siječ

anj /

velja

ča 2

017.

br

oj 1

, 2

Pošt

arin

a pl

aćen

a u

pošt

i 101

69, Z

agre

b

LIST

DIO

NIČK

OG D

RUŠT

VA TE

HNIK

A, Z

AGRE

BUL

ICA

GRAD

A VU

KOVA

RA 2

74

Tisk

anic

aIS

SN 1

332-

2672

Aktualno:

Izjave naših direktorapovodom jubileja str. 2,3

Iz poslovanja:

Novi ugovori o građenju str. 4,5

Gradilište:

Obnova hotela Berulia str. 8

godinaTehnike d.d.

√ 2

AKTUALNO

Tehnika d.d. – politika kvaliteteTRADICIJA s vi zi jom bu duć no sti S vo ju bu duć nost gra di mo na te me lju du go go diš nje tra di ci je u građe nju.

POSTOJANOSTuspr kos vre me nu ko je pro la zi Teži mo ostva ri ti sta bi lan rast i raz voj uz stal nu pri sut nost na tržiš tu

ISKUSTVO ko je uli je va po vje re nje Našim kup ci ma nu di mo cje lo vi ta rješe nja te me lje na na broj nimrea li zi ra nim pro jek ti ma.

POVJERENJE ko je ob vez u je

Po vje re nje svo jih ku pa ca ko je smo osi gu ra li našim rea li zi ra nim pro jek ti ma, na do građu je mo i po veća va mo sva kim no vim pro jek tom

DOSLJEDNOST kao isho diš te i opre dje lje nje

T raj no teži mo ostva ri ti mak si mal no za do volj stvo svo jih ku pa ca i part ner ske od no se sa do bav ljači ma i koo pe ran ti ma

STABILNOST I SIGURNOSTs po stav ka ma in ven tiv no sti

S ve naše građe vi ne mo ra ju bi ti pre po znat lji ve po traj no sti, ori gi nal nom di zaj­nu, kva li te ti iz ve de nih ra do va i pri mi je nje nih ma te ri ja la

BRZINA I STRUČNOST po stav ke no vog ti suć ljeća

Teži mo efi ka sno sti u rea li za ci ji pro je ka ta uz isto vre me noosi gu ra nje kva li te te i poš to va nje naj viših stan dar da stru ke

PRILAGODLJIVOST I FUNKCIONALNOSTu su gla sju s po tre ba ma tržiš ta

T raj no osluš ku je mo po tre be tržiš ta, pra ti mo tren do ve i no ve teh no lo gi je u građe nju, te iste pri mje nju je mo pri pro jek ti ra nju i iz vođe nju ra do va

TEHNOLOGIJA I KREATIVNOSTus klađe nost čo vje ka i stro ja

Poš to va nje in te re sa naših rad ni ka, oko liša i za jed ni ce u cje li ni te melj na je po stav ka cje lo kup nog po slo va nja.

NAPREDAK I ZNANJE kao traj na ob vez a

Za poš lja va mo struč ne i am bi cio zne rad ni ke ko je ima ju mo guć no stii traj nu ob vez u stal no se raz vi ja ti i usavrša va ti

Po stav lja mo sebi am bi cio zne, mjer lji ve i ostva ri ve ci lje ve

P ri mje nju je mo i stal no po boljša va mo dje lo tvor nost su sta va uprav lja nja kva li­te tom te me lje nog na zah tje vi ma među na rod ne nor me ISO 9001

70 godina naše TehnikePoštovani Tehnikaši!Prigoda je da svima vama na početku

ovog obraćanja čestitam veliki jubilej, 70.rođendan naše Tehnike. I da je samo poga-siti 70 svijeća na obljetničkoj torti bio bi to zahtjevan posao, no kakav je tek posao bio graditi tvrtku kroz tih 70 godina postojanja, znaju svi koji su u tom procesu sudjelovali.

Krenulo se doslovno od krampa i lopa-te u siječnju 1947. godine kada je rasfor-mirano tadašnje Zemaljsko građevno po-duzeće iz kojega su osnovana četiri speci-jalizirana za različite djelatnosti. Tehnika je tada osnovana kao poduzeće za izgrad-nju industrijskih objekata, i tu je početak naše povijesti. Dalje više ili manje znate, nizala su se gradilišta budućih velikih tvornica i industrija u Sisku, Slavonskom Brodu, Zagrebu, Šibeniku, Bakru... Već ti-jekom pedesetih godina prelazi se i na druge objekte visoko i niskogradnje. Sve brže Tehnika napreduje i razvija se, te izla-zi i na strano tržište, gradeći na prostori-ma od Sudana do Sibira. Dugačka povijest i još duži popis velikih i značajnih građe-vina iz svih područja ljudskog djelovanja. Gotovo da nema djelatnosti za koju Tehni-ka nije gradila i iskazala se maksimalnom kvalitetom, odgovornošću i rokovima. Za-hvaljujući takvom pristupu, investitori su nam se s punim povjerenjem vraćali te

Tijekom 2017. godine objavljivat ćemo više priloga na temu ove obljetnice pa vas pozivamo da se javite u Redakciju sa svo-jom pričom, iskustvima i prilozima!

Izjave direktora povodom ovog zna-čajnog jubileja:

Zlatko Sirovec, dipl.ing.građ.,glavni direktor Tehnike d.d.

tako sudjelovali u našem razvoju i uspje-sima. Ime Tehnike danas je prepoznatljivo ne samo u Hrvatskoj, u puno zemalja svi-jeta velebne građevine svjedoci su i spo-menici naše vrijednosti.

A nije bilo baš jednostavno graditi ovu našu povijest tijekom 70 godina, od obno-ve zemlje nakon II svjetskog rata, razdoblja ekonomskih kriza i stabilizacija, ratnih stradanja tijekom 90-tih godina... Domovin-ski rat, pretvorba i privatizacija, obnova ze-mlje, duboka kriza gospodarstva u zadnjem desetljeću, sve je to Tehnika prevladala i uspješno traje. Zahvaljujući uvijek mudrom vođenju tvrtke i odgovornom rukovođenju koje je, unatoč poteškoćama, imalo viziju i jasnu startegiju poslovanja.

No, ipak moramo priznati da najveću za-slugu u uspješnosti i ovakvoj prepoznatlji-vosti naše tvrtke imaju generacije vrijed-nih, odgovornih,stručnih, obrazovanih i predanih Tehnikaša koji su se znali nositi sa svim poteškoćama i izazovima vremena.

Nadamo se da je pred Tehnikom još puno uspješnih godina poslovanja i da će nove generacije nastaviti tradiciju svojih prethodnika. Želja nam je da i ubuduće s ponosom pripadamo ovoj velikoj obitelji koja se zove Tehnika d.d.

Uz iskrene čestitke i dobre želje,vaša urednica, Ivica Mihotić, prof.

Ove godine, već na samom početku, Teh-nika obilježava nesvakidašnji, rekao bih, rijedak jubilej za ove prostore, okruglih 70 godina uspješnog poslovanja. To je 70 go-dina tradicije, korektnog i stručnog rada, stabilnosti, te stalnog napretka i razvoja. Unatoč brojnim promjenama u poslovnom okruženju u tih 70 godina, i ljudi koji su se izmjenjivali, misija firme je ostala ista - biti hrabra i suvremena kompanija, spre-mna suočiti se s izazovima budućnosti.

Dragi naši zaposlenici i poslovni partne-ri, budite svjesni da su vaša znanja, vješti-ne, hrabrost i izvrsnost, ono što nas čini drukčijim, boljim od drugih, i zato mi je čast i privilegij, raditi s vama.

Svima zaposlenima, bivšim zaposleni-cima, poslovnim partnerima i prijateljima firme, s izuzetnim zadovoljstvom upuću-jem najiskrenije čestitke povodom 70-te godišnjice, te Vam svima želim puno uspjeha, kako u privatnom tako i u poslov-nom životu. Nedavno je predsjednik Nad-zornog odbora Tehnike, gosp. Andro Niže-tić, rekao: „Vizura Zagreba bez Tehnike ne bi bila ista.“, s time se potpuno slažem, no ja bih još dodao da se to odnosi gotovo i na cijelu Hrvatsku.

Davor Šifkorn, dipl.ing.građ.,direktor PTS-a„Čestitam 70-tu godišnjicu osnutka i za-

hvaljujem svim bivšim i sadašnjim Tehni-kašima koji su ugradili dio sebe u stvara-nje ove firme.

Na krilima te tradicije, stečenih znanja i iskustava iz proteklih godina, te uz nezao-

√3

AKTUALNO

poslovanju naše Tehnike, njenim novim pobjedam i obljetnicama. Svim radnicima i poslovnim partnerima želim sretnu 70-tu godišnjicu Tehnike.

Damir Lemaić, dipl.pravnik,direktor Sektora zajedničkih poslova

bilazne svakodnevne prilagodbe okolnosti-ma današnjeg vremena, vjerujem da zajed-no možemo uspješno nastaviti graditi Teh-niku na ponos dolazećih generacija.“

Ilija Katić, dipl.ekonomist,direktor Ekonomskog sektora

Dragi Tehnikaši, veseli me činjenica da naša Tehnika slavi 70 godina uspješnog poslovanja. To je svakako velik i vrijedan jubilej kojeg slavimo zahvaljujući preda-nosti i požrtvovnosti prije svega naših radnika, mudrosti poslovodstva i naravno povjerenju u našu tvrtku od strane bana-ka i svih poslovnih partnera.

Tehnika je pokazala da se može prilago-diti svim poslovnim situacijama i tržišnim uvjetima. Organizacijske strukture Druš-tva trebaju biti sve fleksibilnije i sposob-nije što brže se prilagoditi promjenama na tržištu. Sposobnost prilagodbe Društva tr-žištu ključ je uspjeha i opstanka. Na našu sreću Tehnika je uvijek osluškivala signa-le s tržišta, želje i potrebe kupaca i na vri-jeme se prilagođavala uvjetima poslova-nja. Smatram da svatko od nas ima dodat-nog prostora za poboljšanja u poslovanju i trebamo težiti da to ostvarujemo i u inte-resu Društva, ali time i nas samih.

Ja sam u Tehnikinih 70 godina ugradio 29 godina predanog rada, te ću svakako i dalje davati svoj puni doprinos uspješnom

U 70 TEHNIKINIH godina ugrađen je veliki trud, zalaganje, pa i odricanje svih radnika, kako nekadašnjih, tako i sadaš-njih, koji su svojim radom doprinosili i do-prinose poslovanju i razvoju TEHNIKE, na čemu im zahvaljujem i čestitam 70. rođen-dan naše tvrtke.

Zahvaljujući dobrom vođenju, TEHNIKA je u ovih 70 godina uspješno prebrodila mnoge političke, ekonomske i društvene promjene, pa i dugotrajnu gospodarsku kri-zu posljednjih godina, na čemu treba za-hvaliti i čestitati i onima koji su svojim ljud-skim i stručnim kvalitetama, obavljajući vodeće poslove u TEHNICI, značajno dopri-nijeli ovom jubileju. TEHNIKA, njeni rad-nici i vodstvo, imali su uvijek volje, znanja i sposobnosti prilagoditi se svim promjena-ma, pri čemu je od velikog značaja bila či-njenica da za veliku većinu TEHNIKA nije bila prolazna, već prva i zadnja stanica u karijeri, radi čega je i TEHNIKA doživljava-na „svojom“, a odnos i ponašanje prema radu i obvezama domaćinsko.

Neka nam ova iskustva iz prošlosti budu i zalog za budućnost i proslavu bu-dućih TEHNIKINIH rođendana. Još jed-nom, svim Tehnikašima čestitam 70. ro-đendan TEHNIKE.d.d.

