god. xxvi 12. veljače 2018. - bpz.hrbpz.hr/_data/files/18030811562199.pdf · opĆina bebrina 1....

God. XXVI 12. veljače 2018.

SADRŽAJ:

ISSN 1846-0267

Županija:

- akti župana:

1. Rješenje o imenovanju predstavnice Brodsko-posavske župani je u Povjerenstvo za izradu Strategije Veleučilišta u Slavonskom Brodu 2018. - 2022. .....................................

Općina Bebrina:

1. Odluka o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području općine Bebrina .................................

2. Odluka o isplati naknade roditeljima s područja općine Bebrina čija djeca pohađaju vrtiće .................................

3. Statut općine Bebrina .......................

4. Odluka kojom se utvrđuje da nije potrebno provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš Plana gospodarenja otpadom općine Bebrina za razdoblje 2017. - 2022. godine .........................

5. Odluka o komunalnom redu općine Bebrina .............................................

Općina Brodski Stupnik:

1. Odluka o izmjenama i dopunama Statuta općine Brodski Stupnik .........

2. Poslovnik o radu Općinskog vijeća općine Brodski Stupnik ....................

3. Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada te bioraz-gradivog komunalnog otpada na području općine Brodski Stupnik .....

4. Odluka o donošenju Plana gospoda-renja otpadom općine Brodski Stupnik za razdoblje 2017. - 2018. g.

Broj: 2/2018.

252

253

269269

286

290

306

311

323

338

»SLUŽBENI VJESNIK« Broj: 2Strana: 250

5. Plan gospodarenja otpadom općine Brodski Stupnik za razdoblje 2017. - 2018. g. .............................................

Općina Donji Andrijevci:

1. Plan prijema u službu u Jedinstveni upravni odjel općine Donji Andrijevci za 2018. godinu ................................

2. Odluka o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životi-njama te divljim životinjama ............

3. Odluka o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje odbačenog otpada na području općine Donji Andrijevci ........................................

4. Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komu-nalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području općine Donji Andrijevci ...................

5. Odluka o nerazvrstanim cestama na području općine Donji Andrijevci .....

6. Odluka o raspoređivanju sredstava za financiranje političkih aktivnosti u 2018. godini .....................................

7. Odluka o visini osnovice za obračun plaće službenika i namještenika Jedinstvenog upravnog odjela općine Donji Andrijevci ...............................

Općina Garčin:

1. Odluka o upisu i uknjižbi statusa javnog dobra u općoj uporabi, neraz-vrstane ceste - neotuđivog vlasništva općine Garčin ...................................



4. Odluka o upisu i uknjižbi statusa

javnog dobra u općoj uporabi, neraz-vrstane ceste - neotuđivog vlasništva općine Garčin ...................................



7. Izmjena i dopuna Odluke o socijalnoj skrbi općine Garčin ..........................

8. Odluka o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za razvnopravnost spolova općine Garčin ......................

9. Odluka o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje odbačenog otpada na području općine Garčin .....

10. Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komu-nalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području općine Garčin ...................................

11. Odluka o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životi-njama te divljim životinjama ............

12. Zaključak o usvajanju Izvješća o radu općinskog načelnika za period 1. srpnja do 31. prosinca 2017. godine ..

13. Statut općine Garčin .........................

Općina Slavonski Šamac:

1. Plan prijema u službu u općinu Slavonski Šamac za 2018. godinu .....

2. Rješenje o razrješenju i imenovanju predsjednika Mandatne komisije ......

3. Zaključak o primanju na znanje Izvješća o mirovanju mandata iz osobnih razloga člana Općinskog vijeća i početku obnašanja dužnosti zamjenika člana Općinskog vijeća .....

4. Odluka o raspoređivanju sredstava političkim strankama u Općinskom vijeću općine Slavonski Šamac u 2018. godini .....................................

339

372

374

383

385

394

404

405

407

408

409

410

412

413

414

414

415

416

426

437437

454

455

455

456

»SLUŽBENI VJESNIK«Broj: 2 Strana: 251

5. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu općine Slavonski Šamac ..............................

6. Odluka o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje odbačenog otpada ...............................................

7. Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komu-nalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području općine Slavonski Šamac ...................

8. Statut općine Slavonski Šamac .........

Općina Vrpolje:

11. Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za obavljanje poslova prijevoza pokojnika koji se finan-ciraju iz Proračuna općine Vrpolje ....

457

458

459468

485


ŽUPANIJA

- akti župana:

15.

Na temelju članka 56. Statuta Brodsko-posavske županije ("Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije" br. 15/13 - pročišćeni tekst), župan Brodsko-posavske županije donio je

RJEŠENJE

o imenovanju predstavnice Brodsko-posavske županije u Povjerenstvo za izradu Strategije

Veleučilišta u Slavonskom Brodu 2018. - 2022.

I.

Dr.sc. Anica Vukašinović, imenuje se za predstavnicu Brodsko-posavske županije u Povjerenstvo za izradu Strategije Veleučilišta u Slavonskom Brodu 2018. - 2022.

II.

Ovo Rješenje objavit će se u "Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije".

Klasa : 023-01/18-01/100Urbroj: 2178/1-11-01-18-1Slavonski Brod, 7. veljače 2018.

Župandr.sc. Danijel Marušić, dr.med.vet., v.r.

OPĆINA BEBRINA

1.

Temeljem članka 30. stavak 7. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13 i 73/17), članka 4. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine“ broj 50/17) i članka 32. Statuta općine Bebrina („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 3/13), Općinsko vijeće općine Bebrina na 7. sjednici održanoj dana 31. siječnja 2018. godine, donijelo je

ODLUKU

o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i

biorazgradivog komunalnog otpada na području općine Bebrina

I. Uvodne odredbe

Članak 1.

� Ovom Odlukom o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području općine Bebrina (u daljnjem tekstu: Odluka) utvrđuju se kriteriji i načini prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog

otpada, te povezane usluge odvojenog prikupljanja otpadnog papira, stakla, plastike, tekstila, metala, problematičnog otpada i krupnog (glomaznog) otpada.

Članak 2.

� Pojedini pojmovi upotrjebljeni u ovoj Odluci imaju slijedeće značenje:§ ambalaža je svaki proizvod, bez obzira na

materijal od kojeg je izrađen, koji se koristi za držanje, zaštitu, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvođača do potrošača;

§ animalni otpad je otpad pod kojim se podrazumijevaju životinjske lešine, otpad životinjskog podrijetla, sporedne nejestive životinjske ostatke, krv koja se ne upotrebljava za daljnju preradu, životinjski proizvodi koji nisu valjani za ljudsku prehranu, otpaci iz valionica i sl.;

§ biorazgradivi otpad je otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim i anaerobnim postupkom i u koji osobito spadaju kore i ostaci voća i povrća, ljuske od jaja, kruh, talog kave i čaja, vrećice čaja, ostaci biljaka i cvijeća, usitnjeno suho granje, lišće, i sl., s time da u taj otpad ne spada posebice otpad životinjskog porijekla (meso i kosti), riba, koža, mliječni proizvodi, ulja i masti;


§ biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad;

§ davatelj javne usluge je trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave, javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave ili pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji, a koji obavljaju javnu uslugu prikupljanja miješanog komu-nalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada;

§ električni i elektronički otpad ( u daljnjem tekstu EE oprema) su: veliki kućanski uređaji, mali kućanski uređaji, oprema informatičke tehnike, oprema za telekomunikacije, oprema široke potrošnje i foto naponske ploče, rasvjetna oprema, električni i elektronički alati ( osim velikih nepokretnih industrijskih alata), igračke koje sadrže električne ili elektroničke komponente , oprema za razonodu i sportska oprema koje sadrže električne ili elektroničke komponente, medicinski proizvodi koji sadrže električne ili elektroničke komponente;

§ evidencija o preuzetom komunalnom otpadu (u daljnjem tekstu: Evidencija) je evidencija koju vodi Davatelj usluge i sadrži podatke o Korisniku i pruženoj javnoj usluzi prikupljanja biorazgradivog i miješanog komunalnog otpada, o korisniku i pruženoj usluzi prikupljanja reciklabilnog korisnog otpada, o osobama i predanom otpadu u reciklažno dvorište i mobilno reciklažno dvorište i o korištenju usluge preuzimanja glomaznog otpada;

§ građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao;

§ građevina za gospodarenje otpadom je građevina za sakupljanje otpada (skladište otpada, pretovarna stanica i reciklažno dvorište), građevina za obradu otpada i centar za gospodarenje otpadom. Ne smatra se građevinom za gospodarenje otpadom građevina druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost uporabe otpada;

§ izjava je izjava korisnika usluge o načinu korištenja javne usluge;

§ javna usluga je javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i bioraz-

gradivog komunalnog otpada, a podrazumijeva prikupljanje tog otpada na području pružanja usluge od pojedinih korisnika i prijevoz otpada do ovlaštene osobe za zbrinjavanje i obradu tog otpada;

§ javna površina je površina javne namjene čije je korištenje namijenjeno svima pod jednakim uvjet ima (opća uporaba) kao š to su: nerazvrstane ceste, nogostupi, pješački putevi , trgovi, prolazi, parkirališta, javne zelene površine i sl.;

§ komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva;

§ korisnik usluge je vlasnik nekretnine, odnosno vlasnik posebnog dijela nekretnine i korisnik nekretnine, odnosno posebnog di jela nekretnine kada je vlasnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine obvezu plaćanja ugovorom prenio na tog korisnika i o tome obavijestio davatelja usluge;

§ krupni (glomazni) komunalni otpad je predmet ili tvar koju je zbog volumena i /ili mase (kupaonska oprema, stvari za djecu, podne obloge, namještaj, kuhinjska oprema, vrtna oprema i ostalo) neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada. Popis vrsta predmeta i tvari koje se smatraju krupnim (glomaznim) komunalnim otpadom definiran je Dodatkom Naputka o glomaznom otpadu („Narodne novine“ RH br. 79/15);

§ medicinski otpad je otpad nastao prilikom pružanja njege, zaštite i očuvanja zdravlja ljudi i/ili životinja, otpad nastao u istraživačkim djelatnostima kao i otpad nastao prilikom pružanja različitih usluga kod kojih se dolazi u kontakt s krvlju i/ili izlučevinama ljudi i/ili životinja;

§ miješani komunalni otpad – ostatni otpad je otpad iz kućanstva i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.)te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01;

§ mobilno reciklažno dvorište – mobilna jedinica je pokretna tehnička jedinica koja nije građevina ili dio građevine, a služi odvojenom prikupljanju i skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada;

§ obavijest je obavijest o prikupljanju miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komu-nalnog otpada i reciklabilnog komunalnog


otpada o načinu korištenja javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom koju korisniku usluge dostavlja davatelj usluge;

§ obračunsko mjesto je adresa nekretnine ili javna površina kada ne postoji mogućnost smještaja spremnika za otpad na nekretnini korisnika;

§ obvezna minimalna javna usluga je dio javne usluge koju je potrebno osigurati kako bi sustav sakupljanja komunalnog otpada mogao ispuniti svoju svrhu poštujući pritom obvezu o osiguranju primjene načela »onečišćivač plaća«, ekonomski održivo poslovanje te sigurnost, redovitost i kvalitetu pružanja javne usluge,

§ odvojeno sakupljanje je sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada;

§ otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar čije su sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu zaštite javnog interesa;

§ primopredaja otpada je predaja otpada od strane Korisnika usluge te preuzimanje tog otpada od strane Davatelja usluge;

§ problematični otpad je opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji uobičajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu se problema-tičnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada;

§ reciklabilni korisni otpad čine otpadna plastika, otpadni metal i staklena ambalaža, papir i kartonska ambalaža, a kad je to prikladno i druge vrste otpada koje su namijenjene recikliranju (npr. otpadni tekstil, otpadno drvo i sl.);

§ reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada;

§ reciklažno dvorište za građevni otpad je građevina namijenjena razvrstavanju, mehani-čkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada;

§ ugovor o korištenju javne usluge (u daljnjem tekstu: Ugovor) je ugovor između Davatelja usluge i Korisnika usluge kojim se uređuje pružanje i korištenje javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada

§ ugovorna kazna je iznos određen Odlukom koji je dužan platiti Korisnik usluge u slučaju kad je postupio protivno Ugovoru;

§ usluga povezana s javnom uslugom je odvojeno sakupljanje komunalnog otpada, putem reciklažnog dvorišta, mobilnog reciklažnog dvorišta i kod Korisnika usluge, te odvojeno prikupljanje krupnog (glomaznog) komunalnog otpada i ostalih kategorija otpada;

§ zeleni otpad je biološki razgradivi otpad pod kojim se podrazumijeva trava, lišće, granje voćaka i ukrasnog bilja i ostali slični vrtni otpad nastao na okućnicama i u domaćinstvima koja se ne bave niti jednim oblikom komercijalne djelatnosti.

Izrazi koji se koriste u ovoj Odluci, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

II. Kriteriji obračuna količine otpada

Članak 3.

Kriterij za obračun pružanja javne usluge sakuplja-nja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada je volumen ugovorenog spremnika za miješani komunalni otpad i broj pražnjenja spremnika za miješani komunalni otpad.

III. Standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za prikupljanje otpada

Članak 4.

Standardne veličine spremnika za sakupljanje miješanog komunalnog otpada su: 120 litara i 1100 litara.� Standardni spremnici omogućuju pražnjenje spremnika komunalnim vozilima sa sustavima za podizanje spremnika.Za dodatno sakupljanje miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada koriste se spremnici - plastične vreće od 120 litara.Za sakupljanje korisnog otpada koriste se i spremnici -od 120 litara, 1100 litara i plastične vreće od 120 litara.

Položaj spremnika za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada prema veličini određuje se u odnosu na broj korisnika javne usluge (pojedinačno korištenje ili zajedničko korištenje javne usluge).Spremnici koji su postavljeni na javnoj površini,


reciklažnom dvorištu ili mobilnom reciklažnom dvorištu imaju na stranici s vanjske strane oznaku koja sadrži naziv osobe koja prikuplja otpad putem tog spremnika i naziv vrste otpada za koju je spremnik namijenjen.Spremnici su osigurani fiksnim poklopcima koji onemogućuju rasipanje sadržaja iz unutrašnjosti spremnika.Spremnici za odvojeno sakupljanje mješanog komunalnog otpada, biorazgradivog te spremnici za odvojeno prikupljanje otpadnog papira, plastike i stakla koji se nalaze na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge označeni su čitkom i trajnom oznakom koja sadrži naziv davatelja javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom i oznaku koja je u Evidenciji pridružena korisniku usluge i obračunskom mjestu.Davatelj usluge dužan je održavati čitkost oznake iz stavka 8. ovoga članka.Korisnik usluge koji već raspolaže spremnikom dužan je omogućiti davatelju javne usluge označivanjem spremnika sukladno stavku 8. ovog članka.

IV. Najmanja učestalost odvoza otpada prema područjima

Članak 5.

Najmanja učestalost odvoza za fizičke osobe:- miješani komunalni otpad svakih 14 dana,- biorazgradivi komunalni otpad svakih 14 dana,- glomazni otpad minimalno jednom godišnje na obračunskom mjestu korisnika usluge u skladu s člankom 21. stavkom 1. i 2. ove Odluke,- korisni otpad jednom mjesečno.Najmanja učestalost odvoza za pravne osobe:- miješani komunalni otpad svakih 14 dana,- korisni otpad jednom mjesečno,- odvoz miješanog komunalnog otpada po

pozivu u roku od 7 dana od narudžbe,- odvoz ostalog otpada po pozivu u roku od 7

dana od narudžbe.Korisnici usluge moraju miješani komunalni otpad u obračunskom razdoblju predati barem jedanput. Ukoliko korisnici usluge ne predaju miješani komunalni otpad barem jedanput u obračunskom razdoblju davatelj usluge ima pravo naplatiti jednu primopredaju miješanog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju. Povremeni korisnici usluge (korištenje građevine do 4 mjeseca godišnje, uz predočenje potvrde o drugom boravištu, vizi, radnoj dozvoli ili dozvoli boravka u

inozemstvu) ne trebaju ispuniti obavezu od jedne primopredaje miješanog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju.Iznimno od navedenog, nadležno tijelo općine Bebrina može odrediti da se broj odvoza, na cijelom području općine Bebrina ili u određenim dijelovima općine Bebrina, uredi na drugačiji način, a sukladno stvarnim potrebama.Korisnici usluge mogu Bio otpad iz biorazgradivog komunalnog otpada kompostirati u vlastitim dvorištima ili vrtovima na točno određenim mjestima u ručno izrađenim ili tipskim nabavljenim komposterima ili na hrpi u vrtovima.Kada se korisnik usluge Izjavom odluči za vlastito kompostiranje, na zahtjev davatelja usluge ili komunalnog redara korisnik davatelju usluge ili komunalnom redaru mora omogućiti uvid u komposter i samo mjesto kompostiranja te njegovo fotografiranje i arhiviranje fotografije.Bio otpad iz biorazgradivog komunalnog otpada kod povjeravanja prikupljana davatelju usluge, prikuplja se u tipiziranim spremnicima za komunalni otpad volumena od 120 litara za kućanstva u obiteljskim kućama i 120 litara ili 1100 litara za pravne osobe ili fizičke osobe koje obavljaju neku djelatnost (obrtnici).

V. Obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu

Članak 6.

Obračunsko razdoblje određuje se u trajanju od jednog mjeseca.

VI. Područja pružanja javne usluge

Članak 7.

Prikupljanje miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada te odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila, problematičnog otpada i krupnog (glomaznog) otpada obavlja se u okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada sukladno propisanim standardima, te podrazumijeva prikupljanje tog otpada na određenom području pružanja usluge putem spremnika od korisnika usluge i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada.Davatelj javne usluge (nadalje: davatelj usluge) pruža javnu uslugu na području općine Bebrina.Korisnik usluge na području pružanja usluge je


vlasnik nekretnine (stambene ili poslovne zgrade)/posebnog dijela nekretnine (stana ili poslovnog prostora) ili korisnik nekretnine/ posebnog dijela nekretnine kada je vlasnik nekretnine/posebnog dijela nekretnine obvezu plaćanja ugovorom prenio na tog korisnika i o tome obavijestio davatelja usluge.

VII. Opći uvjeti ugovora s korisnicima javne usluge

Članak 8.

Opći uvjeti ugovora o korištenju javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgra-divog komunalnog otpada s korisnicima usluge sadržani su u Dodatku I ove Odluke.

VIII. Popis adresa reciklažnih i mobilnih reciklažnih dvorištaČlanak 9.

� Reciklažno dvorište nalazi se na lokaciji trgovačkog društva Jakob Becker d.o.o., Vrbska ulica 16, Gornja Vrba i sukladno Sporazumu o zajedničkom provođenju mjera gospodarenja otpadom mogu ga koristiti svi korisnici sa područja općine Bebrina. Radno vrijeme reciklažnog dvorišta objavljeno je na web stranici davatelja usluga.Lokacije i vrijeme rada mobilnog reciklažnog dvorišta objavljuje se na web stranici općine Bebrina.

IX. Odredbe o načinu provedbe javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom

Članak 10.

Svakom korisniku usluge osigurana je mogućnost odvojene predaje otpada na njegovom obračunskom mjestu (na adresi korisnika) te korištenje reciklažnog dvorišta, mobilnog reciklažnog dvorišta i odvoz glomaznog otpada.Odvojena primopredaja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada obavlja se putem standardnih spremnika kod korisnika usluge, na način da se otpadni papir i karton prikuplja odvojeno od biorazgradivog komunalnog otpada.Korisnik usluge koji se odluči za kućno kompo-stiranje biorazgradivog komunalnog otpada mora

osigurati komposter ili kompostište te to potvrditi potpisom izjave da će to raditi sukladno članku 9. Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Davatelj usluge će potpisanu izjavu korisnika usluge držati u svojoj arhivi. � Svakom korisniku usluge omogućeno je sakupljanje reciklabilnog komunalnog otpada (papir, plastika, staklena ambalaža) na obračunskom mjestu korisnika usluge. Svakom korisniku usluge omogućeno je sakupljanje glomaznog otpada u skladu s člankom 21. ove Odluke kao i u reciklažnom dvorištu.Korisnici usluge sakupljanja biorazgradivog komunalnog otpada imaju pravo na jedan dodatni besplatni odvoz glomaznog otpada godišnje za granje i lišće.Svakom korisniku usluge omogućeno je sakupljanje otpada određenog posebnim propisom koji uređuje gospodarenje otpadom u reciklažnom dvorištu odnosno mobilnom reciklažnom dvorištu.Na zahtjev korisnika usluge, davatelj usluge pruža sljedeće usluge:- preuzimanje većih količina miješanog ili

biorazgradivog komunalnog otpada od ugovorenih uz plaćanje troškova sakupljanja i obrada tih količina,

- preuzimanje većih količina glomaznog otpada od ugovorenih količina uz plaćanje sakupljanja i obrade tih količina.

X. Obveze davatelja usluge i usluge povezane s javnom uslugom

Članak 11.

Davatelj usluge i usluge povezane s javnom uslugom dužan je:1. osigurati korisniku usluge spremnik za

primopredaju miješanog komunalnog otpada, r e c i k l a b i l n o g k o m u n a l n o g o t p a d a i biorazgradivog komunalnog otpada ukoliko korisnik ne potpiše Izjavu o kućnom kompostiranju.

2. označiti spremnik oznakom,3. dostaviti korisniku usluge Obavijest o

prikupljanju otpada4. preuzeti sadržaj spremnika od korisnika

usluge, vodeći računa o tome da oko spremnika ne ostaje razbacan otpad iz spremnika nakon preuzimanja spremnika,

5. odgovarati za sigurnost, redovitost i kvalitetu javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom,

6. osigurati provjeru da otpad sadržan u


spremniku prilikom primopredaje odgovara vrsti otpada čija se primopredaja obavlja,

7. voditi evidenciju o preuzetim količinama otpada.

Davatelj usluge je dužan osigurati uvjete kojima se ostvaruje pojedinačno korištenje javne usluge uključivo i kad više korisnika usluge koristi zajednički spremnik.

XI. Obveze korisnika usluge

Članak 12.

Korisnik usluge je dužan:1. koristiti javnu uslugu i predati miješani

komunalni otpad i biorazgradivi komunalni otpad davatelju usluge ukoliko korisnik ne potpiše Izjavu o kućnom kompostiranju

2. omogućiti davatelju usluge pristup spremniku na mjestu primopredaje u slučaju kad mjesto primopredaje otpada nije na javnoj površini,

3. postupati s otpadom na obračunskom mjestu korisnika usluge na način kojim se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje, ne dovodi do rasipanja otpada oko spremnika i ne uzrokuje pojava neugode drugoj osobi zbog mirisa otpada,

4. odgovarati za postupanje s otpadom i spremnikom na obračunskom mjestu korisnika usluge sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, Uredbi o komunalnom otpadu i ovoj Odluci,

5. zajedno s ostalim korisnicima usluge na istom obračunskom mjestu odgovarati za obveze nastale zajedničkim korištenjem spremnika sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, Uredbi o komunalnom otpadu i ovoj Odluci,

6. predavati biorazgradivi komunalni otpad, reciklabilni komunalni otpad, problematični otpad i glomazni otpad odvojeno od miješanog komunalnog otpada,

7. predavati problematični otpad u reciklažno dvorište ili mobilno reciklažno dvorište,

8. spremnici za otpad se ne smiju oštećivati, te ih je potrebno čuvati od otuđivanja,

9. dostaviti Davatelju usluge Izjavu i Ugovor iz članaka 25. i 26. ove Odluke,

10. redovito i u roku plaćati Davatelju usluge cijenu javne usluge u skladu sa važećim cjenikom.

XII. Odredbe o provedbi Ugovora koje se primjenjuju u slučaju nastupanja posebnih okolnosti (elementarna nepogoda, katastrofa i sl.)

Članak 13.

Davatelj usluge se neće smatrati odgovornim za kašnjenja u ispunjenju ili za neispunjenje obveza iz Ugovora koje je uzrokovano neočekivanim i nepredvidivim okolnostima izvan njegove razumne kontrole (viša sila), kao što su radnje građanskih ili vojnih tijela, ograničenja uvedena zakonom, požar, poplava, snijeg, led, eksplozija, rat, embargo, štrajkovi, lokalni ili nacionalni neredi i nemiri. O nastupu izvanrednih okolnosti, iz stavka 1. ovog članka Odluke, kao razloga kašnjenja u ispunjenju ili neispunjenja javne usluge, Davatelj usluge će bez odgode obavijestiti Korisnike usluga putem mrežnih stranica i/ili sredstava javnog informiranja.Ispunjenje obveza Davatelja usluge iz Ugovora, u slučaju nastupa izvanrednih okolnosti, iz stavka 1. ovog članka Odluke, će se odgoditi ili promijeniti za vrijeme njihovog trajanja.Po prestanku uvjeta koji onemogućavaju izvršenje javne usluge prikupljanja bio razgradljivog i miješanog komunalnog otpada Davatelj usluge će Korisnika usluge obavijestiti putem internetskih stranica ili medija o načinu i vremenu izvršenja usluge.

XIII. Odredbe o načinu podnošenja prigovora i postupanju po prigovoru građana na neugodu uzrokovanu sustavom sakupljanja komunalnog otpada

Članak 14.

Prigovori i reklamacije podnose se davatelju usluge koji ih rješava na sljedeći način:1. Prigovor – korisnik usluge podnosi prigovor

davatelju usluge čije povjerenstvo razmatra prigovor, a rješenje, odnosno odgovor na prigovor daje se u pisanom obliku,

2. Reklamacija - ukoliko korisnik usluge nije zadovoljan odgovorom na svoj prigovor, piše reklamaciju koju rješava povjerenstvo u kojoj je uz davatelja usluge prisutan i član iz udruge za zaštitu potrošača, a rješenje, odnosno odgovor na reklamaciju daje se u pisanom obliku.


XIV. Odredbe o uvjetima za pojedinačno korištenje javne usluge

Članak 15.

Davatelj usluge osigurat će svim korisnicima usluge uvjete za pojedinačno korištenje spremnika za sakupljanje svih vrsta otpada.Ukoliko nije moguće pojedinačno korištenje javne usluge, davatelj usluge omogućiti će korisnicima usluge zajedničko korištenje javne usluge.

XV. Odredbe o prihvatljivom dokazu izvršenja javne usluge za pojedinog korisnika usluge

Članak 16.

� Prihvatljivim dokazom izvršenja javne usluge za pojedinog korisnika smatra se podatak koji, prilikom preuzimanja otpada, službena osoba Davatelja usluge unosi u službenu evidenciju iz članka 11. stavak 1. točka 7. ove Odluke. � Evidencija se vodi u digitalnom obliku i sadrži sve propisane podatke sukladno članku 17. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom.Korisnik usluge može na zahtjev dobiti od davatelja usluge ispis evidencije odvoza otpada. Korisnik može osporavati izvršenje javne usluge dokaznim sredstvima prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

XVI. Odredbe o cijeni obvezne minimalne javne usluge

Članak 17. Obvezna minimalna javna usluga je dio javne usluge koju je potrebno osigurati kako bi sustav sakupljanja komunalnog otpada mogao ispuniti svoju svrhu poštujući pritom obvezu o osiguranju primjene načela »onečišćivač plaća«, ekonomski održivo poslovanje, te sigurnosti, redovitosti i kvalitetu pružanja javne usluge.Cijena obvezne minimalne javne usluge pokriva sve troškove funkcioniranja sustava gospodarenja otpadom.Cijena obavezne minimalne javne usluge definira se za ugovoreni volumen spremnika za miješani komunalni otpad i biorazgradivi komunalni otpad.

XVII. Način određivanja udjela korisnika javne usluge u slučaju kad su korisnici javne usluge kućanstva koja koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim udjelima

Članak 18.

Ukoliko korisnici usluge koji koriste zajednički spremnik ne dogovore udjele o korištenju zajedničkog spremnika kao kriterij određivanja udjela primjenjivat će se broj članova kućanstva.

XVIII. Način određivanja udjela korisnika javne usluge u slučaju kad su korisnici javne usluge kućanstva i pravne osobe ili fizičke osobe – obrtnici i koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim udjelima

Članak 19.

Ukoliko korisnici usluge koji koriste zajednički spremnik ne dogovore udjele o korištenju zajedničkog spremnika kao kriterij određivanja udjela primjenjivat će se broj članova kućanstva za fizičke osobe i fizičke osobe obrtnike, odnosno broj zaposlenih za pravne osobe.

XIX. Korištenje javne površine za prikupljanje otpada

Članak 20.

� Javna površina koristi se samo za sakupljanje miješanog komunalnog i biorazgradivog komu-nalnog otpada i to javna površina ispred obra-čunskog mjesta korisnika usluge.� Javna površina koristi se i za privremeni smještaj mobilnog reciklažnog dvorišta.Javnu površinu na kojoj će se privremeno smjestiti mobilno reciklažno dvorište određuje općinski načelnik.� Glomazni otpad se ne smije sakupljati na javnim površinama, osim granja koje se sakuplja u sklopu usluge sakupljanja glomaznog otpada.� Na javnim površinama nije dozvoljeno kompostiranje biorazgradivog komunalnog otpada.


XX. Količine krupnog (glomaznog) otpada koji se preuzima

Članak 21.

Davatelj usluge je dužan u okviru javne usluge minimalno u kalendarskoj godini preuzeti jednom krupni (glomazni) otpad od korisnika usluge na obračunskom mjestu korisnika usluge bez naknade. Davatelj usluge će osigurati preuzimanje krupnog (glomaznog) otpada bez naknade u okviru organizirane akcije odvoza glomaznog otpada.Davatelj usluge je dužan na zahtjev korisnika usluge osigurati preuzimanje krupnog (glomaznog) otpada od korisnika usluge na obračunskom mjestu korisnika usluge, pri čemu je korisnik usluge dužan platiti cijenu prijevoza tog otpada do reciklažnog dvorišta. Davatelj usluge je dužan preuzeti glomazni otpad od korisnika usluge na obračunskom mjestu korisnika usluge iz stavka 2. ovog članka u što kraćem roku koji zajednički određuju korisnik usluge i davatelj usluge.Krupni (glomazni) otpad ne uključuje tvari i predmete koje su prema posebnom propisu svrstane u posebne kategorije otpada (biootpad, otpadni tekstil i obuća, otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpad koji sadrži azbest, medicinski otpad, otpadni električni i elektronički uređaji i oprema, građevni otpad).Zabranjeno je sa krupnim (glomaznim) otpadom odlagati bačve, kante i slične posude u kojoj se nalazi ulje, kiseline i druge opasne tvari, te drugi problematični i opasni otpad. Ovakvu vrstu otpada davatelj usluge neće odvoziti. Korisnik usluge je obvezan ovu vrstu otpada odvesti u reciklažno dvorište ili mobilno reciklažno dvorište.Zabranjeno je odlaganje krupnog (glomaznog) otpada u spremnike za prikupljanje miješanog komunalnog otpada.Zabranjeno je krupni (glomazni) otpad odlagati na mjesta koja za to nisu predviđena (unutar drvoreda, dječjih igrališta, javnih zelenih površina, parkova, trgova i sl.).Davatelj usluge je obvezan pravovremeno obavijestiti korisnika usluge na svojim mrežnim stranicama i l i putem medija o rasporedu preuzimanja krupnog (glomaznog) otpada, te o vrsti otpada koja se može preuzeti.

XXI. Kriterij za određivanje korisnika javne usluge u čije ime Općina Bebrina preuzima obvezu plaćanja cijene za javnu uslugu

Članak 22.

� Općinsko vijeće može na prijedlog općinskog načelnika donijeti odluku o privremenom ili godišnjem oslobađanju korisnika usluge od plaćanja javne usluge sakupljanja miješanog i biorazgra-divog komunalnog otpada.�� Općina Bebrina će dostaviti davatelju usluga popis osoba koje su oslobođene plaćanja javne usluge s naznakom vremena trajanja oslobođenja.Općina Bebrina će voditi Evidenciju korisnika oslobođenih od plaćana javne usluge sakupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada.

XXII. Odredbe o ugovornoj kazni

Članak 23.

Ukoliko korisnik usluge postupa protivno Ugovoru te se ne pridržava odredbi ove Odluke i Općih uvjeta usluge (dodatak I ove Odluke), davatelj usluge ima pravo na naplatu ugovorne kazne za: 1. ostavljanje više otpada u spremniku od

ugovorenog volumena spremnika,2. odlaganje otpada u krive spremnike,3. uništenje spremnika davatelja usluge,4. nereguliranje javne usluge sakupljanja

biorazgradivog otpada,5. izjavljivanje da kompostira kod kuće, ali to ne

radi.

Iznos ugovorne kazne određen za pojedino postupanje definira se u cjeniku javnih usluga, a mora biti razmjeran troškovima uklanjanja posljedica takvog postupanja.

XXIII. Nekretnina koja se trajno ne koristi

Članak 24.

Nekretnina koja se trajno ne koristi je nekretnina za koju je utvrđeno da se ne koristi na temelju pisanog očitovanja vlasnika/posjednika nekretnine i dostavljene potvrde o isključenju uređaja za potrošnju električne energije, vode i plina od strane ovlaštenog pružatelja navedenih usluga.Vlasnik/posjednik nekretnine može umjesto potvrde o isključenju uređaja za potrošnju dostavljati i polugodišnji obračun potrošnje električne energije i


ako je potrošnja u prethodnom razdoblju bila manja od 100 kw nekretnina se smatra nekorištenom za naredni period od 6 mjeseci.Iznimno, davatelj usluge prvi put će prihvatiti samo pisano očitovanje vlasnika/posjednika nekretnine o trajnom nekorištenju nekretnine, a vlasnik/ posjednik mora u roku od 6 mjeseci dostaviti obračun potrošnje električne energije kojim dokazuje da je potrošnja električne energije manja od 100 kw za obračunsko razdoblje. Ukoliko vlasnik/posjednik nekretnine ne dokaže da je potrošnja bila manja od 100 kw u obračunskom razdoblju, davatelj usluge ima pravo na retroaktivnu naplatu cijene minimalne javne uslugeza promatrano obračunsko razdoblje.

XXIV. Izjava o načinu korištenja javne usluge

Članak 25.

Korisnik usluge dužan je dostaviti Davatelju usluge Izjavu o načinu korištenja javne usluge. Izjava sadržava sve podatke sukladno članku 14. Uredbe o komunalnom otpadu, a sam sadržaj i izgled Izjave propisan je dodatkom II. ove Odluke.Korisnik usluge je dužan vratiti davatelju usluge dva primjerka Izjave potpisane od strane korisnika usluge u roku 15 dana od dana zaprimanja Izjave.Davatelj usluge je dužan po zaprimanju Izjave, korisniku usluge vratiti jedan ovjereni primjerak Izjave u roku od 8 dana od dana zaprimanja.Davatelj usluge je dužan primijeniti podatak iz Izjave koji je naveo korisnik usluge (stupac: očitovanje korisnika usluge) kada je taj podatak u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom i ovomOdlukom.Iznimno davatelj uslugeprimjenjuje podatak iz Izjave koji je naveo davatelj usluge (stupac: prijedlog davatelja javne usluge) u sljedećem slučaju:- kad se korisnik usluge ne očituje o podacima i

ne vrati Izjavu u roku od 15 dana,- kad više korisnika usluge koristi zajednički

spremnik, a među korisnicima usluge nije postignut dogovor o udjelima korištenja zajedničkog spremnika na način da zbroj svih udjela čini jedan, davatelj usluge primjenjuječlanke 18. i 19. ove Odluke.

Korisnik usluge dužan je obavijestiti davatelja usluge o svakoj promjeni podataka iz Izjave u roku od 15 dana od dana kad je nastupila promjena, kao i o svakoj drugoj namjeravanoj promjeni podataka iz

Izjave u roku od 15 dana prije dana od kojeg će se primjenjivati namjeravana promjena.

XXV. Ugovor o korištenju javne usluge

Članak 26.

Ugovor o korištenju javne usluge smatra se sklopljenim kad korisnik usluge dostavi davatelju usluge Izjavu ili prilikom prvog korištenja javne usluge ili zaprimanja na korištenje spremnika za primopredaju miješanog komunalnog otpada u slučaju kad korisnik usluge ne dostavi davatelju usluge Izjavu. Za postojeće korisnike usluge smatra se da je ugovor potpisan, ako je javna usluga već korištena u proteklom razdoblju ili ako je korisnik usluge zaprimio na korištenje spremnik za primopredaju miješanog komunalnog otpada.Bitne sastojke Ugovora čine Odluka, Izjava, Opći uvjeti usluge i Cjenik javne usluge.Davatelj usluge dužan je omogućiti korisniku usluge uvid u Odluku, Izjavu, Opće uvjete usluge i Cjenik javne usluge prilikom sklapanja i izmjene i/ili dopune Ugovora i na zahtjev korisnika usluge. Općina Bebrina i davatelj usluge dužni su putem sredstava javnog informiranja, mrežne stranice, dostavom pisane obavijesti ili na drugi, za korisnika usluge prikladan način, osigurati da je korisnik usluge, prije sklapanja Ugovora ili izmjene i/ili dopune Ugovora, upoznat s propisanim odredbama koje uređuju sustav sakupljanja komunalnog otpada, Ugovorom i pravnim posljedicama.Davatelj usluge je dužan na svojoj mrežnoj stranici objaviti i održavati poveznice na mrežne stranice Narodnih novina na kojima su objavljeni Zakon o održivom gospodarenju otpadom, Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom, digitalnu presliku Odluke, digitalnu presliku cjenika i obavijest o načinu podnošenja prigovora sukladno obvezama iz posebnog propisa kojim se uređuje zaštita potrošača.

XXVI. Obavijest o prikupljanju otpada

Članak 27.

Davatelj usluge će do 20. prosinca tekuće godine korisnicima usluge dostavi t i obavi jes t o prikupljanju otpada za sljedeću kalendarsku godinu. Obavijest će biti objavljena i putem mrežnih stranica davatelja usluge (termini sakupljanja).


Obavijest mora sadržavati:1. plan s datumima primopredaje miješanog

komunalnog otpada, biorazgradivog komu-nalnog otpada i reciklabilnog komunalnog otpada s okvirnim vremenom primopredaje otpada,

2. lokaciju i radno vrijeme reciklažnog dvorišta,3. lokaciju, datum i radno vrijeme mobilnog

reciklažnog dvorišta,4. lokaciju i radno vrijeme kompostane, sortirnice

i centra za ponovnu uporabu,5. plan s datumima preuzimanja glomaznog

otpada u okviru javne usluge,6. uputu o kompostiranju za korisnika usluge koji

kompostira biootpad,7. uputu o postupanju s miješanim komunalnim

otpadom, biorazgradivim komunalnim otpa-dom i reciklabilnim komunalnim otpadom,

8. kontakt podatke i način podnošenja zahtjeva za preuzimanje komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge,

9. uputu o preuzimanju komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.

XXVII. Evidencija o preuzetom komunalnom otpadu

Članak 28.

Davatelj usluge dužan je voditi digitalnu evidenciju o korisniku usluge koja sadrži sljedeće podatke:- ime i prezime ili naziv pravne osobe odnosno

fizičke osobe – obrtnika, OIB i adresa,- podatke o obračunskom mjestu (adresa),- popis primopredaja miješanog komunalnog

otpada, biorazgradivog komunalnog otpada, glomaznog otpada korisnika usluge po obračunskom razdoblju,

- popis izjavljenih prigovora korisnika usluge.

Za svako obračunsko mjesto vode se sljedeći podaci:- oznaka obračunskog mjesta koja sadrži adresu,

naziv korisnika usluge i u slučaju potrebe dodatnu oznaku,

- poda t ak o ko r i š t en ju nek re tn ine na obračunskom mjestu (koristi se ili se trajno ne koristi),

- datum zaprimanja zadnje Izjave,- vrsta i količina spremnika s pripadajućim

oznakama,- udio korisnika usluge u korištenju spremnika,- datum i broj primopredaja otpada i dokaz o

izvršenoj usluzi u obračunskom razdoblju sukladno volumenu spremnika i broju pražnjenja,

- korištenju reciklažnog dvorišta i mobilnog reciklažnog dvorišta,

- adresa reciklažnog dvorišta odnosno mobilnog reciklažnog dvorišta,

- datum, ime i prezime i broj osobne iskaznice korisnika usluge, ključni broj otpada propisan posebnim propisom kojim se uređuje katalog otpada i masa preuzetog otpada u reciklažnom dvorištu.

� Za korištenje usluge preuzimanja glomaznog otpada vode se sljedeći podaci:

- kor i sn ik us luge , da tum preuz imanja glomaznog otpada u okviru javne usluge,

- korisnik usluge, datum zahtjeva i datum preuzimanja glomaznog otpada na zahtjev korisnika usluge.

Podaci iz evidencije o preuzetom otpadu za korisnika usluge moraju biti dostupni na uvid korisniku usluge na njegov zahtjev.

XXVIII. Poslovanje davatelja usluge

Članak 29.

U cijenu javne usluge mogu biti uključeni, osim troškova propisanih člankom 33. stavkom 4. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, i troškovi:- nastali radom reciklažnog dvorišta i mobilnog

reciklažnog dvorišta zaprimanjem bez naknade otpada nastalog u kućanstvu na području jedinice lokalne samouprave za koje je uspostavljeno reciklažno dvorište,

- prijevoza i obrade glomaznog otpada koji se prikuplja u okviru javne usluge,

- prijevoza i obrade biorazgradivog komunalnog otpada koji se prikuplja u okviru javne usluge,

- vođenje propisanih evidencija i izvješćivanja u vezi s javnom uslugom.

XXIX. Suglasnost na cjenik javne usluge

Članak 30.

Zahtjev za izdavanje suglasnosti na cjenik sadrži:· prijedlog cjenika s obrazloženjem,· procjenu iznosa prosječnog računa sukladno

prijedlogu cjenika, koji bi korisnik usluge bio


dužan platiti davatelju usluge u obračunskom razdoblju,izjavu osobe odgovorne za zastu-panje davatelja usluge da je prijedlog cjenika u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, Uredbom o komunalnom otpadu i Odlukom,prijedlog datuma početka primjene cjenika.

Zahtjev za izmjenu cjenika sadrži i važeći cjenik, podatak o postotku promjene cijene u odnosu na važeću cijenu te razloge za promjenu cijene s detaljnim obrazloženjem.Davatelj usluge objaviti će suglasnost na cjenik u Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije, te obavijestiti korisnika usluge o cjeniku i izmjeni cjenika u roku od 30 dana prije dana primjene cjenika.Načelnik općine Bebrina daje suglasnost na prijedlog cjenika, odnosno njegove izmjene i dopune, te je obavezan prije davanja suglasnosti provjeriti dali je prijedlog cjenika usklađen sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom i ovom Odlukom.Načelnik općine Bebrinadužan se je očitovati u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za pribavljanje suglasnosti.Ako se načelnik ne očituje u roku iz prethodnog stavka smatra se da je suglasnost dana.

XXX. Obračun cijene javne usluge

Članak 31.

Cijena javne usluge plaća se radi pokrića troškova sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i Uredbi o komunalnom otpadu.Cijena javne usluge određuje se sukladno volumenu spremnika za miješani komunalni otpad i broja pražnjenja spremnika. Strukturu cijene javne usluge čini cijena:1. cijena obavezne minimalne javne usluge,2. cijena javne usluge za ugovorenu količinu

predanog miješanog komunalnog otpada,3. cijena ugovorne kazne.

Formula za izračun cijene javne usluge:C– cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada izražena u kunama

CMJUK cijena obavezne minimalne javne usluge –sa vlastitim kompostištem

CMJUS cijena obavezne minimalne javne usluge –sa sakupljanjem BKO

JCVM– jedinična cijena za pražnjenje volumena spremnika miješanog komunalnog otpada izražena u kunama sukladno cjeniku

BPM– broj pražnjenja spremnika miješanog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju sukladno podacima u Evidenciji

U– udio korisnika usluge u korištenju spremnika.

UK- cijena ugovorene kazneCijena sa kompostištem:

C =CMJUK+( (JCVM × BPM) × U)+UK

Cijena sa sakupljanjem BKO:C =CMJUS+( (JCVM × BPM) × U+UK

Korisnik usluge je dužan platiti davatelju usluge iznos cijene javne usluge za obračunsko mjestou obračunskom razdoblju.Iznimno od plaćanja cijene javne usluge oslobođeni su vlasnici/posjednici nekretnine koje se trajno ne koriste kao ikorisnici usluga u skladu s člankom 22. ove Odluke.Kad jedan korisnik usluge samostalno koristi spremnik, udio korisnika usluge u korištenju spremnika je jedan (U=1)Kad više korisnika usluge zajednički koriste spremnik zbroj udjela svih korisnika, određenih međusobnim sporazumom ili prijedlogom davatelja usluge, mora iznositi jedan.Kad više korisnika usluge koristi zajednički spremnik, nastalu obvezu plaćanja ugovorne kazne u slučaju kad se ne utvrdi odgovornost pojedinog korisnika snose svi korisnici usluge koji koriste zajednički spremnik sukladno udjelima u korištenju spremnika.Za korištenje većih spremnika (od 1100l do 7000l) pravne osobe mogu ugovoriti cijenu po odvozu,a u cijenu su uključeni svi troškovi.

XXXI. Izvješće o radu davatelja usluge

Članak 32.

Davatelj usluge je dužan predati Izvješće o radu davatelja javne usluge na obrascu koji objavljuje Agencija na svojim mrežnim stranicama u rokovima i sadržajem sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadomDavatelj usluge je dužan izvješće o radu podnijeti i Općinskom vijeću općine Bebrina do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.


XXXII. Poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada

Članak 33.

Općina Bebrina svjesna je obaveza smanjenja količina miješanog komunalnog otpada i eventualne obaveze plaćanja poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada, a koja naknada se obračunava u rokovima i na način propisan člankom 24. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine“ broj 50/17).

XXXIII. Nadzor provođenja Odluke

Članak 34.

Nadzor nad provedbom ove Odluke reguliran je Odlukom o komunalnom redu općine Bebrina.

XXXIV. Početak primjene Odluke

Članak 35.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije“.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE BEBRINA

KLASA: 021-01/18-01/1URBROJ: 2178/02-03-18-1Bebrina, 31. siječanj 2018. godine

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Mijo Belegić, ing., v.r.

DODATAK I

Opći uvjeti pružanja javnih usluga sakupljanja miješanog komunalnog otpada i

biorazgradivog komunalnog otpada

Čanak 1.

Ovim Općim uvjetima utvrđuju se međusobni odnosi davatelja i korisnika usluge koji proizlaze iz Ugovora odnosno pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada od strane davatelja usluge korisniku usluge na području pružanja javne usluge.Ovi Opći uvjeti primjenjuju se na sve korisnike usluga koji zaključe Ugovor s davateljem usluge.

Čanak 2.

U slučaju kada odredbe Ugovora upućuju na primjenu pojedinih odredaba ovih Općih uvjeta, te odredbe Općih uvjeta postaju sastavni dio Ugovora.Korisnik usluge je upoznat sa sadržajem ovih Općih uvjeta i pristaje na njihovu primjenu.

Članak 3.

Korisnici usluge javnu uslugu ugovaraju zaključenjem Ugovora sukladno Odluci. Ugovor se smatra sklopljenim:1. kad korisnik usluge dostavi davatelju usluge

Izjavu ili2. prilikom prvog korištenja javne usluge ili

zaprimanja na korištenje spremnika za primopredaju komunalnog otpada u slučaju kad korisnik usluge ne dostavi davatelju usluge Izjavu.

Zaključenjem Ugovora korisnik usluge pristaje na primjenu odredbi ovih Općih uvjeta.

Članak 4.

Cijena javne usluge utvrđuje se cjenikom javne usluge kojeg donosi i mijenja davatelj usluge sukladno odredbama ove Odluke. Korisnik usluge je dužan plaćati cijenu javne usluge utvrđenu cjenikom javne usluge.

Članak 5.

Cijenu javne usluge korisnici usluge plaćaju na temelju računa koji im davatelj usluge ispostavlja


jednom mjesečno, kad nastaje obveza plaćanja. Korisnik se obvezuje podmiriti račun u roku valute plaćanja. Rok za pisani prigovor ili reklamaciju na ispostavljeni račun je 8 (osam) dana od primitka računa, u protivnom se smatra da je ispostavljeni račun nesporan, a priloženi obračun i račun pravilan.

Članak 6.

Davatelj usluge i korisnik usluge imaju prava i obveze utvrđene ovom Odlukom, Ugovorom i ovim Općim uvjetima.

Članak 7.

Korisnik usluge (novi korisnik) dužan je 8 (osam) dana prije početka korištenja usluge obavijestiti davatelja usluge o početku korištenja javne usluge (stjecanje vlasništva nekretnine). Davatelj usluge i korisnik usluge (vlasnik nekretnine) sklapaju Ugovor na način utvrđen ovim Općim uvjetima i Odlukom. Radi otklanjanja svake sumnje, pisani oblik ugovora nije pretpostavka nastanka ugovornog odnosa između davatelja usluge i korisnika usluge, a niti pretpostavka valjanosti nastalog ugovora posebice u slučajevima kada se usluga od strane davatelja usluge izvršava, a korisnik usluge neopravdano odbija potpisati Ugovor tj. dostaviti Izjavu. Postojeći Korisnik usluge u slučaju bilo kakvih promjena podataka vezanih uz ugovorni odnos, a koje utječu na međusobne odnose između davatelja usluge i korisnika usluge dužan je iste prijaviti davatelju usluge najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana od dana nastale promjene pisanim putem. Korisnik usluge obvezan je obavijestiti davatelja usluge u roku od 15 (petnaest) dana o prestanku korištenja nekretnine (stan, kuća, poslovni prostor). Zahtjev za prestanak korištenja nekretnine glede korištenja javne usluge prijavljuje se pisanim putem. Prilikom stjecanja odnosno prestanka statusa korisnika usluge isti je navedeni status dužan dokazati vjerodostojnim ispravama i dokumen-tacijom, a koja je prilikom ispunjavanja službenih obrazaca davatelja usluge navedena kao prilog. Svaka promjena koja se prijavljuje prihvaća se od datuma prijave, te je isključena mogućnost retroaktivnog učinka prijavljene promjene. Prilikom promjene svi dospjeli računi moraju biti plaćeni.

Prilikom konačnog prestanka korištenja javne usluge, korisnik usluge (vlasnik nekretnine) je dužan platiti sve do tada zaprimljene račune i tek tada se može brisati iz evidencije korištenja usluge.

Članak 8.

Osim u slučaju promjene vlasništva nekretnine te razloga utvrđenog u čl. 13. Uredbe (Nekretnina koja se trajno ne koristi), korisnik usluge ne može otkazati Ugovor; tj. sve dok koristi javnu uslugu dužan je plaćati cijenu javne usluge sukladno obračunu davatelja usluge.

Članak 9.

Spremnike za odlaganje otpada korisnik usluge u pravilu smješta na svojoj nekretnini odnosno u objektima ili drugim prostorima u svom vlasništvu. Korisnik usluge dužan je posude redovito održavati u ispravnom i funkcionalnom stanju, te je odgovoran za svako namjerno oštećenje kao i nestanak. U slučaju otuđenja i oštećenja posuda za odlaganje otpada trošak nabave novih snosit će korisnik usluge.

Članak 10.

U slučaju da je dokazano da je oštećenje spremnika za odlaganje otpada uzrokovao davatelj usluge trošak nabave nove snosit će davatelj usluge. Davatelj usluge dužan je pažljivo rukovati spremnicima za odlaganje otpada, tako da se isti ne oštećuju, a odloženi otpad ne rasipa i onečišćava okolinu. Svako onečišćivanje i oštećenje prouzro-kovano skupljanjem i odvozom otpada isti su dužni odmah otkloniti. Nakon pražnjenja posuda za odlaganje otpada davatelj usluge dužan ih je vratiti na mjesto na kojem su bili i zatvoriti poklopac.

Članak 11.

Korisnici usluge dužni su spremnike i/ili vrećiće davatelja usluge iznijeti najkasnije večer prije sakupljanja i odvoza otpada na mjesto na kojem je moguće isprazniti sadržaj spremnika ili vrećica u specijalno vozilo za otpad.Korisnici usluge dužni su otpad odložiti u spremnike na način da se isti mogu potpuno zatvoriti.Ukoliko količina otpada premašuje volumen spremnika za otpad, otpad se može odlagati i u tipizirane doplatne vrečiće za otpad davatelja usluge koje se mogu nabaviti na blagajni davatelja usluge.Otpad koji nije odložen u skladu s odredbama ovog članka davatelj usluge nije dužan sakupiti, bez snošenja bilo kakvih posljedica po toj osnovi za davatelja usluga.U slučaju nedovoljne širine ceste i mjesta za okretanje usljed kojih je vozilu davatelja usluge onemogućen pristup, korisici će otpad odlagati u


spremnke za otpad, prema mjestu koje se odredi u dogovoru s nadležnim tijelom jedinica lokalne samouprave.

Članak 12.

Sav odloženi miješani komunalni mora se nalaziti u spremniku, a poklopac mora biti potpuno zatvoren. Otpad mora biti tako složen u posudu da prilikom pražnjenja sav gravitacijski ispadne iz posude.

Članak 13.

Sav odloženi biorazgradivi komunalni otpad mora se nalaziti u spremniku, a poklopac mora biti potpuno zatvoren. Otpad mora biti tako složen u posudu da prilikom pražnjenja sav gravitacijski ispadne iz posude.

Članak 14.

Korisnici usluge kojima volumen miješanog komunalnog otpada ili biorazgradivog komunalnog otpada premašuje volumen spremnika koji su zaduži l i moraju višak otpada odlagat i u odgovarajućim vrećama davatelja usluge kroz čiju cijenu plaćaju sakupljanje, odvoz i oporabu ili odlaganje dodatnog miješanog komunalnog ili biorazgradivog komunalnog otpada ili zadužiti spremnik većeg volumena..

Članak 15.

U spremnike za miješani komunalni otpad zabranjeno je odlagati korisni otpad koji se može reciklirati, biorazgradivi otpad, tekući otpad, žar, lešine životinja, baterije, akumulatore, auto gume, otpad iz klaonica, mesnica, ribarnica, opasni otpad.

Članak 16.

U spremnike za biorazgradivi komunalni otpad treba odložiti samo ostatke iz kućanstva (ostatke voća i povrća, taloga kave, ljuske jajeta, vrećica za čaj, papirnatih maramica), ostatke iz vrta (lišće, korov, usitnjeno grmlje i živica, ostaci cvijeća i vrtne zemlje) i ohlađeni pepeo.

Članak 17.

Krupni (glomazni) otpad odvozi se jednom godišnje bez naknade. Odvoz glomaznog otpada može se naručiti minimalno 7 radnih dana prije termina

odvoza, uz plaćanje troškova usluge prijevoza. Selektirano prikupljanje korisnog otpada obavlja se mjesečnim prikupljanjem na obračunskim mjestima korisnika.

Članak 18.

Svi dodatni dogovori i pravno relevantne izjave ugovornih strana su valjane jedino ukoliko su učinjene u pisanom obliku. U slučaju nesuglasja ili kontradiktornosti između Ugovora ili ovih Općih uvjeta, vrijedit će odredbe Ugovora.Ukoliko bilo koja odredba Ugovora i/ili Općih uvjeta jest ili postane ništava, nevaljana ili neprovediva, to neće utjecati na ostatak Ugovora odnosno Općih uvjeta, te će se ostatak Ugovora odnosno Općih uvjeta primjenjivati u najvećem mogućem opsegu dozvoljenim zakonom. U tom slučaju, ugovorne strane će bez odgode ponovno utvrditi odgovarajuću odredbu koja će zamijeniti takvu ništavu, nevaljanu ili neprovedivu odredbu, a koja nova odredba će biti najbliža namjeri ugo-vornih strana koju su imali prilikom dogovaranja ništave, nevaljane ili neprovedive odredbe. Neizvršavanje bilo kojeg prava danog ugovornoj strani na temelju Ugovora i/ili ovih Općih uvjeta neće se smatrati odricanjem takve ugovorne strane od tog prava. Bilo kakvo odricanje od prava danog ugovornoj strani na temelju ovog Ugovora i/ili ovih Općih uvjeta mora biti dano izričito i u pisanom obliku.Raskid ili prestanak Ugovora ne utječe na njegove odredbe za koje je izričito ili implicirano određeno da stupaju na snagu ili se nastavljaju primjenjivati i nakon raskida ili prestanka Ugovora.Ugovorne strane suglasno utvrđuju da će sve eventualne sporove koji proizlaze iz ili su u svezi Ugovora pokušati riješiti mirnim putem, a ukoliko u tome ne uspiju, ugovaraju mjesnu nadležnost stvarno nadležnog suda u Slavonskom Brodu.

Članak 19.

U prve dvije godine primjene ove Odluke biorazgradivi komunalni otpad sakupljati će se svakih 14 dana, a krajem tog roka napraviti će se analiza dali je potrebna drukčija učestalost odvoza biorazgradivog komunalnog otpada.

Članak 20.

Ovi Opći primjenjuju se od 01.02.2018. godine.


DODATAK II

Izjava o načinu korištenja javne usluge

Postojeće stanje Očitovanje korisnika usluge 1. Obračunsko mjesto

( adresa nekretnine)

2. Podaci o korisniku usluge: -

Ime i prezime:

-

Naziv pravne osobe ili fizičke osobe

obrtnika: -

OIB:

-

Adresa:

3.

Mjesto primopredaje (lokacija spremnika kod korisnika usluge)

4.

Udio u korištenju spremnika:

(ukoliko se samostalno koristi spremnik -

to je 1, ako više korisnika usluge zajednički koriste spremnik to se određuje sukladno članovima domaćinstva-

zbroj mora biti 1 )

1

5.

Tarifa javne usluge:

(vrsta i zapremina spremnika)

Miješani komunalni otpad (MKO)

Biorazgradivi komunalni otpad (BKO)

Korisni otpad (KO)

Glomazni otpad GO)

TARIFA: 3A(primjer)

MKO120L (GO 4m3)

BKO 120L (GO +4m3)

KO VREĆE ILI SPREMNICI

MKO

120L 240L 360L

3A ___

3B___ 3C___

(staviti X na odabir)

6.

Broj planiranih primopredaja otpada

MKO (miješani komunalni otpad)

BKO (biorazgradivi komunalni otpad)

KO (Korisni otpad)

MKO svakih 14 dana

BKO svakih 14 dana

KO jednom mjesečno

MKO 14dana____ 28 dana ____

BKO svakih 14 dana

KO jednom mjesečno


7.

Očitovanje o kompostiranju biootpada:

(izjava)

NE

8.

Očitovanje o korištenju nekretnine

(Za trajno nekorištenje priložiti potvrde o isključenju struje, vode, plina. Povremeno korištenje smatra se korištenje do maksimalno 4 mjeseca godišnje)

DA–

KORIŠTENJE

KORIŠTENJE: ___

POVREMENO KORIŠTENJE__

TRAJNO NE KORIŠTENJE ___



9. Obavijest Davatelja javne usluge o uvjetima kada se ugovor smatra sklopljenim 1. kad korisnik usluge dostavi davatelju usluge Izjavu, 2. prilikom prvog korištenja javne usluge ili zaprimanja na korištenje spremnika za primopredaju komunalnog otpada

3.u slučaju kad korisnik usluge ne dostavi davatelju javne usluge Izjavu u roku

DA

10.

Izjava korisnika kojom potvrđuje da je upoznat s ugovorom

NE

11.

Izjava korisnika usluge da je upoznat sa uvjetima raskida ugovora

1.proglašenje nekretnine trajno nekorištenom

2.ugovaranjem nove tarife javne usluge

NE

NE

12.

Izvadak iz cjenika javne usluge

TARIFA: 3 -

višečlano domaćinstvo (3 i više članova)

3A –

MKO 120L

3B–

MKO 240L

3C –

MKO 360L

3D –

MKO 120L

3E–

MKO 240L

3F –

MKO 360L

U prilogu Izjave sa uputama.

Potvrđujem svojim potpisom da sam dobio upute, izvadak iz cjenika usluge i Izjavu

Datum potpisa Izjave:

Potpis korisnika usluge:

DODATNE NAPOMENE ZA KORISNIKA USLUGE:

Korisnik usluge je dužan vratiti davatelju usluge dva primjerka Izjave s potpisom korisnika usluge u pisanom obliku u roku od 15 dana od dana zaprimanja.Davatelj usluge je dužan po zaprimanju Izjave vratiti korisniku usluge jedan ovjereni primjerak Izjave u roku od 8 dana od zaprimanja.Davatelj usluge je dužan primijeniti podatak iz Izjave koji je naveo korisnik usluge (stupac: očitovanje korisnika usluge) kada je taj podatak u skladu sa Zakonom, ovom Uredbom i Odlukom.Iznimno davatelj usluge primjenjuje podatak iz Izjave koji je naveo sam davatelj usluge (stupac: prijedlog davatelja javne usluge) u sljedećem slučaju:1. kad se korisnik usluge ne očituje o podacima iz Izjave u roku od 15 dana,2. kad više korisnika usluge koristi zajednički spremnik, a među korisnicima usluge nije postignut dogovor o

udjelima korištenja zajedničkog spremnika na način da zbroj svih udjela čini jedan, primjenjuje se udio korisnika usluge u korištenju zajedničkog spremnika koji je odredio davatelj usluge.

U prilogu izjave nalazi se uputa i izvadak iz cjenika za korisnika usluge. Zakon, Uredba, Odluka, Opći uvjeti i puni cjenik nalazi se na mrežnim stranicama davatelja usluge.

OPĆINSKI NAČELNIKIvan Brzić mag.ing.silv.univ.spec, v.r.


2.

Na temelju članka 32. Statuta općine Bebrina (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije” 3/2013), Općinsko vijeće općine Bebrina na 7. sjednici održanoj 31. siječnja 2018. godine, donijelo je

ODLUKU

o isplati naknade roditeljima s područja općine Bebrina čija djeca pohađaju vrtiće

Članak 1.

� Ovom Odlukom odobrava se naknada roditeljima djece s područja općine Bebrina koja su pohađala program vrtića u 2017. godini. Roditelju djeteta koje je program vrtića pohađalo u razdoblju siječanj-prosinac 2017. isplatit će se naknada u iznosu od 2.000,00 kuna. Roditelju dijeta koje je pohađalo vrtić u razdoblju kraćem od 12 mjeseci, naknada će se isplatiti razmjerno broju mjeseci u kojima je dijete pohađalo vrtić.

Članak 2.

Roditelji su dužni zahtjeve za ostvarivanje prava na naknadu iz članka 1. ove Odluke dostaviti do 28. veljače 2018. godine.

Članak 3.

Za ostvarivanje prava na naknadu roditelji su dužni priložiti:- Kopiju osobne iskaznice roditelja/skrbnika/

posvojitelja- Potvrdu o pohađanju dječijeg vrtića djeteta iz

koje je vidljivo razdoblje pohađanja programa vrtića

- Kopiju tekućeg ili žiro- računa roditelja, - Kopiju rodnog lista djeteta

Članak 3.

� Sredstva će se isplatiti iz proračuna općine Bebrina, aktivnost 58. Sufinanciranje boravka djece u vrtićima.

Članak 4.

� Ova Odluka stupa na snagu u roku od 8 dana od objave u „Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije“.


Klasa: 021-01/18-01/1Urbroj:2178/02-03-18-2Bebrina, 31. siječanj 2018. godine

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA �Mijo Belegić, ing., v.r.

3.

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine", br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 123/17) i članka 32. Statuta općine Bebrina ("Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije", br. 03/13), a u vezi s člankom 8. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i člankom 33. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi „Narodne novine“ br. 123/17.), Općinsko vijeće općine BEBRINA na svojoj 7. sjednici održanoj 31. siječnja 2018. godine donijelo je

STATUT

općine Bebrina

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Statutom podrobnije uređuje samoupravni djelokrug općine Bebrina , njezina službena obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela općine, način obavljanja poslova, oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju, način provođenja referenduma u pitanjima iz samoupravnog djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, suradnja s drugim


jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza općine Bebrina (dalje u tekstu: Općina).

Samoupravni djelokrug općine iz stavka 1. ovog članka uređen je u poglavljima kako slijedi:I. OPĆE ODREDBEII. SLUŽBENA OBILJEŽJA OPĆINE III. JAVNA PRIZNANJAIV. SURADNJA S DRUGIM JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVEV. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG OPĆINEV I . N E S P O S R E D N O S U D J E L O VA N J E GRAĐANA U ODLUČIVANJU1. Referendum2. Mjesni zbor građana3. Predstavke i pritužbe VII. TIJELA općine 1. Općinsko vijeće 1.1. Radna tijela općinskog vijeća 2. Općinski načelnikVIII. UPRAVNA TIJELA – Jedinstveni upravni odjelIX. JAVNE SLUŽBEX. MJESNA SAMOUPRAVAXI. IMOVINA I FINANCIRANJE OPĆINE X I I . A K T I O P Ć I N E I N A D Z O R N A D ZAKONITOŠĆUXIII. JAVNOST RADAXIV. PROMJENE STATUTA OPĆINEXV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 2.

Općina je jedinica lokalne samouprave a područje na kojem se prostire utvrđeno je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.Granica općine ide granicama područja rubnih katastarskih općina u kojima su smještena naselja.U sastavu općine su sljedeća naselja: Bebrina, Banovci, Dubočac, Kaniža, Stupnički Kuti, Šumeće i Zbjeg.Granice općine mogu se mijenjati na način i u postupku propisanom zakonom.

Članak 3.

Općina je pravna osoba.Sjedište općine je u Bebrini, Bebrina 81.

II. SLUŽBENA OBILJEŽJA OPĆINE

Članak 4.

Općina ima grb i zastavu. Grb i zastava općine mogu se rabiti na način kojim se poštuje tradicija, ugled i dostojanstvo općine.Središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu donosi rješenje o odobrenju grba i zastave.Protiv rješenja iz stavka 3. ovog članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.Način uporabe i zaštita obilježja općine utvrđuje se posebnom odlukom.Grb i zastava ne smije sadržavati simbole protivne Ustavu Republike Hrvatske i drugim propisima.

Članak 5.

Grb općine Bebrina svjetlo plavi je štit omeđen crvenim obrubom. Na štitu se nalazi crtež serežana (graničara) srebrne boje sa crnim obrubnim linijama.

Članak 6.

Zastava općine Bebrina je jednobojna - tamno plave boje sa grbom općine u sredini zastave na sjecištu dijagonale.Omjer širine i dužine zastave je 1:2, a visina grba je 2/3 širine.

Članak 7.

Dan općine Bebrina je 17. travanj – dan kada je konstituirano Općinsko vijeće općine Bebrina i time ustrojena Općina Bebrina kao jedinica lokalne samouprave.

Članak 8.

Način uporabe i zaštita obilježja općine utvrđuje se posebnom odlukom općinskog načelnika. III. JAVNA PRIZNANJA

Članak 9.

� Općinsko vijeće dodjeljuje javna priznanja za osobita postignuća i doprinos od značaja za razvitak i ugled općine, a osobito za naročite uspjehe ostvarene u području gospodarstva, znanosti, kulture, zaštite i unapređivanja čovjekovog okoliša, ljudskih prava, športa, tehničke kulture, zdravstva i


drugih javnih djelatnosti.

Članak 10.

Javna priznanja općine su:

1. Počasni građanin 2. Nagrada za životno djelo, a osobito za naročite

uspjehe ostvarene u području gospodarstva, znanosti, kulture, zaštite i unapređivanja čovjekovog okoliša, ljudskih prava, športa, tehničke kulture, zdravstva i drugih javnih djelatnosti,

3. Nagrada za naročite uspjehe ostvarene u području gospodarstva, znanosti, kulture, zaštite i unapređivanja čovjekovog okoliša, ljudskih prava, športa, tehničke kulture, zdravstva i drugih javnih djelatnosti,

4. Zahvalnica za naročite uspjehe ostvarene u području gospodarstva, znanosti, kulture, zaštite i unapređivanja čovjekovog okoliša, ljudskih prava, športa, tehničke kulture, zdravstva i drugih javnih djelatnosti.

Članak 11.

� Uvjeti za dodjelu javnih priznanja, njihov izgled i oblik, postupak dodjele te tijela koja provode postupak i dodjeljuju priznanja uređuje se posebnom odlukom Općinskog vijeća.

IV. SURADNJA S DRUGIM JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Članak 12.

� Ostvarujući zajednički interes u unapređivanju gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka, Općina uspostavlja i održava suradnju s drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu, u skladu sa zakonom i međunarodnim ugovorima.

Članak 13.

� O p ć i n s k o v i j e ć e d o n o s i o d l u k u o uspostavljanju suradnje kada ocijeni da postoji dugoročan i trajan interes za uspostavljanje suradnje i mogućnosti za njezino razvijanje. � Kriteriji za uspostavljanje suradnje, te postupak donošenja odluke o suradnji uređuju se posebnom odlukom Općinskog vijeća.

Članak 14.

� O uspostavljenoj suradnji sklapa se sporazum (ugovor, povelja, memorandum ili sl.).

Sporazum o suradnji općine i lokalne jedinice druge države objavljuje se u službenom glasilu općine, ukoliko postoji, a ukoliko općina nema službeno glasilo, objavit će se u službenom glasilu županije.

V. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG OPĆINE

Članak 15.

Općina je samostalna u odlučivanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i zakonima, te podliježe samo nadzoru zakonitosti rada i akata tijela općine.

Članak 16.

Općina u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na: 1. uređenje naselja i stanovanje,2. prostorno i urbanističko planiranje,3. komunalno gospodarstvo, 4. brigu o djeci,5. socijalnu skrb,6. primarnu zdravstvenu zaštitu,7. odgoj i osnovno obrazovanje, 8. kulturu, tjelesnu kulturu i sport,9. zaštitu potrošača,10. zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,11. protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu,12. promet na svom području te13. ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Općina obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga sukladno posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovog članka.� Sadržaj i način obavljanja poslova iz samoupravnog djelokruga detaljnije se uređuje odlukama Općinskog vijeća i općinskog načelnika u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 17.

Općina može obavljanje pojedinih poslova iz članka 16. ovoga Statuta organizirati zajednički s drugom jedinicom lokalne samouprave ili više jedinica lokalne samouprave, osnivanjem zajedničkog tijela,


zajedničkog upravnog odjela ili službe, zajedničkog trgovačkog društva ili zajednički organizirati obavljanje pojedinih poslova u skladu s posebnim zakonom.Odluku o obavljanju poslova na način propisan stavkom 1. ovoga članka donosi Općinsko vijeće.

Članak 18.

� Općinsko vijeće može pojedine poslove iz samoupravnog djelokruga općine, čije je obavljanje od interesa za građane na području više jedinica lokalne samouprave, posebnom odlukom prenijeti na Županiju Brodsko-posavsku.

� Općinsko vijeće može pojedine poslove iz samoupravnog djelokruga općine posebnom odlukom prenijeti na mjesne odbore.

VI. NESPOSREDNO SUDJELOVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJU

Članak 19.

Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem lokalnog referenduma i mjesnog zbora građana, u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

a) ReferendumČlanak 20.

� Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni Statuta općine, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Općinskog vijeća, radi prethodnog pribavljanja mišljenja stanovnika o promjeni područja općine kao i o drugim pitanjima određenim zakonom.Predstavničko tijelo može raspisati savjetodavni referendum o pitanjima iz svog djelokruga.� Prijedlog za donošenje odluke o raspisivanju referenduma iz stavka 1. ovoga članka može temeljem odredbi zakona i ovog Statuta, podnijeti:· najmanje jedna trećina članova Općinskog

vijeća, · općinski načelnik, · većina vijeća mjesnih odbora na području

općine · 20% ukupnog broja birača upisanih u popis

birača općine.

Referendum raspisan radi prethodnog pribavljanja mišljenja stanovnika o promjeni područja općine nije obvezujući.

Članak 21.

� Osim iz razloga utvrđenih člankom 20. stavkom 1. ovoga Statuta referendum se može raspisati i radi opoziva općinskog načelnika i njegovog zamjenika. � Prijedlog za raspisivanje referenduma radi opoziva općinskog načelnika i njegovog zamjenika može podnijeti 20% ukupnog broja birača upisanih u popis birača općine i 2/3 članova općinskog vijeća.

Prijedlog mora biti podnesen u pisanom obliku i mora sadržavati:- � osobne podatke (ime i prezime, adresu

prebivališta i OIB)- � i vlastoručni potpis birača.

Općinsko vijeće ne smije raspisati referendum za opoziv općinskog načelnika i njegovog zamjenika prije proteka roka od 6 mjeseci od održanih izbora ili ranije održanog referenduma za opoziv niti u godini u kojoj se održavaju redovni izbori za općinskog načelnika i njegovog zamjenika.

Članak 22.

� Ako su prijedlog za raspisivanje referenduma podnijeli birači, predsjednik Općinskog vijeća dužan je podneseni prijedlog za raspisivanje referenduma u roku od 30 dana od dana primitka dostaviti središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Središnje tijelo državne uprave će u roku od 60 dana od dostave prijedloga utvrditi ispravnost podnesenog prijedloga i da li je referendumsko pitanje sukladno odredbama Zakona i u skladu s tim svoju odluku dostaviti Općinskom vijeću.Ako središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrdi da je prijedlog za raspisivanje referenduma ispravan, Općinsko vijeće će raspisati referensum u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke o ispravnosti prijedloga.

Protiv odluke središnjeg tijela državne uprave kojom je utvrđeno da prijedlog nije ispravan nije dozvoljena žalba, već se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.� Ako je raspisivanje referenduma predložila najmanje jedna trećina članova Općinskog vijeća, odnosno ako je raspisivanje referenduma predložio općinski načelnik te ako je raspisivanje referenduma


predložila većina vijeća mjesnih odbora na području općine, Općinsko vijeće dužno je izjasniti se o podnesenom prijedlogu te ako prijedlog prihvati, donijeti odluku o raspisivanju referenduma u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga.Ako su prijedlog za raspisivanje referenduma za opoziv općinskog načelnika i njegovog zamjenika podnijeli birači, predsjednik Općinskog vijeća dužan je postupiti kao u člancima 1. i 2. ovog članka.Odluka o raspisivanju referenduma donosi se većinom glasova svih članova Općinskog vijeća.Ako je raspisivanje referenduma za opoziv predložilo 2/3 članova Općinskog vijeća, odluka o raspisivanju referenduma za opoziv općinskog načelnika i njegovog zamjenika koji je izabran zajedno s njime donosi se 2/3 većinom glasova svih članova Općinskog vijeća.

Članak 23.

� Odluka o raspisivanju referenduma sadrži:- naziv tijela koje raspisuje referendum, - područje za koje se raspisuje referendum, - naziv akta o kojem se odlučuje na referendumu,

odnosno naznaku pitanja o kojem će birači odlučivati,

- obrazloženje akta ili pitanja o kojima se raspisuje referendum,

- referendumsko pitanje ili pitanja, odnosno jedan ili više prijedloga o kojima će birači odlučivati,

- i dan održavanja referenduma.

Članak 24.

� Pravo glasanja na referendumu imaju građani s prebivalištem na području općine, odnosno na području za koje se raspisuje referendum i upisani su u popis birača.

Članak 25.

� Odluka donesena na referendumu o pitanjima iz članka 20. stavka 1. ovog Statuta obvezna je za Općinsko vijeće, osim ako se radilo o savjeto-davnom referendumu.

b) Mjesni zbor građana

Članak 26.

� Općinsko vijeće može tražiti mišljenje od mjesnog zbora građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga općine kao i o drugim

pitanjima određenim zakonom.

� Prijedlog za traženje mišljenja iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti najmanje jedna trećina vijećnika Općinskog vijeća i općinski načelnik.� Općinsko vijeće dužno je donijeti odluku o prijedlogu iz stavka 2. ovoga članka u roku od 60 od dana zaprimanja prijedloga.� Odlukom iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje se o kojim će se pitanjima tražiti mišljenje te rok u kojem je rezultate održanog zbora građana potrebno dostaviti Općinskom vijeću.

Članak 27.

� Zbor građana saziva predsjednik Općinskog vijeća u roku od 15 dana od dana donošenja odluke iz članka 26. stavka 3. ovoga Statuta.� Zbor građana mjesnog odbora može sazvati i vijeće mjesnog odbora.� Za pravovaljanost izjašnjavanja na zboru građana potrebna je prisutnost najmanje 10 % birača upisanih u popis birača mjesnog odbora za čije područje je sazvan zbor građana.� Izjašnjavanje građana na zboru građana u pravilu je javno, a odluke se donose većinom glasova prisutnih građana. Većina nazočnih može odlučiti da je izjašnjavanje tajno.

c) Predstavke i pritužbe

Članak 28.

� Građani imaju pravo predlagati Općinskom vijeću donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz djelokruga Općinskog vijeća.� Općinsko vijeće raspravlja o prijedlogu iz stavka l. ovoga članka, ako prijedlog potpisom podrži najmanje 10% birača upisanih u popis birača općine.� Općinsko vijeće dužno je dati odgovor podnositeljima najkasnije u roku od 3 mjeseca od primitka prijedloga.

Članak 29.

Građani i pravne osobe imaju pravo podnositi predstavke i pritužbe na rad tijela upravljanja i upravnih tijela općine te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kada im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti.Na podnijete predstavke i pritužbe čelnik tijela općine odnosno pročelnik upravnog tijela dužan je odgovoriti u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe.


Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka osigurava se na jedan ili više prikladnih načina: ustanovljavanjem knjige pritužbi, postavljanjem sandučića za predstavke i pritužbe, neposrednim komuniciranjem s predstavnicima tijela ili sredstvima elektroničke komunikacije.

VII. TIJELA OPĆINE

Članak 30.

Tijela općine su Općinsko vijeće i općinski načelnik.

Općinsko vijeće

Članak 31.

Općinsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti općine te obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom, zakonom i ovim Statutom.� Ako zakonom ili drugim propisom nije utvrđeno tijelo nadležno za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga, poslovi i zadaće koje se odnose na uređivanje odnosa iz samoupravnog djelokruga u nadležnosti su Općinskog vijeća, a izvršni poslovi i zadaće u nadležnosti su općinskog načelnika.� Ukoliko se na način propisan stavkom 2. ovoga članka ne može utvrditi nadležno tijelo, poslove i zadaće obavlja Općinsko vijeće.

Članak 32.

