćani sa strahopoštovanjem koristili u pogrebnim ritualima zbog vjerovanja da u poljima boba obitavaju duše pokojnika. Posebno mjesto ove su sjemenke imale i u staroj Grčkoj gdje su slovile kao omiljeno jelo Mojra, božica sudbine. Stoljećima kasnije bob se ukorijenio i u kršćanskoj tradiciji, posebno nakon što je u 10. stoljeću opat Odilon iz francuske opatije Cluny njime nahranio svoje redovnike na dušni dan, 2. studenoga, kako bi lakše podnijeli bdijenje. Od tada je bob postao neizostavan u obilježavanju blagdana Svih svetih i Dušnog dana. Tek je austrijska slastičarska mašta ovoj sjemenki podarila njezin slatki oblik prije više od dva stoljeća u tada habsburškom Trstu, odakle se proširila našim krajevima.

Fevete (tal. Favette) ili bobići kao znak dobrih želja za srećom i životom, dobrim i dugim životom, rađanjem novoga života, osvojili su ponajprije građanske kuće duž čitave naše obale Jadrana.

Petra Hrgović i Tanja Perić

POPULARNA JELA

Bobići

Sastojci

· 250 g badema · 250 g šećera u prahu · 1 jaje · 1 žličica ruma ili maraskina · malo ribanog muškatnog oraščića · naribana korica od pola limuna · 1 žlica biskvit – mrvica ili ribanih

piškota · 1 žlica naribane čokolade

Splitski bobići jedna su od dalmatinskih inačica fave dei santi ili fave dei morti. Vrlo su

omiljeni, pa ih proizvode i industrijski u bijeloj, čokoladnoj i ružistoj boji, iako su također

vezani uz blagdan Svih svetih.

Priprema

1. Krupno nasjeckajte oguljene, malo popečene bademe. Miješajte šećer u prahu sa

žumancem, dodajte bademe, rum ili maraskino, muškatni oraščić, limunovu koricu, a

na kraju snijeg od jednog bjelanjka.

2. Smjesu dobro izradite rukama i razdijelite na dva dijela. Za bijele bobiće dodajte u

jedan dio biskvitne mrvice ili ribane piškote, a za tamne naribanu čokoladu.

3. Mokrim rukama od tijesta izradite duge štapiće, narežite jednake komadiće i od

svakog napravite među dlanovima kuglice. Pleh premažite uljem i posložite kuglice.

Sušite ih u pećnici 3 sata na 50°C.

Posluživanje: Bobiće poslužite uz tople ili hladne napitke.

Savjet: Umjesto ruma ili maraskina možete staviti domaću rakiju ili prošek.

Martina Galić i Stipe Veić

LIKOVNI KUTAK

Uvodimo novu rubriku

i u njoj predstavljamo

naše likovne radove,

pogledajte!

LIKOVNI KUTAK

DONACIJA

Zahvaljujući donatorima iz T- Coma dobili smo

tobogan i zaštitne podloge na ljuljački i klackalici.

Hvala T- Comu! Pogledajte:

MICKEY MOUSE

MICKEY MOUSE JE LIK IZ ANIMIRANIH FILMOVA I STRIPOVA KOJI JE POSTAO IKONA WALT DISNEY KOMPANIJE. 1928. GODINE SU GA STVORILI WALT DISNEY I UB IWERKS.

GLAS MU JE OD 1928. GODINE POSUĐIVAO SAM WALT DISNEY, ŠTO JE NASTAVIO I ČINITI SVE DO 1947. GODINE.

WALT DISNEY KOMPANIJA DAN NJEGOVA ROĐENJA SMATRA 18. STUDENOG 1928. GODINE. NAIME, TOGA SE DANA PO PRVI PUT PRIKAZAO, TJ. PUSTIO U PRODAJU ANIMIRANI FILM PAROBROD WILLIE U KOME JE MICKEY IMAO GLAVNU ULOGU.

OVAJ MIŠ JE POSTAO JEDAN OD NAJPREPOZNATLJIVIJIH SIMBOLA NA SVIJETU.

MICKEY MOUSE JE DILJEM SVIJETA POZNAT KAO NAJUSPJEŠNIJI LIK IZ ANIMIRANIH FILMOVA I STRIPOVA NA SVIJETU.

TRENUTNO JE GLAVNI LIK PLAYHOUSE DISNEY SERIJE "THE MICKEY MOUSE CLUBHOUSE" KOJA SE EMITIRA NA DISNEY CHANNELU. UJEDNO JE I VOĐA KLUBA MICKEYJA MOUSEA.

NJEGOVA DJEVOJKA I LJUBAV NJEGOVA ŽIVOTA JE MINNIE MOUSE.

Jure Jerković

MICKEY MOUSE

KREATIVNI KUTAK

Pripremili smo za vas i nekoliko ideja

kako da sami izradite ukrase i čestitke.

Redom imate: čestitku, anđele od papira,

anđele od tjestenine, još jedne

anđele od papira i kuglice za bor

od papira. Isprobajte!

GODINA NA IZMAKU

Godina na kraju

Godina je na izmaku. Razmišljamo kakva je bila.

Za Nikolinu je bila dobra. Ispunjena druženjem

s prijateljima i raznim aktivnostima u radionici i udruzi.

Marino misli da je 2012. godina za njega bila dobra.

Nekoliko je važnih događaja koji su ga razveselili.

Za Tanju ova godina i nije bila baš najbolja. Puno se loših stvari događa u svijetu.

Za Martinu ova godina je bila dobra. Nadamo se da će godina koja dolazi za sve nas biti još bolja i

sretnija.

Nikolina Biloš, Marino Vukušić, Tanja Perić i Martina Galić

ZIMSKA TOČKALICA

ČESTITKA

Sretne blagdane i puno zdravlja, sreće

i ljubavi u novoj 2013. godini!

Žele vam korisnici i djelatnici Centra

IMPRESSUM

UREDNIŠTVO:

Nikolina Biloš Edo Bulić Martina Galić Petra Hrgović Stipe Kelava Petar Kunjašić Duško Mešin Tanja Perić Ivan Petrović Elvis Radoš Stjepan Veić Marino Vukušić