Ankica Herl-Prebeg, dipl.ing.građ.,direktorica MarketingaNaša je Tehnika dočekala 70. rođendan,

što je veliki uspjeh u hrvatskim, a usudim se reći i u svjetskim razmjerima. Preživjeli smo teška vremena krize, što uspjeva samo najjačima. Sada kada se vidi oporavak hr-vatskog građevinskog sektora, smatram da je pred nama povoljnije razdoblje. Obzirom

na našu prepoznatljivost dugogodišnjeg uspješnog graditelja, kao i poslova koji se nude na našem tržištu, mislim da nam u budućnosti neće nedostajati posla. Cijeli svoj radni vijek provela sam u Tehnici i time barem malo pridonijela ostvarenju ve-likog jubileja. Čestitam svima koji su stva-rali našu tvrtku, održali je na životu 70 go-dina, kao i onima koji će je uspješno voditi dalje prema novim uspjesima i godišnjica-ma. Mladim kadrovima posebno preporu-čam strpljivost i vjeru u Tehniku d.d.

mr. Filipec Filipec, dipl.ing.građ.,prokurist i bivši glavni direktor

Svim našim sadašnjim i bivšim zaposle-nicima čestitao bih rijedak i vrijedan jubi-lej, 70 godina postojanja i uspješnog djelo-vanja naše tvrtke Tehnika-Zagreb. Parafra-zirao bih stih jedne poznate pjesme o Zagre-bu: „nemamo se čega sramit kaj“, naprotiv, mislim da svi moramo biti ponosni i zahval-ni da smo u tome sudjelovali i da smo to do-živjeli. Tehnika se od svog postanka pa do ovih vremena krize uspjela othrvati svim izazovima bilo koje vrste, cijeneći uvijek struku i svoje zaposlenike, ustrajna u svo-jem poslanju da bude vodeća hrvatska tvrt-ka visokogradnje, i u tome je uspijevala. A sadašnjim zaposlenicima i poslovodstvu že-lim puno uspješnosti, strpljenja i ustrajno-sti da i nadalje vode Tehniku putem struč-nosti, profesionalne korektnosti i uspjeha.

√ 4

BAU je međunarodni sajam građevi-narstva koji se održava svake dvije go-dine u Münchenu.

BAU 2017. je imao 17 izložbenih pa-viljona na golemom prostoru od 185.000 metara kvadratnih. Paviljoni su organizirani prema građevinskim materijalima, sektorima proizvoda i te-matskim područjima.

„BAU je osnovan 1964. godine, a ti-jekom više od 50 godina svoje povije-sti, razvio se u međunarodno priznat mega događaj. Svi koji su prošli kroz 17 izložbenih paviljona sajma stekli su ta-kav dojam“, objasnio je Mirko Arend, direktor sajma BAU. 2,120 izlagača iz 45 zemalja bili su dobro pripremljeni i mnogi od njih doveli su posebno obu-čene zaposlenike na BAU kako bi bolje uslužili međunarodne posjetitelje.

– Ono što je fascinantno u vezi sa saj-mom BAU jest što se na jednom struč-nom sajmu objedinjene sve tehnologi-je, proizvodi i materijali koji se primje-njuju u projektiranju ili izgradnji. Po tome je BAU jedinstven – istaknuo je direktor jedan od razloga koji u München privlači „sve od investitora, preko urbanista i arhitekata, do obrtni-ka i građevinara“ dodaje Arend.

Na sajmu je sudjelovalo 19 tvrtki izlagača iz Hrvatske predvođenih Hr-vatskom gospodarskom komorom, a po-

sjetio ih je i ministar graditeljstva i pro-stornog uređenja Lovro Kuščević.

Iako su najpoznatije osobine BAU-a ra-znolikost njegovih posjetitelja i široki ras-pon tema koje pokriva, ovogodišnji sajam se vrtio oko dvije teme. Izlagači u BAU IT sektoru u Paviljonu C3 demonstrirali su koliko je snažan utjecaj digitalizacije na budućnost građevinarstva. Tema informa-cijskog modela građevina (BIM) bila je sveprisutna. Druga tema koja je dominira-la izložbenim paviljonima: Pametni građe-vinski elementi i sustavi koji imaju speci-fična svojstva te reagiraju na vanjske utje-caje - od kvaki za vrata sa čitačima otisaka prstiju do fasada koje stvaraju energiju i sustavnih rješenja za potpuno povezane pametne kuće.

Iako je BAU poznat po kvaliteti svojih izlagača i njihovih prezentacija na štando-vima, isto vrijedi i za prateći program. Kao i prijašnjih godina, tri izložbena foruma bila su popularna atrakcija na ovogodiš-njem sajmu. Bili su smješteni u sredini pa-viljona (C2, A4 i B0), tako da su posjetite-lji prolazeći mogli čuti kako neovisni stručnjaci iz područja arhitekture, te istra-živačkog i industrijskog sektora objašnja-vaju vruće teme industrije - i to besplatno! Prezentacije su se fokusirale na digitaliza-ciju projektiranja i izgradnje, modularnu serijsku izgradnju i na temu ‘pametnog’

Osvrt na Bau 2017.

(smart). Forum u paviljonu B0 također se bavio i praktičnim rješenjima za ob-navljanje i modernizaciju zgrada. Na istom mjestu održali su se i Dan indu-strije nekretnina i Dan sveučilišta.

Prezentacije izlagača bile su popraće-ne posebnim izlaganjima na glavne teme kojima se bavio BAU 2017 (Inteli-gentne fasade — Digitalno projektiranje, gradnja i pogon — Povezivanje zgrada — Gradnja i život u 2020. godini).

BAU 2017 službeno je otvorila dr. Barbara Hendricks, njemačka save-zna ministrica za okoliš, zaštitu priro-de, graditeljstvo i nuklearnu sigurnost (BMUB). U svom govoru, navela je gra-đevinsku industriju kao „neophodnu industriju“ za ključne društvene funk-cije. Izjavila je da smo na pravom putu što se tiče stambenih inicijativa. „Nje-mačka gradilišta su kao košnice. Nakon godina stagnacije, vidjeli smo da se trend preokrenuo.“ Nakon što je obišla cijelu izložbu, ministrica je otvorila BMUB konferenciju, čiji je naslov bio „Politika izgradnje je potrebna!“

Izvor: bau-muenchen gradimozadar.hrPripremio: Antun Dumančić i.g.

Novi ugovor o građenju

Dana 26.01.2017. Tehnika d.d. potpisa-la je ugovor o građenju – Stambeni kom-pleks Uggleberget u Göteborgu koji se sa-stoji od 16 objekata ukupne bruto površi-ne od 33.780 m2 odnosno 360 stanova, s naručiteljem TUVE BYGG AB. Opseg rado-va uključuje građevinsko-obrtničke rado-ve s djelomičnim opremanjem stanova na-mještajem (kuhinje i garderobni ormari). Realizacija projekta trajat će 36 mjeseci, a započinje u travnju 2017. Objekti su gra-đeni po principu „Visina udobnosti“ te će

Stambeni kompleksUggleberget u Göteborgu

imati oznaku Nordic Swan. Nordic Swan je službena oznaka nordijskih zemalja, do-brovoljan i pozitivno praktičan alat za po-trošače kako bi im pomogla aktivno oda-brati ekološki prihvatljiv proizvod. Nordic Swan Ecolabel je ISO 14024, tip 1 Ecola-belling sustava i podložan je kontroli or-gana treće strane. Projektanti navedenih objekta su Fojab arkitekter i Liljewall ar-kitekter. Potpisnici ugovora su izvršni di-rektor TUVE BYGG-a, g. Pekka Merta i glavni direktor Tehnike d.d., g. Zlatko Si-

rovec, a potpisu je prisustvovao i počasni konzul Republike Hrvatske u Göteborgu, g. Robert Jukić.

AKTUALNO

√5

IZ HRVATSKOG GRADITELJSTVA

Cijene nekretnina u prošloj su godini rasle i stabilizirale se, potražnja za nekret-ninama također raste, što daje priliku no-vom građevinskom ciklusu – proizlazi iz analiza tržišta nekretnina u 2016. godini. Kako napominju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, nakon što su, pod utjecajem dubo-ke gospodarske krize, cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj bilježile kontinui-rani pad u razdoblju od drugoga kvartala 2012. do kraja 2015. godine, od početka 2016. godine počinje se ponovno bilježiti njihov rast. Riječ je o dugotrajnijem utje-caju kriznih kretanja od prosječnog u Eu-ropskoj uniji (u kojoj je pad cijena bilježen od trećega kvartala 2011. do konca 2013. godine), ali i o znatno sporijoj dinamici ra-sta cijena u Hrvatskoj tijekom 2016. godi-ne od onih u Europskoj uniji.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene stambenih nekretnina su u trećem kvartalu prošle godine u Hrvat-skoj porasle za 1,03 posto u odnosu na prethodni kvartal te za 1,46 posto u odno-su isti kvartal prethodne godine. Pritom se oporavak cijena temelji na povećanoj vrijednosti transakcija s postojećim stam-benim objektima, dok cijene novih stam-benih objekata i dalje padaju. Prema geo-grafskim područjima, međugodišnji je rast bio izraženiji u cijeni stambenih obje-kata u Gradu Zagrebu (2,05%) nego na Ja-dranu (1,78%), dok je na ostalom području zabilježen pad cijena od 1,41%. Međutim, promatraju li se sva tri kvartala prošle go-dine, kontinuitet rasta na godišnjoj razini bilježi se samo na području Jadrana. Očito je da je višegodišnji trend dobrih turistič-kih rezultata povećao interes domaćih i stranih kupaca za stambene nekretnine na Jadranu, što je rezultiralo i rastom nji-hovih cijena.

U Europskoj uniji cijene stambenih ne-kretnina kreću se znatno dinamičnije nego u Hrvatskoj pa su u trećem kvartalu prošle godine u odnosu na prethodni kvar-tal povećane za 1,5%, a u odnosu na treći kvartal 2015. godine za 4,3%. Najveći rast cijena na godišnjoj razini zabilježen je u Mađarskoj (+11,6%), Latviji (+10,8%) i Bu-garskoj (+8,8%). Istodobno je pad cijena zabilježen samo u dvije zemlje i to na Ci-

Tržište nekretnina,turizam, iseljavanje...

pru (-3,3%) i u Italiji (-0,9%). Pritom je Hr-vatska i dalje pozicionirana među zemlje s niskim rastom cijena stambenih nekret-nina. Tako je prema kvartalnom rastu (tre-ći kvartal 2016. u odnosu na drugi kvartal 2016.) osam zemalja bilježilo niži rast ci-jena nego u Hrvatskoj, dok su prema go-dišnjem rastu cijena (treći kvartal 2016. u odnosu na treći kvartal 2015. godine) samo tri zemlje zabilježile pad ili niži rast od Hrvatske (Cipar, Italija i Finska). Poda-ci o kretanju cijena nekretnina u prva tri kvartala 2016. godine u Hrvatskoj upuću-ju na to da se tržište stabiliziralo s postu-pnim ulaskom u novi građevinski ciklus, kaže analiza HGK. To podupiru i podaci o izdanim građevinskim dozvolama, prema kojima je u prvih jedanaest mjeseci 2016. godine izdano 28,7% više građevinskih dozvola za izgradnju novih stambenih zgrada u odnosu na isto razdoblje prethod-ne godine, pri čemu je broj izdanih građe-vinskih dozvola za stanove povećan za 31,4%, a predviđena korisna površina sta-nova za 28,6%. To će utjecati na ponudu stambenih nekretnina u narednom razdo-blju što će, ovisno o kretanju potražnje, djelovati na formiranje cijena na tržištu. Na strani potražnje očekuje se pozitivan utjecaj gospodarskog rasta i poboljšanoga potrošačkog optimizma, što bi uz poreznu reformu koja povećava raspoloživa sred-stva stanovništva moglo rezultirati i pove-ćanim interesom za kupnju nekretnina.