� Općinsko vijeće:

1. donosi Statut općine,2. donosi Poslovnik o radu,3. donosi odluku o uvjetima, načinu i postupku

gospodarenja nekretninama u vlasništvu općine,

4. donosi proračun i odluku o izvršenju proračuna,

5. usvaja godišnje izvješće o izvršenju proračuna,6. donosi odluku o privremenom financiranju,7. odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i

nekretnina te drugom raspolaganju imovinom općine čija pojedinačna vrijednost prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina, odnosno drugom raspolaganju imovinom, a ako je iznos 0,5 % prihoda bez primitaka manji

od 70.000,00 kn tada odlučuje o vrijednosti koja prelazi iznos od 70.000,00 kn, ali uvijek odlučuje ako vrijednost prelazi 1.000.000,00 kuna,

8. donosi odluku o promjeni granice općine, 9. uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih odjela i

službi,10. donosi odluku o kriterijima za ocjenjivanje

službenika i načinu provođenja ocjenjivanja,11. osniva javne ustanove, ustanove, trgovačka

društva i druge pravne osobe, za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Općinu,

12. odlučuje o davanju suglasnosti za zaduživanje pravnim osobama koje je osnovala Općina ili koje su u većinskom vlasništvu općine;

13. daje prethodne suglasnosti na statute ustanova, ukoliko zakonom ili odlukom o osnivanju nije drugačije propisano,

14. donosi odluke o potpisivanju sporazuma o suradnji s drugim jedinicama lokalne samo-uprave, u skladu sa općim aktom i zakonom,

15. raspisuje lokalni referendum,16. bira i razrješava predsjednika i potpredsjednika

Općinskog vijeća, 17. bira i razrješava predsjednike i članove radnih

tijela Općinskog vijeća,18. odlučuje o pokroviteljstvu općine,19. predlaže glavnoj skupštini odnosno skupštini

trgovačkog društva u kojem Općina ima dionice ili udjele u vlasništvu članove upravnog tijela i nadzornog odbora trgovačkog društva,

20. donosi odluku o kriterijima, načinu i postupku za dodjelu javnih priznanja i dodjeljuje javna priznanja,

21. osniva radna tijela, bira i razrješuje članove tih tijela te bita, imenuje i razrješuje i druge osobe određene zakonom, ovim Statutom i posebnim odlukama Općinskog vijeća,

22. donosi odluke i druge opće akte koji su mu stavljeni u djelokrug zakonom i podzakonskim aktima.

� Odluke iz stavka 1. točke 1, 2, 4, 5, 6, 7, 8, 11, 12, 14, 15 i 16. ovog članka te godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općinsko vijeće donosi većinom glasova svih članova Općinskog vijeća.Općinsko vijeće donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici prisutna većina njegovih članova.Odluku o raspisivanju referenduma za opoziv općinskog načelnika i njegovog zamjenika koji je izabran zajedno s njime koju je predložilo 2/3 članova općinskog vijeća, općinsko vijeće donosi dvotrećinskom većinom glasova svih članova.


Članak 33.

Općinsko vijeće ima predsjednika i potpredsje-dnika.Predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća biraju članovi Općinskog vijeća iz reda članova Općinskog vijeća, većinom glasova svih članova, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja ili 1/3 (jedne trećine) članova Općinskog vijeća na način i postupak utvrđen Poslovnikom o radu Općinskog vijeća općine Bebrina.Dužnost predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća je počasna i za njezino obavljanje obnašatelji dužnosti ne primaju plaću. Predsjednik i potpredsje-dnici imaju pravo na naknadu sukladno posebnoj odluci Općinskog vijeća.

Članak 34.

� Predsjednik Općinskog vijeća:

- zastupa Općinsko vijeće,- saziva i predsjedava sjednicama Općinskog

vijeća, - predlaže dnevni red Općinskog vijeća,- upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u

propisani postupak,- brine o postupku donošenja odluka i općih

akata, - održava red na sjednici Općinskog vijeća,- usklađuje rad radnih tijela,- potpisuje odluke i akte koje donosi Općinsko

vijeće,- brine o suradnji Općinskog vijeća i općinskog

načelnika,- brine se o zaštiti prava vijećnika i- obavlja i druge poslove određene zakonom i

Poslovnikom Općinskog vijeća.

� U slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsje-dnika Općinskog vijeća u obavljanju svoje dužnosti, zamjenjuje ga s istim pravima potpredsjednik.� Smatra se da je predsjednik Općinskog vijeća odsutan ili spriječen obavljati svoju dužnost ako duže od 30 dana nije dostupan dužnosnicima i zaposlenicima općine radi dogovora o obavljanju poslova, donošenja odluka, potpisivanja akata i sl.� U slučaju da predsjednik Općinskog vijeća nije nazočan na sazvanoj sjednici Općinskog vijeća zamijenit će ga potpredsjednik i potpisuje sve odluke i druge akte koje je Općinsko vijeće donijelo na toj sjednici.

Članak 35.

� Općinsko vijeće čini 13 (trinaest) vijećnika koji se biraju na način i u postupku kako je to propisano posebnim zakonom.� U Općinskom vijeću pravo na razmjernu zastupljenost ostvaruju pripadnici nacionalne manjine, sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i Zakonu o lokalnim izborima.

Članak 36.

� Mandat članova Općinskog vijeća izabranih na redovnim izborima traje do dana stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju sljedećih redovnih izbora.

Mandat članova Općinskog vijeća izabranih na prijevremenim izborima traje od dana konstituiranja Općinskog vijeća do isteka tekućeg mandata Općinskog vijeća izabranog na redovnim izborima koji se održavaju svake četvrte godine sukladno odredbama zakona kojim se uređuju lokalni izbori, odnosno od dana stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela sukladno odredbama ovog Zakona.

Članak 37.

� Dužnost člana Općinskog vijeća je počasna i za njezino obavljanje vijećnik ne prima plaću.� Vijećnici imaju pravo na naknadu u skladu s posebnom odlukom Općinskog vijeća.� Vijećnici nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

Članak 38.

� Vijećniku prestaje mandat prije isteka vremena na koji je izabran:

- ako podnese ostavku, danom dostave pisane ostavke;

- ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom potpuno oduzeta poslovna sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke;

- ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, danom pravomoćnosti presude;

- ako odjavi prebivalište s područja općine, danom prestanka prebivališta,

- ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom prestanka državljanstva i

- smrću.


Članak 39.

� Vijećniku koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja je prema odredbama zakona nespojiva s dužnošću člana predstavničkog tijela, mandat miruje, a za to vrijeme vijećnika zamjenjuje zamjenik, u skladu s odredbama zakona.� Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti, vijećnik nastavlja s obnašanjem dužnosti vijećnika, ako podnese pisani zahtjev predsjedniku Općinskog vijeća u roku od osam dana od dana prestanka obnašanja nespojive dužnosti. Mirovanje mandata prestaje osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.� Član vijeća može staviti mandat u mirovanje iz osobnih razloga, sukladno zakonu.� Vijećnik može tražiti nastavljanje obnašanja dužnosti vijećnika jedanput u tijeku trajanja mandata.

Članak 40.

� Vijećnik općinskog vijeća ima prava i dužnosti:

- sudjelovati na sjednicama Općinskog vijeća;- raspravljati i glasovati o svakom pitanju koje je

na dnevnom redu sjednice Vijeća;- predlagati Vijeću donošenje akata, podnositi

prijedloge akata i podnositi amandmane na prijedloge akata;

- postavljati pitanja iz djelokruga rada Općinskog vijeća;

- postavljati pitanja općinskom načelniku i zamjeniku općinskog načelnika;

- sudjelovati na sjednicama radnih tijela općinskog vijeća i na njima raspravljati, a u radnim tijelima kojih je član i glasovati i

- tražiti i dobiti podatke potrebne za obavljanje dužnosti vijećnika od upravnih tijela općine.

- � ima pravo uvida u registar birača za vrijeme dok obavlja dužnost.

Vijećnik ne može biti kazneno gonjen niti odgovoran na bilo koji drugi način, zbog glasovanja, izjava ili iznesenih mišljenja i stavova na sjednicama Općinskog vijeća.Vijećnik je dužan čuvati tajnost podataka, koji su kao tajni određeni u skladu s propisima, za koje sazna za vrijeme obnašanja dužnosti vijećnika.� Vijećnik ima i druga prava i dužnosti utvrđena odredbama zakona, ovog Statuta i Poslovnika Općinskog vijeća.

Članak 41.

� Poslovnikom Općinskog vijeća detaljnije se uređuje način konstituiranja, sazivanja, rad i tijek sjednice, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti vijećnika, ostvarivanje prava i dužnosti predsje-dnika Općinskog vijeća, djelokrug, sastav i način rada radnih tijela, način i postupak donošenja akata u Općinskom vijeću, postupak izbora i razrješenja, sudjelovanje građana na sjednicama te druga pitanja od značaja za rad Općinskog vijeća.

� Općinsko vijeće posebnom odlukom uređuje načela i standarde dobrog ponašanja predsjednika, potpredsjednika i članova Općinskog vijeća, te predsjednika i članova radnih tijela Općinskog vijeća u obavljanju njihovih dužnosti.

a. Radna tijela općinskog vijeća

Članak 42.

� Radna tijela Općinskog vijeća su:

- Komisija za izbor i imenovanja,- Mandatna komisija - Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost- Druga stalna i povremena radna tijela

Članak 43.

� Komisija za izbor i imenovanja, predlaže:- izbor i razrješenje predsjednika i potpre-

dsjednika Općinskog vijeća,- izbor i razrješenje članova radnih tijela

Općinskog vijeća,- imenovanje i razrješenje drugih osoba

određenih ovim Statutom i drugim odlukama Općinskog vijeća,

- propise o primanjima vijećnika, te naknade vijećnicima za rad u Općinskom vijeću.

Članak 44.

� Mandatna komisija:- na konstituirajućoj sjednici obavještava

Općinsko vijeće o provedenim izborima za Općinsko vijeće i imenima izabranih vijećnika, temeljem objavljenih rezultata nadležnog izbornog povjerenstva o provedenim izborima,

- obavještava Općinsko vijeće o podnesenim ostavkama na vijećničku dužnost, te o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih


počinju obavljati vijećničku dužnost,- obavještava Općinsko vijeće o mirovanju

mandata vijećnika i o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati vijećničku dužnost,

- obavještava Općinsko vijeće o prestanku mirovanja mandata vijećnika,

- obavještava Općinsko vijeće o prestanku mandata kada se ispune zakonom predviđeni uvjeti i obavještava Općinsko vijeće da su ispunjeni zakonski uvjeti za početak mandata zamjeniku vijećnika.

Članak 45.

Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost:- predlaže Statut i Poslovnik Općinskog vijeća- predlaže pokretanje postupka za izmjenu

statuta odnosno Poslovnika Općinskog vijeća- razmatra prijedloge odluka i drugih općih akata

koje donosi Općinsko vijeće u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom i pravnim sustavom, te u pogledu njihove pravne obrade i o tome daje mišljenje i prijedloge Općinskom vijeću

- obavlja i druge poslove određene ovim Statutom.

� Druga stalna i povremena radna tijela:- proučavaju i razmatraju pitanja iz djelokruga Općinskog vijeća, - pripremaju prijedloge odluka i drugih akata, - daju mišljenja i prijedloge u svezi pitanja koja su na dnevnom redu Općinskog vijeća.

Članak 46.

� Općinsko vijeće može uz radna tijela osnovana ovim Statutom, osnivati druga stalna i povremena radna tijela radi proučavanja i razmatranja drugih pitanja iz djelokruga općinskog vijeća, pripreme prijedloga odluka i drugih akata, davanja mišljenja i prijedloga u svezi pitanja koja su na dnevnom redu Općinskog vijeća.�� Sastav, broj članova, djelokrug i način rada radnih tijela utvrđuje Općinsko vijeće posebnim odlukama.

1. Općinski načelnik

Članak 47.

Općinski načelnik je izvršno tijelo općine i nositelj

je izvršne vlasti općine.Općinski načelnik i njegov zamjenik biraju se na neposrednim izborima u postupku i na način kako je to propisano posebnim zakonom.

Iznimno od stavka 2. ovog članka, izvršno tijelo je i zamjenik u slučajevima:- da je izabran na neposrednim izborima zajedno s općinskim načelnikom i- ako je mandat općinskog načelnika prestao nakon isteka 2 godine mandata.

Zamjenik općinskog načelnika iz st. 3. ovog članka koji obnaša dužnost općinskog načelnika ima sva prava i dužnosti općinskog načelnika.

Općinski načelnik i njegov zamjenik stupaju na izabrane dužnosti prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora.Iznimno od stavka 5. ovog članka, općinski načelnik te njegov zamjenik, u slučaju iz članka 90. stavka 1. Zakona o lokalnim izborima, stupaju na dužnost danom podnošenja ostavke na nespojivu dužnost. � Mandat općinskog načelnika traje u pravilu četiri godine.� Mandat općinskog načelnika i njegovog zamjenika počinje prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora i traje do prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora novoga općinskog načelnika.

� Općinski načelnik:1. priprema prijedloge općih akata;2. izvršava i osigurava izvršavanje općih akata

Općinskog vijeća;3. utvrđuje prijedlog proračuna općine i izvršenje

proračuna;4. upravlja imovinom općine u skladu sa

zakonom, ovim Statutom i općim aktima Općinskog vijeća;

5. može odlučivati o visini pojedinačne vrijednosti do najviše 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, odnosno drugom raspolaganju imovinom. Ako je taj iznos veći od 1.000.000,00 kuna, općinski načelnik može odlučivat i najviše do 1.000.000,00 kuna, a ako je taj iznos manji od 70.000,00 kuna, tada može odlučivati najviše do 70.000,00 kuna. Stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina te drugo raspolaganje imovinom mora biti planirano u proračunu jedinice i provedeno u skladu sa zakonom;

6. upravlja prihodima i rashodima općine;


7. upravlja raspoloživim novčanim sredstvima na računu proračuna općine;

8. donosi pravilnik o unutarnjem redu za upravna tijela općine;

9. imenuje i razrješava pročelnike upravnih tijela;10. imenuje i razrješava unutarnjeg revizora;11. utvrđuje plan prijema u službu u upravna tijela

općine;12. predlaže izradu prostornog plana kao i njegove

izmjene i dopune;13. razmatra i utvrđuje konačni prijedlog

prostornog plana;14. imenuje i razrješava upravitelja vlastitog

pogona;15. donosi odluku o objavi prikupljanja ponuda ili

raspisivanju natječaja za obavljanje komu-nalnih djelatnosti;

16. sklapa ugovor o koncesiji za obavljanje komunalnih djelatnosti;

17. donosi odluku o objavi prikupljanja ponuda ili raspisivanju natječaja za obavljanje komu-nalnih djelatnosti na temelju ugovora i sklapa ugovor o povjeravanju poslova;

18. daje prethodnu suglasnost na izmjenu cijena komunalnih usluga;

19. imenuje i razrješuje predstavnike općine u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba kojima je Općina osnivač;

20. do kraja ožujka tekuće godine podnosi Općinskom vijeću izvješće o izvršenju Progra-ma održavanja komunalne infrastrukture i Programu gradnje objekata i uređaja komu-nalne infrastrukture za prethodnu godinu;

21. provodi postupak natječaja i donosi odluku o najpovoljnijoj ponudi za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasništvu općine u skladu s posebnom odluku Općinskog vijeća o poslovnim prostorima;

22. donosi odluku o uređenju prometa i parkiranja na području općine;

23. organizira zaštitu od požara na području općine i vodi brigu o uspješnom provođenju i poduzimanju mjera za unapređenje zaštite od požara;

24. usmjerava djelovanje upravnih odjela i službi općine u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, odnosno poslova državne uprave, ako su preneseni općinu;

25. nadzire rad upravnih odjela i službi u samou-pravnom djelokrugu i poslovima državne uprave;

26. daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji;

27. obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela

mjesnih odbora te28. obavlja i druge poslove predviđene ovim

Statutom i drugim propisima.

Članak 48.

� Općinski načelnik je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih tijela općine.

Članak 49.

� � Općinski načelnik dva puta godišnje podnosi Općinskom vijeću polugodišnje izvješće o svom radu i to do 31. ožujka tekuće godine za razdoblje srpanj-prosinac prethodne godine i do 30. rujna za razdoblje siječanj-lipanj tekuće godine.

� � Pored izvješća iz stavka 1. ovoga članka Općinsko vijeće može od općinskog načelnika tražiti i izvješće o drugim pitanjima iz njegovog djelokruga.

� � Izvješće po zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka općinski načelnik podnosi u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva. Ukoliko se zahtjevom traži izvješće za veći broj različitih pitanja, rok za podnošenje izvješća iznosi 60 dana od dana primitka zahtjeva.

� � Općinsko vijeće ne može zahtijevati od općinskog načelnika izvješće o bitno podudarnom pitanju prije proteka roka od 6 mjeseci od ranije podnesenog izvješća o istom pitanju.

Članak 50.

� Općinski načelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine:

- ima pravo obustaviti od primjene opći akt Općinsko vijeća, ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, te zatražiti od Općinskog vijeća da u roku od 8 dana otkloni uočene nedostatke. Ako Općinsko vijeće to ne učini, općinski načelnik je dužan bez odgode o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u Brodsko-posavskoj županiji,

- ima pravo obustaviti od primjene akt mjesnog odbora ako ocijeni da se tim aktom povređuje zakon, Statut ili opći akti koje je donijelo Općinsko vijeće.


Članak 51.

� Općinski načelnik ima zamjenika, koji ga zamjenjuje u slučaju duže odsutnosti ili ako je općinski načelnik spriječen obavljati svoju dužnost. Smatra se da je općinski načelnik duže odsutan ili spriječen obavljati svoju dužnost ako duže od 30 dana nije prisutan u prostorijama općine a pritom dužnosnicima i zaposlenicima općine nije neposredno dostupan na drugom mjestu radi dogovora o obavljanju poslova, donošenja odluka, potpisivanja akata i sl. općinski načelnik može obavljanje određenih poslova iz svoga djelokruga povjeriti zamjeniku, ali mu time ne prestaje odgovornost za njihovo obavljanje.� Zamjenik općinskog načelnika je u slučaju iz stavka 2. ovoga članka dužan pridržavati se uputa općinskog načelnika.� Pravo na zamjenika općinskog načelnika ostvaruju i pripadnici nacionalne manjine, sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i Zakonu o lokalnim izborima.

Članak 52.

Općinski načelnik i njegov zamjenik mogu odlučiti hoće li dužnost obavljati profesionalno ili volonerski.Osobe koje dužnost obavljaju volonterski ne mogu promijeniti način obavljanja dužnosti u godini održavanja redovitih lokalnih izbora.Osobe iz stavka 1. ovog članka dužne su u roku od 8 dana od dana stupanja na dužnost dostaviti pisanu obavijest Jedinstvenom upravnom odjelu općine o tome na koji će način obnašati dužnost.Za osobu iz stavka 1. ovog članka koja nije postupila na način propisan stavkom 2. ovoga članka smatra se da dužnost obavlja volonterski.Danom stupanja na dužnost osoba iz stavka 1. ovoga članka smatra se dan početka mandata.Općinski načelnik i njegov zamjenik mogu promijeniti način obavljanja dužnosti u tijeku mandata, dostavom pisane obavijsti o promjeni načina obavljanja dužnosti Jedinstvenom upravnom odjelu općine.Novi način obavljanja dužnosti započinje prvog dana slijedećeg mjeseca nakon dostave pisane obavijesti.Ako općinski načelnik i njegov zamjenik svoju dužnost obavljaju profesionalno, za vrijeme profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju pravo na plaću kao i druga prava iz rada, a vrijeme obavljanja dužnosti uračunava im se u staž osiguranja.

Ako općinski načelnik i njegov zamjenik svoju dužnost obavljaju volonterski, imaju pravo na naknadu za rad.Osnovna mjerila za određivanje plaće, odnosno naknade za rad općinskog načelnika i njegovog zamjenika, kao i druga prava vezana uz profesionalno obavljanje dužnosti određuje se odlukom Općinskog vijeća u skladu s odredbama posebnog zakona.Osobe koje su dužnost obavljale profesionalno posljednjih 6 mjeseci prije prestanka obavljanja dužnosti, po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od 6 mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme posljednjih 6 mjeseci prije prestanka profesionalnog obavljanja dužnosti.Osobe koje su dužnost obavljale profesionalno manje od 6 mjeseci, po prestanku obavljanja profesionalne dužnosti ostvaruju pravo na naknadu plaće i staž osiguranja onoliko mjeseci koliko su dužnost obavljali profesionalno i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana prije prestanka profesionalnog obavljanja dužnosti.Osobe koje dužnost nisu obavljale profesionalno već volonterski nemaju pravo na naknadu po prestnku obavljanja dužnosti.Prije isteka roka iz stavka 10. i 11. ovog članka, ostvarivanje prava prestaje na vlastiti zahtjev, zapošljavanjem, umirovljenjem ili izborom na drugu dužnost koju obavlja profesionalno.Po prestanku profesionalnog obnašanja dužnosti općinski načelnik i njegov zamjenik koji je prije obnašanja dužnosti bio zaposlen na neodređeno vrijeme, ima pravo rasporeda odnosno povratka na rad odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika.Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela ovlašten je za donošenje deklaratornih odluka o početku, načinu te prestanku obnašanja dužnosti općinskog načelnika i njegovog zamjenika, kao i pojedinačnih rješenja o visini plaće utvrđene sukladno odredbama posebnog zakona.

Članak 53.

� Općinskom načelniku i njegovom zamjeniku mandat prestaje po sili zakona:

- danom dostave pisane ostavke,- danom pravomoćnosti sudske odluke o

oduzimanju poslovne sposobnosti,- danom pravomoćnosti sudske presude kojom je


osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jednog mjeseca,

- danom prestanka prebivališta na području općine,

- danom prestanka hrvatskog državljanstva i- ukoliko su opozvani referendumom,- ukoliko u roku od 8 dana od dana koji slijedi

danu proglašenja konačnih rezultata izbora ne podnese ostavku na nespojivu dužnost koja je propisana posebnim zakonom,

- ukoliko ne stupi na dužnost dana koji slijedi danu proglašenja konačnih rezultata izbora o čemu je dužan predati pismenu vlastoručnu potpisanu izjavu o početku obnašanja dužnosti i

- smrću- u slučajevima propisanim posebnim zakonom.

� U slučaju nastupanja nekog od razloga iz stavka 1. ovoga članka prije isteka dvije godine mandata općinskog načelnika pročelnik upravnog odjela nadležnog za službeničke poslove će u roku od 8 dana o tome obavijestiti Vladu Republike Hrvatske radi raspisivanja prijevremenih izbora za novog općinskog načelnika.

� Ako mandat općinskog načelnika iz nekog od razloga utvrđenih stavkom 1. ovoga članka prestane nakon isteka dvije godine mandata općinskog načelnika, dužnost općinskog načelnika do kraja mandata obnaša zamjenik općinskog načelnika.

O svim promjenama tijekom mandata općinskog načelnika i njegovog zamjenika, pročelnik jedinstvenog upravnog odjela općine dužan je bez odgode obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Članak 54.

� Općinski načelnik i njegov zamjenik mogu se opozvati i na način propisan člankom 21. ovoga Statuta.

� Ako na referendumu bude donesena odluka o opozivu općinskog načelnika i njegovog zamjenika, mandat im prestaje danom objave rezultata referenduma, a do provođenja prijevremenih izbora dužnost načelnika obnašat će povjerenik kojeg imenuje Vlada Republike Hrvatske.

Odluka o opozivu donesena je ako se na referendumu za opoziv izjasnila većina birača koji su glasovali, uz uvjet da ta većina iznosi najmanje

1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis birača na području općine.

VIII. UPRAVNA TIJELA

I. Jedinstveni upravni odjel

Članak 55.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga općine kao i poslova državne uprave prenijetih na općinu ustrojava se Jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelovanja.Ustrojstvo Jedinstvenog upravnog odjela uređuje se općim aktom općine u skladu sa statutom i zakonom.Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja pročelnik kojeg na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik.Općinski načelnik može razriješiti pročelnika:1. ako pročelnik sam zatraži razrješenje,2. ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim

propisima kojima se uređuju službenički odnosi dovode do prestanka službe,

3. ako pročelnik ne postupa po propisima ili općim aktima općine ili neosnovano ne izvršava odluke ili postupa protivno njima,

4. ako pročelnik svojim nesavjesnim radom prouzroči veću štetu općini ili zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti koje mogu štetiti interesima službe u obavljanju poslova općine

Ako općinski načelnik razriješi pročelnika sukladno točkama 1., 3. i 4. stavka 4. ovog članka, rasporedit će ga na drugo radno mjesto za koje ispunjava stručne uvjete.Općina Bebrina može sa drugim jedinicama lokalne samouprave osnovati zajedničko tijelo, zajednički upravni odjel ili službu, zajedničko trgovačko društvo ili može zajednički organizirati obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga, osobito u svrhu pripreme projekata za povlačenje novčanih sredstava iz fondova Europske unije.O osnivanju, ustrojstvu i djelokrugu zajedničkog upravnog tijela odluku donosi Općinsko vijeće.Temeljem odluke Općinskog vijeća, općinski načelnik sklopit će sporazum o osnivanju zajedničkog upravnog tijela kojim se propisuje:- način financiranja,- način upravljanja,- odgovornost,- statusna pitanja službenika i namještenika i


- druga pitanja od značenja za to tijelo.

Članak 56.

� Službenici i namještenici Jedinstvenog upravnog odjela u okviru svoga djelokruga neposredno izvršavaju i nadziru provođenje zakona i općih i pojedinačnih akata tijela općine te poduzimaju propisane mjere, a za zakonito i pravovremeno obavljanje poslova iz svoje nadležnosti odgovorni su općinskom načelniku. Službenici i namještenici poticat će se na trajno stručno osposobljavanje i usavršavanje putem tečajeva, seminara i školovanja.Prava, obveze i odgovornosti kao i druga pitanja od značenja za rad službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu općine Bebrina uređuju se posebnim zakonom.

Članak 57.

U prenijetim poslovima državne uprave, Jedinstveni upravni odjel ostvaruje sve funkcije tijela državne uprave. Rad jedinstvenog upravnog odjela je javan.Jedinstveni upravni odjel ostvaruje javnost rada davanjem izvješća i podataka o svom radu.� Sredstva za rad jedinstvenog upravnog odjela, osiguravaju se u proračunu općine.

IX. JAVNE SLUŽBE

Članak 58.

� U okviru svoga samoupravnog djelokruga Općina osigurava obavljanje poslova u području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana.

Članak 59.

� Općina osigurava obavljanje djelatnosti iz članka 58. ovoga Statuta osnivanjem vlastitog pogona, trgovačkih društva, javnih ustanova ili drugih pravnih osoba.� Predstavnike općine u tijelima upravljanja pravnih osoba kojima je Općina osnivač ili u kojima ima udjele općinu imenuje općinski načelnik.

X. MJESNA SAMOUPRAVA

Članak 60.

� Na području općine osnivaju se mjesni odbori,

kao oblici mjesne samouprave, a radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima.

� Mjesni odbori se osnivaju za pojedina naselja ili više međusobno povezanih manjih naselja ili za dijelove naselja koji čine zasebnu razgraničenu cjelinu, na način i po postupku propisanom zakonom, ovim Statutom i posebnom odlukom Općinskog vijeća.

� Mjesni odbor je pravna osoba.

Članak 61.

Mjesni odbori na području općine su: 1. Mjesni odbor Kaniža,2. Mjesni odbor Bebrina,3. Mjesni odbor Stupnički Kuti4. Mjesni odbor Banovci,5. Mjesni odbor Dubočac,6. Mjesni odbor Šumeće i7. Mjesni odbor Zbjeg.

Područje i granice mjesnih odbora određuju se posebnom odlukom Općinskog vijeća.

Članak 62.

� Inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora može dati 10% građana upisanih u popis birača za područje za koje se predlaže osnivanje mjesnog odbora, udruge sa sjedištem na području općine, članovi Općinskog vijeća te općinski načelnik.� Ako prijedlog iz stavka 1. ovoga članka podnose građani ili udruge, prijedlog se u pisanom obliku dostavlja općinskom načelniku.

Članak 63.

Općinski načelnik u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga utvrđuje je li prijedlog podnesen na način i po postupku utvrđenim zakonom i ovim Statutom. � Ukoliko općinski načelnik utvrdi da prijedlog nije podnesen na propisani način ili da ne sadrži podatke potrebne kako bi se po njemu moglo postupiti, obavijestit će o tome predlagatelja i zatražiti da u roku od 15 dana dopuni prijedlog za osnivanje mjesnog odbora.� Pravovaljani prijedlog općinski načelnik upućuje Općinskom vijeću, koje je dužno izjasniti se o prijedlogu u roku od 60 dana od prijma prijedloga.


Članak 64.

� Prijedlogu za osnivanje mjesnog odbora prilažu se podaci o predlagatelju (imena i prezimena te adresa prebivališta fizičkih osoba, naziv i sjedište pravne osobe), predloženom području i granicama mjesnog odbora, sjedištu mjesnog odbora, nacrt pravila mjesnog odbora te prijedlog poslova i načina financiranja mjesnog odbora.

Članak 65.

� Tijela mjesnog odbora su:- vijeće mjesnog odbora i - predsjednik vijeća mjesnog odbora.

Članak 66.

Članove vijeća mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo, na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na vrijeme od četiri godine.Izbornu jedinicu za izbor članova vijeća mjesnog odbora čini cijelo područje mjesnog odbora.Postupak izbora članova vijeća mjesnog odbora uređuje se posebnom odlukom Općinskog vijeća.

Članak 67.

Odluku o održavanju izbora za članove vijeća mjesnih odbora donosi Općinsko vijeće u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Općinskog vijeća o osnivanju mjesnog odbora odnosno u roku od 30 dana od dana isteka mandata ili raspuštanja vijeća mjesnog odbora.

Od dana donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka pa do dana izbora ne može proteći manje od 30 dana niti više od 60 dana.Za člana vijeća mjesnog odbora može biti biran hrvatski državljanin koji ima biračko pravo i prebivalište na području mjesnog odbora čije se vijeće bira.Članovi vijeća mjesnog odbora biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, razmjernim izbornim sustavom. Postupak izbora članova vijeća mjesnog odbora uređuje Općinsko vijeće općim aktom, odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuje izbor članova općinskog vijeća.

Članak 68.

� Vijeće mjesnog odbora ima, uključujući i predsjednika, 7 (sedam) članova.

Prvu konstituirajuću sjednicu vijeća mjesnog odbora saziva općinski načelnik ili druga osoba koju on ovlasti. Do izbora predsjednika vijeća mjesnog odbora prvoj konstituirajućoj sjednici predsjedava osoba iz stavka 2. ovog članka.Vijeće mjesnog odbora donosi: - program rada mjesnog odbora,- pravila mjesnog odbora,- poslovnik o radu mjesnog odbora,- financijski plan i godišnji obračun, - donosi i provodi odluke iz svog djelokruga rada

i- obavlja druge poslove utvrđene zakonom,

ovim statutom i odlukama općinskog vijeća i općinskog načelnika.

Članak 69.

Vijeće mjesnog odbora bira predsjednika vijeća iz redova svojih članova, većinom glasova svih članova, tajnim glasovanjem, na vrijeme od četiri godine.

Predsjednik vijeća mjesnog odbora ima zamjenika koji se bira po postupku i na način kao i predsjednik vijeća mjesnog odbora.Prijedlog za izbor predsjednika vijeća mjesnog odbora i njegovog zamjenika mora biti podržan od najmanje 1/3 (jedne trećine) članova vijeća mjesnog odbora.Predsjednik vijeća mjesnog odbora predstavlja mjesni odbor, za svoj rad odgovara vijeću mjesnog odbora, Općinskom načelniku i Općinskom vijeću.Predsjednik vijeća mjesnog odbora saziva sjednice vijeća mjesnog odbora na vlastiti poticaj, predsjedava sjednicama, predlaže dnevni red, a dužan je sazvati sjednicu vijeća mjesnog odbora na zahtjev Općinskog vijeća ili 1/3 članova vijeća mjesnog odbora roku od 15 dana od primitka zahtjeva.Predsjednika vijeća mjesnog odbora u slučaju spriječenosti zamjenjuje potpredsjednik vijeća mjesnog odbora.Predsjednik vijeća predstavlja mjesni odbor i za svoj je rad odgovoran vijeću mjesnog odbora.

Članak 70.

Mandat članova vijeća mjesnog odbora počinje teći danom konstituiranja vijeća mjesnog odbora, a konstituiranje se smatra završenim izborom predsjednika vijeća mjesnog odbora.Mandat predsjedniku, njegovom zamjeniku i članu vijeća mjesnog odbora prestaje:


- danom podnošenja pismene ostavke,- danom pravomoćnosti sudske odluke kojom je

osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora dužem od jednog mjeseca ili mu je oduzeta poslovna sposobnost,

- danom odjave prebivališta s područja mjesnog odbora,

- danom prestanka hrvatskog državljanstva,- odlukom o raspuštanju vijeća mjesnog odbora i- smrću.“

Ukoliko općinski načelnik ocijeni da vijeće mjesnog odbora ne obavlja poslove iz svoje mjesne nadležnosti, ne održi sjednicu vijeća mjesnog odbora najmanje jednom u 6 mjeseci, učestalo krši zakon, učestalo krši i ne provodi odluke Općinskog vijeća i općinskog načelnika te ne provodi vlastite odluke, općinski načelnik može predložiti Općinskom vijeću raspuštanje vijeća mjesnog odbora i uputiti prijedlog raspisivanja prijevremenih izbora za vijeće mjesnog odbora.

Odluka o raspuštanju vijeća mjesnog odbora ne može se donijeti u godini u kojoj se provode redovni izbori za vijeća mjesnih odbora.

Danom stupanja na snagu odluke o raspisivanju redovnih ili prijevremenih izbora za vijeće mjesnog odbora, vijeće mjesnog odbora može provoditi vlastite odluke samo koje su donesene do stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, a dužno je obavljati tekuće poslove i naročito provoditi odluke Općinskog vijeća i općinskog načelnika do konstituiranja novoizabranog vijeća mjesnog odbora.

Članak 71.

� Programom rada utvrđuju se zadaci mjesnog odbora, osobito u pogledu skrbi o uređenju područja mjesnog odbora provođenjem manjih komunalnih akcija kojima se poboljšava komunalni standard građana na području mjesnog odbora, skrbi o poboljšavanju zadovoljavanja potreba građana u oblasti zdravstva, socijalne skrbi, kulture, športa i drugih lokalnih potreba na svom području.

Članak 72.

� Pravilima mjesnog odbora detaljnije se uređuje način konstituiranja, sazivanja i rad vijeća mjesnog odbora, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti članova vijeća mjesnog odbora, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika vijeća mjesnog odbora, način

odlučivanja, te druga pitanja od značaja za rad mjesnog odbora.

Članak 73.

� Prihode mjesnog odbora čine prihodi koje posebnom odlukom utvrdi Općinsko vijeće te pomoći i dotacije pravnih ili fizičkih osoba.

Članak 74.

� Radi raspravljanja o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od lokalnog značenja vijeće mjesnog odbora može sazivati zborove građana.

� Zbor građana može se sazvati i za dio područja mjesnog odbora koji čini zasebnu cjelinu.

� Zbor građana vodi predsjednik mjesnog odbora ili član vijeća mjesnog odbora kojeg odredi vijeće.

Članak 75.

� Stručne i administrativne poslove za potrebe mjesnog odbora obavljaju upravna tijela općine.

Članak 76.

Prijedlog za promjenu područja mjesnog odbora mogu dati tijela mjesnog odbora i općinski načelnik.

O prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka Općinsko vijeće donosi odluku uz prethodno pribavljeno mišljenje građana mjesnog odbora za koje se traži promjena područja.

Članak 77.

� Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja općinski načelnik, te na njegov prijedlog Općinsko vijeće može raspustiti vijeće mjesnog odbora, ako ono učestalo krši Statut, pravila mjesnog odbora ili ne izvršava povjerene mu poslove.� �U postupku provođenja nadzora nad zakonitošću rada mjesnog odbora općinski načelnik može općinskom vijeću predložiti raspuštanje vijeća mjesnog odbora ako ono učestalo krši odredbe ovog Statuta, pravila mjesnog odbora ili ne izvršava povjerene mu poslove. �


XI. IMOVINA I FINANCIRANJE OPĆINE

Članak 78.

� Sve pokretne i nepokretne stvari, te imovinska prava koja pripadaju Općini, čine imovinu općine.

Članak 79.

� Imovinom općine upravljaju općinski načelnik i Općinsko vijeće u skladu s odredbama zakona i ovoga Statuta, pažnjom dobrog gospodara.� U postupku upravljanja imovinom općinski načelnik donosi pojedinačne akte glede upravljanja imovinom na temelju općih akata Općinskog vijeća o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja imovinom općine.

Članak 80.

� Općina ima prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže.� Prihodi općine su:- općinski porezi, prirez, naknade, doprinosi i

pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odlukama Općinskog vijeća,

- prihodi od imovine i imovinskih prava u vlasništvu općine,

- prihod od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu općine odnosno u kojima Općina ima udjele,

- prihodi od naknade za koncesije ,- novčane kazne i oduzeta imovinska korist za

prekršaje koje propiše Općina u skladu sa zakonom,

- udio u zajedničkom porezu- sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske

predviđena u Državnom proračunu i- drugi prihodi određeni zakonom.

Članak 81.

Temeljni financijski akt Opčine je proračun.�Procjena godišnjih prihoda te utvrđeni iznosi rashoda općine iskazuju se u proračunu općine.� Svi prihodi proračuna moraju u proračunu biti iskazani prema izvorima iz kojih potječu.� Svi rashodi proračuna moraju biti utvrđeni proračunom i uravnoteženi s prihodima.

Članak 82.

� Proračun općine i Odluka o izvršenju proračuna donose se za proračunsku godinu i vrijede

za godinu za koju su doneseni.� Proračunska godina je razdoblje od dvanaest mjeseci koje počinje 1. siječnja a završava 31. prosinca.

Članak 83.

� Općinsko vijeće donosi proračun za sljedeću proračunsku godinu na način i u rokovima propisanim zakonom.

Donošenje proračuna predlaže općinski načelnik kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna.

� Ukoliko se proračun za sljedeću proračunsku godinu ne može donijeti u propisanom roku, Općinsko vijeće donosi Odluku o privremenom financiranju na način i postupku propisanim zakonom i to najduže za razdoblje od prva tri mjeseca proračunske godine.

Članak 84.

� Ako se tijekom proračunske godine smanje prihodi ili povećaju rashodi utvrđeni proračunom, proračun se mora uravnotežiti smanjenjem predviđenih izdataka ili pronalaženjem novih prihoda.� Uravnoteženje proračuna provodi se izmjenama i dopunama proračuna po postupku propisanom za donošenje proračuna.

Članak 85.

� Materijalno i financijsko poslovanje općine nadzire Općinsko vijeće.� Zakonitost i pravodobnost korištenja proračunskih sredstava općine nadzire Ministarstvo financija.

XII. AKTI OPĆINE I NADZOR NAD ZAKONITOŠĆU

Članak 86.

� Temeljem ovlaštenja utvrđenih zakonom i ovim Statutom Općinsko vijeće donosi Statut, Poslovnik, proračun, odluku o izvršenju proračuna, odluke i druge opće akte, te donosi pravilnike, naredbe, uputstva i zaključke i daje mišljenje o pojedinom pitanju iz svog djelokruga rada. � Općinsko vijeće donosi pojedinačne akte kada temeljem zakona rješava o pojedinačnim stvarima.


Članak 87.

� Općinski načelnik u okviru svoga djelokruga donosi odluke, zaključke, pravilnike, te opće akte kada je za to ovlašten zakonom, Statutom ili općim aktom Općinskog vijeća.

Članak 88.

� Radna tijela Općinskog vijeća donose zaključke i preporuke.

Članak 89.

� Općinski načelnik osigurava izvršenje općih akata iz članka 86. stavka 1. ovoga Statuta, na način i u postupku propisanom ovim Statutom.� Opći akti objavljuju se u „Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije“

Članak 90.

� Upravna tijela općine u izvršavanju općih akata Općinskog vijeća donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba.

� Protiv pojedinačnih akata iz stavka 1. ovoga članka može se, sukladno odredbama zakona, izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu županije ili pokrenuti upravni spor.

� Na donošenje pojedinačnih akata shodno se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku i drugih propisa.

� U izvršavanju općih akata Općinskog vijeća pojedinačne akte donose i pravne osobe kojima su odlukom Općinskog vijeća, temeljem zakona, povjerene javne ovlasti.

Članak 91.

� Nadzor nad zakonitošću općih akata koje Općinsko vijeće donosi u okviru samoupravnog djelokruga obavlja ured državne uprave u Brodsko-posavskoj županiji i i nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu. Predsjednik Općinskog vijeća je dužan opći akt koji je donijelo Općinsko vijeće dostaviti predstojniku ureda državne uprave u županiji, zajedno s izvatkom iz zapisnika koji se odnosi na postupak donošenja, u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta.

Ukoliko se u zakonom propisanom postupku utvrdi da je opći akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom, odluku o obustavi općeg akta od primjene donosi predstojnik ureda državne uprave u Brodsko-posavskoj županiji kao i središnja tijela državne uprave u okviru svog djelokruga na način i u postupku kako je to propisano Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samouprvi i drugim propisima koji uređuju ovo područje.

Na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada Republike Hrvatske istovremeno će raspustiti Općinsko vijeće i razriješiti općinskog načelnika i njegovog zamjenika koji je izabran zajedno s njim, ako u zakonom određenom roku ne bude donesen proračun, odnosno odluka o privremenom financiranju.

U slučaju iz prethodnog stavka ovog članka Vlada Republike Hrvatske imenovat će povjerenika za obavljanje poslova iz nadležnosti Općinskog vijeća i općinskog načelnika te raspisati prijevremene izbore.

XIII. JAVNOST RADA

Članak 92.

� Rad Općinskog vijeća, općinskog načelnika i upravnih tijela općine je javan.

� Zainteresirana javnost i predstavnici medija mogu pratiti rad Općinskog vijeća u skladu s odredbama Poslovnika Općinskog vijeća.

Članak 93.

� Javnost rada Općinskog vijeća osigurava se javnim održavanjem sjednica te objavljivanjem općih i drugih akata Općinskog vijeća u službenom glasilu Brodsko-posavske županije.

� Javnost rada općinskog načelnika osigurava se davanjem priopćenja i održavanjem konferencija za medije te objavljivanjem općih akata i drugih akata općinskog načelnika u službenom glasilu Brodsko-posavske županije.

� Javnost rada upravnih tijela općine osigurava se putem komunikacije s medijima i davanjem informacija na način kako je to propisano Zakonom o pravu na pristup informacijama.


XIV. PROMJENE STATUTA OPĆINE

Članak 94.

O promjeni statuta općine odlučuje Općinsko vijeće većinom glasova svih članova Općinskog vijeća.Prijedlog za promjenu može podnijeti općinski načelnik, 1/3 članova Općinskog vijeća, te većina vijeća mjesnih odbora s područja općine.Promjenu statuta općine mogu pokrenuti građani putem inicijative građana.

Članak 95.

O prijedlogu za promjenu statuta raspravlja se na sjednici Općinskog vijeća.

Općinsko vijeće može raspisati referendum za promjenu statuta.

Prijedlog za promjenu statuta, ako je predlagatelj općinski načelnik dostavlja se članovima Općinskog vijeća, radi raspravljanja i davanja primjedbi i prijedloga, a ako je predlagatelj 1/3 članova Općinskog vijeća, većina vijeća mjesnih odbora ili građanska inicijativa, tada se prijedlog dostavlja i općinskom načelniku.

Ako se ne donese odluka o otvaranju rasprave o predloženim promjenama statuta, isti se prijedlog ponovno ne može staviti na dnevni red prije isteka šest mjeseci od dana zaključivanja rasprave o prijedlogu.

Članak 96.

Statut općine se može promijeniti odlukom o izmjenama i dopunama statuta, a ako su promjene većeg obima može se izdati pročišćeni tekst statuta.

Članak 97.

Izuzetno kada je potrebno pojedine odredbe ovog statuta usuglasiti s propisima Republike Hrvatske, kao i u slučajevima kada su promjene organi-zacijskog karaktera, izmjenu donosi Općinsko vijeće bez prethodne rasprave.Ako su promjene usuglašavanja sa zakonom ili organizacijskog karaktera propisanog zakonom, većeg obima, predlagatelj može izraditi prijedlog novog statuta koji se donosi na način i po postupku kao i promjene Statuta.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 98.

Danom stupanja na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut općine Bebrina (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije” br. 3/2013).

Članak 99.

Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije”.

OPĆINSKO VIJEĆEOPĆINE BEBRINA

KLASA: 021-01/18-01/1UR.BROJ:2178/02-03-18-3Bebrina, 31. siječanj 2018. godine

PREDSJEDNIKOPĆINSKOG VIJEĆA

Mijo Belegić, v.r.

4.

Temeljem članka 64. stavka 3. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj 80/13, 153/13 i 78/15), članka 31. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliša („Narodne novine“ broj 3/17) te članka 47. Statuta općine Bebrina („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 03/13.) općinski načelnik općine Bebrina donosi

ODLUKU

kojom se utvrđuje da nije potrebno provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš Plana gospodarenja otpadom općine Bebrina za

razdoblje 2017.-2022. godine

I.

� Načelnik općine Bebrina donio je Odluku o započinjanju postupka Ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš Plana gospodarenja otpadom općine Bebrina 2017.-2022. godine


(KLASA:351-01/17-01/17, URBROJ: 2178/02-04-17-11 od 7. prosinca 2017. godine).�Prema Odluci o započinjanju postupka Ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš Plana gospodarenja otpadom općine Bebrina 2017.-2020. godine postupak je provela Općina Bebrina u suradnji s Upravnim odjelom za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša Brodsko-posavske županije.

Po provedenom postupku Ocjene zatraženo je mišljenje Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša Brodsko-posavske županije koji su se predmetom Planski dokument: Plan gospodarenja otpadom općine Bebrina za razdoblje od 2017.-2022. godine, mišljenje o provedenom postupku ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš očitovali kako je postupak Ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš Plana gospodarenjem otpadom općine Bebrina za razdoblje 2017.-2020. godine, proveden sukladno Zakonu o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj 80/13, 153/13 i 78/15) i Uredbi o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš („Narodne novine“ broj 3/17).� � � �

II.

Osnovni razlozi za izradu i donošenje Plana gospodarenja otpadom su usklađenja s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2020. („Narodne novine“, broj 3/17) kao planom višeg reda, te odredbom članka 28. stavka 5. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13 i 73/17). Jedinica lokalne samouprave dužna na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom:- donošenje i provedbu Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave.

Plan gospodarenja otpadom je temeljni dokument kojim će se postaviti održivi sustav gospodarenja otpadom koji nastaje na području općine Bebrina. Temeljem analize postojećegstanja i postavljenih ciljeva gospodarenja otpadom potrebno je odrediti mjere za unaprjeđenjesustava gospodarenja otpadom. Plan gospodarenja otpadom obuhvaća teritorij određen administrativnim granicama općine Bebrina, sve izvore i vrste otpada koji nastaju na tom teritoriju. � Temeljem analize i ocjene postojećeg stanja, a sukladno Zakonu o održivom gospodarenju

otpadom („Narodne novine“ broj 94/13 i 73/17) i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2020., ciljevi Plana gospodarenja otpadom općine Bebrina su:1. unaprijediti sustav gospodarenja

komunalnim otpadom kroz- smanjenje ukupne količine proizvedenog

komunalnog otpada za 5 % - uspostavu centra za ponovnu uporabu- kućno kompostiranje- provođenje izobrazno-informativnih

aktivnosti- odvojeno prikupljanje 60 % komunalnog

otpada- odlaganjemanje od 25 % komunalnog

otpada- praćenje udjela biorazgradivog otpada u

komunalnom otpadu2. saniranje lokacija onečišćenih otpadom- saniranje odlagališta neopasnog otpada- sanaciju lokacija onečišćenih otpadom

odbačenim u okoliš3. kontinuirano provođenje izobrazno-

informativnih aktivnosti4. unaprijediti nadzor nad gospodarenjem

otpadom

III.

Tijelo zaduženo za izradu i donošenje Plana gospodarenja otpadom je općina Bebrina. Stručni izrađivač za izradu Plana je tvrtka HIDROPLAN d.o.o. za izgradnju i konzalting, OIB: 60793646418, Horvaćanska 17 a, 10 000 Zagreb.

IV.

Predmetni postupak proveden je sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj 80/13, 153/13 i 78/15) primjenom kriterija iz Priloga II. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš („Narodne novine“ broj 03/17) na obuhvat i druge značajek Plana gospodarenja otpadom, te temeljem pribavljenih mišljenja tijela i osoba određenih posebnim propisom, u smislu članka 9. navedene Uredbe.

U cilju utvrđivanja vjerojatno značajnog utjecaja na okoliš općina Bebrina zatražila je mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima navedenih u Prilogu I. ove Odluke. Zaprimljena su slijedeća mišljenja:


1. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (KLASA: 612-07/17-58/441, URBROJ: 517-07-2-1-1-18-2 od dana 29. siječnja 2018. godine), zaprimljen 02. veljače 2018 godine koji navodi:I. „Da za planirani Plan gospodarenja otpadom općine Bebrina za razdoblje 2017. 2022. godine ne treba provesti postupak strateške procjene utjecaja na okoliš vezano uz područje zaštite i očuvanja prirode (bioraznolikost, zaštićena područja) i II. Da je planirani Plan gospodarenja otpadom općine Bebrina za razdoblje 2017.,-2022. prihvatljiv za ekološku mrežu.“2. Brodsko-posavska županija (KLASA: 351-02/17-01/32, URBROJ: 2178/01-03-17-4) od 18. prosinca 2017. godine, zaprimljeno dana 22. prosinca 2017. godine u kojem je navedeno: I. „Nakon uvida u dostavljenu dokumentaciju, sukladno članku 29. stavku 1. navedene Uredbe, a na temelju kriterija za utvrđivanje vjerojatno značajnog utjecaja na okoliša iz Priloga III. Uredbe, s obzirom na značajke Plana, obilježja utjecaja i obilježja područja na koje provedba Plana može utjecati, mišljenje je kako je predmetni Plan, dokument općenitog karaktera kojim se definiraju opće smjernice zaštite okoliša, odnosno gospodarenja otpadom za područje na lokalnoj razini. Sve aktivnosti planirane predmetnim Planom usklađene su sa planom višeg reda, odnosno Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. do 2022. godine („Narodne novine“ 3/17), kako je i zakonski utvrđena obveza usklađenosti, za čije je polazne osnove provedena strateška procjena utjecaja na okoliš. Uvažavajući odredbe članka 64. i 69. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj 80/13, 153/13 i 78/15), mišljenja smo kako provedba Plana gospodarenja otpadom općine Bebrina za razdoblje od 2017.-2022. godine neće imati vjerojatno značajan utjecaj na okoliš i nema potrebe za provedbom postupka strateške procjene.“ 3. Grad Slavonski Brod (KLASA: 351-03/17-01/43, URBROJ: 2178/01-10-17-2) od 20. prosinca 2017. godine u kojem je navedeno:I. „Temeljem članka 64. Zakona o zaštiti okoliša za strategije, planove i programe kojima se određuje uporaba malih površina na lokalnoj razini te za manje izmjene i dopune gore navedenih strategija, planova i programa obvezno se provodi postupak kojim se odlučuje o potrebi provedbe strateške procjene (dalje u tekstu: postupak ocjene). Postupak ocjene provodi se na način uređen Zakonom o zaštiti okoliša i Uredbom iz stavka 6. članka 64. Zakona o zaštiti okoliša. Smatramo da za Plan gospodarenja otpadom općine Bebrina za razdoblje od 2017. do 2022. godine nije potrebno

provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš. Zahvati koji će se kasnije provoditi sukladno Planu gospodarenja otpadom općine Bebrina za razdoblje od 2017. do 2022. godine moraju se provoditi u skladu sa važećim Zakonom o zaštiti okoliša, Zakonom o zaštiti prirode, Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, Pravilnikom o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu i drugim važećim zakonima i podzakonskim aktima.“4. Općina Brodski Stupnik (KLASA: 363-01/17-01/20, URBROJ:2178/03-01-17-2) od 18. prosinca 2017. godine u kojem je navedeno:I. „da za Plan gospodarenja otpadom općine Bebrina za razdoblje 2017-2022. g. nije potrebno provesti postupak strateške procjene utjecaja na okoliš, budući da je Plan gospodarenja otpadom općine Bebrina za razdoblje 2017.- 2022. g. takve prirode da njegova provedba ne može imati vjerojatno značajan utjecaj na okoliš u Općini Brodski Stupnik.“5. Općina Oriovac (KLASA: 363-01/17-01/100, URBROJ: 2178/10-04-17-2) od 29. prosinca 2017. godine kojim je utvrđeno da:I. „podržavamo nastojanje i brigu općine Bebrina vezanu uz gospodarenje otpadom, samim time i zaštitu okoliša na svom području, ali smo mišljenja da ne postoji potreba provedbe strateške procjene utjecaja Plana gospodarenja otpadom općine Bebrina za razdoblje od 2017.-2022. godine na okoliš.“6. Općina Sibinj(KLASA: 351-01/17-01/29, URBROJ: 2178/08-03-17-2) od 14. prosinca 2017. godine u kojem stoji:I. „Općina Sibinj nema nikakvih primjedbi ili uvjeta koji bi zahtjevali potrebu provedbe strateške procjene utjecaja Plana gospodarenja otpadom općine Bebrina od 2017.-2022. na okoliš.

V.

Prikazom iz prethodne točke vidljivo je da su sva javnopravna tijela koja su se očitovala u zadanom roku dala mišljenje kako nije potrebno provesti postupak strateške procjene.Planom gospodarenja otpada općine Bebrine za razdoblje od 2017. do 2022. godine unaprijediti će se sustav gospodarenja otpadom.Sukladno navedenom utvrđuje se da nije potrebno provesti stratešku procjenu utjecaja Plana gospodarenja otpadom općine Bebrina za razdoblje od 2017. do 2022. godine na okoliš.Odluka kojom se utvrđuje kako nije potrebno provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš Plana gospodarenja otpadom donesena je temeljem


provedenog postupka ocjene o potrebi strateške procjene, sukladno pribavljenim mišljenjima javnopravnih tijela i osoba određenih posebnim propisima te kriterijima za utvrđivanje vjerovatno značajnog te kriterijima za utvrđivanje vjerojatno značajnog utjecaja na okoliš navedenih u Prilogu III. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš („Narodne novine“, broj 3/17.) i to kako slijedi:

Kriteriji za utvrđivanje vjerojatno značajnog utjecaja na okoliš osobito su:

I. Značajke Plana gospodarenja otpadom općine Bebrina osobito u odnosu na:

Stupanj do kojeg strategija, plan ili program određuje okvir za zahvate i druge aktivnosti i to u odnosu na lokaciju, vrstu, veličinu i operativne uvjete ili po alociranju izvora

Plan gospodarenja otpadom općine Bebrina predstavlja dokument općenitog karaktera koji definira okvir razvojnih projekata koji se planiraju provesti do kraja 2022. godine.Plan gospodarenja otpadom općine Bebrina predstavlja razvojni dokument lokalnog karaktera koji prati smjernice viših razina te će se implementacijom istoga doprinijeti ostvarenju ciljeva i prioriteta definiranih dokumentima više razine.

Pogodnosti strategije, plana ili programa za uključivanje pitanja zaštite okoliša, osobito s ciljem promicanja održivog razvoja Kao razvojni dokument koji definira smjernice gospodarenja otpadom, Plan gospodarenja otpadom općine Bebrina uključuje i pitanja zaštite okoliša, s naglaskom na analizu ocjene stanja i potreba u gospodarenju otpadom uključujući ostvarenje ciljeva, akcije prikupljanja otpada, mjere za ostvarenje ciljeva te projekte važne za provedbu Plana gospodarenja otpadom. Okolišni problemi važni za strategiju, plan i program

Okolišni problemi koji su važni za Plan gospodarenja otpadom odnose se na daljnji razvoj i unaprijeđenje sustava učinkovitog gospodarenja otpadom na području općine Bebrina u smislu prikupljanja i razvrstavanja otpada.

Važnost plana i programa za primjenu propisa Zajednice u području zaštite okoliša (npr. Strategija, plan ili program koji se odnosi na gospodarenje otpadom ili zaštitu voda) Plan gospodarenja otpadom općine Bebrina značajan je za implementaciju propisa na razini Europske Unije u području zaštite okoliša, direktiva o odlagalištima, spaljivanju otpada i o integriranoj prevenciji i kontroli onečišćenja. Definirani prioriteti i ciljevi iz Plana uključuju aktivnosti kojima se potiče gospodarenje otpadom na održiv i okolišno prihvatljiv način poput prevencije nastajanja otpada, reciklaže i ponovne uporabe i poboljšanja konačnog zbrinjavanja i nadzora.

II. Obilježja utjecaja i obilježja područja na koje provedba Plana ili programa može utjecati, posebice u odnosu na:

Vjerojatnost, trajanje, učestalost i povratnost (reverzibilnosti) utjecaja

Provedba Plana gospodarenja otpadom općine Bebrina dugoročno gledano imati će kontinuiran pozitivan utjecaj na okoliš i povećanje kvalitete života na području općine u smislu prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada, provođenja informativnih aktivnosti, sanacije odlagališta neopasnog otpada.

Kumulativnu prirodu utjecaja

Kumulativna priroda utjecaja provedbe Plana gospodarenja otpadom općine Bebrina biti će vidljiva ponajprije kroz zaštićene i očuvane zatečene resurse koji će održivim korištenjem odredbi Plana gospodarenja otpadom ostati budućim generacijama bez većeg ugrožavanja okoliša.

Prekograničnu prirodu utjecaja

Provedba Plana gospodarenja otpadom općine Bebrina nema posebnih obilježja utjecaja i obilježja područja prekogranične prirode.

Rizike za ljudsko zdravlje ili okoliš (npr. uslijed izvanrednih događaja)

Provedba Plana gospodarenja otpadom općine Bebrina neće uzrokovati potencijalne negativne rizike za ljudsko zdravlje i okoliš.


Veličinu i područje prostiranja utjecaja (zemljopisno područje i broj stanovnika na koje će vjerojatno djelovati)

S obzirom da je Plan gospodarenja otpadom općine Bebrina izrađen i usmjeren isključivo za područje općine Bebrina kao jedinice lokalne samouprave koja prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine broji 3 252 stanovnika, provedba istoga imati će direktan i indirektan utjecaj isključivo na zemljopisno područje u okvirima granica općine.

Vrijednost i osjetljivost područja na koje će vjerojatno utjecati zbog:

- posebnih prirodnih obilježja ili kulturno-povijesne baštine

Plan gospodarenja otpadom općine Bebrina imati će pozitivne utjecaje na očuvanje prirodnih obilježja i kulturno-povijesne baštine jer se upravo njegovom provedbom doprinosi istom

- Ekološke mreže

Provedba Plana gospodarenja otpadom općine Bebrina indirektno će pozitivno utjecati na ekološku mrežu na području općine, sprječavanjem daljnjeg eventualnog zagađenja, organiziranjem gospo-darenja otpadom na održiv način koji je primjeren i u skladu sa svim standardima očuvanja prirode i prirodnih resursa.

- Prekoračenja standarda kakvoće okoliša ili graničnih vrijednosti

Provedba Plana gospodarenja otpadom općine Bebrina kao i zahvata koji su obuhvaćenim istim, neće uzrokovati potencijalna prekoračenja standarda kakvoće okoliša ili graničnih vrijednosti.

- Intenzivnog korištenja zemljišta Provedba Plana gospodarenja otpadom općine Bebrina neće za posljedicu imati intenzivno korištenje zemljišta.

Utjecaji na područja ili krajobraze priznatog zaštićenog statusa na nacionalnoj, međunarodnoj razini ili razini zajednice.

Na području općine Bebrina nalazi se područje zaštićeno temeljem Zakon o zaštiti prirode, značajni krajobraz Jelas polje, sukladno Uredbi o ekološkoj

mreži („Narodne novine“ broj 124/2013 i 105/2015) u Obuhvatu općine nalaze se područja ekološke mreže, područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS): HR 2001326 Jelas polje s ribnjacima, HR 2001311 Sava nizvodno od Hrušćice i područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR 1000005 Jelas polje. Provedba Plana gospodarenja otpadom općine Bebrina odnosno niti jedna aktivnost iz Plana neće imati utjecaja na predmetno područje.

VI.

O ovoj Odluci informirat će se javnost na način propisan odredbama Zakona o zaštiti okoliša i Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša („Narodne novine“ broj 64/08) kojima se uređuje informiranje javnosti u pitanjima zaštite okoliša.

VII.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije“.

KLASA: 351-01/17-01/17URBROJ: 2178/02-1-18-23Bebrina, 13. veljače 2018. godine

OPĆINSKI NAČELNIKIvan Brzić mag.ing.silv.univ.spec., v.r.

5.

Na temelju članka 16. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj: 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. - pročišćeni tekst, 82/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84/11., 90/11., 144/12., 94/13., 153/13., 147/14. i 36/15.), članka 2. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15.) te članka 32. Statuta općine Bebrina ("Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije", broj: 3/13) Općinsko vijeće općine Bebrina na svojoj 7. sjednici održanoj dana 31. siječnja 2018. godine, donosi


ODLUKU

o komunalnom redu općine Bebrina

Članak 1.

Ovom Odlukom propisuje se komunalni red na području općine Bebrina, provedbene mjere i kazne za prekršitelje. Komunalni red propisan ovom odlukom obvezuje sve pravne i fizičke osobe, ako zakonom i drugim propisima nije drugačije određeno. Ova odluka pod komunalnim redom podrazumijeva naročito: 1. uređenje naselja, 2. održavanje čistoće i čuvanje javnih površina, 3. korištenje javnih površina, 4. uklanjanje snijega i leda, 5. sakupljanje, odvoz i postupanje sa sakupljenim

komunalnim otpadom6. uklanjanje protupravno postavljenih predmeta, 7. mjere za provođenje komunalnog reda, 8. kaznene odredbe.

Članak 2.

Vlasnikom u smislu ove Odluke smatra se nositelj prava vlasništva sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.Korisnik u smislu ove Odluke je osoba koja koristi nekretninu odnosno posebni dio nekretnine temeljem ugovora o najmu ili zakupu potpisanim s vlasnikom.

Članak 3.

Pod predmetima u smislu ove Odluke smatraju se pokretne stvari koje se mogu premjestiti s jednog mjesta na drugo, a da im se ne povrijedi bit (supstancija) i predmeti koji nemaju građevinskog dijela ili nisu ugrađeni u podlogu.Predmetima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito:1. reklamni i oglasni predmeti (transparent,

zastava, naziv, pano, logo, tenda, ormarić, vitrina, uređaj, stup, ograda, reklama na zaštitnoj ogradi i skeli i slično),

2. pokretne naprave (kiosk, montažni objekt, pokretna radnja, naprava za zabavu, štand, zabavni park i ugostiteljska terasa),

3. predmeti za skupljanje otpada, košarice za otpatke,

4. objekti i predmeti na stajalištu javnog prijevoza,

5. oprema dječjih igrališta,6. klupe, posude za cvijeće,7. spomenik, spomen-ploča, skulptura i slični

predmeti.

Članak 4.

Predmeti iz članka 3. stavka 2. ove Odluke moraju materijalnom obradom i oblikovanjem zadovo-ljavati kriterije tehničkih i tehnoloških standarda i biti estetski oblikovani te predstavljeni u skladu s izgledom okoline ili zgrade.Predmeti iz stavka 1. ovoga članka moraju se održavati čistima, urednima i ispravnima, a dotrajale predmete treba obnoviti, zamijeniti ili ukloniti. Troškove održavanja, čišćenja, zamjene i uklanjanja tih predmeta snosi njihov vlasnik odnosno korisnik.

Članak 5.

Ova odluka pod javnim površinama podrazumijeva površine u općoj uporabi koje se prema namjeni razvrstavaju u:1. Javne prometne površine: ceste, putovi, javni prolazi, javne stube, mostovi, parkirališta, nogostupi, pješačke i biciklističke staze, pješačke zone, šetališta, 2. Javne zelene površine: parkovi, park-šume, živice, cvjetnjaci, travnjaci, skupna ili pojedinačna stabla, drugi oblici vrtnog i perivojnog oblikovanja koji nisu proglašeni zaštićenim dijelovima prirode, posude s ukrasnim biljem, zelene površine uz ceste u naseljima uz stambene i javne objekte i slične površine 3. Ostale javne površine: kupališta, pontoni, vodene površine koje nisu vodno dobro, otvoreni kanali za odvodnju, prostori namijenjeni za javne priredbe, groblja, odlagališta otpada, dječja i športska igrališta, rekreacijske površine te njima slični prostori.

I. UREĐENJE NASELJA

Članak 6.

Uređenjem naselja, u smislu ove Odluke, smatra se posebice uređenje i održavanje vanjskih dijelova zgrada, dvorišta i poslovnog kruga, vrtova, okućnica, ograda, javnih zelenih površina i drugih sličnih površina, izloga, reklama, natpisa, isticanje plakata i reklama, uređenje javnih površina, javne rasvjete, komunalnih objekata i opreme opće uporabe, autobusnih stajališta i parkirališta, rekreacijskih javnih površina, kupališta, športskih i


dječjih igrališta, pokretnih naprava, te zbrinjavanje životinja.

1. Određivanje imena i označavanje javnih površina, naselja i zgrada

Članak 7.

Na ulazu u općinu Bebrina i izlazu iz općine Bebrina mora biti postavljena oznaka «Općina Bebrina». U svim naseljenim mjestima na području općine Bebrina moraju biti postavljene oznake naseljenog mjesta na početku i završetku naseljenog mjesta. Ulice i trgovi moraju biti označeni natpisnim pločama s imenima ulica i trgova. Nabavu i postavljanje natpisne ploče obavlja Općina Bebrina. Natpisne ploče sa nazivima naselja na razvrstanim cestama nabavlja i postavlja Županijska uprava za ceste. Za održavanje natpisnih ploča s oznakom naselja, na razvrstanim cestama odgovorna je Županijska uprava za ceste. Na nerazvrstanim cestama natpisne ploče s oznakama «Općina Bebrina» i nazivima naseljenih mjesta održava općina Bebrina.

Članak 8.

Svaka zgrada ili kuća na području općine Bebrina mora imati oznaku kućnog broja. Vlasnik građevine mora postaviti pločicu s kućnim brojem, sukladno rješenju o određivanju kućnog broja. Troškove nabavljanja kućnog broja, kao i postavljanje i održavanje snosi vlasnik ili korisnik objekta.

Članak 9.

Dvorište i poslovni krug fizičkih i pravnih osoba s pogledom na ulicu – javnu površinu moraju biti uredni, ne mogu služiti za odlaganje predmeta i drugih stvari koje remete sklad okoline. Vlasnik i Korisnik nekretnine iz stavka 1. ovoga članka dužan je orezivati zelenilo zasađeno u dvorištu, uklanjati korov, orezivati stabla, živicu i ukrasno grmlje tako da svojim granama ne prelazi na javnu prometnu površinu odnosno da omogući nesmetan prolaz pješaka i vozila, preglednost prometne signalizacije, raskrižja i osvijetljenost javnih površina.Ukoliko se utvrdi da su dvorišta ili poslovni krug s pogledom na javnu površinu neuredni u toj mjeri da remete sklad okoline, komunalni redar će putem zapisnika naložiti fizičkoj ili pravnoj osobi da se u određenom roku izvrši uređenje dvorišta ili poslovnog kruga. Ako fizička ili pravna osoba ne postupi po nalogu iz

prethodnog stavka, protekom navedenog roka, komunalni redar će pokrenuti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv fizičke ili pravne osobe, te ponoviti naložene mjere s novim rokom za uređenje dvorišta ili poslovnog kruga. Vlasnik i kor isnik pos lovnog pros tora i građevinskog zemljišta dužan je održavati okućnicu odnosno okoliš zgrade, uključujući i ogradu prema javnoj površini, koja ne smije ometati korištenje javnom prometnom površinom niti predstavljati opasnost za prolaznike.Ograde iz stavka 5. ovog članka, uz javne površine, ne smiju biti izvedene od bodljikave žice ili šiljaka.

2. Uređenje vanjskih dijelova zgrade

Članak 10.

Vanjski dijelovi zgrada moraju se redovno popravljati i održavati urednima i čistima, a sva nastala oštećenja moraju se popraviti.Vanjskim dijelovima zgrade u smislu ove odluke smatra se krov, pročelje, balkon, terasa, lođa, ulazna vrata, prozori, podrumski otvori, žljebovi i drugi vanjski dijelovi. Popravke i održavanje zgrada (građevina) dužni su obavljati vlasnici i korisnici. Za stanje zgrada (građevina) odgovorni su vlasnici i korisnici kao i za eventualno nastale štete i ozljede ljudi koje je prouzročila neodržavana građevina.Vanjske dijelove zgrade koji svojim izgledom (zbog onečišćenja zato što su dotrajale, neispravnosti, nagrđenosti grafitima i slično) nagrđuju opći izgled ulice ili trga, vlasnici i korisnici su dužni urediti, održavati, popravljati i obojiti na način da se održavani dijelovi zgrade svojim materijalom, bojom i izgledom uklope u cjeloviti izgled zgrade.S prozora, balkona i drugih dijelova zgrada i kuća zabranjeno je na bilo koji način onečišćivati vanjske dijelove zgrade ili kuće i javnu površinu. Zabranjeno je uništavati pročelja zgrada, te po njima ispisivati poruke, grafite, obavijesti, crtati, šarati, djelomično ličiti pročelja bojama koje se ne uklapaju u cjelovitu sliku pročelja i na drugi ih način prljati ili nagrđivati.Vlasnici su dužni ukloniti napuštene, devastirane i ruševne objekte. Ako su takvi objekti smješteni uz javnu površinu, potrebno ih je ograditi odgovara-jućom zaštitnom ogradom.Ako vlasnici ne uklone ili na odgovarajući način ne ograde objekte koji predstavljaju izričitu opasnost po život i zdravlje ljudi, općina Bebrina naložit će vlasnicima uklanjanje u roku od najduže 15 dana i obavijestiti građevinsku inspekciju.Načelnik može odlučiti da se o trošku općine Bebrina ukloni napušteni, devastirani i ruševni


objekt koji predstavlja izričitu opasnost po život i zdravlje ljudi - uz upis tereta za visinu troškova uklanjanja, ako vlasnik za to da pisanu suglasnost. Ako vlasnik ne ukloni napušten, devastiran i ruševni objekt po nalogu iz stavka 6. ovog članka ili ne da suglasnost iz stavka 9. ovog članka, općina Bebrina će provesti postupak sukladan zakonskim propisima.

Članak 11.

Vlasniku ili korisniku zgrade, čije je pročelje fasade oštećeno tako da ugrožava prolaznike, pješake i odvijanje prometa, uslijed otpada žbuke, cigle i drugih građevinskih elemenata, naložit će se mjere uređenja pročelja zgrade u primjerenom roku. Ako vlasnik ili korisnik zgrade ne izvrši naložene mjere iz prethodnog stavka, Općina Bebrina izvršit će preventivno ograđivanje javne površine u cijeloj širini pročelja zgrade kako bi se zaštitili pješaci, a protiv vlasnika ili korisnika komunalni redar će podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka kod Prekršajnog suda u Slavonskom Brodu. Vanjski dijelovi zgrade koji su zbog oštećenja opasni po život u nadležnosti su građevinske inspekcije.

Članak 12.

Vlasnici, odnosno korisnici građevina koje imaju svojstvo kulturnog dobra ili se nalaze na području zaštićene kulturno-povijesne cjeline ili zaštićenog dijela prirode (u nastavku teksta: kulturno dobro i zaštićeni dio prirode) dužni su za sve zahvate na vanjskim dijelovima građevina, ishoditi rješenje Ministarstva kulture. Zabranjeno je bilo kakvo izvođenje zahvata na vanjskim dijelovima građevina iz stavka 1. ovoga članka bez rješenja ili suprotno rješenju, oštećivanje građevina, ispisivanje poruka, grafita, obavijesti, crtanje i šaranje, djelomično ličenje pročelja bojama koje se ne uklapaju u cjelovitu sliku pročelja, izvođenje instalacija i postavljanje uređaja na ulična pročelja građevina.

Članak 13.

Na pročeljima zgrada, prozorima, balkonima, ogradama i drugim dijelovima zgrade neposredno okrenutim prema ulici ili trgu zabranjeno je postavljati uređaje, vješati ili izlagatirublje, posteljinu, tepihe ili druge predmete.Na prozorima, balkonima, ogradama i drugim sličnim dijelovima zgrade u pravilu se drži cvijeće i ukrasno bilje.

Uređaji za klimatizaciju postavljeni na vanjski dio građevine, moraju biti tako ugrađeni da se kondenzat ne ispušta na javnu površinu, ne pada po vanjskim zidovima, uređajima i prostoru oko zgrada.Antene za prijam zemaljskih i satelitskih programa, rashladni i solarni uređaji, dijelovi alarmnog sustava i slični uređaji iznimno se postavljaju na zgrade na način da su vidljivi s javne površine i samo ako ne postoje tehničke pretpostavke za drugačije rješenje.Uređaje iz prethodnog stavka dopušteno je postavljati samo na način kojim se ne ometa korištenje javne površine i koji ne predstavlja opasnost za sigurnost ljudi i imovine.S površina iz stavka 1. ovoga članka zabranjeno je istresati krpe, sagove i slično, bacati otpad, ocjeđivati vodu ili na drugi način onečišćavati javnu površinu. Zabranjeno je na navedenim površinama odlagati otpad te crtati, pisati, prljati, mehanički oštećivati, uništavati ili na drugi način nagrđivati pročelja zgrada.

3. Nazivi, izlozi, reklame, plakati (oglasi) i zastave

Članak 14.

Pravne i fizičke osobe, a koje su dužne na osnovu posebnih propisa, ističu na pročelju objekta u kojoj koriste poslovni prostor, odnosno u kojoj je sjedište radnje, odgovarajuću natpisnu ploču, odnosno tvrtku (naziv). Naziv mora biti čitljiv, tehnički i estetski oblikovan, na književnom hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, te uredan i u skladu s posebnim propisima i ne smiju osvjetljenjem ili zvučnim signalima ometati druge korisnike objekta.Korisnici objekta dužni su dopustiti postavljanje naziva. Pravne ili fizičke osobe dužne su naziv ukloniti u roku od 15 dana od prestanka obavljanja djelatnosti odnosno iseljenja iz objekta.

Članak 15.

Izlozi moraju biti tehnički ispravni, estetski oblikovani, odgovarajuće osvijetljeni i usklađeni s izgledom objekta i okoliša. Izlozi se moraju redovito uređivati, čistiti i prati. U izlozima trgovine ne smije se držati ambalaža ili skladištiti roba. Izlozi privremeno praznih lokala, moraju biti uredni i čisti, a stakla na takvim izlozima moraju se zasjeniti jednobojnim neprozirnim zastorom s unutrašnje strane.


Zabranjeno je izlagati robu izvan poslovnog objekta na javnoj površini. Zabranjeno je uništavati izloge, te po njima ispisivati poruke, obavijesti, crtati, šarati i na drugi ih način prljati ili nagrđivati. Osvjetljenje izloga mora biti izvedeno stručno i u skladu sa suvremenom svjetlosnom tehnikom na način da direktno ne obasjava prometnu površinu.Izlozi moraju biti osvijetljeni cijelu noć.

Članak 16.

Na području općine Bebrina mogu se postavljati reklame, tende, reklamne konstrukcije, reklamne ploče, transparenti, prigodni natpisi. Ako se naprave iz stavka 1. ovog članka postavljaju na građevine i zemljišta u vlasništvu općine ili na javnim površinama na području općine Bebrina, potrebno je podnijeti pisani zahtjev Općinskom načelniku općine Bebrina radi odobrenja. U odobrenju iz stavka 2. ovoga članka odredit će se mjesto, način, vrijeme i drugi uvjeti postavljanja tih predmeta u skladu s uvjetima iz područja prostornog uređenja, zaštite kulturne i prirodne baštine, sigurnosti prometa i dr. U slučaju kad prestane potreba postavljanja predmeta iz stavka 1. ovoga članka njihovi vlasnici ili korisnici, dužni su ih ukloniti u roku od sedam dana od dana prestanka potrebe. Ako vlasnik ili korisnik ne ukloni predmete iz stavka 1. ovoga članka u roku od sedam dana, komunalni redar će narediti uklanjanje o trošku vlasnika ili korisnika.

Članak 17.

Plakati, oglasi i druge objave mogu se isticati samo na za to predviđenim mjestima, oglasnim stupo-vima, oglasnim pločama i oglasnim ormarićima uz prethodno odobrenje općinskog načelnika. Zabranjeno je postavljati plakate na mjesta koja nisu za to namijenjena, a osobito na stabla, pročelja zgrada, ograde, stupove javne rasvjete, prometnu signalizaciju i objekte i uređaje javne namjene.Plakati i oglasi mogu se postavljati i na drugim mjestima osim na mjestima iz stavka 1. ovoga članka uz odobrenje općinskog načelnika.

Članak 18.

Uredno istaknute plakate i oglase zabranjeno je prljati, oštećivati i uništavati. Za postavljanje plakata na mjestima gdje to nije dopušteno odgovoran je organizator priredbe ili manifestacije čija se priredba, manifestacija ili

proizvod oglašava (pravna, fizička osoba (obrtnik) ili fizička osoba).Komunalni redar naredit će organizatoru priredbe ili manifestacije, odnosno pravnoj ili fizičkoj osobi čija se priredba, manifestacija ili proizvod oglašuje, uklanjanje plakata i čišćenje mjesta na kojima ne smiju biti postavljeni. Ukoliko organizator priredbe ili manifestacije, odnosno pravna ili fizička osoba čija se priredba, manifestacija ili proizvod oglašuje u ostavljenom roku ne postupi sukladno nalogu komunalnog redara, nedostaci će se ukloniti na trošak organizatora.

Članak 19.

Troškove uklanjanja plakata i oglasa, nakon isteka potrebe za koju su postavljeni, a najkasnije u roku od 7 dana od prestanka potrebe, te čišćenje mjesta na kojima su bili istaknuti, snosi organizator priredbe, te pravna ili fizička osoba čija se priredba ili proizvod oglašava. Ako organizator priredbe ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovog članka komunalni redar će narediti uklanjanje plakata i oglasa te čišćenje prostora na trošak priređivača priredbe, fizičke ili pravne osobe čija se priredba ili proizvod oglašava.

Članak 20.

Javne ustanove, državna tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su izvjesiti zastave na objektima prigodom državnog, odnosno općinskog praznika. Zastave se ističu u predvečerje dan uoči praznika, a skidaju se poslije praznika. Ističu se državna, županijska i općinska zastava. Zastave koje se ističu moraju biti zakonom propisane i uredne.Jarbol za zastave postavlja se na pročelja zgrada, zemljištu uz objekte, te javne površine.

Članak 21.

Reklamama u smislu ove Odluke smatraju se reklamne zastave, reklamna platna, transparenti, reklamni ormarići, oslikane reklamne poruke, reklamni natpisi i drugi predmeti koji služe reklamiranju. Postavljanje reklama na javne površine regulirat će se općim aktom predstavničkog tijela.

Članak 22.

Sve vrste ograda uz javne i prometne površine obvezni su vlasnici, odnosno korisnici održavati u


ispravnom stanju tako da ne predstavljaju opasnost za prolaznike i da ne ugrožavaju uvjete sigurnosti prometa (tzv. trokut preglednosti). Stabla, živice i drugo zelenilo mora se uredno održavati uz javne prometne površine da ne ometaju prolazak pješaka i vozila, sigurnost i vidljivost odnosno preglednost u prometu (tzv. trokut preglednosti na križanjima cesta.) Komunalni redar narediti će vlasniku ili korisniku zemljišta, radove iz stavka 1. i 2. ovoga članka (uklanjanje ili orezivanje živice, osušenog ili bolesnog stabla ili grana). Ukoliko vlasnik ili korisnik ne izvrši naredbu, istu će obaviti općina Bebrina, ali na račun vlasnika ili korisnika zemljišta.

Članak 23.

Neizgrađeno građevinsko zemljište uz javne površine moraju održavati vlasnici i korisnici u urednom stanju (košnja trave, živice, korova i sl.). Komunalni redar naredit će vlasniku i korisniku zemljišta radove iz stavka 1. ovoga članka, a ako isti ne postupi po naloženim mjerama, protiv korisnika zemljišta podnijet će se zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, te ponoviti naložene mjere s novim rokom. Okućnice, vrtovi, neizgrađeno građevinsko zemljište i druge površine moraju se koristiti sukladno njihovoj namjeni te s njih ne smiju dolaziti nikakve štetne imisije na javne površine, susjedne građevine, komunalne objekte i uređaje. Svojim stanjem i izgledom ne smiju narušavati estetski izgled okolnih površina.Lišće, plodove i grane koji s površina iz stavka 3. ovog članka padnu na javnu prometnu površinu vlasnici odnosno korisnici, dužni su odmah ukloniti i površinu očistiti, a sa sakupljenim biootpadom postupati sukladno propisima koji uređuju komunalnu uslugu sakupljanja i odvoza mješovitog komunalnog i boorazgradivog komunalnog otpada.Na prostorima okućnica, vrtova i drugih površina uz javne površine zabranjeno je odlaganje miješanog komunalnog, korisnog i glomaznog otpada.

Članak 24.

Javne zelene površine ispred građevine mogu se ograditi metalnim stupićima, žardinjerama s cvijećem ili ukrasnom živicom, ako to neće ometati normalno kretanje pješaka, prometovanje vozila i neće smanjivati preglednost.Odobrenje za ograđivanje javnih zelenih površina, vlasniku građevine ispred koje se traži ograđivanje, izdaje Jedinstveni upravni odjel općine Bebrina uz

suglasnost općinskog načelnika.

4. Uređenje javne rasvjete, komunalnih objekata i opreme

Članak 25.

Radi uređenja općine, pružanja usluge i lakšeg snalaženja građana na području općine, postavljaju se komunalni objekti, uređaji i ukrasni predmeti u općoj uporabi.Javna rasvjeta mora biti izvedena, uzimajući u obzir značaj pojedinih dijelova općine, pojedinih javnih površina, prometa i potreba građana. Pri postavljanju javne rasvjete mora se voditi računa o urbanističkoj vrijednosti i značenju te izgledu pojedinih dijelova naselja, pojedinih javnih površina i njihovoj namjeni kao i potrebama prometa i građana.Javnu rasvjetu održava općina Bebrina, odnosno pravna ili fizička osoba kojoj to Općina Bebrina povjeri.

Članak 26.

Zabranjeno je oštećivanje i uništavanje rasvjetnih stupova i rasvjetnih tijela. Na rasvjetne stupove nije dopušteno postavljanje reklama, plakata, oglasa i slično, osim po odobrenju Općinskog načelnika. Postavljanje ukrasnih zastavica, informativno promidžbenih panoa, vertikalne i svjetlosne prometne signalizacije i slične opreme, privremeno je dopušteno samo uz odobrenje Općinskog načelnika.

Članak 27.

Za postavljanje opreme za reklamiranje i oglaša-vanje na rasvjetnim stupovima za komercijalne potrebe provodi se javni natječaj.Odluku o raspisivanju javnog natječaja donosi Općinsk načelnik, a njom se uređuju: lokacije, vrsta, izgled i broj komada opreme koja se može postaviti, vrijeme na koje oprema može biti postavljena, početna visina naknade, tijela za provedbu postupka javnog nadmetanja i slično.

5. Poštanski sandučić

Članak 28.

Poštanski sandučići postavljaju se na mjestima na kojima se građani okupljaju i zadržavaju.Poštanske sandučiće postavlja i održava pravna


osoba koja obavlja djelatnost poštanskih usluga i telekomunikacija. Pravna osoba iz stavka 1. ovog članka dužna je poštanske sandučiće održavati u ispravnom stanju, te kvarove uklanjati u najkraćem mogućem roku. 6. Košare za otpatke i klupe

Članak 29.

Na javnim površinama postavljaju se košarice za otpad.Košarice za otpad moraju biti izrađene od prikladnog materijala i estetski oblikovane, ispravne i redovito pražnjene.Zabranjeno je postavljanje košarica za otpad na stup na kojem se nalazi prometni znak, uređaj javne rasvjete, stup za isticanje zastave, na drveće te na druga mjesta na kojima nagrđuju izgled okoliša ili ometaju promet.Zabranjeno je uništavanje i oštećivanje postavljenih košarica.

Članak 30.

Na javnoj površini (parku) postavljaju se klupe. Klupe se moraju redovno održavati, te biti uredne i ispravne.

Članak 31.

Lokacije za postavljanje opreme iz članka 28., 29. i 30. ove Odluke određuje općina Bebrina. Zabranjeno je na bilo koji način oštećivati, uništavati, otuđivati i premještati komunalnu opremu iz članka 28., 29. i 30. ove Odluke.Zabranjeno je poštanske sandučiće i druge komunalne objekte i uređaje u općoj uporabi uništavati, te po njima šarati, crtati ili na drugi način prljati i nagrđivati.

7. Autobusna stajališta, javna parkirališta, dječja i športska igrališta, domaće životinje

Članak 32.

Autobusna stajališta moraju biti označena, a gdje je to moguće i natkrita. Klupe, košare, informacijske ploče i čistoća na autobusnim stajalištima moraju biti redovno održavani. Objekte i opremu na autobusnim stajalištima dužna je ispravnim održavati Općina Bebrina ili pravne i fizičke osobe kojima održavanje povjeri.

Članak 33.

Javna parkirališta moraju se održavati čistim i urednima.Na javnim parkiralištima zabranjeno je trgovanje, pretovar robe i ostalo što nije u skladu s namjenom parkirališta.

8. Dječja i sportska igrališta Članak 34.

Svi sportski objekti i ostali objekti za rekreaciju, dječja igrališta, kao i uređaji i oprema na njima moraju se održavati u urednom i ispravnom stanju i koristiti u skladu s namjenom. Sportska i dječja igrališta i sve rekreacijske javne površine dužna je čuvati i održavati pravna ili fizička osoba koja je vlasnik ili korisnik tih sportskih objekata. Rekreacijske javne površine, športska i dječja igrališta i oprema na njima održavaju se urednima i ispravnima i koriste u skladu s namjenom, a oštećeni ili uništeni dijelovi se moraju odmah zamijeniti.Za opremu i prostor iz stavka 1. i 2. ovog članka brine Općina, odnosno fizička ili pravna osoba kojoj je to povjereno.

9. Domaće i ostale životnije

Članak 35.

Na području općine Bebrina dopušteno je držanje domaćih životinja.Zabranjeno je držanje i postupanje s kućnim ljubimcima na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi, posebice djece te životinja. Držanje i postupanje s domaćim životinjama propisat će se posebnom odlukom predstavničkog tijela općine Bebrina.Način postupanja s divljim životinjama pronađenim izvan prirodnog staništa te napuštenim ili izgubljenim životinjama propisat će se odlukom predstavničkog tijela općine Bebrina.

II. ODRŽAVANJE ČISTOĆE I ČUVANJE JAVNIH POVRŠINA

1. Javne površine općenito

Članak 36.

fJavne površine treba održavati tako da budu uredne i čiste, da su u funkciji za koju su namijenjene, a oprema i uređaji na njima moraju biti uredni, ispravni i u funkcionalnom stanju.


Ne smije se onečišćavati, oštećivati ili uništavati javne površine, objekte ili uređaje koje su na njima ili su njihov sastavni dio.

Članak 37.

Održavanje javnih površina obavlja općina Bebrina odnosno pravna ili fizička osoba kojoj je Općina Bebrina povjerila održavanje javnih površina.U održavanju javnih površina na području općine Bebrina dužni su sudjelovati i:- korisnici javnih površina kada ih koriste

temeljem posebnog odobrenja- pravne ili fizičke osobe kojima je posebnim

pravnim poslovima povjereno upravljanje dijelovima javnih površina (koncesije, ugovori o povjeravanju poslova i slični pravni poslovi)

- vlasnici ili korisnici zemljišta i objekta uz javne površine i to u širini svog zemljišta/objekta.

Pravna ili fizička osoba koja obavlja djelatnost uz javne površine i zbog čije djelatnosti dolazi do onečišćenja javnih površina, dužna je onečišćene površine redovito čistiti.

Članak 38.

Na javnim površinama zabranjeno je ostavljati bilo kakav otpad, a osobito se zabranjuje:1. bacanje ili ostavljanje otpada izvan propisanih

spremnika2. odlaganje raznog materijala, zemlje, šute,

ogrjeva, željeza, lima i sl. 3. odlaganje glomaznog otpada i ambalaže, te

građevinskog materijala4. ostavljanje neregistriranih vozila, olupina,

prikolica, plovila, radnih strojeva i dr. 5. ispuštanje ulja, kiseline, boje, otpadnih voda i

gnojnica i dr. 6. popravak, servisiranje, pranje vozila ili

obavljanje drugih obrtničkih radova 7. oštećivanje spremika za odlaganje

komunalnog otpada8. bacanje gorućih predmeta u spremnike za

odlaganje komunalnog otpada 9. ostavljanje posuda za hranu, i hranjenje

životinja 10. zagađivanje i bacanje otpada i otpadnih tvari

na obalu, u rijeku ili druge vodene površine11. paljenje otpada, lišća i sl. 12. izlagati slike, cvijeće, rabljene stvari,

poljoprivredne i druge proizvode bez odobrenja Jedinstvenog upravnog odjela

13. ispuštati fekalne vode i otpadna ulja, 14. nenamjensko korištenje javnih površina.

15. obavljati bilo kakve radnje ili njihovo propuštanje, kojima se onečišćuju javne površine.

Članak 39.

Zbog izrazitog ekološkog značenja, sječa, orezivanje i sadnja stabala na javnim zelenim površinama, mogu se obaviti samo uz odobrenje Općinskog načelnika.

Članak 40.

Zabranjeno je dovoditi životinje na prostore dječjih igrališta.Ostatke onečišćenja od životinja na javnim površinama dužni su očistiti posjednici ili vlasnici životinja.Iznimno, kod određenih događanja (priredbe i slično) kao i u drugim opravdanim slučajevima, na javnim površinama koje nisu za tu namjenu određene i posebno označene, kretanje životinja je moguće uz odobrenje općinskog načelnika.

Javne prometne površine

Članak 41.

Ne smiju se uništavati, oštećivati niti onečišćavati javne prometne površine, odnosno objekti, instalacije i uređaji koji su na njima ili su njihov sastavni dio. Ako dođe do oštećenja javno prometne površine ili instalacija koje su njezin sastavni dio, komunalni redar će isto zapisnički utvrditi i narediti fizičkoj ili pravnoj osobi koja je učinila štetu da u određenom roku dovede oštećene površine i instalacije u prvobitno stanje. Ukoliko fizička ili pravna osoba odbije izvršiti u zadanom roku naređenu mjeru dovođenja oštećene površine i instalacija u prvobitno stanje, protiv nje će biti pokrenut prekršajni postupak, a sanaciju će izvršiti Općina Bebrina na trošak fizičke ili pravne osobe.

Članak 42.

Javno prometne površine, nerazvrstane ceste, moraju se redovito održavati, tako da služe svrsi za koju su namijenjene.Županijska uprava za ceste dužna je održavati ceste i objekte iz svoje nadležnosti.


Članak 43.

Fizičke ili pravne osobe koje obavljaju djelatnost zbog kojeg dolazi do prekomjernog onečišćenja javnih površina, dužne su ih redovito čistiti. Vlasnik ili korisnik sportskih ili rekreacijskih objekata, zabavnih parkova ili igrališta, organizator javnih skupova, javnih priredbi i zakupac javnih površina koji ih povremeno koristi, obvezan je osigurati čišćenje javnih površina koje služe kao pristup ili za postavljanje objekata. Također površine iz prethodnog stavka ovoga članka korisnik treba očistiti u roku od 10 sati nakon završetka priredbe ili vremena korištenja objekta.

Članak 44.

Vozila koja sudjeluju u prometu ne smiju onečišćavati kolnik i javne prometne površine teretom koji prevoze ili nečistoćom sa samog vozila (zemljani ili kameni materijal s kotača i dr.).Prijevoz raznih materijala i tekućina mora se obavljati dopuštenim prijevoznim sredstvima bez rasipanja po javnoj površini. U slučaju da se materijal iz stavka 1. i 2., ovoga članka prospe i onečisti kolnik i javno prometne površine ili da vozila onečiste kolnik i javne prometne površine nečistoćom sa samog vozila, vozač tog vozila je dužan poduzeti radnje za njihovo čišćenje.

Članak 45.

Zabranjeno je crtanje i pisanje raznih poruka i tekstova po javnim prometnim površinama bez suglasnosti općinskog načelnika, osim prometne signalizacije sukladno posebnim propisima.

2. Javne zelene površine

Članak 46.

Javne zelene površine treba održavati tako da budu uredne i čiste, te služe svrsi kojoj su namijenjene.Pod održavanjem javnih zelenih površina podrazumijeva se osobito:1.� kosidba trave 2.� obnavljanje i rekonstrukcija zapuštenih zelenih

površina 3.� uklanjanje starih i bolesnih stabala i zamjena

novim 4.� uklanjanje otpalog granja, lišća i drugih

otpadaka 5.� održavanje posuda s ukrasnim biljem 6.� održavanje pješačkih staza, naprava i opreme

na javnim zelenim površinama 7.� postavljanje zaštitnih ograda na mjestima

uništavanja zelenih površina 8.� održavanje dječjih igrališta 9.� obnova uništenog i dotrajalog biljnog

materijala 10.� rezidba i oblikovanje stabala i grmlja 11.� okopavanje bilja 12.� zalijevanje zelenih površina i bilja u ljetnim

mjesecima 13.� preventivna djelovanje na sprječavanju biljnih

bolesti, štetnika i slično 14.� gnojidba i folijarno prihranjivanje bilja.

O uređenju javnih zelenih površina brinu komunalni djelatnici općine Bebrina ili pravna osoba kojoj Općina Bebrina povjeri poslove (parkovi, park-šume, drvoredi, dječja igrališta) i vlasnici zemljišta koji graniče s javnom površinom (sve ograde uz javne površine, cestovne jarke, propuste na cestovnim jarcima-mostovi, zelenu površinu između nogostupa i cestovnog kolnika, živice, travnjaci, skupine ili pojedinačna stabla). Pokošena trava, lišće, grane i slično ne smije se paliti u jarcima i na zelenoj površini. Drvoredi, porušena i bolesna stabla moraju se zamijeniti novima sukladno ekološkim zahtjevima i pejzažnom okruženju.Ako vlasnici zemljišta koji graniče s javnom površinom ne postupe u skladu s odredbama iz stavka 2. i 3. ovoga članka, izvođenje poslova narediti će komunalni redar, a ako se i tada ne učini, radove će obaviti općina Bebrina na teret obveznika.

Članak 47.

Fizička ili pravna osoba koja upravlja i gospodari javnim sportskim, rekreacijskim ili drugim objektima, grobljima i slično obvezna je redovno održavati javnu zelenu površinu unutar navedenih prostora, te se brinuti za njihovu zaštitu i obnovu.

Članak 48.

Bez odobrenja općinskog načelnika općine Bebrina, na javnoj zelenoj površini zabranjeno je: - prekopavati javne zelene površine, - rekonstruirati postojeće i graditi nove javne

zelene površine, - postavljati bilo kakve objekte, uređaje,

naprave, reklamne panoe i slično, - obavljati bilo kakve radove, osim redovnog

održavanja istih površina. - zatvarati cestovne jarke


- izgrađivati parkirališta i kolne prilaze, odnosno obavljati prenamjenu javnih zelenih površina

- odlagati građevinski i drugi materijal, kontejnere i sl.

- postavljati bilo kakve objekte, uređaje, pokretne naprave, reklame i sl.

- postavljati električne, telefonske, toplinske i druge vodove

- ograđivati javne zelene površine- saditi ili uklanjati drveće i grmlje- kampirati.

Članak 49.

Radi zaštite javne zelene površine, zabranjeno je: - parkirati, voziti i zaustavljati sva prijevozna

sredstva na javnim zelenim površinama, osim onih koja održavaju javne zelene površine,

- puštati otpadne vode, kiselinu, motorna ulja i gnojnice te svako drugo zagađivanje,

- iskrcavati i uskladištavati razni materijal, - uništavati travnjake, iskopavati i odnositi,

zemlju, humus i bilje, - poduzimati zahvate koji mogu izazvati

stvaranje klizišta, - bacati papir, otpatke, smeće, piljevinu pepeo i

drugo na javnu zelenu površinu, - guliti koru sa stabla, zasijecati, zarezivati,

savijati, kidati, zabadati noževe, zabijati čavle, vezati žicu i slično, gaziti bušiti te na drugi način onečišćavati stabla, grmlje i živice

- oštećivati i izvaljivati stabla i grmlje, oštećivati stabla raznim materijalom prigodom gradnje, istovara i dopreme građevinskog materijala, drva, ugljena i sl.

- oštećivati opremu (mostovi, ograde, klupe, žica, stolovi, sprave za dječju igru, gnjezdišta ptica, sanitarni uređaji, javna rasvjeta , košare za otpatke), prljati je i zagađivati,

- paliti vatru na javnim zelenim površinama, - obavljati druge radnje koje bi devastirale

javne zelene površine. Nadzor nad provedbom stavka 1. ovoga članka obavlja po službenoj dužnosti komunalni redar općine Bebrina temeljem dojave građana (pismene i usmene).

III. KORIŠTENJE JAVNIH POVRŠINA

Članak 50.

Sve javne površine u općini Bebrina mogu se koristiti sukladno njihovoj namjeni na način i pod uvjetima utvrđenim odredbama ove odluke.Uvjete i način davanja u zakup zemljišta na javnim površinama utvrđuje se posebnom odlukom Općinskog Vijeća.

Članak 51.

Zauzimanjem javnih površina ne smije se spriječiti ili onemogućiti korištenje susjednih objekta i javnih prometnih površina, odnosno moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:1. prostor koji ostaje za prolaz pješaka ne smije

biti uži od 2 m 2. zauzimanje javnih površina mora odgovarati

propisima o sigurnosti prometa i svojim položajem ne smije smanjivati preglednost i onemogućiti odvijanje prometa

3. zauzimanjem javnih površina ne smije se onemogući pristup vatrogasnim vozilima, vozilima hitne medicinske pomoći i korištenju hidranta

4. zauzimanjem se ne smije stvarati prekomjerna buka i dodatno onečišćenje javnih površina

5. korisnici su dužni zauzete javne površine držati u urednom stanju.

Članak 52.

Korištenje javne površine neće se odobriti podnositelju zahtjeva:1. ako javna površina ne zadovoljava propisane

uvjete za namjenu za koju se traži korištenje2. ako podnositelj zahtjeva ima dugovanja prema

Općini Bebrina 3. ako podnositelj zahtjeva ne priloži potrebnu

dokumentaciju4. ako je podnositelj zahtjeva prethodno koristio

javnu površinu, a otkazan mu je ugovor o zakupu zbog nepoštovanja ugovornih odredbi

5. ako je podnositelju zahtjeva u zadnjih 6 mjeseci otkazan ugovor o zakupu zbog kršenja odredbi Odluke o komunalnom redu.

Članak 53.

Za korištenje javnih površina plaća se naknada. Iznos naknade za korištenje javnih površina odredit će se posebnom odlukom Općinskog vijeća.


Općinski načelnik može odobriti korištenja javne površine bez plaćanja naknade ako se koristi za: - održavanje humanitarnih manifestacija ili

manifestacija koje organiziraju udruge s područja općine Bebrina, mjesni odbori općine Bebrina ili druge pravne i fizičke osobe koje organiziraju aktivnosti u interesu općine Bebrina

- održavanje skupova i manifestacija koje organizira ili im je pokrovitelj općina Bebrina.

Besplatno korištenje javnih površina općine Bebrina može odobriti općinski načelnik i u drugim slučajevima za koje utvrdi da su od interesa za općinu ili njeno stanovništvo.

Postavljanje kioska

Članak 54.

Na području općine Bebrina moguće je postavljati kioske. Odluku iz stavka 1. ovoga članka donosi općinski načelnik. Kiosci moraju biti uredni, tehnički ispravni i estetski oblikovani. Ako se uz kioske postavljaju i prateći uređaji poput hladnjaka i slično, moraju biti unutar dopuštene zakupljene/uporabne kvadrature, postavljeni na način da ne ometaju svakodnevni promet na javno prometnoj površini (staza, kolnik, cesta), ne ugrožavaju kretanje pješaka ili nagrđuju izgled mjesta na kojem su postavljeni. Ako korisnik zakupljenog/uporabnog prostora ne postupa sukladno odredbama prethodnih članaka, komunalni redar će naložiti uklanjanje predmetnog kioska ili pratećih sadržaja.Ako korisnik zakupljenog/uporabnog prostora ne postupi po nalogu komunalnog redara u razumnom roku, uklanjanje će provesti općina Bebrina o trošku korisnika zakupljenog/uporabnog prostora.Uz kiosk se mora postaviti odgovarajući broj spremnika za odlaganje komunalnog otpada, a prostor oko objekta vlasnik je dužan držati u čistom i urednom stanju. Izvan prostora kioska nije dopušteno odlaganje ambalaže. Postavljanje ledenica i hladnjaka za napitke uz kioske dopušteno je samo temeljem zaključenog ugovora o korištenju javne površine za tu namjenu.

Terase za pružanje ugostiteljskih usluga i zimski vrtovi

Članak 55.

Javne površine mogu se koristiti za postavljanje i organiziranje terasa za pružanje ugostiteljskih usluga (u nastavku: terasa) i zimskih vrtova. Za korištenje javne površine za ovu namjenu, obavezno se sklapa ugovor o zakupu.

Članak 56.

Korištenje javne površine za postavljanje i organiziranje terasa i zimskih vrtova odobrava općinski načelnik.

Članak 57.

Postavljanje terase može se odobriti ispred zatvorenog dijela poslovnog prostora ugostiteljskog objekta u gabaritima lokala i na drugim mjestima gdje uvjeti javne površine to omogućuju uz suglasnost vlasnika susjedne površine.Ako je radi zaštite zauzete javne površine dopušteno postavljanje montažno – demontažne podloge moguće je montirati nosivu konstrukciju za natkrivanje prostora samo temeljem odobrenja općinskog načelnika.Terasa se može ograditi montažno-demontažnom ogradom koja ne smije biti viša od 1,2 metra.

Članak 58.

Uz zahtjev za postavljenje terase ili zimskog vrta podnositelj zahtjeva dužan je priložiti:- Rješenje o ispunjenju minimalnih tehničkih

uvjeta za obavljanje ugostiteljske djelatnosti- Izjavu da podnositelj zahtjeva ili njegov

osnivač, ako je podnositelj pravna osoba, nema prema Općini Bebrina i trgovačkim društvima u vlasništvu općine Bebrina dugovanje po bilo kojoj osnovi.

- Izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika da podnositelj zahtjeva ili njegov osnivač, ako je podnositelj pravna osoba, nisu niti su bili vlasnici obrta ili osnivači drugih pravnih osoba koje prema općini Bebrina i trgovačkim društvima u vlasništvu općine Bebrina imaju dugovanje po bilo kojoj osnovi.

- Odgovarajuću geodetsku podlogu s ucrtanom trasom postojeće infrastrukture.

U slučaju postavljanja terase suprotno odredbama članaka 57, i 58, ove Odluke, komunalni redar će


naložiti uklanjanje terase ili zimskog vrta u primjerenom roku.

Članak 59.

Prestankom rada ugostiteljske radnje, odnosno protekom vremenskog razdoblja određenog aktom o korištenju javne površine, sve što je bilo u funkciji terase mora se ukloniti u roku od tri dana, a korištena površina odmah privesti namjeni.

Postavljanje naprava

Članak 60.

Na području općine Bebrina mogu se postavljati pokretne naprave. Pokretne naprave postavljaju se i koriste sukladno važećem općem aktu općinskog vijeća općine Bebrina a koji uređuje to područje. Postavljanjem pokretnih naprava ne smije se sprječavati ili otežavati pristup i korištenje zgrada ili drugih objekata, ugrožavati sigurnost prometa te uništavati javne zelene površine.

Članak 61.

Za postavljanje pokretne naprave na javnu površinu ili neizgrađeno zemljište u vlasništvu općine potrebno je odobrenje Općinskog načelnika. Kad istekne odobrenje za držanje pokretne naprave ili kioska, vlasnik- korisnik dužan je ukloniti u roku od 48 sati.Ako vlasnik ili korisnik ne ukloni pokretnu napravu ili kiosk u roku iz prethodnog stavka, komunalni redar narediti će njeno uklanjanje, odnosno pokretna naprava će biti uklonjena na teret vlasnika ili korisnika.

Utovar i istovar roba

Članak 62.

Utovar i istovar robe mora se obavljati prvenstveno izvan javnih površina. U opravdanim slučajevima nedostatka prostora, kolnog ulaza i slično, istovar i utovar robe može se privremeno obavljati na javnim površinama, osim na mjestima na kojima je to zabranjeno. Ako se roba mora istovariti na javnu površinu tada se mora složiti tako da ne smeta prometu i mora se ukloniti odmah, a najkasnije u roku od 24 sata nakon istovara.

Članak 63.

Na javne površine ispred poslovnih prostora, prodavaonica i slično ne smije se odlagati ambalaža, roba ili slični predmeti. Na javnim površinama ne smiju se ostavljati predmeti i uređaji koji ometaju slobodan prolaz ili koji bi mogli ozlijediti prolaznike i nanijeti im štetu.

Članak 64.

Za istovar, smještaj i ukrcaj građevinskog materijala, podizanje skela te popravak vanjskih dijelova zgrada i slične građevinske radove može se u skladu s propisima o sigurnosti prometa i drugim zakonskim propisima privremeno koristiti javna površina ili neizgrađeno građevinsko zemljište u vlasništvu općine Bebrina uz odobrenje Općinskog načelnika, a na zahtjev izvoditelja ili investitora radova. Odobrenjem iz prethodnog stavka odredit će se uvjeti i način istovara i smještaj građevinskog materijala, mjere sigurnosti, vrijeme na koje se odobrava korištenje javne površine ili neizgrađenog građevinskog zemljišta, osim u slučaju kad je investitor radova Općina Bebrina.Kod izvođenja radova navedenih u stavku 1. ovoga članka mora se osigurati prohodnost pločnika i kolnika. Zbog sigurnosti prometa i pješaka zauzeti dio javne površine mora se ograditi urednom ogradom koja noću i u uvjetima smanjene vidljivosti mora biti označena i osvijetljena sa svjetiljkama bljeskalicama.

Članak 65.

Prilikom izvođenja građevinskih radova i podizanja skela, izvođač je odgovoran i naročito mora voditi brigu: 1. osigurati da se zemlja i rastresiti građevinski

materijal ne rasipa oko gradilišta, 2. miješati beton samo u posudama ili na zaštitnim

limovima, 3. javnu površinu ispod skele može izuzeti iz

prometa samo za vrijeme dok gradnja ne dosegne visinu stropa nad prizemljem,

4. prolaz ispod skele mora zaštititi protiv sipanja i padanja materijala zaštitnim krovom u visini od 3 m iznad pločnika, a skelu treba izvesti tako da se ispod nje može prolaziti,

5. uz vodoravnu, mora se osigurati i okomita zaštita pročelja skele s platnom, mrežom ili najlonom,

6. zaštitni krov mora prema ulici sezati 60 cm ispred pravca skele, a na svim otvorenim


stranama mora biti ograđen punom ogradom visine 60 cm,

7. ako zaštitni krov seže na kolnik mora se ispod krova ostaviti slobodan prostor od najmanje 4,5 m i to tako da ne ometa odvijanje prometa,

8. ako se gradnja iz bilo kojeg razloga duže vrijeme obustavi izvođač radova je dužan ukloniti skelu i drugi materijal s javne površine,

9. ako se javna površina upotrebljava za istovar i utovar rastresitog materijala (šute, šljunka, pijeska i slično) na njoj se smije složiti toliko materijala koliko se može odvesti u tijeku dana.

Članak 66.

Prigodom izvođenja radova iz članka 51. ove Odluke izvoditelj je dužan poduzimati mjere sprječavanja onečišćavanja javnih površina: 1. čistiti javne površine oko gradilišta od svih

vrsta građevnih i drugih materijala, blata i slično, čije je taloženje na javnim površinama posljedica izvođenja radova,

2. polijevati rastresiti materijal za vrijeme rušenja građevinskih objekata kako bi se spriječilo stvaranje prašine,

3. deponirati građevni materijal u okviru gradilišta tako da se ne ometa promet i slobodno otjecanje vode te da se materijal ne raznosi po javnim površinama.

Zapisnik prije početka radova

Članak 67.

Prije početka radova komunalni redar je dužan zapisnički u prisutnosti izvoditelja ili investitora radova utvrditi stanje javne površine ili neizgra-đenog građevinskog zemljišta koje će se koristiti. Nakon završetka radova izvoditelj je dužan zauzetu površinu ostaviti u stanju u kakvom je bila prije izvođenja radova. Ukoliko izvoditelj radova javnu površinu ne dovede u prvobitno stanje u roku određenom od strane komunalnog redara, ista površina uredit će se o trošku izvoditelja.

Istovar ogrjevnog drveta

Članak 68.Za istovar drva, ugljena i slično te za piljenje i cijepanje drva treba rabiti dvorište. U slučaju potrebe (nepostojanje dvorišta, nedostatak prostora, premalen kolski ulaz) dio javne površine može se privremeno uporabiti za istovar drva,

ugljena i sličnog ogrjevnog materijala, te za piljenje i slaganje ogrjevnog drveta, ali tako da ne ometa cestovni i pješački promet. Drva se moraju složiti okomito na rub pločnika tako da se spriječi kotrljanje na kolnik. Drva se moraju ukloniti s javne površine u roku od 10 dana, a ugljen u roku od 3 dana. Upotrijebljena površina mora se odmah očistiti od piljevine i drugih otpadaka.

IV. UKLANJANJE SNIJEGA I LEDA

Članak 69.

Snijeg i led s javnih površina uklanja se u skladu s Programom rada zimske službe koji donosi općinski načelnik općine Bebrina.Snijeg i led s krovova objekata uz javno prometne površine uklanja se kad postoji mogućnost odrona i ugrožavanja sigurnosti prometa.

Članak 70.

Za uklanjanje snijega i leda odgovorni su: 1. s javnih prometnih površina koje održava

općina, pravna ili fizička osoba kojoj općina povjeri tu djelatnost,

2. s krovova zgrada, kuća, vlasnik zgrade, odnosno fizička ili pravna osoba koja održava zgradu,

3. s javnih parkirališta, sportskih objekata i sličnih prostora pravna ili fizička osoba koja tim površinama upravlja odnosno obavlja poslovnu djelatnost,

4. s pločnika uz zgrade vlasnici zgrada, odnosno vlasnici ili korisnici zgrada ili kuća, te poslovnih prostorija,

5. s pločnika uz kioske i pokretne naprave vlasnici, odnosno korisnici kioska i pokretnih naprava,

6. s pločnika ispred uličnih lokala, vlasnici i korisnici tih lokala,

7. s pješačke staze u širini zemljišta na kojem je izgrađen stambeni ili poslovni objekt, vlasnici odnosno korisnici stambenih odnosno poslovnih objekata.

Članak 71.

Osobe iz članka 70. ove odluke odgovaraju za štetu nastalu zbog ne čišćenja snijega i leda osobi koja je zbog toga pretrpjela štetu (slučaj pada i ozljeđivanja).


Članak 72.

Javne prometne površine mogu se zbog sprečavanja nastanka leda i zbog sprečavanja klizanja, posipati piljevinom, pepelom i soli.Zabranjeno je posipavanje željeznom strugotinom, lomljenim staklom i sličnim materijalima.

V. UKLANJANJE PROTUPRAVNO POSTAVLJENIH PREDMETA

Članak 73.

Predmeti, materijali i objekti postavljeni suprotno odredbama ove odluke moraju se ukloniti. Rješenje o uklanjanju, s rokom uklanjanja, donosi komunalni redar. Ako vlasnik ili korisnik protupravno postavljenog predmeta, materijala ili objekta, temeljem rješenja ne ukloni, isto će se ukloniti o trošku vlasnika, odnosno korisnika.

Članak 74.

Na javnim površinama ne smiju se ostavljati vozila koja se ne rabe u prometu zbog dotrajalosti (neregistrirana, neispravna i sl. ) dulje od 7 dana. Komunalni redar naredit će vlasniku vozila uklanjanje vozila iz stavka 1. ovog članka. Ako vlasnik u ostavljenom roku ne ukloni vozilo, uklonit će se na trošak vlasnika. Ako vlasnik vozila nije poznat vozilo će se ukloniti na općinski trošak.

VI. SAKUPLJANJE, ODVOZ I POSTUPANJE SA SAKUPLJENIMKOMUNALNIM OTPADOM

Članak 75. Komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva.Komunalnim otpadom smatra se glomazni i korisni otpad koji nastaje u stanovima i poslovnim prostorijama.Biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad.

Članak 76.

Obvezatnost i postupak korištenja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, kriteriji obračuna količine otpada, standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za prikupljanje otpada, najmanja učestalost odvoza otpada prema područjima, obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu, područja pružanja javne usluge, opći uvjeti ugovora s korisnicima, popis adresa reciklažnih dvorišta, način provedbe javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom, način podnošenja prigovora i postupanje po prigovoru građana, uvjeti za pojedinačno korištenje javne usluge, prihvatljivi dokazi izvršenja javne usluge za pojedine korisnike usluga, cijena obvezne minimalne javne usluge, kriteriji za određivanje korisnika usluge u čije ime Općina Bebrina preuzima obvezu plaćanja cijene za javnu uslugu, korištenju površina za potrebe kompstiranja biorazgradivog otpada, količine krupnog (glomaznog) otpada koji se preuzima i odredbe o ugovornoj kazni propisane su posebnom odlukom Općinskog vijeća.

Članak 77.

Korisnici javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području općine Bebrina, spremnike za komunalni otpad smještaju na obračunskom mjestu sukladno odluci koja regulira pružanje javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgra-divog komunalnog otpada.

Članak 78.

Zabranjeno je svako postupanje s otpadom iz članka 75. ove Odluke koje je u suprotnosti s odredbama Odluke o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada.

VI. MJERE ZA PROVOĐENJE KOMUNALNOG REDA

Članak 79.

Nadzor nad provođenjem odredbi ove odluke i komunalnog reda obavlja komunalni redar. Općina Bebrina može na temelju pisanog ugovora s drugom jedinicom lokalne samouprave ili više njih ustrojiti zajedničko komunalno redarstvo. Fizičke i pravne osobe obavještavaju komunalnog redara o povredama komunalnog reda i potrebi


djelovanja komunalnog redara. Poslovi komunalnog redara u obavljanju radnji iz nadležnosti komunalnog redarstva obuhvaćaju vođenje upravnog i prekršajnog postupka, te drugih ovlasti i radnji koje su u nadležnosti komunalnog redara. U obavljanju nadzora nad poštivanjem važećih zakona i propisa te odredbi ove odluke, komunalni redar je ovlašten: 1. davati naloge i zapisnike fizičkim i pravnim

osobama u svrhu održavanja komunalnog reda, 2. rješenjem narediti fizičkim i pravnim osobama

radnje u svrhu održavanja komunalnog reda, 3. izricati mandatne kazne 4. predložiti pokretanje prekršajnog postupka5. te druge radnje sa svrhom vođenja upravnog i

prekršajnog postupka.

Članak 80.

Fizičke i pravne osobe dužne su komunalnom redaru omogućiti nesmetano obavljanje nadzora, a osobito pristup u dvorišta, pristup do zgrada, u prostorije, objekte, na zemljišta, pristup do naprava i uređaja, dati važeće osobne podatke kao i pružiti druga potrebna obavještenja, koja su predmet uredovanja.

Članak 81.

Ukoliko komunalni redar u svom radu naiđe na otpor može zatražiti pomoć mjesno nadležne policije.

VII. KAZNENE ODREDBE

Članak 82.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: 1. drži neuredno dvorište i poslovni krug s

izgledom - pogledom na ulicu - javnu površinu, ne popravlja i ne održava čistim vanjske dijelove zgrada (članak 9. i 10. odluke).,

2. postupa protivno odredbi članaka 12. i 13. ove odluke

3. u roku od 15 dana ne ukloni naziv po prestanku obavljanja djelatnosti (članak 14.),

4. u izlogu trgovine drži ambalažu ili skladišti robu (članak 15. odluke),

5. se izlog privremenog praznog lokala ne zasjeni jednobojnim neprozirnim zastorom s unutrašnje strane, te izlog ne drži ispravnim, estetski oblikovanim, odgovarajuće osvijetlje-nim i usklađenim s izgledom zgrade i okoliša. (članak 15. odluke),

6. bez odobrenja općinskog načelnika općine Bebrina postavi predmete iz članka 16. na građevine i zemljište koje su u vlasništvu općine Bebrina, (članak 16. stavak 1. i 2. odluke),

7. bez odobrenja općinskog načelnika općine Bebrina istakne plakate, oglase i druga priopćenja na mjesta koja nisu za to predviđena, (članak 17. odluke),

8. su ograde uz javne površine izvedene od bodljikave žice ili šiljaka, (članak 6. odluke),

9. se ograde uz javne i prometne površine ne održavaju u ispravnom stanju ne održava stabla, živice i zelenilo uz nerazvrstane ceste i javno prometne površine koje ometaju prolazak pješaka i preglednost u prometu (trokut preglednosti) , (članak 22. odluke),

10. ne održava urednim neizgrađeno građevinsko zemljište uz javne površine, ne koristi druge javne provršine iz članka 23. sukladno njihovoj namjeni (članak 23. odluke),

11. bez odobrenja općinskog načelnika na rasvjetne stupove postavlja plakate, oglase i slično, (članak 26. odluke),

12. ne održava poštanske sandučiće urednima i ispravnima, (članak 28. odluke),

13. oštećuje, otuđuje ili premješta opremu iz članka 28., 29. i 30. odluke,

14. ne održava autobusna stajališta s pripadajućom opremom (članak 32. odluke),

15. na javnim parkiralištima trguje i vrši pretovar robe, (članak 33. odluke),

16. ne održava sportske objekte i ostale objekte za rekreaciju, dječja igrališta kao i uređaje i opremu na njima (članak 34. odluke),

17. ne postupa sukladno odredbama članka 35. ove odluke

18. ne održava javne površine urednim i čistima (članak 36. odluke),

19. ne čisti redovito onečišćene površine (članak 37. odluke)

20. krši odredbe članka 38. ove Odluke21. uklanja ili na bilo koji ne primjeren način

postupa s dubećim stablima (članak 39. ove Odluke)

22. se u roku od 10 sati po završetku priredbe ne očisti privremeno zauzetu javnu površinu, (članak 43. odluke),

23. postupa suprotno članku 44. ove Odluke, 24. bez odobrenja općinskog načelnika crta, piše

poruke i tekstove na javnim prometnim površinama (članak 45. ove Odluke),

25. bez odobrenja općinskog načelnika obavlja bilo koju od zabranjenih radnji na javnoj zelenoj površini, (članak 48. odluke),


26. na javnoj zelenoj površini obavlja radnje suprotno bilo kojoj od jedanaest zabrana, (članak 49. odluke),

27. kioske ne održava urednim i ispravnim, zauzima veću površinu od dopuštenog zakupa/ uporabe, ne pridržava se odluke općinskog načelnika ( članak 54. odluke),

28. bez odobrenja Općinskog načelnika postavi pokretnu napravu na javnoj površini ili neizgrađenom zemljištu u vlasništvu općine Bebrina, (članak 61. odluke),

29. prilikom utovara i istovara robe postupa suprotno članku 62. odluke,

30. na javne površine ispred poslovnih prostora i prodavaonica odlaže ambalažu i robu (članak 63. odluke)

31. bez odobrenja općinskog načelnika privremeno koristi javnu površinu i neizgrađeno građe-vinsko zemljište u vlasništvu općine Bebrina (članak 64. Odluke)

32. se izvoditelj građevinskih radova ne pridržava obveza (članak 65.)

33. izvoditelj građevinskih radova ne poduzima mjere za sprečavanje onečišćenja javnih površina (članak 66.)

34. izvoditelj radova nakon završetka radova zauzetu površinu ne ostavi u stanju u kakvoj je bila prije izvođenja radova, (članak 67.)

35. s javne površine ne ukloni drva u roku od 10 dana, a ugljen u roku od 3 dana, (članak 68.)

36. ne uklanjaju snijeg i led s površina iz članka 70.37. postupa s otpadom suprotno odredbama

Odluke o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada (članak 78.)

Novčanom kaznom od 300,00 do 5 000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koja učini prekršaj iz stavka 1. ovog članka.Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba koja učini prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

Članak 83.

Za prekršaj iz članka 59. stavka 1. točka: 7, 25, 26, 27, 29, 32 i 34 ove Odluke komunalni redar može naplaćivati novčanu kaznu na licu mjesta u iznosu od 500,00 kuna. Ako počinitelj prekršaja ne pristane platiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, izdat će mu se obvezni prekršajni nalog s uputom da novčanu kaznu može platiti u roku od 8 dana.

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 84.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o komunalnom redu („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj: 03/1996).

Članak 85.

Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana objave u „Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije“.


KLASA: 021-01/18-01/1URBROJ: 2178/02-03-18-4 Bebrina, 31.siječanj 2018.godine

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆAMijo Belegić, ing., v.r.


OPĆINABRODSKI STUPNIK

1.

Na temelju članka 8 i 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 36/09.,150/11., 144/12., 19/13., 137/15. i 123/17.) i članka 30. Statuta općine Brodski Stupnik („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 8/09 i 3/13), Općinsko vijeće općine Brodski Stupnik na 6. sjednici održanoj 30. siječnja 2018. godine, donosi

ODLUKU

o izmjenama i dopunama Statuta općine Brodski Stupnik

Članak 1.

� U Statutu općine Brodski Stupnik („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 8/09 i 3/13.) članak 4. mijenja se i glasi:� „ Općina Brodski Stupnik ima grb i zastavu.� Grb i zastava općine Brodski Stupnik mogu se upotrebljavati na način kojim se poštuje tradicija, ugled i dostojanstvo općine.

� Način uporabe i zaštita obilježja općine utvrđuje se posebnom Odlukom.� Grb i zastava ne smiju sadržavati simbole protivne Ustavu Republike Hrvatske i drugim propisima.� Grb općine Brodski Stupnik je trokutasto-srcolikog štita, a sastoji se od jednog polja crvene boje. U sredini je bijeli – srebrni stup opleten zelenom stabljikom vinove loze s desno i ulijevo razvijenim listom i zlatnim grozdom.� Zastava općine Brodski Stupnik je jednobojna, zlatno žute boje s grbom općine u sredini zastave na sjecištu dijagonale. Omjer širine i dužine zastave je 1:2, a visina grba je 2/3 širine zastave.� Na temelju mjerila koje općim aktom utvrdi Općinsko vijeće, općinski načelnik može odobriti uporabu grba i zastave pravnim osobama radi promicanja interesa općine Brodski Stupnik.� Grb općine Brodski Stupnik koristi se:1. U sastavu pečata Općinskog vijeća, načelnika i

upravnog odjela.2. U službenim nastupima istaknutim na

zgradama u kojima su smještena općinska tijela,

3. Na službenim aktima i sličnim aktima kojima se služe općinska tijela,

4. Na diplomamam, poveljama i priznanjima koje dodjeljuje Općinsko vijeće,


5. Za potrebe fizičkih i pravnih osoba, ako je to u interesu općine,

6. U drugim prigodama, ako njegova uporaba nije u suprotnosti s odredbama Odluke o grbu i zastavi.

Zastava općine Brodski Stupnik ističe se:1. Stalno na zgradama svih općinskih tijela,2. Prigodno obilježavanje dana općine te državnih

blagdana,

Zastava općine Brodski stupnik može se isticati:1. Pri javnim skupovima (političkim, znanstvnim,

kulturno-umjetničkim, športskim i dr.) koji se održavaju u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, u skladu s pravilima i običajima održavanja takvih skupova,

2. U drugim prigodama, ako njezina uporaba nije u suprotnosit s odredbama Odluke.“

Članak 2.

� Članak 21. mijenja se i glasi:� „Referendum se može rasp isa t i rad i odlučivanja o prijedlogu o promjeni statuta, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga predstavničkog tijela kao i o drugim pitanjima određenim zakonom i statutom.� Prijedlog za donošenje Odluke o raspisivanju referenduma iz stavka 1. ovog članka može temeljem odredbi zakona i ovog Statuta podnijeti jedna trećina članova Općinskog vijeća, općinski načelnik, većina vijeća mjesnih odbora na području općine i najmanje 20% ukupnog broja birača upisanih u popis birača općine.� Referendum raspisan radi prethodnog pribavljanja mišljenja stanovnika o promjeni područja općine nije obvezujući.� Osim iz razloga utvrđenih stavkom 1. ovog članka referendum se može raspisati i radi opoziva općinskog načelnika i njegovog zamjenika.� Prijedlog za raspisivanje referenduma radi opoziva općinskog načelnika i njegovog zamjenika može podnijeti najmanje 20% ukupnog broja birača upisanih u popis birača općine i 2/3 članova Općinskog vijeća.� Prijedlog mora biti podnesen u pisanom obliku i mora sadržavat osobne podatke i vlastoručni potpis birača.� Odluka o opozivu općinskog načelnika i njegovog zamjenika koji je izabran zajedno s njim donesena je ako se na referendumu za opoziv izjasnila većina birača koji su glasovali, uz uvjet da

ta većina iznosi najmanje 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis birača. � Općinsko vijeće ne smije raspisati referendum za opoziv općinskog načelnika i njegovog zamjenika prije proteka roka od 6 mjeseci od održanih izbora ili ranije održanog referenduma za opoziv niti u godini u kojoj se održavaju redovni izbori za načelnika.� Ako su prijedlog za raspisivanje referenduma podnijeli birači predsjednik Općinskog vijeća je dužan podneseni prijedlog za raspisivanje referenduma u roku od 30 dana od dana primitka dostaviti središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.� Ako središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrdi da je prijedlog za raspisivanje referenduma ispravan, Općinsko vijeće će raspisati referendum u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke o ispravnosti prijedloga.� Ako su prijedlog za raspisivanje referenduma za opoziv načelnika i njegovog zamjenika podnijeli birači, predsjednik Općinskog vijeća dužan je postupiti kao i stavku 8.i 9. ovog članka.� Ako je raspisivanje referenduma predložila najmanje jedna trećina članova predstavničkog tijela, odnosno ako je raspisivanje referenduma predložio općinski načelnik, te ako je raspisivanje referenduma predložila većina mjesnih odbora na području općine, predstavničko tijelo dužno je izjasniti se o podnesenom prijedlogu, te ako prijedlog prihvati, donijeti odluku o raspisivanju referenduma u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga.“

Članak 3.

� Članak 22. mijenja se i glasi:� „ Odluka o raspisivanju referenduma sadrži naziv tijela koje raspisuje referendum, područje za koje se raspisuje referendum, naziv akta o kojem se odlučuje na referendumu odnosno naznaku pitanja o kojem će biraču odlučivati, obrazloženje akta ili pitanja o kojima se raspisuje referendum, referendumsko pitanje ili pitanja, odnosno jedan ili više prijedloga o kojima će birači odlučivati, te dan održavanja referenduma.� Pravo glasovanja na referendumu imaju građani s prebivalištem na području općine, odnosno području za koje se raspisuje referendum i upisani su u popis birača.�


Članak 4.

� Članak 24. mijenja se i glasi:� „ Općinsko vijeće općine Brodski Stupnik može tražiti mišljenje od mjesnog zbora građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga općine kao i o drugim pitanjima određenim zakonom i ovim Statutom.� Prijedlog za traženje mišljenja iz stavka 1. ovog članka može podnijeti najmanje jedna trećina vijećnika općinskog vijeća i općinski načelnik.� Općinsko vijeće dužno je donijeti odluku o prijedlogu iz stavka 2. ovog članka u roku od 60 dana od dana zaprimanja prijedloga.� Odlukom iz stavka 3. ovog članka utvrđuje se o kojim će se pitanjima tražiti mišljenje te rok u kojem je rezultate održanog zbora građana potrebno dostaviti Općinskom vijeću. � Zbor građana saziva Općinsko vijeće u roku od 15 dana od dana donošenja odluke iz stavka 3. ovog članka.� Zbor građana mjesnog odbora može sazvati i vijeće mjesnog odbora.� Za pravovaljanost izjašnjavanja na zboru građana potrebna je prisutnost namjanje 10% birača upisanih u popis birača mjesnog odbora za čije područje je sazvan zbor građana.� Izjašnjavanje građana na zboru građana u pravilu je javno, a odluke se donose većinom glasova prisutnih građana.� Većina nazočnih može odlučit i da je izjašnjavanje tajno.“

Članak 5.

� Iza članka 30. dodaje se članak 30.a koji glasi:� „Općinsko vijeće odluke donosi većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina njegovih članova.� Statut, Proračun, godišnji izvještaj o izvršenju proračuna, odluka o raspisivanju referenduma i odluka o pristupanju raspravi o predloženoj promjeni Statuta donose se većinom glasova svih članova Općinskog vijeća.� Odluku o raspisivanju referenduma za opoziv općinskog načelnika i njegovog zamjenika koju je predložilo 2/3 članova Općinskog vijeća, Općinsko vrijeće donosi dvotrećinskom većinom glasova svih članova.“

Članak 6.

� Članak 32. mijenja se i glasi:� „ Predsjednik Općinskog vijeća:- zastupa Općinsko vijeće,- saziva i predsjedava sjednicama Općinskog

vijeća,- predlaže dnevni red sjednica Općinskog

vijeća,- upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u


akata,- održava red na sjednici Općinskog vijeća,- usklađuje rad radnih tijela,- potpisuje odluke i akte koje donosi Općinsko

vijeće,- brine o suradnji općinskog načelnika i

Općinskog vijeća- brine o zaštiti prava vijećnika i- obavlja i druge poslove određene zakonom i

poslovnikom Općinskog vijeća“

Članak 7.

Članak 35. mijenja se i glasi:„Član Općinskog vijeća ima pravo:- sudjelovati na sjednicama Općinskog vijeća,- raspravljati i glasovati o svakom pitanju koje je

na dnevnom redu sjednice Općinskog vijeća,- predlagati Općinskom vijeću donošenje akata,

podnositi prijedloge akata i podnositi amandmane na prijedloge akata,

- postavljati pitanja iz djelokruga rada Općinskog vijeća,

- postavljati pitanja općinskom načelniku i zamjeniku općinskog načelnika,

- sudjelovati na sjednicama radnih tijela općinskog vijeća i na njima raspravljati, a u radnim tijelima kojih je član i glasovati,

- tražiti i dobiti potrebne podatke za obavljanje dužnosti vijećnika od upravnog tijela općine brodski Stupnik.

Član predstavničkog tijela ima pravo na naknadu u skladu s posebnom odlukom.Vijećnici imaju pravo na opravdan, neplaćen izostanak s posla radi sudjelovanja u radu Općinskog vijeća i njegovih radnih tijela.Mandat članova predstavničkog tijela počinje danom konstituiranja Općinskog vijeća izabranih na redovnim izborima i traje do dana stupanja na snagu


odluke Vlade RH o raspisivanju sljedećih redovnih izbora.Mandat članova predstavničkog tijela izabranih na prijevremenim izborima traje od dana konstituiranja predstavničkog tijela da isteka tekućeg mandata predstavničkog tijela izabranog na redovnim izborima.“

Članak 8.

� Članak 42. stavak stavak 3. mijenja se tako da se iza riječi „profesionalno“ dodaje rečenica : „Načelnik i njegov zamjenik koji dužnost obavljaju volonterski ne mogu promijeniti način obavljanja dužnosti u godini održavanja redovnih lokalnih izbora.“� U članku 42. stavku 6. dodaje se točka 20 koja glasi:� „Načelnik je dužan, kao jedini ovlašteni predlagatelj, utvrditi prijedlog proračuna i podnijeti ga Općinskom vijeću na donošenje u roku utvrđenim posebnim zakonom.“

Članak 9.

� Članak 49. mijenja se i glasi:� „Općinski načelnik i njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim mogu se opozvati na način propisan člankom 21. ovog statuta.� Referendum za opoziv općinskog načelnika i njegovog zamjenika ne smije se raspisati prije proteka roka od 6 mjeseci od održanih izbora ni ranije održanog referenduma za opoziv, kao ni u godini u kojoj se održavaju redovni izbori za općinskog načelnika i njegovog zamjenika.“

Članak 10.

� Članak 50. briše se.

Članak 11.

� Članak 51. postaje članak 50. te se mijenja i glasi:„Općinski načelnik i njegov zamjenik izabrani na neposrednim izborima odlučuju hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno.� Osobe iz stavka 1. ovog članka dužne su u roku od 8 dana od dana stupanja na dužnost dostaviti pisanu obavijest nadležnoj službi u općini o tome na koji način će obnašati dužnost.� Za osobu iz stavka 1. ovog članka koja nije postupila na način propisan stavkom 2. ovoga članka smatra se da dužnost obavlja volonterski.� Općinski načelnik i njegov zamjenik mogu

promijeniti način obavljanja dužnosti u tijeku mandata, dostavom pisane obavijesti o promjeni načina obavljanja dužnosti nadležnom upravnom tijelu općine.� Novi način obavljanja dužnosti započinje prvog dana sljedećeg mjeseca nakon dostave obavijesti iz stavka 4. ovoga članka.� Osobe koje dužnost obavljaju volonterski ne mogu promijeniti način obavljanja dužnosti u godini održavanja redovnih lokalnih izbora.� Za vrijeme profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju pravo na plaću kao i druga prava iz rada, a vrijeme obavljanja dužnosti uračunava im se u staž osiguranja.� Osobe koje su dužnost obavljale profesionalno posljednjih 6 mjeseci prije prestanka obavljanja dužnosti, po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti, ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od 6 mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dućnosti i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme pos l jednj ih šes t mjeseci pr i je pres tanka profesionalnog obavljanja dužnosti.� Osobe koje su dužnost obavljale profesionalno manje od 6 mjeseci prije prestanka obavljanja dužnosti, po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti, ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od onoliko mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti koliko su dužnost obavljali profesionalno i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme prije prestanka profesionalnog obavljanja dužnosti.� O s o b e k o j e d u ž n o s t n i s u o b a v l j a l e profesionalno nemaju prava na naknadu po prestanku obavljanja dužnosti.� Naknada iz stavka 4. i 5. ovog članka isplaćuje se na teret proračuna općine.� Prije isteka roka iz stavka 4. i 5. ovog članka ostvarivanje prava prestaje na vlastiti zahtjev, zapošljavanjem, umirovljenjem ili izborom na drugu dužnost koju obavlja profesionalno.� Općinski načelnik i njegov zamjenik koji dužnost obavljaju volonterski imaju pravo na naknadu za rad koja je određena posebnim zakonom.“

Članak 12.�Članak 51 a briše se.

Članak 13.

� Članak 52. postaje članak 51. te se mijenja stavak 2 koji glasi:


� „Upravno tijelo općine Brodski Stupnik u okviru svog djelokruga utvrđenog posebnom odlukom neposredno izvršava provođenje općih akata Općinskog vijeća i načelnika i odgovorno je za stanje u područjima za koje je osnovano.“

Članak 14.

� Članak 52 a postaje članak 51 a.� Članak 53. postaje članak 52.� Članak 54. postaje članak 53.� Članak 55. postaje članak 54.

Članak 15.

� Članak 56. postaje članak 55, te se mijenja se i glasi:� „Inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora može dati 10% posto građana upisanih u popis birača za područje za koje se predlaže osnivanje mjesnog odbora, članovi predstavničkog tijela, udruge sa sjedištem na području općine, te općinski načelnik. � Ako prijedlog iz stavka 1. ovog članka podnose građani ili udruge prijedlog se u pisanom obliku dostavlja Općinskom načelniku. � Općinski načelnik u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga utvrđuje je li prijedlog podnesen na način i po postupku utvrđenim zakonom i ovim statutom.� Ukoliko općinski načelnik utvrdi da prijedlog nije podnesen na propisani način ili da ne sadrži podatke potrebne kako bi se po njemu moglo postupiti obavijestit će o tome predlagatelja i zatražiti da u roku od 15 dana dopuni prijedlog za osnivanje mjesnog odbora.� Pravovaljani prijedlog općinski načelnik upućuje Općinskom vijeću koje je dužno izjasniti se o prijedlogu u roku od 60 dana od prijema prijedloga.“

Članak 16.

� Novom članku 55. dodaje se članak 55. a koji glasi:� „ Prijedlogu za osnivanje mjesnog odbora prilažu se:- podaci o predlagatelju (imena i prezimena, OIB, te adresa prebivališta fizičkih osoba, naziv, OIB i sjedište pravne osobe),- podaci o predloženom području i granicama mjesnog odbora,- sjedište mjesnog odbora,

- nacrt pravila mjesnog odbora,- prijedlog poslova mjesnog odbora,- način financiranja.“

Članak 17.

� Članak 57. postaje članak 56., a stavak 4. mijenja se i glasi: „Izbore za članove vijeća mjesnog odbora raspisuje Općinsko vijeće u roku od 30 dana od dana donošenja odluke o osnivanju mjesnog odbora, odnosno u roku od 30 dana od dana isteka mandata ili raspuštanja vijeća mjesnog odbora. Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne može proteći manje od 30 dana, niti više od 60 dana.“

Članak 18.

Članak 58. postaje članak 57.Članak 59. postaje članak 58.Članak 60. postaje članak 59.Članak 61. postaje članak 60.Članak 62. postaje članak 61.Članka 63. postaje članak 62.Članak 64. postaje članak 63.Članak 65. postaje članak 64.Članak 66. postaje članak 65.Članak 67. postaje članak 66.

Članak 19.

Članak 68. postaje članak 67. te se mijenja i glasi:„Sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koja pripadaju Općini Brodski Stupnik čine imovinu općine Brodski Stupnik.Općina Brodski Stupnik mora upravljati, koristiti se i raspolagati svojom imovinom pažnjom dobrog gospodara. U postupku upravljanja imovinom općinski načelnik donosi pojedinačne akte glede upravljanja imovinom na temelju općih akata Općinskog vijeća o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja imovinom općine.“��

Članak 20.Članak 69. postaje članak 68.Članak 70. postaje članak 69.Članak 71. postaje članak 70.Članak 72. postaje članak 71.Članak 73. postaje članak 72.Članak 74. postaje članak 73.

Članak 21.

� Članak 75. postaje članak 74. te se mijenja i glasi:


� „Ukoliko se proračun za sljedeću proračunsku godinu ne može donijeti u propisanom roku Općinsko vijeće donosi odluku o privremenom financiranju na način i postupku propisanim zakonom i to najduže za razdoblje od prva tri mjeseca proračunske godine.� Odluku o privremenom financiranju donosi do 31. prosinca Općinsko vijeće u skladu s posebnim zakonom na prijedlog općinskog načelnika ili povjerenika Vlade Republike Hrvatske.“

Članak 22.

Članak 76. postaje članak 75.Članak 77. postaje članak 76.Članak 78. postaje članak 77.Članak 79. postaje članak 78.Članak 80. postaje članak 79.Članak 81. postaje članak 80.Članak 82. postaje članak 81.�Članak 83. postaje članak 82Članak 83.a postaje članak 82.aČlanak 84. postaje članak 83.Članak 85 postaje članak 84.Članak 86. postaje članak 85.Članak 87. postaje članak 86.Članak 88. postaje članak 87.Članak 89. postaje članak 88.Članak 90. postaje članak 89.Članak 91. postaje članak 90.Članak 92. postaje članak 91.�Članak 93. postaje članak 92.Članak 94. postaje članak 93.Članak 95. postaje članak 94.Članak 96. postaje članak 95.

Članak 23.

Ovlašćuje se Odbor za Statut i Poslovnik da utvrdi i izda Pročišćeni tekst Statuta.Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije“.

OPĆINSKO VIJEĆEOPĆINE BRODSKI STUPNIK

KLASA:012-03/18-01/01URBROJ:2178/03-02-18-2Brodski Stupnik, 30. siječanj 2018. godine

Predsjednik Općinskog vijeća

Zlatko Prskalo, bacc.admin.publ., v.r.

2.

Na temelju članka 33. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01., 60/01.,129/05.,109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13., 137/15 i 123/17) i članka 30. Statuta općine Brodski Stupnik („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj8/09 i 3/13) Općinsko vijeće općine Brodski Stupnik na 6. sjednici održanoj dana 30. siječnja 2018. godine, donosi

POSLOVNIK

Općinskog vijeća općine Brodski Stupnik

I.UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Poslovnikom se detaljnije uređuje način konstituiranja Općinskog vijeća, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti vijećnika, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća, sastav i način rada radnih tijela, način i postupak donošenja akata u Općinskom vijeću, sazivanje, rad i tijek sjednice, postupak izbora i imenovanja, te druga pitanja od značaja za rad Općinskog vijeća općine Brodski Stupnik.

II. KONSTITUIRANJE OPĆINSKOG VIJEĆA

Članak 2.

Konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća saziva se na način, po postupku i u rokovima utvrđenim zakonom, a Općinsko vijeće je konstiturirano izborom predsjednika Općinskog vijeća, ukoliko je na konstituirajućoj sjednici nazočna većina članova Općinskog vijeća.

Predsjedatelj konstiturajuće sjednice ima do izbora predsjednika Općinskog vijeća sva prava i dužnosti predsjednika Općinskog vijeća u pogledu predsjedanja i rukovođenja sjednicom, a do izbora Mandatnog povjerenstva i Odbora za izbor i imenovanja, ovlašten je predlagati donošenje odluka, a to pravo pripada i najmanje 1/3 vijećnika, ako ovim Poslovnikom nije određeno da pojedine odluke predlaže određeno tijelo ili veći broj vijećnika.


Do izbora predsjednika Općinskog vijeća, konstituirajućoj sjednici predsjedava prvi izabrani član s kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova, ako je više lista dobilo isti najveći broj, kandidat s liste koja je imala manji redni broj na glasačkom listiću.

Nakon što je Općinsko vijeće konstituirano izvodi se himna Republike Hrvatske „Lijepa naša domovino” .

Članak 3.

Vijeće ima Mandatno povjerenstvo koje se bira na prvoj sjednici na prijedlog predsjedatelja ili najmanje 1/3 vijećnika. Mandatno povjerenstvo ima predsjednika i dva člana iz reda vijećnika.Mandatno povjerentvo:- na konstiruirajućoj sjednici obavještava Općinsko vijeće o provedenim izborima i imenima izabranih vijećnika temeljem obavljenih rezultata nadležnog izbornog povjerenstva o provedenim izborima,- obavještava Općinsko vijeće o podnesenim ostavkama na vijećničku dužnost, te o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati vijećničku dužnosti,- obavještava Općinsko vijeće o prestanku mandata vijećnika po sili zakona, o mirovanju mandata iz osobnih razloga i o mirovanju mandata zbog obnašanja nespojive dužnosti, te o zamjeniku vijećnika koji umjesto njega počinje obavljati vijećničku dužnost,- obavještava Općinsko vijeće o prestanku mirovanja mandata vijećnika.

Nakon izvješća Mandatnog povjerenstva o provedenim izborima, vijećnici daju pred predsjedateljem Općinskog vijeća prisegu.

Tekst prisege glasi:„ Prisežem svojom čašću, da ću dužnost vijećnika Općinskog vijeća općine Brodski Stupnik obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu pridržavati Ustava, zakona i Statuta općine Brodski Stupnik, da ću štiti ustavni poredak Republike Hrvatske, te se zauzimati za svekoliki probitak općine Brodski Stupnik i Republike Hrvatske.“

Predsjedatelj poslije pročitane prisege proziva pojedinčano vijećnike, a vijećnik nakon što je izgovoreno njegovo ime i prezime, ustaje i izgovara riječ: „prisežem“.

Svaki vijećnik potpisuje tekst prisege i predaje ga predsjedatelju Općinskog vijeća.

Vijećnik koj i ni je bio nazočan na konstituirajućoj sjednici, kao i zamjenik vijećnika, kad počinje obavljati dužnosti vijećnika, polaže

prisegu na prvoj sjednici na kojoj je nazočan.

Članak 4.

U slučaju mirovanja mandata i prestanka mandata vijećnika, vijećnika zamjenjuje zamjenik vijećnika.

Vijećnika izabranog na stranačkoj listi, zamjenjuje kandidat s dotične liste koji nije izabran, a kojeg odredi politička stranka.

Vijećnika izabranog na koalicijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje kandidat kojoj je u trenutku izbora pripadao mandat vijećnika, kojem je prestao mandat.

Vijećnika izabranog na nezavisnoj listi zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.

Ostavka se podnosi u pisanom obliku Mandatnoj komisiji na način propisan odredbama Statuta općine Brodski Stupnik.

Članak 5.

Nakon dane prisege vijećnika, izbora predsjednika Vijeća, č lanova Mandatnog povjerenstva i Odbora za izbor i imenovanja, predsjednik Vijeća ili najmanje 1/3 vijećnika mogu predložiti dopunu dnevnog reda konstituirajuće sjednice.

III. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA

Članak 6.

Prava i dužnosti vijećnika propisana su Statutom općine Brodski Stupnik.

Članak 7.

Pročelnici upravnih tijela dužni su vijećniku pružiti obavijesti i uvide u materijal o temama koje su na dnevnom redu sjednice Općinskog vijeća ili se pripremaju za sjednice Općinskog vijeća ili radnog tijela čiji je član, a i druge obavijesti koje su mu kao vijećniku potrebne.

Vijećnik može zatražiti obavijesti i objašnjenja od predsjednika Općinskog vijeća i predsjednika radnih tijela o radu tijela kojima oni predsjedavaju.

Članak 8.

Upravno tijelo koje obavlja stručne poslove za Općinsko vijeće dužno je pružiti pomoć vijećniku u obavljanju njegove funkcije, a napose u izradi


prijedloga koje on podnosi, u obavljanju poslova i zadataka koje mu je povjerilo radno tijelo Općinskog vijeća odnosno da mu osigura dopunsku dokumentaciju za pojedine teme ili predmete koji su na dnevnom redu sjednice Općinskog vijeća ili radnih tijela, a može tražiti i stručne obavijesti i objašnjenja radi potpunijeg upoznavanja i praćenja problema na koje nailazi u obavljanju funkcije vijećnika.

Članak 9.

Vijećnici Općinskog vijeća mogu osnovati Klub vijećnika prema stranačkoj pripadnosti i Klub nezavisnih vijećnika.

Klub vijećnika mora imati najmanje 3 člana.Klubovi vijećnika obavezni su o svom

osnivanju obavijestiti predsjednika Općinskog vijeća, priložiti svoja pravila rada, te podatke o članovima.

Predsjednik Općinskog vijeća brine da se klubovima vijećnika osiguraju prostorni i drugi tehnički uvjeti za rad (prostorije za sjednice, prijepis, umnožavanje i dostavu materijala i dr.).

IV. PRAVA I DUŽNOSTI PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA OPĆINSKOG

VIJEĆA

Članak 10.

Vijeće ima predsjednika i potpredsjednika.Predsjednika odnosno potpredsjednika bira

Općinsko vijeće iz redova vijećnika, javnim glasovanjem, na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili na prijedlog najmanje 1/3 vijećnika Općinskog vijeća, većinom glasova svih vijećnika.

Prijedlog vijećnika mora biti podnesen u pisanom obliku i potvrđen potpisom vijećnika. Vijećnik može svojim potpisom podržati prijedlog samo za jednog kandidata.

Članak 11.

Izbor predsjednika i potpredsjednika se obavlja glasovanjem zasebno za svakog kandidata.

Ako prigodom glasovanja za izbor predsjednika i potpredsjednika niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, glasovanje o istim kandidatima se ponavlja.

A k o j e z a i z b o r p r e d s j e d n i k a i potpredsjednika bilo predloženo više od dva kandidata, u ponovljenom glasovanju sudjeluju dva kandidata koji su dobili najviše glasova.

Ako su kandidati dobili isti broj glasova, glasovanje o istim kandidatima se ponavlja.

Ako niti u ponovljenom glasovanju niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, ponavlja se izborni postupak u cijelosti.

Predsjednik i potpredsjednik obavljaju svoju funkciju volonterski.

Članak 12.

Prava i dužnosti predsjednika Općinskog vijeća propisana su Statutom općine Brodski Stupnik i ovim Poslovnikom.

Članak 13.

Predsjednik Općinskog vijeća, prema potrebi, saziva međustranački kolegij koji se sastoji od predsjednika klubova vijećnika.

Članak 14.

Preds j edn iku Opć inskog v i j eća u pripremanju i organiziranju sjednice Općinskog vijeća pomaže pročelnik upravnog tijela koje obavlja stručne poslove za Općinsko vijeće.

V. RADNA TIJELA

Članak 15.

Radna tijela Općinskog vijeća osnovana Statutom općine su:

1. Mandatno povjerenstvo,2. Odbor za izbor i imenovanja,3. Odbor za Statut i Poslovnik,4. Odbor za financije i proračun

Pored radnih tijela navedenih u stavku l. ovog članka, Općinsko vijeće posebnom odlukom osniva i druga radna tijela u svrhu priprema odluka iz djelokruga Općinskog vijeća.

Predsjednik radnog tijela bira se u pravilu između vijećnika, a članovi iz reda znanstvenih, stručnih i drugi javnih osoba, na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja, uz prethodni poziv političkim strankama koje imaju vijećnike da dostave svoje prijedloge.

O prijedlogu kandidata za predsjednika i članove radnih tijela glasuje se u cjelini.

Članak 16.

Mandatno povjerenstvo čine predsjednik i dva člana.


Mandatno povjerenstvo bira se na prvoj sjednici Općinskog vijeća iz redova vijećnika.Mandatno povjerenstvo:- predlaže Općinskom vijeću odluku o prestanku mandata vijećnika, odnosno odluku o mirovanju mandata vijećnika kada se ispune zakonom predviđeni uvjeti,podnosi izvješće Općinskm vijeću da su ispunjeni zakonski uvjeti za početak viječničkog mandata zamjeniku vijećnika,- obavlja druge poslove utvrđene ovim Poslovnikom.

Članak 17.

Odbor za izbor i imenovanja, čine predsjednik i dva člana.Odbor za izbor i imenovanja za izbor i imenovanja bira se na prvoj sjednici Općinskog vijeća u pravilu iz redova vijećnika Općinskog vijeća vijeća.Odbor za izbor i imenovanja:- priprema i pdnosi Općinsko vijeću prijedlog za izbor i razrješenje predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Općinskog vijeća,- predlaže imenovanje i opoziv predstavnika Općinskg vijeća u određena tijela i udruge,- predlaže izbor, imenovanja , razrješenje i opoziv drugih osoba koje bira odnosno imenuje Općinsko vijeće, ako zakonom i ovim Poslovnikom nije drugčije određeno,- obavlja i druge poslove određene zakonom i ovim Poslovnikom.

Članak 18.

Odbor za S ta tu t i Pos lovnik č ine predsjednik i dva člana.Odbor za Statut i Poslovnik bira se u pravilu iz redova vijećnika Općinskog vijeća ili iz redova znanstvenih, stručnih i drugih javnih osoba.Odbor za Statut i Poslovnik:- prati i razmatra provedbu Statuta općine- rješava sporove u djelokrugu radnog tijela Općinskog vijeća,- prati provedbu Poslovnika Općinskog vijeća,- predlaže donošenje i promjenu Statuta općine i Poslovnika Općinskog vijeća,- obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom.

Članak 19.

� Odbor za financije i proračun čine predsjednik i dva člana.

� Odbor za financije i proračun bira se u pravilu iz redova vijećnika Općinskog vijeća ili iz redova znanstvenih, stručnih i drugih javnih osoba.� Odbor za financije i proračun:- predlaže Općinskom vijeću prijedlog proračuna općine Brodski Stupnik,- predlaže odluku o izmjenama i dopunama proračuna općine Brodski Stupnik,- obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom.

Članak 20.

U radnim tijelima razmatraju se akti koje donosi Općinsko vijeće, a odnosi se na djelokrug rada radnog tijela.

Radno tijelo obavezno je o svojim zaključ-cima obavijestiti predlagatelja akta, načelnika i Općinsko vijeće.

VI. ODNOS OPĆINSKOG VIJEĆA I NAČELNIKA

Članak 21.

Načelnik i zamjenik načelnika prisustvuju sjednicama Općinskog vijeća.

Članak 22.

Načelnik određuje izvjestitelja za točke dnevnog reda koje su po njegov prijedlogu uvrštene u dnevni red sjednice Općinskog vijeća.

Članak 23.

Izvjestitelj, nazočan na sjednicama Općinskog vijeća i radnih tijela Općinskog vijeća, sudjeluje u njihovom radu, iznosi stajališta načelnika, daje obavijesti i stručna objašnjenja, te obavještava načelnika o stajalištima i mišljenjima Općinskog vijeća odnosno radnih tijela.

Ako na raspravi nije nazočan ovlašteni izvjestitelj, Općinsko vijeće ili radno tijelo može, smatra li da je prisutnost izvjestitelja nužna, raspravu o toj temi prekinuti ili odgoditi.

Članak 24.

O sazvanim sjednicama predsjednik Općinskog vijeća i predsjednici radnih tijela Općinskog vijeća izvješćuju načelnika i izvjestitelje najkasnije 8 dana prije dana održavanja sjednice.


Članak 25.

Način i postupak pokretanja razrješenja načelnika propisan je Statutom općine Brodski Stupnik.

VII. AKTI VIJEĆA

Članak 26.

Odluke i druge akte (u daljnjem tekstu: akti) koje Općinsko vijeće donosi na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i Statutom potpisuje predsjednik Vijeća.

Članak 27.

Na izvornike odluka i drugih akata Općinskog vijeća stavlja se pečat Općinskog vijeća.

Pod izvornikom odluka odnosno drugih akata Općinskog vijeća podrazumijeva se onaj tekst odluke odnosno drugog akta, koji je usvojen na sjednici Općinskog vijeća.

Izvornici akata Općinskog vijeća čuvaju se u pismohrani općine.

Članak 28.

Statut, odluke i drugi opći akti Općinskog vijeća, odluka o izboru, imenovanju i razrješenju osoba koje bira ili imenuje Općinsko vijeće objavljuju se u Službenom glasilu i na službenim web stranicama općine.

O objavljivanju akata iz stavka 1. ovog članka, brine se upravno tijelo koje obavlja stručne poslove za Općinsko vijeće.

Članak 29.

Ovlašteni predlagatelji akata koje donosi Općinsko vijeće jesu: vijećnici, klub vijećnika, načelnik i radna tijela Općinskog vijeća, osim ako je zakonom propisano da pojedini prijedlog mogu podnijeti samo određena tijela.

Članak 30.

Ako predsjednik Općinskog vijeća utvrdi da podneseni prijedlozi akata nisu sastavljeni u skladu s odredbama ovog Poslovnika, zatražit će od predlagatelja da u određenom roku postupi i uskladi prijedlog akta s odredbama ovog Poslovnika.

Za vrijeme dok predlagatelj, odnosno podnositelj akta ne otkloni nedostatak akta, smatrat

će se da ne teku rokovi za razmatranje akata utvrđeni ovim Poslovnikom, a ako nedostaci ne budu otklonjeni u roku od 15 dana od poziva da se prijedlog akta uskladi, smatrat će se da akt i nije upućen Općinskom vijeću.

Ukoliko je prijedlog odluke skinut s dnevnog reda ili odluka nije donesena na Općinskom vijeću, može se ponovno staviti na dnevni red po isteku roka od 3 mjeseca, osim ako Općinsko vijeće ne odluči drukčije.

Članak 31.

Postupak donošenja akta pokreće se prijedlogom akta.

Prijedlog akta sadrži pravnu osnovu za donošenje, tekst prijedloga akta s obrazloženjem, tekst odredaba važećeg akta koja se mijenja odnosno dopunjuje. Uz prijedlog akta može se podnijeti i odgovarajuća dokumentacija.

Pred laga te l j ak ta odnosno n jegov predstavnik može na početku rasprave podnijeti uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga, a ako se predlaže da opći akt stupi na snagu danom objave, dužan je posebno obrazložiti opravdanost ranijeg stupanja na snagu.

Predlagatelj odluke ima pravo uzimati riječ u tijeku rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišl jenja i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima i o izraženim mišljenjima i primjedbama.

Načelnik može tražiti riječ u tijeku rasprave o aktu i kada on nije predlagatelj. Ista prava ima i izvjestitelj radnog tijela i Odbor za Statut i Poslovnik.

Članak 32.

Ako dva ili više predlagatelja upute posebne prijedloge odluka kojima se uređuje isto područje, predsjednik Općinskog vi jeća pozvat će predlagatelje da objedine prijedloge odluka u jedan prijedlog.

Ako se ne postigne dogovor, predsjednik Općinskog vijeća će unijeti prijedloge odluka u prijedlog dnevnog reda sjednice Općinskog vijeća redoslijedom kojim su dostavljeni.

Članak 33.