„Trenutno je teško procijeniti reakciju stanovništva, s obzirom na to da su pri i dalje potisnutom kretanju stambenih kre-dita nejasni učinci mješovitih poreznih promjena povezanih s oporezivanjem ne-kretnina (ukidanje oslobađanja plaćanja poreza za kupnju prve nekretnine, uz smanjenje stope poreza na promet nekret-nina te najavljene mjere subvencioniranja pola rate stambenoga kredita). Pritom loši demografski trendovi i iseljavanje mladog stanovništva ograničavajuće djeluju na snagu oporavka potražnje za stambenim nekretninama“, stoji u analizi HGK, čiji di-rektor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Zvonimir Savić napominje kako će na dalj-nje kretanje potražnje za nekretninama pozitivno utjecati gospodarski rast, pobolj-

šanje potrošačkog optimizma i porezna re-forma, a loši demografski trendovi i iselja-vanje imat će negativan utjecaj.

Analitičari u bankama smatraju da će cijene starijih nekretnina i dalje padati, a novih, na posebno privlačnim lokacijama, moguće rasti i do 40 posto. Kako napomi-nje Robert Pokrovac, član uprave Erste ne-kretnina, padat će cijene starije gradnje kojoj je potrebna adaptacija, i većih povr-šina. Općenito, u ovoj se godini očekuje stagnacija cijena te potom i blagi rast uku-pnog prosjeka. Građevinskom sektoru od-nosno investitorima analitičar pak savje-tuje da se fokusiraju na investicije u turiz-mu, no ne samo na gradnju smještajnih kapaciteta nego prvenstveno na gradnju sadržaja u turizmu, koje zatim treba pove-zati s poljoprivredom, energetikom, zdrav-stvom i drugim sektorima. B.O.

Novi ugovori

TEHNIKA d.d. kao glavni izvođač rado-va sklopila je 20.1.2017. UGOVORE O GRAĐENJU staklenika GRABOVO – OV-ČARA u Vukovaru i staklenika POPOVAC u Popovcima. Naručitelj: Vupik d.d. sa sje-dištem na adresi: Sajmište 113c, Vukovar. Ovim projektom planira se izgradnje STA-KLENIKA GRABOVO – objekt je gospodar-ska građevina – staklenik, na k.č.12/2, k.o. Grabovo. Ukupna brutto površina je 28 905,15 m2 Staklenik je prizemna građevi-na namjenjena za uzgoj povrća. Visina sta-klenika od konačno uređenog terena je 7,80 m. Svi fasadni zidovi i strop stakleni-ka su od prozirnog stakla koje ima funkci-ju propuštanja cjelokupne količine sunča-nih zraka u prostor staklenika. Staklenik se sastoji od 5 odvojenih dijelova: proi-zvodni dio pod nasadom, radni dio, kotlov-nica, spremnik za tekući ugljični dioksid, spremniktopline. Početak gradnje je od-mah nakon uvođenja u posao, a predvidivi rok izgradnje je 10 mjeseci.

Za Naručitelja PIK-VINKOVCI d.d. sa sje-dištem na adresi: Matije Gupca 130, Vin-kovci sklopljen je ugovor o izgradnji STA-KLENIKA POPOVAC – objekt je gospodar-ska građevina – staklenik, na k.č. 63/5, k.o. Popovac. Ukupna brutto površina je: = 28 905,15 m2 Staklenik je svojom veličinom i karakteristikama identičan stakleniku Grabovo. Početak gradnje je ODMAH na-kon uvođenja u posao. Predvidivi rok iz-gradnje je 10 mjeseci. (i)

StakleniciGrabovo i Popovac

√ 6

POJEDINAC I OKRUŽENJEpiše: Ljubica Uvodić Vranić, dipl. psiholog

Još je Aristotel rekao da nitko razuman ne bi odabrao život bez prijatelja. Čovjek je socijalna životinja, društvena životinja, što znači da se može prepoznati u drugi-ma. Kako su to stari Grci govorili, čovjek je zoon politikon, tj. društveno biće ili po-litičko biće. Potreba pripadanja društvu jedna je od glavnih ljudskih potreba.

Ipak, mnogi se boje druženja, a posljedi-ca toga je osjećaj isključenosti. Većina se ljudi ponekad osjeća isključenima, ali ako to duže potraje, nastaje i psihički problem koji ugrožava privatni i poslovni život. Psiholozi smatraju da su u korijenu svih psihičkih problema konflikti u odnosima s drugima. Upravo su nerazjašnjeni konflikti glavni pokretač stresa, pa i načini nošenja sa stresom predstavljaju razrješavanje tih konflikata, a ne bježanje i osamljivanje.

Dr. Ana Kandare kaže da su najčešći ra-zlozi loše komunikacije to što ne razumije-mo sebe, svoje strahove, probleme koje ima-mo u komunikaciji s drugima, ne znamo govoriti o svojim osjećajima, ne znamo slu-

Kako loša komunikacija sa sobom nosi loše odnose s drugimai gdje tražiti korijene izoliranosti?

Loša komunikacija

šati, sami se ne želimo mijenjati, a ustraje-mo na tome da se drugi promijene. Ako ne volimo sebe, obično ne volimo ni druge lju-de, tražimo im mane ili ih idealiziramo (što je zapravo jedno te isto, neurotski ekstre-mni stavovi). Pri tome oba načina naruša-vaju naše odnose s drugima. Igramo igre umjesto da otvoreno i iskreno komunicira-mo. Zavaravamo sebe tako što izmišljamo razloge za vlastito loše ponašanje.

Loša komunikacija dovodi do osjećaja isključenosti. Oxfordski psihijatar Jeffrev E. Young smatra da socijalna isključenost ima više lica. To može biti osoba koju svi maltretiraju ili usamljenik i čudak. Može imati čak mnogo znanaca ili prijatelja, ali se iznutra osjeća usamljeno. Young tako-đer ističe da loša komunikacija sa samim sobom neizbježno vodi u teškoće s drugi-ma. Korijene izoliranosti treba tražiti i u djetinjstvu. Ako se osoba kao dijete osje-ćala drukčijom od ostalih, moguće je da razvije vlastitu obrambenu strategiju u so-cijalnim kontaktima.

Osjećaj isključenosti iz društva važan je simptom i ne smije ga se zanemarivati. Osoba koja se tako osjeća izbjegava situa-cije koje je do toga dovode, ali odgoda rje-šavanja problema neće nimalo pomoći.

Što pomaže?1. Pogledajte sebe očima drugih!2. Prepoznajte prošlost u sebi! Sjetite se

konkretnih situacija iz djetinjstva kad ste bili izolirani. Sto biste sad kao odra-sla osoba rekli tom malom čovjeku, tj. sebi djetetu? Savjetujte ga.

3. Budite aktivni! Postavite sebi cilj: što više kontakata s drugima. Pohađajte te-čajeve za učenje socijalnih vještina, za javno govorenje i slično. Naučit ćete neke vještine i družit ćete se sa sudio-nicima tih tečajeva.

4. Otvorite se drugima! Dopustite da vas upoznaju onakvima kakvi zaista jeste!

Dobar odnosPri izgradnji odnosa treba biti aktivan.

Treba se brinuti za drugoga, a ne čekati da se on pobrine za nas. Kad imamo proble-ma u odnosu, ne treba odustati nego se i dalje truditi i pokušati popraviti odnos.

S prvim danom ove godine na snagu je stupila porezna reforma, prema kojoj je stopa poreza na promet nekretnina smanjena sa pet na četiri posto, dok je istovremeno ukinuta porezna olakšica oslobađanja od plaćanja na porez na promet nekretnina onima koji kupuju prvu nekretninu i time rješavaju stam-beno pitanje. U drugoj polovici ove go-dine u primjenu bi trebalo krenuti i sub-vencioniranje polovice rate kredita oni-ma koji kupuju stan, s većim poticajima što je veća i obitelj, za što je osigurano 35 milijuna kuna. Iduće pak godine na snagu stupaju nove stope poreza na ne-kretnine, koje će određivati lokalne uprave i samouprave. Prema analizi tvrtke ZANE - trgovačkog društva za po-slovanje nekretninama u vlasništvu Zagrebačke banke, podaci za prvih de-set mjeseci 2016. pokazuju da je u dr-

Stambena politikai porezna reforma

žavnu kasu uplaćeno 7,1 posto više pore-za na promet nekretnina nego u istom raz-doblju 2015. godine, a prema podacima koji još nisu konačni, u posljednje dvije godine broj kupoprodaja je relativno sta-bilan. Od ukupnog broja kupoprodaja re-aliziranih u posljednjih šest godina, pre-ma dosada obrađenim podacima, najveći broj se odnosi na poljoprivredna zemljišta (32,0%) stambene nekretnine (19,1%) i građevinska zemljišta (14,9%). Uz pretpo-stavku da se izdavanje građevinskih do-zvola u prosincu 2016. nastavilo istim ri-tmom kao i u prvih 11 mjeseci, godišnji rast izdanih građevinskih dozvola u odno-su na 2015. iznosit će 15,6%. Najznačaj-nije odstupanje u prvih jedanaest mjeseci 2016. u odnosu na isto razdoblje 2015. bi-lježi se u broju izdanih građevinskih do-zvola za hotele i slične zgrade: broj izda-nih građevinskih dozvola za hotele veći je

za čak 53,2%. „Premda ponuda još uvi-jek premašuje potražnju, sve je više kupaca koji ne mogu pronaći stan ka-kav žele, što znači da je u ponudi sve manje dobro projektiranih nekretnina na kvalitetnim lokacijama. U 2015. go-dini prosječna postignuta cijena bila je 8% manja od tražene, a u prvih 9 mje-seci 2016. zadržala se na podjednakoj razini – 6,8%, znači razlika je sve ma-nja. U 2015. izgrađeno je 3,3% više sta-nova nego u 2014., a sve je manja sto-pa pada broja završenih zgrada u od-nosu na prethodnu godinu“, stoji u ana-lizi ZANE-a. Spominje i to da su velike građevinske tvrtke intenzivirale grad-nju u Zagrebu, primjerice Tehnika s projektom Zvonimir Z4.

Iako je u službenim podacima regi-striran pad realiziranih kupoprodajnih cijena novih stanova, u Zagrebu je na tržištu primjetan trend rasta traženih cijena novogradnji u svim četvrtima, kao i nešto brže vrijeme utrživosti u odnosu na prethodno razdoblje, napo-minje se.

7

OKO NAS

Najveće promjene u današnjoj građe-vinskoj industriji događaju se u tehnolo-giji betona, i to promjene i napredak u be-tonu veći nego ikada do sada. Od tehnolo-gije betona očekuje se unapređenje građe-vinske industrije u mnogim smjerovima, s naglaskom na očekivanja u smjeru bržeg završavanja projekata i niza novih moguć-nosti oblikovanja i primjena. I dok će vam neke od tehnologija koje slijede biti i po-znate, vjerujem da će vas neke prilično iznenaditi.

Ubrzavanje sušenja. Problematika u vezi s vlagom tijekom sušenja polako po-staje stvar prošlosti. Nekoliko novih mate-rijala pomažu znatno ubrzati proces, sma-njujući mogućnost viška vlage što dovodi do kašnjenja i gubitaka.

Jedan od takvih materijala je Aridus, kao „predgotovljena“ smjesa betona, koji je od-lično rješenje za izvođenje podnih slojeva jer svojim svojstvima eliminira uobičajene probleme koje uzrokuje vlaga u podovima.