Uvodno izlaganje i dopunsko obrazloženje prijedloga akta može trajati najduže 5 minuta, a za prijedlog proračuna i prijedlog prostornog plana 15 minuta.


Općinsko vijeće može posebnom odlukom odobriti i duže trajanje uvodnog izlaganja i obrazloženja od propisanog stavkom 1. ovog članka.

Članak 34.

Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga akta podnosi se u pravilu pisano u obliku amandmana uz obrazloženje najkasnije dan prije održavanja sjednice.

Ako se prijedlog općeg akta mijenja ili dopunjuje opći akt, amandmani se mogu podnositi samo na članke obuhvaćene predloženim izmjenama i dopunama.

Amandman se upućuje predsjedniku Općinskog vijeća, a predsjednik Općinskog vijeća ga prije odlučivanja dostavlja vijećnicima, predlagatelju akta i načelniku, ukoliko on nije predlagatelj.

Pravo na podnošenje amandmana imaju ovlašteni predlagatelji akata iz članka 29. ovog Poslovnika.

Članak 35.

Iznimno, ako se većina prisutnih vijećnika s tim složi, vijećnik može podnijeti amandman i usmeno, na sjednici, u tijeku rasprave.

P red laga te l j ak t a može podnos i t i amandmane sve do zaključenja rasprave.

Načelnik može do zaključenja rasprave podnositi amandmane i na prijedlog akta i kada nije predlagatelj.

Članak 36.

Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od podnesenog prijedloga akta, Općinsko vijeće može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se vijećnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja.

Iz razloga navedenih u stavku l. ovog članka, glasovanje o amandmanima će se odgoditi ako to zatraži Načelnik, neovisno da li je on predlagatelj.

Članak 37.

O amandmanima se izjašnjava predlagatelj i načelnik, neovisno da li je on predlagatelj akta ili ne.

Izjašnjavanje prema stavku l. ovog članka je u pravilu usmeno i iznosi se tijekom rasprave, neposredno prije glasovanja o pojedinim ili svim

amandmanima.

Članak 38.

Amandman koji je podnesen u roku postaje sastavnim dijelom konačnog prijedloga akta i o njemu se odvojeno ne glasuje:

- ako ga je podnio predlagatelj akta,- ako ga je podnijela Odbor za Statut i

Poslovnik i s njima se suglasio predlagatelj akta,

- ako ga je podnio vijećnik ili radno tijelo i s njima se suglasio predlagatelj akta.

Članak 39.

Ako konačni prijedlog akta nije podnio Načelnik, o amandmanu na prijedlog s kojim se nije suglasio Načelnik, glasuje se odvojeno.

Amandman p r ihvaćen na s j edn ic i Općinskog vijeća postaje sastavni dio konačnog prijedloga akta o kojoj se odlučuje.

Članak 40.

O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka konačnog prijedloga akta na koje se odnose.

Ako je na jedan članak konačnog prijedloga akta podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanu koji najviše odstupa od predloženog rješenja i prema tom kriteriju dalje o ostalim amandmanima.

Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, odlučuje se o donošenju akta.

VIII. DONOŠENJE AKTA PO HITNOM POSTUPKU

Članak 41.

Iznimno, akt se može donijeti po hitnom postupku samo ako to zahtijevaju osobito opravdani razlozi ili ako bi ne donošenje takvog akta u određenom roku moglo uzrokovati znatniju štetu za Općinu.

Za donošenje akata po hitnom postupku, ne primjenjuju se propisani rokovi utvrđeni u članku 30. ovog Poslovnika.

Uz prijedlog akta da se akt donese po hitnom postupku podnosi se prijedlog akta, a ako prijedlog podnosi vijećnik, tada mora imati pisanu podršku od 1/3 vijećnika.

Prijedlog za donošenje akta po hitnom


postupku podnosi se predsjedniku Općinskog vijeća najkasnije dan prije održavanja sjednice Općinskog vijeća.

Predsjednik Općinskog vi jeća bez odlaganja upućuje prijedlog da se akt donese po hitnom postupku vijećnicima, te načelniku, ako on nije predlagatelj.

Članak 42.

Kada se podnosi prijedlog akta po hitnom postupku prethodno se glasuje bez rasprave o opravdanosti razloga za hitan postupak i uvrštavanja u dnevni red sjednice, a potom se raspravlja i odlučuje o aktu.

Članak 43.

Na predloženi akt koji se donosi po hitnom postupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja rasprave.

O postupku s amandmanima iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na prijedloge akata koji se donose u redovnom postupku.

IX. DONOŠENJE PRORAČUNA I GODIŠNJEG OBRAČUNA

PRORAČUNA OPĆINE

Članak 44.

Prijedlog proračuna, projekciju proračuna za sljedeće dvije proračunske godine i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna općine Općinskom vijeću podnosi Načelnik na način i u rokovima propisanim zakonom.� � � Ukoliko Načelnik propusti podnijeti prijedlog proračuna u rokovima utvrđenim zakonom ili ga povuče prije glasovanja o proračunu u cjelini, te ne predloži novi prijedlog proračuna u roku koji omogućuje njegovo donošenje, a nakon razrješenja načelnika od strane Vlade Republike Hrvatske, Općinsko vijeće dužno je, u roku od 45 dana od dana kada je novoizabrani općinski načelnik predložio proračun, isti i donijeti na sjednici Općinskog vijeća.

� � � U slučaju da Općinsko vijeće ne donese proračun u roku određenom zakonom, dužno je najkasnije do 31. prosinca donijeti Odluku o privremenom financiranju i to najduže za prva tri mjeseca proračunske godine, a temeljem koje će se nastaviti financiranje poslova, funkcija i programa općine Brodski Stupnik kao i drugih proračunskih i

izvanproračunskih korisnika u skladu sa zakonom.

Općinsko vijeće nadzire materijalno i financijsko poslovanje općine Brodski Stupnik.

Članak 45.

Proračun i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna donose se većinom glasova svih vijećnika.

X. VIJEĆNIČKA PITANJA

Članak 46.

Vijećnici mogu postavljati vijećnička pitanja Načelniku, zamjeniku načelnika i pročelnicima upravnih tijela u svezi poslova iz njihovog djelokruga rada.

Pitanja se postavljaju na sjednici Općinskog vijeća prije utvrđivanja dnevnog reda, usmeno ili u pisanom obliku posredstvom predsjednika Općinskog vijeća, a vijećnik je dužan navesti kome ga upućuje.

Vijećnik ima pravo postaviti najviše dva vijećnička pitanja, a svako postavljanje pitanja može trajati najviše pet minuta. Pravo postavljanja vijećničkog pitanja ima i klub vijećnika, s time da može postaviti samo jedno pitanje, čije postavljanje može trajati najduže pet minuta.

Odgovori na vijećnička pitanja daju se na samoj sjednici, a ukoliko to nije moguće, moraju se navesti razlozi zbog kojih se ne može dati odgovor na samoj sjednici. Odgovor može trajati najviše pet minuta.

Ako je vijećnik nezadovoljan odgovorom može zatražiti dostavu pisanog odgovora. Pisani odgovor daje se najkasnije na sljedećoj sjednici.

Načelnik, zamjenik načelnika odnosno pročelnici dostavljaju pisani odgovor vijećniku posredovanjem predsjednika Općinskog vijeća. Predsjednik Općinskog vijeća upućuje pisani odgovor svim vijećnicima.

Članak 47.

Pi tan ja ko ja v i jećn ic i pos tav l ja ju Načelniku, zamjeniku odnosno pročelnicima upravnih tijela kao i odgovor na ta pitanja moraju biti jasni, precizni i kratki, a mogu ukazivati na prijedlog mogućih mjera, koje se odnose na postavljeno pitanje.

Ako smatra da postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik


Općinskog vijeća će uputiti vijećnika na to i pozvati ga da svoje pitanje uskladi s tim odredbama.

Ako vijećnik ne uskladi svoje pitanje s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Općinskog vijeća neće to pitanje uputiti tijelu ili osobi kojemu je namijenjeno i o tome će obavijestiti vijećnika.

Članak 48.

Ako bi se odgovor odnosio na pitanje koje predstavlja profesionalnu tajnu, Načelnik, zamjenik načelnika odnosno pročelnik može predložiti da se odgovori neposredno vijećniku ili na sjednici Općinskog vijeća bez prisutnosti javnosti, ili na zatvorenoj sjednici radnog tijela u čijem djelokrugu rada je to pitanje.

Vijećnik koji je dobio odgovor iz stavka 1. ovog članka, a koji predstavlja profesionalnu tajnu, ima obvezu i dogovornost čuvati je i ne zloupotrebljavati ili je koristiti na neprimjeren način.

Članak 49.

Nakon primljenog odgovora vijećnik može na sjednici Općinskog vijeća iznijeti mišljenje o odgovoru i postaviti dopunsko pitanje. Iznošenje mišljenja i dopunsko pitanje ne može trajati dulje od dvije minute.

Vijećnik koji nije bio nazočan na sjednici na kojoj je predsjednik općinskog vijeća obavijestio Općinsko vijeće o pitanju koje je bilo postavljeno i dobivenom odgovoru, može pisano dostaviti mišljenje ili postaviti dopunsko pitanje.

XI. PODNOŠENJE IZVJEŠĆA NAČELNIKA

Članak 50.

Načelnik podnosi izvješće o svom radu u skladu s odredbama Statuta općine Brodski Stupnik.

Članak 51.

Prijedlog za traženje izvješća od načelnika o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga može podnijeti najmanje 1/3 vijećnika.

Prijedlog se podnosi u pisanom obliku i mora biti potpisan od svih vijećnika koji predlažu donošenje zaključka o traženju izvješća načelnika. U prijedlogu mora biti jasno postavljeno, formulirano i obrazloženo pitanje o kojem se traži izvješće.

Članak 52.

Predsjednik Općinskog vijeća stavlja prijedlog za traženje izvješća na dnevni red prve iduće sjednice Općinskog vijeća koja se održava nakon primitka prijedloga, ali ne prije nego što protekne 15 dana od dana primitka.

Članak 53.

Predstavnik vijećnika koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća ima pravo na sjednici Općinskog vijeća izložiti i obrazložiti prijedlog.

Načelnik ima pravo na sjednici usmeno se očitovati na podneseni prijedlog.

Članak 54.

Raspravu o izvješću načelnika Općinsko vijeće može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je zahtjevom za podnošenjem izvješća pokrenuto ili donošenjem zaključka kojim se od Načelnika traži izvršavanje općih akata Općinskog vijeća.

Članak 55.

Vijećnici koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća Načelnika mogu prijedlog povući najkasnije prije odlučivanja o prijedlogu.

Ako prijedlog za traženje izvješća Načelnika nije usvojen, prijedlog za traženje izvješća o bitno podudarnom pitanju ne može se ponovno postaviti prije proteka roka od 6 mjeseci od dana kada je Općinsko vijeće donijelo zaključak kojim ne prihvaća prijedlog za traženje izvješća od Načelnika.

XII.� RED NA SJEDNICI

l. Sazivanje sjednice

Članak 56.

Sjednicu Općinskog vijeća saziva predsjednik Općinskog vijeća.

Predsjednik Općinskog vijeća je dužan sazvati sjednicu Općinskog vijeća na obrazloženi prijedlog najmanje jedne trećine vijećnika ili na prijedlog Načelnika, u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva. Prijedlog mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika, odnosno Načelnika.


Sjednice Općinskog vijeća traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red.

Ukoliko predsjednik Općinskog vijeća ne sazove sjednicu u roku iz stavka 2. ovog članka, sjednicu će sazvati načelnik u roku od 8 dana.

Nakon proteka rokova iz stavka 2. i 4. ovog članka sjednicu Općinskog vijeća može na zahtjev jedne trećine vijećnika, sazvati čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zahtjev vijećnika mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika.

Sjednica sazvana na način propisan stavcima 2., 4. i 5. ovog članka mora se održati u roku od 15 dana od dana sazivanja.

Sjednica sazvana protivno odredbama stavaka 2., 4., 5. i 6. ovog članka smatra se nezakonitom, a doneseni akti ništavim.

Članak 57.

Sjednice vijeća sazivaju se pisanim pozivom, a samo u izuzetno hitnim slučajevima i na drugi način.

Poziv za sjednicu sa materijalima koji se odnose na prijedlog dnevnog reda dostavlja se vijećnicima 5 dana prije održavanja sjednice. Samo iz osobito opravdanih razloga ovaj rok se može skratiti.

Poziv i materijal za sjednicu se mogu dostaviti i elektroničkim putem.

O drugačijem načinu sazivanja sjednice i opravdanosti razloga za sazivanje sjednice u kraćem roku odlučuje predsjednik Općinskog vijeća.

Materijali za sjednicu Općinskog vijeća dostavljaju se vijećnicima, Načelniku, zamjeniku načelnika.

2. Dnevni red

Članak 58.

Dnevni red sjednice Općinskog vijeća predlaže predsjednik Općinskog vijeća u pozivu za sjednicu.

Predsjednik Općinskog vijeća, sve prijedloge sastavljene na način propisan ovim Poslovnikom i dostavljene prije upućivanja pisanog poziva za sjednicu Općinskog vijeća, uvrštava u prijedlog dnevnog reda sjednice.

Članak 59.

Dnevni red sjednice Općinskog vijeća

utvrđuje se u pravilu na početku sjednice.Prilikom utvrđivanja dnevnog reda

predsjednik Općinskog vijeća i ovlašteni predlagatelji mogu predložiti dopunu dnevnog reda ili da se pojedini predmet izostavi iz dnevnog reda. Ako se predlaže dopuna dnevnog reda, vijećnicima se uz prijedlog za dopunu daje i pisani materijal sa detaljnim obrazloženjem prijedloga, po predloženoj dopuni.

Prije glasovanja o prijedlogu izmjene dnevnog reda, predlagatelj ima pravo prijedlog obrazložiti.

O izmjeni dnevnog reda se glasuje bez rasprave.

Prilikom utvrđivanja dnevnog rada najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, zatim da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom, a nakon toga se odlučuje o hitnosti postupka.

Nakon što je utvrđen dnevni red sjednice sukladno odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Općinskog vijeća objavljuje utvrđeni dnevni red.

Prije prelaska na dnevni red usvaja se zapisnik s prethodne sjednice.

Članak 60.

Tijekom sjednice ne može se promijeniti redoslijed rasprave o pojedinom predmetu utvrđenog dnevnog reda.

Predlagatelj čiji je predmet uvršten u prijedlog dnevnog reda, može odustati od svog prijedloga i nakon što je dnevni red utvrđen. U tom slučaju smatra se da je odgovarajuća točka skinuta s dnevnog reda sjednice i smatra se da prijedlog nije podnijet.

Članak 61.

Ovlašteni predlagatelj ne može ponoviti prijedlog akta bitno podudarnog sadržaja koji nije uvršten u dnevni red Općinskog vijeća na način propisan člankom 30. ovog Poslovnika prije proteka roka od 6 mjeseci od dana odlučivanja Općinskog vijeća o dnevnom redu.

3. Predsjedavanje i sudjelovanje

Članak 62.

Sjednici Općinskog vijeća predsjedava predsjednik Općinskog vijeća, a u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti potpredsjednik.


Članak 63.

Sjednici mogu, kao gosti, prisustvovati svi oni koje je pozvao predsjednik Općinskog vijeća vijeća.

Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Općinskog vijeća.

Prijave za govor podnose se pisano predsjedniku prije rasprave te u tijeku rasprave sve do njezinog zaključenja.

Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjednik Općinskog vijeća.

Predsjednik Općinskog vijeća se brine da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.

Članak 64.

Predsjednik Općinskog vijeća daje vijećnicima riječ po redoslijedu kojim su se prijavili.

Vijećniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda, predsjednik daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor tog vijećnika ne može trajati duže od tri minute.

Predsjednik je dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje o povredi Poslovnika odnosno utvrđenog dnevnog reda. Ako vijećnik nije zadovoljan danim objašnjenjem o tome se odlučuje na sjednici bez rasprave.

Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio navod za koji drži da je netočno izložen i koji je bio povod nesporazuma ili koji zahtijeva objašnjenje, predsjednik će mu dati riječ čim završi govor ovog koji je to izazvao. Vijećnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak odnosno objašnjenje, a njegov govor ne može trajati duže od dvije minute.

Članak 65.

Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu.

Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog reda, govori, a nije dobio odobrenje predsjednika, svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika ili u svom govoru grubo vrijeđa osobe koje sudjeluju u radu Općinskog vijeća, predsjednik Općinskog vijeća će ga opomenuti.

Ako govornik i poslije opomene nastavi sa ponašanjem zbog kojeg mu je opomena izrečena, predsjednik Općinskog vijeća će mu oduzeti riječ, a po potrebi i udaljiti ga sa sjednice.

Ako vijećnik odbije napustiti sjednicu u slučaju iz stavka 3. ovog članka, predsjednik

Općinskog vijeća će utvrditi da je vijećnik udaljen sa sjednice i da se ne broji prilikom glasovanja.

Članak 66.

Na sjednici Općinskog vijeća se može odlučiti da govornik o istoj temi može govoriti samo jedanput.

Vijećnik u raspravi u pravilu može govoriti najdulje pet minuta.

Iznimno zbog važnosti teme, Općinsko vijeće može odlučiti da pojedini vijećnik može govoriti i dulje.

Nakon što završe svoj govor svi vijećnici koji su se prijavili za govor u skladu s člankom 63. ovog Poslovnika, mogu ponovno zatražiti riječ i tada mogu govoriti još najviše tri minute, neovisno o tome da li su ranije govorili o toj temi.

4. Tijek sjednice

Članak 67.

Nakon otvaranja s jednice , a pr i je utvrđivanja dnevnog reda predsjednik Općinskog vijeća utvrđuje nazočnost vijećnika.

Vijećnik koji neće prisustvovati sjednici Općinskog vijeća o tome obavještava predsjednika Općinskog vijeća ili pročelnika upravnog tijela koje obavlja stručne poslove za Općinsko vijeće.

Ako predsjednik Općinskog vijeća utvrdi da sjednici nije nazočan dovoljan broj vijećnika, predsjednik Općinskog vijeća odlaže sjednicu za određeni dan i sat.

Sjednica će se prekinuti i odložiti i u slučaju kada se za vrijeme sjednice utvrdi da nema nazočnosti većine vijećnika.

Utvrđivanje broja nazočnih vijećnika predsjednik Općinskog vijeća će provesti i u tijeku sjednice, na zahtjev vijećnika čiji prijedlog podrži 1/3 vijećnika.

5. Odlučivanje

Članak 68.

Za donošenje akata na sjednici Općinskog vijeća, potrebna je nazočnost većine vijećnika, osim u slučajevima kada je ovim Poslovnikom drugačije određeno.

Članak 69.

Općinsko vijeće donosi akte većinom danih glasova, ukoliko je na sjednici Općinskog vijeća


nazočna većina vijećnika, osim ako zakonom, Statutom općine ili ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.

Većinom glasova svih vijećnika, Općinsko vijeće donosi slijedeće akte:- Statut općine,- Poslovnik Općinskog vijeća,- proračun,- godišnji izvješće o izvršenju proračuna- odluku o izboru i razrješenju predsjednika i potpredsjednika Vijeća- odluku o raspisivanju referenduma ako raspisivanje referenduma predloži jedna trećina vijećnika Općinskog vijeća, Načelnik i većina Vijeća mjesnih odbora- odluku o raspisivanju referenduma o pitanjima iz samoupravnog djelokruga utvrđenih statutom općine Brodski Stupnik.

Dvotrećinskom većinom glasova svih vijećnika, Općinsko vijeće donosi odluku o raspisivanju referenduma za opoziv Načelnika i njegovog zamjenika.

6. Glasovanje

Članak 70.

Glasovanje na sjednici je javno.Općinsko vijeće može odlučiti da se o

nekom pitanju glasuje tajno.Javno glasovanje provodi se dizanjem ruku.Glasovanje dizanjem ruku provodi se na

način da predsjednik Općinskog vijeća prvo poziva vijećnike da se izjasne tko je “za” prijedlog, zatim, tko je “protiv” prijedloga, odnosno da li se tko suzdržao od glasovanja. Glasovi vijećnika koji su bili nazočni u vijećnici, a nisu glasovali «za» niti «protiv» prijedloga i nisu se izjasnili da se suzdržavaju od glasovanja, smatraju se suzdržanim glasovima.

Kod utvrđivanja dnevnog reda i usvajanja zapisnika glasuje se “za” ili “protiv”.

Iznimno od odredbe stavka 4. ovog članka, ako se prilikom glasovanja o amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od polovice nazočnih vijećnika, predsjednik Općinskog vijeća može odmah konstatirati da je amandman odbijen.

Vijećnike proziva i glasove prebrojava službenik upravnog tijela u čijoj je nadležnosti obavljanje stručnih poslova za potrebe Općinskog vijeća.

Članak 71.

Predsjednik Općinskog vijeća objavljuje rezultat glasovanja.

Na zahtjev vijećnika koji zatraži provjeru glasovanja, predsjednik Općinskog vijeća nalaže brojanje i ponovno objavljuje rezultat glasovanja.

Članak 72.

Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići su iste veličine, boje, oblika i ovjereni su pečatom Općinskog vijeća.

Na glasačkom listiću prezimena kandidata navedena su abecednim redom, a glasuje se na način da se zaokruži redni broj ispred prezimena kandidata.

Ukoliko se glasuje o pojedinom prijedlogu ili predmetu pitanje mora biti postavljeno jasno i precizno, a glasuje se “za”, “protiv” i “suzdržan”.

Glasačke listiće priprema službenik iz jedinstvenog upravnog odjela. Predsjednik Općin-skog vijeća može odrediti i određeni broj vijećnika koji će mu pomagati kod tajnog glasovanja.

Članak 73.

Službenik ili vijećnik koji pomaže predsjedniku Općinskog vijeća u provođenju tajnog glasovanja predaje vijećnicima glasačke listiće.

Članak 74.

U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića.

Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom kao i prvo glasovanje.

Članak 75.

Vijećnik može glasovati samo jednim glasačkim listićem i to osobno.

Nevažeći je nepopunjen listić, listić na kojem su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koga ili što je vijećnik glasovao, kao i listić na kojem je zaokružen veći broj kandidata od broja koji se bira.

Članak 76.

Nakon što su svi nazočni vijećnici predali glasačke listiće i nakon što je predsjednik Općinskog vijeća objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja.


Rezultat glasovanja se utvrđuje na osnovi predanih glasačkih listića.

Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik Općinskog vijeća u prisutnosti službenika i vijećnika koji su mu pomagali kod samog glasovanja.

Predsjednik Općinskog vijeća objavljuje rezultate glasovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.

XIII. IZBORI I IMENOVANJA

Članak 77.

Predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća bira i razrješava Općinsko vijeće na način i u postupku propisanim Statutom općine i ovim Poslovnikom.

Članak 78.

Potpredsjednik Općinskog vijeća pomaže u radu predsjedniku Općinskog vijeća, te obavlja poslove iz njegovog djelokruga za koje ga on ovlasti.

Ako je predsjednik Općinskog vijeća spriječen ili odsutan zamjenjuje ga potpredsjednik.

Dok zamjenjuje predsjednika Općinskog vijeća, potpredsjednik ima prava i dužnosti predsjednika.

Članak 79.

Na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili najmanje 1/3 vijećnika može se pokrenuti postupak razrješenja predsjednika i potpred-sjednika Općinskog vijeća.

Prijedlog se dostavlja predsjedniku Općinskog vijeća u pisanom obliku i mora sadržavati obrazloženje prijedloga.

Predsjednik, odnosno potpredsjednik Općinskog vijeća imaju pravo očitovati se o prijedlogu najkasnije u 8 dana od dostave prijedloga.

Predsjednik Općinskog vijeća dužan je prijedlog uvrstiti u dnevni red sjednice Općinskog vijeća koja se mora održati najkasnije u roku od 30 dana od kada je prijedlog zaprimljen.

Ako Općinsko vijeće donese odluku o razrješenju predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća, mandat i prava na temelju obavljanja dužnosti im prestaju izborom novog predsjednika Općinskog vijeća.

Članak 80.

Predsjednik i potpredsjednik Općinskog vijeća mogu dati ostavku. Dužnost im prestaje danom izbora novog predsjednika Općinskog vijeća.

Članak 81.

Ako Općinsko vijeće razriješi predsjednika Općinskog vijeća, a na istoj sjednici ne izabere novog, potpredsjednik Općinskog vijeća ima sva prava i dužnosti predsjednika dok se ne izabere novi predsjednik.

Općinsko je vijeće dužno u roku od 30 dana od donošenja odluke o razrješenju predsjednika izabrati novog predsjednika.

XIV.� ZAPISNICI

Članak 82.

O radu sjednice vodi se zapisnik.Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu

sjednice, o prijedlozima iznijetim na sjednici, o sudjelovanju u raspravi te o donesenim odlukama.

U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinom predmetu.

Članak 83.

Svaki vijećnik ima pravo na početku sjednice, prije prelaska na dnevni red, iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne sjednice.

O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, izvršit će se u zapisniku odgovarajuća izmjena.

Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama izvršene izmjene, smatra se usvojenim.

Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik Općinskog vijeća i službenik koji vodi zapisnik.

Izvornike zapisnika sjednice Vijeća čuva upravno tijelo općine Brodski Stupnik.

Članak 84.

Sjednice Općinskog vijeća tonski se snimaju, a prijepis tonske snimke sjednice čuva upravno tijelo općine Brodski Stupnik.


XV.� JAVNOST RADA

Članak 85.

Sjednice Općinskog Vijeća su javne.Predstavnici udruga građana, građani i

predstavnici medija mogu pratiti rad Općinskog vijeća, ali ne smiju remetiti red i tijek sjednice (primjerice, glasno razgovarati, upotrebljavati mobitel i dr.).

Ukoliko je broj osoba koje prate rad Općinskog vijeća veći od broja raspoloživih mjesta, predsjednik Općinskog vijeća određuje broj osoba koje mogu pratiti rad Općinskog vijeća.

Članak 86.

O radu Općinskog vijeća javnost se obavještava putem sredstava javnog priopćavanja, oglasne ploče i objavom na web stranicama općine Brodski Stupnik.

Najava održavanja sjednice i materijal za sjednicu objavljuju se na službenim web stranicama općine.

Članak 87.

Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni podaci, koji su u skladu s posebnim propisima klasificirani određenim stupnjem tajnosti.

Članak 88.

Radi što potpunijeg i točnijeg obavješ-ćivanja javnosti o rezultatima rada Općinskog vijeća i radnih tijela može se dati službeno priopćenje za tisak i za druga sredstva priopćavanja, o čemu odlučuje predsjednik Općinskog vijeća.

XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 89.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana donošenja, a objavit će se u „Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije“.

Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Općinskog vijeća općine Brodski Stupnik („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“, 8/09 i 3/13).

OPĆINA BRODSKI STUPNIKOPĆINSKO VIJEĆE

KLASA: 012-03/18-01/02URBROJ:2178/03-02-18-2Brodski Stupnik, 30. siječanj 2018.g.

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA

Zlatko Prskalo, bacc.admin.publ., v.r.

3.

� Na temelju članka 30. stavka 7. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13. i 73/17), članka 4. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom ( „Narodne novine“ broj 50/17), te članka 30. Statuta općine Brodski Stupnik („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 8/09 i 3/13) Općinsko vijeće općine Brodski Stupnik na 6. sjednici održanoj 30. siječnja 2018. godine donosi

ODLUKU o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja

miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području općine

Brodski Stupnik

Uvodne odredbe

Članak 1.

Ovom Odlukom o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području općine Brodski Stupnik (u daljnjem tekstu: Odluka) utvrđuju se kriteriji i načini prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, te povezane usluge odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila, problematičnog otpada i krupnog (glomaznog) otpada.Ovom Odlukom se utvrđuju:1. kriteriji obračuna količine otpada,2. standardne veličine i druga bitna svojstva

spremnika za prikupljanje otpada,3. najmanja učestalost odvoza otpada prema

područjima,


4. obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu,5. područja pružanja javne usluge,6. opći uvjeti ugovora s korisnicima javne usluge

(nadalje: korisnik usluge),7. popis adresa reciklažnih dvorišta, odnosno

mobilnih reciklažnih jedinica sa nazivom naselja na području općine Brodski Stupnik za koja su uspostavljena,

8. odredbe o načinu provedbe javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom,

9. odredbe o provedbi Ugovora koje se primjenjuju u slučaju nastupanja posebnih okolnosti ( elementarna nepogoda, katastrofa i sl. ),

10. odredbe o načinu podnošenja prigovora i postupanje po prigovoru građana na neugodu uzrokovanu sustavom sakupljanja komunalnog otpada,

11. odredbe o uvjetima za pojedinačno korištenje javne usluge,

12. odredbe o prihvatljivom dokazu izvršenja javne usluge za pojedinog korisnika usluga,

13. odredbe o cijeni obvezne minimalne javne usluge,

14. način određivanja udjela korisnika javne usluge u slučaju kad su korisnici javne usluge kućanstva koja koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim udjelima,

15. način određivanja udjela korisnika javne usluge u slučaju kad su korisnici javne usluge kućanstva i pravne osobe ili fizičke osobe – obrtnici i koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim udjelima,

16. korištenje javne površine za prikupljanje otpada,

17. količine krupnog (glomaznog) otpada koji se preuzima,

18. kriterij za određivanje korisnika javne usluge u čije ime Općina Brodski Stupnik preuzima obvezu plaćanja cijene za javnu uslugu,

19. odredbe o ugovornoj kazni.

Članak 2.

� Pojedini pojmovi upotrijebljeni u ovoj Odluci imaju slijedeće značenje:

§ ambalaža je svaki proizvod, bez obzira na

materijal od kojeg je izrađen, koji se koristi za

držanje, zaštitu, rukovanje, isporuku i

predstavljanje robe, od sirovina do gotovih

proizvoda, od proizvođača do potrošača;

§ animalni otpad je otpad pod kojim se

podrazumijevaju životinjske lešine, otpad

životinjskog podrijetla, sporedne nejestive

nusproizvode klanja , krv koja se ne

upotrebljava za daljnju preradu, životinjski

proizvodi koji nisu valjani za ljudsku prehranu,

otpaci iz valionica i sl.;

§ biorazgradivi otpad je otpad koji se može

razgraditi biološkim aerobnim i anaerobnim

postupkom i u koji osobito spadaju kore i ostaci

voća i povrća, ljuske od jaja, kruh, talog kave i

čaja, vrećice čaja, ostaci biljaka i cvijeća,

usitnjeno suho granje, lišće, i sl., s time da u taj

otpad ne spada posebice otpad životinjskog

porijekla (meso i kosti), riba, koža, mliječni

proizvodi, ulja i masti;

§ biorazgradivi komunalni otpad je otpad

nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i

sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim

proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede,

šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži

biološki razgradiv otpad;

§ davatelj javne usluge je trgovačko društvo

koje osniva jedinica lokalne samouprave, javna

ustanova koju osniva jedinica lokalne

samouprave ili pravna i fizička osoba na

temelju ugovora o koncesiji, a koji obavljaju

javnu uslugu pr ikupl janja miješanog

k o m u n a l n o g o t p a d a i p r i k u p l j a n j a

biorazgradivog komunalnog otpada;

§ električni i elektronički otpad ( u daljnjem

tekstu EE oprema) su: veliki kućanski uređaji,

mali kućanski uređaji, oprema informatičke

tehnike, oprema za telekomunikacije, oprema

široke potrošnje i foto naponske ploče,

rasvjetna oprema, električni i elektronički alati

( osim velikih nepokretnih industrijskih alata),

igračke koje sadrže električne ili elektroničke

komponente , oprema za razonodu i sportska

oprema koje sadrže električne ili elektroničke

komponente, medicinski proizvodi koji sadrže

električne ili elektroničke komponente;

§ evidencija o preuzetom komunalnom

otpadu (u daljnjem tekstu: Evidencija) je

evidencija koju vodi Davatelj usluge i sadrži

podatke o Korisniku i pruženoj javnoj usluzi

prikupljanja biorazgradivog i miješanog

komunalnog otpada, o korisniku i pruženoj

usluzi prikupljanja reciklabilnog korisnog

otpada, o osobama i predanom otpadu u

reciklažno dvorište i mobilno reciklažno


dvorište i o korištenju usluge preuzimanja

glomaznog otpada;

§ građevni otpad je otpad nastao prilikom

gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i

održavanja postojećih građevina, te otpad

nastao od iskopanog materijala, koji se ne može

bez prethodne oporabe koristiti za građenje

građevine zbog kojeg građenja je nastao;

§ građevina za gospodarenje otpadom je

građevina za sakupljanje otpada (skladište

otpada, pretovarna stanica i reciklažno

dvorište), građevina za obradu otpada i centar

za gospodarenje otpadom. Ne smatra se

građevinom za gospodarenje otpadom

građevina druge namjene u kojoj se obavlja

djelatnost uporabe otpada;

§ izjava je izjava korisnika usluge o načinu

korištenja javne usluge;§ javna usluga je javna usluga prikupljanja

miješanog komunalnog otpada i bioraz-gradivog komunalnog otpada, a podrazumijeva prikupljanje tog otpada na području pružanja usluge od pojedinih korisnika i prijevoz otpada do ovlaštene osobe za zbrinjavanje i obradu tog otpada;

§ javna površina je površina javne namjene čije

je korištenje namijenjeno svima pod jednakim

uvjet ima (opća uporaba) kao š to su:

nerazvrstane ceste, nogostupi, pješački putevi ,

trgovi, prolazi, parkirališta, javne zelene

površine i sl.;

§ komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i

otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz

kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz

poljoprivrede i šumarstva;

§ korisnik usluge je vlasnik nekretnine, odnosno

vlasnik posebnog dijela nekretnine i korisnik

nekretnine, odnosno posebnog di je la

nekretnine kada je vlasnik nekretnine, odnosno

posebnog dijela nekretnine obvezu plaćanja

ugovorom prenio na tog korisnika i o tome

obavijestio davatelja usluge;

§ krupni (glomazni) komunalni otpad je

predmet ili tvar koju je zbog volumena i /ili

mase (kupaonska oprema, stvari za djecu,

podne obloge, namještaj, kuhinjska oprema,

vrtna oprema i ostalo) neprikladno prikupljati

u sklopu usluge prikupljanja miješanog

komunalnog otpada. Popis vrsta predmeta i

tvari koje se smatraju krupnim (glomaznim)

komunalnim otpadom definiran je Dodatkom

Naputka o glomaznom otpadu („Narodne

novine“ RH br. 79/15);

§ medicinski otpad je otpad nastao prilikom

pružanja njege, zaštite i očuvanja zdravlja ljudi

i/ili životinja, otpad nastao u istraživačkim

djelatnostima kao i otpad nastao prilikom

pružanja različitih usluga kod kojih se dolazi u

kontakt s krvlju i/ili izlučevinama ljudi i/ili

životinja;

§ miješani komunalni otpad – je otpad iz

kućanstva i otpad iz trgovina, industrije i iz

ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan

otpadu iz kućanstva, iz kojeg posebnim

postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali

(kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu

otpada označen kao 20 03 01;§ mobilno reciklažno dvorište – mobilna

jedinica je pokretna tehnička jedinica koja nije građevina ili dio građevine, a služi odvojenom prikupljanju i skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada;

§ obavijest je obavijest o prikupljanju miješanog

komunalnog otpada, biorazgradivog komu-

nalnog otpada i reciklabilnog komunalnog

otpada o načinu korištenja javne usluge i usluge

povezane s javnom uslugom koju korisniku

usluge dostavlja davatelj usluge;

§ obračunsko mjesto je adresa nekretnine ili

javna površina kada ne postoji mogućnost

smještaja spremnika za otpad na nekretnini

korisnika;

§ obvezna minimalna javna usluga je dio javne

usluge koju je potrebno osigurati kako bi sustav

sakupljanja komunalnog otpada mogao ispuniti

svoju svrhu poštujući pritom obvezu o

osiguranju primjene načela »onečišćivač

plaća«, ekonomski održivo poslovanje te

sigurnost, redovitost i kvalitetu pružanja javne

usluge,

§ odvojeno sakupljanje je sakupljanje otpada

na način da se otpad odvaja prema njegovoj

vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i

sačuvala vrijedna svojstva otpada;

§ otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik

odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.

Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar čije su

sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu


zaštite javnog interesa;

§ primopredaja otpada je predaja otpada od

strane Korisnika usluge te preuzimanje tog

otpada od strane Davatelja usluge;

§ problematični otpad je opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji uobičajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu se problemati-čnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada;

§ reciklabilni korisni otpad čine otpadna

plastika, otpadni metal i staklena ambalaža,

papir i kartonska ambalaža, a kad je to

prikladno i druge vrste otpada koje su

namijenjene recikliranju (npr. otpadni tekstil,

otpadno drvo i sl.);

§ reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni

prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i

privremenom skladištenju manjih količina

posebnih vrsta otpada;

§ reciklažno dvorište za građevni otpad je

građevina namijenjena razvrstavanju,

mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju

građevnog otpada;

§ ugovor o korištenju javne usluge (u daljnjem

tekstu: Ugovor) je ugovor između Davatelja

usluge i Korisnika usluge kojim se uređuje

pružanje i korištenje javne usluge prikupljanja

miješanog i biorazgradivog komunalnog

otpada

§ ugovorna kazna je iznos određen Odlukom

koji je dužan platiti Korisnik usluge u slučaju

kad je postupio protivno Ugovoru;

§ usluga povezana s javnom uslugom je

odvojeno sakupljanje komunalnog otpada,

putem reciklažnog dvorišta, mobilnog

reciklažnog dvorišta i kod Korisnika usluge, te

odvojeno prikupljanje krupnog (glomaznog)

komunalnog otpada i ostalih kategorija

otpada;

§ zeleni otpad je biološki razgradivi otpad pod

kojim se podrazumijeva trava, lišće, granje

voćaka i ukrasnog bilja i ostali slični vrtni

otpad nastao na okućnicama i u domaćin-

stvima koja se ne bave niti jednim oblikom

komercijalne djelatnosti.

Izrazi koji se koriste u ovoj Odluci, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Kriteriji obračuna količine otpada

Članak 3.

Kriterij za obračun pružanja javne usluge sakupljanja miješanog komunalnog i bioraz-gradivog komunalnog otpada je volumen ugovorenog spremnika za miješani komunalni otpad i broj pražnjenja spremnika za miješani komunalni otpad.

Standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za prikupljanje otpada

Članak 4.

Standardne veličine spremnika za sakupljanje miješanog komunalnog otpada su: 120 litara, 1100 litara.� Standardni spremnici omogućuju pražnjenje spremnika komunalnim vozilima sa sustavima za podizanje spremnika.Za dodatno sakupljanje miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada koriste se spremnici - plastične vreće od 120 litara, a za sakupljanje korisnog otpada koriste se i spremnici - plastične vreće od 30, 60, 80 i 120 litara i spremnici od 120 litara do 1100 litara.Korisnik usluge ima ograničen izbor veličine spremnika uz uvažavanje broja članova kućanstva i načina korištenja građevine sukladno Cjeniku usluga.

Najmanja učestalost odvoza otpada prema područjima

Članak 5.

Najmanja učestalost odvoza za fizičke osobe:

- miješani komunalni otpad svakih 14 dana,

- biorazgradivi komunalni otpad svakih 7

dana,- glomazni otpad jednom/dva puta godišnje na

obračunskom mjestu korisnika usluge u skladu s člankom 21. stavak 1. i 2 ove Odluke,

- korisni otpad jednom mjesečno. Najmanja učestalost odvoza za pravne osobe:- miješani komunalni otpad svakih 14 dana,


- korisni otpad jednom mjesečno, - odvoz miješanog komunalnog otpada po pozivu u roku od 7 dana od narudžbe,- odvoz ostalog otpada po pozivu u roku od 7 dana od narudžbe.

Korisnici usluge moraju miješani komunalni otpad u obračunskom razdoblju predati barem jedanput. Ukoliko korisnici usluge ne predaju miješani komunalni otpad barem jedanput u obračunskom razdoblju davatelj usluge ima pravo naplatiti jednu primopredaju miješanog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju. Povremeni korisnici usluge (korištenje građevine do 4 mjeseca godišnje, uz predočenje potvrde o drugom boravištu, vizi, radnoj dozvoli ili dozvoli boravka u inozemstvu) ne trebaju ispuniti obavezu od jedne primopredaje miješanog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju.Iznimno od navedenog, nadležno tijelo općine Brodski Stupnik može odrediti da se broj odvoza, na cijelom području općine Brodski Stupnik ili u određenim dijelovima općine Brodski Stupnik, uredi na drugačiji način, a sukladno stvarnim potrebama.

Obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu

Članak 6.

Obračunsko razdoblje određuje se u trajanju od jednog mjeseca.

Područja pružanja javne usluge

Članak 7.

Prikupljanje miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada te odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila, problematičnog otpada i krupnog (glomaznog) otpada obavlja se u okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada sukladno propi-sanim standardima, te podrazumijeva prikupljanje tog otpada na određenom području pružanja usluge putem spremnika od korisnika usluge i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada.Davatelj javne usluge (nadalje: davatelj usluge) pruža javnu uslugu na području općine Brodski Stupnik.Korisnik usluge na području pružanja usluge je vlasnik nekretnine ( stambene ili poslovne zgrade )/posebnog dijela nekretnine ( stana ili poslovnog prostora ) ili korisnik nekretnine/ posebnog dijela nekretnine kada je vlasnik nekretnine/posebnog

dijela nekretnine obvezu plaćanja ugovorom prenio na tog korisnika i o tome obavijestio davatelja usluge.

Opći uvjeti ugovora s korisnicima javne usluge

Članak 8.

Opći uvjeti ugovora o korištenju javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i bioraz-gradivog komunalnog otpada s korisnicima usluge sadržani su u Dodatku I ove Odluke.

Popis adresa reciklažnih i mobilnih reciklažnih dvorišta

Članak 9.

� Reciklažno dvorište nalazi se na lokaciji davatelja usluge. Radno vrijeme reciklažnog dvorišta objavljeno je na web stranici davatelja usluga.Lokacije i vrijeme rada mobilnog reciklažnog dvorišta objavljuje se na web stranici općine i davatelja usluga (termini sakupljanja).

Odredbe o načinu provedbe javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom

Članak 10.

Svakom korisniku usluge osigurana je mogućnost odvojene predaje otpada na njegovom obračun-skom mjestu (na adresi korisnika) te korištenje reciklažnog dvorišta, mobilnog reciklažnog dvorišta i odvoz glomaznog otpada.Odvojena primopredaja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada obavlja se putem standardnih spremnika kod korisnika usluge, na način da se otpadni papir i karton prikuplja odvojeno od biorazgradivog komunalnog otpada.Korisnik usluge koji se odluči za kućno kompo-stiranje biorazgradivog komunalnog otpada mora osigurati komposter ili kompostište te to potvrditi potpisom izjave da će to raditi sukladno članku 9. Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Davatelj usluge će potpisanu izjavu korisnika usluge držati u svojoj arhivi. � Svakom korisniku usluge omogućeno je sakupljanje reciklabilnog komunalnog otpada (papir, plastika, tetrapak, metalna ambalaža, staklena ambalaža, tekstil) na obračunskom mjestu korisnika usluge.


Svakom korisniku usluge omogućeno je sakupljanje glomaznog otpada na obračunskom mjestu korisnika usluge u skladu s člankom 21. ove Odluke kao i u reciklažnom dvorištu i mobilnom reciklaž-nom dvorištu davatelja usluge.Korisnici usluge sakupljanja biorazgradivog komunalnog otpada imaju pravo na jedan dodatni besplatni odvoz glomaznog otpada godišnje za granje i lišće.Svakom korisniku usluge omogućeno je sakupljanje otpada određenog posebnim propisom koji uređuje gospodarenje otpadom u reciklažnom dvorištu odnosno mobilnom reciklažnom dvorištu.Na zahtjev korisnika usluge, davatelj usluge pruža sljedeće usluge:- � preuzimanje većih količina miješanog ili biorazgradivog komunalnog otpada od ugovorenih uz plaćanje troškova sakupljanja i obrada tih količina,- � preuzimanje većih količina glomaznog otpada od ugovorenih količina uz plaćanje sakupljanja i obrade tih količina.

Obveze davatelja usluge i usluge povezane s javnom uslugom

Članak 11.

Davatelj usluge i usluge povezane s javnom uslugom dužan je:1. osigurati korisniku usluge spremnik za primopredaju miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i reciklabilnog komunalnog otpada,2. označiti spremnik oznakom,3. dostaviti korisniku usluge Obavijest iz članka 27. Ove Odluke,4. preuzeti sadržaj spremnika od korisnika usluge, vodeći računa o tome da oko spremnika ne ostaje razbacan otpad iz spremnika nakon preuzimanja spremnika, 5. odgovarati za sigurnost, redovitost i kvalitetu javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom,6. osigurati provjeru da otpad sadržan u spremniku prilikom primopredaje odgovara vrsti otpada čija se primopredaja obavlja,7. voditi evidenciju o preuzetim količinama otpada. Davatelj usluge je dužan osigurati uvjete kojima se ostvaruje pojedinačno korištenje javne usluge uključivo i kad više korisnika usluge koristi zajednički spremnik.

Obveze korisnika usluge

Članak 12.

Korisnik usluge je dužan:1. koristiti javnu uslugu i predati miješani

komunalni otpad i biorazgradivi komunalni otpad davatelju usluge,

2. omogućiti davatelju usluge pristup spremniku na mjestu primopredaje u slučaju kad mjesto primopredaje otpada nije na javnoj površini,

3. postupati s otpadom na obračunskom mjestu korisnika usluge na način kojim se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje, ne dovodi do rasipanja otpada oko spremnika i ne uzrokuje pojava neugode drugoj osobi zbog mirisa otpada,

4. odgovarati za postupanje s otpadom i spremnikom na obračunskom mjestu korisnika us luge sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, Uredbi o komunalnom otpadu i ovoj Odluci,

5. zajedno s ostalim korisnicima usluge na istom obračunskom mjestu odgovarati za obveze nastale zajedničkim korištenjem spremnika sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, Uredbi o komunalnom otpadu i ovoj Odluci,

6. predavati biorazgradivi komunalni otpad, reciklabilni komunalni otpad, problematični otpad i glomazni otpad odvojeno od miješanog komunalnog otpada,

7. predavati problematični otpad u reciklažno dvorište ili mobilno reciklažno dvorište,

8. spremnici za otpad se ne smiju oštećivati, te ih je potrebno čuvati od otuđivanja,

9. dostaviti Davatelju usluge Izjavu i Ugovor iz članaka 25. i 26. ove Odluke,

10. redovito i u roku plaćati Davatelju usluge cijenu javne usluge u skladu sa važećim cjenikom.

Odredbe o provedbi Ugovora koje se primjenjuju u slučaju nastupanja posebnih okolnosti (elementarna nepogoda, katastrofa i sl.)

Članak 13.

Davatelj usluge se neće smatrati odgovornim za kašnjenja u ispunjenju ili za neispunjenje obveza iz Ugovora koje je uzrokovano neočekivanim i nepredvidivim okolnostima izvan njegove razumne kontrole (viša sila), kao što su radnje građanskih ili vojnih tijela, ograničenja uvedena zakonom, požar,


poplava, snijeg, led, eksplozija, rat, embargo, štrajkovi, lokalni ili nacionalni neredi i nemiri. O nastupu izvanrednih okolnosti, iz stavka 1. ovog članka Odluke, kao razloga kašnjenja u ispunjenju ili neispunjenja javne usluge, Davatelj usluge će bez odgode obavijestiti Korisnike usluga putem mrežnih stranica i/ili sredstava javnog informiranja.Ispunjenje obveza Davatelja usluge iz Ugovora, u slučaju nastupa izvanrednih okolnosti, iz stavka 1. ovog članka Odluke, će se odgoditi ili promijeniti za vrijeme njihovog trajanja.Po prestanku uvjeta koji onemogućavaju izvršenje javne usluge prikupljanja bio razgradljivog i miješanog komunalnog otpada Davatelj usluge će Korisnika usluge obavijestiti putem internetskih stranica ili medija o načinu i vremenu izvršenja usluge.

Odredbe o načinu podnošenja prigovora i postupanju po prigovoru građana na neugodu uzrokovanu sustavom sakupljanja komunalnog otpada

Članak 14.

Prigovori i reklamacije podnose se davatelju usluge koji ih rješava na sljedeći način:1. Prigovor – korisnik usluge podnosi prigovor davatelju usluge čije povjerenstvo razmatra prigovor, a rješenje, odnosno odgovor na prigovor daje se u pisanom obliku,2. Reklamacija - ukoliko korisnik usluge nije zadovoljan odgovorom na svoj prigovor, piše reklamaciju koju rješava povjerenstvo u kojoj je uz davatelja usluge prisutan i član iz udruge za zaštitu potrošača, a rješenje, odnosno odgovor na reklamaciju daje se u pisanom obliku.

Odredbe o uvjetima za pojedinačno korištenje javne usluge

Članak 15.

Davatelj usluge osigurat će svim korisnicima usluge uvjete za pojedinačno korištenje spremnika za sakupljanje svih vrsta otpada.Ukoliko nije moguće pojedinačno korištenje javne usluge, davatelj usluge omogućiti će korisnicima usluge zajedničko korištenje javne usluge.

Odredbe o prihvatljivom dokazu izvršenja javne usluge za pojedinog korisnika usluge

Članak 16. � Prihvatljivim dokazom izvršenja javne usluge za pojedinog korisnika smatra se podatak koji, prilikom preuzimanja otpada, službena osoba Davatelja usluge unosi u službenu evidenciju iz članka 11. stavak 1. točka 7. ove Odluke. � Evidencija se vodi u digitalnom obliku i sadrži sve propisane podatke sukladno članku 17. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom.Korisnik usluge može na zahtjev dobiti od davatelja usluge ispis evidencije odvoza otpada.Korisnik može osporavati izvršenje javne usluge dokaznim sredstvima prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Odredbe o cijeni obvezne minimalne javne usluge

Članak 17.

Obvezna minimalna javna usluga je dio javne usluge koju je potrebno osigurati kako bi sustav sakupljanja komunalnog otpada mogao ispuniti svoju svrhu poštujući pritom obvezu o osiguranju primjene načela »onečišćivač plaća«, ekonomski održivo poslovanje, te sigurnosti, redovitosti i kvalitetu pružanja javne usluge.Cijena obvezne minimalne javne usluge pokriva sve troškove funkcioniranja sustava gospodarenja otpadom osim troškova obrade miješanog komunalnog otpada.Cijena obavezne minimalne javne usluge definira se za ugovoreni volumen spremnika za miješani komunalni otpad i biorazgradivi komunalni otpad.

Način određivanja udjela korisnika javne usluge u slučaju kad su korisnici javne usluge kućanstva koja koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim udjelima

Članak 18.

Ukoliko korisnici usluge koji koriste zajednički spremnik ne dogovore udjele o korištenju zajedničkog spremnika kao kriterij određivanja udjela primjenjivat će se broj članova kućanstva.


Način određivanja udjela korisnika javne usluge u slučaju kad su korisnici javne usluge kućanstva i pravne osobe ili fizičke osobe – obrtnici i koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim udjelima

Članak 19.

Ukoliko korisnici usluge koji koriste zajednički spremnik ne dogovore udjele o korištenju zajedničkog spremnika kao kriterij određivanja udjela primjenjivat će se broj članova kućanstva za fizičke osobe i fizičke osobe obrtnike, odnosno broj zaposlenih za pravne osobe.

Korištenje javne površine za prikupljanje otpada

Članak 20.

� Javna površina koristi se samo za sakupljanje miješanog komunalnog i biorazgradivog komu-nalnog otpada i to javna površina ispred obračun-skog mjesta korisnika usluge.� Javna površina koristi se i za privremeni smještaj mobilnog reciklažnog dvorišta.Javnu površinu na kojoj će se privremeno smjestiti mobilno reciklažno dvorište određuje načelnik.� Glomazni otpad se ne smije sakupljati na javnim površinama, osim granja koje se sakuplja u sklopu usluge sakupljanja gloma-znog otpada.� Na javnim površinama nije dozvoljeno kompostiranje biorazgradivog komunalnog otpada.

Količine krupnog (glomaznog) otpada koji se preuzima

Članak 21.

Davatelj usluge je dužan u okviru javne usluge dvaput u kalendarskoj godini preuzeti krupni (glomazni) otpad od korisnika usluge na obračun-skom mjestu korisnika usluge bez naknade. Davatelj usluge će osigurati preuzimanje krupnog (glomaznog) otpada bez naknade u okviru organizirane akcije odvoza glomaznog otpada.Davatelj usluge je dužan na zahtjev korisnika usluge osigurati preuzimanje krupnog (glomaznog) otpada od korisnika usluge na obračunskom mjestu korisnika usluge, pri čemu je korisnik usluge dužan platiti cijenu prijevoza tog otpada do reciklažnog dvorišta. Davatelj usluge je dužan preuzeti glomazni otpad od korisnika usluge na obračunskom mjestu

korisnika usluge iz stavka 2. ovog članka u što kraćem roku koji zajednički određuju korisnik usluge i davatelj usluge.Krupni (glomazni) otpad ne uključuje tvari i predmete koje su prema posebnom propisu svrstane u posebne kategorije otpada (biootpad, otpadni tekstil i obuća, otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpad koji sadrži azbest, medicinski otpad, otpadni električni i elektronički uređaji i oprema, građevni otpad).Zabranjeno je sa krupnim (glomaznim) otpadom odlagati bačve, kante i slične posude u kojoj se nalazi ulje, kiseline i druge opasne tvari, te drugi problematični i opasni otpad. Ovakvu vrstu otpada davatelj usluge neće odvoziti. Korisnik usluge je obvezan ovu vrstu otpada odvesti u reciklažno dvorište ili mobilno reciklažno dvorište.Zabranjeno je odlaganje krupnog (glomaznog) otpada u spremnike za prikupljanje miješanog komunalnog otpada.Zabranjeno je krupni (glomazni) otpad odlagati na mjesta koja za to nisu predviđena (unutar drvoreda, dječjih igrališta, javnih zelenih površina, parkova, trgova i sl.).Davatelj usluge je obvezan pravovremeno obavijestiti korisnika usluge na svojim mrežnim stranicama ili putem medija o rasporedu preuzimanja krupnog (glomaznog) otpada, te o vrsti otpada koja se može preuzeti.

Kriterij za određivanje korisnika javne usluge u čije ime općina Brodski Stupnik preuzima obvezu plaćanja cijene za javnu uslugu

Članak 22 .

� Načelnik općine može donijeti odluku o privremenom ili godišnjem oslobađanju korisnika usluge od plaćanja javne usluge sakupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada.� Općina Brodski Stupnik će oslobađanje od plaćanja javne usluge platiti iz Proračuna općine iz stavke »pomoć obiteljima i kućanstvima« kao pomoć za podmirenje troškova stanovanja.� Općina Brodski Stupnik će dostaviti davatelju usluga popis osoba koje su oslobođene plaćanja javne usluge s naznakom vremena trajanja oslobođenja.

Odredbe o ugovornoj kazni

Članak 23.

Ukoliko korisnik usluge postupa protivno Ugovoru


te se ne pridržava odredbi ove Odluke i Općih uvjeta usluge (dodatak I ove Odluke), davatelj usluge ima pravo na naplatu ugovorne kazne za: 1. ostavljanje više otpada u spremniku od ugovorenog volumena spremnika, 2. odlaganje otpada u krive spremnike, 3. uništenje spremnika davatelja usluge,4. nereguliranje javne usluge sakupljanja biorazgradivog otpada,5. izjavljivanje da kompostira kod kuće, ali to ne radi. Iznos ugovorne kazne određen za pojedino postupanje definira se u cjeniku javnih usluga, a mora biti razmjeran troškovima uklanjanja posljedica takvog postupanja.

Nekretnina koja se trajno ne koristi

Članak 24.

Nekretnina koja se trajno ne koristi je nekretnina za koju je utvrđeno da se ne koristi na temelju pisanog očitovanja vlasnika/posjednika nekretnine i dostavljene potvrde o isključenju uređaja za potrošnju električne energije, vode i plina od strane ovlaštenog pružatelja navedenih usluga.Vlasnik/posjednik nekretnine može umjesto potvrde o isključenju uređaja za potrošnju dostavljati i polugodišnji obračun potrošnje električne energije i ako je potrošnja u prethodnom razdoblju bila manja od 6 kw nekretnina se smatra nekorištenom za naredni period od 6 mjeseci.Iznimno, davatelj usluge prvi put će prihvatiti samo pisano očitovanje vlasnika/posjednika nekretnine o trajnom nekorištenju nekretnine, a vlasnik/posjednik mora u roku od 6 mjeseci dostaviti obračun potrošnje električne energije kojim dokazuje da je potrošnja električne energije manja od 6 kw za obračunsko razdoblje. Ukoliko ne vlasnik/posjednik nekretnine dokaže da je potrošnja bila manja od 6 kw u obračunskom razdoblju, davatelj usluge ima pravo na retroaktivnu naplatu cijene minimalne javne usluge za promatrano obračunsko razdoblje.


Članak 25.

Korisnik usluge dužan je dostaviti davatelju usluge Izjavu o načinu korištenja javne usluge. Izjava sadržava sve podatke sukladno članku 14. Uredbe o komunalnom otpadu, a sam sadržaj i izgled Izjave propisan je dodatkom II. ove Odluke.Korisnik usluge je dužan vratiti davatelju usluge dva primjerka Izjave potpisane od strane korisnika

usluge u roku 15 dana od dana zaprimanja Izjave.Davatelj usluge je dužan po zaprimanju Izjave, korisniku usluge vratiti jedan ovjereni primjerak Izjave u roku od 8 dana od dana zaprimanja.Davatelj usluge je dužan primijeniti podatak iz Izjave koji je naveo korisnik usluge (stupac: očitovanje korisnika usluge) kada je taj podatak u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom i ovom Odlukom.Iznimno davatelj usluge primjenjuje podatak iz Izjave koji je naveo davatelj usluge (stupac: prijedlog davatelja javne usluge) u sljedećem slučaju:- kad se korisnik usluge ne očituje o podacima i ne vrati Izjavu u roku od 15 dana,- kad više korisnika usluge koristi zajednički spremnik, a među korisnicima usluge nije postignut dogovor o udjelima korištenja zajedničkog spremnika na način da zbroj svih udjela čini jedan, davatelj usluge primjenjuje članke 18. i 19. ove Odluke.Korisnik usluge dužan je obavijestiti davatelja usluge o svakoj promjeni podataka iz Izjave u roku od 15 dana od dana kad je nastupila promjena, kao i o svakoj drugoj namjeravanoj promjeni podataka iz Izjave u roku od 15 dana prije dana od kojeg će se primjenjivati namjeravana promjena.

Ugovor o korištenju javne usluge

Članak 26.

Ugovor o korištenju javne usluge smatra se sklopljenim kad korisnik usluge dostavi davatelju usluge Izjavu ili prilikom prvog korištenja javne usluge ili zaprimanja na korištenje spremnika za primopredaju miješanog komunalnog otpada u slučaju kad korisnik usluge ne dostavi davatelju usluge Izjavu.Za postojeće korisnike usluge smatra se da je ugovor potpisan, ako je javna usluga već korištena u proteklom razdoblju ili ako je korisnik usluge zaprimio na korištenje spremnik za primopredaju miješanog komunalnog otpada.Bitne sastojke Ugovora čine Odluka, Izjava, Opći uvjeti usluge i Cjenik javne usluge.Davatelj usluge dužan je omogućiti korisniku usluge uvid u Odluku, Izjavu, Opće uvjete usluge i Cjenik javne usluge prilikom sklapanja i izmjene i/ili dopune Ugovora i na zahtjev korisnika usluge.Općina Brodski Stupnik i davatelj usluge dužni su putem sredstava javnog informiranja, mrežne stranice, dostavom pisane obavijesti ili na drugi, za korisnika usluge prikladan način, osigurati da je korisnik usluge, prije sklapanja Ugovora ili izmjene


i/ili dopune Ugovora, upoznat s propisanim odredbama koje uređuju sustav sakupljanja komunalnog otpada, Ugovorom i pravnim posljedicama.Davatelj usluge je dužan na svojoj mrežnoj stranici objaviti i održavati poveznice na mrežne stranice Narodnih novina na kojima su objavljeni Zakon o održivom gospodarenju otpadom, Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom, digitalnu presliku Odluke, digitalnu presliku cjenika i obavijest o načinu podnošenja prigovora sukladno obvezama iz posebnog propisa kojim se uređuje zaštita potrošača.

Obavijest o prikupljanju otpada

Članak 27.

Davatelj usluge će do 20. prosinca tekuće godine korisnicima usluge dostaviti obavijest o prikupljanju otpada za sljedeću kalendarsku godinu. Obavijest će biti objavljena i putem mrežnih stranica davatelja usluge (termini sakupljanja).Obavijest mora sadržavati:1. plan s datumima primopredaje miješanog

komunalnog otpada, biorazgradivog komu-nalnog otpada i reciklabilnog komunalnog otpada s okvirnim vremenom primopredaje otpada,

2. lokaciju i radno vrijeme reciklažnog dvorišta,3. lokaciju, datum i radno vrijeme mobilnog

reciklažnog dvorišta,4. lokaciju i radno vrijeme kompostane, sortirnice

i centra za ponovnu uporabu,5. plan s datumima preuzimanja glomaznog

otpada u okviru javne usluge,6. uputu o kompostiranju za korisnika usluge koji

kompostira biootpad,7. uputu o postupanju s miješanim komunalnim

otpadom, biorazgradivim komunalnim otpadom i reciklabilnim komunalnim otpadom,

8. kontakt podatke i način podnošenja zahtjeva za preuzimanje komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge,

9. uputu o preuzimanju komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.

Evidencija o preuzetom komunalnom otpadu

Članak 28. Davatelj usluge dužan je voditi digitalnu evidenciju o korisniku usluge koja sadrži sljedeće podatke:- ime i prezime ili naziv pravne osobe odnosno

fizičke osobe – obrtnika, OIB i adresa,

- podatke o obračunskom mjestu (adresa),- popis primopredaja miješanog komunalnog

otpada, biorazgradivog komunalnog otpada, glomaznog otpada korisnika usluge po obračunskom razdoblju,

- popis izjavljenih prigovora korisnika usluge.

Za svako obračunsko mjesto vode se sljedeći podaci:- oznaka obračunskog mjesta koja sadrži adresu,

naziv korisnika usluge i u slučaju potrebe dodatnu oznaku,

- p o d a t a k o k o r i š t e n j u n e k r e t n i n e n a obračunskom mjestu (koristi se ili se trajno ne koristi),

- datum zaprimanja zadnje Izjave,- vrsta i količina spremnika s pripadajućim

oznakama,- udio korisnika usluge u korištenju spremnika,- datum i broj primopredaja otpada i dokaz o

izvršenoj usluzi u obračunskom razdoblju sukladno volumenu spremnika i broju pražnjenja,

- korištenju reciklažnog dvorišta i mobilnog reciklažnog dvorišta,

- adresa reciklažnog dvorišta odnosno mobilnog reciklažnog dvorišta,

- datum, ime i prezime i broj osobne iskaznice korisnika usluge, ključni broj otpada propisan posebnim propisom kojim se uređuje katalog otpada i masa preuzetog otpada u reciklažnom dvorištu.

� Za korištenje usluge preuzimanja glomaznog otpada vode se sljedeći podaci:- kor i sn ik us luge , da tum preuz imanja glomaznog otpada u okviru javne usluge,- korisnik usluge, datum zahtjeva i datum preuzimanja glomaznog otpada na zahtjev korisnika usluge.

Podaci iz evidencije o preuzetom otpadu za korisnika usluge moraju biti dostupni na uvid korisniku usluge na njegov zahtjev.

Poslovanje davatelja usluge

Članak 29. U cijenu javne usluge su uključeni, osim troškova propisanih člankom 33. stavkom 4. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, i troškovi:- nastali radom reciklažnog dvorišta i mobilnog reciklažnog dvorišta zaprimanjem bez naknade otpada nastalog u kućanstvu na području jedinice


lokalne samouprave za koje je uspostavljeno reciklažno dvorište,- prijevoza i obrade glomaznog otpada koji se prikuplja u okviru javne usluge, - prijevoza i obrade biorazgradivog komunalnog otpada koji se prikuplja u okviru javne usluge, - vođenje propisanih evidencija i izvješćivanja u vezi s javnom uslugom.

Suglasnost na cjenik javne usluge

Članak 30.

Zahtjev za izdavanje suglasnosti na cjenik sadrži:· prijedlog cjenika s obrazloženjem,· procjenu iznosa prosječnog računa sukladno

prijedlogu cjenika, koji bi korisnik usluge bio dužan platiti davatelju usluge u obračunskom razdoblju,

· izjavu osobe odgovorne za zastupanje davatelja usluge da je prijedlog cjenika u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, Uredbom o komunalnom otpadu i Odlukom,

· prijedlog datuma početka primjene cjenika.

Zahtjev za izmjenu cjenika sadrži i važeći cjenik, podatak o postotku promjene cijene u odnosu na važeću cijenu te razloge za promjenu cijene s detaljnim obrazloženjem.Davatelj usluge objaviti će suglasnost na cjenik u Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije, te obavijestiti korisnika usluge o cjeniku i izmjeni cjenika u roku od 30 dana prije dana primjene cjenika.Načelnik općine Brodski Stupnik daje suglasnost na prijedlog cjenika, odnosno njegove izmjene i dopune, te je obavezan prije davanja suglasnosti provjeriti dali je prijedlog cjenika usklađen sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom i ovom Odlukom.Načelnik općine Brodski Stupnik dužan se je očitovati u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za pribavljanje suglasnosti.Ako se načelnik ne očituje u roku iz prethodnog stavka smatra se da je suglasnost dana.

Obračun cijene javne usluge

Članak 31.

Cijena javne usluge plaća se radi pokrića troškova sukladno Zakonu o održivom gospodarenju

otpadom i Uredbi o komunalnom otpadu.Cijena javne usluge određuje se sukladno volumenu spremnika za miješani komunalni otpad i broja pražnjenja spremnika. Strukturu cijene javne usluge čini cijena:1. cijena obavezne minimalne javne usluge, 2. cijena javne usluge za ugovorenu količinu predanog miješanog komunalnog otpada,3. cijena ugovorne kazne.

Formula za izračun cijene javne usluge:C– cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada izražena u kunamaCMJUK cijena obavezne minimalne javne usluge –sa vlastitim kompostištemCMJUS cijena obavezne minimalne javne usluge –sa sakupljanjem BKO

JCVM– jedinična cijena za pražnjenje volumena spremnika miješanog komunalnog otpada izražena u kunama sukladno cjenikuBPM– broj pražnjenja spremnika miješanog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju sukladno podacima u EvidencijiU– udio korisnika usluge u korištenju spremnika.UK- cijena ugovorene kazneCijena sa kompostištem:

C =CMJUK+( (JCVM × BPM) × U)+UKCijena sa sakupljanjem BKO:

C =CMJUS+( (JCVM × BPM) × U+UK

Korisnik usluge je dužan platiti davatelju usluge iznos cijene javne usluge za obračunsko mjesto u obračunskom razdoblju.Iznimno od plaćanja cijene javne usluge oslobođeni su vlasnici/posjednici nekretnine koje se trajno ne koriste kao i korisnici usluga u skladu s člankom 22. ove Odluke.Kad jedan korisnik usluge samostalno koristi spremnik, udio korisnika usluge u korištenju spremnika je jedan (U=1)Kad više korisnika usluge zajednički koriste spremnik zbroj udjela svih korisnika, određenih međusobnim sporazumom ili prijedlogom davatelja usluge, mora iznositi jedan.Kad više korisnika usluge koristi zajednički spremnik, nastalu obvezu plaćanja ugovorne kazne u slučaju kad se ne utvrdi odgovornost pojedinog korisnika snose svi korisnici usluge koji koriste zajednički spremnik sukladno udjelima u korištenju spremnika.Za korištenje većih spremnika ( od 1100 l do 7000 l ) pravne osobe mogu ugovoriti cijenu po odvozu, a u cijenu su uključeni svi troškovi.


Izvješće o radu davatelja usluge

Članak 32.

Davatelj usluge je dužan predati Izvješće o radu davatelja javne usluge na obrascu koji objavljuje Agencija na svojim mrežnim stranicama u rokovima i sadržajem sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom.Davatelj usluge je dužan izvješće o radu podnijeti i Općinskom vijeću općine Brodski Stupnik do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

Poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada

Članak 33.

Općina Brodski Stupnik svjesna je obaveza smanjenja količina miješanog komunalnog otpada i eventualne obaveze plaćanja poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada, a koja naknada se obračunava u rokovima i na način propisan člankom 24. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine“ broj 50/17).

Nadzor provođenja Odluke

Članak 34. Nadzor nad provedbom ove Odluke provoditi će komunalno redarstvo. Poslove komunalnog redarstva obavlja komunalni redar.

Početak primjene Odluke

Članak 35.

Davatelj usluge obvezan je ispuniti uvjete naplate odvoza otpada po volumenu sukladno ovoj Odluci na cijelom području općine Brodski Stupnik do 01.02.2018. godine. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije“.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINA BRODSKI STUPNIK

KLASA: 351-01/18-01/02URBROJ: 2178/03-02-18-2Brodski Stupnik 30. siječanj 2018.


Zlatko Prskalo, bacc. admin. publ., v.r.

DODATAK I

Opći uvjeti pružanja javnih usluga sakupljanja miješanog komunalnog otpada i

biorazgradivog komunalnog otpada

Čanak 1.

Ovim Općim uvjetima utvrđuju se međusobni odnosi davatelja i korisnika usluge koji proizlaze iz Ugovora odnosno pružanja javne us luge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada od strane davatelja usluge korisniku usluge na području pružanja javne usluge.Ovi Opći uvjeti primjenjuju se na sve korisnike usluga koji zaključe Ugovor s davateljem usluge.

Čanak 2.

U slučaju kada odredbe Ugovora upućuju na primjenu pojedinih odredaba ovih Općih uvjeta, te odredbe Općih uvjeta postaju sastavni dio Ugovora.Korisnik usluge je upoznat sa sadržajem ovih Općih uvjeta i pristaje na njihovu primjenu.

Članak 3.

Korisnici usluge javnu uslugu ugovaraju zaključenjem Ugovora sukladno Odluci. Ugovor se smatra sklopljenim:1. kad korisnik usluge dostavi davatelju usluge Izjavu ili2. prilikom prvog korištenja javne usluge ili zaprimanja na korištenje spremnika za primopredaju komunalnog otpada u slučaju kad korisnik usluge ne dostavi davatelju usluge Izjavu.Zaključenjem Ugovora korisnik usluge pristaje na primjenu odredbi ovih Općih uvjeta. Ugovori s korisnicima usluge zaključuju se na neodređeno vrijeme.


Članak 4.

Cijena javne usluge utvrđuje se cjenikom javne usluge kojeg donosi i mijenja davatelj usluge sukladno odredbama Odluke. Korisnik usluge je dužan plaćati cijenu javne usluge utvrđenu cjenikom javne usluge.

Članak 5.

Cijenu javne usluge korisnici usluge plaćaju na temelju računa koji im davatelj usluge ispostavlja jednom mjesečno, kad nastaje obveza plaćanja. Korisnik se obvezuje podmiriti račun u roku valute plaćanja. U slučaju zakašnjenja zaračunavaju se zakonske zatezne kamate u skladu s propisima. Rok za pisani prigovor ili reklamaciju na ispostavljeni račun je 8 (osam) dana od primitka računa, u protivnom se smatra da je ispostavljeni račun nesporan, a priloženi obračun pravilan.

Članak 6.

Davatelj usluge i korisnik usluge imaju prava i obveze utvrđene Odlukom, Ugovorom i ovim Općim uvjetima.

Članak 7.

Korisnik usluge (novi korisnik) dužan je 8 (osam) dana prije početka korištenja usluge obavijestiti davatelja usluge o početku korištenja javne usluge (stjecanje vlasništva nekretnine). Davatelj usluge i korisnik usluge (vlasnik nekretnine) sklapaju Ugovor na način utvrđen ovim Općim uvjetima i Odlukom. Radi otklanjanja svake sumnje, pisani oblik ugovora nije pretpostavka nastanka ugovornog odnosa između davatelja usluge i korisnika usluge, a niti pretpostavka valjanosti nastalog ugovora posebice u slučajevima kada se usluga od strane davatelja usluge izvršava, a korisnik usluge neopravdano odbija potpisati Ugovor tj. dostaviti Izjavu. Postojeći Korisnik usluge u slučaju bilo kakvih promjena podataka vezanih uz ugovorni odnos, a koje utječu na međusobne odnose između davatelja usluge i korisnika usluge dužan je iste prijaviti davatelju usluge najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana od dana nastale promjene pisanim putem. Korisnik usluge obvezan je obavijestiti davatelja usluge u roku od 15 (petnaest) dana o prestanku korištenja nekretnine (stan, kuća, poslovni prostor). Zahtjev za prestanak korištenja nekretnine glede korištenja javne usluge prijavljuje se pisanim putem. Prilikom stjecanja odnosno prestanka statusa korisnika usluge isti je navedeni status dužan

dokazati vjerodostojnim ispravama i dokumen-tacijom, a koja je prilikom ispunjavanja službenih obrazaca davatelja usluge navedena kao prilog. Svaka promjena koja se prijavljuje prihvaća se od datuma prijave, te je isključena mogućnost retroaktivnog učinka prijavljene promjene. Prilikom promjene svi dospjeli računi moraju biti plaćeni. Prilikom konačnog prestanka korištenja javne usluge, korisnik usluge (vlasnik nekretnine) je dužan platiti sve do tada zaprimljene račune i tek tada se može brisati iz evidencije korištenja usluge.

Članak 8.

Osim u slučaju promjene vlasništva nekretnine te razloga utvrđenog u čl. 13. Uredbe (Nekretnina koja se trajno ne koristi), korisnik usluge ne može otkazati Ugovor; tj. sve dok koristi javnu uslugu dužan je plaćati cijenu javne usluge sukladno obračunu davatelja usluge.

Članak 9.

Spremnike za odlaganje otpada korisnik usluge u pravilu smješta na svojoj nekretnini odnosno u objektima ili drugim prostorima u svom vlasništvu. Korisnik usluge dužan je posude redovito održavati u ispravnom i funkcionalnom stanju, te je odgovoran za svako namjerno oštećenje kao i nestanak. U slučaju otuđenja i oštećenja posuda za odlaganje otpada trošak nabave novih snosit će korisnik usluge.

Članak 10.

U slučaju da je dokazano da je oštećenje spremnika za odlaganje otpada uzrokovao davatelj usluge trošak nabave nove snosit će davatelj usluge. Davatelj usluge dužan je pažljivo rukovati spremnicima za odlaganje otpada, tako da se iste ne oštećuju, a odloženi otpad ne rasipa i onečišćava okolinu. Svako onečišćivanje i oštećenje prouzrokovano skupljanjem i odvozom otpada isti su dužni odmah otkloniti. Nakon pražnjenja posuda za odlaganje otpada davatelj usluge dužan ih je vratiti na mjesto na kojem su bili i zatvoriti poklopac.

Članak 11.

Korisnici usluge dužni su spremnike i/ili vreće davatelja usluge iznijeti najkasnije do 7 sati ujutro na dan sakupljanja otpada.


Članak 12.

Sav odloženi miješani komunalni otpad (crne kante) mora se nalaziti u spremniku, a poklopac mora biti potpuno zatvoren. Otpad mora biti tako složen u posudu da prilikom pražnjenja sav gravitacijski ispadne iz posude.

Članak 13.

Sav odloženi biorazgradivi komunalni otpad (smeđe kante) mora se nalaziti u spremniku, a poklopac mora biti potpuno zatvoren. Otpad mora biti tako složen u posudu da prilikom pražnjenja sav gravitacijski ispadne iz posude.

Članak 14.

Korisnici usluge kojima volumen miješanog komunalnog otpada ili biorazgradivog komunalnog otpada premašuje volumen spremnika koji su zaduži l i moraju višak otpada odlagat i u odgovarajućim vrećama (120L) davatelja usluge kroz čiju cijenu plaćaju sakupljanje, odvoz i oporabu ili odlaganje dodatnog miješanog komunalnog ili biorazgradivog komunalnog otpada ili zadužiti spremnik većeg volumena.

Članak 15.

U spremnike za miješani komunalni otpad zabranjeno je odlagati korisni otpad koji se može reciklirati, biorazgradivi otpad, tekući otpad, žar, lešine životinja, baterije, akumulatore, auto gume, otpad iz klaonica, mesnica, ribarnica, opasni otpad.

Članak 16.

U spremnike za biorazgradivi komunalni otpad treba odložiti samo ostatke iz kućanstva (ostatke voća i povrća, taloga kave, ljuske jajeta, vrećica za čaj, papirnatih maramica), ostatke iz vrta (lišće, korov, usitnjeno grmlje i živica, ostaci cvijeća i vrtne zemlje) i ohlađeni pepeo.

Članak 17.

Krupni (glomazni) otpad odvozi se jednom mjesečno za naručene odvoze, a selektirano prikupljanje korisnog otpada obavlja se mjesečnim prikupljanjem na obračunskim mjestima korisnika. Odvoz glomaznog otpada mora se naručiti minimalno 7 radnih dana prije termina odvoza.

Članak 18.

Svi dodatni dogovori i pravno relevantne izjave ugovornih strana su valjane jedino ukoliko su učinjene u pisanom obliku. U slučaju nesuglasja ili kontradiktornosti između Ugovora ili ovih Općih uvjeta, vrijedit će odredbe Ugovora.Ukoliko bilo koja odredba Ugovora i/ili Općih uvjeta jest ili postane ništava, nevaljana ili neprovediva, to neće utjecati na ostatak Ugovora odnosno Općih uvjeta, te će se ostatak Ugovora odnosno Općih uvjeta primjenjivati u najvećem mogućem opsegu dozvoljenim zakonom. U tom slučaju, ugovorne strane će bez odgode ponovno utvrditi odgovarajuću odredbu koja će zamijeniti takvu ništavu, nevaljanu ili neprovedivu odredbu, a koja nova odredba će biti najbliža namjeri ugovornih strana koju su imali prilikom dogovaranja ništave, nevaljane ili neprovedive odredbe. Neizvršavanje bilo kojeg prava danog ugovornoj strani na temelju Ugovora i/ili ovih Općih uvjeta neće se smatrati odricanjem takve ugovorne strane od tog prava. Bilo kakvo odricanje od prava danog ugovornoj strani na temelju ovog Ugovora i/ili ovih Općih uvjeta mora biti dano izričito i u pisanom obliku.Raskid ili prestanak Ugovora ne utječe na njegove odredbe za koje je izričito ili implicirano određeno da stupaju na snagu ili se nastavljaju primjenjivati i nakon raskida ili prestanka Ugovora.Ugovorne strane suglasno utvrđuju da će sve eventualne sporove koji proizlaze iz ili su u svezi Ugovora pokušati riješiti mirnim putem, a ukoliko u tome ne uspiju, ugovaraju mjesnu nadležnost stvarno nadležnog suda.

Članak 19.

U prve dvije godine primjene ove Odluke biorazgradivi komunalni otpad sakupljati će se svakih 14 dana, a krajem tog roka napraviti će se analiza dali je potrebna drukčija učestalost odvoza biorazgradivog komunalnog otpada.

Članak 20.

Ovi Opći primjenjuju se od 01.02.2018. godine.


DODATAK II


Postojeće stanje

Očitovanje korisnika usluge

1.

Obračunsko mjesto

( adresa nekretnine)

2.

Podaci o korisniku usluge:

-

Ime i prezime:

-

Naziv pravne osobe ili fizičke osobe obrtnika:

-

OIB:

-

Adresa:

3.

Mjesto primopredaje

(lokacija spremnika kod korisnika usluge)

4.

Udio u korištenju spremnika:

(ukoliko se samostalno koristi spremnik -

to je 1, ako više korisnika usluge zajednički koriste spremnik to se određuje sukladno članovima domaćinstva- zbroj mora biti 1 )

5. Tarifa javne usluge: (vrsta i zapremina spremnika) Miješani komunalni otpad (MKO) Biorazgradivi komunalni otpad (BKO) Korisni otpad (KO) Glomazni otpad GO)

6. Broj planiranih primopredaja otpada

MKO (miješani komunalni otpad) BKO (biorazgradivi komunalni otpad)

KO (Korisni otpad)

7.

Očitovanje o kompostiranju biootpada: (izjava)

8.

Očitovanje o korištenju nekretnine

(Za trajno nekorištenje priložiti potvrde o isključenju struje, vode, plina. Povremeno korištenje smatra se korištenje do maksimalno 4 mjeseca godišnje)

9.

Obavijest Davatelja javne usluge o uvjetima kada se ugovor smatra sklopljenim

1. kad korisnik usluge dostavi davatelju usluge Izjavu,

2. prilikom prvog korištenja javne usluge ili zaprimanja na korištenje spremnika za primopredaju komunalnog otpada

3.u slučaju kad korisnik usluge ne dostavi davatelju javne usluge Izjavu u roku


10. Izjava korisnika kojom potvrđuje da je upoznat s ugovorom

11. Izjava korisnika usluge da je upoznat sa uvjetima raskida ugovora

1.proglašenje nekretnine trajno nekorištenom

2.ugovaranjem nove tarife javne usluge

12.

Izvadak iz cjenika javne

usluge

Potvrđujem svojim potpisom da sam dobio upute, izvadak iz cjenika usluge i Izjavu

Datum potpisa Izjave:

Potpis korisnika usluge:

4.

Na temelju članka 21. stavak 4. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13 i 73/17 ) i članka 30. Statuta općine Brodski Stupnik (»Službeni vjesnik Brodsko posavske županije« broj 8/09 i 3/13), Općinsko vijeće općine Brodski Stupnik na 6. sjednici, održanoj dana 30. siječanj 2018. godine, donosi

ODLUKU

o donošenju Plana gospodarenja otpadom općine Brodski Stupnik

za razdoblje 2017. – 2022. godine

Članak 1.

Donosi se Plan gospodarenja otpadom općine Brodski Stupnik za razdoblje od 2017. – 2022. godine.

Članak 2.

Plan gospodarenja otpadom općine Brodski Stupnik za razdoblje od 2017. – 2022. godine sastavni je dio ove Odluke.

Plan gospodarenja otpadom općine Brodski Stupnik za razdoblje od 2017. – 2022. godine javnosti je dostupan u Jedinstvenom upravnom odjelu općine Brodski Stupnik, a može se preuzeti na web stranici općine Brodski Stupnik.

Članak 3.

� Sastavni dio Plana gospodarenja otpadom općine Brodski Stupnik za razdoblje 2017-2022. godine je i Odluka kojom se utvrđuje da nije potrebno provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš Plana gospodarenja otpadom općine Brodski Stupnik za razdoblje 2017-2022.godine (»Službeni vjesnik Brodsko posavske županije« broj 22/17) i Prethodna suglasnost na prijedlog Plana gospo-darenja otpadom općine Brodski Stupnik za razdoblje 2017-2022. godine, dobivena od Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša Brodsko-posavske županije (KLASA:351-01/18-01/03 URBROJ:2178/1-03-18-02 od 15. siječnja 2018.g.) kao nadležnog upravnog tijela, temeljem stavka 3. članka 21. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN br. 94/13 i 73/17).

Članak 4.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom vjesniku Brodsko – posavske županije“.

OPĆINSKO VIJEĆEOPĆINE BRODSKI STUPNIK

KLASA: 351-01/17-01/2 URBROJ: 2178/13-01-17-36Brodski Stupnik, 30. siječanj 2017.g.


Zlatko Prskalo,bacc.admin.publ.


5.

PLAN

gospodarenja otpadom općine Brodski Stupnik

SADRŽAJ

1. UVOD

1.1. Općenito

1.2. Korišteni pojmovi i kratice

1.3. Osnovni ciljevi Plana gospodarenja otpadom

2. ZAKONODAVNI OKVIR

2.1. Zakonska regulativa

2.2. Planski dokumenti gospodarenja otpadom

2.3. Institucionalni okvir i sudionici u postupku gospodarenja otpadom

2.4. EU direktive

3. OSNOVNA OBILJEŽJA OPĆINE BRODSKI STUPNIK

3.1. Brodsko-posavska županija

3.2. Općina Brodski Stupnik

4. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA

4.1. Gospodarenje otpadom na području općine Brodski Stupnik

4.2. Količine i vrste proizvedenog otpada

4.3. Projekcija količina otpada 2017. – 2022.godine

5. MJERE ZA OSTVARIVANJE CILJEVA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM

5.1. Mjere izbjegavanja nastanka otpada

5.2. Mjere odvojenog sakupljanja određenih kategorija otpada

5.3. Edukacija i informiranje

6. SANACIJA DIVLJIH ODLAGALIŠTA

6.1. Sanacija divljih odlagališta

7. ODGOVORNOST U PROVEDBI PLANIRANIH AKTIVNOSTI

8. PROCJENA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA REALIZACIJU PLANA I VREMENSKI ROKOVI

8.1. Izvori financiranja

8.2. Terminski plan

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


1. UVOD

1.1. OpćenitoGospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj prioritetno je pitanje zaštite okoliša, te jedno od najzahtjevnijih područja u smislu usklađivanja sa standardima Europske Unije (EU). Za razliku od većine zemalja članica EU, gdje je otpad strateški resurs od kojeg se dobivaju određene količine energije, Hrvatska je suočena s kompleksnim i višestrukim problemima u gospodarenju otpadom koji ozbiljno ugrožavaju okoliš. Rješavanje tih problema i orjentacija prema suvremenom gospodarenju otpadom bili su jedan od preduvjeta za ulazak u Europsku Uniju.Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN, 130/05) kao temeljni planski dokument propisala je smjernice, a Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN, 94/13) propisuje obvezu izrade planova gospodarenja otpadom kao jedan od provedbenih dokumenata Strategije.Nacrt Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave objavljuje se u službenom glasilu radi pribavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti. Rok u kojem javnost može iznositi svoje primjedbe, prijedloge i mišljenja ne može biti kraći od 30 dana od dana objave.Temeljem čl. 21. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Plan gospodarenja otpadom donosi predstavničko tijelo za razdoblje od 6 godina, a jedinica lokalne samouprave dostavlja godišnje izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom jedinici regionalne samouprave do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i objavljuje ga u svom službenom glasilu. U skladu sa čl.21. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave treba sadržavati slijedeće elemente:

§ analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području jedinice lokalne samouprave,

uključujući ostvarivanje ciljeva,

§ podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganju komunalnog i

biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva,

§ podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom te statusu sanacije

neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom,

§ podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju,

§ mjere potrebne za ostvarivanje ciljeva smanjivanja ili sprečavanja nastanka otpada, uključujući izobrazno-

informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada,

§ opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada,

§ mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada,

§ mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog

otpada,

§ popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana,

§ organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja otpadom,

§ rokove i nositelje izvršenja PlanaOvaj Plan gospodarenja otpadom općine Brodski Stupnik za razdoblje 2017. – 2022.godina, usklađen je sa Strategijom i ostalim zakonskim dokumentima iz područja gospodarenja otpadom, a ujedno je i usklađen i s okvirnom Direktivom EU-a o otpadu (2008/98EC) koja se temelji na društvu usmjerenom na reciklažu, a koja postavlja prioritete:

- sprečavanje nastajanja otpada

- priprema za ponovnu uporabu

- recikliranje

- ponovno korištenje (oporaba)

- zbrinjavanje ostatnog otpadaPlan gospodarenja otpadom uključuje suradnju i s drugim jedinicama lokalne samouprave u rješavanju zajedničkih pitanja vezanih za gospodarenje otpadom.

1.2. Korišteni pojmovi i kraticePojmovi koji se koriste u ovome Planu imaju slijedeće značenje:

Ř biootpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana,


ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i sličan otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda,

Ř biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu

iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki

razgradiv otpad,

Ř centar za gospodarenje otpadom je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih

građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada, a može sastojati od: centra za ponovnu uporabu, reciklažnog

dvorišta, reciklažnog dvorišta za građevinski otpad, postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada

(sortirnica), postrojenja za biološku (aerobnu ili anaerobnu) obradu odvojeno prikupljenog biootpada,

postrojenja/opreme za mehaničku obradu neiskoristivog krupnog (glomaznog) otpada, postrojenja za mehaničko

biološku obradu miješanog komunalnog otpada, odlagališne plohe za odlaganje građevnog otpada koji sadrži

azbest, odlagališne plohe za odlaganje prethodno obrađenog neopasnog otpada,

Ř građevina za gospodarenje otpadom je građevina za sakupljanje otpada (skladište otpada, pretovarna

stanica i reciklažno dvorište), građevina za obradu otpada i centar za gospodarenje otpadom. Ne smatra se

građevinom za gospodarenje otpadom građevina druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost oporabe otpada,

Ř inertni otpad jest otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama,

Ř građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja

postojećih građevina, te otpad nastao iz iskopanog materijala,koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za

građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao,

Ř krupni (glomazni) komunalni otpad jepredmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno

prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i određen je naputkom iz čl.29. st.11

Zakona o održivom gospodarenju otpadom,

Ř komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva,

osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva,

Ř miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po

svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali

(npr. papir, staklo, plastika i drugo) te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01,

Ř obrada otpada jesu postupci oporabe ili zbrinjavanja i postupci pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja,

Ř odlagalište otpada je građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno

odlagalište),

Ř opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava određenih Zakonom,

Ř oporaba otpada je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada otpad

zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu

svrhu, u tvornici ili u širem gospodarskom smislu,

Ř otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra i

svaki predmet i tvar čije su sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu zaštite javnog interesa,

Ř ponovna uporaba je svaki postupak kojim se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili dijelova

proizvoda koji nisu otpad, u istu svrhu za koju su izvorno načinjeni,

Ř posjednik otpada je proizvođač otpada ili pravna i fizička osoba koja je u posjedu otpada,

Ř pretovarna stanica (transfer stanica) je građevina za skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog

prijevozu prema mjestu njegove oporabe ili zbrinjavanja,

Ř proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, osim

ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača,

Ř proizvođač otpada je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad i/ili koja prethodnom obradom,

miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav ili svojstva,

Ř reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom

skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada,

Ř reciklažno dvorište za građevni otpad je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i

privremenom skladištenju građevnog otpada. Reciklažno dvorište može biti i mobilno, izvedeno kao pokretna


tehnička jedinica koja nije građevina ili dio građevine, a služi odvojenom prikupljanju i skladištenju manjih

količina posebnih vrsta otpada (otpadni papir, metal, staklo, plastika, tekstil, krupni (glomazni) otpad, jestiva ulja i

masti, deterdženti, boje, lijekovi, EE otpad, baterije i akumulatori, građevni otpad od manjih popravaka iz

kućanstava),

Ř reciklažni centar je sklop građevina i uređaja za sakupljanje i obradu komunalnog otpada. Može se sastojati

od: centra za ponovnu uporabu, reciklažnog dvorišta, reciklažnog dvorišta za građevinski otpad, postrojenja za

sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnica), postrojenja za biološku (aerobnu ili anaerobnu) obradu

odvojeno prikupljenog biootpada,

Ř postrojenje za sortiranje odvojeno prikupljanog otpada (sortirnica) je građevina za gospodarenje

otpadom namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i skladištenju odvojeno prikupljenog komunalnog

otpada,

Ř centri za ponovnu uporabu i mreže za ponovnu uporabu su subjekti čija je aktivnost sakupljanje, obnova

ili popravak i ponovna distribucija proizvoda koji bi u suprotnom postali otpad,

Ř recikliranje je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni

materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske

svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje,

Ř sanacija onečišćenog tla je skup aktivnosti i radova radi uklanjanja posljedica onečišćenja tla otpadom

kojima se vraćaju, ako je to moguće, prirodna svojstva tla ili se tlo priprema za novu namjenu,

Ř termička obrada otpada su postupci spaljivanja, suspaljivanja i drugi postupci obrade otpada kojima se

promjenom temperature otpada postiže promjena strukture i svojstva otpada,

Ř zbrinjavanje otpada je svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući slučaj kad postupak kao

sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije. U dodatku I. Zakona o održivom gospodarenju otpadom

sadržan je popis postupaka zbrinjavanja koji ne isključuje druge moguće postupke zbrinjavanja otpada.

Ř Zeleni otoci su skupine raznovrsnih posuda u kojima se odvojeno skupljaju reciklirajući materijali (papir,

staklo, plastika, metali, tekstil, biorazgradivi otpad),

Kratice:FZOEU� Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitostMZOP� Ministarstvo zaštite okoliša i prirodeRH� � Republika HrvatskaNN �Narodne novineJLS �Jedinica lokalne samoupraveEU �� Europska unijaROO � Registar onečišćavanja okolišaBAT � Najbolja raspoloživa tehnologija (Best available technology)CGO� Centar za gospodarenje otpadom HAOP� Hrvatska agencija za okoliš i priroduMBO� Mehaničko – biološka obradaMKO� Miješani komunalni otpadZOGO� Zakon o održivom gospodarenju otpadom

1.3. Osnovni ciljevi Plana gospodarenja otpadomZaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije, što su osnovni uvjeti zdravog i održivog razvoja. Zaštita okoliša temelji se na Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15).Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržani su u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) i Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05),Zakon o održivom gospodarenju otpadom uređuje način gospodarenja otpadom koji predstavlja skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:

- sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i njegovog štetenog utjecaja na okoliš

- obavljanje sakupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor nad


obavljanjem tih djelatnosti

- skrb za odlagališta koja su zatvorenaZakonske obveze temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom navode se u članku 28. i govore da je jedinica lokalne samouprave odgovorna za:

- uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada,

- odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala stakla, plastike, tekstila i krupnog (glomaznog) komunalnog

otpada,

- sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan ovom Zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada,

- donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom,

- provođenje edukativno-informativne aktivnosti na svom području,

- provedbe akcija prikupljanja otpada,

- sudjelovanje u sustavu sakupljanja posebnih kategorija otpadaČlankom 35. istoga Zakona utvrđene su i obveze jedinice lokalne samouprave glede odvojenog sakupljanja:Jedinica lokalne samouprave izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura:

- funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području

- postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada,

otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom

kategorijom otpada, na javnoj površini

- obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne jedinice i spremnika za

odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila

- uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika uslugeStrategija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj između ostaloga predviđa slijedeće aktivnosti:

- postupno organiziranje središta gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu, odlagalištima i drugim

sadržajima, uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odlagališta

- sprječavanje ispuštanja otpada u jezera, potoke i rijeke

- centar za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta

- kontrolirane prioritetne tokove otpada

- visok stupanj sudjelovanja domaće industrije, opreme i usluga u projektima gospodarenja otpadom

- angažman domaćih i stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija opravdanosti i potporu

zajedničkim ulaganjima na osnovi javnog i privatnog partnerstva

- jačanje postojeće organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje međuresorske koordinacije za

gospodarenje otpadom, što bi osiguralo suradnju relevantnih ministarstava za pojedine tokove otpada

- edukaciju javnosti, stručnjaka i upravnih struktura; programi i aktivnosti za podizanje razine znanja trebaju

imati razvojni, istraživački i djelatni pristupPlan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj bio je i biti će osnovni element o gospodarenju otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od šest godina.Temeljni zadatak Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj je organiziranje provođenja glavnih ciljeva Strategije. Zakon o održivom gospodarenju otpadom propisao je osnovni sadržaj Plana, a koji će sadržavati:

- analizu i ocjenu stanja gospodarenja otpadom i analizu i utvrđivanje lokacija onečišćenih otpadom, osnovne

ciljeve gospodarenja otpadom, vrste, količine i porijeklo proizvedenog otpada na području Republike Hrvatske,

otpad koji će se vjerojatno izvoziti ili uvoziti u Republiku Hrvatsku te procjenu budućih tokova otpada, postojeće

sustave i mrežu građevina i uređaja za gospodarenje otpadom uključujući sve programe/sustave gospodarenja

posebnim kategorijama otpada, procjenu razvoja tijeka otpada, potrebe i način uspostave novih sustava i mreže

građevina i uređaja za gospodarenje otpadom, kriterije za određivanje načelnih lokacija i potrebnih kapaciteta

novih građevina i uređaja za gospodarenje otpadom, opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za

gospodarenje otpadom, organizacijske aspekte gospodarenja otpadom i raspodjela osgovornosti između privatnih

i javnih subjekata koji se bave gospodarenjem otpadom, popis projekata Republike Hrvatske, jedinica regionalne

samouprave i jedinica lokalne samouprave važnih za provedbu Plana, izvore i visine financijskih sredstava za


provedbu svih mjera gospodarenja otpadom, procjenu korisnosti i prikladnosti uporabe ekonomskih i drugih

instrumenata u gospodarenju otpadom uz nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta, mjere i smjernice

(politike) za provedbu Plana koje sadrže:

- opće mjere za gospodarenje otpadom

- mjere za gospodarenje opasnim otpadom i sanaciju Planom utvrđenih lokacija onečišćenih otpadom

- mjere za gospodarenje posebnim kategorijama otpada

- opće smjernice (politike) gospodarenja otpadom i metode gospodarenja otpadom ili politike za otpad koji

predstavlja posebne probleme u gospodarenju

- smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada u skladu s načelima zaštite okoliša i gospodarskim načelima

- smjernice za osiguranje najpovoljnijih tehničkih, proizvodnih i gospodarskih mjera za postizanje ciljeva

gospodarenja otpadom

- kriterije tehničke i ekonomske provedivosti u gospodarenju opasnim otpadom

- financiranje mjera za uspostavu sustava gospodarenja otpadom

- mjere potrebne radi primjene kampanja za podizanje svijesti javnosti i pružanje potrebnih informacija

namijenjenih široj javnosti ili posebnoj skupini zainteresiranih potrošača

- mjere gospodarenja morskim otpadom

- način i rokovi izvršenja Plana

2. ZAKONODAVNI OKVIR

2.1. Zakonska regulativaPolazište za izradu Plana gospodarenja otpadom općine Brodski Stupnik su pravno-zakonodavni okviri Republike Hrvatske i EU, međunarodni ugovori, državni strateški dokumenti gospodarenja otpadom, planski dokumenti gospodarenja otpadom (državni i županijski), prostorno-planska dokumentacija (državna, županijska, lokalna), pravni akti lokalne samouprave i projektni zadatak. Plan je izrađen na temelju informacija dobivenih od općinskih službi i poduzeća koja su na području općine sudionici u gospodarenju otpadom.

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15))Zakonom se uređuju: načela zaštite okoliša i održivog razvitka, zaštita sastavnica okoliša i zaštita okoliša od utjecaja opterećenja, objekti zaštite okoliša, dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša, instrumenti zaštite okoliša, praćenje stanja u okolišu, informacijski sustav, osiguranje pristupa informacijama o okolišu, sudjelovanje javnosti u pitanjima okoliša, osiguranje prava na pristup pravosuđu, odgovornost za štetu, financiranje i instrumenti opće politike zaštite okoliša, upravni i inspekcijski nadzor.

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)Ovim se Zakonom uređuje način gospodarenja otpadom: načela i ciljevi gospodarenja, planski dokumenti, nadležnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, troškovi, informacijski sustav, uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, način obavljanja djelatnosti, prekogranični promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom. Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke, a osobito na slijedećim načelima:

§ „onečišćivač plaća“ – proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi

troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju

je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad,

§ „blizine“ – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na

mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš,

§ „samodostatnosti“ – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno

ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za

posebnim građevinama za posebne kategorije otpada,

§ „sljedivosti“ – utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda

kao i posjed tog otpada uključujući i obradu


Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14, 121/15, 132/15)Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti za gospodarenje otpadom, poslovi osobe odgovorne za gospodarenje otpadom, te način rada reciklažnog dvorišta. Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu utvrđivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06, 109/12)Ovim Pravilnikom su utvrđena mjerila, postupak i način određivanja iznosa te način uplate i isplate naknade vlasnicima nekretnina koje se nalaze u zoni utjecaja građevine čija je isključiva namjena zbrinjavanje otpada i jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi građevina kojoj je isključiva namjena zbrinjavanje otpada.Pravilnik o termičkoj obradi otpada (NN 75/16)Ovim Pravilnikom se propisuju uvjeti za početak rada, uvjeti rada, uvjeti za prekid rada, način ulazne kontrole otpada, način zaštite zraka, tla i voda te gospodarenje s ostacima u procesima termičke obrade otpada.Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15)Ovim Pravilnikom propisuje se obvezni sadržaj i način vođenja registra onečišćavanja okoliša, obveznici dostave podataka u registar, način, metodologije i rokovi prikupljanja i dostavljanja podataka o ispuštanju, prijenosu i odlaganju onečišćujućih tvari u okoliš i otpadu, podaci o onečišćivaču, tvrtki, postrojenju, organizacijskoj jedinici u sastavu onečišćivača, rok i način obavještavanja javnosti, način provjere i osiguranja kvalitete podataka, rok čuvanja podatak i ovaljanje stručnih poslova vođenja registra.Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom (NN 71/04)Ovom se Uredbom propisuju iznosi jedinične naknade, korektivni koeficijenti i pobliži kriteriji i mjerila za utvrđivanje naknada za opterećivanje okoliša otpadom za neopasni industrijski otpad i opasni otpad.Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalište otpada (NN 114/15)Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade za opterećivanje okoliša otpadom (120/04)Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada za opterećivanje okoliša otpadom (NN 95/04)Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 88/15)Uredba o gospodarenju otpadnom ambalažom (NN 97/15)Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09, 156/09, 111/11, 86/13)Pravilnik o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 111/15)Uredba o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 105/15)Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12, 86/13)Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 125/15)Uredba o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 112/15)Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 42/14, 48/14, 107/14, 139/14)Pravilnik o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom (NN 99/15)Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 50/15)Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 42/07)Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest (NN 89/08)Naputak o glomaznom otpadu (NN 79/15)Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08)

2.2. Planski dokumenti gospodarenja otpadomZakon o održivom gospodarenju otpadom propisao je donošenje dolje navedenih planskih dokumenata gospodarenja otpadom:

Ř Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske

Ř Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave

Ř Plan sprječavanja nastanka otpada


Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02)

Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja na okoliš, utvrđeno je da je neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti, između ostaloga i zbog toga što se kasnilo s donošenjem cjelovite strategije na razini Republike Hrvatske, nedostatka znanja i obučenih kadrova, nedorečenih propisa te nepostojanja financijskih poticaja/mehanizama. Neuređeni sustav gospodarenja otpadom negativno se odražava na sastavnice okoliša kao što su voda, zrak, more i tlo te klimu, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet. Osobito su ugrožene podzemne vode koje su glavni izvor zaliha pitke vode i temeljni nacionalni resurs.

Strategija i program prostornog uređenja Republike Hrvatske (izmjene i dopune NN 76/13, 143/13)Prema strategiji i programu prostornog uređenja, zbrinjavanje neopasnog tehnološkog otpada ustrojava se na razini županije dok se zbrinjavanje komunalnog otpada ustrojava na lokalnoj razini gradova i općina. Otpad se treba zbrinjavati na načelima teritorijalnog pristupa, što znači za područje i za sustave u kojima nastaje otpad, prema vrsti i količini. Lokacije za građevine skladištenja, obrađivanja i odlaganja otpada utvrditi će se u prostornim planovima na temelju propisanih postupaka. Prednost ostvarivanja u sustavu imaju lokacije na područjima gdje postoji veći izvor otpada, na kojima su na istom prostoru moguća rješenja smještaja više razina zbrinjavanja (prikupljanje, oporaba, skladištenje i odlaganje), na području gdje se utvrde sigurni uvjeti s gledišta hidrologije, hidrogeologije te ostalih aspekata djelovanja na okoliš a posebno udaljenosti od naselja i drugih funkcija.

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017. - 2022. godine (NN 3/17)Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj osnovni je dokument o gospodarenju otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017-2022.godine. Okvir za pripremu ovoga plana je bila Strategija gospodarenja otpadom (NN 130/05), postojeći zakoni i smjernice Europske unije (EU). Temeljni zadatak Plana u navedenom razdoblju je organiziranje provođenja glavnih ciljeva postavljenih za razdoblje do 2025. godine u području gospodarenja otpadom i to:

- uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom; sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,

- sanacija crnih točaka, lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom,

- razvoj i uspostava centara za gospodarenje otpadom, s predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili

odlaganja i uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom,

- uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadomVlada Republike Hrvatske donosi Plan gospodarenja otpadom koji sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) sadrži slijedeće:

- vrste, količine i podrijetlo otpada za koje treba osigurati gospodarenje, uvjete gospodarenja posebnim

kategorijama otpada,

- lokacije građevina i uređaja za oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu izgradnju; opće tehničke

uvjete za građevine i uređaje za gospodarenje otpadom,

- procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom,

- opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za gospodarenje otpadom,

- procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za provođenje ciljeva u gospodarenju otpadomProvedbom Plana postići će se:

- uspostava sustava gospodarenja otpadom po regionalnom/županijskom konceptu, povećanje udjela

odvojeno prikupljenog otpada,

- recikliranje i ponovna oporaba otpada, prethodna obrada otpada prije konačnog odlaganja

- smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu,

- izdvajanje goriva iz otpada (GIO),

- smanjenje količina otpada koje se odlažu na odlagalištima,

- smanjivanje štetnih utjecaja otpada na okoliš,

- samoodrživo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadomNadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo zaštite okoliša i prirode koje je dužno jednom godišnje,


podnositi Vladi Republike Hrvatske izvješće o izvršenju utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana. Opći i tehnički zahtjevi za građevine i uređaje za gospodarenje otpadom u ovom Planu obrađeni su u pojedinim poglavljima, a ne kao zasebna cjelina. Planovi gospodarenja otpadom (gradski i općinski) moraju biti usklađeni sa Strategijom i Planom. Plan gospodarenja otpadom grada, općine donosi gradsko ili općinsko vijeće za razdoblje od šest godina, a njegovu provedbu nadzire nadležni ured.

Plan sprječavanja nastanka otpada Plan sprječavanja nastanka otpada sastavni je dio Plana gospodarenja otpadom Republike i sadrži ciljeve sprječavanja nastanka otpada te mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada. Za donesene mjere sprječavanja nastanka otpada određuju se odgovarajuća posebna kvalitativna i kvantitativna mjerila s ciljem praćenja i procjene napretka postignutih primjenom mjera, a u istu svrhu mogu se odrediti i posebni kvalitativni i kvantitativni ciljevi i pokazatelji.

Plan gospodarenja otpadom u Brodsko-posavskoj županijiProblematika gospodarenja otpadom u Brodsko-posavskoj županiji gotovo je istovjetna s evidentiranim postojećim stanjem i problemima u gospodarenju otpadom u cijeloj Hrvatskoj. Postojeći sustav gospodarenja otpadom u stvarnosti ne funkcionira na odgovarajući i zadovoljavajući način, nije podjednako razvijen u svim segmentima i nije efikasan. Efikasno gospodarenje otpadom podrazumijeva koordinirano provođenje aktivnosti gospodarenja otpadom, podjednako na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Zahtjeva poštivanje zakonskih obveza i EU direktiva, te rukovođenje ekonomskim principima, optimalnim tehničkim rješenjima i stvarnim količinama i vrstama otpada.Plan gospodarenja otpadom u Brodsko-posavskoj županiji predlaže koncept sustavnog gospodarenja otpadom u Županiji. S prostorno-planskog gledišta, uzevši u obzir važne elemente zaštite okoliša, te u konačnici i elemente gospodarskog razvoja i održivosti, bitna značajka koncepta je uspostava centra za gospodarenje otpadom (CGO) kao središnjeg a moguće i regionalnog (RCGO) objekta za gospodarenje komunalnim i neopasnim otpadom (predobrada, obrada i odlaganje), te sabirnog mjesta za skladištenje i razvrstavanje otpada. Polazište Plana je iznalaženje povoljne lokacije i uspostava CGO, te postupno smanjivanje broja aktivnih odlagališta u Županiji, uz odgovarajuću provedbu sanacija i rekultiviranja prostora.U skladu s Planom glavne dijelove sustava gospodarenja otpadom čine:

- CGO,

- pretovarne stanice,

- reciklažni centri,

- centri za ponovnu uporabu

- mreža reciklažnih dvorišta i eko otoka te

- sustav prijevoza otpada.

Glavni problemi u gospodarenju otpadom u Republici Hrvatskoj, a koji su u velikoj mjeri prisutni i u Županiji su slijedeći:

- porast količina otpada (kao posljedica nedostatnog djelovanja mjera za izbjegavanje otpada),

- nedovoljan udio kontroliranog sakupljanja i zbrinjavanja otpada,

- nepouzdani podaci o količinama i tokovima otpada,

- neprimjerena rješenja konačnog odlaganja otpada (divlja odlagališta, odabir nepovoljnih lokacija za

odlaganje otpada),

- nedovoljno razvijeno odvojeno sakupljanje korisnih i štetnih komponenti otpada i recikliranje,

- nedostatak uređaja za obradu otpada,

- nedostatak financijskih sredstava za gradnju objekata za gospodarenje otpadom,

- problemi vezani uz financiranje naknada za otpad (preniske naknade i nemogućnost plaćanja naknada),

- nedosljednost provođenja postojeće zakonske regulative i neusklađenost s zakonskom regulativom EU,

Prostorni plan uređenja općine Brodski StupnikProstorni plan uređenja općine Brodski Stupnik utvrđuje uvjete uređivanja prostora općine Brodski Stupnik, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i saniranje građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu kulturnih dobara i osobito vrijednih dijelova prirode na razmatranom prostoru. Uvjeti za


određivanje i razgraničenje namjena površina proizašli su iz karakteristika razmatranog područja, mogućnosti korištenja prostornih resursa, uvjeta zaštite prirodnih vrijednosti i kluturnih dobara, uključivo ciljeve i smjernice utvrđene prostorno-planskom dokumentacijom više razine, te razvojne potrebe općine Brodski Stupnik, kao što su:

- prostorno-prirodni i prometni uvjeti,

- zatečena izgrađena struktura naselja (objekti i komunalna infrastruktura),

- prirodne i krajobrazne vrijednosti,

- smjernice Strategije i Programa prostornog uređenja te Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske,

uključivo Prostorne planove Brodsko-posavske županije,

- poljoprivredno i šumsko zemljište,

- vodoopskrbna i vodozaštitna područja,

- potreba urbanog, demografskog i gospodarskog razvoja općine Brodski Stupnik,

- održivo korištenje resursa te očuvanje kvalitete prostora i okoliša, uz unapređenje kvalitete životaProstornim se planom osiguravaju temeljni uvjeti za ukupni društveni i gospodarski razvitak, zaštitu okoliša, te svrhovito korištenje prostora, prirodnih i kulturno povijesnih dobara.

2.3. Institucionalni okvir i sudionici u postupku gospodarenja otpadomHrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske su tijela državne vlasti. Sabor donosi odgovarajuće zakonodavstvo i nacionalne strategije, poput Strategije gospodarenja otpadom. Saborski odbor daje mišljenja o konkretnim zakonima i dokumentima. Vlada donosi plan gospodarenja otpadom i provedbene propise (uredbe), predlaže Saboru odgovarajuće zakonodavstvo i strategije te utvrđuje obvezujuće lokacije. Vlada osigurava uvjete i propisuje mjere za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada.Ministarstvo zaštite okoliša i nErgetike jedno je od tijela državne uprave (ministarstva, uredi državne uprave u županijama) koje je u sektoru otpada nadležno za:

- izradu novoga primarnog zakonodavstva i standarda,

- izradu Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Plana gospodarenja otpadom Republike

Hrvatske,

- izradu provedbenih propisa

- odobravanje Izvješća o stanju okoliša i Programa zaštite okoliša

- davanje suglasnosti za aktivnosti (intervencije) koje se temelje na procjenama utjecaja na okoliš

- izdavanje dozvola za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada te koncesija za gospodarenje

posebnim kategorijama otpada (otpadne gume, otpadna ulja, ambalažni otpad,)

- gospodarenje opasnim otpadom (provedba mjera),

- inspekciju i nadzor nad provedbom zakona i sekundarnog zakonodavstva,

- nadziranje Hrvatske agencije za okoliš i prirodu i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitostFond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) osnovan je 2003.godine i djeluje od početka 2004., izvanproračunska je ustanova s javnim ovlastima u vlasništvu Republike Hrvatske koja ima svrhu financirati programe i projekte zaštite okoliša. To također uključuje energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije. FZOEU ubire razne naknade zaštite okoliša koje čine vlastiti prihod Fonda, a ove naknade uključuju naknade za opterećivanje okoliša opasnim i neopasnim industrijskim otpadom.Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) je neovisna javna ustanova osnovana odlukom Vlade Republike Hrvatske. HAOP prikuplja, obrađuje i pruža podatke koji su potrebni za učinkovitu provedbu politike zaštite okoliša. Obavlja zadatke vezane uz razvoj i koordinaciju informacijskog sustava zaštite okoliša. Izrađuje izvješće o stanju okoliša (izvješća o gospodarenju otpadom sastavni su dio) koje potvrđuje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Županije i Grad Zagreb su jedinice regionalne samouprave nadležne za gospodarenje svim vrstama otpada na svom području, prikupljanje i prosljeđivanje podataka o otpadu (ROO – registar onečišćavanja okoliša), nadležni Upravni odjeli za zaštitu okoliša i prirode po županijama izdaju dozvole za gospodarenje neopasnim otpadom.Gradovi i općine su jedinice lokalne samouprave (JLS) koje su nadležne za gospodarenje komunalnim otpadom te izrađuju planove gospodarenja otpadom i određuju lokacije u prostornim planovima za svoje područje.Ostali sudionici koji sudjeluju u gospodarenju otpadom su društva koja su registrirana i imaju dozvolu za sakupljanje i prijevoz, oporabu i zbrinjavanje otpada ili za gospodarenje posebnim kategorijama otpada,


konzultantske tvrtke, stručne organizacije i nevladine udruge.Inspekcija zaštite okoliša provodi nadzor nad provedbom Zakona o održivom gospodarenju otpadom i podzakonskih propisa.Informacijski sustav gospodarenja otpadom (ISGO) je sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša koji se vodi prema zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša, a u fazi je implementacije u onim županijama u kojima je počelo organizirani gospodarenje otpadom. Razina informacijskog sustava u sustavu gospodarenja otpadom je niska. ISGO je cjelovit dio informacijskog sustava zaštite okoliša, a Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i podzakonskim propisima određen je sadržaj ISGO-a, procedure dostavljanja i vođenja podataka, rokovi i obrasci na kojima se podaci dostavljaju. Vođenje ISGO-a povjereno je Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu (HAOP), a nadzor nad izvršavanjem poslova vođenja ISGO-a ima Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

2.4. EU direktiveOkvir za europsku politiku gospodarenja otpadom sadržan je u rezoluciji Vijeća EU-a o Strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01), koja se temelji na tada važećoj okvirnoj direktivi o otpadu (75/442/EEC) i drugim europskim propisima na području gospodarenja otpadom. Postoje tri ključna europska načela:

- prevencija nastajanja otpada

- reciklaža i ponovna oporaba

- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzoraDirektive EU-a za područje gospodarenja otpadom organizirane su u četiri grupe direktiva, ovisno o tome propisuju li:

- okvir gospodarenja otpadom (okvirna direktiva o otpadu i direktiva o opasnom otpadu)

- posebne tokove otpada (direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu, direktiva o zbrinjavanju otpadnih ulja,

direktiva o otpadu iz industrije u kojoj se koristi titan-dioksid, direktiva o otpadnim vozilima, direktiva o mulju iz

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, direktiva o

baterijama i akumulatorima koji sadrže određene opasne tvari, direktiva o zbrinjavanju polikloriranih bifenila i

polikloriranih terfenila)

- građevine za obradu i odlaganje otpada (direktiva o odlagalištima, direktiva o spaljivanju otpada, direktiva o

integriranoj prevenciji i kontroli onečišćenja)Obvezu planiranja gospodarenja otpadom, na način da se od nadležnih tijela traži izrada planova gospodarenja otpadom, izravno propisuju tri direktive: okvirna direktiva o otpadu, direktiva o opasnom otpadu i direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu. Međutim i drugi europski propisi, tj. direktive koje se odnose na posebne tokove otpada i na objekte za obradu i odlaganje otpada, moraju se uzeti u obzir tijekom izrade planova gospodarenja otpadom. Najvažnije europske direktive u sektoru gospodarenja otpadom su:

- okvirna Direktiva o otpadu 2008/98/EC

- Direktiva o odlagalištima 1999/31/EC

- Direktiva o opasnom otpadu 91/689/EEC

- Direktiva o mulju s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 86/278/EEC

- Direktiva o spaljivanju otpada 2000/76/EC

- Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu 94/62/EC

- Direktiva o baterijama 206/66/EC

- Direktiva o odlaganju PCBa i PCTa 96/59/EEC

- Direktiva o utjecaju na okoliš 2011/92/EU

3. OSNOVNA OBILJEŽJA OPĆINE BRODSKI STUPNIK

3.1. Brodsko-posavska županija

Smještena je u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru između planina Psunja, Požeškog i Diljskog gorja sa

sjevera i rijeke Save s juga, koja je dio državne granice prema Bosni i Hercegovini u dužini od 163 km. Smještena

je na sjevernoj zemljopisnoj širini od 45º 0,2´ - 45º 23´ i istočnoj zemljopisnoj dužini od 17º 0,4´ - 18º 35´.


Obuhvaća prostor od 2.034 km² što čini 3,61% ukupnog teritorija Republike Hrvatske (56.542 km²) i po veličini je

na 14. mjestu među hrvatskim županijama. Brodsko-posavska županija jedna je od najužih i najdužih županija

koja na istoku graniči sa Vukovarsko-srijemskom, na sjeveroistoku sa Osječko-baranjskom, na sjeveru sa

Požeško-slavonskom te na zapadu sa Sisačko-moslavačkom županijom dok se južna granica županije proteže uz

rijeku Savu koja je ujedno i međudržavna granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Područje

Brodsko-posavske županije može se podijeliti na tri cjeline: brdsko, ravničarsko i nizinsko. Brdsko područje čini

blago uzdignuto gorje pokriveno šumom s najvišom nadmorskom visinom od 984 m (Psunj). Ravničarsko

područje zauzima najveći dio županije, a čini ga ogranak plodne slavonske ravnice. Nizinsko područje zauzima

prisavski dio, uglavnom dobro zaštićen od visokih voda Save, koji je isprepleten osnovnom i lokalnom kanalskom

mrežom.Županija je područje umjerene kontinentalne klime s vrlo rijetko izraženim ekstremnim meteorološkim

promjenama. Bogatstvo voda, šuma i plodno tlo, plovna rijeka i značajni kopneni europski putevi prirodni su

uvjeti koji su omogućili visokorazvijeno gospodarstvo, promet, trgovinu i kulturu.

Slika 1. Administrativne granice općine Brodski Stupnik unutar Brodsko-posavske županije Prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP) u Brodsko-posavskoj županiji tijekom 2015.godine sakupljeno je 34.423 t komunalnog otpada, od čega je 29.741 t predano odlagalištima, a 4.682 t upućeno na oporabu. Ukupno je sakupljeno 26.356 t miješanog komunalnog otpada (ključni broj 20 03 01). Ostalih odvojeno sakupljenih vrsta komunalnog otpada bilo je 8.067 t.

Tablica 1: Količine odvojeno sakupljenih vrsta komunalnog otpada u 2013., 2014., 2015., ( )www.azo.hr

Županija Brodsko-posavska

Ostale vrste komunalnog otpada (t)

Papir (t)

Plastika (t)

Metal (t)

Staklo (t)

Glomazni otpad (t)

Tekstil (t)

Biootpad (t)

2013. 3.173 1.518 434 44 489 4 - - 2014. 7.753 1.476 417 23 475 56 - 3.690 2015. 8.067 1.727 480 30 456 25 18 3.208


http://www.azo.hr

Tablica 2: Sakupljači komunalnog otpada po jedinicama lokalne samouprave na čijem području se sakuplja komunalni otpad,2014.godina (izvor: Državni ured za reviziju, Izvješće 10.2014.)

Redni broj

Sakupljač Jedinica lokalne samouprave

1. Komunalac d.o.o. Slavonski Brod Grad Slavonski Brod

2. Komunalac Davor d.o.o. Davor Općine Cernik, Davor, Nova Kapel, Vrbje

3. Odlagalište d.o.o. Nova Gradiška Grad Nova Gradiška, općine Dragalić, Rešetari, Stara Gradiška, Staro Petrovo Selo

4. Sloboština d.o.o. Okučani Općina Okučani

5. Jakob Becker d.o.o. Gornja Vrba

Općine Bebrina, Brodski Stupnik, Bukovlje, Gornja Vrba, Klakar, Oriovac, Podcrkavlje, Sibinj, Sikirevci, Slavonski Šamac

6. Runolist d.o.o. Vrpolje Općine Donji Andrijevci, Garčin, Gundinci, Oprisavci, Velika Kopanica, Vrpolje

7. Eko-Flor plus d.o.o. Oroslavje Općina Gornji Bogičevci

8. Flora VTC d.o.o. Virovitica (ambalaža od plastike,stakla i metala)

Gradovi Nova Gradiška i Slavonski Brod, općine Cernik, Oriovac, Sibinje, Vrbje

9. Friš d.o.o. Križevci (baterije i akumulatori)

Gradovi Nova Gradiška i Slavonski Brod

10. Eko-flor Plus d.o.o. Oroslavje (ambalaža od papira, kartona i stakla)

Općina Gornji Bogičevci

11. Unija nova d.o.o. Zagreb, Pogon Zagreb (ambalaža od stakla)

Gradovi Nova Gradiška i Slavonski Brod, općine Nova Kapela, Okučani, Oriovac, Staro Petrovo Selo i Vrpolje

12. Unija nova d.o.o. Zagreb, Pogon Beketinci (ambalaža od plastike i metala)

Gradovi Nova Gradiška i Slavonski Brod, općine Nova Kapela, Oriovac i Vrpolje)

Organiziranim sakupljanjem i odvozom komunalnog otpada obuhvaćeno je 158.571 stanovnika ili 100% od ukupnog broja stanovnika Brodsko-posavske županije. ( ) Poslove sakupljanja otpada na području www.azo.hrBrodsko-posavske županije obavlja sedam komunalnih društava (četiri u vlasništvu ili suvlasništvu jedinica lokalne samouprave, tri u privatnom vlasništvu), te četiri trgovačka društva (koncesionari) u privatnom vlasništvu registrirana za sakupljanje staklene i plastične ambalaže, papirne i kartonske ambalaže te elektroničke opreme. Otpad koji sakupljaju komunalna društva s područja 28 jedinica lokalne samouprave odlaže se na tri službena odlagališta na području Brodsko-posavske županije (Baćanska, Šagulje-Ivik i Viljuš-jug)).Na osnovu odobrenih planova sanacije odlagališta komunalnog otpada predviđaju se i rokovi rada odlagališta temeljem procjene mogućnosti odlaganja otpada na odlagališta do njihovog popunjenja i zatvaranja uz pretpostavku zadržavanja dosadašnjeg načina odlaganja i količina otpada za odlaganje.Tablica 3: Tok odlaganja komunalnog otpada(Izvor: HAOP, Izvješće 2014., 2015.,)


http://www.azo.hr

NAZIV ODLAGALIŠTA KOLIČINA OTPADA t/g

JLS KOJE ODLAŽU OTPAD

2014. 2015.

1. Baćanska, Davor, Komunalac Davor d.o.o. Davor

2.333 8.132 Općine Davor, Cernik, Nova Kapela, Vrbje

2. Šagulje-Ivik, Prvča, Odlagalište d.o.o. Nova Gradiška

10.324 8.962 Grad Nova Gradiška, općine Dragalić, Rešetari, Stara Gradiška, Staro Petrovo Selo, Okučani, Bebrina, Brodski Stupnik, Bukovlje, Gornja Vrba, Klakar, Oriovac, Podcrkavlje i Sibinj

3. Viljuš-jug, Slavonski Brod Komunalac d.o.o. Slavonski Brod

19.379 15.907 Grad Slavonski Brod

UKUPNA KOLIČINA OTPADA (t/god)

32.036

33.001

Provedba mjera u gospodarenju otpadom je slijedeća:

- organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada obuhvaćeno je 158.171 stanovnik ili 100%, što je više od

Planom planiranih 90% stanovništva do konca 2015.godine,

- količina komunalnog otpada odloženog na odlagališta u 2015.godini nije smanjena, što je posljedica

povećanog prihvata otpada na odlagalište „Baćanska“ Davor,

- povećano je odvojeno sakupljanje posebnih kategorija otpada

- nije započelo organizirano sakupljanje i kompostiranje biorazgradivih vrsta otpada iz domaćinstva i ostalih

djelatnosti, a nije realizirana ni započeta izgradnja kompostane,

- gospodarenje građevinskim otpadom nije zadovoljavajuće budući nisu niti na jednoj od 4 lokacije za

građevinski otpad (od planiranih 4) osigurani uvjeti i oprema za obradu i reciklažu građevinskog otpada,

- dinamika aktivnosti na sanaciji odlagališta je povećana, ali još uvijek nije zadovoljavajuća obzirom da

odlagališta trebaju biti sanirana do kraja 2018.godine

3.2. Općina Brodski StupnikBrodski Stupnik je naselje u Brodsko-posavskoj županiji, 17 km. udaljeno od županijskog središta, grada Slavonskog Broda. Općina Brodski Stupnik smještena je ispod pitomih obronaka Dilj gore na glavnoj pruzi Zagreb – Vinkovci, a čine ju četiri naselja: Brodski Stupnik, Krajačići,Lovčići i Stari Slatinik. Gospodarski položaj je povoljan jer područjem općine prolaze važni državni i međunarodni, cestovni i željeznički koridori . Naselje je nastalo na reljefnom spoju posavske nizine i slavonskog gorja i danas je dio neprekinutoga niza sela između Nove Gradiške i Slavonskog Broda, dugog gotovo 60 km. Područje općine obuhvaća površinu od 56,83 kvadratna kilometra na kojoj živi 940 domaćinstava s 3036 stanovnika. Jedan dio naselja se proteže prema rijeci Savi i graniči s općinom Bebrina, dok se dio naselja smjestio na brdovitom predjelu sjeverno od glavne ceste prema selu Lovčić koje ujedno čini sjevernu granicu općine Brodski Stupnik. Zapadno, općina graniči s općinom Oriovac dok se s istočne strane veže na općinu Sibinj.Općina Brodski Stupnik obuhvaća 4 naselja: Brodski Stupnik, Krajačići, Lovčić i Stari Slatinik, a prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011.godine na području općine Brodski Stupnik živjelo je 3.036 stanovnika u 940 kućanstava.


Tablica 4: Podaci o broju stanovnika za općinu Brodski Stupnik prema popisu stanovništva iz 2011.godine ( )www.dzs.hr

Naziv naselja Broj stanovnika

1. Brodski Stupnik

1.586

2. Krajačići

118

3. Lovčić

63

4. Stari Slatinik

1.269

Na području općine Brodski Stupnik registrirano je 39 poslovnih subjekata (tab.5.).

Tablica 5: Popis tvrtki koje obavljaju svoju djelatnost na području općine Brodski Stupnik (registar poslovnih subjekata, 2016.)

Skraćena tvrtka/naziv Adresa 1. AGROBIT d.o.o. S.Radića 39, 35 253 Brodski Stupnik 2. STUPNIČKI DVORI d.o.o. Vinogradska 65, 35 253 Brodski Stupnik 3. SINTETPLAST d.o.o. Hrv.branitelja 138, 35 253 Stari Slatinik 4. SILOS d.o.o. Petra Zrinskog 67, 35 253 Brodski Stupnik 5. PROIZVODI OD METALA ŠOKIĆ d.o.o.

Hrv.branitelja 231B, 35 253 Brodski Stupnik

6. TIAS d.o.o. S.Radića bb, 35 253 Brodski Stupnik 7. P-PROFIL d.o.o. Hrv.branitelja 144, 35 253 Brodski Stupnik 8. KONOPEK-KOMERC d.o.o. Kolara II 3, 35 253 Brodski Stupnik 9. SLAVONSKA LOZA d.o.o. Vinogradska 63, 35 253 Brodski Stupnik

10. DOMINO EFEKT d.o.o. Hrv.branitelja 161, 35 253 Brodski Stupnik 11. ASTRA j.d.o.o. S.Radića 142, 35 253 Brodski Stupnik 12. BLATANČIĆ j.d.o.o. Hrv.branitelja 68, 35 253 Brodski Stupnik 13. BRENER d.o.o. Hrv.branitelja 170, 35 253 Stari Slatinik 14. SAFUNDŽIĆ ELEKTRIKA I GRAĐENJE d.o.o.

Krajačići 32a, 35 253 Brodski Stupnik

15. AUTO ZGLOB d.o.o. Hrv.branitelja 284, 35 253 Stari Slatinik 16. RIBARSKA KUĆA d.o.o Brodski Stupnik bb, 35 253 Brodski Stupnik 17. TINFRAN j.d.o.o. P.Zrinskog 20A, 35 253 Brodski Stupnik 18. SLAVONIJA VINO j.d.o.o. Vinogradska 65, 35 253 Brodski Stupnik 19. UDRUGA ZLATNIK Hrv.branitelja 155, 35 253 Brodski Stupnik 20. HMD VAGE j.d.o.o. P.Zrinskog 56, 35 253 Brodski Stupnik 21. SPORTSKA UDRUGA ARENA GYM Hrv.branitelja 168, 35 253 Stari Slatinik 22. VRLJAKS j.d.o.o. Hrv.branitelja 259, 35 253 Stari Slatinik 23. DLKD j.d.o.o. Hrv.branitelja 252C, 35 253 Stari Slatinik 24. GRAĐEVINSKA LIMARIJA KLJUČEVIĆ j.d.o.o.

P.Zrinskog 5, 35 253 Brodski Stupnik

25. MIROR j.do.o. Hrv.branitelja 91, 35 253 Stari Slatinik 26. BRANITELJSKA ZADRUGA BAŽINE

Hrv.branitelja 153, 35 253 Stari Slatinik

27. ŠD B. STUPNIK-STARI SLATINIK P.Zrinskog 88, 35 253 Brodski Stupnik


http://www.dzs.hr

28. ECO CLEAN j.d.o.o. P.Zrinskog 5, 35 253 Brodski Stupnik 29. IMPEX DRVO j.d.o.o. Hrv.branitelja 235, 35 253 Stari Slatinik 30. LAG POSAVINA S.Radića 117, 35 253 Brodski Stupnik 31. LOCORUM d.o.o. S.Radića 117, 35 253 Brodski Stupnik 32. SLATINIK MONTAŽA d.o.o. Hrv.branitelja 259, 35 253 Stari Slatinik 33. UDRUGA ZA DJECU „BUBAMARA“ S.Radića 117, 35 253 Brodski Stupnik 34. BARAC d.o.o. S.Radića 258, 35 253 Brodski Stupnik 35. LUVR j.d.o.o. Hrv.branitelja 169, 35 253 Stari Slatinik 36. UDRUGA ZA MLADE „STUP“ S.Radića 117, 35 253 Brodski Stupnik 37. TRANSPORT TOLIĆ j.d.o.o. Hrv.branitelja 65, 35 253 Stari Slatinik 38. MNK „VIVA“ STARI SLATINIK Hrv.branitelja 30/a, 35 253 Stari Slatinik 39. VLAOVIĆ j.d.o.o. P.Zrinskog 61, 35 253 Brodski Stupnik

4. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA

4.1. Gospodarenje otpadom na području općine Brodski StupnikPravilnikom o katalogu otpada (NN 90/15) propisuje se Katalog otpada, kategorizacija za prekogranični promet otpadom i količina određenog otpada koja se smatra neznatnom.Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN., br. 50/05 i 39/09).Sakupljanje, odvoz i odlaganje otpada na području općine Brodski StupnikPrikupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog otpada s područja općine Brodski Stupnik obavlja tvrtka „Jakob Becker“ d.o.o. Gornja Vrba. Odvoz miješanog komunalnog otpada odvija se dva puta mjesečno specijalnim vozilom (smećarom) u svim naseljima koja obuhvaća Općina Brodski Stupnik. Odvoz papira, plastike i stakla putem zelenog otoka vrši se jedan put mjesečno u dva naselja općine Brodski Stupnik – Brodski Stupnik i Stari Slatinik. Sakupljanje biorazgradivog otpada uključujući i otpad sa groblja obavlja koncesionar „Jakob Becker“ d.o.o. Gornja Vrba. Glomazni otpad odvozi se jedan puta godišnje po pozivu davatelja koncesije, putem kontejnera 5 ili 7 m³ postavljenih na lokacije koje će odrediti Općina Brodski Stupnik u dogovoru s koncesionarem.

Tablica 6: Popis zelenih otoka – (kontejneri za papir, plastiku i staklo) općine Brodski Stupnik, sa popisom otpada koji se prikuplja u njima

ZELENI OTOCI

r. br. LOKACIJA KONTEJNERI ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA

STAKLO PLASTIKA PAPIR METAL TEKSTIL

1. Brodski Stupnik

X X X

2. Stari Slatinik

X X X

UKUPNO:

2 2 2


Posude i kontejneri za miješani komunalni otpad

Posude i kontejneri za miješani komunalni otpad zapremine 120, 240, 1100 lit i 5m³ smješteni su uglavnom unutar

objekata i drugih prostora za tu namjenu, tamo gdje to nije moguće na javnim površinama, što se prvenstveno

odnosi na posude i kontejnere veće zapremine (1100 lit, 5m³ i 7m³).

Slika 2: Prikaz zelenog otoka

Sustav posuda i kontejnera na javnim površinama za odvojeno sakupljanjeNa javnim površinama u Općini Brodski Stupnik postavljena su 2 zelena otoka 1100 lit za papir, plastiku i staklo. Odvoz korisnih frakcija komunalnog otpada vrši se jedan puta mjesečno ili po pozivu davatelja koncesije.


Tablica 7: Pregled prijavljenih podataka o postupanju s komunalnim otpadom ( )www.azo.hr

GODINA 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. BROJ STANOVNIKA

OBUHVAĆENO SAKUPLJANJEM

OTPADA

3000 3000 30000 3000 3000

KOLIČINA SAKUPLJENOG OTPADA PREMA VRSTI Ambalaža od papira i kartona (15 01 01),

papir i karton (20 01 01) 6,09 8,00 7,44 8,50 2,03

Plastika (15 01 02, 20 01 39)

- - - - 1,02

Staklo (15 01 07, 20 01 02)

- 2,24 - 3,00 1,30

Tekstil (20 01 11) - - - - -

Ambalaža od metala (15 01 04), Metali (20 01

40) - - - - -

Biorazgradivi otpad (20 02 01)

- - - - -

Glomazni otpad (20 03 07)

- - 5,00 0,30 16,08

Komunalni otpad (20 03 01)

260,00 385,00 378,40 310,54 304,12

Sveukupno prikupljeno otpada (t)

266,09 395,24 390,84 322,34 324,55

4.2. Količine i vrste proizvedenog otpada

Komunalni otpadSukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, komunalni otpad je otpad iz kućanstva, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva. Postavljanje novih, kao i obnova dotrajalih posuda u kućanstvima te sakupljanje i organizirani odvoz komunalnog otpada od kućanstava i komunalnog otpada iz gospodarstva s područja općine Brodski Stupnik u nadležnosti je koncesionara „Jakob Becker“ d.o.o. iz Gornje Vrbe. Na području općine Brodski Stupnik prema popisu stanovništva iz 2011.godine živi 3.036 stanovnika u 940 kućanstava. Prosječno kućanstvo ima 3,23 stanovnika.

Količine otpadaUslugom organiziranog sakupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada obuhvaćeno je 940 kućanstava odnosno 100%. Odvoz miješanog komunalnog otpada obavlja se dva puta u mjesecu u naseljima općine Brodski Stupnik, a jedanput mjesečno se odvozi odvojeno prikupljeni otpad (papir, plastika i staklo,). Glomazni otpad sakuplja se od stanovništva najmanje jedan puta godišnje prema pozivu korisnika putem posebnih otvorenih kontejnera volumena do 7 m³, postavljenih na prostoru koji određuje Općina Brodski Stupnik.

Tablica 8: Količine komunalnog otpada sakupljenog na području općine Brodski Stupnik u razdoblju 2013 – 2016.god.

Godina Ključni broj Vrsta otpada Broj korisnika Količina (t) 2013. 20 03 01 miješani komunalni otpad 3000 385,00 2014. 20 03 01 miješani komunalni otpad 3000 378,00 2015. 20 03 01 miješani komunalni otpad 3000 310,54 2016. 20 03 01 miješani komunalni otpad 3000 304,12


http://www.azo.hr

Sastav otpada

Sastav komunalnog otpada varira ovisno o sredini u kojoj nastaje i zavisi o mnogim faktorima, kao što su standard stanovništva, tip naselja, dostignuti nivo komunalne higijene. Otpad koji se na razmatranom području stvara, u pravilu je različit od onog koji bi se dobio sortiranjem otpada na odlagalištu prije odlaganja, budući da se dio otpada u seoskim domaćinstvima koristi ili spaljuje. S obzirom na to da na analiziranom području nije provedeno sortiranje otpada, odnosno utvrđivanje njegova sastava, prikazan je pretpostavljeni sastav otpada na osnovu iskustvenih parametara. Sastav otpada prikazan u tablici 9. u pravilu nije isti onom koji bi se dobio sortiranjem otpada na odlagalištu neposredno po istovaru iz vozila, budući da se dio otpada u seoskim domaćinstvima koristi ili spaljuje.

Tablica 9: Procijenjeni sastav komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj u 2015.godini (izvor: ) www.haop.hr

Vrsta otpada Količina %/kg Drvo 1,0 Papir i karton 23,2 Guma 0,2 Plastika 22,7 Koža/kosti 0,5 Tekstil/odjeća 3,7 Kuhinjski otpad 30,9 Vrtni otpad 5,7 Staklo 3,7 Metal 2,1 Ostali otpad (zemlja, pijesak, nedefinirano

6,3

Ukupno 100

Da bi se dobili podaci koji bi što točnije odražavali stvarno stanje na razmatranom području, potrebno je provesti vaganja i sortiranja otpada u svakom godišnjem dobu, tako da se uzorci uzimaju sa cijelokupnoga područja.

Proizvodni otpad

Neopasni proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima je sličan komunalnom otpadu. Neopasni proizvodni otpad ne smije imati niti jedno od svojstava opisanih u Dodatku III Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača.Opasni otpad je svaki otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao opasni otpad prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom. Opasni otpad je određen kategorijama i sastavinama, a obvezno sadrži jedno ili više svojstava određenih Dodatkom III Zakona o održivom gospodarenju otpadom. (NN 94/13)Količine odvojeno sakupljenog otpadaTemeljna zadaća projekata odvojenog sakupljanja pojedinih korisnih i problematičnih vrsta otpada na području općine Brodski Stupnik je smanjenje potencijala komunalnog otpada, koji treba odlagati odnosno obraditi. Obrađen je izdvojeno sakupljeni komunalni otpad putem kontejnera postavljenih na javnim površinama općine Brodski Stupnik. U 2016. godini u Općini Brodski Stupnik organizirano je sakupljan papir, staklo i plastika sa zelenih otoka koji su postavljeni u naseljima Brodski Stupnik i Stari Slatinik.Specifična količina komunalnog otpada po stanovnikuNa temelju podataka iznesenih u tablici 8. (količine komunalnog otpada sakupljenog na području općine Brodski Stupnik), specifična količina komunalnog otpada koji se stvara na analiziranom području po stalnom stanovniku obuhvaćenom organiziranim odvozom iznosila je: Specifična količina = 304,12 tona x 1.000 / (3.006 stanovnika x 365 dana) = 0,277 kg/st./dan ili 101,11 kg/st. godišnje. Očekuje se da će u narednim godinama doći do povećanja specifične količine otpada čime će se i količina komunalnog otpada koji će se trebati obrađivati, povećati. Uz pridržavanje zakonskih obveza i uspostavom sustava odvojenog sakupljanja količina otpada koju treba odlagati, a


http://www.haop.hr

nakon 2018.godine slati na obradu u centar za gospodarenje otpadom, neće se povećati.

4.3. Projekcija količina otpada 2017. – 2022.godine

Projekcija količina otpada koja će se stvarati na području općine Brodski Stupnik do 2022.godine je procjena trenda koja se temelji na:

- podacima ROO – AZO i općine Brodski Stupnik za razdoblje od 2013. do 2016.godine

- popisu stanovništva iz 2011.godine i obuhvatnosti uslugama zbrinjavanja otpada

- procijenjenom prirodnom prirastu stanovništva

- procijenjenom povećanju životnog standarda

- promjeni strukture i razvoju gospodarstvaUvažavajući planirane aktivnosti i dokumente koji opisuju cjeloviti sustav gospodarenja otpadom na nacionalnoj i regionalnoj razini, pretpostavljeno je slijedeće:

- da se broj stanovnika na promatranom području neće bitno mijenjati

- da je na promatranom području obuhvatnost organiziranim odvozom otpada 100%

- da će specifična količina komunalnog otpada koju dnevno proizvede stalni stanovnik općine Brodski Stupnik

rasti po prosječnoj stopi oko 1%

- da će do 1.siječnja 2020.godine osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje papira, plastike, stakla i

metala iz kućanstava u minimalnom udjelu od 50% mase otpada

- da će udio izdvojeno sakupljenih komponenti komunalnog otpada iznositi u 2017.godini 5%, a do 1.siječnja

2022.godine minimalni udio ponovne uporabe i recikliranja papira, plastike, stakla i metala iz kućanstava iznositi

će 20% od mase otpada

- predviđene su zanemarive količine proizvodnog neopasnog otpada za koje je predviđeno odlaganje (predviđa

se njegova oporaba)Prilikom svake značajnije promjene tehnoloških procesa, potrebno je preispitati i količinu proizvodnog neopasnog otpada. K tome, nakon svake promjene u sustavu gospodarenja otpadom, ili zakonskih propisa, potrebno je utvrditi količine u pojedinim tokovima otpada i preispitati projekcije. O evidentiranim promjenama izvještavati će se u godišnjim izvješćima o provedbi ovoga Plana. U nastavku je dan prikaz procjene trenda kretanja količina otpada za općinu Brodski Stupnik koji se temelji na navedenim pretpostavkama i propisima.

Tablica 10: Projicirana količina komunalnog otpada za Općinu Brodski Stupnik do 2022.godine

Godina Ukupno otpada (KO+NPO)

Odvojeno sakupljeni KO

(GLO, BRO, RD i KON)

Ostatak za zbrinjavanje ili

obradu

Udio izdvojenog otpada

Količina (t/god) Količina (t/god) Količina (t/god) % 2017 314 16 298 5,00 2018 317 25 292 8,00 2019 320 35 285 11,00 2020 323 45 278 14,00 2021 326 55 271 17,00 2022 329 66 263 20,00

GLO – glomazni otpadRD – reciklažno dvorišteKON – kontejneri na javnim površinamaBRO – biorazgradivi otpadKO – komunalni otpadNPO – neopasni proizvodni otpad


5. MJERE ZA OSTVARIVANJE CILJEVA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM

5.1. Mjere izbjegavanja nastanka otpadaIzbjegavanje otpada se definira kao skup mjera koje dovode do toga da se kod proizvodnje i potrošnje stvara manje otpada ili uopće otpad ne nastaje. Pojam smanjenja otpada može se definirati kao zbroj svih mjera kojima se u procesima proizvodnje, potrošnje robe, pakiranja i korištenja postiže smanjenje i/ili potpuno izbjegavanje otpada tj. kojima se postiže proizvodnja otpada koji se može obraditi i/ili ponovno upotrijebiti. Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i obrade, uvođenjem na tržište ispitanih vrsta proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača, smanjiti će se količine i štetnost otpada koji bi trebalo obraditi i/ili odložiti. Pri tome veliku ulogu ima edukacija kako proizvođača dobara tako i krajnjeg potrošača.Glavni cilj Plana gospodarenja otpadom je uspostavljanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, koji obuhvaća:

1. Provedbu mjera odvojenog sakupljanja otpada

2. Edukaciju i jačanje svijesti građana

3. Mjere praćenja stanja okoliša (monitoring) uz izgradnju reciklažnog dvorišta

4. Integriranje sustava gospodarenja otpadom općine Brodski Stupnik u sustav CGO (centra gospodarenja

otpadom)

Sustav gospodarenja komunalnim otpadom na području općine Brodski Stupnik nastoji slijediti ekološka načela i kriterije kojima se pokušava postići najviši stupanj odvojenog prikupljanja i recikliranja pojedinih komponenti komunalnog otpada čime se ostvaruju višestruko korisni učinci:

- materijalno iskorištavanje otpadnih tvari recikliranjem – papir, plastika, biorazgradive tvari, staklo, tekstil i

ostalo,

- odvajanje opasnih tvari iz komunalnog otpada ostvarujući pritom bitno smanjenje nepovoljnih svojstava

ostatnog otpada,

- smanjenje volumena i mase ostatnog otpada kojeg treba zbrinuti u okviru regionalnog centra za gospodarenje

otpadom

Slika 3: Shema sustava gospodarenja otpadom (Izvor: Plan gospodarenja otpadom 2017-2022.god., www.mzoip.hr)


Novim sustavom gospodarenja otpadom nastoji se osigurati što intenzivniji tok otpada kroz sustav odvojenog prikupljanja, obrade i plasmana pojedinih sekundarnih sirovina. Time se u prvom redu smanjuje količina miješanog otpada, odnosno smeća koji u komunalnom sustavu nastaje, a time i posljedična kumulativna negativna vrijednost. S druge strane, intenziviranje odvojenog prikupljanja stvara i određenu pozitivnu vrijednost koja proizlazi iz prodaje sekundarnih sirovina.Njime se osigurava mogućnost odvojenog prikupljanja slijedećih kategorija otpadnih materijala:

- papir i karton

- plastične mase, limenke

- staklo

- tekstil

- biootpad

- ostali otpad

- opasni otpad (baterije, boje i lakovi, akumulatori, žarulje, lijekovi)

- električni i elektronički uređaji i oprema (EE otpad)

- glomazni otpadPrve četiri kategorije odvoze se u reciklažni centar, odnosno na pogon za sortiranje i obradu odvojeno prikupljenog otpada. Biootpad se odvozi na kompostišta, gdje se tijekom 2 – 6 mjeseci može konvertirati u kvalitetan kompost. Opasni otpad, kao i EE otpad zaprima se na posebnim sabirnim mjestima te šalje na oporabu/zbrinjavanje putem ovlaštenih tvrtki.Glomazni otpad se odvozi na odlagalište „Šagulje-Ivik“ kojim upravlja „Odlagalište“ d.o.o. Nova Gradiška gdje bi se trebao posebno prikupljati i povremeno obrađivati uređajem za usitnjavanje i sortiranje metalnih, tekstilnih i drvenih dijelova.

5.2. Mjere odvojenog sakupljanja određenih kategorija otpadaPrimarna reciklaža temelji se na odvojenom sakupljanju iskoristivih otpadnih tvari i to na mjestu nastanka otpada. Na taj se način formiraju odvojeni tokovi različitih vrsta iskoristivih i opasnih otpadnih tvari. Odvojeni tokovi pojedinih vrsta otpada (autoguma, akumulatora, ulja, građevinskog otpada, EE otpada, lijekova, zelenog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada, papira, stakla, tekstila, metalne i plastične ambalaže) dugoročno jamče kvalitetnu reciklažu. Za što uspješniju i kvalitetniju provedbu primarnog odvajanja neophodan je daljnji nastavak edukacije na svim razinama društva preko postojećih projekata koji se već provode, a i za buduće, u kojima će sudjelovati pojedinci, nevladine organizacije, odgojno-obrazovne ustanove, javne i državne institucije te jedinice lokalne samouprave. Primarna reciklaža i odvojeno sakupljanje otpada stalno se dopunjava i mijenja, ovisno o stanju tehnike i tržišnih uvjeta.Odvojeno prikupljanje je preduvjet za racionalno korištenje otpada. Ukoliko ono izostane, otpad koji se dobije mješavina je, u pravilu najgorih osobina svih sastojaka u njemu, a to uvelike smanjuje broj mogućnosti za njegovo korištenje i sigurno uklanjanje.Sustav odvojenog prikupljanja može se organizirati na različite načine:

v reciklažna dvorišta i zeleni otoci opremljeni spremnicima i posudama u kojima se, ovisno o veličini i izvedbi,

odvojeno prikuplja više od desetak različitih vrsta iskoristivih otpadnih tvari i opasnog otpada od korisnika,

v spremnici i posude za pojedine vrste otpada na više sabirnih mjesta u naselju ili postavljanje posuda za

odvojeno prikupljanje uz spremnik za sakupljanje komunalnog otpada,

v malootkupne stanice; broj, veličina i izvedba kojih izravno i isključivo ovise o tržišnim uvjetima (uključujući

malootkup u sortirnicama, odnosno tvornici papira, stakla, plastike, metala).

U skladu sa Strategijom i Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i donesenim pravilnicima koji reguliraju ovo područje, za pojedine kategorije komunalnog otpada predviđena su određena rješenja u okviru sustava gospodarenja otpadom kao što je prikazano u tablici 11. Smanjivanje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu realizirati će se primjenom tehnologija obrade otpada u sklopu Centra za gospodarenje otpadom (CGO), reciklažnig centara i kućnim kompostiranjem. Do izgradnje CGO-a i reciklažnih centara, postupke treba izvoditi u sklopu reciklažnog dvorišta, zelenih otoka i/ili postojećeg odlagališta.


Tablica 11: Prosječni sastav komunalnog otpada, mjere i postupci za njihovo zbrinjavanje

Otpad Sastav Postupak

Biorazgradivi otpad 30 – 40%

kuhinjski otpad, otpad iz vrta minimizacija otpada odvojeno prikupljanje – kompostiranje u CGO, reciklažni centar, kućno kompostiranje

Papir i karton 20 -25%

novine, tiskovine, bilježnice, karton, papirnata ambalaža

odvojeno prikupljanje – oporaba u papirnoj industriji miješani otpad – obrada u CGO, reciklažni centar

Staklo 5 - 8%

boce –ambalaža, druge posude, čaše, ravno staklo

zbrinjavanje po Pravilniku NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 88/15 odvojeno prikupljanje – oporaba u industriji stakla

Plastika 20 – 25%

boce – ambalaža druge posude, folije, razni predmeti

zbrinjavanje po pravilniku NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 88/15 odvojeno prikupljanje–oporaba

Metali 1 – 2%

limenke, ambalaža, razni predmeti

zbrinjavanje po pravilniku NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 88/15 odvojeno prikupljanje–oporaba,

Problematične tvari 1 – 2%

otpadni lijekovi, akumulatori, baterije, otpadna ulja

zbrinjavanje po pravilniku NN 50/15, 124/06, 121/08 i 156/09 odvojeno prikupljanje – obrada u CGO

Ostali otpad 10 – 15%

tekstil, obuća i odjeća, guma, koža, pelene i sl.

obrada u CGO, reciklažni centar, centar za uporabu

Reciklažno dvorište

Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja općine Brodski Stupnik planira se izgradnja jednog

reciklažnog dvorišta s lokacijom u Gospodarskoj zoni „Rižino polje“ površine do 1.000 m². (čl.35.st.2. Zakona o

održivom gospodarenju otpadom, NN 94/13)�


Slika 4: Prikaz reciklažnog dvorišta – varijantno rješenje (izvor: „Hidroplan“ d.o.o. za izgradnju i konzalting Zagreb) Reciklažno dvorište mora udovoljavati osnovnim tehničko-tehnološkim uvjetima sukladno odredbama Pravilnika o gospodarenju otpadom. Postupanje i radne procedure u reciklažnim dvorištima moraju biti usklađene sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, Pravilnikom o gospodarenju otpadom i Pravilnicima o postupanju s posebnim vrstama otpada. Organizirano sakupljanje određenih vrsta otpada u reciklažnim dvorištima obavlja se u skladu s propisima, te na taj način dolazi do unapređenja kvalitete usluge i smanjivanja troškova.Prednosti odvojenog sakupljanja u reciklažnom dvorištu:

- stanovnici mogu tijekom cijele godine, radnim danima i subotom, besplatno odložiti glomazni otpad i ostale

vrste otpada koji se primaju

- povećavaju se prikupljene količine otpada u reciklažnim dvorištima, čime se smanjuju prosječni troškovi

- provodi se kvalitetnije odvojeno prikupljanje glomaznog otpada i time efiksnije recikliranje i oporaba

(metali, e-otpad, akumulatori i baterije, rashladni uređaji i ostalo)

- omogućuje se ravnomjernije i efikasnije sortiranje te priprema za daljnju oporabuOsoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom:

- zaprimati bez naknade i voditi evidenciju o zaprimljenom komunalnom otpadu nastalom u kućanstvu na

području jedinice lokalne samouprave za koje je uspostavljeno to reciklažno dvorište: problematični otpad iz

kućanstva, metal, staklo, plastika, tekstil, papir, glomazni otpad,

- odvojeno skladištiti otpad u odvojenim spremnicima,

- predati otpad osobi ovlaštenoj za gospodarenje tom vrstom otpada,

- osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem utvrđuje, u suradnji s tijelima lokalne samouprave, pravo

korištenja usluga reciklažnog dvorišta bez naknade,

- osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je izvršiti uvid u osobni identifikacijski dokument osobe

koja predaje otpad,

- sudjelovati u sustavima gospodarenja posebnom kategorijom otpada na način propisan propisima kojima se

uređuje gospodarenje posebnim kategorijama otpada.


Tablica 12: Otpad koji se treba odvojeno sakupljati u reciklažnom dvorištu – ostali otpad i problematični otpad iz kućanstava (Pravilnik o gospodarenju otpadom NN 23/14, 51/14, 121/15, 132/15)

NAZIV VRSTA OPIS otpadni papir

15 01 01 ambalaža od papira i kartona 20 01 01 papir i karton

otpadni metal

15 01 04 ambalaža od metala 20 01 40 metali

otpadno staklo

15 01 07 staklena ambalaža

20 01 02 staklo

otpadna plastika

15 01 02 ambalaža od plastike 20 01 39 plastika

otpadni tekstil

20 01 10 odjeća 20 01 11 tekstil

krupni (glomazni) otpad

20 03 07 glomazni otpad

jestiva ulja i masti

20 01 25 jestiva ulja i masti

boje 20 01 28 boje, tiskarske boje, ljepila i smole, koje nisu navedene pod 20 01 27

deterdženti 20 01 30 deterdženti koji nisu navedeni pod 20 01 29 lijekovi 20 01 32 lijekovi koji nisu navedeni pod 20 01 31 baterije i akumulatori

20 01 34 baterije i akumulatori, koji nisu navedeni pod 20 01 33

električna i elektronička oprema

20 01 36 odbačena električna i elektronička oprema, koja nije navedena pod 20 01 21, 20 01 23 i 20 01 35

Problematični otpad

20 01 13* Otapala 20 01 14* Kiseline 20 01 15* Lužine 20 01 17* Fotografske kemikalije 20 01 19* Pesticidi 20 01 20* Fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu 20 01 23* odbačena oprema koja sadrži klorofluorougljike 20 01 26* ulja i masti koji nisu navedeni pod 20 01 25

20 01 27* boje, tiskarske boje, ljepila i smole, koje sadrže opasne tvari

20 01 29* deterdženti koji sadrže opasne tvari 20 01 31* citotoksici i citostatici

20 01 33* baterije i akumulatori obuhvaćeni pod 16 06 01, 16 06 02 ili 16 06 03 i nesortirane baterije i akumulatori koji sadrže te baterije

20 01 35* odbačena električna i elektronička oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23, koja sadrži opasne komponente

20 01 37* drvo koje sadrži opasne tvari

15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima

15 01 11* metalna ambalaža koja sadrži opasne krute porozne materijale (npr. azbest), uključujući prazne spremnike pod tlakom


Kako bi se smanjile emisije plinova u okoliš koje nastaju odlaganjem otpada s visokim udjelom biorazgradivih komponenti postavljaju se slijedeći ciljevi:

do 31.12.2020. udio biorazgradivoga komunalnoga otpada koji se odlaže na odlagalište mora se smanjiti na 35%

masenog udjela biorazgradivoga komunalnog otpada koji je proizveden 1997.godine

Slika 5: Posude za primarnu selekciju komunalnog otpada, komposter za kućanstvo

Općina Brodski Stupnik je uvela odvojeno sakupljanje papira, stakla i plastike putem kontejnera od 1100 litara koje su raspoređeni u naseljima Brodski Stupnik i Stari Slatinik. U 2017. i 2018. godini Općina Brodski Stupnik planira nabavu posuda i kontejnera za staklo,plastiku, metal i tekstil, kako bi izvršila sve obveze sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom. Termini odvoza biti će objavljeni na web stranicama koncesionara ¨Jakob Becker¨d.o.o. Gornja Vrba, te uz račun za odvoz i odlaganje otpada.Priprema se i izrada pilot projekta nabave kompostera za kućanstva, kojim bi se prišlo zbrinjavanju biorazgradivog komunalnog otpada.