Slično tome, još jedan vrlo inovativan na-čin koji se koristi za ubrzavanje sušenja su polyaspartski premazi. Oni zapravo više-

Zgrade troše više od 40% ukupne po-trošnje energije, a većina zgrada u Hr-vatskoj ima vrlo niski stupanj energet-ske učinkovitosti (E, F ili G). Energet-skom obnovom objekata moguće je pe-terostruko smanjiti potrošnju energe-nata, znatno povećati udobnost stano-vanja te smanjiti troškove režija. Zbog toga je primjena energetske učinkovi-tosti vrlo važna. Međutim, energetski učinkovita obnova te izgradnja novih niskoenergetskih zgrada trenutačno predstavlja veliki izazov za građevinski sektor, jer izgradnja zgrada s malom potrošnjom energije zahtijeva visoku kvalitetu izvođenja radova, te pažlji-vo izvođenje i najsitnijih detalja na vanjskoj ovojnici zgrade i ugrađenim tehničkim sustavima, dok kvalificirana

Pet smjerova u kojima se beton danas najviše mijenja

struko unapređuju beton, osim što su pri-mjenjivi u uvjetima visoke vlažnosti i ni-skih temperatura (ispod 10°C) kako bi ubr-zali sušenje, oni također čine beton dugo-trajnijim štiteći ga od ultraljubičastog zra-čenja, habanja i oštećenja od kemikalija.

Inovativna izolacija. Upotreba izolacij-skih betonskih oblika (Insulating Concre-te Forms – ICF) također se pokazala kao znatan korak naprijed u inovativnosti gra-đevinske industrije. Oni tvore stalni dio konstrukcije, u debljini od najmanje 5 cm sa svake strane zida.

Što se tiče tipova tu su dva osnovna tipa u obliku bloka i ploče. Najčešće su izrađeni od stiropora. Jedan od najvažnijih načina na koji pomažu pri gradnji je omogučava-jući etoniranje zidova u bilo koje doba go-dine neovisno o vremenskim prilikama. Ta-kođer produljuju sveukupnu trajnost kon-strukcije i čine ju energetski učinkovitijom.

Također postoji još jedna slična izolacij-ska tehnika, koja omogućava potpunu izo-laciju konstrukcije upotrebom sustava to-plinske izolacije. Ploče stiropora postavlja-ju se u oplatu prije lijevanja betona, što re-

zultira potpunom izolacijom konstrukcije.Beton od recikliranog materijala. Još jed-

na inovacija u tehnologiji betona vrijedna spomena je upotreba recikliranog materi-jala pri izradi betona. Ne samo da je to po-godnije za okoliš već i za sveukupne troš-kove. Osim toga često donosi i bolja svoj-stva što znači da je to u svakom slučaju bolji način rada. Zanimljivo je da je takav materijal korišten i prilikom gradnje jed-nog WTC-a u New Yorku.

Beton od materijala na bazi konoplje. Iako to možda nije velik i inovativan način kao svi spomenuti do sada, svakako može biti izvrsno rješenje za pojedine projekte. Beton s primjenom konoplje i materijala na bazi konoplje je lagan, i dolazi uz mno-ga poboljšanja kao što je zrakopropusnost, bolja izolacija itd. I dok vrijeme sušenja može biti različito, puno dobavljača nudi već prethodno osušene proizvode.

Beton koji provodi svjetlost. Bez ulaženja u dublje razmatranje spomenut ćemo još i ovaj inovativni tip betona koji dolazi s tisu-ćama trakica optičkih vlakana. Vlakna ne samo da daju zanimljiv izgled ovom beto-nu nega ga čine i puno boljim rješenjem za izvedbu mračnih prolaza i stanica podze-mne željeznice.

Pripremio: sn;Izvor: www.constructionglobal.com

Gradnja zgrada s malompotrošnjom energije

radna snaga nedostaje. Potražnju za edu-ciranim i kvalificiranim radnicima potiču i programi financiranja energetske obno-ve, a zakonski propisi nakon 2020. godine više neće niti dozvoljavati gradnju ener-getskih neučinkovitih zgrada. Europskim projektom CROSKILLS pokrenuta je izra-

da programa izobrazbe s ciljem una-prjeđenja vještina građevinskih radni-ka za rad po načelu energetske učinko-vite gradnje. Za 6 osnovnih građevin-skih zanimanja za kojima se pokazuje potreba: zidar, tesar, soboslikar, mon-ter suhe gradnje, krovopokrivač i fa-sader, razradit će se i verificirati pro-grami obuke, a 2017. godine provesti i probna izobrazba radnika u prvim akre-ditiranim trening centrima diljem Hr-vatske. Programe će moći pohađati kva-lificirani i nekvalificirani, zaposleni i nezaposleni radnici, te tako stalno una-prijeđivati svoja znanja i vještine u energetskoj učinkovitosti.

Novostečena znanja i vještine omo-gućit će educiranim radnicima veću konkurentnost na tržištu rada u Hrvat-skoj i u drugim zemljama EU, tj. pred-nost pred onima koji ta znanja nemaju, a poslodavcima dati mogućnost otvara-nja novih radnih mjesta.

(izvor: „Gradnja“, pripremila DK)

√ 8

GRAĐENJE

Tehnika d.d. će u ovoj godini inve-stirati u sklopu projekta Centar Zvo-nimir u poslovno-stambeni objekt Z4 u vrijednosti od oko 55 milijuna kuna. On će se sastojati od dvije podzemne etaže sa 88 parkirnih mjesta, površi-ne 2682 četvorna metra, i devet nad-zemnih, površine 6333 kvadrata, što čini ukupnu površinu od 9015 četvor-nih metara. Poslovni dio građevine sa-stojat će se od 33 poslovna prostora koji se protežu od prizemlja do osmog kata, a preostali će dio imati 30 stam-benih jedinica.

Tehnika d.d. je kao glavni izvođač rado-va 3.1.2017. sklopila Ugovor o izvođenju radova na izgradnji AB konstrukcije nadze-mnog dijela hotelske građevine s pratećim sadržajima „WESTGATE B“, u Splitu. Inve-stitor je „WESTGATE TOWER“ d.o.o. Ugo-voreno vrijeme izvođenja radova je 260 ka-lendarskih dana. Nadzemni dio građevine sastoje se od prizemlja i 17 etaža, te ima

CentarZvonimir

Westgate B Split15.041 m2 BRP-a. Podzemni dio građevine od pet podzemnih etaža, površine 8.600 m2 „Tehnika“ d.d. izvela je tijekom 2015. i 2016. godine kada je izvodila radove na građevini WESTGATE A. Izvođenje radova na građevini WESTGATE A ugovoreno je zasebnim ugovorom, u njoj je smještena „Splitska banka“ koja je svečano otvorena 02.12.2016., o čemu smo već pisali.

Na burzi puno nezaposlenih,a uvozi se radna snaga

Iako imamo 250.000 nezaposle-nih, Hrvatska uvozi radnu snagu. Da, i to je moguće, a ovaj apsurd posebno se osjeća u građevinar-stvu. Vlada je ove godine odobrila rad za gotovo dvostruko više stra-nih radnika nego lani, a kvota od 500 radnih dozvola za strane gra-đevinarce razgrabljena je u dva dana, domaći građevinarci se ne javljaju!?

„Građevinska zanimanja mladi zaobilaze, a čak je 20.000 građevi-nara na burzi. I zato država uvoz stranih radnika odobrava na ka-paljku. No, poslodavci tvrde - iako

se radnici traže, na natječaj se ne javlja-ju. U mjesec dana otkad je natječaj objavljen za strojare, armirače, zidare, tesare i vozače cestovnih motornih vo-zila, iz Hrvatske je stigla - nekolicina molbi“, objavljuje nedavno HRT. I prije-voznici imaju slične probleme kao i gra-đevinari. Njima je odobreno 50 dozvola za strane vozače i one su razgrabljene. Sveukupno je odobreno 3000 dozvola i iako se vidi pomak po tom pitanju, gos-podarstvenici smatraju da postupak odobravanja kvota treba mijenjati. „U Sloveniji su primjerice omogućili poslo-davcima uvoz stranih radnika prema potrebi. Dok se potrebe na tržištu rada ne usklade s obrazovnim sustavom ili zadovoljavajućim plaćama, poslodavci će kod nas biti u nemogućoj misiji - uz nedostatak radnika dostići ugovorene rokove“, javlja HRT. ZM

70-i rođendan naše Tehnike velikim je dijelom zasluga svih vas, naših bivših ko-lega koji su godine svoga života i rada pro-veli u ovoj firmi. Nažalost, već je i priličan broj onih koji više nisu s nama, no i njima dugujemo svoju zahvalnost, poštovanje i sjećanje. Graditi tvrtku davne 1947. godi-ne, doslovno s krampom, lopatom i tačka-ma (bez sredstava s kojima danas građe-vinari raspolažu), gotovo je nezamislivo iz sadašnje perspektive. Ali, bilo je puno sa-moprijegora, odricanja, ljubavi, odgovor-nosti, marljivosti, zajedništva i želje za uspjehom. Svemu tome danas trebamo biti zahvalni. Svi ste sudjelovali u izgradnji Tehnike d.d. kakvu danas poznajemo i sto-

Dragi našiumirovljeni Tehnikaši

ga smo vam od sveg srca zahvalni. Današ-nji način rada i života, brzina i dinamika često ne omogućavaju osvrtanje na proš-lost, no to ne znači da ove nove generacije ne cijene ono što su nekadašnje stvarale, jednostavno vrijeme kao da prebrzo prola-zi... No, dragi umirovljenici,bez obzira na sve okolnosti, znajte da je vaš doprinos ugrađen u čvrste temelje današnje Tehni-ke i da je ona spomenik i vašem trudu. Si-gurno među vama ima onih koji bi mogli nešto ispričati ili napisati o svojem isku-stvu, možda neku zanimljivost, anegdotu i slično vezano za godine rada u Tehnici. Stoga vas molimo da nam se javite u re-dakciju, pismom, telefonom ili e-mailom

(ako se njime koristite). U našim novina-ma rado bismo imali i vaše priloge. Srdač-no vas pozdravljam i zahvaljujem u ime svih Tehnikaša!

Vaša urednica, Ivica Mihotić, prof.

9

GRAĐENJE

Tehnika je krajem prosinca 2016. kao glavni izvođač radova sklopila UGOVOR O GRAĐENJU – Rekonstruk-ciji i izgradnji hotela Berulia u Breli-ma. Ovim projektom planira se arhi-tektonska i tehnička rekonstrukcija postojeće građevine hotela Berulia u Brelima, izgradnja nove hotelske de-pandanse, izgradnja bazena uz depan-dansu i novog vanjskog hotelskog ba-zena. Planirana depadansa izgradit će se južno od glavne zgrade hotela. Po-stojeće građevine na predmetnoj če-stici su građevina hotela Berulia, pri-padajući vanjski bazen i fitness do-vrana, plažni objekt restoran Puž i sa-nitarni čvor. Postojeća građevina ho-tela Berulia ima jednu podzemnu po-drumsku etažu i 5 nadzemnih etaža.

Radovi u Brelima

Obnova hotela Berulia

RACIONALNOSTI UČINKOVITOST

Svoj rad temeljimo na racionalnom i učinkovitom upravljanju i potrošnjiprirodnih resursa

PREVENCIJA Sve svoje aktivnosti u pogledu okoliša usmjeravamo na prevenciju onečišćenja

RACIONALNOGOSPODARENJE OTPADOM

Pri izvođenju radova razdvajamo i zbrinjavamo otpad u skladu s važećim zakonskim propisima, s težištem na izdvajanju otpada čija se vrijedna svojstva još mogu iskoristiti

SPRJEČAVANJENAGRĐIVANJA OKOLIŠA

Nakon završetka radova lokacije dovodimo u prvobitno stanje i ne ostavljamo tragove svojih aktivnosti

USKLAĐENOST Kontinuirano pratimo primjenjive zakonske i ostale zahtjeve u pogledu okoliša, usklađujemo se s njima i težimo biti iznad tih zahtjeva

SVIJEST Kroz kontinuiranu edukaciju i informiranje ostvarujemo najvišu razinu svijestiu pogledu zaštite okoliša kod naših zaposlenika, dobavljača i kooperanata

INOVATIVNOST Pri projektiranju i izvođenju naših objekata težimo primjeni inovativnihtehničkih rješenja koja osiguravaju maksimalnu ekološku prihvatljivost naših projekata

KONTINUIRANOUNAPRIJEĐIVANJE

Postavljamo si ambiciozne ciljeve i programe. Primjenjujemo i stalno poboljšavamo djelotvornost sustava upravljanjaokolišem temeljenog na zahtjevima međunarodne norme ISO 14001

Politika upravljanja okolišem

Nizali su se tako zanimljivi naslovi u na-šem časopisu: Novi posao u Švedskoj, Šved-ski pokus s radnim vremenom, Priča sa švedske obale, Iskorak na švedsko tržište – Tehnika d.d.-novi član..., pa evo jedne zani-mljivosti iz Voćina za Švedsku.

Voćinske drvene kuće u ŠvedskojPrije osam godina kad je slatinski „Gaj“

otišao u stečaj, dvojica radnika su prvo unajmila, a zatim kupila pogone ove tvrt-ke za proizvodnju drvenih konstrukcija u Voćinu., te osnovala novu tvrtku „Drvene konstrukcije“ i zaposlili oko 40 radnika.

U najnoviji posao na švedsko tržište za-koračili su sa zagrebačkom Radman gru-pom. Svojevrsna ulaznica za to im je bio nedavno otvoreni objekt Panonskog drve-nog centra kompetencije u Virovitici, prvi takav u Hrvatskoj. Švedske investitore koji grade luksuzne stambene zgrade u gradu Uppsali oborio je s nogu. Kuće koje rade za švedsko tržište su jedno od njiho-vih manjih projekata u smislu zahtjevnosti inženjerske građevine, jer su radili puno veće objekte, poput zatvorene jahaonice Dr-žavne ergele u Đakovu, sportske dvorane u Lovreču ili konstrukcije bazilike Gospe od Otoka u Solinu. Drvene konstrukcije rade gotovo po čitavoj Hrvatskoj, ali izvoze u Ma-kedoniju, Italiju, Švedsku. Bitno je da Šve-đanima ne prodaju kubik drveta, nego su

Veselimo se uspjesimai drugih građevinara...

za njih pronašli tehničko-tehnološko rješe-nje, složili model konstrukcije i prezentira-li im ga. Nisu osmislili dizajn i arhitekturu, nego kostur, odnosno konstrukciju. To je ve-lika kuća, 12 puta 20 metara koja se prote-že na dvije etaže. Prve dvije su gotove, a do kraja godine trebale bi se završiti još dvije. Šveđani bi izgradili novo naselje s nekoliko stotina takvih drvenih kuća. Veselimo se da jedna naša mala tvrtka iz Voćina može ra-diti jednako uspješno kao najmodernija tvornica u Austriji ili Njemačkoj, i štoviše, može konkurirati cijenom, ali i kvalitetom.

DK

Smještajne jedinice se nalaze na svim etažama hotela.U zatečenom sta-nju hotel ima ukupno 154 smještajne jedinice od kojih je 150 soba i 4 apar-tmana.Rekonstrukcijom postojećeg hotela proširit će se postojeće sobe na južnom i istočnom djelu, nadogradit će se po jedna nova etaža na zapadnom i središnjem dijelu hotela te će se sagra-diti nova hotelska depadansa s 18 no-vih soba. Devet novih soba u prizemlju depadanse imat će izlaz na bazen di-rektno s lođe/sobe. Projektom se pla-nira izgradnja novog hotelskog bazena na jugoistočnom djelu parcele. Uku-pna građevinska bruto površina gra-đevine hotela Berulia iznosi 11.096,61 m. Ovim projektom će se povećati broj smještajnih jedinica na 187, od čega 6 apartmana i 181 soba. Početak gradnje je ODMAH nakon uvođenja u posao, a planirani rok izgranje je 5 mjeseci.

û Rad je za jedne strašno jednostavan, a za druge jednostavno strašan. (O.Fišer)

û Kada bi priroda imala toliko zakona kao država, njome ni Bog ne bi mogao vladati. (L.Börne)

û Najopasniji su ljudi malog kalibra. (Burginski)

û Siromah je pun planova, a bogataš pun prevara. (Španjolska narodna)

û Opći potop nije uspio, preživio je čo­vjek! (H.Becque)

û Jedni rade a ne misle, drugi misle a ne rade! (U.Foscolo)

Iskrice mudrosti

√ 10

STRUČNI PRILOG

Klasični beton je krt materijal, niske vlačne i savojne čvrstoće i zbog toga pod takvim opterećenjem lako puca. Takva op-terećenja se javljaju kod npr. ploča optere-ćenih prometom. Dodavanjem vlakana (čeličnih, polipropilenskih, staklenih) po-boljšavaju se potrebna svojstva betona da bi se odupro pucanju.

Razmišljanjem u tom smjeru, znanstve-nici na nekoliko fakulteta u svijetu (SAD, Japan, Nizozemska i Češka) razvili su sa-vitljivi beton ili ECC (EngineeredCemen-

Savitljivi beton

Nobelova nagrada

titiousComposite). Savitljivi beton je za ra-zliku od vlaknima armiranog betona ra-zvijen na temelju mikromehanike i teorije mehanike loma kako bi se postigla što veća vlačna čvrstoća. U sastavu ovog be-tona ili točnije morta pomiješani su neki tvrdi materijali sa cementom uz dodatak polimernih vlakana. Posljedica je superi-orna vlačna čvrstoća, jednostavna upora-ba kao kod klasičnih betona, korištenje male količine vlakana (2% volumena), jako uske pukotine i izostanak anizotropno sla-

bih mjesta. Ta svojstva su direktna poslje-dica interakcije između vlakana i cemen-tne matrice prilagođene kroz mikromeha-nički dizajn.

Najvažnije pri tom je da će vlakna stvo-riti puno mikropukotina male širine umje-sto nekoliko velikih kao kod klasičnog be-tona. Ovo omogućava savijanje betona bez sloma. Mikropukotine imaju za posljedicu i superiornu otpornost na koroziju jer su pukotine tako male da će biti nepropusne za penetraciju agresivnih medija. Drugo pozitivno svojstvo je samozacjeljivanje. U prisutnosti vode (prilikom kiše), čestice cementa koje se nisu aktivirale u procesu hidratacije će sada započeti hidrataciju i ne da će samo zatvoriti pukotinu nego će se ponovno ostvariti i mehanička svojstva.

Na tehnološkom fakultetu u Singapuru znanstvenici su razvili proizvod zvan Con-FlexPave koji je savitljiv, čvršći i dugotraj-niji od klasičnog betona. Taj proizvod znat-no smanjuje potrebnu debljinu i težinu predgotovljene kolničke ploče, čime se prepolovi vrijeme potrebno za cestovne ra-dove i nove pločnike. Također je samoodr-živ jer zahtijeva manje održavanja od kla-sičnog betona.

Saša Stefanović, dig. tehnolog betona

Znanost, istraživanje, razvoj...

Nobelova se nagrada (švedski: No-belpriset) dodjeljuju svake godine po-jedincima ili skupinama čiji su uspje-si iznimni. To uključuje izvan-redna istraživanja, nove tehnike i tehnologije ili izniman doprinos društvu. Pri sa-mom spomenu Nobelove nagra-de u glavi veći-ne ljudi se stva-ra slika univer-zalnih genijala-ca i briljantnih pojedinaca koji su je dobili. Nobelova nagrada nosi ime po Alfredu Nobelu, šved-skom industrijalcu i izumi-telju dinamita. On je 27. stude-nog 1895. u švedsko–norveškom klubu

u Parizu obznanio ideju o osnivanju fonda iz kojeg bi se dodjeljivala nagrade najza-

služnijima. Nobel je bio zaprepašten i šokiran načinom na koji je

svijet upotrebljavao nje-gov izum – dinamit i u

toj činjenici leži ra-zlog njegove odlu-ke da se nagrade dodjeljuju onima koji svojim spo-sobnostima naj-više doprinose čovječanstvu.

Prva svečanost dodjele Nobelovih

nagrada za književ-nost, fiziku, kemiju i

medicinu je održana na Kraljevskoj glazbenoj Akade-

miji u Stockholmu, 1901. godine. Od 1902. godine nagrade formalno dodje-

ljuje kralj Švedske.Nagrada za mir se dodjeljuje u norveškoj metropoli Oslu jer su početkom 20. stoljeća, kada je dodjeljivanje započelo, te dvije države bile unutar jedne države, Kraljevine Švedske.Nagrade se dodjeljuju jednom godišnje na svečanosti koji se održava u pravilu 10. prosinca – dana kada je preminuo Alfred Nobel. No, imena do-bitnika (laureata) nagrada se u pravilu objavljuju već u listopadu. Dužnost objave imaju različite ustanove pove-zane sa Švedskom Akademijom.Po svo-joj prirodi, Nobelova je nagrada finan-cijski utemeljena. Iznos je nešto veći od 1 milijuna eura. Ideja koja je oprav-davala dodjelu nagrade bila je u smislu da se s dobivenim financijskim sred-stvima nastave istraživanja i razvoj. No, realnost je nešto drugačija… Mnogi su dobitnici nagrade po njenom primit-ku već bili u mirovini, a nekima taj no-vac baš i nije poslužio za daljnja istra-živanja.

(Izvor: Wikipedija)

√11

Djeca, naše najveće bogatstvo i naša bu-dućnost, svakodnevno su, nažalost, izlože-na trima golemim zdravstvenim hazardi-ma: drogi, alkoholu i cigaretama. Ta tri zla prijete da djeci prerano unište sretno dje-tinjstvo, da ih pretvore u invalide ili, kao što se često i dogodi, da im oduzmu život.

Marihuana, amfetamin, kokain (crack), ecstazv, LSD, heroin krenuli su u smrtono-san pohod u školskim dvorištima, parko-vima, igralištima, tražeći male, nevine i naivne žrtve. I nalaze ih. Uzimanje tih dro-ga uzrokuje duševno, tjelesno i socijalno propadanje i sav smisao opstanka svede na potragu za drogom.

Kako primijetiti da dijete uzima dro-gu? To nije lako – posebno kad dijete prvi put okušava drogu ili ju uzima povremeno. Ipak, ovdje su znakovi, simptomi koji bi tre-bali privući pozornost roditelja: iznenadna i redovita promjena raspoloženja, neuobi-čajena agresivnost, gubitak apetita, postu-pni gubitak interesa za školu, sport, prija-telje itd., neuobičajena pospanost, poveća-na pojava lažljivosti i drugih podmuklih po-našanja, nestajanje novca i drugih predme-ta iz kuće, neuobičajene mrlje, tragovi ili mirisi na tijelu ili odjeći ili oko kuće.

Katkada stvari izmaknu kontroli. Rodi-telji, bake i djedovi možda ne žele ili nisu sposobni suočiti se s problemom droge u njegovim najranijim fazama. Razumljivo, vrijeme je da se potraži profesionalna po-moć. Što prije, tim bolje.

Stalna i temeljita brigaza zdravlje djece...

Alkohol je također drogaAlkohol je također droga, koja stvara

najpogibeljniju ovisnost. Ne smiju se pod-cijeniti višestruke štete na mladom orga-nizmu djeteta, koje mogu izazvati čak i umjerene količine alkohola. Boca pive, čaša vina ili 0,3 konjaka, uz jednu cigare-tu u ustima, najlakša su ulaznica djeteta u društvo starijih vršnjaka, gdje to dijete onda postaje „faca“ među njima, a svi se zajedno onda smatraju odraslim osobama, a ne više tamo nekim klincima. Jasno je da i to zlo, ako roditelj primijeti u svog djete-ta, valja sasjeći odmah u korijenu, ako tre-ba i uz pomoć stručnjaka. Valja istaknuti da djeca i mladi ljudi imaju znatno manju podnošljivost prema alkoholu, što znači da oni mogu izgubiti kontrolu već i kod ma-lih koncentracija alkohola u krvi. To može biti odlučujuće u izazivanju fatalnih pro-metnih nesreća.