5.3. Edukacija i informiranje Postojeće stanjeOpćina Brodski Stupnik ne provodi kontinuiranu edukaciju stanovništva koje naseljava područje općine Brodski Stupnik. U narednom periodu Općina Brodski Stupnik prići će efikasnijem educiranju svojih stanovnika, a posebno i dugoročno će raditi s predškolskom i školskom populacijom kako bi ista stekla pozitivne obrasce ponašanja s ciljem zaštite okoliša.

Uloga edukacije i komunikacije s javnošćuZa ostvarenje postavljenih razvojnih ciljeva potrebne su bitne promjene u socijalnom, gospodarskom i kulturnom smislu te stavljanje intelektualne, kreativne i djelatne izgradnje pojedinca u žarište interesa. U tom smislu odgoj i obrazovanje za gospodarenje otpadom i zaštita okoliša, moraju biti trajni procesi koji podrazumijevaju stjecanje potrebnih znanja, obliokovanje stavova i ponašanja, te pripremanje za odgovorno donošenje odluka uz razvijanje spremnosti svakog pojedinca za osobno djelovanje. Imajući pritom na vidu temeljna ljudska prava – koja uključuju pravo na zdrav okoliš, pravo na informaciju te pravo na sudjelovanje u odlučivanju, ciljevi će biti lakše i brže dosegnuti ako javnost bude informirana i potaknuta na sudjelovanje u pitanjima gospodarenja otpadom, zaštite okoliša i održivog razvitka. Za učinkovito gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša, u sklopu održivog razvoja, osnovni je preduvjet osobna promjena. Ovim Planom su obuhvaćeni ciljevi i mjere predviđene za realizaciju ciljeva.

Ciljevi

§ Zajednički cilj – objedinjavanje mjera stalne i sustavne edukacije te komunikacije vezane uz gospodarenje

otpadom na razini općine Brodski Stupnik

§ Promidžbeni cilj – afirmiranje pravilnog postupanja s otpadom i zaštite okoliša kao načina življenja, odnosno

stvaranje stava u javnosti o važnosti zaštite okoliša u okviru održivog razvitka te prepoznavanje njenih vrijednosti

i uloge pojedinaca i svih društvenih skupina u tom kontekstu


§ Sociološki – uključivanje i aktivno sudjelovanje uže i šire javnosti, tj. svih relevantnih čimbenika, u

ostvarivanju ciljeva gospodarenja otpadom i upravljanja mjerama za okoliš radi postizanja ciljeva održivog

razvoja

§ Kratkoročni cilj podrazumijeva osvješćivanje i senzibiliziranje javnosti za probleme otpada i okoliša te njeno

motiviranje za sudjelovanje u njihovom rješavanju

§ Dugoročni cilj podrazumijeva osposobljavanje javnosti za sudjelovanje u procesima odlučivanja, da bi ona

postala partnerom u rješavanju ključnih problema okoliša

Ciljne skupine

Komunicirati treba sa stanovnicima svih dobnih skupina, ali tako da se prethodno utvrde pojedine ciljne skupine. Isto je potrebno da se svakoj skupini upute one poruke koje su primjerene njenim osobinama i koje će ona razumjeti. Vodeći računa o navedenom, ciljne skupine sa stajališta provedbe Plana mogu biti:

- stanovnici općine Brodski Stupnik

- mali i veliki proizvođači proizvodnog otpada

- stanovnici koji žive u neposrednoj blizini odlagališta otpada ili neke druge građevine za gospodarenje

otpadom koja se tek treba izgraditi

- gospodarstvo

- stručnjaci različitih profila

- odgojno-obrazovne ustanove

- sredstva javnog informiranja

- političke stranke

- nevladine udruge

- mogući budući investitori

- osobe koje utječu na stvaranje javnog mišljenja

Prijedlog mjera za ostvarivanje ciljeva

a) Provoditi sustavnu i trajnu edukaciju po horizontalnoj i vertikalnoj liniji društva, odnosno odgoj i

obrazovanje svih društvenih skupina. Pritom je posebno važno sustavno i cjelovito osposobljavati djelatnike

lokalne uprave i samouprave za donošenje razvojnih odluka vezanih uz gospodarenje otpadom, zaštitu okoliša i

održivi razvoj te za kvalitetno komuniciranje s javnošću u procesima odlučivanja.

b) Razvijati programe izobrazbe za sve ciljne skupine te istraživati najdjelotvornije metode u odgoju i

obrazovanju za okoliš i primjenjivati ih.

c) Provoditi trajnu komunikaciju s javnošću te u tom smislu cjelovito, točno i pravodobno informirati o stanju

okoliša i svim aktivnostima, kao i učincima na području gospodarenja otpadom, zaštite okoliša i održivog razvoja.

d) Provoditi kontinuiranu promidžbu s ciljem smanjivanja nastanka otpada u proizvodnji i potrošnji te

mobilizirati znanje, iskustvo i medije za prijenos pouzdanih informacija i ključnih poruka o pitanjima vezanim za

održivi razvoj.

e) Osigurati jedinstveno koordinirano i kontinuirano promicanje zaštite okoliša posredstvom općine Brodski

Stupnik, a posebno na internetskim stranicama.

f) Redovito pripremati internetske informacije, letke i druge oblike komuniciranja o problemima s otpadom u

Općini Brodski Stupnik, pri čemu treba biti prisutan aktivni pristup koji polazi od pravovremenog uključivanja

stanovnika i drugih proizvođača otpada u rješavanje tih problema.

g) Osiguravati sredstva za provedbu predviđenih aktivnosti prema godišnjem planu.


6. SANACIJA DIVLJIH ODLAGALIŠTA

6.1. Sanacija divljih odlagalištaGradovi i općine, dužni su, prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom osigurati uklanjanje i zbrinjavanje otpada kojeg je nepoznata osoba odložila na njihovom području. Ukoliko osoba odgovorna za obavljanje komunalne djelatnosti na području općine Brodski Stupnik ne zbrine otpad kojeg je nepoznata osoba odložila izvan odlagališta, taj otpad će zbrinuti županija na teret općine.Prioritet u sanaciji imaju divlja odlagališta koja ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi. Pod divljim odlagalištem koje ugrožava okoliš i zdravlje ljudi smatra se odlagalište koje se nalazi u vodozaštitnoj zoni, neposrednoj blizini naselja i stambenih objekata, blizini turističkih objekata, u zoni zaštićenog područja prirodne i kulturne baštine, u zoni neposredne blizine vodotoka, ponora i špilja i sl.. Prosudbu o tome da li divlje odlagalište ugrožava okoliš i zdravlje ljudi donosi inspekcijska služba Ministarstva zaštite okoliša i energetike po provedenom inspekcijskom nadzoru.Na područjima na kojima se nekontrolirano odlaže otpad i na kojima se isti duže zadržava može doći do pojave raznih neželjenih utjecaja, pa i do same ekološke nesreće. Neželjeni utjecaji do kojih može doći jesu:

- onečišćenje tla,

- onečišćenje podzemnih i površinskih voda procjednim vodama,

- onečišćenje zraka uzrokovano izbijanjem požara,

- neugodni mirisi,

- raznošenje otpada vjetrom,

- bukaOvisno o karakteristikama lokacije i sastavu odloženog otpada, te o količini vode koja se procjeđuje kroz odloženi otpad, dolazi do manjeg ili većeg onečišćenja tla i podzemnih i površinskih voda. Plinovi koji se stvaraju prilikom razgradnje organskih tvari na odlagalištu mogu posredno ili neposredno utjecati na okoliš. U najvećoj mjeri prisutni su metan i ugljični dioksid, dok je u manjoj mjeri prisutan sumporovodik i neki drugi. Za divlja odlagališta karakteristična je pojava požara. Oni onečišćuju atmosferu otrovnim produktima nepotpunog izgaranja te izazivaju onečišćenje okoliša u obliku dima i zagađenja zraka, a dodatna opasnost je i mogućnost širenja požara na okolinu.Način sanacije svodi se na prikupljanje otpada, sortiranje otpada, odvoženje otpada dijelom na odlagalište komunalnog otpada, a dijelom (koristan otpad i opasan otpad) odvozom od strane ovlaštenih tvrtki i konačnom sanacijom lokacije divljeg odlagališta. Nakon utvrđivanja lokacija i njihovog obilaska, predlaže se tehničko rješenje sanacije divljih odlagališta:

Ř sakupljanje i iskop otpada

Ř izdvajanje glomaznog, građevinskog, metalnog i komunalnog otpada

Ř utovar i odvoz otpada na odlagalište komunalnog otpada

Slika 6: Tok otpada sa saniranog divljeg odlagališta


Sanacija divljih odlagališta zahtijeva i neke druge korektivne radnje:

- uklanjanje raslinja, na lokacijama gdje raslinje otežava ili onemogućava sanaciju lokacije potrebno je

pristupiti njegovu uklanjanju. Krupnije dijelove na odgovarajući način iskoristiti, a sitnije dijelove zbrinuti

odvoženjem s lokacije sa drugim otpadom na odlagalište komunalnog otpada,

- sakupljanje i iskop odloženog otpada, sortiranje otpada,

- planiranje terena lokacije – nakon sortiranja otpada i njegovog odvoženja potrebno je teren lokacije

zaravnati,

- uređenje lokacije – na sanirane površine divljeg odlagališta potrebno je navesti sloj od 20 – 30 cm inertnog

materijala.

Iskop i premještanje otpada

Sakupljanje otpada na vrlo kosim padinama i gdje nije moguć pristup mehanizacije, izvodi se ručno do dijela lokacije gdje je moguć rad i zahvat mehanizacije. Izvođač radova treba prema vrsti otpada i lokaciji divljeg odlagališta prilagoditi uporabu mehanizacije kako bi izvođenje radova bilo uz što manja oštećenja raslinja na mjestu izvođenja sanacije. Najčešće korištena mehanizacija pri sanaciji odlagališta su bageri, utovarivači i drugi građevinski strojevi radnih karakteristika za izvođenje radova s rasutim materijalima. Nakon sortiranja otpada, komunalni otpad i 10 -20 cm inertnog materijala ispod otpada utovara se u kamione i odvozi na odlagalište komunalnog otpada. Radi sprječavanja prosipanja otpada pri prijevozu, otpad u kamionu mora biti prekriven zaštitnom folijom ili zaštitnom mrežom.Nakon raščišćavanja i sanacije terena potrebno je onemogućiti daljnje odlaganje otpada na istoj lokaciji nizom različitih mjera, kao što su: obavještavanje javnosti o sanaciji nelegalnog odlagališta i zabrani daljnjeg odlaganja, postavljanje rampe i obavijesti o zabrani odlaganja, pojačanoj kontroli komunalnih redara, uvođenjem strožih kazni za nelegalno odlaganje.U Općini Brodski Stupnik nema divljih odlagališta otpada.

7. ODGOVORNOST U PROVEDBI PLANIRANIH AKTIVNOSTIOdgovornost u procesu unapređivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom s definiranjem uloga i aktivnosti imaju slijedeći sudionici:

§ jedinice lokalne samouprave – općine, gradovi,

§ proizvođači otpada – kućanstva,

§ drugi proizvođači otpada i proizvoda,

§ sakupljači i obrađivači otpada,

§ strukovne, poslovne i druge udruge,

§ jedinice područne (regionalne) samouprave – županije,

§ druga središnja tijela državne uprave (ministarstva, državne upravne organizacije),

§ Ministarstvo zaštite okoliša i prirode,

§ Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,

§ Agencija za zaštitu okoliša,

§ Hrvatski sabor i Vlada.

Jedinica lokalne samouprave je dužna na svome području osigurati:

§ javnu uslugu sakupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada,

§ odvojeno sakupljanje otpadnog papira, stakla, plastike, metala, tekstila i glomaznog komunalnog otpada,

§ sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan ovom Zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada,

§ provedbu Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske,

§ donošenje i provedbu Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave (donosi se na razdoblje od

šest godina, objavljuje se u službenom glasilu JLS-a),

§ provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti na svom području,

§ mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada.


Jedinica lokalne samouprave dužna je sudjelovati u sustavima sakupljanja posebnih kategorija otpada sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada te osigurati provedbu gore navedenih obveza na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom osiguravajući pritom javnost rada. Jedinica lokalne samouprave dostavlja godišnje izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom jedinici područne (regionalne) samouprave do 31.ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i objavljuje ga u svom službenom glasilu.Prema članku 29. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, jedinica lokalne samouprave obveznik je plaćanja poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost po službenoj dužnosti donosi rješenje o obvezi plaćanja naknade i ona se uplaćuje u korist Fonda za sufinanciranje odvojenog sakupljanja otpada.Jedinica lokalne samouprave dužna je u dokumentima koje donosi temeljem ovoga Zakona osigurati odvojeno prikupljanje biootpada s ciljem kompostiranja ili energetske oporabe biootpada.Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su u dokumentima prostornog uređenja odrediti područja za građenje građevina za gospodarenje otpadom u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Jedinica lokalne samouprave izvršava obvezu odvojenog sakupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, stakla, metala, plastike, tekstila i glomaznog komunalnog otpada i dužna je osigurati ispunjenje navedenih obveza u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Sve ostale obveze proizašle iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom jedinica lokalne samouprave dužna je provesti u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.U svrhu educiranja stanovništva potrebno je istražiti javno mišljenje o poznavanju sustava gospodarenja otpadom i zaštititi te izraditi komunikacijsku strategiju koja će obuhvatiti:

- promidžbene poruke,

- edukacijske i prommidžbene aktivnosti,

- edukacijski i promidžbeni materijal za pojedine programe (papir, staklo, plastika, biootpad, tekstil, divlja

odlagališta),

- predškolski uzrast, osnovne škole, srednje škole, fakultete,

- gospodarske tvrtke,

- kućanstva,

- program odvijanja aktivnosti.

8. PROCJENA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA REALIZACIJU PLANA I VREMENSKI ROKOVI Za procjenu troškova pojedinih mjera potrebno je mjere prethodno osmisliti i definirati. Većinu ovih mjera određuje država, a županija i jedinice lokalne samouprave provode mjere i samostalno organiziraju većinom mjere na području edukacije i razvoja odnosa s javnošću.

8.1. Izvori financiranjaProvedba mjera za uspješnu uspostavu sustava gospodarenja otpadom općine Brodski Stupnik zahtijeva utvrđivanje izvora financiranja. Isti se u ovome Planu trebaju uzeti u obzir samo kao okvirni, budući se izvori financiranja ne mogu unaprijed definirati. Iz toga razloga će se u ovome Planu iznijeti mogući izvori financiranja planiranih zahvata koji imaju za cilj unapređenje sustava gospodarenja otpadom na području općine Brodski Stupnik.Izvori financiranja mogu biti, uz vlastita sredstva, dostupni iz međunarodnih i javnih fondova, Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) te komercijalnog kapitala, koncesija, javno-privatnog partnerstva.Javni izvoriPrema Strategiji gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, sredstva za ulaganja u gospodarenje otpadom biti će dostupna iz državnog proračuna, županijskih proračuna te proračuna gradova i općina, a sve u ovisnosti o veličini zahvata za unapređivanje gospodarenja otpadom.


Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR)

Hrvatska banka za onovu i razvoj (HBOR) ustanovila je dva programa kreditiranja, pogodna za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, program za obnovu i razvoj komunalne infrastrukture i program za sufinanciranje ekoloških projekata. Sredstva se mogu dobiti s rokom dospijeća do 14 godina uključujući i poček. Kamatna stopa je oko 4%. Hrvatska banka za obnovu i razvoj može kreditirati do oko 75% proračunske vrijednosti investicije. (bez PDV-a)

Strukturni fondovi Europske Unije (EU)

Strukturni fondovi EU su u službi kohezijske politike EU. Cilj ove politike, a koja iznosi preko trećine proračuna EU, je ostvarivanje gospodarske i društvene kohezije odnosno ujednačen razvoj unutar EU. Iz ovih se fondova financiraju razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva. Ovi su fondovi na raspolaganju zemljama članicama Europske unije koje imaju potrebe za dodatnim EU ulaganjima u ujednačen i održiv gospodarski i društveni razvoj.Sredstva EU predstavljaju osnovu za financiranje planiranog sustava gospodarenja otpadom. Iz fondova EU moguće je osigurati dio potrebnih sredstava za kapitalne troškove, u prvom redu za financiranje odvojenog sakupljanja otpada, projektiranje i gradnju reciklažnih centara i Centara za gospodarenje otpadom, te za zatvaranje službenih odlagališta otpada.

Ostali izvori

Izvori financiranja mogu biti i prihodi od oporabljenog otpada, naknade za odlaganje inertnog otpada, namjenske naknade koje bi plaćali proizvođači otpada, domaćinstva i pravne osobe, te ostali slični prihodi. Visina troškova – prihoda kojim se opterećuju proizvođači otpada se mogu odrediti odmah nakon izrade tehničke dokumentacije za pojedine zahvate što će rezultirati osiguravanjem potrebnih vlastitih sredstava kao učešća koji Općina treba osigurati bez obzira koji način financiranja je odabran.Raspodjela potrebnih sredstava za pojedine aktivnosti sačinjena je u skladu s terminskim planom (točka 8.2.) Iznosi po godinama su predloženi kao planski i kao takve ih treba promatrati. Aktivnosti po pojedinim stavkama su u skladu s važećim planskim dokumentima.


Tab

lica

13:

Pro

cjen

a po

treb

nih

fina

ncij

skih

sre

dsta

va

AK

TIV

NO

ST

I

God

ina

2017

201

8

2019

20

20

2021

20

22

2017

-202

2

A.

DO

KU

ME

NT

AC

IJA

Iz

nos

, kn

M

jere

za

izb

jega

van

je i

sm

anje

nje

nas

taja

nja

otp

ada

E

labo

rat

– P

lan

sana

cije

div

ljih

odl

agal

išta

30.0

00,0

0

30.0

00,0

0

Od

voj

eno

sak

up

lja

nje

otp

ada

O

dvoj

eno

saku

plja

nje

pose

bnih

kat

egor

ija

kom

unal

nog

otpa

da

put

em k

onte

jner

a sm

ješt

enih

na

javn

im p

ovrš

inam

a

20.0

00,0

0

20

.000

,00

Izra

da

teh

nič

ke

dok

um

enta

cije

R

ecik

lažn

o dv

oriš

te

60

.000

,00

60.0

00,0

0

B.

OB

JEK

TI

I O

PR

EM

A

Rec

ikla

žno

dvor

ište

1.

000.

000

,00

500.

000,

00

1.50

0.00

0,00

Z

elen

i ot

oci

20.0

00,0

0

10.0

00,0

0

20.0

00,0

0

20.0

00,0

0

70.0

00,0

0

O

dvoj

eno s

akup

ljan

je -

kon

tejn

eri

10.0

00,0

0

10.0

00,0

0

10.0

00,0

0

30.0

00,0

0

R

ashl

adni

kon

tejn

er

-

K

ompo

ster

i

30.0

00,0

0

60.0

00,0

0

60.0

00,0

0

150.

000,

00

C

.

ED

UK

AC

IJA

I N

AD

ZO

R

In

form

iran

je j

avno

sti

veza

no u

z gos

pod

aren

je o

tpad

om

5.00

0,00

5.00

0,00

5.00

0,00

5.00

0,00

5.00

0,00

5.00

0,00

30.0

00,0

0

P

raće

nje

stan

ja o

koli

ša (

mon

itor

ing)

-

U

KU

PN

O, k

n

115.

000,

00

1.07

5.00

0,00

515.

000,

00

45.0

00,0

0

105.

000,

00

35.0

00,0

0

1.89

0.00

0,00

D

.

SA

NA

CIJ

A

S

anac

ija

divlj

ih o

dlag

ališ

ta

50.0

00,0

0

50.0

00,0

0

100.

000,

00

S

veu

ku

pn

o, k

n

115.

000,

00

1.07

5.00

0,00

515.

000,

00

45.0

00,0

0

155.

000,

00

85.0

00,0

0

1.99

0.00

0,00


8.2. Terminski plan

Sukladno procijenjenim potrebnim financijskim sredstvima i predloženim aktivnostima sačinjen je i ovaj terminski plan aktivnosti.

Tablica 14: Terminski plan

AKTIVNOSTI

Godina

2017 2018 2019 2020 2021 2022

A. DOKUMENTACIJA Mjere za izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada

Elaborat – Plan sanacije divljih odlagališta

X

Odvojeno sakupljanje otpada Odvojeno sakuplj. posebnih kategorija komun. otpada putem kontejnera smještenih na javnim površinama

X

Izrada tehničke dokumentacije Reciklažno dvorište X

B. OBJEKTI I OPREMA Reciklažno dvorište – 1000 m² X X Zeleni otoci X X X X Rashladni kontejner Komposteri X X X Odvojeno sakupljanje (kontejneri) X X X

C. EDUKACIJA I NADZOR Informiranje javnosti vezano uz gospod. otpadom

X X X X X X

Praćenje stanja okoliša (monitoring)

D. SANACIJA Sanacija divljih odlagališta X X

9. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Plan gospodarenja otpadom općine Brodski Stupnik donosi se temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) i njegov je cilj unaprijediti sustav gospodarenja otpadom na području općine Brodski Stupnik.Sukladno članku 20. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, jedinica lokalne samouprave (JLS) dostavlja godišnje izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom jedinici područne (regionalne) samouprave do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i objavljuje ga u svom službenom glasilu.Sukladno članku 21. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, jedinica lokalne samouprave (JLS) dužna je za prijedlog Plana gospodarenja otpadom ishoditi prethodnu suglasnost upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša.Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.Sukladno članku 22. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, nacrt Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave dužne su javno objaviti radi pribavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti (rok za davanje primjedbi iznosi 30 dana).Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije.


OPĆINADONJI ANDRIJEVCI

1.

Na temelju članka 10. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 86/08 i 61/11) i članka 36. Statuta općine Donji Andrijevci („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ br. 10/09, 2/11, 3/13 14/14), na prijedlog pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela, načelnik općine Donji Andrijevci dana 15.1.2018. donosi

PLAN

prijema u službu uJedinstveni upravni odjel

općine Donji Andrijevci za 2018. godinu

Članak 1.

Planom prijma u službu utvrđuje se stvarno stanje popunjenosti radnih mjesta u Jedinstvenom upravnom odjelu općine Donji Andrijevci (u daljnjem tekstu: upravno tijelo), potreban broj službenika i namještenika na neodređeno vrijeme za razdoblje za koje se plan donosi i planira se broj vježbenika odgovarajuće stručne spreme i struke.

Izrazi koji se u ovom Planu koriste za osobe u muškom rodu su neutralne i odnose se na muške i ženske osobe.

Članak 2.

Navedeni plan temelji se na prijedlogu pročelnika upravnog tijela, vodeći računa o potrebama upravnog tijela i planiranim financijskim sredstvima u proračunu općine Donji Andrijevci za 2018. godinu.

Članak 3.

Stvarno stanje popunjenosti radnih mjesta u upravnom tijelu općine Donji Andrijevci na dan donošenja ovog Plana je sljedeći:


Naziv upravnog tijela Broj

sistematiziranih radnih mjesta

Broj popunjenih

radnih mjesta

Broj nepopunjenih radnih mjesta

Jedinstveni upravni odjel

7 5 2

UKUPNO 7 5 2

Članak 4.

U upravno tijelo planira se prijam u službu na neodređeno vrijeme u 2018. godini kako slijedi:

Naziv upravnog tijela Naziv radnog

mjesta Stupanj i vrsta obrazovanja

Broj izvršitelja


Pročelnik Jedinstvenog

upravnog tijela

Magistar struke ili stručni

specijalist pravne struke

1

UKUPNO 1

Članak 5.

U� upravno tijelo planira se prijam vježbenika na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u 2018. godini kako slijedi:

Naziv upravnog tijela Naziv radnog

mjesta Stupanj i vrsta obrazovanja

Broj izvršitelja


Komunalni redar

Srednja stručna sprema

upravne, ekonomske, prometne, tehničke ili metalske

struke

1

UKUPNO 1

Članak 6.

Plan prijma u službu u upravno tijelo stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenom vjesniku Brodsko – posavske županije“.

Klasa: 023-01/18-01/5Urbroj: 2178/04-03-18-1Donji Andrijevci, 15.1.2018.

OPĆINSKI NAČELNIKTomislav Marijanović, v.r.


2.

Na temelju članka 49. stavka 4., članka 51. stavka 5. i članka 62. stavka 5. Zakona o zaštiti životinja (Narodne novine 102/17) i članka 29. Statuta općine Donji Andrijevci („Službeni vjesnik Brodsko – posavske županije“ broj 10/09, 2/11,3/13, i 14/14), Općinsko vijeće općine Donji Andrijevci na 6. sjednici održanoj 30.1.2018. godine, donosi

ODLUKU

o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim

životinjama te divljim životinjama

DIO PRVI

OPĆE ODREDBE

Predmet odluke

Članak 1.

Ovom se Odlukom uređuju minimalni uvjeti i način držanja kućnih ljubimaca koje im njihovi posjednici moraju osigurati, način kontrole njihovog razmnožavanja te način postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama na području općine Donji Andrijevci.

Pojmovi

Članak 2.

Pojedini pojmovi u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje:1. izgubljena životinja je životinja koja je

odlutala od vlasnika i on je traži2. kućni ljubimci su životinje koje čovjek drži

zbog društva, zaštite i pomoći ili zbog zanimanja za te životinje

3. napuštena životinja je životinja koju je vlasnik svjesno napustio, kao i životinja koju je napustio zbog više sile kao što su bolest, smrt ili gubitak slobode te životinja koje se vlasnik svjesno odrekao

4. opasne životinje su životinje koje zbog neodgovarajućih uvjeta držanja i postupanja s njima mogu ugroziti zdravlje i sigurnost ljudi i životinja te koje pokazuju napadačko ponašanje prema čovjeku

5. posjednik životinje odnosno kućnog ljubimca (u daljnjem tekstu: posjednik) je svaka pravna

ili fizička osoba koja je kao vlasnik, korisnik ili skrbnik stalno ili privremeno odgovorna za zdravlje i dobrobit životinje

6. prijevoz je premještanje životinja prijevoznim sredstvom u nekomercijalne svrhe, uključujući postupke pri polasku i dolasku na krajnje odredište

7. radne životinje su psi koji služe kao tjelesni čuvari I čuvari imovine, psi vodiči slijepih I oni koji služe za pomoć, psi tragači i psi koji služe za obavljanje drugih poslova

8. sklonište za životinje (u daljnjem tekstu: sklonište) je objekt u kojem se smještaju i zbrinjavaju napuštene i izgubljene životinje gdje im se osigurava potrebna skrb i pomoć

9. slobodnoživuće mačke su mačke koje su rođene u divljini, nemaju vlasnika niti posjednika

10. službene životinje su životinje koje imaju licencu za rad i služe za obavljanje poslova pojedinih državnih tijela

DIO DRUGI

UVJETI I NAČIN DRŽANJA KUĆNIH LJUBIMACA

Opći uvjeti držanja kućnih ljubimaca

Članak 3.

Posjednik je dužan: 1. osigurati kućnim ljubimcima držanje u skladu s

njihovim potrebama, a minimalno predviđenim Zakonom o zaštiti životinja i ovom Odlukom.

2. psima osigurati prostor koji odgovara njihovoj veličini (Prilog 1.) i zaštitu od vremenskih neprilika i drugih nepovoljnih uvjeta za obitavanje

3. psima osiguati pseću kućicu ili odgovarajuću nastambu u skladu s Prilogom 1.

4. označiti mikročipom pse i vakcinirati protiv bjesnoće sukladno Zakonu o veterinarstvu

5. onemogućiti bijeg i kretanje pasa po javnim površinama bez nadzora

6. na vidljivom mjestu staviti oznaku koja upozorava na psa, te imati ispravno zvono na ulaznim dvorišnim ili vrtnim vratima

7. pravodobno zatražiti veterinarsku pomoć te osigurati zbrinjavanje i odgovarajuću njegu bolesnih i ozlijeđenih životinja

8. osigurati kućnim ljubimcima redovitu i pravilnu ishranu te trajno omogućiti pristup svježoj pitkoj vodi


9. redovito održavati čistim prostor u kojem borave kućni ljubimci.

Posjednik ne smije:1. zanemarivati kućne ljubimce s obzirom na

njihovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu2. ograničavati kretanje kućnim ljubimcima na

način koji mu uzrokuje bol, patnju, ozljede ili strah.

Zabranjeno je:1. bacanje petardi ili drugih pirotehničkih

sredstava na životinje2. trčanje životinja privezanih uz motorno

prijevozno sredstvo koje je u pokretu3. držati pse trajno vezane ili ih trajno držati u

prostorima ili dijelu dvorišta bez omogu-ćavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora

4. vezati pse, osim privremeno u iznimnim situacijama kada ograđivanje dijela dvorišta nije izvedivo. U tom slučaju pas se može vezati na način da mu je omogućeno kretanje u promjeru 5 metara, a sredstvo vezanja i ogrlica moraju biti od takvog materijala da psu ne nanose bol ili ozljede.

5. je trajno i samostalno držanje kućnih ljubimaca na adresi različitoj od prebivališta ili boravišta posjednika, osim u slučaju kada se radi o radnim psima koji čuvaju neki objekt ili imovinu, a posjednik im je dužan osigurati svakodnevni nadzor

6. držati kao kućne ljubimce opasne i potencijalno opasne životinjske vrste utvrđene u Popisu opasnih i potencijalno opasnih životinjskih vrsta (Prilog 2.) koji je sastavni dio ove odluke.

Posjednik pasa mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama u odnosu na držanje i kretanje pasa osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Pri odgoju pasa posjednik ne smije koristiti metode koje kod pasa mogu uzrokovati bol, ozljede, patnje ili strah.Koordinacijska radna skupina iz članka 70. Zakona o zaštiti životinja može predlagati propisivanje uvjeta za držanje različitih životinjskih vrsta. Općina Donji Andrijevci, putem komunalnog redara kontrolira obvezu označavanja pasa mikročipom, odnosno provjerava jesu li svi psi označeni mikročipom.Općina Donji Andrijevci na čitavom svojem području, ovom Odlukom propisuje trajnu sterilizaciju kao obvezan način kontrole razmno-žavanja, sukladno članku 62., stavak 5. Zakona o zaštiti životinja.

Uvjeti držanja kućnih ljubimaca u stambenim zgradama i obiteljskim kućama

Članak 4.

Držanje kućnih l jubimaca u zajedničkim prostorijama zgrada i dvorištima zgrada, kretanje kućnih ljubimaca zajedničkim dijelovima zgrada i dvorištima zgrada te obvezu čišćenja tih prostorija i prostora koje onečiste kućni ljubimci sporazumno utvrđuju suvlasnici zgrade sukladno propisima o vlasništvu. Posjednik kućnih ljubimaca dužan je držati ih na način da ne ometaju mir sustanara ili na drugi način krše dogovoreni kućni red stambene zgrade i stanara okolnih nekretnina.Posjednik koji psa drži u stanu ili kući bez okućnice, dužan ga je svakodnevno izvoditi radi obavljanja nužde i zadovoljenja dnevnih fizičkih aktivnosti.

Uvjeti izvođenja kućnih ljubimaca na javne površine

Članak 5.

Pse se smije izvoditi na javne površine ako su označeni mikročipom, na povodcu i pod nadzorom posjednika.

Članak 6.

Psi se mogu kretati bez povodca na javnim površinama, uz nadzor posjednika.

Članak 7.

Kretanje kućnih ljubimaca dopušteno je u prostorima i prostorijama javne namjene uz dopuštenje vlasnika, odnosno korisnika prostora, osim ako ovom odlukom nije drugačije određeno.

Članak 8.

Kućnim ljubimcima koji se kreću slobodno ili na povodcu zabranjeno je kretanje na dječjim igralištima, cvjetnjacima, neograđenim sportskim terenima, neograđenim dvorištima škola i vrtića te na drugim mjestima gdje postoji opasnost ugrožavanja zdravstveno-higijenske sigurnosti i zdravlja ljudi bez dopuštenja vlasnika i dozvole korisnika prostora.

Članak 9.

Iz sigurnosnih razloga prometa, sugrađana i drugih


životinja te u svrhu prevencije nekontroliranog razmnožavanja zabranjeno je puštanje kućnih ljubimaca da samostalno šeću javnim površinama bez prisutnosti i nadzora posjednika.

Članak 10.

Posjednik kućnog ljubimca dužan je pri izvođenju kućnog ljubimca na javnu površinu nositi pribor za čišćenje i očistiti javnu površinu koju njegov kućni ljubimac onečisti.

Članak 11.

Kućne ljubimce može se uvoditi u sredstvo javnoga prijevoza samo uz uvjete utvrđene posebnom odlukom prijevoznika.

Članak 12.

Ograničenje kretanja kućnih ljubimaca iz ove odluke ne primjenjuje se na pse osposobljene za pomoć osobama s invaliditetom.

Postupanje s opasnim psima

Članak 13.

Posjednik opasnog psa dužan je provesti sve mjere koje su propisane Pravilnikom o opasnim psima.

Članak 14.

Vlasnik opasnog psa mora ga držati u zatvorenom prostoru iz kojeg ne može pobjeći, a vrata u prostor u kojem se nalazi takav pas moraju biti zaključana.

Članak 15.

Na ulazu u prostor u kojem se nalazi opasan pas mora biti vidljivo istaknuto upozorenje: »OPASAN PAS«.

Članak 16.

Izvođenje opasnih pasa na javne površine dopušteno je isključivo s brnjicom i na povodcu.

Članak 17.

(1) Pri sumnji da se radi o opasnom psu, komunalni redar je ovlašten zatražiti na uvid od posjednika potvrdu kojom se potvrđuje da su nad psom provede sve mjere propisane Pravilnikom o opasnim psima.

(2) Ukoliko vlasnik ne pokaže potrebnu dokumen-taciju, komunalni redar sastavlja službeni zapisnik te obavještava nadležnu veterinarsku inspekciju za daljnje postupanje.

Način kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca

Članak 18.

Zabranjen je uzgoj kućnih ljubimaca, osim ukoliko je uzgoj prijavljen pri nadležnom ministarstvu i uzgajivač posjeduje rješenje nadležnog tijela.

Članak 19.

Posjednik je dužan držati pod kontrolom razmnožavanje kućnih ljubimaca i spriječiti svako neregistrirano razmnožavanje.

Članak 20.

Kontrola razmnožavanja pasa i mačaka provodi se trajnom sterilizacijom, i obavezna je na području općine Donji Andrijevci osim u slučajevima:- � ako je posjednik kućnog ljubimca uzgajivač kućnih ljubimaca koji ima rješenje o registraciji uzgoja nadležnog tijela.

Slobodnoživuće mačke

Članak 21.

(1) Na javnim površinama dozvoljeno je postavljanje hranilišta za mačke (u daljnjem tekstu: hranilišta).(2) Hranilišta se postavljaju na javnim površinama temeljem podnesenog zahtjeva za korištenje javne površine od strane udruga za zaštitu životinja i uvjeta propisanih rješenjem upravnog tijela nadležnog za komunalno gospodarstvo.(3) U slučaju da upravno tijelo nadležno za komunalno gospodarstvo izda negativno rješenje za traženu lokaciju hranilišta, isto je obvezno predložiti najbližu moguću alternativnu lokaciju za hranilište.(4) Način, izgled i uvjeti postavljanja hranilišta propisat će se pravilnikom što ga donosi općinski načelnik.(5) U slučaju sumnje u izbijanje zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja na ljude, zaštitu građana provode pravne osobe koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici u suradnji s nadležnim tijelima utvrđenim propisima o veterinarskoj djelatnosti.


(6) Ako udruga za zaštitu životinja kojoj je odobreno postavljanje hranilišta ne održava higijenu i čistoću javne površine na kojoj se nalazi hranilište, odnosno ako se ne skrbi o mačkama, komunalno redarstvo će ukloniti hranilište na trošak te udruge, a temeljem obavijesti upravnog tijela nadležnog za komunalno gospodarstvo.

DIO TREĆI

NAČIN POSTUPANJA S IZGUBLJENIM I NAPUŠTENIM ŽIVOTINJAMA

Postupanje s izgubljenim životinjama

Članak 22.

(1) Posjednik kućnog ljubimca mora u roku od tri dana od dana gubitka kućnog ljubimca prijaviti njegov nestanak skloništu za životinje, a u roku od 14 dana od dana gubitka psa veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse koja je ovlaštena za vođenje Upisnika kućnih ljubimaca.(2) Ako u roku od 14 dana od dana objave podataka vlasnik/posjednik nije dostavio zahtjev za vraćanje životinje, sklonište postaje vlasnik životinje te je može udomiti. (3) Posjednik izgubljene životinje dužan je nadoknaditi sve troškove kao i svaku štetu koju počini životinja od trenutka nestanka do trenutka vraćanja posjedniku.

Postupanje s napuštenim životinjama

Članak 23.

(1) Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište za napuštene životinje, osim ako je životinju u tom roku vratio posjedniku.(2) Kontakt informacije skloništa s kojim općina Donji Andrijevci ima potpisan ugovor objavljuje se na službenim internetskim stranicama općine Donji Andrijevci.(3) Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora pružiti životinji odgovarajuću skrb do vraćanja posjedniku ili do smještanja u sklonište za napuštene životinje.(4) Životinja se ne smješta u sklonište ako se po nalasku životinje može utvrditi njezin vlasnik te se životinja odmah može vratiti vlasniku, osim ako vlasnik odmah ne može doći po životinju.(5) Troškove skloništa za primljenu životinju na

području općine Donji Andrijevci financira općina temeljem sklopljenog ugovora.(6) Ako se utvrdi posjednik napuštene životinje, dužan je nadoknaditi sve troškove kao i svaku štetu koju počini životinja od trenutka nestanka do trenutka vraćanja posjedniku.

DIO ČETVRTI

NAČIN POSTUPANJA S DIVLJIM ŽIVOTINJAMA

Divljač i zaštićene divlje vrste

Članak 24.

S divljači izvan lovišta i zaštićenim divljim vrstama koje se zateknu na javnim površinama postupat će se po zasebnom „Programu zaštite divljači izvan lovišta“ kao i drugim propisima o zaštiti životinja, zaštiti prirode, veterinarstvu i lovstvu.

DIO PETI

ZAŠTITA ŽIVOTINJA

Poticanje zaštite životinja

Članak 25.

Općina Donji Andrijevci će prema obvezi utvrđenoj Zakonom o zaštiti životinja poticati razvoj svijesti svojih sugrađana, posebice mladih, o brizi i zaštiti životinja.

Obveza pružanja pomoći životinji

Članak 26.

(1) Svatko tko ozlijedi ili primijeti ozlijeđenu ili bolesnu životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ako to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.(2) Ako nije moguće utvrditi tko je posjednik životinje, pružanje potrebne pomoći ozlijeđenim i bolesnim životinjama zatečenim na području općine Donji Andrijevci mora organizirati i financirati općina temeljem sklopljenog ugovora.(3) Ako se utvrdi posjednik ozlijeđene ili bolesne životinje, troškove snosi posjednik.


Korištenje životinja u komercijalne svrhe

Članak 27.

Zabranjeno je koristiti životinje za sakupljanje donacija, prošnju te izlagati ih na javnim površinama, sajmovima, tržnicama i slično, kao i njihovo korištenje u zabavne ili druge svrhe bez suglasnosti nadležnog tijela jedinica lokalne samouprave.

Članak 28.

Zabranjena je prodaja kućnih ljubimaca na javnim površinama, sajmovima, tržnicama i svim drugim prostorima koji ne zadovoljavaju uvjete za prodaju kućnih ljubimaca sukladno Pravilniku o uvjetima kojemu moraju udovoljavati trgovine kućnim ljubimcima.

DIO ŠESTI

NADZOR

Ovlasti komunalnog redara

Članak 29.

(1) Nadzor nad ovom odlukom provodi komunalni redar. U svom postupanju, komunalni redar je ovlašten zatražiti pomoć policijskih službenika ukoliko se prilikom provođenja nadzora ili izvršenja rješenja opravdano očekuje pružanje otpora.(2) Komunalni redar postupa po službenoj dužnosti kada uoči postupanje protivno Odluci te prema prijavi fizičkih ili pravnih osoba. (3) U obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, komunalni redar ima pravo i obvezu:1. pregledati isprave na temelju kojih se može

utvrditi identitet stranke i drugih osoba nazočnih nadzoru

2. ući u prostore/prostorije u kojima se drže kućni ljubimci

3. uzimati izjave stranaka i drugih osoba4. zatražiti od stranke podatke i dokumentaciju5. prikupljati dokaze na vizualni i drugi

odgovarajući način6. očitati mikročip7. podnositi kaznenu prijavu, odnosno prekršajnu

prijavu nadležnim tijelima8. donijeti rješenje kojim nalaže promjenu uvjeta

u skladu s odlukom općine pod prijetnjom pokretanja prekršajnog postupka ili naplate kazne

9. naplatiti novčanu kaznu propisanu ovom Odlukom

10. upozoravati i opominjati fizičke i pravne osobe11. naredit i f izičkim i pravnim osobama

otklanjanja prekršaja12. obavljati druge radnje u skladu sa svrhom

nadzora.(4) O postupanju koje je protivno odredbama ove

Odluke u svakom pojedinačnom slučaju komunalni redar dužan je sastaviti zapisnik te donijeti rješenje.

(5) U slučajevima iz nadležnosti komunalnog redara predviđenim ovom Odlukom komunalni redar može, kada je potrebno hitno postupanje, donijeti usmeno rješenje, o čemu je dužan sastaviti zapisnik te kasnije dostaviti pisano rješenje.

(6) Komunalni redar dužan je podnijeti prijavu veterinarskoj inspekciji kada:

1. u provedbi nadzora utvrdi da se kućni ljubimac nalazi u stanju na temelju kojega se može zaključiti da životinja trpi bol, patnju ili veliki strah, da je ozlijeđena ili da bi nastavak njezina života u istim uvjetima bio povezan s neotklonjivom boli, patnjom ili velikim strahom

2. posjednik nije označio mikročipom psa u roku predviđenom Zakonom o veterinarstvu, odnosno redovito cijepio protiv bjesnoće, te dao na uvid dokumentaciju kojom to može potvrditi (putovnicu kućnog ljubimca)

3. posjednik kućnom ljubimcu daje hranu koja mu uzrokuje ili može uzrokovati bolest, bol, patnju, ozljede, strah ili smrt te kada utvrdi da bi zbog lošeg gojnog stanja kućnog ljubimca bila nužna intervencija veterinarske inspekcije

4. posjednik drži više od 9 životinja starijih od 6 mjeseci, a koje mu sklonište nije dalo na skrb, niti sa skloništem ima ugovor o zbrinjavanju tih životinja, odnosno ukoliko ima više od 20 životinja starijih od 6 mjeseci u svrhu udomljavanja, a nema rješenje veterinarske inspekcije kojim je odobreno držanje životinja i potvrđeno da su zadovoljeni svi uvjeti propisani važećim propisima

5. posjednik nije ispunio uvjete propisane Pravilnikom o opasnim psima, a drži opasnog psa.

6. pos j edn ik n i j e p ravodobno za t r až io veterinarsku pomoć i osigurao zbrinjavanje i odgovarajuću njegu bolesnog ili ozlijeđenog kućnog ljubimca.

7. uzgajivač ne pokaže na uvid potvrdu o zadovoljenim uvjetima od strane nadležnog ministarstva.


8. posjednik nije u roku od 3 dana prijavio nestanak kućnog ljubimca

9. utvrdi osobne podatke posjednika koji je napustio kućnog ljubimca ili njegovu mladunčad

10. posjednik životinju koristi za predstavljanje te u zabavne ili druge svrhe, bez suglasnosti upravnog tijela nadležnog za komunalno gospodarstvo.

(7) Komunalni redar dužan je obavijestiti policiju i/ili državno odvjetništvo kada uoči situaciju koja upućuje na mučenje ili ubijanje životinja. (8) U svim slučajevima u kojima komunalni redar tijekom nadzora uoči postupanje protivno Zakonu o zaštiti životinja, Kaznenom zakonu ili drugim propisima, a nije nadležan, prijavu sa sastavljenim zapisnikom o zatečenom stanju prosljeđuje nadležnom tijelu te stranci dostavlja obavijest o poduzetim mjerama.

Žalba protiv rješenja komunalnog redara

Članak 30.

(1) Protiv rješenja komunalnog redara može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba na rješenje komunalnog redara ne odgađa izvršenje rješenja.(2) O žalbi izjavljenoj protiv rješenja komunalnog redara odlučuje upravno tijelo jedinice područne samouprave nadležno za drugostupanjske poslove komunalnog gospodarstva.

DIO ŠESTI

NOVČANE KAZNE

Članak 31.

(1) Sredstva naplaćena u skladu sa ovom Odlukom za predviđene prekršaje prihod su općine Donji Andrijevci.(2) Komunalni redar ima ovlast i dužnost provoditi ovu Odluku u skladu sa svojom nadležnosti i sankcionirati svako ponašanje protivno ovoj Odluci. U tu svrhu, komunalni redar može osim kazne izreći i usmeno upozorenje.(3) Za postupanje protivno odredbama ove Odluke, prekršitelj će biti kažnjen iznosom od 300,00 do 2.000,00 kuna. (temeljem čl. 239 st. 1 Prekršajnog zakona - NN RH 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17).1. nije osigurao kućnom ljubimcu držanje u

skladu s njihovim potrebama, a minimalno

predviđenim Zakonom o zaštiti životinja i Odlukom grada (čl.3.st.1.toč.1.)

2. psu nije osigurao prostor koji odgovara njihovoj veličini (Prilog 1.) te ga nije zaštito od vremenskih neprilika i drugih nepovoljnih uvjeta obitavanja (čl.3.st.1.toč.2.)

3. psu nije osigurao pseću kućicu ili odgovarajuću n a s t a m b u u s k l a d u s P r i l o g o m 1 . (čl.3.st.1.toč.3.)

4. nije onemogućio bijeg i kretanje pasa po javnim površinama bez nadzora (čl.3.st.1.toč.5.)

5. nije na vidljivom mjestu staviti oznaku koja upozorava na psa te ne posjeduje ispravno zvono na ulaznim dvorišnim ili vrtnim vratima (čl.3.st.1.toč.6.)

6. nije osigurao kućnom ljubimcu redovitu i pravilnu ishranu te trajno omogućio pristup svježoj pitkoj vodi (čl.3.st.1.toč.8.)

7. redovito ne čisti i ne održava urednim prostor u kojem boravi kućni ljubimac (čl.3st.1.toč.9.)

8. istrčava kućnog ljubimca vezanjem za motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu (čl.3.st.3.toč.2.)

9. drži psa trajno vezanim ili ga trajno držati u prostorima ili dijelu dvorišta bez omogu-ćavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora (čl.3.st.3.toč.3.)

10. veže psa, osim privremeno u iznimnim situacijama kada ograđivanje dijela dvorišta nije izvedivo. U tom slučaju pas se može vezati na način da mu je omogućeno kretanje u promjeru minimalno 5 metara, a sredstvo vezanja i ogrlica moraju biti od takvog materijala da psu ne nanose bol, patnju ili ozljeđivanje. Posjednik će se kazniti ukoliko se ne drži propisanih pravila o vezanju psa (čl.3.st.3.toč.4.)

11. trajno drži kućnih ljubimaca na adresi različitoj od prebivališta ili boravišta posjednika, osim u slučaju kada se radi o radnim psima koji čuvaju neki objekt ili imovinu. Posjednik će se kazniti ukoliko psu ne osigura svakodnevni nadzor (čl.3.st.3.toč.5.)

12. držai kao kućne ljubimce opasne i potencijalno opasne životinjske vrste utvrđene u Popisu opasnih i potencijalno opasnih životinjskih vrsta (Prilog 2.) koji je sastavni dio ove Odluke (čl.3.st.3.toč.6.)

13. posjednik nije odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama osigurao da pas u odnosu na držanje i kretanje nije opasan za okolinu (čl.3.s.4.)

14. posjednik kućnog ljubimaca ne drži na način da ne ometa mir sustanara ili na drugi način krši dogovoreni kućni red stambene zgrade i stanara


okolnih nekretnina (čl.4.st.1.)15. posjednik koji psa drži u stanu ili kući bez

okućnice, ne izvodi svakodnevno van radi obavljanja nužde i zadovoljenja ostalih dnevnih fizičkih aktivnosti (čl.4.st.2.)

16. psa izvodi na javne površine gdje je to ovom odlukom nije dopušeno te ukoliko pas nije označen mikročipom, na povodcu i pod nadzorom posjednika (čl.5.)

17. dozvoli da se kućni ljubimac kreće slobodno ili na povodcu na d j eč j im ig r a l i š t ima , cvjetnjacima, neograđenim sportskim terenima, neograđenim dvorištima škola i vrtića te na drugim mjestima gdje postoji opasnost ugrožavanja zdravstveno-higijenske sigurnosti i zdravlja ljudi bez dopuštenja vlasnika i dozvole korisnika prostora ( čl.8.)

18. omogući kućnom ljubimcu da samostalno šeće javnim površinama bez njegove prisutnosti i nadzora (čl.9.)

19. pri izvođenju kućnog ljubimca na javnu površinu ne nosi pribor za čišćenje i ne očistiti javnu površinu koju njegov kućni ljubimac onečisti (čl.10.)

20. vlasnik opasnog psa ne drži u zatvorenom prostoru iz kojeg ne može pobjeći, a vrata u prostor u kojem se nalazi takav pas nisu zaključana (čl.14.)

21. na ulazu u prostor u kojem se nalazi opasan pas nije vidljivo istaknuto upozorenje: »OPASAN PAS« (čl.15.)

22. izvodi opasnog psa na javne površine bez brnjice i na povodca. (čl.16.)

23. ne drži pod kontrolom razmnožavanje kućnih ljubimaca i ne spriječi svako neregistrirano razmnožavanje (čl.19.)

24. ne provede mjeru trajne sterilizacije psa odnosno mačke po naredbi komunalnog redara (čl.20.)

25. način, izgled i uvjeti postavljanja hranilišta nisu u skladu s pravilnikom što ga donosi gradonačelnik (čl.21.st.5.)

26. koristiti životinje za sakupljanje donacija, prošnju te izlagati ih na javnim površinama, sajmovima, tržnicama i slično, kao u zabavne ili druge svrhe bez suglasnosti upravnog tijela nadležnog za komunalno gospodarstvo (čl.27.)

27. prodaje kućne ljubimce na javnim površinama, sajmovima, t ržnicama i svim drugim prostorima koji ne zadovoljavaju uvjete za prodaju kućnih ljubimaca sukladno Pravilniku o uvjetima kojemu moraju udovoljavati trgovine kućnim ljubimcima, veleprodaje i prodaje na izložbama (čl. 28.)

DIO SEDMI


Opasne i potencijalno opasne životinjeske vrste

Članak 32.

(1) Kućne ljubimce koji se nalaze na Popisu opasnih i potencijalno opasnih životinjskih vrsta (Prilog 2.), a koji pripadaju zaštićenim vrstama te koji su do dana stupanja na snagu ove odluke evidentirani u tijelu nadležnom za zaštitu prirode, posjednik može nastaviti držati do njihovog uginuća.(2) Kućne ljubimce koji se nalaze na Popisu opasnih i potencijalno opasnih životinjskih vrsta, a koji ne pripadaju zaštićenim vrstama i koje se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove odluke prijavi, radi evidentiranja nadležnom upravnom tijelu za komunalno gospodarstvo, posjednik može nastaviti držati do njihovog uginuća.

Članak 33.

Ova odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u „Službenom vjesniku Brodsko – posavske županije“.

KLASA:322-01/18-01/01URBROJ:2178/04-03-18-1Donji Andrijevci, 30.1.2018.


Robert Kuduz, dr. med., v.r.


PRILOG 1.

Minimalna površina ograđenih prostora za pse MASA PASA (kg) MINIMALNA

POVRŠINA (m²) MINIMALNA VISINA (natkriveni, m)

MINIMALNA ŠIRINA (m)

do 24 kg 6,0 1,8 2,0 25-28 kg 7,0 1,8 2,0 29-32 kg 8,0 1,8 2,0 od 32 kg i više 8,5 1,8 2,0

Minimalna površina ograđenih prostora (m²) u kojim boravi veći broj pasa Broj pasa u prostoru Min. površina - psi

težine do 16 kg Min. površina - psi težine od 17 do 28 kg

Min. površina - psi teži od 28 kg

2 7,5 10 13 3 10,0 13 17 4 12,0 15 20 5 14,0 18 24 6 16,0 20 27 7 17,5 22 29 8 19,5 24 32 9 21 26 35 10 23 28 37

U slučaju da je u ograđenom prostoru veći broj pasa različitih masa, veličina može biti manja za 15% od propisane uzevši da je veličina vezana uz životinju najveće mase.

Veličina pseće kućice (širina x dubina x visina) u cm Veličina psa - visina pleća u cm Veličina kućice do 55 cm 100 x 60 x 55 od 56 do 65 cm 150 x 100 x 70 od 65 cm i više 170-180 x 120 x 85


PRILOG 2. - POPIS OPASNIH I POTECIJALNO OPASNIH ŽIVOTINJSKIH VRSTA

1. SISAVCI (Mammalia)

1. 1. OPOSUMI (Didelphiomorphia)- sjevernoamerički oposum (Didelphis virginiana)

1. 2. ZVJEROLIKI TOBOLČARI (Dasyuromorphia)- porodica: tobolčarske mačake (Dasyuridae)1. 3. DVOSJEKUTIĆNJACI (Diprotodontia)- veliki crveni klokan (Macropus rufus)- istočni sivi klokan (Macropus giganteus)- zapadni sivi klokan (Macropus fuliginosus)- Macropus robustus1. 4. KREZUBICE (Xenarthra)- porodica: ljenivci (Bradypodidae)- porodica: mravojedi (Myrmecophagidae)1. 5. MAJMUNI (Primates)- potporodica: majmuni urlikavci (Alouattinae)- potporodica: majmuni hvataši i vunasti majmuni (Atelinae)- rod: kapucini (Cebidae)- porodica: psoglavi majmuni (Cercopithecidae)- porodica: giboni (Hylobatidae)- porodica: čovjekoliki majmuni (Hominidae ili Pongidae)1. 6. ZVIJERI (Carnivora)- porodica: psi (Canidae) - izuzev domaćeg psa- porodica: mačke (Felidae) - ne uključuje domaću mačku- gepard (Acinonyx jubatus)- pustinjski ris (Caracal caracal)- serval (Leptailurus serval)- rod: risevi (Lynx)- zlatna mačka (Profelis aurata)- puma (Puma concolor)- oblačasti leopard (Neofelis nebulosa)- rod: Panthera- snježni leopard (Uncia uncia)- porodica: hijene (Hyaenidae)- porodica: kune (Mustelidae)- medojed (Mellivora capensis)- potporodica: smrdljivci (Mephitinae)- žderonja ili divovska kuna (Gulo gulo)- porodica: rakuni (Procyonidae)- porodica: medvjedi (Ursidae)

1. 7. SLONOVI (Proboscidea)- sve vrste

1. 8. NEPARNOPRSTAŠI (Perissodactyla)- sve vrste osim domaćih konja, domaćih

magaraca i njihovih križanaca

1.9. PARNOPRSTAŠI (Artiodactyla)- porodica: svinje (Suidae) - osim patuljastih pasmina svinje- porodica: pekariji (Tayassuidae)- porodica: vodenkonji (Hippopotamidae)- porodica: deve (Camelidae)- porodica: žirafe (Giraffidae)- porodica: jeleni (Cervidae)- porodica: šupljorošci (Bovidae) - izuzev domaćih ovaca, domaćih koza i domaćih goveda)

2. PTICE (Aves)

2. 1. Struthioniformes- noj (Struthio camelus)- emu (Dromaius novaehollandiae)- rod: nandui (Rhea)- rod: kazuari (Casuarius)

2. 2. RODARICE (Ciconiiformes)- divovska čaplja (Ardea goliath)- rod: Ephippiorhynchus- rod: marabui (Leptoptilos)

2. 3. ŽDRALOVKE (Gruiformes)- sve vrste

2. 4. SOKOLOVKE ili GRABLJIVICE (Falconiformes)- porodica: Cathartidae- porodica: kostoberine (Pandionidae)- porodica: orlovi i jastrebovi (Accipitridae) - izuzev treniranih ptica koje se koriste za sokolarenje

2. 5. SOVE (Strigiformes)- rod: ušare (Bubo)- rod: Ketupa- snježna sova (Nyctea scandiaca)- rod: Scotopelia- rod: Strix- rod: Ninox

2. 6. SMRDOVRANE (Coraciiformes)- rod: pozemni kljunorošci (Bucorvus)

3. GMAZOVI (Reptilia)

3. 1. TUATARE ili PILASTI PREMOSNICI (Rhynchocephalia)- sve vrste


3. 2. KROKODILI (Crocodylia)- sve vrste

3. 3. KORNJAČE (Chelonia ili Testudines)- papagajska kornjača (Macrochelys ili Macroclemmys temmincki)- nasrtljiva kornjača (Chelydra serpentina)

3. 4. LJUSKAVCI (Squamata)

- ZMIJE (Serpentes ili Ophidia)- porodica: boe i pitoni (Boidae) - sve vrste koje mogu narasti dulje od 1,5 m- porodica: guževi (Colubridae) - samo otrovne vrste- porodica: otrovni guževi ili guje (Elapidae)- porodica: ljutice (Viperidae)- porodica: morske zmije (Hydrophiidae)- porodica: jamičarke (Crotalidae)

- GUŠTERI (Sauria ili Lacertilia)- porodica: otrovni bradavičari (Helodermatidae)- porodica: varani (Varanidae) - samo vrste koje mogu narasti duže od 100 cm

4. VODOZEMCI (Amphibia)

4. 1. REPAŠI (Urodela ili Caudata)- porodica: divovski daždevnjaci (Cryptobranchidae)

4. 2. ŽABE I GUBAVICE (Anura)- porodica: otrovne žabe (Dendrobatidae)- afrička bikovska žaba (Pyxicephalus adspersus)- porodica: gubavice (Bufonidae), divovska gubavica (Bufo marinus)

5. BESKRALJEŠNJACI

- MEKUŠCI (Mollusca)- plavoprstenasta hobotnica (Hapalochlaena maculosa)

- KUKCI (Insecta)- sve vrste mrava i termita

- STONOGE (Chilopoda)- porodica: Scolopendridae

- PAUČNJACI (Arachnida)- sve otrovne vrste

3.

Na temelju članka 36. stavka 13. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine br. 94/13 i 73/17) i članka 29. Statuta općine Donji Andrijevci („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ 10/09, 2/11, 3/13 i 14/14), Općinsko vijeće općine Donji Andrijevci je na 6. sjednici održanoj 30.1.2018. godine donosi

ODLUKU

o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje

odbačenog otpada na području općine Donji Andrijevci

Članak 1.

Ovom Odlukom utvrđuje se način provedbe: - mjera za sprječavanje nepropisnog

odbacivanja otpada i- mjera za uklanjanje otpada odbačenog u

okoliš.

Članak 2.

Nepropisno odbačenim otpadom u smislu ove Odluke, smatra se naročito:- otpad odbačen u okoliš,- glomazni otpad ostavljen na javnoj površini,- opasni i građevinski otpad odbačen na javnim

površinama.

Članak 3.

Mjere za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjere za uklanjanje odbačenog otpada su:- učestalo provođenje nadzora na području

općine Donji Andrijevci radi utvrđivanja postojanja odbačenog otpada,

- postavljanje znakova upozorenja o zabrani odbacivanja otpada na lokacijama za koje se očevidom utvrdi da se ponavlja nepropisno odbacivanje otpada,

- objava na internet stranici općine Donji Andrijevci o načinu zbrinjavanja otpada koji nije mješoviti komunalni otpad,

- periodične akcije uklanjanja nepropisno odbačenog otpada na području općine Donji Andrijevci,

- edukacije građana (distribucija letaka…).


Članak 4.

U općini Donji Andrijevci je uspostavljen sustav za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu i evidentiranju lokacija odbačenog otpada. Sustav za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu uspostavljen je putem internet stranice općine Donji Andrijevci(www.donjiandrijevci.hr) u posebno označenoj rubrici „Obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu“ .Obrazac prijave o nepropisno odloženom otpadu preuzima se na internet stranicama općine Donji Andrijevci (www.donjiandrijevci.hr) te ispunjeni obrazac treba dostaviti na adresu općine Donji Andrijevci, Trg kralja Tomislava 5, 35214 Donji Andrijevci ili na e-mail:[email protected]. Isto tako prijava se može podnijeti i osobnim dolaskom u općinsku upravu na adresi Trg kralja Tomislava 5, Donji Andrijevci.

Članak 5.

Sustav evidentiranja lokacija odbačenog otpada biti će uspostavljen sukladno zakonskim propisima.

Članak 6.

Radi provedbe mjera iz članka 1. točke 2. ove odluke komunalni redar rješenjem naređuje uklanjanje nepropisno odloženog otpada, vlasniku, odnosno posjedniku nekretnine, ako vlasnik nije poznat, odnosno osobi koja sukladno posebnom propisu, upravlja određenim područjem (dobrom), na kojem se nepropisno odloženi otpad nalazi. Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka određuje se: lokacija odbačenog otpada, procijenjena količina otpada, obveznik uklanjanja otpada, te obveza uklanjanja otpada predajom ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada u roku koji ne može biti duži od 6 mjeseci od dana zaprimanja rješenja. Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba Upravnom odjelu za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša Brodsko-posavske županije putem Jedinstvenog upravnog odjela općine Donji Andrijevci.Istekom roka određenog rješenjem iz stavka 2. ovoga č lanka komunaln i r edar u tv rđu je ispunjavanje obveze određene rješenjem. Ako komunalni redar utvrdi da obveza određena rješenjem iz stavka 1. ovoga članka nije izvršena, općina Donji Andrijevci dužna je osigurati

uklanjanje nepropisno odloženog otpada predajom ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada. Općina Donji Andrijevci ima pravo na naknadu troška uklanjanja nepropisno odloženog otpada od vlasnika, odnosno posjednika nekretnine, ako vlasnik nije poznat, odnosno od osobe koja sukladno posebnom propisu, upravlja određenim područjem (dobrom), na kojem se otpad nalazio. Ako komunalni redar utvrdi postojanje opravdane sumnje da je opasni ili drugi otpad odbačen na nekretnini čiji vlasnik, odnosno posjednik, ako vlasnik nekretnine nije poznat, odnosno osoba koja sukladno posebnom propisu, upravlja određenim područjem (dobrom), ne dopušta pristup radi utvrđivanja činjeničnog stanja u vezi odbačenog otpada, komunalni redar ovlašten je zatražiti nalog suda i asistenciju djelatnika ministarstva nadležnog za unutarnje poslove radi pristupa na nekretninu u svrhu utvrđivanja činjenica.

Članak 7.

Sredstva za provedbu mjera iz članka 1. ove odluke osigurati će se u proračunu općine Donji Andrijevci.

Članak 8.

Općinski načelnik podnosi općinskom vijeću izvješće o lokacijama i količinama odbačenog otpada, troškovima uklanjanja odbačenog otpada i provedbi mjera iz članka 1. ove Odluke, do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

Članak 9.

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u „Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije“.

OPĆINA DONJI ANDRIJEVCIOPĆINSKO VIJEĆE

KLASA: 363-01/18-01/15URBROJ: 2178/04-03-18-1Donji Andrijevci, 30.1.2018.

PREDSJEDNIKRobert Kuduz, dr. med., v.r.


4.

Na temelju članka 30. stavka 7. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17), članka 4. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17) i članka 29. Statuta općine Donji Andrijevci („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ 10/09, 2/11, 3/13 i 14/14), Općinsko vijeće općine Donji Andrijevci je na 6. sjednici, održanoj 30.1.2018. godine donosi

ODLUKU

o načinu pružanja javne usluge prikupljanjamiješanog komunalnog otpada i biorazgradivog

komunalnog otpada na području općine Donji Andrijevci

1. OPĆE ODREDBEČlanak 1.

Ovom Odlukom se propisuje pružanje javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada (dalje u tekstu: javna usluga) te usluge povezane s javnom uslugom.Ova Odluka sadrži:- područje pružanja javne usluge i davatelja

javne usluge,- kriterij obračuna količine otpada,- standardne veličine i druga bitna svojstva

spremnika za skupljanje otpada,- najmanju učestalost odvoza otpada prema

područjima,- obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu,- popis adresa reciklažnih dvorišta,- odredbe o načinu provedbe javne usluge i

usluge povezane s javnom uslugom,- odredbe o provedbi ugovora koje se

primjenjuju u slučaju nastupanja posebnih okolnosti (elementarna nepogoda, katastrofa i sl.),

- odredbe o načinu podnošenja prigovora i postupanju po prigovoru građana i korisnika na neugodu uzrokovanu sustavom sakupljanja komunalnog otpada,

- odredbe o uvjetima za pojedinačno korištenje javne usluge,

- odredbe o prihvatljivom dokazu izvršenja javne usluge za pojedinog korisnika javne usluge,

- odredbe o cijeni javne usluge i o cijeni obvezne minimalne javne usluge,

- način određivanja udjela korisnika javne usluge u slučaju kad su korisnici javne usluge kućanstva i koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim udjelima,

- način određivanja udjela korisnika javne usluge u slučaju kad su korisnici javne usluge kućanstva i pravne osobe ili fizičke osobe – obrtnici i koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim udjelima,

- odredbe o ugovornoj kazni,- opći uvjeti ugovora s korisnicima.

Sastavni dijelovi ove Odluke su Opći uvjeti ugovora s korisnicima (Prilog I).

2. PODRUČJE PRUŽANJA JAVNE USLUGE I DAVATELJ JAVNE USLUGE

Članak 2.

Na području općine Donji Andrijevci javnu uslugu i uslugu povezanu s javnom uslugom pruža pravna ili fizička osoba temeljem ugovora o koncesiji, sukladno posebnom zakonu (u daljnjem tekstu: davatelj usluge).

3. KRITERIJ OBRAČUNA KOLIČINE OTPADA

Članak 3.

Kriterij obračuna količine otpada kojeg predaje korisnik javne usluge je volumen spremnika i broj pražnjenja spremnika.

4. STANDARDNE VELIČINE I DRUGA BITNA SVOJSTVA SPREMNIKA ZA SKUPLJANJE OTPADA

Članak 4.

Miješani komunalni otpad prikuplja se u spremni-cima (kantama) za prikupljanje miješanog komunalnog otpada volumena 120 L i 1.100 L.Od biorazgradivog komunalnog otpada, otpadni papir i karton se prikuplja u spremnicima (vreće) za otpadni papir i karton volumena 120 L, a biootpad se prikuplja u spremnicima (komposteri) za prikuplja-nje biootpada volumena 350 L. Reciklabilni otpad prikuplja se u vrećama za reciklabilni otpad volumena od 60 L ili 120 L.


Kante kao i vreće su označene s oznakom davatelja usluge kao i nazivom otpada za koju je spremnik namijenjen.Davatelj usluge dužan je održavati čitkost oznake iz stavka 4. ovog članka.

Članak 5.

Spremnike za prikupljanje otpada iz stavaka prethodnog članka korisniku usluge osigurava davatelj usluge bez naknade.

Članak 6.

Korisnici usluge u pravilu spremnike smještaju na svom obračunskom mjestu.Kada ne postoji mogućnost smještaja spremnika na obračunskom mjestu kod korisnika usluge sukladno prethodnom stavku ovog članka, spremnici se mogu nalaziti na javnoj površini na najmanjoj udaljenosti od glavnog ulaza nekretnine obračunskog mjesta dostupnoj vozilu davatelja usluge. Spremnici koji se sukladno prethodnom stavku ovoga članka nalaze na javnoj površini moraju udovoljavati uvjetima kojima se osigurava pristup takvim spremnicima isključivo korisniku usluge. Korisnik usluge dužan je sa spremnicima za koje zadužen postupati na način koji ne dovodi do njihova oštećenja ili uništenja, te skrbiti da ti spremnici budu čisti, da ne budu oštećeni ili uništeni od strane trećih osoba.Standardizirane vreće za sakupljanje moraju se nalaziti kod korisnika usluge.

Članak 7.

Reciklabilni komunalni otpad, otpadni papir i karton i problematični otpad prikuplja se i putem odgovarajućih tipiziranih spremnika za odvojeno sakupljanje postavljenih na javnoj površini volumena 1.100 L, te u reciklažnom dvorištu i mobilnom reciklažnom dvorištu.

Članak 8.

Iznimno od odredbe članka 4. stavka 1. ove Odluke, u slučaju povremenog korištenja javne usluge iznad obvezne minimalne javne usluge, miješani komunalni otpad prikuplja se u tipiziranim plastičnim vrećama za miješani komunalni otpad volumena 120 litara, koje će korisniku usluge na njegov zahtjev i o njegovom trošku osigurati davatelj usluge, sukladno važećem cjeniku.

U cijeni vreće sadržani su troškovi prijevoza i

zbrinjavanja tako prikupljenog miješanog komu-nalnog otpada.

5. NAJMANJA UČESTALOST ODVOZA OTPADA PREMA PODRUČJIMA

Članak 9.

Najmanja učestalost odvoza miješanog komunalnog otpada je jednom tjedno.Najmanja učestalost odvoza biootpada iz biorazgradivog komunalnog otpada je jednom tjedno.Najmanja učestalost odvoza otpadnog papira i kartona iz biorazgradivog otpada je jednom mjesečno.Najmanja učestalost odvoza reciklabilnog otpada je jednom mjesečno.Odvoz krupnog (glomaznog) otpada osiguran je jednom godišnje na obračunskom mjestu korisnika bez naknade. Davatelj usluge je obavezan sastaviti Obavijest o prikupljanju miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i reciklabilnog komunalnog otpada do kraja godine za iduću kalendarsku godinu.

6. OBRAČUNSKA RAZDOBLJA KROZ KALENDARSKU GODINU

Članak 10.

Korištenje javne usluge obračunava se za razdoblje od jednog mjeseca.

7. POPIS ADRESA RECIKLAŽNIH DVORIŠTA I NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE DONJI ANDRIJEVCI

Članak 11.

Općina Donji Andrijevci nije na svom području osigurala funkcioniranje reciklažnog dvorišta.Do uspostave reciklažnog dvorišta općina Donji Andrijevci će osigurati odvojeno sakupljanje komunalnog otpada putem mobilnog reciklažnog dvorišta najmanje jednom svaka tri mjeseca u svakom naselju.Mobilno reciklažno dvorište postavlja se na javnim površinama prema rasporedu i dinamici koji se objavljuju na mrežnim stranicama davatelja usluge i općine.


8. NAČIN PROVEDBE JAVNE USLUGE I USLUGE POVEZANE S JAVNOM USLUGOM

Članak 12.

Davatelj usluge dužan je korisnicima usluge osigurati pružanje obvezne minimalne javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom u skladu s propisanim standardima, na način da korisniku usluge bude osigurana mogućnost:- odvojene predaje otpada na njegovom

obračunskom mjestu i korištenjem reciklažnog dvorišta, mobilnog reciklažnog dvorišta te spremnika postavljenog na javnoj površini i odvoz glomaznog otpada,

- odvojene primopredaje miješanog komu-nalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada koji se obavlja se putem spremnika kod korisnika usluge, na način da se otpadni papir i karton prikuplja odvojeno od biootpada.

U okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada pruža se javna usluga:- prikupljanja miješanog komunalnog otpada na

lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge- prikupljanja biorazgradivog komunalnog

otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge.

U okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada pružaju se bez naknade za korisnika usluge sljedeće usluge povezane s javnom uslugom:- sakupljanje reciklabilnog komunalnog otpada

na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge,

- sakupljanje otpadnog papira, metala, plastike, stakla i tekstila putem spremnika postavljenih na javnoj površini,

- sakupljanje glomaznog otpada u reciklažnom dvorištu, mobilnom reciklažnom dvorištu i jednom godišnje na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge,

- sakupljanje otpada određenog posebnim propisom koji uređuje gospodarenje otpadom u reciklažnom dvorištu odnosno mobilnom reciklažnom dvorištu.

Na zahtjev korisnika usluge pružaju se sljedeće usluge:- preuzimanje otpada iz stavka 2. ovoga članka u

slučaju iznimnog preuzimanja veće količine otpada,

- preuzimanje glomaznog otpada, osim

preuzimanja glomaznog otpada iz stavka 3. točke 3. ovoga članka.

Spremnik kod korisnika usluge i spremnik postavljen na javnoj površini, iz stavka 1. ovoga članka, smatraju se primarnim spremnikom propisanim posebnim propisom kojim se uređuje gospodarenje otpadom.

Članak 13.

Korisnik usluge dužan je dostaviti davatelju javne usluge Izjavu o načinu korištenja javne usluge. Izjava sadržava sve podatke sukladno članku 14. Uredbe o komunalnom otpadu.Korisnik usluge je dužan vratiti davatelju javne usluge dva primjerka izjave iz stavka 2. ovog članka s potpisom korisnika usluge u pisanom obliku ili elektroničkim putem u roku od 15 dana od dana zaprimanja. Korisnik usluge dužan je pri promjeni podataka vezanim za korištenje javne usluge ili korištenju nekretnine (osobni podaci, adresa, sjedište, broj članova kućanstva, broj zaposlenih u pravnim osobama i fizičkim osobama – obrtnicima, promjena vlasništva nekretnine, ugovaranje najma ili zakupa i dr.) u roku od 15 dana od promjene podataka, obavijestiti davatelja usluge o nastaloj promjeni.Ako korisnik usluge u roku iz stavka 3. ovog članka ne vrati davatelju usluge popunjenu izjavu, primjenjuju se podaci iz izjave koje je naveo davatelj usluge.

Članak 14.

Davatelj usluge će prema podacima iz Izjave, osigurati korisniku usluge spremnike za miješani komunalni otpad (kante i vreće), biorazgradivi komunalni otpad (komposteri) te spremnike za sakupljanje reciklabilnog otpada kod korisnika usluge (vreće). Davatelj usluge dužan je od korisnika usluge preuzimati sadržaj spremnika najmanje u rokovima određenima u članku 9. odgovarajućim vozilima i opremom uz evidentiranje pražnjenja spremnika kod korisnika usluga.Davatelj usluge dužan je vizualnim pregledom ili na drugi odgovarajući način utvrditi da otpad sadržan u spremniku prilikom primopredaje odgovara vrsti otpada čija se primopredaja obavlja, što se mora evidentirati uz obračunsko mjesto korisnika usluge.Davatelj usluge dužan je gospodariti s odvojeno sakupljenim komunalnim otpadom, uključujući preuzimanje i prijevoz tog otpada sukladno propisanom redu prvenstva u gospodarenju


otpadom i na način koji ne dovodi do miješanja odvojeno skupljenog komunalnog otpada s drugom vrstom otpada ili s otpadom koji ima drugačija svojstva i predati prikupljeni otpad osobi koja posjeduje dozvolu za gospodarenje tom vrstom otpada.

Članak 15.

Davatelj usluge dužan je osigurati sakupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila putem spremnika (kontejnera) na javnoj površini. Davatelj usluge osigurava tipizirane kompostere za kompostiranje. Korisnici usluge dužni su to navesti u Izjavi o načinu korištenja javne usluge. Korisnik na obračunskom mjestu sam obavlja proces kompostiranja svojeg biootpada putem kompostera. Davatelj usluge vodi evidenciju o broju podijeljenih kompostera na području općine Donji Andrijevci.

Članak 16.

Davatelj usluge dužan je na zahtjev korisnika usluge osigurati preuzimanje krupnog (glomaznog) otpada s odgovarajućim vozil ima i opremom na obračunskom mjestu korisnika usluge, ako se krupni (glomazni) otpad preuzima u okviru javne usluge bez naknade jednom u kalendarskoj godini.Davatelj usluge je dužan na zahtjev korisnika usluge osigurati preuzimanje krupnog (glomaznog) otpada i više jednom u kalendarskoj godini na obračunskom mjestu pri čemu je korisnik usluge dužan platiti cijenu prijevoza tog otpada do reciklažnog dvorišta sukladno cjeniku kojeg je davatelj usluge dužan objaviti na svojim mrežnim stranicama.

Članak 17.

Davatelj usluge dužan je osigurati korisniku usluge odvojeno sakupljanje komunalnog otpada putem spremnika postavljenih u reciklažnom dvorištu i mobilnom reciklažnom dvorištu.

9. POSTUPANJE U SLUČAJU NASTUPANJA POSEBNIH OKOLNOSTI (ELEMENTARNA NEPOGODA, KATASTROFA I SL.)

Članak 18.

Davatelj usluge se neće smatrati odgovornim za kašnjenja u ispunjenju ili neispunjenje obveza iz Ugovora koje je uzrokovano neočekivanim i nepredvidivim okolnostima ili više sile na koje

Davatelj usluge nije mogao utjecati (npr. elemen-tarna nepogoda, ograničenja uvedena zakonom, neredi, nemiri i dr.). U slučaju kašnjenja u ispunjenju ili neispunjenja obveza uzrokovanih nastupom posebnih okolnosti, Davatelj usluge će o istom bez odgode obavijestiti korisnike usluga na prikladan način te se ispunjenje obveza Davatelja usluga odgađa za vrijeme trajanja posebnih okolnosti.

10. NAČIN PODNOŠENJA PRIGOVORA I POSTUPANJE PO PRIGOVORU GRAĐANA I KORISNIKA USLUGE NA NEUGODU UZROKOVANU SUSTAVOM SAKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA

Članak 19.

Davatelj usluge dužan je omogućiti građanima i korisnicima usluge podnošenje prigovora na neugodu uzrokovanu sustavom sakupljanja komunalnog otpada, pisanim putem na adresu davatelja javne usluge, putem sredstava elektro-ničke komunikacije te osobno u sjedištu davatelja usluge.Davatelj usluge dužan je voditi i čuvati pisanu evidenciju prigovora građana i korisnika najmanje godinu dana od primitka prigovora. Rok na reklamaciju na ispostavljeni račun je 15 (petnaest) dana od dostave računa, u protivnom se smatra da je ispostavljeni račun nesporan, a priloženi obračun pravilan.Na postupak po prigovoru primjenjuju se odredbe posebnog propisa kojima se uređuje opći upravni postupak.

11. UVJETI ZA POJEDINAČNO KORIŠTENJE JAVNE USLUGE

Članak 20.

Pojedinačno korištenje javne usluge osigurava se:- u slučaju kada jedan korisnik samostalno

koristi usluge, postavljanjem spremnika iz članka 4. ove odluke na lokaciji kod korisnika usluge,

- u slučaju kada jedan korisnik samostalno koristi usluge i ne postoji prostorne mogućnost smještaja spremnika na lokaciji kod korisnika usluge i ne postoji prostorne mogućnost smještaja spremnika na lokaciji kod korisnika usluge, postavljanjem spremnika članka 4. ove Odluke na javnoj površini,


- u slučaju kada više korisnika koristi zajednički spremnik pos tavl jenjem za jedničkog spremnika na lokaciji kod korisnika usluge omogućavanjem pristupa zajedničkom spremniku na način da je svakom korisniku dostupna mogućnost pojedinačnog pristupa,

- u slučaju kada više korisnika koristi zajednički spremnik i ne postoji prostorne mogućnost smještaja spremnika na lokaciji kod korisnika usluge, postavljanjem zajedničkog spremnika na javnoj površini omogućavanjem pristupa zajedničkom spremniku na način da je svakom korisniku dostupna mogućnost pojedinačnog pristupa.

Korisniku usluge koji povremeno iskaže potrebu za korištenjem usluge iznad obvezne minimalne javne usluge omogućit će se odvoz tog komunalnog otpada putem posebnih spremnika (vreća) koje korisnik usluge kupuje kod davatelja javne usluge.

12. PRIHVATLJIVI DOKAZ IZVRŠENJA JAVNE USLUGE ZA POJEDINOG KORISNIKA JAVNE USLUGE

Članak 21.

Prihvatljivi dokaz o izvršenju javne usluge za korisnika javne usluge je izvadak iz evidencije Davatelja usluge o pražnjenju spremnika tijekom obračunskog razdoblja za pojedinog korisnika usluge dobiven elektroničkim očitanjem pražnjenja označenog spremnika.

13. CIJENA OBVEZNE MINIMALNE JAVNE USLUGE

Članak 22.

Obvezna minimalna javna usluga je dio javne usluge koju je potrebno osigurati kako bi sustav sakupljanja komunalnog otpada mogao ispuniti svoju svrhu poštujući pritom obvezu o osiguranju primjene načela „onečišćivač plaća“, ekonomski održivo poslovanje te sigurnost, redovitost i kvalitetu pružanja javne usluge.Cijena obvezne minimalne javne usluge uključuje sve troškove: nabave i održavanja opreme za prikupljanje svih vrsta otpada obuhvaćenih javnom uslugom, obveznog minimalnog obilaska obračun-skih mjesta i prijevoza otpada do mjesta pretovara ili obrade, rada reciklažnog i mobilnog reciklažnog dvorišta, prijevoza i obrade glomaznog otpada

preuzetog jedanput godišnje na obračunskom mjestu korisnika usluge, vođenja propisanih evidencija i izvješćivanja u vezi s javnom uslugom, odvojenog sakupljanja i obrade biorazgradivog komunalnog otpada.

14. NAČIN ODREĐIVANJA UDJELA KORISNIKA JAVNE USLUGE U SLUČAJU KAD SU KORISNICI JAVNE USLUGE KUĆANSTVA I KORISTE ZAJEDNIČKI SPREMNIK, A NIJE POSTIGNUT SPORAZUM O NJIHOVIM UDJELIMA

Članak 23.

U slučaju kad su korisnici javne usluge kućanstva (višestambene zgrade) koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim udjelima, davatelj usluge određuje udio korisnika usluge u korištenju zajedničkog spremnika na način da je kriterij za određivanje udjela korisnika usluge omjer broja fizičkih osoba u kućanstvu korisnika usluge i ukupnog broja fizičkih osoba na obračunskom mjestu. Broj fizičkih osoba u kućanstvu korisnika usluge davatelj usluge utvrđuje na temelju očitovanja vlasnika odnosno korisnika nekretnine sadržanog u Izjavi i kad je potrebno na temelju podataka očitanja mjernih uređaja za potrošnju električne energije, ili plina ili pitke vode ili na drugi način.

15. NAČIN ODREĐIVANJA UDJELA KORISNIKA JAVNE USLUGE U SLUČAJU KAD SU KORISNICI JAVNE USLUGE KUĆANSTVA I PRAVNE OSOBE I/ILI FIZIČKE OSOBE – OBRTNICI I KORISTE ZAJEDNIČKI SPREMNIK, A NIJE POSTIGNUT SPORAZUM O NJIHOVIM UDJELIMA

Članak 24.

U slučaju kad su korisnici javne usluge kućanstva i pravne osobe ili fizičke osobe – obrtnici i koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim udjelima, davatelj usluge određuje udio korisnika usluge u korištenju zajedničkog spremnika na sljedeći način. Davatelj usluge prvo utvrđuje (na temelju očitovanja vlasnika odnosno korisnika nekretnine sadržanog u Izjavi i kad je potrebno na temelju podataka očitanja mjernih uređaja za potrošnju električne energije, ili plina ili pitke vode ili na drugi način):


- za kućanstvo kao korisnika usluge - broj fizičkih osoba u kućanstvu

- za pravnu osobu kao korisnika usluge - broj zaposlenika, ali ne manje od jedan po nekretnini

- za fizičku osobu – obrtnika kao korisnika usluge - broj zaposlenika odnosno korisnika nekretnine, ali ne manje od jedan po nekretnini.

Zbrojem prethodno navedenih kategorija dolazi se do ukupnog broja fizičkih osoba na određenom obračunskom mjestu te se udio korisnika usluge u korištenju zajedničkog spremnika izračunava na način da se broj fizičkih osoba po pojedinom korisniku usluge (kućanstvu, pravnoj osobi odnosno fizičkoj osobi – obrtniku) stavlja u omjer s ukupnim brojem fizičkih osoba na obračunskom mjestu.

16. UGOVORNA KAZNA

Članak 25.

Korisnik usluge plaća ugovornu kaznu postupanjem protivno ugovoru o korištenju javne usluge, a naročito:- ako ne koristi javnu uslugu i ne predaje

miješani komunalni otpad i biorazgradivi komunalni otpad davatelju javne usluge na području kojem se nalazi nekretnina korisnika usluge,

- ako je volumen predanog miješanog komu-nalnog otpada ili biorazgradivog komunalnog otpada veći od ugovorene zapremine spremnika, pa poklopac spremnika nije zatvoren ili je otpad odložen pored spremnika,

- ako ne omogući davatelju javne usluge pristup spremniku na mjestu primopredaje u slučaju kad je mjesto primopredaje otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika,

- ako postupa s otpadom na obračunskom mjestu korisnika usluge na način kojim se dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i dovodi do rasipanja otpada oko spremnika i uzrokuje pojavu neugode drugoj osobi zbog mirisa otpada,

- ako ne predaje biorazgradivi komunalni otpad, reciklabilni komunalni otpad, problematični otpad i glomazni otpad odvojeno od miješanog komunalnog otpada na način da otpad sadržan u spremniku prilikom predaje ne odgovara vrsti otpada čija s primopredaja obavlja,

- ako ne predaje problematični otpad u reciklažno dvorište ili mobilno reciklažno dvorište,

- ako ošteti ili uništi spremnik za otpad u slučaju kada je mjesto primopredaje otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge,

- ako je u izjavi o načinu korištenja javne usluge očigledno naveo netočne podatke, ukoliko je lažno naveo da trajno ne koristi nekretninu,

- ako je započeo s korištenjem javne usluge, a nije u roku od 30 dana od početka korištenja novoizgrađene nekretnine, odnosno, posebnog dijela takve nekretnine ili prava korištenja takve nekretnine, odnosno posebnog dijela takve nekretnine (kada je vlasnik nekretnine obvezu plaćanja ugovorom prenio na tog korisnika) o istome pisanim putem obavijestio davatelja usluge.

Iznos ugovorne kazne određen za pojedino postupanje definira se u cjeniku javnih usluga, a mora biti razmjeran troškovima uklanjanja posljedica takvog postupanja.Kad više korisnika usluge koristi zajednički spremnik, nastalu obvezu plaćanja ugovorne kazne u slučaju kad se ne utvrdi odgovornost pojedinog korisnika snose svi korisnici usluge koji koriste zajednički spremnik sukladno udjelu prijavljenom za izračun cijene javne usluge. Prilikom obračuna ugovorne kazne u okviru strukture cijene javne usluge davatelj usluge dužan je osigurati dokaz o postupanju korisnika usluge protivno ugovoru (npr. fotografija, video-zapis, izjave zaposlenika davatelja usluge, izjave svjedoka i sl.), kao i sve druge dokaze pomoću kojih se i u svezi s drugim dokazima nedvojbeno može utvrditi postupanje korisnika usluge prema ovom članku, odnosno koji mogu poslužiti za obračun ugovorne kazne. Ako se utvrdi da je korisnik usluge počinio više radnji za koje je prema ovom članku propisana obveza plaćanja ugovorne kazne, davatelj usluge će mu za svaku od navedenih radnji obračunati i naplatiti ugovornu kaznu.


Članak 26.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaju važiti odredbe članka 103. – 109. Odluke o komunalnom redu općine Donji Andrijevci („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ br. 28/1/14).


Članak 27.





PRILOG I

OPĆI UVJETI UGOVORA S KORISNICIMA USLUGA

Članak 1.

Općim uvjetima ugovora utvrđuju se međusobni odnosi davatelja usluge i korisnika usluge koji proizlaze iz Odluke o pružanju javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada te usluge povezane s javnom uslugom.

Članak 2.

Javna usluga i usluga povezana s javnom uslugom

Obveze davatelja usluge- prikupljati i odvoziti komunalni otpad na

području općine Donji Andrijevci u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom i ovom Odlukom,

- osigurati korisniku usluge spremnik za primopredaju miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i reciklabilni otpad,

- označiti spremnik oznakom,- dostaviti korisniku usluge Obavijest o

prikupljanju miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i reciklabilnog komunalnog otpada,

- preuzeti sadržaj spremnika od korisnika usluge,

- voditi evidenciju o preuzetoj količini otpada,- odgovarati za sigurnost, redovitost, i kvalitetu

usluge, osim u slučaju nastupanja posebnih okolnosti,

- osigurati provjeru da otpad sadržan u spremniku prilikom primopredaje odgovara vrsti otpada čija se primopredaja obavlja,

- izraditi raspored prikupljanja komunalnog otpada za područje općine Donji Andrijevci te za njega ishoditi suglasnost nadležnog tijela,

- izraditi cjenik javne usluge, objaviti ga na mrežnoj stranici i za njega prije primjene odnosno izmjene ishoditi suglasnost nadležnog tijela,

- gospodariti s odvojeno sakupljenim komu-nalnim otpadom, uključujući preuzimanje i prijevoz tog otpada, sukladno propisanom redu prvenstva gospodarenja otpadom i na način koji ne dovodi do miješanja odvojeno sakupljenog komunalnog otpada s drugom vrstom otpada ili s otpadom koji ima drugačija svojstva.

Obveze korisnika usluge- koristiti uslugu i predati miješani komunalni

otpad, biorazgradivi komunalni otpad i reciklabilni otpad davatelju usluge na području na kojem se nalazi nekretnina korisnika usluge,

- dostaviti davatelju usluge Izjavu o načinu korištenja javne usluge,

- preuzeti od davatelja usluge standardizirane spremnike za otpad, te iste spremnike držati na mjestu određenom za njihovo držanje i ne premještati ih bez suglasnosti davatelja usluge,

- omogućiti davatelju usluge pristup spremniku na mjestu primopredaje u slučaju kad mjesto primopredaje otpada nije na javnoj površini,

- postupati s otpadom na obračunskom mjestu korisnika usluge na način kojim se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje, ne dovodi do rasipanja otpada oko spremnika, ne onečišćuje okolni prostor i ne uzrokuje pojava neugode drugoj osobi zbog mirisa otpada,

- odgovarati za postupanje s otpadom i spremnikom na obračunskom mjestu korisnika usluge sukladno Zakonu, Uredbi i Odluci,

- zajedno s ostalim korisnicima usluge na istom obračunskom mjestu odgovarati za obveze nastale zajedničkim korištenjem spremnika sukladno Zakonu, Uredbi i Odluci,


- predavati biorazgradivi komunalni otpad, reciklabilni komunalni otpad, problematični otpad i glomazni otpad odvojeno od miješanog komunalnog otpada,

- sav komunalni otpad prikupljati isključivo u odgovarajuće spremnike za otpad, na za to predviđenim mjestima, sukladno vrsti otpada i namjeni spremnika,

- predavati problematični otpad u reciklažno dvorište ili mobilno reciklažno dvorište

- predavati krupni (glomazni) otpad u reciklažno dvorište, mobilno reciklažno dvorište i jednom godišnje (po pozivu) na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge,

- plaćati davatelju usluge cijenu javne usluge, u skladu s važećim cjenikom.

Cijena javne usluge

Članak 3.

Davatelj usluge dužan je donijeti cjenik po prethodno pribavljenoj suglasnosti načelnika i dužan ga je objaviti na svojim mrežnim stranicama. Strukturu cijene javne usluge čini cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada, cijena obvezne minimalne javne usluge i cijena ugovorne kazne.Korisnik usluge je dužan platiti davatelju javne usluge iznos cijene javne usluge za obračunsko mjesto i obračunsko razdoblje, osim za obračunsko mjesto na kojem se nekretnina trajno ne koristi.

Članak 4.

Cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada određuje se prema izrazu:

C = JCV × BP × Upri čemu je:C – cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada izražena u kunamaJCV – jedinična cijena za pražnjenje volumena spremnika miješanog komunalnog otpada izražena u kunama sukladno cjenikuBP – broj pražnjenja spremnika miješanog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju sukladno podacima u evidenciji U – udio korisnika usluge u korištenju spremnika.

� Cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada mora biti zasebno iskazana na računu za pruženu javnu uslugu.

Članak 5.

Cijena obvezne minimalne javne usluge je dio cijene javne usluge koju je korisnik usluge dužan platiti davatelju usluge za obračunsko mjesto. Ako je na obračunskom mjestu više korisnika koji su dogovorili zajedničko korištenje spremnika, cijenu obavezne minimalne javne usluge plaća svaki pojedinačni korisnik usluge. Ako korisnik usluge trajno ne koristi nekretninu nije dužan platiti cijenu obvezne minimalne javne usluge.Nekretnina koja se trajno ne koristi je:- nekretnina za koju se utvrdi da u razdoblju od

dvanaest mjeseci nema potrošnje električne energije i vode (temeljem očitanja mjernih uređaja) ili nekretnina za koju se utvrdi da je isključena iz opskrbe električnom energijom i vodom ili

- nekretnina koja nije pogodna za stanovanje ili- novosagrađena nekretnina koja je neuseljena.

Cijena obvezne minimalne javne usluge plaća se radi osiguranja sigurnosti, redovitosti i kvalitete pružanja javne usluge.Cijena obvezne minimalne javne usluge mora biti zasebno iskazana na računu za pruženu javnu uslugu.

Članak 6.

Korištenje javne usluge obračunava se za razdoblje od jednog mjeseca.� Račun za obavljenu komunalnu uslugu sadrži podatke o isporučitelju usluge, o korisniku usluge, način obračuna cijene, visinu cijene po obračunskoj jedinici iz članka 6. ovih Općih uvjeta, te opomenu za eventualno nenaplaćena potraživanja s obraču-nom zateznih kamata.� Kod pogrešno obračunatih računa za izvršenu komunalnu uslugu, korisnik je dužan o tome odmah, a najkasnije u roku od 15 dana od dana dostave računa, izvijestiti isporučitelja.


Članak 7.

Prije početka isporuke javne usluge davatelj javne usluge dostavit će korisniku usluge obrazac Izjave o načinu korištenja javne usluge koju je korisnik usluge dužan dostaviti davatelju javne usluge u dva primjerka u roku od 15 dana od dana zaprimanja.


Izjava iz stavka 1. ovoga članka daje se na obrascu koji sadrži sljedeće:- obračunsko mjesto,- podatke o korisniku usluge (ime i prezime ili

naziv pravne osobe ili fizičke osobe – obrtnika te OIB i adresu),

- mjesto primopredaje,- udio u korištenju spremnika,- vrstu, zapremninu i količinu spremnika

sukladno Odluci,- broj planiranih primopredaja miješanog

komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju,

- očitovanje o kompostiranju biootpada,- očitovanje o korištenju nekretnine na

obračunskom mjestu ili o trajnom nekorištenju nekretnine,

- obavijest davatelja javne usluge o uvjetima kad se Ugovor smatra sklopljenim,

- izjavu korisnika kojom potvrđuje da je upoznat s Ugovorom,

- uvjete raskida Ugovora,- izvadak iz cjenika javne usluge.

Davatelj javne usluge je dužan primijeniti podatak iz Izjave koji je naveo korisnik usluge kada je taj podatak u skladu sa Zakonom, ovom Uredbom i Odlukom.Iznimno od stavka 3. ovoga članka davatelj javne usluge primjenjuje podatak iz Izjave koji je naveo davatelj javne usluge u sljedećem slučaju:- kad se korisnik usluge ne očituje o podacima iz

stavka 2. ovoga članka u roku iz stavka 1. ovoga članka,

- kad više korisnika usluge koristi zajednički spremnik, a među korisnicima usluge nije postignut dogovor o udjelima korištenja zajedničkog spremnika na način da zbroj svih udjela čini jedan, primjenjuje se udio korisnika usluge u korištenju zajedničkog spremnika koji je odredio davatelj javne usluge.

Ugovor o korištenju javne usluge

Članak 8.

Ugovor o korištenju javne usluge smatra se sklopljenim:- Kad korisnik usluge dostavi davatelju usluge

Izjavu o načinu korištenja javne usluge ili,- Prilikom prvog korištenja javne usluge ili

zaprimanja na korištenje spremnika za

primopredaju komunalnog otpada u slučaju kad korisnik usluge ne dostavi davatelju javne usluge Izjavu.

Bitni sastojci ugovora su: Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, Izjava o načinu korištenja javne usluge i cjenik javne usluge.Ugovor se sklapa za svako obračunsko mjesto.Davatelj usluge dužan je omogućiti korisniku usluge uvid u akte iz stavka 2. Ovog članka prije sklapanja i izmjene i/ili dopune ugovora o korištenju javne usluge i na zahtjev korisnika usluge.Općina Donji Andrijevci i davatelj usluge putem sredstava javnog informiranja, mrežne stranice, dostavom pisane obavijesti ili na drugi za korisnika usluge prikladni način osiguravaju da je korisnik usluge, prije sklapanja ugovora ili izmjene i/ili dopune ugovora iz stavka 1. ovog članka, upoznat s propisanim odredbama koje uređuju sustav sakupljanja komunalnog otpada, ugovorom iz stavka 1. ovog članka i pravnim posljedicama.Davatelj usluge na svojoj mrežnoj stranici objavljuje i održava poveznice na mrežne stranice Narodnih novina na kojima su objavljeni Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) i Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17), digitalnu presliku ove Odluke, digitalnu presliku cjenika i obavijest o načinu podnošenja prigovora sukladno obvezama iz posebnog propisa kojim se uređuje zaštita potrošača.�


Članak 9.

Davatelj usluge vodi službenu evidenciju o preuzetom komunalnom otpadu, koja se vodi u digitalnom obliku i koja sadrži podatke o:- korisniku usluge: ime i prezime ili naziv pravne

osobe ili fizičke osobe - obrtnika, OIB i adresa, obračunsko mjesto, popis primopredaja miješanog komunalnog otpada i biorazgra-divog komunalnog otpada korisnika usluge po obračunskom razdoblju, popis izjavljenih prigovora korisnika usluge,

- korištenju javne usluge za obračunsko mjesto: oznaku obračunskog mjesta koja sadrži adresu, naziv korisnika usluge i u slučaju potrebe dodatnu oznaku, podatak o korištenju nekretnine na obračunskom mjestu (koristi se ili se trajno ne koristi) datum zaprimanja zadnje Izjave korisnika o načinu korištenja javne us luge , v rs t i i ko l ič in i sp remnika s


pripadajućim oznakama, udjelu korisnika usluge u korištenju spremnika, datumu i broju primopredaja otpada i dokaz o izvršenoj usluzi u obračunskom razdoblju kada je sukladno Odluci kao kriteriji količine otpada određen volumen spremnika i broj pražnjenja,

- korištenju reciklažnog dvorišta i mobilnog reciklažnog dvorišta: adresi reciklažnog dvorišta odnosno mobilnog reciklažnog dvorišta u koje korisnik usluge može predati otpad bez naknade, datum, ime i prezime i broj osobne iskaznice korisnika usluge, ključni broj otpada propisan posebnim propisom kojim se uređuje katalog otpada i masa preuzetog otpada o reciklažnom dvorištu

- korištenju usluge preuzimanja glomaznog otpada: korisnik usluge, datum preuzimanja glomaznog otpada u okviru javne usluge korisnik usluge, datum zahtjeva i datum preuzimanja glomaznog otpada na zahtjev korisnika usluge.

Podaci iz stavka 1. ovog članka dostupni su korisniku usluge na uvid na njegov zahtjev putem mrežne pošte odnosno putem interneta kad je to korisniku usluge prihvatljivo ili putem pošte.Sastavni dio službene evidencije iz stavka 1. ovog članka su i izjava korisnika usluge o načinu korištenja javne usluge i dokazi o izvršenoj javnoj usluzi.

5.

Na temelju članka 109. Zakona o cestama (»Narodne novine« broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) i članka 29. Statuta općine Donji Andrijevci (»Službeni vjesnik Brodsko – posavske županije“ broj ), Općinsko vijeće općine Donji Andrijevci, na 6. sjednici od 30.1.2018. godine, donosi

ODLUKU

o nerazvrstanim cestamana području općine Donji Andrijevci

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

� Ovom se Odlukom uređuje korištenje, upravljanje, održavanje, građenje, rekonstrukcija, zaštita i financiranje nerazvrstanih cesta, te poslovi nadzora na tim cestama.

Članak 2.

� Nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi i vlasništvu općine Donji Andrijevci.Nerazvrstana cesta je javna prometna površina koja se koristi za promet vozila prema bilo kojoj osnovi i koju svatko može koristiti na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o cestama i drugima propisima, a nije razvrstana u javnu cestu u smislu Zakona o cestama.Nerazvrstana cesta ne može se otuđiti iz vlasništva općine, niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava osim prava služnosti i prava građenja građevina, sukladno odluci općinskog načelnika pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste.Nerazvrstane ceste se koriste na način koji omogućuje uredno odvijanje prometa koje ne ugrožava sigurnost sudionika u prometu i ne oštećuje cestu.Mrežu nerazvrstanih cesta na području općine Donji Andrijevci čine: nerazvrstane ceste, seoski, poljski i šumski putovi, te druge nerazvrstane javne prometne površine na kojima se odvija promet.

Članak 3.

� Nerazvrstanom cestom, u smislu ove odluke, smatra se izgrađena cestovna površina u naselju koja nije razvrstana u javnu cestu.Seoskim putom, u smislu ove odluke, smatra se izgrađena površina što prolazi kroz selo ili povezuje dva ili više zaseoka, zaseoke s javnim cestama i koja nije razvrstana u javnu cestu.Poljski i šumski put je površina koja se koristi za pristup poljoprivrednom i šumskom zemljištu i pristupačan je većem broju raznih korisnika po bilo kojoj osnovi.Drugim nerazvrstanim javnim prometnim površinama, u smislu ove odluke, smatraju se površine za promet u mirovanju - parkirališta, pješačke staze, pješački trgovi, javna stubišta, terminali i okretišta za vozila javnoga prijevoza putnika, pristupne ceste do industrijskih i drugih objekata što se koriste i za javni promet i slično.


Članak 4.

Nerazvrstanu cestu čine:- � donji i gornji stroj (trup),- � cestovni objekti (mostovi, propusti, podvo-

žnjaci, nadvožnjaci, pothodnici, nathodnici, pješački prolazi, potporni i obložni zidovi),

- � pješačke staze, biciklističke staze i nogostupi,- � zemljište ograničeno građevinskom regu-

lacijskom crtom ili cestovno zemljište izvan naselja s obiju strana ceste, u širini od 1 m od crte koja spaja krajnje točke poprečnog presjeka ceste,

- � priključci i sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu,

- � odvodni jarci, rigoli, kanalice, slivnici, drenaže i sl.,

- � zatvoreni sustav za odvodnju oborinskih voda s prometnih površina (kanalizacija),

- � zračni prostor iznad kolnika u visini od 7 metara,

- � prometna signalizacija (vertikalna, horizon-talna i svjetlosna),

- � oprema (odbojnici, zaštitne ograde, zidovi za zaštitu od buke, detektori, parkirni automati telekomunikacijski uređaji i sl.).

2. UPRAVLJANJE NERAZVRSTANIM CESTAMA

Članak 5.

� Nerazvrstanim cestama na području općine Donji Andrijevci upravlja općina Donji Andrijevci.Jedinstveni upravni odjel općine Donji Andrijevci vodi jedinstvenu bazu podataka o nerazvrstanim cestama na području općine, sukladno podzakon-skom propisu kojim se uređuje sadržaj i način vođenja jedinstvene baze podataka o nerazvrstanim cestama.

Članak 6.

� Radovi upravljanja nerazvrstanim cestama, u smislu ove odluke su:- � radovi redovnog i izvanrednog održavanja,- � radovi na rekonstrukciji i građenju,- � financiranje.

2.1. Održavanje nerazvrstanih cesta

Članak 7.

� Nerazvrstane ceste održavaju se na temelju godišnjeg programa održavanja nerazvrstanih cesta što ga donosi Općinsko vijeće općine Donji Andrijevci.�� Radovi redovnog održavanja nerazvrstanih cesta su:- � ophodnja i redovno praćenje stanja cesta,- � mjestimični popravci kolničkog zastora

izgrađenog od asfalta, betona, betonskih elemenata, kamena, te nosivog sloja kolničke konstrukcije i posteljice,

- � popravci revizijskih okana i poklopaca revizijskih okana komunalnih instalacije,

- � popravci potpornih, upornih i obložnih zidova,- � manji popravci elemenata cestovnih objekata,- � popravci pješačkih staza, biciklističkih staza i

nogostupa,- � zaštita pokosa nasipa, usjeka i zasjeka,- � čišćenje odronjenih i drugih materijala s

prometnih površina, bankina i iz odvodnih jaraka i rigola,

- � popravci i pročišćavanje zatvorenog sustava za odvod oborinskih voda s prometnih i parkirnih površina u naseljima,

- � zaštita čeličnih elemenata cestovnih objekata od korozije,

- � zamjena, obnavljanje, popravljanje i održa-vanje horizontalne i vertikalne prometne signalizacije i opreme,

- � održavanje vegetacije na zemljištu što pripada cesti i drugoj nerazvrstanoj javnoj površini, te uklanjanje granja, grmlja i drugog raslinja iz profila ceste,

- � održavanje uređenih zelenih površina na zemljištu što pripada ulici i drugoj nerazvrsta-noj javnoprometnoj površini,

- � održavanje prohodnosti u zimskim uvjetima (zimska služba),

- � uklanjanje snijega i leda,- � drugi slični radovi.

Članak 8.

� Radovi izvanrednog ili pojačanog održavanja nerazvrstanih cesta su:- � zamjena i ojačavanje temeljnog tla (podtla),

kolničke konstrukcije i kolničkog zastora većeg opsega,

- � sanacija klizišta i odrona,- � dogradnja pješačkih, biciklističkih staza i

nogostupa,


- � dogradnja bankina i rubnjaka,- � obnavljanje, proširivanje i zamjena propusta

raspona većeg od 5 m,- � korekcija prometno-tehničkih elemenata i

proširenja unutar cestovnog zemljišta sa svrhom povećavanja protočnosti i sigurnosti prometa,

- � veći popravci konstruktivnih elemenata cestovnih objekata,

- � obnavljanje i zamjena objekata i uređaja za odvod oborinskih voda s prometnih površina u naseljima,

- � drugi slični radovi.

Radovi pojačanog održavanja na nerazvrstanim cestama izvode se na temelju tehničke dokumen-tacije.

Članak 9.

Poslove redovnog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta obavljaju pravne osobe kojima je to povjereno u skladu sa posebnim zakonom.

2.2. Građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta

Članak 10.

Građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta obavlja se sukladno godišnjem Programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture koje donosi Općinsko vijeće općine Donji Andrijevci u skladu s propisima o prostornom uređenju i gradnji, a na temelju tehničke dokumentacije o građenju.Pored radova utvrđenih Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, može se organizirati i obavljanje radova:- � ugovaranjem sa korisnicima nerazvrstanih

cesta (izvršenje radova u naravi, osobni rad, materijal, prijevozničke usluge),

- � dobrovoljnim radom građana putem mjesnih odbora,

- � ostali načini u skladu sa zakonskim propisima.

Ako pravna ili fizička osoba za vlastite potrebe samostalno ili putem drugog izvoditelja ima potrebu za izvođenjem radova u smislu održavanja, priključivanja, rekonstrukcije ili građenja neraz-vrstanih cesta, dužna je prethodno ishoditi suglasnost općine Donji Andrijevci. Po završetku radova iz stavka 3. ovog članka pravna odnosno fizička osoba dužna je obavijestiti općinu Donji Andrijevci.

Članak 11.

Poslovi građenja i rekonstrukcije nerazvrstanih cesta u smislu ove Odluke obuhvaćaju:- � otkup zemljišta i objekata,- � projektiranje cesta, opreme, pratećih objekata,

signalizacije i druga pripadajuća projektiranja,- � stručnu ocjenu studija i projekata,- � izmještanje komunalne i druge infrastrukture,- � ustupanje radova građenja,- � organizaciju stručnog nadzora i kontrolu

kvalitete izvedenih radova,- � organizaciju tehničkog pregleda i primo-

predaju nerazvrstane ceste na korištenje i održavanje.

Članak 12.

� Nerazvrstana se cesta mora projektirati, graditi ili rekonstruirati u skladu s odrednicama Prostornog plana uređenja općine Donji Andrijevci.� Nosivost kolničke konstrukcije novosagrađene ili rekonstruirane nerazvrstane ceste mora biti najmanje 10 t osovinskog opterećenja.

2.3. Financiranje

Članak 13.

Izvori sredstava za financiranje nerazvrstanih cesta su: 1. � komunalna naknada,2. � komunalni doprinos,3. � godišnja naknada za uporabu nerazvrstanih

cesta,4. � naknada za izvanredni prijevoz,5. � naknada za prekomjernu uporabu nerazvrsta-

nih cesta,6. � naknada za oštećenje cesta,7. � naknada za korištenje cestovnog zemljišta,8. � šumski doprinos,9. � porezni prihodi i drugi izvori.

3. MJERE ZAŠTITE

Članak 14.

� Priključak i prilaz na nerazvrstanu cestu mora biti izgrađen tako da ne naruši stabilnost trupa ceste, da ne ugrožava sigurnost prometa i da ne oštećuje cestu i postojeći režim odvodnje.


Priključak i prilaz na nerazvrstanu cestu sa asfaltiranim kolnikom mora se izgraditi sa asfaltiranim kolnikom u dužini najmanje 20 m od mjesta priključka na nerazvrstanu cestu, odnosno u cijeloj dužini ako je objekt udaljen manje od 30 m od mjesta priključka.� Priključak i prilaz na nerazvrstanu cestu, u smislu ove odluke, je spoj prometne površine s koje se vozila izravno uključuju u promet po nerazvrsta-noj cesti.

Članak 15.

� Priključke i prilaze na nerazvrstane ceste dužni su održavati vlasnici, odnosno korisnici ili posjednici zemljišta koje graniči s nerazvrstanom cestom na način propisan ovom odlukom.Ako vlasnik, odnosno korisnik ili posjednik zemljišta iz stavka 1. ovoga članka ne održava prilaz ili priključak na nerazvrstanu cestu na način propisan ovom odlukom, pravna osoba koja održava nerazvrstane ceste popravit će priključak ili prilaz na nerazvrstanu cestu o trošku vlasnika, korisnika ili posjednika zemljišta.

Članak 16.

Za gradnju pr ik l jučka i l i p r i laza na nerazvrstanu cestu potrebno je odobrenje pravne osobe koja održava nerazvrstane ceste, ako nije potrebna građevinska dozvola. Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka sadržava i posebne uvjete u skladu s prometno-tehničkim propisima.

Članak 17.

Izvanredni prijevoz na nerazvrstanim cestama obavlja se na temelju suglasnosti za izvanredni prijevoz koju daje pravna osoba koja održava nerazvrstane ceste. Izvanrednim prijevozom, u smislu ove odluke, smatra se prijevoz vozilima koja, prazna ili zajedno s teretom, imaju masu ili osovinski pritisak veći od dopuštenog ili dimenzije veće od propisanih. Način i uvjeti obavljanja izvanrednog prijevoza, obračun naknade i kontrola utvrđuju se primjenom propisa za javne ceste.

Članak 18.

� Pravne ili fizičke osobe, koje zbog svoje djelatnosti prekomjerno koriste ili preopterećuju nerazvrstane ceste, dužne su platiti naknadu za prekomjerno korištenje ili preopterećivanje istih.

Prekomjerno korištenje nerazvrstane ceste je učestaliji promet teretnih motornih vozila nego što je uobičajeno ili većeg osovinskog opterećenja od dopuštenog. Visina naknade za prekomjerno korištenje ili preopterećivanje nerazvrstanih cesta utvrđuje se primjenom kriterija za prekomjerno korištenje javnih cesta.

Članak 19.

� Zauzimanje nerazvrstanih cesta zbog radova koji se ne smatraju održavanjem ili građenjem ceste, te radi postavljanja reklama i pokretnih naprava obavlja se u skladu s propisima o komunalnom redu.

Članak 20.

� Zabranjeno je obavljati bilo kakve radove ili radnje na nerazvrstanoj cesti bez suglasnosti pravne osobe koja održava nerazvrstane ceste.� Za svaki zahvat na nerazvrstanoj cesti mora se postaviti odgovarajuća prometna signalizacija i zaštita mjesta rada.� U suglasnosti za radove na nerazvrstanoj cesti utvrđuju se uvjeti za izvedbu radova.

Članak 21.

� Iznimno od članka 20. stavka 1. ove odluke, hitne intervencije radi popravka kvara komunalnih instalacija i uređaja, te spašavanja ili zaštite života i zdravlja ljudi i imovine, može se započeti bez suglasnosti, uz dojavu pravnoj osobi koja održava nerazvrstane ceste. � Pravna osoba koja održava nerazvrstane ceste u slučaju iz stavka 1. ovoga članka poduzet će sve potrebne radnje od osiguranja odvijanja prometa do sanacije javnoprometne površine.

Članak 22.

� Ako se nerazvrstana cesta nalazi u takvom stanju da uopće nije prohodna ili nije prohodna za pojedine vrste vozila ili ako se na njoj izvode radovi koji se ne mogu obaviti bez obustavljanja prometa ili ako njeno stanje zbog vremenskih nepogoda i drugih razloga ugrožava sigurnost prometa, pravna osoba koja održava nerazvrstane ceste privremeno će zabraniti sav promet nerazvrstanom cestom ili pojedinim vrstama vozila, te o tome obavijestiti nadležnu policijsku upravu.


Članak 23.

� U blizini križanja dviju nerazvrstanih cesta u razini, ili križanja nerazvrstanih cesta sa želje-zničkom prugom u razini, te na unutarnjim stranama cestovnog zavoja, ne smije se saditi drveće, grmlje ili visoke poljske kulture, postavljati naprave, ograde ili drugi predmeti koji onemogućuju preglednost na cesti, odnosno željezničkoj pruzi (trokut preglednosti).� Vlasnici, odnosno korisnici ili posjednici zemljišta dužni su ukloniti drveće, grmlje, visoke poljske kulture, naprave, ograde i druge predmete iz trokuta preglednosti.� Ako vlasnik, odnosno korisnik ili posjednik zemljišta, iz stavka 2. ovoga članka ne ukloni raslinje, naprave i ograde iz trokuta preglednosti, učinit će to pravna osoba koja održava nerazvrstane ceste na teret vlasnika, odnosno korisnika ili posjednika zemljišta.

Članak 24.

� Radi zaštite nerazvrstanih cesta osobito je zabranjeno:- � uklanjati, premještati, zaklanjati ili oštećivati

prometne znakove na nerazvrstanim cestama,- � dovoditi oborinske, otpadne ili druge vode i

tekućine na cestu ili sprečavati otjecanje istih voda i tekućina sa ceste ili zemljišnog pojasa,

- � puštati stoku ili perad na cestu, kosine nasipa i usjeke uz cestu,

- � izlijevati na cestu motorno ulje, druge masne tvari i prljavštinu,

- � dolaziti na cestu ili silaziti s ceste izvan sagrađenog prilaza na nerazvrstanu cestu,

- � okretati traktore, plugove i drugo poljo-privredno oruđe na cesti,

- � prosipati ili bacati na cestu bilo kakve predmete, materijal ili smeće,

- � nanositi na cestu blato,- � oštećivati ili prelaziti zaštitne i druge ograde

pored cesta,- � vući po cesti trpuce, granje ili druge predmete

kojima se oštećuje cesta,- � izvoditi radove na zaštitnom pojasu ili

zgradama pored ceste koji bi mogli oštećivati cestu ili ugroziti sigurnost prometa,

- � na zemljišnom pojasu nerazvrstane ceste i njegovoj neposrednoj blizini postavljati košnice s pčelama,

- � paliti travu, korov, građu i drugi materijal u zaštitnom pojasu nerazvrstane ceste i u njegovoj neposrednoj blizini,

- � neovlašteno zauzimati nerazvrstanu cestu,

- � neovlašteno postavljati zapreke, odnosno sprječavati odvijanje prometa na nerazvrstanoj cesti,

- � svako drugo neovlašteno interveniranje u površinu i zračni prostor nerazvrstane ceste.

� Počinjenje štete na nerazvrstanoj cesti zabranjenom radnjom iz stavka 1. ovog članka dužan je sanirati počinitelj o vlastitom trošku. Ukoliko to počinitelj odbije učiniti, komunalni redar utvrditi će rješenjem rokove i način sanacije nastale štete.� Ukoliko počinitelj štete ne postupi po rješenju iz stavka 2. sanacija nerazvrstane ceste izvršiti će se po drugom izvršitelju, a na teret počinitelja štete. � Počinitelj štete dužan je podmiriti troškove sanacije nerazvrstane ceste iz stavka 2. i 3. u roku 15 dana od ispostave računa.

Članak 25.

� Vlasnici, odnosno korisnici ili posjednici zemljišta koja graniče s nerazvrstanim cestama koje nisu općinske ceste moraju čistiti i održavati odvodne jarke i pješačke staze.

Pod čišćenjem i održavanjem odvodnih jaraka podrazumijeva se:- � održavanje u ispravnom i protočnom stajnu,- � produbljivanje jaraka (čišćenje mulja i drugih

sastojaka koji onemogućuju normalno otjecanje vode),

- � košenje trave i korova s pokosa i dna jarka,- � čišćenje mulja iz cijevi kolnih prilaza,- � izrada i zamjena kolnih prilaza minimalnim

svijetlim profilom cijevi promjera 40 cm,- � odvoz mulja, otpadaka i trave na za to određena

mjesta.

Članak 26.

� Evidenciju o održavanju nerazvrstanih cesta, zemljišnom pojasu, prometnoj signalizaciji i opremi vodi pravna osoba koja održava nerazvrstane ceste.Evidencija o prometnoj signalizaciji i opremi sadrži, osobito, podatke o vrstama prometne signalizacije i opreme, te o mjestu i vremenu postavljanja, zamjene i uklanjanja.Evidencija se vodi na osnovi odredaba propisa o javnim cestama.


4. NADZOR

Članak 27.

Nadzor nad provedbom odredaba ove Odluke provodi komunalni redar.

Članak 28.

� U obavljanju nadzora komunalni redar ovlašten je i dužan:

1. � Pregledati:

- � nerazvrstanu cestu sa stajališta građevinske i prometne ispravnosti i sigurnosti prometa,

- � radove održavanja nerazvrstanih cesta,- � radove koji se obavljaju uz nerazvrstane ceste,- � radove na nerazvrstanim cestama koji se ne

smatraju radovima održavanja (ugradnja komunalnih instalacija u trup ceste),

- � tehničku dokumentaciju (projekte) za izvan-redno održavanje,

- � obavljanje poslova zaštite i čuvanja nerazvrsta-nih cesta.

2. � Komunalni redar je ovlašten i dužan narediti:

- � uklanjanje uočenih nedostataka na nerazvrst-nim cestama zbog kojih je ugrožena ili bi mogla biti ugrožena sigurnost prometa ili stabilnost ceste,

- � uklanjanje uočenih nedostataka na cestovnim objektima zbog kojih je ugrožena stabilnost ili vijek trajanja objekata,

- � privremenu obustavu radova što se izvode suprotno odredbama ove odluke, suprotno uvjetima iz suglasnosti za radove na neraz-vrstanoj cesti, te suprotno tehničkim propisima, standardima i normativima s područja cestovne infrastrukture,

- � privremenu zabranu prometa kada ustanovi da se po nerazvrstanoj cesti ne može odvijati promet za koji je namijenjena,

- � uklanjanje zapreka i drugih predmeta koji sprječavaju odvijanje prometa po nerazvrstanoj cesti,

- � vraćanje zauzetog dijela nerazvrstane ceste u prijašnje stanje,

- � prestanak i uklanjanje drugoga ometanja slobodnog korištenja nerazvrstane ceste.

Članak 29.

� Pravne osobe i građani koji su podvrgnuti

nadzoru komunalnog redara, dužni su, na njegov zahtjev i u zadanom roku, dostaviti podatke i dokumentaciju koja je potrebna za obavljanje nadzora.

Članak 30.

� Pravne i fizičke osobe dužne su komunalnom redaru omogućiti nesmetano obavljanje nadzora, dati osobne podatke i pružiti druge potrebne obavijesti o predmetu uredovanja.

Članak 31.

� Komunalni redar može usmeno narediti uklanjanje nedostataka koji izazivaju neposrednu opasnost za život i zdravlje ljudi ili imovine.

5. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 32.

� Novčanom kaznom, u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna, kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:1. � ne održava revizijska okna i poklopce

revizijskih okana komunalnih instalacija (članak 7. stavak 1. Odluke),

2. � obavlja radove izvanrednog održavanja bez tehničke dokumentacije (članak 8. stavak 2. Odluke),

3. � ne održava priključak i prilaz na nerazvrstanu cestu (članak 15. stavak 1. Odluke),

4. � gradi priključak ili prilaz na nerazvrstanu cestu bez odobrenja (članak 16. stavak 1. Odluke),

5. � obavlja bilo kakve radove na nerazvrstanoj cesti bez suglasnosti (članak 20. stavak 1. Odluke),

Novčanom kaznom, u iznosu od 300,00 do 500,00 kuna, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja učini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.Novčanom kaznom, u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna, kaznit će se fizička osoba obrtnik ako učini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.Novčanom kaznom, u iznosu od 300,00 do 500,00 kuna, kaznit će se fizička osoba ako postupa u suprotnosti s odredbama članka 23., 24. i 25. Odluke.

Članak 33.

� Za prekršaje iz članka 32. stavka 1. točaka od 4. do 8. ove odluke komunalni redar može naplaćivati


novčanu kaznu na licu mjesta u iznosu od 150,00 kuna.


Članak 34.

� Kod trajnog prestanaka potrebe korištenja nerazvrstane ceste na području općine Donji Andrijevci istoj se može ukinuti status javnog dobra u općoj uporabi, a nekretnina kojoj prestaje status ostaje u vlasništvu općine.Odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi nerazvrstane ceste ili njezinog dijela donosi Općinsko vijeće općine Donji Andrijevci.

Članak 35.

� Ako pojedina pitanja nisu uređena ovom Odlukom, supsidijarno će se primjenjivati drugi akti općine Donji Andrijevci kojima se uređuje komunalni red.

Članak 36.

� Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u „Službenom vjesniku Brodsko – posavske županije“.





6.

Na temelju članka 3. stavka 2. i članka 7. stavka 2. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe („Narodne novine” 24/11., 61/11., 27/13., 2/14., 96/16. i 70/17) i članka 29. Statuta općine Donji Andrijevci („Službeni vjesnik Brodsko – posavske županije“ broj 10/09, 2/11, 3/13 i 14/14. – pročišćeni tekst), Općinsko vijeće općine Donji Andrijevci na 6. sjednici, održanoj 30.1.2018. godine, donosi

ODLUKU

o raspoređivanju sredstava za financiranje političkih aktivnosti u 2018. godini

Članak 1.

Ovom se odlukom uređuje način raspoređivanja sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i članova predstavničkih tijela izabranih s liste grupe birača zastupljenih u Općinskom vijeću općine Donji Andrijevci.

Članak 2.

Sredstva iz prethodnoga članka osigurana su u proračunu općine Donji Andrijevci za 2018. godinu u visini od 13.000,00 kn (pozicija R0049).

Članak 3.

Pravo na isplatu sredstava prema ovoj odluci imaju političke stranke koje imaju člana odnosno vijećnika u općinskom vijeću i vijećnici izabrani s liste grupe birača.

Članak 4.

Sredstva za financiranje političkih stranaka i vijećnika grupe birača, osigurana u proračunu općine, raspoređuju se tako da se utvrdi jednaki godišnji iznos sredstava za svakoga vijećnika u općinskom vijeću razmjerno broju vijećnika u trenutku konstituiranja vijeća.

Za svakog vijećnika podzastupljenoga spola, političkoj stranci i vijećniku izabranog s liste grupe birača pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenoga po svakom vijećniku.

U općinskom vijeću općine Donji Andrijevci podzastupljen je ženski spol.

Članak 5.

Sredstva iz članka 2. ove odluke raspoređuju se, kako slijedi:

STRANKA/GRUPA BIRAČA Broj

vijećnika Iznos u kn po

vijećniku Ukupno

u kn HDZ 5 vijećnika 975,00 4.875,00

1 vijećnica 975,00+97,50 1.072,50 HSP AS 2 vijećnika 975,00 1.950,00 GRUPA BIRAČA – MARINKO STOJČEVIĆ

3 vijećnika 975,00 2.925,00 2 vijećnice 975,00+97,50 2.145,00

UKUPNO 13 vijećnika 12.967,50


Članak 6.

Raspoređena sredstva iz članka 2. ove odluke doznačuju se tromjesečno na žiro račun političke stranke odnosno na poseban račun člana općinskog vijeća izabranog s liste grupe birača.

Njihova je obveza knjigovodstveno ih obrađivati i omogućiti uvid mjerodavnim tijelima u način raspolaganja sredstvima, sukladno Zakonu o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe.

Članak 7.





7.

Na temelju članka 9. stavka 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 28/10) i članka 36. Statuta općine Donji Andrijevci („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ br. 10/09, 2/11, 3/13 i 14/14), načelnik općine Donji Andrijevci dana 1.2.2018. donosi

ODLUKU

o visini osnovice za obračun plaćeslužbenika i namještenika Jedinstvenog

upravnog odjela općine Donji Andrijevci

Članak 1.

Osnovica za obračun plaće službenika i namještenika Jedinstvenog upravnog odjela općine Donji Andrijevci utvrđuje se u visini od 4.300,00 kn bruto i primjenjuje se počevši s plaćom za mjesec veljaču 2018. godine, koja će biti isplaćena u mjesecu ožujku 2018. godine.

Članak 2.

Danom stupanja na snagu ove Oduke prestaje važiti Odluka o visini osnovice za obračun plaće službenika i namještenika Jedinstvenog upravnog odjela općine Donji Andrijevci („Službeni vjesnik Brodsko – posavske županije“ br. 11/16).


Članak 3.


Klasa: 120-01/18-01/01Urbroj: 2178/04-03-18-1Donji Andrijevci, 1.2.2018. godine

OPĆINSKI NAČELNIKTomislav Marijanović, v.r.


OPĆINA GARČIN

1.

Na osnovu članka 103. Zakona o cestama (N.N. broj 84/11., 22/13. i 54/13.), te članka 32. Statuta općine Garčin („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 9/09.), Općinsko vijeće općine Garčin, na svojoj 5. sjednici održanoj dana 15. prosinca 2017. godine, donijelo je

ODLUKU

o upisu i uknjižbi statusa javnog dobra u općoj uporabi, nerazvrstane ceste - neotuđivog vlasništvo općine Garčin

Članak 1.

Upisuje se i uknjižuje status nekretnine javnog dobra u općoj uporabi – nerazvrstane ceste, uknjižene u neotuđivo vlasništvo općine Garčin, koja će se upisati u z.k. uložak NOVI, k.o. Zadubravlje, a koje se sastoje iz:

- k.č. br. 810/3- Putni prijelaz- nerazvrstana cesta- površine 419 m2- k.č. br. 827/4- Mirogojska ulica- nerazvrstana cesta- površine 602 m2- k.č. br. 827/5- Mirogojska ulica- nerazvrstana cesta- površine 30 m2- k.č. br. 827/6- Mirogojska ulica- nerazvrstana cesta- površine 257 m2- k.č. br. 827/7- Mirogojska ulica- nerazvrstana cesta- površine 379 m2- k.č. br. 827/8- Mirogojska ulica- nerazvrstana cesta- površine 803 m2- k.č. br. 829/3- Blok B- nerazvrstana cesta- površine 948 m2- k.č. br. 829/4- Blok B- nerazvrstana cesta- površine 574 m2- k.č. br. 829/5- Blok B- nerazvrstana cesta- površine 51 m2- k.č. br. 829/6- Blok B- nerazvrstana cesta- površine 241 m2- k.č. br. 830/2- Slavonska ulica- nerazvrstana cesta- površine 4181 m2- k.č. br. 830/3- Slavonska ulica- nerazvrstana cesta- površine 2050 m2- k.č. br. 830/4- Slavonska ulica- nerazvrstana cesta- površine 189 m2- k.č. br. 830/5- Slavonska ulica- nerazvrstana cesta- površine 1511 m2- k.č. br. 830/6- Slavonska ulica- nerazvrstana cesta- površine 132 m2- k.č. br. 830/7- Slavonska ulica- nerazvrstana cesta- površine 3270 m2- k.č. br. 830/8- Slavonska ulica- nerazvrstana cesta- površine 61 m2- k.č. br. 830/9- Slavonska ulica- nerazvrstana cesta- površine 300 m2- k.č. br. 830/10- Slavonska ulica- nerazvrstana cesta- površine 64 m2- k.č. br. 830/11- Slavonska ulica- nerazvrstana cesta- površine 2600 m2- k.č. br. 830/12- Slavonska ulica- nerazvrstana cesta- površine 1496 m2


Članak 2.

Zemljišno-knjižni odjel Općinskog suda Slavonski Brod, će temeljem ove Odluke, kčbr. 810/3 i druge, k.o. Zadubravlje, otpisati navedenu nekretninu u novi zemljišno-knjižni uložak, iste katastarske općine, i uknjižiti ju kao Javno dobro u općoj uporabi – nerazvrstana cesta, a kao vlasništvo općine Garčin.

Članak 3.


OPĆINSKO VIJEĆEOPĆINE GARČIN

Klasa: 021-01/17-01/36Urbroj: 2178/06-01-17-01Garčin, 15. prosinca 2017. godine.

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA:

Mato Jerković, v.r.

2.


ODLUKU


Članak 1.

Upisuje se i uknjižuje status nekretnine javnog dobra u općoj uporabi – nerazvrstane ceste, uknjižene u neotuđivo vlasništvo općine Garčin, koja će se upisati u z.k. uložak NOVI, k.o. Vrhovina, a koje se sastoje iz:

- k.č. br. 1405/4- 108 brigade ZNG- nerazvrstana cesta- površine 185 m2- k.č. br. 1405/5- 108 brigade ZNG- nerazvrstana cesta- površine 332 m2- k.č. br. 1405/6- 108 brigade ZNG- nerazvrstana cesta- površine 388 m2- k.č. br. 1405/7- 108 brigade ZNG- nerazvrstana cesta- površine 1302 m2- k.č. br. 1405/8- 108 brigade ZNG- nerazvrstana cesta- površine 516 m2- k.č. br. 1405/9- 108 brigade ZNG- nerazvrstana cesta- površine 257 m2- k.č. br. 1405/10- Ulica kardinala Alojzija Stepinca- nerazvrstana cesta- površine 629 m2- k.č. br. 1405/11- Ulica kardinala Alojzija Stepinca- nerazvrstana cesta- površine 356 m2- k.č. br. 1405/12- Ulica kardinala Alojzija Stepinca- nerazvrstana cesta- površine 8978 m2- k.č. br. 1405/13- Kroz selo- put- površine 8687 m2


- k.č. br. 1406/1- Ulica kardinala Alojzija Stepinca- nerazvrstana cesta- površine 3066 m2- k.č. br. 1406/3- Dolina- put- površine 8263 m2

Članak 2.

Zemljišno-knjižni odjel Općinskog suda Slavonski Brod, će temeljem ove Odluke, kčbr. 1405/4 i druge, u k.o. Vrhovina, otpisati navedenu nekretninu u novi zemljišno-knjižni uložak, iste katastarske općine, i uknjižiti ju kao Javno dobro u općoj uporabi – nerazvrstana cesta, a kao vlasništvo općine Garčin.

Članak 3.




PredsjednikOpćinskog Vijeća


3.

Na osnovu članka 103. Zakona o cestama (N.N. broj 84/11., 22/13. i 54/13.), te članka 32. Statuta općine Garčin („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 9/09.), Općinsko vijeće općine Garčin, na svojoj 5. sjednici održanoj dana 15. prosinca 2017 godine, donijelo je

ODLUKU


Članak 1.

Upisuje se i uknjižuje status nekretnine javnog dobra u općoj uporabi – nerazvrstane ceste, uknjižene u neotuđivo vlasništvo općine Garčin, koja će se upisati u z.k. uložak NOVI, k.o. Trnjani, a koje se sastoje iz:

- k.č. br. 905/1- Stjepana Radića- nerazvrstana cesta- površine 759 m2- k.č. br. 905/2- Stjepana Radića- nerazvrstana cesta- površine 697 m2- k.č. br. 905/3- Stjepana Radića- nerazvrstana cesta- površine 3265 m2- k.č. br. 907/2- Stjepana Radića- nerazvrstana cesta- površine 1237 m2- k.č. br. 907/3- Stjepana Radića- nerazvrstana cesta- površine 624 m2- k.č. br. 907/4- Stjepana Radića- nerazvrstana cesta- površine 833 m2- k.č. br. 907/5- Stjepana Radića- nerazvrstana cesta- površine 701 m2- k.č. br. 907/6- Stjepana Radića- nerazvrstana cesta- površine 1182 m2


- k.č. br. 945/2- Kralja Tomislava- nerazvrstana cesta- površine 434 m2- k.č. br. 945/3- Kralja Tomislava- nerazvrstana cesta- površine 378 m2- k.č. br. 947/2- Kralja Tomislava- nerazvrstana cesta- površine 92 m2- k.č. br. 947/3- Kralja Tomislava- nerazvrstana cesta- površine 418 m2- k.č. br. 947/4- Kralja Tomislava- nerazvrstana cesta- površine 337 m2- k.č. br. 947/5- Kralja Tomislava- nerazvrstana cesta- površine 2066 m2

Članak 2.

Zemljišno-knjižni odjel Općinskog suda Slavonski Brod, će temeljem ove Odluke, kčbr. 905/1 i druge, u k.o. Trnjani, otpisati navedenu nekretninu u novi zemljišno-knjižni uložak, iste katastarske općine, i uknjižiti ju kao Javno dobro u općoj uporabi – nerazvrstana cesta, a kao vlasništvo općine Garčin.

Članak 3.




PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA:


4.


ODLUKU


Članak 1.

Upisuje se i uknjižuje status nekretnine javnog dobra u općoj uporabi – nerazvrstane ceste, uknjižene u neotuđivo vlasništvo općine Garčin, koja će se upisati u z.k. uložak NOVI, k.o. Klokočevik, a koje se sastoje iz: - k.č. br. 1839/3- Ulica bana Jelačića- nerazvrstana cesta- površine 1082 m2- k.č. br. 1839/4- Ulica bana Jelačića- nerazvrstana cesta- površine 633 m2- k.č. br. 1839/5- Ulica bana Jelačića- nerazvrstana cesta- površine 252 m2


- k.č. br. 1839/6- Ulica bana Jelačića- nerazvrstana cesta- površine 934 m2- k.č. br. 1839/7- Ulica bana Jelačića- nerazvrstana cesta- površine 626 m2- k.č. br. 1839/8- Ulica bana Jelačića- nerazvrstana cesta- površine 23 m2- k.č. br. 1839/9- Ulica bana Jelačića- nerazvrstana cesta- površine 2862 m2- k.č. br. 1839/10- Ulica bana Jelačića- nerazvrstana cesta- površine 1202 m2- k.č. br. 1839/11- Ulica bana Jelačića- nerazvrstana cesta- površine 2393 m2- k.č. br. 1839/12- Ulica bana Jelačića- nerazvrstana cesta- površine 219 m2- k.č. br. 1839/13- Ulica bana Jelačića- nerazvrstana cesta- površine 820 m2- k.č. br. 1839/14- Ulica bana Jelačića- nerazvrstana cesta- površine 90 m2- k.č. br. 1839/15- Ulica bana Jelačića- nerazvrstana cesta- površine 268 m2- k.č. br. 1839/16- Ulica bana Jelačića- nerazvrstana cesta- površine 487 m2- k.č. br. 1839/17- Ulica bana Jelačića- nerazvrstana cesta- površine 534 m2- k.č. br. 1839/18- Ulica J. J. Strossmayera- nerazvrstana cesta- površine 83 m2- k.č. br. 1839/19- Ulica J. J. Strossmayera- nerazvrstana cesta- površine 19 m2- k.č. br. 1839/20- Ulica J. J. Strossmayera- nerazvrstana cesta- površine 61 m2- k.č. br. 1677/2 (zk.č. br. 1845/2)- Ulica kralja Tomislava- nerazvrstana cesta- površine 419 m2- k.č. br. 1677/3 (zk.ć. br. 1845/3)- Ulica kralja Tomislava- nerazvrstana cesta- površine 797 m2- k.č. br. 1677/4 (zk.č. br. 1845/4)- Ulica kralja Tomislava- nerazvrstana cesta- površine 420 m2- k.č. br. 1677/5 (zk.č. br. 1845/5)- Ulica kralja Tomislava- nerazvrstana cesta- površine 671 m2- k.č. br. 1677/6 (zk.č. br. 1845/6)- Ulica kralja Tomislava- nerazvrstana cesta- površine 305 m2- k.č. br. 1677/7 (zk.č. br. 1845/7)- Ulica kralja Tomislava- nerazvrstana cesta- površine 176 m2- k.č. br. 1677/8 (zk.č. br. 1845/8)- Ulica kralja Tomislava- nerazvrstana cesta- površine 18 m2- k.č. br. 1677/9 (zk.č. br. 1845/9)- Ulica kralja Tomislava- nerazvrstana cesta- površine 120 m2- k.č. br. 1677/10 (zk.č. br. 1845/10)- Ulica kralja Tomislava- nerazvrstana cesta- površine 171 m2

Članak 2.

Zemljišno-knjižni odjel Općinskog suda Slavonski Brod, će temeljem ove Odluke, kčbr. 1839/3 i druge, u k.o. Klokočevik, otpisati navedenu nekretninu u novi zemljišno-knjižni uložak, iste katastarske općine, i uknjižiti ju kao Javno dobro u općoj uporabi – nerazvrstana cesta, a kao vlasništvo općine Garčin.

Članak 3.







5.


ODLUKUo upisu i uknjižbi statusa javnog dobra u općoj uporabi,

nerazvrstane ceste - neotuđivog vlasništvo općine Garčin

Članak 1.

Upisuje se i uknjižuje status nekretnine javnog dobra u općoj uporabi – nerazvrstane ceste, uknjižene u neotuđivo vlasništvo općine Garčin, koja će se upisati u z.k. uložak NOVI, k.o. Garčin, a koje se sastoje iz: - k.č. br. 561/2- Frankopanska ulica- nerazvrstana cesta- površine 283 m2- k.č. br. 561/3- Frankopanska ulica- nerazvrstana cesta- površine 735 m2- k.č. br. 561/4- Frankopanska ulica- nerazvrstana cesta- površine 1661 m2- k.č. br. 561/5- Frankopanska ulica- nerazvrstana cesta- površine 739 m2- k.č. br. 1062/2- Ulica Surevica - nerazvrstana cesta- površine 2378 m2- k.č. br. 1062/3- Ulica Surevica - nerazvrstana cesta- površine 86 m2- k.č. br. 1062/4- Ulica Surevica - nerazvrstana cesta- površine 924 m2- k.č. br. 1062/5- Ulica Surevica - nerazvrstana cesta- površine 2032 m2- k.č. br. 1062/6- Ulica Surevica - nerazvrstana cesta- površine 648 m2- k.č. br. 1062/7- Ulica Surevica - nerazvrstana cesta- površine 2331 m2- k.č. br. 1062/8- Ulica Surevica - nerazvrstana cesta- površine 533 m2- k.č. br. 1062/9- Ulica Surevica - nerazvrstana cesta- površine 729 m2- k.č. br. 1176/1- Ulica Surevica - nerazvrstana cesta- površine 1950 m2- k.č. br. 1176/2- Ulica Surevica - nerazvrstana cesta- površine 318 m2- k.č. br. 1176/3- Ulica Surevica - nerazvrstana cesta- površine 230 m2- k.č. br. 1176/4- Ulica Surevica - nerazvrstana cesta- površine 1536 m2- k.č. br. 1176/5- Ulica Surevica - nerazvrstana cesta- površine 5141 m2- k.č. br. 1176/6- Ulica Surevica - nerazvrstana cesta- površine 889 m2- k.č. br. 1176/7- Ulica Surevica - nerazvrstana cesta- površine 221 m2

Članak 2.

Zemljišno-knjižni odjel Općinskog suda Slavonski Brod, će temeljem ove Odluke, kčbr. 561/2 i druge, u k.o. Garčin, otpisati navedenu nekretninu u novi zemljišno-knjižni uložak, iste katastarske općine, i uknjižiti ju kao Javno dobro u općoj uporabi – nerazvrstana cesta, a kao vlasništvo općine Garčin.

Članak 3.







6.


ODLUKU


Članak 1.

Upisuje se i uknjižuje status nekretnine javnog dobra u općoj uporabi – nerazvrstane ceste, uknjižene u neotuđivo vlasništvo općine Garčin, koja će se upisati u z.k. uložak NOVI, k.o. Bicko Selo, a koje se sastoje iz: - k.č. br. 856/3- Ulica Stjepana Radića- nerazvrstana cesta- površine 430 m2- k.č. br. 856/4- Ulica Stjepana Radića- nerazvrstana cesta- površine 125 m2- k.č. br. 856/5- Ulica Stjepana Radića- nerazvrstana cesta- površine 5110 m2- k.č. br. 856/6- Ulica Stjepana Radića- nerazvrstana cesta- površine 2395 m2- k.č. br. 856/7- Ulica Stjepana Radića- nerazvrstana cesta- površine 512 m2- k.č. br. 856/8- Ulica Stjepana Radića- nerazvrstana cesta- površine 1486 m2- k.č. br. 856/9- Ulica Stjepana Radića- nerazvrstana cesta- površine 1921 m2- k.č. br. 856/10- Ulica Stjepana Radića- nerazvrstana cesta- površine 1742 m2- k.č. br. 856/11- Ulica Stjepana Radića- nerazvrstana cesta- površine 1657 m2

Članak 2.

Zemljišno-knjižni odjel Općinskog suda Slavonski Brod, će temeljem ove Odluke, kčbr. 856/3 i druge, u k.o. Bicko Selo, otpisati navedenu nekretninu u novi zemljišno-knjižni uložak, iste katastarske općine, i uknjižiti ju kao Javno dobro u općoj uporabi – nerazvrstana cesta, a kao vlasništvo općine Garčin.

Članak 3.







7.

Na temelju članka 117. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine", broj 157/13) i članka 32. Statuta općine Garčin („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“, broj 9/09 i 5/13), Općinsko vijeće općine Garčin na svojoj 6. sjednici održanoj dana 29. siječnja 2018. donosi

IZMJENU I DOPUNU

Odluke o socijalnoj skrbi općine Garčin

Članak 1.

� U Odluci o socijalnoj skrbi općine Garčin („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“, broj 4/15), ( u daljnjem tekstu: Odluka) dodaje se članak 27a. koji glasi:

„Članak 27a.“

„Korisnik prava socijalne skrbi utvrđenih ovom Odlukom dužan je prijaviti općini Garčin svaku promjenu činjenica i okolnosti koje su bile odlučujuće za donošenje rješenja o ostvarivanju prava utvrđenih ovom Odlukom u roku od 8 dana od dana nastanka.Prema potrebi Jedinstveni upravni odjel može, radi provjere, od korisnika prava socijalne skrbi, za vrijeme korištenja prava zatražiti nove isprave i dokaze radi utvrđivanja postojanja okolnosti o kojima ovisi ostvarivanje prava na socijalnu skrb.Korisnici prava socijalne skrbi utvrđenih ovom odlukom, koji imaju neriješena imovinsko-pravna pitanja prema općini Garčin, novčanih dugovanja, sudskih sporova i sl., ne mogu ostvariti prava iz ove odluke, sve do konačnog rješenja prethodnih pitanja.U slučaju, da za vrijeme korištenja prava utvrđenih ovom Odlukom dođe do promjene okolnosti o kojima ovisi ostvarivanje prava na socijalnu skrb, Jedinstveni upravni odjel će donijeti novo rješenje, kojim će korisniku prava utvrditi prestanak tih prava te odrediti visinu, rok i način povrata protupravno stečene koristi.“

Članak 2.

Ostale odredbe Odluke ostaju nepromijenjene.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a bit će objavljena u “Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije”.


KLASA: 021-01/18-01/52URBROJ: 2178/06-01-18-01Garčin, 29. siječnja 2018.

Predsjednik Općinskog vijeća:Mato Jerković, v.r.

8.

Na temelju članka 28. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“ br. 82/2008) i članka 32. Statuta općine Garčin („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 9/09 i 5/13), Općinsko vijeće općine Garčin na 6. sjednici održanoj dana 29. siječnja 2018.g. donosi

ODLUKU

o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za ravnopravnost spolova općine Garčin

I

Ovom Odlukom o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za ravnopravnost spolova općine Garčin imenuje se Povjerenstvo za ravnopravnost spolova kao tijelo Općinskog vijeća.

II

U Povjerenstvo za općinu Garčin imenuju se:1. SUZANA ŠIMIĆ, predsjednica2. DANIJELA ERIĆ, članica 3. ADELA ŠVAGANOVIĆ, članica4. BLAŽENKA TRABALKO, članica5. IRENA KATALINIĆ, članica6. MARKO BARIĆ, član7. MATO JERKOVIĆ, član


III

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom vjesniku Brodsko – posavske županije“.

OPĆINA GARČINOPĆINSKO VIJEĆE

KLASA: 021-05/18-01/50URROJ: 2178/06-01-18-1Garčin, 29. siječanj 2018.g



9.

Na temelju stavka 7. članka 30. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13 i 73/17) te članka 32. Statuta općine Garčin („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“, broj 9/09 i 5/13), Općinsko vijeće općine Garčin na 6. sjednici održanoj 29. siječnja 2018. donijelo je

ODLUKU

o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje odbačenog otpada na području općine Garčin

Članak 1.

Ovom Odlukom utvrđuju se mjere za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjere za uklanjanje odbačenog otpada na području općine Garčin.

Članak 2.

Mjere za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjere za uklanjanje odbačenog otpada su:

- učestala kontrola komunalnog redarstva stanja spremnika za komunalni otpad na lokacijama kod korisnika usluge i na javnim površinama,

- postava znakova upozorenja o zabrani odbaci-vanja otpada na lokacijama „zelenih otoka“ i na mjestima na kojima je uočeno pojačano bacanje otpada,

- distribucija informacija o telefonskom broju na koji je moguće prijaviti nepropisno odbaci-vanje otpada i informacije o načinu postupanja sa komunalnim otpadom,

- distribucija letaka o načinu zbrinjavanja otpada putem isporučitelja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada,

- periodične akcije uklanjanja nepropisno odbačenog otpada provode se na području općine Garčin prvi tjedan u travnju i rujnu svake godine.

Članak 3.

� Sredstva za provedbu mjera iz članka 2. ove Odluke osiguravaju se u proračunu općine Garčin.

Članak 4.

� Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u „Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije“.





10.

Na temelju stavka 7. članka 30. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13 i 73/17) te članka 32. Statuta općine Garčin („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“, broj 9/09 i 5/13), Općinsko vijeće općine Garčin na 6. sjednici održanoj 29. siječnja 2018. donijelo je

ODLUKU

o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području općine Garčin

1. PREDMET ODLUKE

Članak 1.

� Ovom Odlukom određuje se način pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada (u daljnjem tekstu: javna usluga) na području općine Garčin.

2. KRITERIJ OBRAČUNA KOLIČINE OTPADA

Članak 2.

� Kriterij količine otpada koju predaje korisnik javne usluge je volumen spremnika i broj pražnjenja spremnika.

3. STANDARDNE VELIČINE I DRUGA BITNA SVOJSTVA SPREMNIKA ZA SAKUPLJANJE OTPADA

Članak 3.

� Standardna veličina i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada jesu:- spremnici za odvojeno sakupljanje komunalnog

otpada veličine su 120 l, 240 l i 1100 l i označeni su zelenom bojom,

- spremnici za odvojeno prikupljanje otpadnog papira veličine su 120 l, 240 l i 1100 l i označeni su plavom bojom,

- spremnici za odvojeno prikupljanje metala veličine su 120 l, 240 l i 1100 l i označeni su crvenom bojom,

- spremnici za odvojeno prikupljanje plastike veličine su 120 l, 240 l i 1100 l i označeni su bijelom bojom,

- spremnici za odvojeno prikupljanje stakla veličine su 120 l, 240 l i 1100 l i označeni su smeđom bojom,

- spremnici za odvojeno prikupljanje tekstila veličine su 120 l, 240 l i 1100 l i označeni su žutom bojom,

- spremnici za odvojeno prikupljanje problema-tičnog otpada veličine su 120 l, 240 l i 1100 l i označeni su crnom bojom.

� Položaj spremnika za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada prema veličini određuje se u odnosu na broj korisnika javne usluge (pojedinačno korištenje ili zajedničko korištenje javne usluge).� Spremnici iz stavka 1. ovog članka koji su postavljeni na javnoj površini, reciklažnom dvorištu ili mobilnom reciklažnom dvorištu imaju na stranici s vanjske strane oznaku koja sadrži naziv osobe koja prikuplja otpad putem tog spremnika, naziv vrste otpada za koju je spremnik namijenjen te kratku uputu o otpadu koji se sakuplja putem tog spremnika.� Spremnici iz stavka 1. ovog članka osigurani su fiksnim poklopcima koji onemogućuju rasipanje sadržaja iz unutrašnjosti spremnika.� Za odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, plastike, stakla i tekstila mogu se koristiti i PVC vreće veličine 80 do 120 l.� PVC vreće moraju biti čitko označene za koju vrstu otpada su namijenjene.

Članak 4.

� Spremnici za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada te spremnici za odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, plastike, stakla i tekstila koji se nalaze na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge označeni su čitkom i trajnom oznakom koja sadrži naziv davatelja javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom i oznaku koja je u Evidenciji pridružena korisniku usluge i obračunskom mjestu.� Oznaka iz stavka 1. ovog članka nalazi se na prednjoj strani spremnika veličine 20x20 cm na metalnoj podlozi otpornoj na uobičajeno korištenje spremnika.� Davatelj javne usluge dužan je održavati čitkost oznake iz stavka 2. ovog članka.� Korisnik usluge koji već raspolaže spremnikom dužan je omogućiti davatelju javne


usluge označivanje spremnika sukladno stavku 1. ovog članka.

Članak 5.

� Mjesto primopredaje je mjesto spremnika za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada te spremnici za odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, plastike, stakla i tekstila koje se nalazi u pravilu na lokaciji obračunskog mjesta kod korisnika usluge.Iznimno, spremnici za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada i odvojeno sakupljanje otpadnog papira, metala, plastike, stakla i tekstila u slučajevima kada ne postoji prostorna mogućnost smještaja spremnika kod korisnika usluge nalaze se na javnoj površini na udaljenosti od najviše 300 m od lokacije obračunskog mjesta korisnika usluge.Iznimno, spremnici za odvojeno sakupljanje otpadnog papira, metala, plastike, stakla i tekstila nalaze se u reciklažnom dvorištu.Spremnici za problematični otpad tj. opasni otpad iz podgrupe „20 01“ Kataloga otpada koji uobičajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu (pri čemu se problematičnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada), nalaze se u reciklažnom dvorištu.Spremnik kod korisnika usluge i spremnik postavljen na javnoj površini, iz stavka 1. ovog članka, smatraju se primarnim spremnikom propisanim posebnim propisom kojim se uređuje gospodarenje otpadom.Spremnici iz stavka 2. ovog članka se postavljaju prema Planu rasporeda spremnika za komunalni otpad koji je sastavni dio ove Odluke, pri tome uzimajući u obzir da spremnici ne ometaju kolni i pješački promet, te da ne utječu bitno na estetski izgled pojedinih uređenih javnih površina i urbane opreme (parkovi, vodoskoci, ulični satovi, klupe, nadstrešnice za promet i sl.).Korisnici javne usluge koji predaju otpad u spremnike iz stavka 2. ovog članka nisu ovlašteni mijenjati položaj spremnika u prostoru.Općina Garčin i davatelj javne usluge na svojoj mrežnoj stranici objavljuju i ažurno održavaju popis: - lokacija mobilnih reciklažnih dvorišta po

naseljima,- lokacija spremnika za odvojeno sakupljanje

komunalnog otpada i- područja u kojima se spremnici za odvojeno

sakupljanje komunalnog otpada izravno ustupaju korisniku usluge.

4. NAJMANJA UČESTALOST ODVOZA OTPADA PREMA PODRUČJIMA

Članak 6.

� Najmanja učestalost odvoza otpada na području općine Garčin:

- jednom tjedno za biootpad iz biorazgradivog komunalnog otpada,

- jednom mjesečno za otpadni papir i karton iz biorazgradivog komunalnog otpada,

- jednom u dva tjedna za miješani komunalni otpad.

Članak 7.

� U slučaju da broj postavljenih spremnika i učestalost odvoza komunalnog otpada prema kriterijima iz članka 6. ove Odluke nije dovoljan u pojedinim razdobljima kalendarske godine, davatelj usluge će, na zahtjev korisnika usluge, osigurati pojačano vršenje usluga odvoza komunalnog otpada.

5. OBRAČUNSKA RAZDOBLJA KROZ KALENDARSKU GODINU

Članak 8.

K o l i č i n a k o r i š t e n j a j a v n e u s l u g e obračunava se u dvomjesečnim obračunskim razdobljima.

6. OPĆI UVJETI UGOVORA S KORISNICIMA

Članak 9.

� Ovim Općim uvjetima određuje se davatelj javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom na području općine Garčin, te obveze davatelja i korisnika javne usluge.


6.1. Davatelj javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom

Članak 10.

� Davatelj javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom (u daljnjem tekstu: davatelj usluge) je trgovačko društvo s kojim je Općina Garčin zaključila ugovor o koncesiji za pružanje javne usluge.

6.2. Javna usluga i usluga povezana s javnom uslugom

Članak 11.

� U okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada pruža se javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge.� Javna usluga se pruža i koristi u okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada u skladu sa sljedećim standardima:

- korisniku usluge osigurana je mogućnost odvojene predaje otpada na njegovom obračunskom mjestu i korištenje reciklažnog dvorišta, mobilnog reciklažnog dvorišta te spremnika postavljenog na javnoj površini i odvoz glomaznog otpada,

- odvojena primopredaja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada obavlja se putem spremnika kod korisnika usluge, na način da se otpadni papir i karton prikuplja odvojeno od biootpada.

� Obračunsko mjesto korisnika usluge (adresa nekretnine) je mjesto spremnika otpada na lokaciji kod korisnika usluge ili na javnoj površini kada ne postoji prostorna mogućnost smještaja spremnika za otpad na lokaciji kod korisnika usluge.

Članak 12.

� Usluga povezana s javnom uslugom je odvojeno sakupljanje komunalnog otpada putem reciklažnog dvorišta, mobilnog reciklažnog dvorišta, spremnika na javnim površinama i kod korisnika usluge te odvojeno prikupljanje krupnog (glomaznog) komunalnog otpada.� U okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada pružaju se bez naknade za korisnika sljedeće usluge povezane s javnom uslugom:

- sakupljanje reciklabilnog komunalnog otpada (plastika, otpadni metal i otpadno staklo, a kad je to prikladno i druge vrste otpada koje su namijenjene recikliranju, npr. otpadni tekstil, otpadno drvo) na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge,

- sakupljanje otpadnog papira, metala, plastike, stakla i tekstila putem spremnika postavljenih na javnoj površini,

- sakupljanje glomaznog otpada u reciklažnom dvorištu, mobilnom reciklažnom dvorištu i jednom godišnje na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge,

- sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila u reciklažnom dvorištu odnosno mobilnom reciklažnom dvorištu.

� Na zahtjev korisnika pružaju se sljedeće usluge:

- preuzimanje otpada iz stavka 2. ovog članka u slučaju iznimnog preuzimanja veće količine otpada,

- preuzimanje g lomaznog otpada , os im preuzimanja glomaznog otpada iz stavka 2. točke 3. ovog članka.

Reciklažna dvorišta

Članak 13.

� Općina Garčin osigurava odvojeno sakupljanje komunalnog otpada (glomaznog otpada, problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila) putem mobilnog reciklažnog dvorišta jednom u svaka četiri mjeseca u svakom naseljiu.� U naselju Trnjani osigurano je odvojeno sakupljanje komunalnog otpada u reciklažnom dvorištu.

Prikupljanje glomaznog otpada

Članak 14.

� Davatelj javne usluge u okviru javne usluge jednom u kalendarskoj godini preuzima glomazni otpad od korisnika usluge na obračunskom mjestu korisnika usluge bez naknade.� Davatelj javne usluge na zahtjev korisnika usluge osigurava preuzimanje glomaznog otpada od korisnika usluge na obračunskom mjestu korisnika usluge, osim preuzimanja glomaznog otpada iz


stavka 2. točke 3. članka 12. ove Odluke, pri čemu je korisnik usluge dužan platiti cijenu prijevoza tog otpada do reciklažnog dvorišta.� Davatelj javne usluge je dužan preuzeti glomazni otpad od korisnika usluge na obračun-skom mjestu korisnika usluge u što kraćem roku koji zajednički određuju korisnik usluge i davatelj usluge.

Cijena javne usluge

Članak 15.