Nikotin izaziva ovisnost daleko lakše nego alkoholPušenje cigareta nije samo rizični hobi,

ono je istovremeno i ovisnost, isto kao i ona o drogi ili alkoholu. Nikotin u cigaret-nom dimu izaziva ovisnost nekoliko puta lakše nego alkohol. Tu ovisnost skoro stje-čemo za vrijeme djetinjstva ili mladenač-ke dobi. Skoro svi ozbiljni pušači cigareta stekli su tu naviku u dobi između 12 i 18

godina, dakle u dobi kad obično smatramo da osobe nisu potpuno sposobne donositi važne životne odluke. Glavna poanta te ovisnosti je čvrsta kao stijena: pušači umi-ru ranije nego nepušači. Pušenje je odgo-vorno za oko jednu trećinu svih smrtnih slučajeva uzrokovanim oboljenjima srča-nih krvnih žila i za jednu trećinu oboljelih od raka. Oko tri četvrtine svih smrtnih slu-čajeva od kroničnih plućnih bolesti (bron-hitis, emfizem itd.) pripisuje se pušenju.

Svaki trud koji smanjuje izloženost dje-ce navici pušenja donijet će plodove na dugu stazu. Kažimo dječacima da sportski šampioni ne puše, zato jer bi im pušenje umanjilo snažnost organizma i sposob-nost postizanja najboljih rezultata. Kaži-mo djevojčicama da će biti manje ženstve-ne ako im nokti budu žuti od nikotina, a zadah iz usta smrdio po dimu cigareta.

Ne smije se podcijeniti vrijednost eduka-tivnih programa, koji izgleda, ipak postu-pno smanjuju raširenost te nezdrave i loše navike. Međutim, javnost ustvari ne voli i nije sklona razmišljati o problemu cigareta. Budući da žrtve umiru jedna po jedna u bol-ničkim krevetima, a ne u velikom broju odjednom, kao što je to u masovnim ljud-skim katastrofama (prometni udesi, potre-si, masovna trovanja), cigaretna kriza nije medijski interesantna „vijest“. Ipak, velika i glavna nada za zaustavljanje ove pošasti i napasti je održavanje visoke razine javne svijesti o značaju cigaretnog problema.

Još jedna tradicija se nastavlja. Boća-nje u Tehnici na hodniku 3. kata!

Termin je uvijek isti – točno u podne, zadnji radni dan u kalendarskoj godini.

Ovaj put je to bilo 30. prosinca 2016.

Boćanje u Tehnici!A boćanje ko’ boćanje! Jednostavna

igra u kojoj sudjeluju tri mješovita para i u kojoj uvijek pobjeđuju Ljilja i Franjo!

Treću godinu zaredom izazivači osta-ju zatečeni ozbiljnim i profesionalnim pristupom igri od strane pobjednika.

„2016. godine se jedan uporni izazi-vač oprostio od takmičenja – Marijan Anić je u zasluženoj mirovini, ali 2017. očekujemo nove, još ozbiljnije protivni-ke“ – izjavili su pobjednici!

Poredak:1. Ljilja B. i Franjo K. - 11 bodova2. Branka P. i Marijana Ž.Š. - 5 bodova3. Alenka Z. i Marijan A. - 3 boda

SRETNA VAM I USPJEŠNA 2017.

IZ SVIJETA MEDICINE piše: dr. Ivo Be lan

HOROSKOP

√ 12

HOROSKOP Piše: V. Kranjčić S RAZNIH STRANA

a OvanBudite oprezni, postoje poluinformacije, osobe koje bi vas mogle

uputiti na pogrešno djelovanje, prije donošenja važnih odluka posa­vjetujte se s osobom od povjerenja. Financije: itekako je važno kako ćete u ovom razdbolju funkcionirati na tom području, ne preporučaju se veće kupovine, no ako ste već krenuli u realizaciju prodaje ili kup­nje nekretnine, očekuju vas manji zastoji. Ljubav i obitelj: biti će vam više nego dobro. Ako ste sami, vrlo brzo vam se smiješi jedna divna ljubavna priča. Zdravlje: prolazne tegobe moguće su s nogama.

b BikKako se bliži vrijeme analize poslovne 2016. i novi poslovni plan koji

treba čim prije započeti, tako ćete i vi biti puno angažiraniji i ostajati du­lje na poslu. Za one koji su na terenu, česta putovanja, moguća i izvan zemlje, otvaranje više poslova na raznim lokacijama. Financije: potreb­no je više reda na tom području, vjerojatno kasnite s plaćanjem nekih obveza, ukoliko niste u mogućnosti u potpunosti platiti iznos, uplatite bar dio. Ljubav i obitelj: ako ste u godinama koje mogu donijeti proši­renje obitelji – evo radosti, no ako ste već umorni od svojih juniora, pri­pazite se neplanirane trudnoće. Zdravlje: više manje dobro.

c BlizanciOsjetljivije razdbolje pogotovu na poslu, previše posla, nedovoljno

suradnje, mogućnost da budete iznimno nervozni a time i neučinko­viti.Zapisujte svoje obveze, također dobro proučite papire koje potpi­sujete, ako ste vezani poslom za auto, budite iznimno oprezni u pro­metu. Financije: Sreća da je tu nešto bolje, malo po malo rješavate se pritiska na tekućem. Ljubav i obitelj: bilo kako bilo malo ćete imati viš­ka riječi, a onda ćete šutjeti kao riba. Nažalost, zvijezde vam poručuju da bi ovoga puta bilo doista vrlo mudro samo SLUŠATI! Zdravlje: ma­nje tegobe s vidom, posjetite liječnika.

d RakSrećom da je vladavina znaka Ribe vama blagonaklona, pa ćete ma­

nje stresa doživljavati u vašoj radnoj okolin. Bilo bi dobro da ne pre­uzimate sve na svoja leđa, potrebna vam je pomoć, a kako se zna da je onaj koji dobro radi – baš idealan da se natovari još više, sada je vrijeme da kažete NE. Financije: inače niste rastrošni, ali bi vas moglo uhvatiti proljetno rasploženje, pa će kartica biti vrlo često korištena.Ljubav i obitelj: kao dan i noć, taman ste se posložili s partnerom, a familija vam skoči na vrat, taman ste doveli djecu u red, a partner baš počeo piliti po svom. Zdravlje: dobro.

e LavSredišnji dio godine za Lavove je prošao više manje bez većih po­

sljedica, a kako još treba 6 mjeseci do vašeg rođendana, evo lijepih vijesti, sve kreće naprijed, bolje, pozitivnije, kvalitetnije. Sada ste ipak mudriji i nekako vrlo fokusirani da punom snagom krenete u realiza­ciju svojih poslovnih planova. Ono što još uvijek može biti manja smet­nja je proljetni umor, stoga sve što namjeravate stavite na papir. Fi­nancije: prilično mutno! Ni sami ne znate kako sve to pokrivate, ali ono što zasigurno znate da još malo pa se jedne velike obveze rješa­vate. Ljubav i obitelj: nekako baš razmišljate otkud vašoj obitelji toliko ideja s kojima vas svaki dan šokiraju, ali dolazi vrijeme kad ćete vrlo glasno i jasno reći DOSTA. Malo grintanja, ali brzo će shvatiti da je vaša zadnja. Za one same (ako ih uopće ima), jedna stara priča ponovno postaje aktualna. Zdravlje: manje cigareta i kave, više zraka i prirode.

f DjevicaPonekad će vam se činiti da radite jedno te isto, a da dobijate apso­

lutno različite rezultate, i da se uludo trudute shvatiti gdje je pogreš­ka, nažalost, zvijezde će vam donijeti svojevrsnu pomutnju i vaša de­taljna analiza bit će nepotrebna. Financije: pogrešno uplaćeno, zabo­ravljeni račun, krivo prepisan račun, to su samo one otrovne sitnice koje vas mogu natjerati da skačete do plafona, tu nekog savjeta nema, osim, papir trpi sve, pa i ispravke! Ljubav i obitelj: nakon svega, uhva­tit će vas neobično romantično raspoloženje, čudit ćete se svojim po­trebama za nježnoćšu, gugutanjem, zagrljajem... Prepustite se... Zdravlje: solidno

g VagaBiti ili ne biti! Možda je ovo razdoblje kada će teške odluke, pogo­

tovu ako ste na rukovodećem mjestu, biti puno teže donijeti zbog so­cijalnog čimbenika. Kao prava Vaga znat ćete kako treba postupiti. Fi­nancije: veći izdaci – remont, popravci strojeva, kupnja novih ili dio alata i strojeva, pažljivo proučite izvor financiranja. Ljubav i obitelj: Vagama je ovo razdoblje uvertira za pravi vatromet koji će doći u dane proljeća, na svakom frontu vašeg obiteljskog života, vašeg emotivnog i intimnog dogodit će se velike promjene, naravno da ćete sve to do­življavati kao kaos, no vremenom, shvatit ćete da je upravo tako tre­balo i biti. Zdravlje: oprez u vožnji, oprez pri konzumaciji alkohola.

h ŠkorpionPoslovno ćete se konačno srediti, moguća je i neka veća promjena

u pozitivnom smislu, bilo da ćete napredovati ili ćete dobiti dodatni izvor prihoda, suradnja s nekim osobama jednostavno nije moguća, pa ćete bez dlake na jeziku tako to i reći, što će se pokazati više nego istinito i konačno. Financije: manji pomak u odnosu na proteklo raz­doblje, moguće se i veće kupnje, naravno na rate! Ljubav i obitelj: neke veće promjene neće biti, no kako bi se na vrijeme pripremili ili mož­da spasili šoka ako imate školarce, češće na informacije, provjerite društvo s kojima provode vrijeme. Zdravlje: dobro.

Spomenik ženi s košarom na glavi, tzv. „ku-mici“ napravio je kipar Stjepan Gračan, a po-stavljena je 2006. godine na vrh stepenica kojima se iz ulice Splavnica stiže na tržni-cu Dolac. Kumica je skulptura prodavači-ce koja iz okolice ruralnog dijela Zagreba dolazi na glavnu gradsku tržnicu Dolac s punom košarom domaćih proizvoda koji su uvijek bili omiljena roba na tržnici.

Naziv „kumica“ je stari naziv za proda-vačice na zagrebačkim tržnicama. Ova brončana „kumica“ turistima je vrlo atrak-tivna i mnogi se pored nje zaustavljaju i rado fotografiraju.

KumicaSpomenici našeg grada...

√13

S RAZNIH STRANA

j JaracMoguća je veća reorganizacija poslovanja, bit ćete direktno uključe­

ni, iznimno je važno da dobro procjenite tko gdje treba raditi i da li je osoba koju godinama poznate dovoljno stručna i sposobna odraditi za­dano. Moguća su kašnjenja u isporuci, neke neodgodive poslove morat ćete odraditi više na šarm nego na znanje. Financije: solidno, kako vri­jeme odmiče, imate većinu stvari pod kontrolom, nekih većih iznenađe­nja neće biti. Ljubav i obitelj: više manje uobičajeno, vas ili nema, ili kad vas ima, čeka vas gomila posla oko kuće, stana, vikendice i sl. Partnerski odnos bit će osvježen s druženjem i feštama povodom rođendana ko­jih će u ovom razdoblju biti. Zdravlje: slaba točka – zubi.

k VodenjakNapunili ste baterije, dosta ste poradili na sebi i svojim planovima

i imate konkretan cilj. Malo više strpljenja i tolerancije ne bi škodilo, pogotovu jer ste skloni sami sa sobom porazgovarati, no vaše kolege ne čitaju misli, pa bi bilo povremeno i zgodno da im kažete što zapra­vo želite od njih. Financije: svakim danom napredujete u saniranju štete na računu, možda ne ide onom brzinom kako biste vi to htjeli, ali možda će vas razveseliti zvjezde jer vam navješćuju povrat jednog starog duga. Ljubav i obitelj: neka stara ljubavna priča mogla bi vas ponovno zapljusnuti i to iznenada i bez najave, baš kad ste sigurni da je sve to bilo tako davno. Jačina emocija bi vas mogla ozbiljno zabri­nuti, no ako ste već zauzeti, računajte da bi moglo biti vrlo vatreno u tjednima koji dolaze. Zdravlje: odlično.

l RibeEto vam rođendana, slavlja, novih želja i mogućnosti, pa kako svaka

godina koja stiže vama djeluje kao da je nova prilika, ova bi vam mogla biti posebna iz više razloga. Promjena posla, promjena mjesta gdje ra­dite, promaknuće, odlazak u mirovinu... U svakom slučaju promjena. Financije: ne bi se moglo reći da ste oduševljeni, ali kako vas prate do­bri utjecaji, veće štete neće biti, no za neke ozbiljne zahvate poput adap­tacije, kupnje ili prodaje, pričekajte do jeseni. Ljubav i obitelj: vama samo ljubavi, ljubavi i ljubavi. Naravno da ste poznati po svojoj emotivnosti i dubokom suosjećanju prema svima oko sebe, no povremeno treba na­učiti i uživati u malo ljubavi prema sebi. Kupite si nešto posebno za ro­đendan, jer će i godina za vas biti posebna. Zdravlje: vrlo dobro.

Bjarke Ingles Group-Big je u suradnji s firmom Barcode Arhitets kreirao impresivan projekt mješovite namjene. Pro-jekt će uključivati stanove nulte energije kojima će se moći pristupiti brodom, automobilom i pješke. Dizajn podsjeća na BIG-ov nagrađeni projekt „Via 57 West“. Projekt pod nazi-vom „Lock House“ je pobjednik arhitektonskog natječaja i bit će smješten na jezeru u Amsterdamu. Zgrada će imati ukupno 380 stanova nulte energije, odnosno stanova koji proizvode otprilike onoliko energije koliko i koriste. Projekt će imati i 400 komercijalnih i zajedničkih prostorija, 240 podzemnih parkirnih mjesta i pristanište za oko 30 čamaca. Dizajn je baziran na klasičnom europskom stambenom blo-ku s dvorištem. Stanovi okrenuti prema vodi su podignuti, puštaju vodu u unutrašnjost i omogućavaju pristup brodo-vima. Projekt je zamišljen kao gradski blok u centru Amster-dama koji pluta na jezeru i sadrži sve aspekte gradskog ži-vota. Iz firme BIG kažu da će se projekt mijenjati ovisno o kutu gledanja. Iz vode će izgledati kao pramac broda, a iz grada kao zelena zajednica. Naravno, s kućama nulte ener-gije može se očekivati značajan održivi dizajn. Projekt će na-stojati smanjiti negativan utjecaj na okolinu tijekom izgrad-nje, ograničit će ukupnu emisiju CO2 i koristiti obnovljiva sredstva. Očekivani datum završetka još se ne zna.

S Interneta – Pripremila: N.K.

Pročišćavanje zraka...U Meksiku se puno uzgaja kikiriki. Ljuske koje se odba-

cuju smatraju se bezvrijednim, ali to bi se moglo promijeni-ti. Tim s Nacionalnog univerziteta u Meksiku je razvio fil-ter za pročišćavanje zraka koji koristi ljuske kikirikija. U lju-skama kikirikija razvijaju se organizmi koji preuzimaju otro-ve koji se obično nalaze u rastvaračima i pretvaraju ih u ugljični dioksid i vodu. Potrebno je oko 28 dana da potrebna količina organizama kolonizira jedan od filtera. Šuplje struk-ture ljuski povećavaju njihovu površinu, čime se osigurava veći kontakt sa zrakom. Kao i drugi materijali za filtriranje, oni također funkcioniraju po principu zarobljavanja čestica koje čine prašinu i dim. Dosad je stvoren prototip kuhinj-skog aspiratora. Iako postoji nada da bi se ova tehnologija mogla primijeniti na širok spektar filtera za zrak, Univerzi-tet radi na komercijalizaciji ove inovacije. Ljuske kikirikija se također mogu koristiti i u izradi prirodnih boja.

Održivi stambeniblok na jezeru

i StrijelacNije da vam je ovo razdoblje baš povoljno, često ćete se pitati ima­

te li snage da sve što vas čeka i odradite, a najviše od svega, gubit ćete živce jer će vam u zadnjem trenu javiti promjenu plana. Financije: ako vam iskopčaju mobitel ne kudite operatora, nego put pod noge pa platiti račun, ako uopće znate gdje je. Bez šale, vrijeme je da malo po­vedete računa o svojim obvezama. Ljubav i obitelj: manje prolazne napetosti više zbog nespretne komunikacije, pokušajte pričekati da čujete sve što vam govore prije no što kažete svoje mišljenje. Smješi vam se lijepo putovanje. Zdravlje: čuvajte noge.

√ 14

OKO NAS

Predstavljen je Plan i program rada za 2017. godinu, a jedan od glavnih ciljeva uprave kluba je plasman u najviši rang županijskog nogometa u idućoj sezoni. Klub se pritom nada bezrezervnoj podrš-ci glavnog sponzora.

Nogometaši koprivničke Tehnike jesenski dio prvenstva u Dru-goj koprivničko-križevačkoj županijskoj ligi završili su u zlatnoj sredini, na sedmom mjestu prvenstvene ljestvice s 20 osvojenih bodova, samo šest manje od drugoplasirane Lipe iz Hlebina. Teh-nika je u 13 kola upisala šest pobjeda, pet poraz i dva remija, uz gol-razliku 25:18. S obzirom na sve probleme s kojima se mom-čad susretala tijekom jeseni, a pritom se to prvenstveno odnosi na ozljede i zbog privatnih razloga izostanak igrača, učinak je u klubu ocijenjen zadovoljavajućim. Momčad je nedavno krenula s pripremama za drugi dio sezone. Pod vodstvom trenera Vlade Dragosavljevića naporno se trenira nekoliko puta tjedno, a viken-dom se igraju i prijateljske utakmice. Klubu je u zimskom prije-laznom roku pristupio Zoran Matijaković iz županijskog prvoli-gaša Drave iz Novigrada Podravskog i on bi momčadi trebao pred-stavljati veliko pojačanje. S druge strane, zbog odlaska u inozem-stvo „trbuhom za kruhom“ klub ne može računati više na Ivana Hrena i Domagoja Hlevnjaka, a svlačionicu je napustio i u drugi klub otišao Sanjin Đurašević.

In memoriam

IVAN PRPIĆ (17.2.2002.- 17.2.2017.)

Prošlo je 15 godina od kako te nema, ali ostaješ trajno u na-šim mislima i srcima. S tugom čuvamo uspomenu na tebe. U ti-šini svog vječnog mira ostat ćeš zauvijek voljen i nikada zabo-ravljen. Hvala svima koji te se sjećaju i posjećuju tvoj tihi dom. Tvoja neutješna supruga Manda s djecom.

NK Tehnika Koprivnica ­ nastavak sezone

Primaknuti se vrhuljestvice!

- Želja nam je u nastavku sezone poboljšati plasman u odnosu na prošlu polusezonu te biti prvi vrhu prvenstvene tablice. Tre-nutačno smo u pregovorima s još dvojicom igrača te smatram da ćemo, uz dobre pripreme, konkurirati za najviša mjesta u Drugoj ŽNL – istaknuo je predsjednik kluba Igor Bajalica. Ovih dana održana je i godišnja skupština kluba na kojoj su gosti kluba bili članovi i sponzori. Na skupštini je, među ostalim, predstavljen Plan i program rada za 2017. godinu, a istaknuto je i kako je je-dan od glavnih ciljeva uprave plasman u najviši rang županij-skog nogometa u idućoj sezoni. Nadamo se da će nas naš glavni sponzor bezrezervno u tome podržavati – završio je predsjednik kluba Bajalica. Tehnika drugi dio sezone u Drugoj ŽNL započinje u nedjelju, 12. ožujka, na gostovanju u Gornjoj Rijeci.

Z.M.

Trčanje... piše: Slav ko Pa tač ko

Zagrebački maraton (2) Nastavio sam i dalje uporno i naporno trenirati. Na Jarunu

sam istrčao dva kruga (Vodoprivreda – Jankomirski most - na drugu stranu – Jadranski most - opet preko – Vodoprivreda) , kaj je otprilike 38 km. Pomalo sam sa zebnjom dočekao i taj dan, 9. listopada 2016. Dvadeset i peti Zagrebački maraton.

Start i cilj bili su na Trgu bana Josipa Jelačića. Trčalo se slije-dećom trasom: Jelačićev trg, Martićeva, Bauerova, Vlaška, Mak-simirska, Avenija Dubrava do Poljanica. Tu se okretalo i vračalo se natrag do Trga pa onda dalje Ilicom do Selske. Tu je bilo okre-tište i nazad do Trga. Polumaratonci su trčali jedan krug a ma-ratonci dva. Prvi krug otrčao sam bez ikakvih problema. Držao sam svoj tempo i nisam se dao navući za nekim bržim i isku-snijim trkačima. Prve poteškoće javile su se u drugom krugu na okretištu na Poljanicama. Na sreću tu sam krizu brzo prebrodio. Ali ono kaj me snašlo na dionici od Trga do Selske mogu slobod-no nazvati pravim hororom. Imao sam osjećaj da mi se noge budu raskapčile. Ma ne samo noge nego i cijelo tijelo. U tom pe-riodu samo me snaga volje držala na nogama. No, iako mi je bilo stravično teško niti jednog momenta nisam hodao. Molitvom sam se hrabrio i zazivao Gospodina u pomoć. Na Selskoj sam popio i drugi magnezij koji me vratio iz mrtvih. On mi je stvar-no pomogao, tak da sam od Britanca do Trga trčao pojačanim tempom a da ni sam ne znam kako mi je to uspjelo. Samo znam da sam u cilj ušao uplakan od neizmjerne sreće. Silvio me zgra-bio i visoko podigao u zrak i prije neka mi je aktivistica zagre-bačkog atletskog saveza uspjela objesiti medalju oko vrata. Tog trenutka bio sam najsretniji čovjek na svijetu. Osjećao sam se kao da sam dotaknuo krov svijeta. Kao da sam se popeo na je-dan od osam tisučnjaka. Medalja dvadeset i petog zagrebačkog maratona oko mojeg vrata!? Da čovjek ne povjeruje! Ali istina je. U pedeset i devetoj godini istrčao sam svoj prvi maraton. Na-dam se, ako Bog da, ne i posljednji. (kraj priloga)

Podsjećamo Kako je prosinački broj naših novina bio tiskan nešto rani-

je, nismo bili tada u prilici objaviti u Redakciju pristiglo Sjeća-nje na našeg nekadašnjeg kolegu,

gospodina VINKA BELOGREVIĆA,kojemu je 8.12.2016. obilježena deveta godišnjica smrti. Tim

nam se povodom obratila njegova supruga Ana i djeca; Vesna, Josipa,Ivan i Vladimir, izrazivši svoju duboku tugu zbog nena-doknadivog gubitka, ali i zahvalnost svima koji ga se još uvi-jek sjećaju. Isprika obitelji zbog naknadne objave!

√15

Piše: Ljiljana RakovićKULTURA

U izmišljenom međimurskom selu na južnoj obali Mure dogodi se u proljeće 1991. godine u samo mjesec i pol čak osam samoubojstava. Seljani, koji još uvijek vje-ruju u narodne predaje o mitskim bićima koji žive u šumi i Muri, za smrt petorice muškaraca, dviju žena i jednog desetogo-dišnjeg dječaka okrive sedmogodišnjeg dječaka M. D. Tako počinje po svemu izni-man roman „Črna mati zemla“ jednog od najzanimljivijih suvremenih autora Kristi-ana NOVAKA (1979.). U njegovom drugom dijelu upoznajemo Matiju Dolenčeca, knji-ževnika u ozbiljnoj stvaralačkoj krizi, čovje-ka koji je događaje iz djetinjstva potisnuo u najdublje dijelove podsvijesti pa priču o svome životu sastavlja od djelića tuđih bi-ografija. Kad zbog toga ostaje bez djevojke koju je neizmjerno volio, uz pomoć sestre polako otključava bolna i strašna sjećanja. Tako upoznajemo petogodišnjeg Matiju Do-lenčeca koji, zbog osjećaja krivnje, ne može prihvatiti očevu smrt pa bježi u izmišljeni

Dobrodržeća udovica Zdenka Smočilo-vić odluči se, nakon godina samovanja, po-novno udati i to pomoću tarota i novinskog oglasa. Njen susjed, neugledni osamljeni neženja Brkić, u tome vidi priliku da se i sam oženi. Stoga angažira prijatelja Jurića, propalog glumca i neizlječivog kockara, koji treba odigrati prosce i to, naravno, jed-nog goreg od drugoga. Ispočetka sve ide po planu. Gospođi Zdenki dolaze na ogled pijanac, neotesena seljačina i pasionirani biciklist koji joj povjerava da, zbog poslje-dica jednog nezgodnog pada, u eventual-nom budućem braku neće moći ispunja-vati bračne dužnosti. Kad se već čini da će gospođa Zdenka, dama visokih kriterija, odustati od daljnjeg izbora, Jurić postaje i sam zainteresiran za situiranu gospođu pa odluči naglo promijeniti taktiku…

Obitelj Puccio uživa veliku ugled u kvartu San Isidro u Buenos Airesu. Otac vodi dućan, majka je učiteljica, a najstariji čin ragbijaška zvijezda koja se isto tako uspješno bavi i pro-dajom opreme za surfanje. Iza te be-sprijekorne fasade krije se nevjerojat-na priča o deset godina mračnog bi-znisa kojim su članovi obiteljskog kla-na Puccio udruženi u svojevrsnu zlo-činačku organizaciju stekli svoje bo-gatstvo. Naime, osamdesetih su se go-dina bavili otmicama svojih bogatih sugrađana te naplaćivanjem visokih otkupnina za njihovo oslobađanje.

Riječ je o najgledanijem visoko-budžetnom argentinskom filmu svih vremena čiju režiju i scenarij potpisuje Pablo TRAPERO („Rolling Family“, „Lavlja jazbina“, „Bijeli slon“). Nastao je prema istinitoj priči koja se odvija u ozračju zadnjih godina argentinske voj-ne diktature i početaka demokracije.

Ovaj napeti film s elementima noira osvojio je brojne nagrada od kojih iz-dvajamo Srebrnog lava na venecijan-skom festivalu 2015., a iste godine i posebno priznanje na filmskom festi-valu u Torontu. „Klan“ je 2016. progla-šen najboljim latinoameričkim filmom.

Odlične uloge u ovom po svemu in-trigantnom i neobičnom filmu odigra-li su Guillermo FRANCELLA, Peter LANZANI, Lili POPOVICH i Gastón COCCHIARALE.

Pročitajte: Kristian NOVAK ­ ČRNA MATI ZEMLA

Slojevita fabulaiz ruralnog ambijenta

svijet u kojem su mu jedini prijatelji demo-ni Hešto i Pujto. Osamljenost, strah i izvr-gnutost porugama i uvredama u gruboj, be-zosjećajnoj ruralnoj sredini, oblikovat će ga u duboko traumatiziranu osobu. Strašnu i bolnu priču o svome djetinjstvu Matija će poslati bivšoj djevojci Dini kao izraz ljuba-vi i odanosti. „Črna mati zemla“ slojevita je knjiga koju možemo čitati na više razina. Iako u njoj prevladavaju mračne zastrašu-juće epizode na rubu horora, ona nije liše-na humora i svijetlih tonova. Posebnu kva-litetu romana čini autorovo majstorsko osli-kavanje ruralnog ambijenta iz kojeg izviru sjajni portreti njegovih žitelja. Specifičnost ovog romana je i to da je velikim dijelom pisan na međimurskoj kajkavštini.

Prema Novakovoj knjizi upravo se u Za-grebačkom kazalištu mladih postavlja isto-imena predstava u režiji Dore RUŽDJAK, a najavljena je i njena filmska verzija koja bi svijetlost dana trebala ugledati 2018.

Izdanje: Zagreb, Algoritam, 2013.

Pogledajte: M. Gavran ­ TRAŽI SE NOVI SUPRUG

Veselanepretenciozna predstava

Riječ je o komedije „Traži se novi su-prug“ najizvođenijeg domaćeg suvreme-nog autora Mire GAVRANA kojom je pr-vak Satiričkoga kazališta „Kerempuh“ i je-dan od najvećih komičara hrvatskoga glu-mišta, Željko KŐNIGSKNECHT, proslavio 35. obljetnicu svog umjetničkog rada. Königsknecht svoju suradnju s „Kerempu-hom“ (tada „Jazavcem“) započinje još kao student treće godine, a u stalni angažman ulazi 1983. godine. Njegova impozantna glumačka karijera obuhvaća 69 naslova u kojima je ostvario 140 uloga (često je, na-ime, u jednog predstavi igrao više uloga) te osvojio brojne ugledne nagrade.

Königsknecht i u ovoj predstavi poka-zuje nevjerojatno umijeće transformacija dočaravajući čitavu malu galeriju različi-tih likova. On ujedno potpisuje i režiju i

Pogledajte: KLAN

Napeti films elementima

noira

dramaturgiju, kostimografkinja je Tanja RODD, scenografkinja Nina Mia ČIKEŠ, autor glazbu Mario MIRKOVIĆ, a oblikova-teljica svjetla Vesna KOLAREC.

Redatelj Königsknecht za svoje je par-tnere odabrao Anitu MATIĆ DELIĆ i Da-mira POLJIČKA. Rezultat je vesela nepre-tenciozna predstava koja još jednom po-kazuje da se iza tobožnje lakoće i jedno-stavnosti igre uvijek krije veliko glumačko umijeće.

INFORMATIVNI LISTDIONIČKOG DRUŠTVA TEHNIKA Adresa uredništva:

Osnivač i izdavač: TEHNIKA d. d. za graditeljstvo, inžinjering, proizvodnju i trgovinu, Zagreb, Ulica grada Vukovara 274, tel. 63-01-111Internet adresa: www. tehnika. hr

Glavna i odgovorna urednica: Ivica Mihotić, prof. Grafičko uređenje: Andrej Glücks, dipl. ing. Tisak: VJESNIK d. d. Slavonska avenija 4, Zagreb

Mišljenjem Ministarstva kulture RH br. 612-10/96-01-1035 list »Tehnika« oslobođen je plaćanja poreza. List se dijeli besplatno zaposlenicima, umirovljenicima i poslovnim partnerima.

√Ulica grada Vukovara 274, Zagreb, tel. 63-01-111e-mail: ivica. mihotic@tehnika. hr

The New Eco House Monsa, 2016. Arhitektura Knjiga donosi uvid u novi arhitektonski smjer koji danas može

djelovati neobično, no u bliskoj budućnosti će biti posve uobiča-jen. Radi se o metodi gradnje ili renoviranja bliskoj onome što je poznato i kao biokonstrukcija - sustav gradnje recikliranjem ili korištenjem materijala koji nemaju negativan utjecaj na okoliš. Detaljnim pregledom pojedinih prostorija u kućama od dnevnog boravka do kupaone, uključujući i vrt, autorica pokazuje kako očuvati materijal da bi postigao što duži životni vijek te kako pa-metnim projektiranjem u što većoj mjeri zaštiti okoliš.

SUD

OK

U –

japa

nska

num

erič

ka k

rižal

jka.

Kak

o bi

ste

riješ

ili s

udok

u kr

ižal

jku,

kom

bini

raju

ći b

ro-

jeve

od

1 do

9 p

opun

ite re

dke

i stu

pce,

tako

da

se

broj

evi u

poj

edin

om re

dku

odno

sno

stup

cu n

e po

-na

vlja

ju. (

sn)

5 4

4 7 3

7 1 8

4

3 6 1 4 7

8 1 6

8 4 1 2

8 7

6 4 2 5 3

MaškareStigla veljača, stigle maškare, poklade, karneval – kako ho-

ćete, ali tko se tome još raduje? Prema jednom tumačenju sma-tra se da taj naziv dolazi od „carne levare“ što na talijanskom znači: odnijeti meso, zbogom meso, odreći se mesa...

Sjećajući se razdoblja djetinjstva, bilo je uobičajeno da se kao djeca krećemo po našem kvartu onako namaskirani, ra-spjevani i općenito veseli i nestašni, pa čak i oni koji su se usudili pozvoniti na tuđa vrata bili su dočekani (a često i oče-kivani!) s oduševljenjem.

A danas? Sve kao da se svelo na smotru dobro uigranih igra-ča koji prodefiliraju ulicom (ili „rivom“, ako smo na našem li-jepom jugu) bez imalo spontanosti i onog neočekivanog, izne-

Organizacija građenja Sveučilište u Zagrebu, Građevinski fakultet, 2015. Graditeljstvo Knjiga Organizacija građenja sveučilišni je udžbenik koji obje-

dinjuje znanja iz područja građevinarstva, ekonomije, organiza-cije rada, prava i sl. Koncipirana je u jedanaest poglavlja koja po-krivaju tradicionalna područja kao što su gradilište, plan i kal-kulacije, uz dodatna specijalistička područja proučavanja rada, zaštite na radu i regulative te naposljetku relativno nova područ-ja upravljanja građevinskim projektima i organizacije sudioni-ka. Gradivo je prezentirano na način da se knjigom mogu služi-ti studenti ali i stručnjaci u praksi koji imaju potrebu za nekim podatkom ili dodatnom spoznajom iz organizacije građenja.

Dalmatinska kamena gradnja Slobodna Dalmacija d.d., 2016. Graditeljstvo Dalmatinska kamena gradnja svojevrstan je vodič za sanaci-

ju, obnovu i uređenje starih kamenih kuća. Prvo poglavlje pri-ručnika donosi prikaz tradicijskog graditeljstva u Dalmaciji sa svim sličnostima i posebnostima. Ovaj uvodni dio ima za cilj na-glasiti specifičnosti kojih se treba pridržavati kroz tehničke upu-te o obnovi i uređenju koje slijede, jer često se pri izvedbi rado-va preuzimaju elementi neke druge tradicijske gradnje što je kri-vo. Primjeri se uglavnom odnose na kuće koje služe za stanova-nje s detaljnim prikazima tipičnih dalmatinskih graditeljskih elemenata (dimnjaci, ognjišta, krovni pokrovi i sl.).

nađujućeg. Oduvijek su ljudi osjećali potrebu da se prije ko-rizmenog vremena vesele, „ispušu“, izludiraju, ižive i pri-preme za ozbiljno vrijeme koje dolazi nakon toga.

Maškare bi trebale u nama probuditi iskrenu radost, osje-ćaj zajedništva, znati se opustiti pa i našaliti na svoj ili tuđi račun, a ne priliku da nekog ismijemo, omalovažimo...

A maske? Ima ih raznih, trgovine su pune raznoraznih maski, za male i velike, ali ipak su najcjenjenije one mašto-vitije - doma izrađene. Ma, ionako nije važno kakva je ma-ska koju ćemo jednom u godini navući na svoje lice, već ona maska koja je postala naše drugo Ja, ona naša vanjska fasa-da. Ipak, na kraju želim svima da nam maske i maškare tra-ju samo do Pepelnice, a nakon toga da smo ljudi bez maske, sa što manje lažnih lica. DK

Izdanja: UPI2M BOOKS