� Cijena javne usluge plaća se radi pokrića troškova nabave i održavanja opreme za prikuplja-nje otpada, troškove prijevoza otpada, troškove obrade otpada.� U cijenu javne usluge su uključeni i sljedeći troškovi:

- troškovi nastali radom reciklažnog dvorišta i mobilnog reciklažnog dvorišta zaprimanjem bez naknade otpada nastalog u kućanstvu na području općine Garčin,

- troškovi prijevoza i obrade glomaznog otpada koji se prikuplja u okviru javne usluge preuzimanjem jednom u kalendarskoj godini glomaznog otpada od korisnika usluge na obračunskom mjestu korisnika usluge bez naknade,

- vođenje propisanih evidencija i izvješćivanja u vezi s javnom uslugom.

� Strukturu cijene javne usluge čini cijena javne usluge i cijena ugovorne kazne.� Korisnik usluge je dužan platiti davatelju javne usluge iznos cijene javne usluge za obračunsko mjesto i obračunsko razdoblje, osim za obračunsko mjesto na kojem se nekretnina ne koristi trajno.

Članak 16.

� Cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada određuje se prema izrazu:

C = JCV x BP x U

pri čemu je:

C� – cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada izražena u kunamaJCV � – jedinična cijena za pražnjenje volumena

spremnika miješanog komunalnog otpada izražena u kunama sukladno cjenikuBP� – broj pražnjenja spremnika miješanog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju sukladno podacima u EvidencijiU� – udio korisnika usluge u korištenju spremnika.

6.3. Obveze davatelja javne usluge

Članak 17.

� Davatelj javne usluge:

- osigurava korisniku usluge spremnike za primopredaju miješanog komunalnog otpada, b iorazgrad ivog komunalnog o tpada i reciklabilnog komunalnog otpada,

- označava spremnike oznakom iz stavka 1. članka 4. ove Odluke,

- dostavlja pravovremeno korisniku usluge obavijest o prikupljanju miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i reciklabilnog komunalnog otpada,

- preuzima sadržaj spremnika od korisnika usluge,

- odgovoran je za sigurnost, redovitost i kvalitetu javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom,

- osigurava provjeru da otpad sadržan u spremniku prilikom primopredaje odgovara vrsti otpada čija se primopredaja obavlja,

- održava spremnike postavljene na javnoj površini u stanju funkcionalne sposobnosti, brine o oznakama spremnika, njihovoj čistoći i ispravnosti.

� Davatelj javne usluge gospodari s odvojeno sakupljenim komunalnim otpadom, uključujući preuzimanje i prijevoz tog otpada, sukladno propisanom redu prvenstva gospodarenja otpadom na način koji ne dovodi do miješanja odvojeno sakupljenog komunalnog otpada s drugom vrstom otpada ili s otpadom koji ima drugačija svojstva.

Članak 18.

� Davatelj javne usluge dostavlja korisniku usluge do kraja prosinca tekuće kalendarske godine za iduću kalendarsku godinu obavijest o prikuplja-nju miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i reciklabilnog komunalnog otpada u pisanom obliku i putem mrežne stranice


koja sadržava:

- plan s datumima i okvirnim vremenom primopredaje miješanog komunalnog otpada, b iorazgrad ivog komunalnog o tpada i reciklabilnog komunalnog otpada,

- lokaciju i radno vrijeme reciklažnog dvorišta,- lokaciju, datum i radno vrijeme mobilnog

reciklažnog dvorišta,- plan s datumima preuzimanja glomaznog otpada

u okviru javne usluge,- lokacije spremnika za odvojeno sakupljanje

komunalnog otpada na javnoj površini,- uputu o kompostiranju za korisnika usluge koji

kompostira biootpad,- uputu o postupanju s miješanim komunalnim

otpadom, biorazgradivim komunalnim otpadom i reciklabilnim komunalnim otpadom,

- kontakt podatke i način podnošenja zahtjeva za preuzimanje komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge,

- uputu o preuzimanju komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.

Članak 19.

� Radi zaštite korisnika usluge i omogu-ćavanja kvalitete usluge, korisnicima usluge isporučitelj osigurava mogućnost prijave potreba u isporuci usluga besplatno na broj telefona u vlasništvu isporučitelja, svakodnevno od 7.00 do 15.00 sati te elektronskim putem tijekom 24 sata na adresu garcin.opcina gmail.com.@


Članak 20.

� Davatelj javne usluge vodi službenu evidenciju o preuzetom komunalnom otpadu, koja se vodi u digitalnom obliku i koja sadrži podatke:

- o korisniku usluge: ime i prezime ili naziv pravne osobe ili fizičke osobe-obrtnika, OIB i adresa, obračunsko mjesto, popis primopredaja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada korisnika usluge po obračunskom razdoblju, popis izjavljenih prigovora korisnika usluge,

- o korištenju javne usluge za obračunsko mjesto: oznaku obračunskog mjesta koja sadrži adresu, naziv korisnika usluge i u slučaju potrebe dodatnu oznaku, podatak o korištenju nekretnine na obračunskom mjestu (koristi se ili

se trajno ne koristi), datum zaprimanja zadnje Izjave korisnika o načinu korištenja javne usluge, vrsti i količini spremnika s pripadajućim oznakama, udjelu korisnika usluge u korištenju spremnika, datumu i broju primopredaja otpada i dokaz o izvršenoj usluzi u obračunskom razdoblju kada je sukladno kao kriterij količine otpada određen volumen spremnika o korištenju reciklažnog dvorišta i mobilnog reciklažnog dvorišta: adresi reciklažnog dvorišta odnosno mobilnog reciklažnog dvorišta u koje korisnik usluge može predati otpad bez naknade, datum, ime i prezime te broj osobne iskaznice korisnika usluge, ključni broj otpada propisan posebnim propisom kojim se uređuje katalog otpada i masa preuzetog otpada u reciklažnom dvorištu,

- o korištenju usluge preuzimanja glomaznog otpada: korisnik usluge, datum preuzimanja glomaznog otpada u okviru javne usluge, datum zahtjeva i datum preuzimanja glomaznog otpada na zahtjev korisnika usluge.

� Podaci iz stavka 1. ovog članka dostupni su korisniku usluge na uvid na njegov zahtjev putem mrežne pošte odnosno putem interneta kada je to korisniku usluge prihvatljivo ili putem pošte.� Sastavni dio službene evidencije iz stavka 1. ovog članka su i izjava korisnika usluge o načinu korištenja javne usluge i dokazi o izvršenoj javnoj usluzi.

6.4. Obveze korisnika usluge

Članak 21.

� Korisnik usluge je dužan:

- koristiti javnu uslugu i predati miješani komunalni otpad i biorazgradivi komunalni otpad davatelju javne usluge na području na kojem se nalazi nekretnina korisnika usluge u propisanim spremnicima iz stavka 1. članka 3. ove Odluke,

- omogućiti davatelju javne usluge pristup spremniku na mjestu primopredaje u slučaju kada je mjesto primopredaje otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika,

- postupati s otpadom na obračunskom mjestu korisnika usluge na način kojim se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje, ne dovodi do rasipanja otpada oko spremnika te se ne uzrokuje pojava neugode drugoj osobi zbog mirisa otpada,


mailto:cistoca@opcina_____.hr

- predavati biorazgradivi komunalni otpad, reciklabilni komunalni otpad, problematični otpad u propisanim spremnicima iz stavka 1. članka 3. ove odluke kao i glomazni otpad odvojeno od miješanog komunalnog otpada,

- predavati problematični otpad u reciklažno dvorište ili mobilno reciklažno dvorište,

- održavati spremnike na obračunskom mjestu korisnika usluge u stanju funkcionalne sposobnosti, čistim i ispravnim.

� Korisnik usluge dužan je osigurati primopredaju miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju:

- najmanje jednom u tjedno za biootpad iz biorazgradivog komunalnog otpada,

- najmanje jednom mjesečno za otpadni papir i karton iz biorazgradivog komunalnog otpada,

- najmanje jednom u dva tjedna za miješani komunalni otpad.

� Korisnik usluge odgovoran je za postupanje s otpadom i spremnikom na obračunskom mjestu korisnika usluge, te je zajedno s ostalim korisnicima usluge na istom obračunskom mjestu odgovoran za obveze nastale zajedničkim korištenjem spremnika.


Članak 22.

� Prije početka isporuke javne usluge davatelj javne usluge dostaviti će korisniku usluge obrazac izjavu o načinu korištenja javne usluge koju je korisnik usluge dužan dostaviti davatelju javne usluge u dva primjerka u roku od 15 dana od dana zaprimanja.� Davatelj javne usluge je dužan po zaprimanju izjave iz stavka 1. ovog članka korisniku usluge vratiti jedan ovjereni primjerak u roku od 8 dana od zaprimanja.� Izjava o načinu korištenja javne usluge sadrži podatke:

1. obračunsko mjesto,2. podatke o korisniku usluge (ime i prezime ili


3. mjesto primopredaje,4. udio u korištenju spremnika5. vrstu, zapremninu i količinu spremnika sukladno

stavku 1. članka 3. ove Odluke,

6. broj planiranih primopredaja miješanog komuna lnog o tpada i b io razgrad ivog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju,

7. očitovanje o kompostiranju biootpada,8. oči tovanje o koriš tenju nekretnine na

obračunskom mjestu ili o trajnom nekorištenju nekretnine,

9. obavijest davatelja javne usluge o uvjetima kad se ugovor o korištenju javne usluge smatra sklopljenim,

10. izjavu korisnika kojom potvrđuje da je upoznat s ugovorom o korištenju javne usluge,

11. uvjete raskida ugovora o korištenju javne usluge,12. izvadak iz cjenika javne usluge.

� Davatelj javne usluge je dužan primijeniti podatke iz izjave iz stavka 1. ovog članka koje je naveo korisnik usluge, osim u slučajevima:

- kad se korisnik usluge ne očituje o podacima iz stavka 2. ovog članka u roku iz stavka 5. ovog članka

- kad više korisnika usluge koristi zajednički spremnik, a među korisnicima usluge nije postignut dogovor o udjelima korištenja zajedničkog spremnika na način da zbroj svih udjela čini jedan, primjenjuje se udio korisnika usluge u korištenju zajedničkog spremnika koji je odredio davatelj javne usluge.

� Korisnik usluge dužan je obavijestiti davatelja javne usluge o svakoj promjeni podataka iz Izjave u roku od 15 dana od dana kad je nastupila promjena, kao i o svakoj drugoj namjeravanoj promjeni podataka iz Izjave u roku od 15 dana prije dana od kojeg će se primjenjivati namjeravana promjena.

Način plaćanja cijene javne usluge

Članak 23.

� Korisnik usluge plaća komunalnu uslugu na osnovi ispostavljenih računa isporučitelja komu-nalne usluge, do 15-og dana u mjesecu za prethodni mjesec.� Račun za obavljenu komunalnu uslugu sadrži podatke o isporučitelju usluge, o korisniku usluge, način obračuna cijene po obračunskoj jedinici iz članka 12. ovih Općih uvjeta, te opomenu za eventualno nenaplaćena potraživanja sa obračunom zateznih kamata.� Korisnik us luge može odluči t i da komunalnu uslugu plaća unaprijed, o čemu je dužan izvijestiti isporučitelja usluge.


� U slučaju prekoračenja plaćanja cijene za komunalnu uslugu, isporučitelj može umanjiti obvezu plaćanja korisnika za mjesec ili mjesece koji slijede nakon mjeseca u kojem je prekoračeno plaćanje komunalne usluge.� Kod pogrešno obračunatih računa za izvršenu komunalnu uslugu, korisnik je dužan o tome odmah, a najkasnije u roku od 15 dana od dana dostave računa, izvijestiti isporučitelja računa.

6.5. Ugovor o korištenju javne usluge

Članak 24.

� Ugovor o korištenju javne usluge smatra se sklopljenim:

1. kad korisnik usluge dostavi davatelju usluge Izjavu o načinu korištenja javne usluge ili

2. prilikom prvog korištenja javne usluge ili zaprimanja na korištenje spremnika za primopredaju komunalnog otpada u slučaju kad korisnik usluge ne dostavi davatelju javne usluge Izjavu.

� Bitni sastojci ugovora iz stavka 1. ovog članka su: Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, Izjava o načinu korištenja javne usluge i cjenik javne usluge.� Davatelj javne usluge dužan je omogućiti korisniku usluge uvid u akte iz stavka 2. ovog članka prije sklapanja i izmjene i/ili dopune ugovora o korištenju javne usluge i na zahtjev korisnika usluge.� Općina Garčin i davatelj javne usluge putem sredstava javnog informiranja, mrežne stranice, dostavom pisane obavijesti ili na drugi za korisnika usluge prikladan način osiguravaju da je korisnik usluge, prije sklapanja ugovora ili izmjene i/ili dopune ugovora iz stavka 1. ovog članka, upoznat s propisanim odredbama koje uređuju sustav sakupljanja komunalnog otpada, ugovorom iz stavka 1. ovog članka i pravnim posljedicama.� Davatelj javne usluge na svojoj mrežnoj stranici objavljuje i održava poveznice na mrežne stranice Narodnih novina na kojima su objavljeni Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN br. 94/13 i 73/17) i Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom (NN br. 50/17), digitalnu presliku ove Odluke, digitalnu presliku cjenika i obavijest o načinu podnošenja prigovora sukladno obvezama iz posebnog propisa kojim se uređuje zaštita potrošača.

7. POPIS ADRESA RECIKLAŽNIH DVORIŠTA I NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE GARČIN

Članak 25.

� Reciklažno dvorište nalazi se u naselju Trnjani, Sv. Marka 205.� Mobilno reciklažno dvorište jednom svaka četiri mjeseca postavlja se na javnim površinama u svakom naselju.� R a s p o r e d p o s t a v l j a n j a m o b i l n o g reciklažnog dvorišta i mjesto postavljanja odredit će davatelj javne usluge u dogovoru s Općinom Garčin.

8. NAČIN PROVEDBE JAVNE USLUGE I USLUGE POVEZANE S JAVNOM USLUGOM

Članak 26.

� Javna usluga i usluga povezana s javnom uslugom provode se na održivi način koji najmanje utječe na prava korisnika usluge i korištenje nekretnina u njihovu vlasništvu, utjecaj na okoliš, red i mir u naselju i javno zdravlje građana.

9. PROVEDBA UGOVORA U SLUČAJU NASTUPANJA POSEBNIH OKOLNOSTI¹

Članak 27.

� Davatelj javne usluge je dužan odmah, odnosno u najkraćem mogućem roku obavijestiti korisnike javne usluge o prekidu isporuke usluge, nepravovremenosti obavljanja usluge, odnosno o drugim nepravilnostima u obavljanju javne usluge, osim u slučajevima kada se prekid, nepravo-vremenost ili druga nepravilnost isporuke javne usluge nije mogao predvidjeti niti otkloniti.� U slučajevima iz stavka 1. ovog članka, davatelj usluge je dužan po prestanku okolnosti koje su dovele do prekida, odnosno nepravovremenosti ili drugih nepravilnosti obavljanja javne usluge u najkraćem mogućem vremenu skupiti i odvesti sav komunalni otpad koji uslijed prekida obavljanja usluga nije skupljen i odvezen.

Članak 28.

� Davatelj usluge je dužan nadoknaditi štetu korisniku:


- koja je nastala zbog nepravovremenosti obavješćivanja o prekidu obavljanja javne us luge, nepravovremenost i i l i drugim nepravilnostima u obavljanju javne usluge,

- koja je uzrokovana prekidom obavljanja javne usluge, nepravovremenim obavljanjem usluge ili drugim nepravilnostima u obavljanju javne usluge, osim kada se radi o opravdanim okolnostima koje isporučitelj nije mogao pravovremeno predvidjeti niti otkloniti.

10. NAČIN PODNOŠENJA PRIGOVORA I POSTUPANJE PO PRIGOVORU GRAĐANA NA NEUGODU UZROKOVANU SUSTAVOM SAKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA

Članak 29.

� Prigovor na neugodu uzrokovanu sustavom sakupljanja komunalnog otpada podnosi se upravnom tijelu općine Garčin u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo.� Upravno tijelo iz stavka 1. ovog članka dužno je odmah o podnesenom prigovoru izvijestiti davatelja usluge, utvrditi činjenično stanje i usmeno naložiti mjere za otklanjanje neugode.� Upravno tijelo iz stavka 1. ovog članka dužno je donijeti rješenje u pisanom obliku u roku od osam dana od usmenog naloga mjera kojima se otklanja neugoda uzrokovana sustavom sakupljanja komunalnog otpada.� Upravno tijelo iz stavka 1. ovog članka dužno je u roku od osam dana od podnošenja prigovora donijeti rješenje kojim utvrđuje prigovor neosnovanim.� Protiv rješenja iz stavka 4. ovog članka podnositelj prigovora može podnijeti žalbu upravnom tijelu Brodsko-posavske županije u čijem je djelokrugu drugostupanjski upravni postupak protiv rješenja jedinice lokalne samouprave.

11. UVJETI ZA POJEDINAČNO KORIŠTENJE JAVNE USLUGE

Članak 30.

� Pojedinačno korištenje javne usluge osigurava se:- u slučaju kada jedan korisnik samostalno koristi

usluge, postavljanjem spremnika iz stavka 1. članka 3. ove Odluke na lokaciji kod korisnika usluge,

- u slučaju kada jedan korisnik samostalno koristi usluge i ne postoji prostorna mogućnost smještaja spremnika na lokaciji kod korisnika usluge, postavljanjem spremnika iz stavka 1. članka 3. ove Odluke na javnoj površini,

- u slučaju kada više korisnika koristi zajednički spremnik postavljanjem zajedničkog spremnika na lokaciji kod korisnika usluge omogu-ćavanjem pristupa zajedničkom spremniku na način da je svakom korisniku dostupna mogućnost pojedinačnog pristupa putem ključa za otvaranje otvora na poklopcu spremnika u koji se odlaže otpad,

- u slučaju kada više korisnika koristi zajednički spremnik i ne postoji prostorna mogućnost smještaja spremnika na lokaciji kod korisnika usluge, postavljanjem zajedničkog spremnika na javnoj površini omogućavanjem pristupa zajedničkom spremniku na način da je svakom korisniku dostupna mogućnost pojedinačnog pristupa putem ključa za otvaranje otvora na poklopcu spremnika u koji se ulaže otpad.

12. PRIHVATLJIVI DOKAZ IZVRŠENJA JAVNE USLUGE ZA POJEDINOG KORISNIKA USLUGE

Članak 31.

� Prihvatljivim dokazom izvršenja javne usluge za pojedinog korisnika usluge smatra se podatak koji prilikom preuzimanja otpada službena osoba davatelja usluge unosi u službenu evidenciju iz članka 20. ove Odluke.� Korisnik može osporavati izvršenje javne usluge dokaznim sredstvima prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09).

13. CIJENA OBVEZNE MINIMALNE JAVNE USLUGE

Članak 32.

� Za područje općine Garčin cijena obvezne minimalne javne usluge odredit će u kunama po volumenu predanog komunalnog otpada naknadno posebnom odlukom.


14. NAČIN ODREĐIVANJA UDJELA KORISNIKA JAVNE USLUGE U SLUČAJU KORIŠTENJA ZAJEDNIČKOG SPREMNIKA

Članak 33.

� U slučaju kad jedan korisnik usluge samostalno koristi spremnik, udio korisnika usluge u korištenju spremnika je jedan.� U slučaju kad više korisnika usluge koristi zajednički spremnik, a među korisnicima usluge nije postignut dogovor o udjelima korištenja zaje-dničkog spremnika na način da zbroj svih udjela bude jedan, davatelj javne usluge primijeniti će udio korisnika usluge u korištenju zajedničkog spremnika prema sljedećim kriterijima:

- kad više korisnika usluge zajednički koriste spremnik zbroj udjela svih korisnika, određenih međusobnim sporazumom ili prijedlogom davatelja usluge, mora iznositi jedan,

- kad su korisnici javne usluge kućanstva i koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim udjelima, kriterij za određivanje udjela korisnika usluge je omjer broja fizičkih osoba u kućanstvu korisnika usluge i ukupnog broja fizičkih osoba na obračunskom mjestu,

- kad su korisnici javne usluge kućanstva i pravne osobe ili fizičke osobe – obrtnici i koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim udjelima, kriterij za određivanje udjela korisnika usluge je omjer broja fizičkih osoba u kućanstvu korisnika usluge i broja zaposlenih kod pravne usluge ili fizičke osobe – obrtnika i ukupnog broja fizičkih osoba na obračunskom mjestu.

15. UGOVORNA KAZNA

Članak 34.

Korisnik usluge plaća ugovornu kaznu postupanjem protivno ugovoru o korištenju javne usluge, a naročito:

- ako ne koristi javnu uslugu i ne predaje miješani komunalni otpad i biorazgradivi komunalni otpad davatelju javne usluge na području na kojem se nalazi nekretnina korisnika usluge,

- ako ne omogući davatelju javne usluge pristup spremniku na mjestu primopredaje u slučaju kad je mjesto primopredaje otpada na lokaciji

obračunskog mjesta korisnika,- ako postupa s otpadom na obračunskom mjestu

korisnika usluge na način kojim se dovodi u opasnost ljudsko zdravlje, kojim dolazi do rasipanja otpada oko spremnika te kojim se uzrokuje pojava neugode drugoj osobi zbog mirisa otpada,

- ako ne predaje biorazgradivi komunalni otpad, reciklabilni komunalni otpad, problematični otpad i glomazni otpad odvojeno od miješanog komunalnog otpada na način da otpad sadržan u spremniku prilikom primopredaje ne odgovara vrsti otpada čija se primopredaja obavlja,

- ako ne predaje problematični otpad u reciklažno dvorište ili mobilno reciklažno dvorište,

- ako ne održava spremnike za otpad u stanju funkcionalne sposobnosti, čistim i ispravnim u slučaju kad je mjesto primopredaje otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge,

- ako ne osigura primopredaju miješanog komuna lnog o tpada i b io razgrad ivog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju: najmanje jednom tjedno za biootpad iz biorazgradivog komunalnog otpada, najmanje jednom mjesečno za otpadni papir i karton iz biorazgradivog komunalnog otpada i najmanje jednom u dva tjedna za miješani komunalni otpad.

Članak 35.

� Davatelj usluge utvrđuje nužne činjenice za obračun ugovorne kazne prilikom preuzimanja otpada po ovlaštenoj službenoj osobi zapisnikom i fotografiranjem zatečenog stanja, o čemu je dužan istog dana obavijestiti korisnika usluge i pozvati ga radi očitovanja o utvrđenim činjenicama.� Otpad koji je preuzet u slučaju postupanja protivno ugovoru o korištenju javne usluge, odnosno dio tog otpada davatelj usluge dužan je predočiti korisniku usluge, osim u slučaju kada bi to prouzročilo neugodnosti i smrad u postupanju s otpadom.� Iznos ugovorne kazne je 80,00 kn za svako postupanje protivno ugovoru o korištenju javne usluge i predani otpad protivno ugovoru o korištenju javne usluge do 0.30 m³ količine otpada te 160,00 kn za veće količine otpada.

Članak 36.

� Kada više korisnika usluge koristi zajednički spremnik, nastalu obvezu plaćanja ugovorne kazne u slučaju kad se ne utvrdi


odgovornost pojedinog korisnika snose svi korisnici usluge koji koriste zajednički spremnik sukladno udjelima u korištenju spremnika.

16. KRITERIJ ZA ODREĐIVANJE KORISNIKA USLUGE U ČIJE IME OPĆINA GARČIN PREUZIMA OBVEZU PLAĆANJA CIJENE ZA JAVNU USLUGU

Članak 37.

� Općina Garčin preuzima obvezu plaćanja cijene za javnu uslugu za kućanstva korisnika naknade prema propisima zakona o socijalnoj skrbi koji imaju prebivalište na njenom području.� Općina Garčin vodi popis korisnika usluge u čije ime je preuzela obvezu plaćanja cijene za javnu uslugu koji sadrži sljedeće podatke: korisnik usluge, obračunsko razdoblje, cijena za javnu uslugu koju je Općina Garčin platila davatelju javne usluge.

17. KORIŠTENJE JAVNE POVRŠINE ZA PRIKUPLJANJE OTPADA

Članak 38.

� Javne površine mogu se koristiti za prikupljanje otpada u provedbi akcija prikupljanja određenog otpada u svrhu provedbe sportskog, edukativnog, ekološkog ili humanitarnog sadržaja prema suglasnosti Jedinstvenog upravnog odjela općine Garčin.� U suglasnosti iz stavka 1. ovog članka Jedinstveni upravni odjel općine Garčin određuje koje se javne površine mogu koristiti, u kojem vremenskom razdoblju i vrstu otpada za čije korištenje se može koristiti javna površina, te obvezu organizatora akcije da po prestanku korištenja javnu površinu vrati u stanje u kojem je istu preuzeo na korištenje.

18. KORIŠTENJE POVRŠINA KOJIMA UPRAVLJA OPĆINA GARČIN ZA POTREBE KOMPOSTIRANJA BIOOTPADA KOJE MOŽE OBAVLJATI KORISNIK USLUGE

Članak 39.

� Za potrebe kompostiranja biootpada koje može obavljati korisnik usluge određuje se korištenje površina u vlasništvu korisnika usluge.

� Postupak kompostiranja i predaje biootpada iz stavka 1. ovog članka nadzire ovlaštena službena osoba davatelja javne usluge koja vodi evidenciju o korisnicima navedenih površina.�

19. KOLIČINA KRUPNOG (GLOMAZNOG) OTPADA KOJI SE PREUZIMA U OKVIRU JAVNE USLUGE

Članak 40.

� U okviru javne usluge davatelj usluge preuzima od korisnika do 3 m³ glomaznog otpada godišnje.

20. NAKNADA ZA GRADNJU GRAĐEVINA ZA GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM

Članak 41.

� Naknada za gradnju građevina za gospo-darenje komunalnim otpadom u svrhu financiranja gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom i sanacije neusklađenog odlagališta na području općine Garčin plaćaju korisnici javne usluge prema obračunskom mjestu.� Naknada za gradnju građevina za gospo-darenje komunalnim otpadom obračunava se po jedinici volumena miješanog komunalnog otpada predanog davatelju usluge.� Naknada iz stavka 1. ovog članka je javno davanje i prihod je proračuna općine Garčin te se može koristiti samo za namjene propisane stavkom 1. ovog članka.� Naknada iz stavka 1. ovog članka se obračunava putem računa za javnu uslugu te se na računu iskazuje zasebno.� Oslobođeni su plaćanja naknade iz stavka 1. ovog članka korisnici usluge u čije ime Općina Garčin preuzima obvezu plaćanja cijene za javnu uslugu iz članka ove Odluke.� Nadzor nad obračunom i naplatom naknade iz stavka 1. ovog članka obavlja Jedinstveni upravni odjel općine Garčin. 21. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 42.

� Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u „Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije“.





11.

Na temelju članka 49. stavka 4., članka 51. stavka 5. i članka 62. stavka 5. Zakona o zaštiti životinja (Narodne novine 102/17) i članka 32. Statuta općine Garčin („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“, broj 9/09 i 15/13) Općinsko vijeće općine Garčin, na svojoj 6. sjednici održanoj dana 08. veljače 2018. donosi

ODLUKU

o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim

životinjama te divljim životinjama

OPĆE ODREDBE

Predmet odluke

Članak 1.

� Ovom se Odlukom uređuju minimalni uvjeti i način držanja kućnih ljubimaca koje im njihovi posjednici moraju osigurati, način postupanja s izgubljenim i napuštenim životinjama, način postupanja s divljim životinjama, zaštita životinja, nadzor nad ovom Odlukom te novčane kazne za postupanja suprotna ovoj Odluci općine Garčin .

Pojmovi

Članak 2.�Pojedini pojmovi u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje:

- izgubljena životinja je životinja koja je

odlutala od vlasnika i on je traži,- kućni ljubimci su životinje koje čovjek drži

zbog društva, zaštite i pomoći ili zbog zanimanja za te životinje,

- napuštena životinja je životinja koju je vlasnik svjesno napustio, kao i životinja koju je napustio zbog više sile kao što su bolest, smrt ili gubitak slobode te životinja koje se vlasnik svjesno odrekao,

- opasne životinje su životinje koje zbog neodgovarajućih uvjeta držanja i postupanja s njima mogu ugroziti zdravlje i sigurnost ljudi i životinja te koje pokazuju napadačko ponašanje prema čovjeku,

- posjednik životinje odnosno kućnog ljubimca (u daljnjem tekstu: posjednik) je svaka pravna ili fizička osoba koja je kao vlasnik, korisnik ili skrbnik stalno ili privremeno odgovorna za zdravlje i dobrobit životinje,

- prijevoz je premještanje životinja prijevoznim sredstvom u nekomercijalne svrhe, uključujući postupke pri polasku i dolasku na krajnje odredište,

- radne životinje su psi koji služe kao tjelesni čuvari i čuvari imovine, psi vodiči slijepih i oni koji služe za pomoć, psi tragači i psi koji služe za obavljanje drugih poslova,

- sklonište za životinje (u daljnjem tekstu: sklonište) je objekt u kojem se smještaju i zbrinjavaju napuštene i izgubljene životinje gdje im se osigurava potrebna skrb i pomoć,

- slobodnoživuće mačke su mačke koje su rođene u divljini, nemaju vlasnika niti posjednika,

- službene životinje su životinje koje imaju licencu za rad i služe za obavljanje poslova pojedinih državnih tijela

DIO DRUGI

UVJETI I NAČIN DRŽANJA KUĆNIH LJUBIMACA

Opći uvjeti držanja kućnih ljubimaca

Članak 3.

� Posjednik je dužan:

- osigurati kućnim ljubimcima držanje u skladu s njihovim potrebama, a minimalno predviđenim Zakonom o zaštiti životinja i Odlukom općine Garčin,

- psima osigurati prostor koji odgovara njihovoj


veličini (Prilog 1.) i zaštitu od vremenskih neprilika i drugih nepovoljnih uvjeta za obitavanje,

- psima osigurati pseću kućicu ili odgovarajuću nastambu u skladu s Prilogom 1.,

- označiti mikročipom pse i vakcinirati protiv bjesnoće sukladno Zakonu o veterinarstvu,

- onemogućiti bijeg i kretanje pasa po javnim površinama bez nadzora,

- na vidljivom mjestu staviti oznaku koja upozorava na psa te imati ispravno zvono na ulaznim dvorišnim ili vrtnim vratima,

- pravodobno zatražiti veterinarsku pomoć te osigurati zbrinjavanje i odgovarajuću njegu bolesnih i ozlijeđenih životinja,

- osigurati kućnim ljubimcima redovitu i pravilnu ishranu te trajno omogućiti pristup svježoj pitkoj void,

- redovito održavati čistim prostor u kojem borave kućni ljubimci.

�Posjednik ne smije:

- zanemarivati kućne ljubimce s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu,

- ograničavati kretanje kućnim ljubimcima na način koji mu uzrokuje bol, patnju, ozljede ili strah.

Zabranjeno je:

- bacanje petardi ili drugih pirotehničkih sredstava na životinje,

- trčanje životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu,

- držati pse trajno vezane ili ih trajno držati u p r o s t o r i m a i l i d i j e l u d v o r i š t a b e z omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora,

- vezati pse, osim privremeno u iznimnim situacijama kada ograđivanje dijela dvorišta nije izvedivo. U tom slučaju pas se može vezati na način da mu je omogućeno kretanje u radijusu 5 metara, a sredstvo vezanja i ogrlica moraju biti od takvog materijala da psu ne nanose bol ili ozljede te da se sredstvo vezanja ne može omotati i samim time skratiti na manje od 5 metara.,

- trajno i samostalno držanje kućnih ljubimaca na adresi različitoj od prebivališta ili boravišta posjednika, osim u slučaju kada se radi o radnim psima koji čuvaju neki objekt ili imovinu, a posjednik im je dužan osigurati svakodnevni nadzor,

- držati kao kućne ljubimce opasne i potencijalno

opasne životinjske vrste utvrđene u Popisu opasnih i potencijalno opasnih životinjskih vrsta (Prilog 2.) koji je sastavni dio ove odluke.

� Posjednik pasa mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama u odnosu na držanje i kretanje pasa osigurati da životinja nije opasna za okolinu.

Pri odgoju pasa posjednik ne smije koristiti metode koje kod pasa mogu uzrokovati bol, ozljede, patnje ili strah.

� Koordinacijska radna skupina iz članka 70. Zakona o zaštiti životinja može predlagati propisivanje uvjeta za držanje različitih životinjskih vrsta.

� Općina Garčin kontrolira obvezu označavanja pasa mikročipom, odnosno provjerava jesu li svi psi označeni mikročipom.

Uvjeti držanja kućnih ljubimaca u zajedničkim zgradama i obiteljskim kućama

Članak 4.

� Držanje kućnih ljubimaca u zajedničkim prostorijama zgrada i dvorištima zgrada, kretanje kućnih ljubimaca zajedničkim dijelovima zgrada i dvorištima zgrada te obvezu čišćenja tih prostorija i prostora koje onečiste kućni ljubimci sporazumno utvrđuju suvlasnici zgrade sukladno propisima o vlasništvu.

Posjednik kućnih ljubimaca dužan je držati ih na način da ne ometaju mir sustanara ili na drugi način krše dogovoreni kućni red zajedničke zgrade i stanara okolnih nekretnina.

� Posjednik koji psa drži u stanu ili kući bez okućnice, dužan ga je svakodnevno izvoditi radi obavljanja nužde i zadovoljenja dnevnih fizičkih aktivnosti.

Članak 5.

� Posjednik je dužan u roku od 10 dana od udomljenja ili kupnje psa ili mačke isto prijaviti Jedinstvenom upravnom odjelu općine Garčin.

� Ukoliko sustanari ili sugrađani smatraju da nije izvršena obaveza iz stavka 1. dužni su svoju sumnju prijaviti Jedinstvenom upravnom odjelu općine Garčin.


Uvjeti izvođenja kućnih ljubimaca na javne površine

Članak 6.

� Pse se smije izvoditi na javne površine ako su označeni mikročipom, na povodcu i pod nadzorom posjednika.

Članak 7.

� Psi se mogu kretati bez povodca, uz nadzor posjednika, na javnim površinama sukladno Prilogu 3.

Članak 8.

� Kretanje kućnih ljubimaca dopušteno je u prostorima i prostorijama javne namjene uz dopuštenje vlasnika, odnosno korisnika prostora, osim ako ovom odlukom nije drugačije određeno.

Članak 9.

� Kućnim ljubimcima koji se kreću slobodno ili na povodcu zabranjeno je kretanje na dječjim igralištima, cvjetnjacima, neograđenim sportskim terenima, neograđenim dvorištima škola i vrtića te na drugim mjestima gdje postoji opasnost ugrožavanja zdravstveno-higijenske sigurnosti i zdravlja ljudi bez dopuštenja vlasnika i dozvole korisnika prostora.

Članak 10.

� Iz sigurnosnih razloga prometa, sugrađana i d r u g i h ž i v o t i n j a t e u s v r h u p r e v e n c i j e nekontroliranog razmnožavanja zabranjeno je puštanje kućnih ljubimaca da samostalno šeću javnim površinama bez prisutnosti i nadzora posjednika.

Članak 11.

� Posjednik kućnog ljubimca dužan je pri izvođenju kućnog ljubimca na javnu površinu nositi pribor za čišćenje i očistiti javnu površinu koju njegov kućni ljubimac onečisti.

Članak 12.

� Ograničenje kretanja kućnih ljubimaca iz ove odluke ne primjenjuje se na pse osposobljene za pomoć osobama s invaliditetom.

Postupanje s opasnim psima

Članak 13.

Posjednik opasnog psa dužan je provesti mjere propisane Pravilnikom o opasnim psima.

Članak 14.

� Vlasnik opasnog psa mora ga držati u zatvorenom prostoru iz kojeg ne može pobjeći, a vrata u prostor u kojem se nalazi takav pas moraju biti zaključana.

Članak 15.

� Na ulazu u prostor u kojem se nalazi opasan pas mora biti vidljivo istaknuto upozorenje: »OPASAN PAS«.

Članak 16.

� Izvođenje opasnih pasa na javne površine dopušteno je isključivo s brnjicom i na povodcu.

Članak 17.

� Pri sumnji da se radi o opasnom psu, komunalni redar je ovlašten zatražiti na uvid od posjednika potvrdu kojom se potvrđuje da su nad psom provede sve mjere propisane Pravilnikom o opasnim psima.

� Ukoliko vlasnik ne pokaže potrebnu dokumentaciju, komunalni redar sastavlja službeni zapisnik te obavještava nadležnu veterinarsku inspekciju za daljnje postupanje.

Način kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca

Članak 18.

� Zabranjen je uzgoj kućnih ljubimaca, osim ukoliko je uzgoj prijavljen pri nadležnom ministar-stvu i uzgajivač posjeduje rješenje nadležnog tijela.

Članak 19.

� Posjednik je dužan držati pod kontrolom razmnožavanje kućnih ljubimaca i spriječiti svako neregistrirano razmnožavanje.

Članak 20.

� Na području općine Garčin propisuje se trajna


s ter i l izaci ja kao obvezan način kontrole razmnožavanja pasa i mačaka osim u slučajevima:- kada je posjednik uzgajivač pasa ili mačaka te

ima rješenje o registraciji uzgoja nadležnog tijela,

- kada je posjednik kućnog ljubimca od Jedinstvenog upravnog odjela općine Garčin dobio suglasnost za drugi način kontrole razmnožavanja pasa i mačaka.

Slobodnoživuće mačke

Članak 21.

� Na javnim površinama dozvoljeno je postavljanje hranilišta za mačke (u daljnjem tekstu: hranilišta).

� Hranilišta se postavljaju nakon provedenog javnog poziva udrugama za zaštitu životinja za podnošenje zahtjeva za postavljanje hranilišta koji raspisuje načelnik općine Garčin (u daljnjem tekstu: Načelnik).

� Postavljanje hranilišta odobrava načelnik na prijedlog Jedinstvenog upravnog odjela općine Garčin i mjesnog odbora na području kojeg se hranilište želi postaviti.

� U slučaju da Jedinstveni upravni odjel odnosno mjesni odbor na čijem se području hranilište želi postaviti daju negativno mišljenje za traženu lokaciju hranilišta, obvezni su predložiti najbližu moguću alternativnu lokaciju za hranilište.

� Način, izgled i uvjeti postavljanja hranilišta propisat će se pravilnikom što ga donosi načelnik.

� U slučaju sumnje u izbijanje zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja na ljude, zaštitu građana provode pravne osobe koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici u suradnji s nadležnim tijelima utvrđenim propisima o veterinarskoj djelatnosti.

� Ako udruga za zaštitu životinja kojoj je odobreno postavljanje hranilišta ne održava higijenu i čistoću javne površine na kojoj se nalazi hranilište, odnosno ako se ne skrbi o mačkama, komunalno redarstvo će ukloniti hranilište na trošak te udruge, a temeljem obavijesti Jedinstveni upravni odjel općine Garčin.

DIO TREĆINAČIN POSTUPANJA S IZGUBLJENIM I

NAPUŠTENIM ŽIVOTINJAMA

Postupanje s izgubljenim životinjama

Članak 22.

� Posjednik kućnog ljubimca mora u roku od tri dana od dana gubitka kućnog ljubimca prijaviti njegov nestanak skloništu za životinje, a u roku od 14 dana od dana gubitka psa veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse koja je ovlaštena za vođenje Upisnika kućnih ljubimaca.

� Ako u roku od 14 dana od dana objave podataka vlasnik/posjednik nije dostavio zahtjev za vraćanje životinje, sklonište postaje vlasnik životinje te je može udomiti.

� Posjednik izgubljene životinje dužan je nadoknaditi sve troškove kao i svaku štetu koju počini životinja od trenutka nestanka do trenutka vraćanja posjedniku.

Postupanje s napuštenim životinjama

Članak 23.

� Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište za napuštene životinje, osim ako je životinju u tom roku vratio posjedniku.

� Kontakt informacije skloništa s kojim općina Garčin ima potpisan ugovor objavljen je na službenim Internetskim stranicama općine Garčin

� Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora pružiti životinji odgovarajuću skrb do vraćanja posjedniku ili do smještanja u sklonište za napuštene životinje.� Životinja se ne smješta u sklonište ako se po nalasku životinje može utvrditi njezin vlasnik te se životinja odmah može vratiti vlasniku, osim ako vlasnik odmah ne može doći po životinju.

� Sve troškove skloništa za primljenu životinju financira općina Garčin.

� Ako se utvrdi posjednik napuštene životinje, dužan je nadoknaditi sve troškove kao i svaku štetu koju počini životinja od trenutka nestanka do trenutka vraćanja posjedniku.


DIO ČETVRTI

NAČIN POSTUPANJA S DIVLJIM ŽIVOTINJAMA

Divljač i zaštićene divlje vrste

Članak 24.

� S divljači izvan lovišta i zaštićenim divljim vrstama koje se zateknu na javnim površinama postupat će se po zasebnom „Programu zaštite divljači izvan lovišta“ kao i drugim propisima o zaštiti životinja, zaštiti prirode, veterinarstvu i lovstvu.

DIO PETI

ZAŠTITA ŽIVOTINJA

Poticanje zaštite životinja

Članak 25.

� Općina Garčin će prema obvezi utvrđenoj Zakonom o zaštiti životinja poticati razvoj svijesti svojih sugrađana, posebice mladih, o brizi i zaštiti životinja.

Obveza pružanja pomoći životinji

Članak 26.

� Svatko tko ozlijedi ili primijeti ozlijeđenu ili bolesnu životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ako to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.

� Ako nije moguće utvrditi tko je posjednik životinje, pružanje potrebne pomoći ozlijeđenim i bolesnim životinjama mora organizirati i financirati Općina Garčin .

� Ako se utvrdi posjednik ozlijeđene ili bolesne životinje, troškove snosi posjednik.

Korištenje životinja u komercijalne svrhe

Članak 27.

� Zabranjeno je koristiti životinje za sakupljanje donacija, prošnju te izlagati ih na javnim površinama, sajmovima, tržnicama i slično, kao i njihovo korištenje u zabavne ili druge svrhe bez

suglasnosti nadležnog tijela jedinica lokalne samouprave.

Članak 28.

� Zabranjena je prodaja kućnih ljubimaca na javnim površinama, sajmovima, tržnicama i svim drugim prostorima koji ne zadovoljavaju uvjete za prodaju kućnih ljubimaca sukladno Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati trgovine kućnim ljubimcima.

DIO ŠESTI

NADZOR

Ovlasti komunalnog redara

Članak 29.

� Nadzor nad ovom odlukom provodi komunalni redar. U svom postupanju, komunalni redar je ovlašten zatražiti pomoć policijskih službenika ukoliko se prilikom provođenja nadzora ili izvršenja rješenja opravdano očekuje pružanje otpora.

� Komunalni redar postupa po službenoj dužnosti kada uoči postupanje protivno Odluci te prema prijavi fizičkih ili pravnih osoba.

� U obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, komunalni redar ima pravo I obvezu:

- pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet stranke i drugih osoba nazočnih nadzoru,

- ući u prostore/prostorije u kojima se drže kućni ljubimci,

- uzimati izjave stranaka i drugih osoba,- zatražiti od stranke podatke i dokumentaciju- prikupljati dokaze na vizualni i drugi

odgovarajući način,- očitati mikročip,- podnositi kaznenu prijavu, odnosno prekršajnu

prijavu nadležnim tijelima,- donijeti rješenje kojim nalaže promjenu uvjeta

u skladu s odlukom općine pod prijetnjom pokretanja prekršajnog postupka ili naplate kazne,

- naplatiti novčanu kaznu propisanu ovom Odlukom,

- upozoravati i opominjati fizičke i pravne osobe,- naredit i f izičkim i pravnim osobama

otklanjanja prekršaja,


- obavljati druge radnje u skladu sa svrhom nadzora.

� O postupanju koje je protivno odredbama ove Odluke u svakom pojedinačnom slučaju komunalni redar dužan je sastaviti zapisnik te donijeti rješenje.

� U slučajevima iz nadležnosti komunalnog redara predviđenim ovom Odlukom komunalni redar može, kada je potrebno hitno postupanje, donijeti usmeno rješenje, o čemu je dužan sastaviti zapisnik te kasnije dostaviti pisano rješenje.

� Komunalni redar dužan je podnijeti prijavu veterinarskoj inspekciji kada:- u provedbi nadzora utvrdi da se kućni ljubimac

nalazi u stanju na temelju kojega se može zaključiti da životinja trpi bol, patnju ili veliki strah, da je ozlijeđena ili da bi nastavak njezina života u istim uvjetima bio povezan s neotklonjivom boli, patnjom ili velikim strahom,

- posjednik nije označio mikročipom psa u roku predviđenom Zakonom o veterinarstvu, odnosno redovito cijepio protiv bjesnoće, te dao na uvid dokumentaciju kojom to može potvrditi (putovnicu kućnog ljubimca),

- posjednik kućnom ljubimcu daje hranu koja mu uzrokuje ili može uzrokovati bolest, bol, patnju, ozljede, strah ili smrt te kada utvrdi da bi zbog lošeg gojnog stanja kućnog ljubimca bila nužna intervencija veterinarske inspekcije,

- posjednik drži više od 9 životinja starijih od 6 mjeseci u svrhu udomljavanja, a koje mu sklonište nije dalo na skrb, niti sa skloništem ima ugovor o zbrinjavanju tih životinja, odnosno ukoliko ima više od 20 životinja starijih od 6 mjeseci u svrhu udomljavanja, a nema rješenje veterinarske inspekcije kojim je odobreno držanje životinja i potvrđeno da su zadovoljeni svi uvjeti propisani važećim propisima,

- posjednik nije ispunio uvjete propisane Pravilnikom o opasnim psima, a drži opasnog psa.,

- pos j edn ik n i j e p ravodobno za t r až io veterinarsku pomoć i osigurao zbrinjavanje i odgovarajuću njegu bolesnog ili ozlijeđenog kućnog ljubimca.,

- uzgajivač ne pokaže na uvid potvrdu o zadovoljenim uvjetima od strane nadležnog ministarstva.,

- posjednik nije u roku od 3 dana prijavio nestanak kućnog ljubimca,

- utvrdi osobne podatke posjednika koji je

napustio kućnog ljubimca ili njegovu mladunčad,

- posjednik životinju koristi za predstavljanje te u zabavne ili druge svrhe.

Komunalni redar dužan je obavijestiti policiju i/ili državno odvjetništvo kada uoči situaciju koja upućuje na mučenje ili ubijanje životinja.

� U svim slučajevima u kojima komunalni redar tijekom nadzora uoči postupanje protivno Zakonu o zaštiti životinja, Kaznenom zakonu ili drugim propisima, a nije nadležan, prijavu sa sastavljenim zapisnikom o zatečenom stanju prosljeđuje nadležnom tijelu te stranci dostavlja obavijest o poduzetim mjerama.

Žalba protiv rješenja komunalnog redara

Članak 30.

� Protiv rješenja komunalnog redara može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba na rješenje komunalnog redara ne odgađa izvršenje rješenja.

� O žalbi izjavljenoj protiv rješenja komunalnog redara odlučuje upravno tijelo jedinice područne samouprave nadležno za drugostupanjske poslove komunalnog gospodarstva.

DIO ŠESTI

NOVČANE KAZNE

Članak 31.

� Sredstva naplaćena u skladu sa odlukom općine Garčin za predviđene prekršaje prihod su jedinica lokalne samouprave i koriste se za potrebe zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja.

� Komunalni redar ima ovlast i dužnost provoditi ovu Odluku u skladu sa svojom nadležnosti i sankcionirati svako ponašanje protivno ovoj Odluci.

U tu svrhu, komunalni redar može osim kazne izreći i usmeno upozorenje.

� Za postupanje protivno odredbama ove Odluke, prekršitelj će biti kažnjen iznosom od 500,00 do 5.000,00 kuna kada:- nije osigurao kućnom ljubimcu držanje u

skladu s njihovim potrebama, a minimalno


predviđenim Zakonom o zaštiti životinja i Odlukom općine Garčin (čl. 3. st. 1 . toč. 1.), psu nije osigurao prostor koji odgovara njihovoj veličini (Prilog 1.) te ga nije zaštito od vremenskih neprilika i drugih nepovoljnih uvjeta obitavanja (čl. 3. st. 1.toč. 2.),

- psu nije osigurao pseću kućicu ili odgovarajuću nastambu u skladu s Prilogom 1. (čl. 3. st. 1. toč. 3.),

- nije onemogućio bijeg i kretanje pasa po javnim površinama bez nadzora (čl. 3. st. 1. toč. 5.),

- nije na vidljivom mjestu staviti oznaku koja upozorava na psa te ne posjeduje ispravno zvono na ulaznim dvorišnim ili vrtnim vratima (čl.3.st.1.toč.6.),

- nije osigurao kućnom ljubimcu redovitu i pravilnu ishranu te trajno omogućio pristup svježoj pitkoj vodi (čl.3.st.1.toč.8.),

- redovito ne čisti i ne održava urednim prostor u kojem boravi kućni ljubimac (čl.3st.1.toč.9.),

- istrčava kućnog ljubimca vezanjem za motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu (čl.3.st.3.toč.2.),

- drži psa trajno vezanim ili ga trajno držati u p r o s t o r i m a i l i d i j e l u d v o r i š t a b e z omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora (čl.3.st.3.toč.3.),

- veže psa, osim privremeno u iznimnim situacijama kada ograđivanje dijela dvorišta nije izvedivo. U tom slučaju pas se može vezati na način da mu je omogućeno kretanje u promjeru minimalno 5 metara, a sredstvo vezanja i ogrlica moraju biti od takvog materijala da psu ne nanose bol, patnju ili ozljeđivanje. Posjednik će se kazniti ukoliko se ne drži propisanih pravila o vezanju psa (čl.3.st.3.toč.4.),

- trajno drži kućnih ljubimaca na adresi različitoj od prebivališta ili boravišta posjednika, osim u slučaju kada se radi o radnim psima koji čuvaju neki objekt ili imovinu. Posjednik će se kazniti ukoliko psu ne osigura svakodnevni nadzor (čl.3.st.3.toč.5.),

- drži kao kućne ljubimce opasne i potencijalno opasne životinjske vrste utvrđene u Popisu opasnih i potencijalno opasnih životinjskih vrsta (Prilog 2.) koji je sastavni dio ove Odluke (čl.3.st.3.toč.6.),

- posjednik nije odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama osigurao da pas u odnosu na držanje i kretanje nije opasan za okolinu (čl.3.s.4.),

- posjednik kućnog ljubimaca ne drži na način da ne ometa mir sustanara ili na drugi način krši dogovoreni kućni red zgrade i stanara okolnih

nekretnina (čl.4.st.1.),- posjednik koji psa drži u stanu ili kući bez

okućnice, ne izvodi svakodnevno van radi obavljanja nužde i zadovoljenja ostalih dnevnih fizičkih aktivnosti (čl.4.st.2.),

- ne prijavi udomljenje ili kupnju psa ili mačke u roku od 10 dana (čl.5.st.1.),

- psa izvodi na javne površine gdje je to ovom odlukom nije dopušteno te ukoliko pas nije označen mikročipom, na povodcu i pod nadzorom posjednika (čl.6.),

- dozvoli da se kućni ljubimac kreće slobodno ili na povodcu na d j eč j im ig r a l i š t ima , cvjetnjacima, neograđenim sportskim terenima, neograđenim dvorištima škola i vrtića te na drugim mjestima gdje postoji opasnost ugrožavanja zdravstveno-higijenske sigurnosti i zdravlja ljudi bez dopuštenja vlasnika i dozvole korisnika prostora( čl.9.),

- omogući kućnom ljubimcu da samostalno šeće javnim površinama bez njegove prisutnosti i nadzora (čl.10.),

- pri izvođenju kućnog ljubimca na javnu površinu ne nosi pribor za čišćenje i ne očistiti javnu površinu koju njegov kućni ljubimac onečisti (čl.11.),

- vlasnik opasnog psa ne drži u zatvorenom prostoru iz kojeg ne može pobjeći, a vrata u prostor u kojem se nalazi takav pas nisu zaključana (čl.14.),

- na ulazu u prostor u kojem se nalazi opasan pas nije vidljivo istaknuto upozorenje: »OPASAN PAS« (čl.15.),

- izvodi opasnog psa na javne površine bez brnjice i povodca (čl.16.),

- ne drži pod kontrolom razmnožavanje kućnih ljubimaca i ne spriječi svako neregistrirano razmnožavanje (čl.19.),

- ne provede mjeru trajne sterilizacije psa odnosno mačke po naredbi komunalnog redara (čl.20.),

- način, izgled i uvjeti postavljanja hranilišta nisu u skladu s pravilnikom što ga donosi načelnik (čl.21.st.5.),

- koristiti životinje za sakupljanje donacija, prošnju te izlagati ih na javnim površinama, sajmovima, tržnicama i slično, kao u zabavne ili druge svrhe bez suglasnosti nadležnog tijela jedinica lokalne samouprave po ispunjenju uvjeta propisnih aktom općine Garčin (čl.27.),

- prodaje kućne ljubimce na javnim površinama, sajmovima, t ržnicama i svim drugim prostorima koji ne zadovoljavaju uvjete za prodaju kućnih ljubimaca sukladno Pravilniku o uvjetima kojemu moraju udovoljavati


trgovine kućnim ljubimcima, veleprodaje i prodaje na izložbama (čl. 28.).

DIO SEDMI


Opasne i potencijalno opasne životinjske vrste

Članak 32.

� Kućne ljubimce koji se nalaze na Popisu opasnih i potencijalno opasnih životinjskih vrsta (Prilog 2.), a koji pripadaju zaštićenim vrstama te koji su do dana stupanja na snagu ove odluke evidentirani u tijelu nadležnom za zaštitu prirode, posjednik može nastaviti držati do njihovog uginuća.

� Kućne ljubimce koji se nalaze na Popisu opasnih i potencijalno opasnih životinjskih vrsta, a koji ne pripadaju zaštićenim vrstama i koje se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove odluke prijavi, radi evidentiranja općinskom upravnom tijelu nadležnom za zaštitu životinja, posjednik može nastaviti držati do njihovog uginuća.

Ostale odredbe

Članak 33.

� Na sve što nije nije regulirano ovom Odlukom, a koje se nedvojbeno sadržajno tiče ove Odluke (lex specialis), primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti životinja (NN 102/17) kao lex generalis.

Članak 34.

� Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije“.


KLASA: 021-01/18-01/54URBROJ: 2178/06-01-18-01Garčin, 08. veljače 2018.

Predsjednik Općinskog vijeća



PRILOG 1.

Minimalna površina ograđenih prostora za pse

MASA PASA

MINIMALNA POVRŠINA (m²)

MINIMALNA VISINA (natkriveni, m)

MINIMALNA ŠIRINA (m)

do 24 kg 6,0 1,8 2,0 25-28 kg 7,0 1,8 2,0 29-32 kg 8,0 1,8 2,0 od 32 kg i više

8,5 1,8 2,0

Minimalna površina ograđenih prostora (m²) u kojim boravi veći broj pasa

Broj pasa u prostoru

Min. površina - psi težine do 16 kg

Min. površina - psi težine od 17 do 28 kg

Min. površina - psi teži od 28 kg

2 7,5 10 13 3 10,0 13 17 4 12,0 15 20 5 14,0 18 24 6 16,0 20 27 7 17,5 22 29 8 19,5 24 32 9 21 26 35 10 23 28 37

� U slučaju da je u ograđenom prostoru veći broj pasa različitih masa, veličina može biti manja za 15% od propisane uzevši da je veličina vezana uz životinju najveće mase.

Veličina pseće kućice (širina x dubina x visina) u cm

Veličina psa - visina pleća u cm Veličina kućice do 55 cm 100 x 60 x 55 od 56 do 65 cm 150 x 100 x 70 od 65 cm i više 170-180 x 120 x 85


PRILOG 2. - POPIS OPASNIH I POTECIJALNO OPASNIH ŽIVOTINJSKIH VRSTA

1. SISAVCI (Mammalia)

1. 1. OPOSUMI (Didelphiomorphia)� - sjevernoamerički oposum (Didelphis virginiana)

1. 2. ZVJEROLIKI TOBOLČARI (Dasyuromorphia)� - porodica: tobolčarske mačake (Dasyuridae)

1. 3. DVOSJEKUTIĆNJACI (Diprotodontia)� - veliki crveni klokan (Macropus rufus)� - istočni sivi klokan (Macropus giganteus)� - zapadni sivi klokan (Macropus fuliginosus)� - Macropus robustus

1. 4. KREZUBICE (Xenarthra)� - porodica: ljenivci (Bradypodidae)� - porodica: mravojedi (Myrmecophagidae)

1. 5. MAJMUNI (Primates)� - potporodica: majmuni urlikavci (Alouattinae)� - potporodica: majmuni hvataši i vunasti majmuni (Atelinae)� - rod: kapucini (Cebidae)� - porodica: psoglavi majmuni (Cercopithecidae)� - porodica: giboni (Hylobatidae)� - porodica: čovjekoliki majmuni (Hominidae ili Pongidae)

1. 6. ZVIJERI (Carnivora)� - porodica: psi (Canidae) - izuzev domaćeg psa� - porodica: mačke (Felidae) - ne uključuje domaću mačku� - gepard (Acinonyx jubatus)� - pustinjski ris (Caracal caracal)� - serval (Leptailurus serval)� - rod: risevi (Lynx)� - zlatna mačka (Profelis aurata)� - puma (Puma concolor)� - oblačasti leopard (Neofelis nebulosa)� - rod: Panthera� - snježni leopard (Uncia uncia)� - porodica: hijene (Hyaenidae)� - porodica: kune (Mustelidae)� - medojed (Mellivora capensis)� - potporodica: smrdljivci (Mephitinae)� - žderonja ili divovska kuna (Gulo gulo)

� - porodica: rakuni (Procyonidae)� - porodica: medvjedi (Ursidae)

1. 7. SLONOVI (Proboscidea)� - sve vrste

1. 8. NEPARNOPRSTAŠI (Perissodactyla)� - sve vrste osim domaćih konja, domaćih magaraca i njihovih križanaca

1.9. PARNOPRSTAŠI (Artiodactyla)� - porodica: svinje (Suidae) - osim patuljastih pasmina svinje� - porodica: pekariji (Tayassuidae)� - porodica: vodenkonji (Hippopotamidae)� - porodica: deve (Camelidae)� - porodica: žirafe (Giraffidae)� - porodica: jeleni (Cervidae)� - porodica: šupljorošci (Bovidae) - izuzev domaćih ovaca, domaćih koza i domaćih goveda)

2. PTICE (Aves)

2. 1. Struthioniformes� - noj (Struthio camelus)� - emu (Dromaius novaehollandiae)� - rod: nandui (Rhea)� - rod: kazuari (Casuarius)

2. 2. RODARICE (Ciconiiformes)� - divovska čaplja (Ardea goliath)� - rod: Ephippiorhynchus� - rod: marabui (Leptoptilos)

2. 3. ŽDRALOVKE (Gruiformes)� - sve vrste

2. 4. SOKOLOVKE ili GRABLJIVICE (Falconiformes)� - porodica: Cathartidae� - porodica: kostoberine (Pandionidae)� - porodica: orlovi i jastrebovi (Accipitridae) - izuzev treniranih ptica koje se koriste za sokolarenje

2. 5. SOVE (Strigiformes)� - rod: ušare (Bubo)� - rod: Ketupa� - snježna sova (Nyctea scandiaca)� - rod: Scotopelia� - rod: Strix� - rod: Ninox


2. 6. SMRDOVRANE (Coraciiformes)� - rod: pozemni kljunorošci (Bucorvus)

3. GMAZOVI (Reptilia)

3. 1. TUATARE ili PILASTI PREMOSNICI (Rhynchocephalia)� - sve vrste

3. 2. KROKODILI (Crocodylia)� - sve vrste

3. 3. KORNJAČE (Chelonia ili Testudines)� - papagajska kornjača (Macrochelys ili Macroclemmys temmincki)� - nasrtljiva kornjača (Chelydra serpentina)

3. 4. LJUSKAVCI (Squamata)

ZMIJE (Serpentes ili Ophidia)� - porodica: boe i pitoni (Boidae) - sve vrste koje mogu narasti dulje od 1,5 m� - porodica: guževi (Colubridae) - samo otrovne vrste� - porodica: otrovni guževi ili guje (Elapidae)� - porodica: ljutice (Viperidae)� - porodica: morske zmije (Hydrophiidae)� - porodica: jamičarke (Crotalidae)

GUŠTERI (Sauria ili Lacertilia)� - porodica: otrovni bradavičari (Helodermatidae)� - porodica: varani (Varanidae) - samo vrste koje mogu narasti duže od 100 cm

4. VODOZEMCI (Amphibia)

4. 1. REPAŠI (Urodela ili Caudata)� - porodica: divovski daždevnjaci (Cryptobranchidae)

4. 2. ŽABE I GUBAVICE (Anura)� - porodica: otrovne žabe (Dendrobatidae)� - afrička bikovska žaba (Pyxicephalus adspersus)� - porodica: gubavice (Bufonidae), divovska gubavica (Bufo marinus)

5. BESKRALJEŠNJACI

MEKUŠCI (Mollusca)� - plavoprstenasta hobotnica (Hapalochlaena maculosa)

KUKCI (Insecta)� - sve vrste mrava I termita

STONOGE (Chilopoda)� - porodica: Scolopendridae

PAUČNJACI (Arachnida)� - sve otrovne vrste

PRILOG 3.

� Psi se mogu kretati bez povodca (izuzev opasnih i nasrtljivih vrsta), uz nadzor posjednika na javnim površinama, i to:

- Prostor na izletištu Grabovac


12.

Na temelju članka 32. Statuta općine Garčin („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“, broj 9/09 i 5/13) Općinsko vijeće općine Garčin na svojoj 7. sjednici održanoj dana 08. veljače 2018. godine, donosi

ZAKLJUČAK

o usvajanju Izvješća o radu općinskog načelnika za period 1. srpnja do 31. prosinca

2017. godine

Članak 1.

Općinsko vijeće usvaja Izvješće o radu općinskog načelnika za period 1. srpnja do 31. prosinca 2017. godine.

Članak 2.

Tekst Izvješća je sastavni dio ovog Zaključka.

Članak 3.

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a bit će objavljen u „Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije" i na internet stranici: www.opcina-garcin.hr.


KLASA: 021-01/18-01/55URBROJ: 2178/06-01-18-01Garčin, 08. veljače 2018.


13.

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (''Narodne novine'', br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17) i članka 32. i članka 95. Statuta općine Garčin (''Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije'' br. 9/09, 5/13), a u svezi s člankom 8. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Općinsko vijeće općine Garčin na sjednici održanoj 08.02.2018., donijelo je

STATUT

općine Garčin

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Statutom se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug općine Garčin, njezina službena obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela općine Garčin, način obavljanja poslova, oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju, provođenje referenduma u pitanjima iz samo-upravnog djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, suradnja s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza općine Garčin.

Članak 2.

Općina Garčin je jedinica lokalne samouprave.

Općina Garčin obuhvaća područna naselja: Garčin, Bicko Selo, Klokočevik, Sapci, Selna, Trnjani, Vrhovina i Zadubravlje.

Granice općine Garčin mogu se mijenjati na način i u postupku propisanom zakonom.

Članak 3.

Općina Garčin je pravna osoba.

Sjedište općine Garčin je u Garčinu, Kralja Tomislava 92.


II. OBILJEŽJA OPĆINE GARČIN

Članak 4.

Općina Garčin ima grb i zastavu.

Obilježjima iz stavka 1. ovog članka predstavlja se Općina Garčin i izražava pripadnost Općini Garčin.

Grb i zastava općine Garčin mogu se rabiti na način kojim se poštuje tradicija, ugled i dostojanstvo općine Garčin.

Način uporabe i zaštita obilježja općine Garčin utvrđuje se posebnom odlukom općinskog načelnika, u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Grb i zastava ne smiju sadržavati simbole protivne Ustavu Republike Hrvatske i drugim propisima.

Članak 5.

Grb općine Garčin je …….

Članak 6.

Zastava općine Garčin je …….

Omjer dužine i širine zastave je 2 : 1.

Članak 7.

Dan općine Garčin je 18. travnja, koji se svečano slavi kao općinski blagdan.

III. JAVNA PRIZNANJA

Članak 8.

Općinsko vijeće dodjeljuje javna priznanja za iznimna dostignuća i doprinos od osobitog značenja za razvitak i ugled općine Garčin, a poglavito za naročite uspjehe u unapređivanju gospodarstva, znanosti, kulture, zaštite i unapređenja čovjekovog okoliša, športa, tehničke kulture, zdravstva i drugih javnih djelatnosti, te za poticanje aktivnosti koje su tome usmjerene.

Članak 9.

Javna priznanja općine Garčin su:1. Počasni građanin općine Garčin,2. Nagrada općine Garčin za životno djelo,3. Nagrada općine Garčin,4. Plaketa općine Garčin.

Članak 10.

Uvjeti za dodjelu javnih priznanja, njihov izgled i oblik, kriterij i postupnost njihove dodjele, tijela koja provode postupak i dodjeljuju priznanja, uređuje se posebnom odlukom Općinskog vijeća.


Članak 11.

Ostvarujući zajednički interes u unapređivanju gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka, Općina Garčin uspostavlja i održava suradnju s drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu, u skladu sa zakonom i međunarodnim ugovorima.

Članak 12.

Općinsko vijeće donosi odluku o uspostavljanju suradnje, odnosno o sklapanju sporazuma (ugovora, povelje, memoranduma i sl.) o suradnji sa pojedinim jedinicama lokalne samouprave, kada ocijeni da postoji dugoročan i trajan interes za uspostavljanje suradnje i mogućnosti za njezino razvijanje.

Kriteriji za uspostavljanje suradnje, te postupak donošenja odluke uređuje se posebnom odlukom Općinskog vijeća.

Članak 13.

Sporazum o suradnji općine Garčin i općine ili grada druge države objavljuje se u Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije.

V. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG

Članak 14.

Općina Garčin samostalna je u odlučivanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i zakonom, te podliježe samo nadzoru zakonitosti rada i akata tijela općine Garčin.

Članak 15.

Općina Garčin u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se


neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom i zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

- uređenje naselja i stanovanje,- prostorno i urbanističko planiranje,- komunalno gospodarstvo,- brigu o djeci,- socijalnu skrb,- primarnu zdravstvenu zaštitu,- odgoj i osnovno obrazovanje,- kulturu, tjelesnu kulturu i šport,- zaštitu potrošača,- zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,- protupožarnu i civilnu zaštitu,- promet na svom području,- održavanje nerazvrstanih cesta- ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Općina Garčin obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga sukladno posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovog članka.

Poslovi iz samoupravnog djelokruga detaljnije se utvrđuju odlukama Općinskog vijeća i općinskog načelnika u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 16.

Općina Garčin može organizirati obavljanje pojedinih poslova iz članka 15. ovog Statuta zajednički s drugom jedinicom lokalne samouprave ili više jedinica lokalne samouprave, osnivanjem zajedničkog tijela, zajedničkog upravnog odjela ili službe, zajedničkog trgovačkog društva ili zajednički organizirati obavljanje pojedinih poslova u skladu s posebnim zakonom.

Odluku o obavljanju poslova na način propisan u stavku 1. ovog članka donosi Općinsko vijeće, temeljem koje se zaključuje sporazum o zajedničkom organiziranju poslova kojim se uređuju međusobni odnosi u obavljanju zajedničkih poslova.

Članak 17.

Općinsko vijeće općine Garčin može posebnom odlukom pojedine poslove iz samoupravnog djelokruga općine, čije je obavljanje od šireg interesa za građane na području više jedinica lokalne samouprave prenijeti na Brodsko-posavsku županiju, u skladu sa njezinim Statutom.

Općinsko vijeće može pojedine poslove iz samoupravnog djelokruga općine Garčin posebnom odlukom prenijeti na mjesne odbore. U tom slučaju općina osigurava sredstva za obavljanje prenesenih poslova.


Članak 18.

Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem lokalnog referenduma i zbora građana, u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 19 .

� Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni Statuta općine, o prijedlogu općeg akta, radi prethodnog pribavljanja mišljenja stanovnika o promjeni područja općine kao i o drugim pitanjima određenim zakonom.

� Na temelju odredaba zakona i statuta raspisivanje referenduma može predložiti jedna trećina članova predstavničkog tijela, općinski načelnik, 20% ukupnog broja birača u jedinici za koju se traži raspisivanje referenduma, a u općini i većina vijeća mjesnih odbora na području općine. �Predstavničko tijelo može donijeti odluku o raspisivanju referenduma na prijedlog podnesen od jedne trećine članova predstavničkog tijela, na prijedlog općinskog načelnika te na prijedlog većine vijeća mjesnih odbora na području općine, ako se za podneseni prijedlog izjasni većina svih članova predstavničkog tijela.

Predstavničko tijelo dužno je izjasniti se o podnesenom prijedlogu te ako prijedlog prihvati, donijeti odluku o raspisivanju referenduma u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga.

Ako je raspisivanje referenduma predložilo 20% od ukupnog broja birača u jedinici, predsjednik predstavničkog tijela dužan je dostaviti zaprimljeni prijedlog središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga.

Središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu će u roku od 60


dana od dostave utvrditi ispravnost podnesenog prijedloga, odnosno utvrditi je li prijedlog podnesen od potrebnog broja birača u jedinici i je li referendumsko pitanje sukladno odredbama Zakona te odluku o utvrđenom dostaviti predstavničkom tijelu.

Ako središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrdi da je prijedlog ispravan, predstavničko tijelo raspisat će referendum u roku od 30 dana od zaprimanja odluke.

Protiv odluke središnjeg tijela državne uprave kojom je utvrđeno da prijedlog nije ispravan nije dozvoljena žalba, već se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

Predstavničko tijelo može raspisati savjetodavni referendum o pitanjima iz svog djelokruga.

Referendum raspisan radi prethodnog pribavljanja mišljenja stanovnika o promjeni područja općine Garčin nije obvezujući.

Na postupak provođenja referenduma shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje provedba referenduma.

Članak 20.

� Referendum se može raspisati radi razrješenja općinskog načelnika i njegovog zamjenika u slučaju:

- kada krše ili ne izvršavaju odluke Općinskog vijeća,

- kada svojim radom prouzroče općini Garčin znatnu materijalnu štetu odnosno štetu u iznosu od 1% od proračuna općini Garčin u tekućoj godini.

� Prijedlog za donošenje odluke o raspisivanju referenduma iz stavka 1. ovog članka može dati najmanje 2/3 članova Općinskog vijeća.

Prijedlog za raspisivanje referenduma o pitanju razrješenja općinskog načelnika i njegovog zamjenika može dati i najmanje 20% birača upisanih u popis birača općine Garčin.

Ako je raspisivanje referenduma za opoziv predložilo 20% ukupnog broja birača općine Garčin, Općinsko vijeće raspisat će referendum za opoziv

općinskog načelnika i njegovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima, u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje je li prijedlog podnesen od potrebnog broja birača u jedinici.

� Ako je raspisivanje referenduma za opoziv predložilo 2/3 članova Općinskog vijeća, odluku o raspisivanju referenduma za opoziv općinskog načelnika i njegovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima Općinsko vijeće donosi dvotrećin-skom većinom glasova svih članova Općinskog vijeća općine Garčin.

Referendum za opoziv ne može se raspisati samo za zamjenika općinskog načelnika.

Prijedlog mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od birača.

Općinsko vijeće ne smije raspisati referendum o razrješenju općinskog načelnika i njegovog zamjenika prije proteka roka od 6 mjeseci od početka mandata općinskog načelnika i njegovog zamjenika.� � Ako na referendumu nije donesena odluka o razrješenju općinskog načelnika i njegovog zamjenika, novi referendum se ne smije raspisati prije proteka roka od 12 mjeseci od dana održavanja prethodnog referenduma.

Članak 21.

� Ako su prijedlog za raspisivanje referenduma podnijeli birači predsjednik Općinskog vijeća je dužan podneseni prijedlog za raspisivanje referenduma u roku od 30 dana od dana primitka dostaviti središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.�

� Ako središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrdi da je prijedlog za raspisivanje referenduma ispravan, općinsko vijeće će raspisati referendum u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke o ispravnosti prijedloga.

� Ako su prijedlog za raspisivanje referenduma za opoziv općinskog načelnika i njegovog zamjenika podnijeli birači, predsjednik općinskog vijeća, dužan je postupiti kao i stavku 1. i 2. ovog članka.


Članak 22.

� Odluka o raspisivanju referenduma sadrži naziv tijela koje raspisuje referendum, područje za koje se raspisuje referendum, naziv akta o kojem se odlučuje na referendumu, odnosno naznaku pitanja o kojem će birači odlučivati, obrazloženje akta ili pitanja o kojima se raspisuje referendum, referendumsko pitanje ili pitanja, odnosno jedan ili više prijedloga o kojima će birači odlučivati, te dan održavanja referenduma.

Članak 23.

� Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području općine Garčin, odnosno na području za koje se raspisuje referendum i upisani su u popis birača.

Članak 24.

� Odluka donesena na referendumu o pitanjima iz članka 19. ovog Statuta obvezatna je za Općinsko vijeće.

Članak 25.

Postupak provođenja referenduma i odluke donijete na referendumu podliježu nadzoru zakonitosti općih akata, kojeg provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Članak 26.

� Općinsko vijeće može tražiti mišljenje od zborova građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga općine kao i o drugim pitanjima

određenim zakonom.

� Prijedlog za traženje mišljenja iz stavka 1. ovog članka može dati jedna trećina vijećnika Općinskog vijeća i općinski načelnik.

� Općinsko vijeće dužno je razmotriti prijedlog iz stavka 2. ovog članka u roku od 60 od dana zaprimanja prijedloga.

� Odlukom iz stavka 1. ovog članka određuju se pitanja o kojima će se tražiti mišljenje od zborova građana te vrijeme u kojem se mišljenje treba dostaviti općinskom vijeću.

Članak 27.

� Zbor građana saziva predsjednik Općinskog vijeća u roku od 15 dana od dana donošenja odluke Općinskog vijeća.

� Zbog građana mjesnog odbora može sazvati i vijeće mjesnog odbora.

� Za pravovaljano izjašnjavanje na zboru građana potrebna je prisutnost najmanje 5 % birača upisanih u popis birača mjesnog odbora za čije područje je sazvan zbor građana.

� Izjašnjavanje građana na zboru građana je javno, a odluke se donose većinom glasova prisutnih građana.

� Većina nazočnih može odlučit i da je izjašnjavanje tajno.

Članak 28.

� Građani imaju pravo predlagati Općinskom vijeću donošenje određenog akta ili rješavanja određenog pitanja iz djelokruga Općinskog vijeća.

� Općinsko vijeće raspravlja o prijedlogu iz stavka l. ovog članka, ako prijedlog potpisom podrži najmanje 10% birača upisanih u popis birača općine.

� Općinsko vijeće dužno je dati odgovor podnositeljima, najkasnije u roku od 3 mjeseca od prijema prijedloga.

Članak 29.

Građani i pravne osobe imaju pravo podnositi predstavke i pritužbe na rad tijela općine Garčin kao i na rad Jedinstvenog upravnog odjela, te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kada im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti.

Na podnijete predstavke i pritužbe čelnik tijela općine Garčin odnosno pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela dužan je odgovoriti u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe.Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog članka osigurava se ustanovljavanjem knjige pritužbi, postavljanjem sandučića za predstavke i pritužbe te neposrednim komuniciranjem s ovlaštenim predstavnicima tijela općine Garčin ili sredstvima elektroničke komunikacije.


VII. TIJELA OPĆINE GARČIN

Članak 30.

Tijela općine Garčin su Općinsko vijeće i općinski načelnik. 1. Općinsko vijeće

Članak 31.

Općinsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti općine, te obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom, zakonom i ovim Statutom.

� Ako zakonom ili drugim propisom nije jasno određeno nadležno tijelo za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga, poslovi i zadaće koje se odnose na uređivanje odnosa iz samoupravnog djelokruga u nadležnosti su Općinskog vijeća, a izvršni poslovi i zadaće u nadležnosti su općinskog načelnika.

� Ukoliko se na način propisan stavkom 2. ovog članka ne može utvrditi nadležno tijelo, poslove i zadaće obavlja Općinsko vijeće.

Članak 32.

� Općinsko vijeće:- donosi Statut općine,- donosi Poslovnik o radu,- donosi odluku o uvjetima, načinu i postupku

gospodarenja nekretninama u vlasništvu općine,

- donosi proračun i odluku o izvršenju proračuna,

- usvaja godišnje izvješće o izvršenju proračuna,- donosi odluku o privremenom financiranju- odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i

nekretnina čija ukupna vrijednost prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina, odnosno čija je pojedinačna vrijednost veća od 1.000.000 kuna,

- donosi odluku o promjeni granice općine Garčin,

- uređuje ustrojstvo i djelokrug Jedinstvenog upravnog odjela,

- osniva javne ustanove, ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe, za obavljanje

gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Općinu,

- daje prethodne suglasnosti na statute ustanova, ukoliko zakonom ili odlukom o osnivanju nije drugačije propisano,

- donosi odluke o potpisivanju sporazuma o suradnji s drugim jedinicama lokalne samouprave, u skladu sa općim aktom i zakonom,

- raspisuje lokalni referendum,- bira i razrješava predsjednika i potpredsjednike

Općinskog vijeća, - bira i razrješava predsjednike i članove radnih

tijela Općinskog vijeća,- odlučuje o pokroviteljstvu,- donosi odluku o kriterijima, načinu i postupku

za dodjelu javnih priznanja i dodjeljuje javna priznanja,

- imenuje i razrješava i druge osobe određene zakonom, ovim Statutom i posebnim odlukama Općinskog vijeća,

- donosi odluke i druge opće akte koji su mu stavljeni u djelokrug zakonom i podzakonskim aktima,

- osniva radna tijela te bira i razrješuje članove tih tijela i druge osobe određene zakonom, drugim propisima ili statutom,

- imenuje i razrješuje predstavnike općine Garčin u upravnim nadzornim tijelima javnih ustanova i drugih pravnih osoba, na prijedlog općinskog načelnika.

Članak 33.

� Općinsko vijeće donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina njegovih članova (relativna većina).

� Statut, proračun, godišnji izvještaj o izvršenju proračuna, odluka o raspisivanju referenduma i odluka o pristupanju raspravi o predloženoj promjeni Statuta donose se većinom glasova svih članova Općinskog vijeća (apsolutna većina).

� Odluka o raspisivanju referenduma za opoziv općinskog načelnika i njegovog zamjenika koji je predložilo 2/3 članova općinskog vijeća Općinsko vijeće donosi dvotrećinskom većinom glasova svih članova općinskog vijeća.

Članak 34.

� Općinsko vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika.


� Funkcija predsjednika i potpredsjednika vijeća je počasna i za to obnašatelji funkcije ne primaju plaću.

� Predsjednik i potpredsjednik imaju pravo na naknadu troškova sukladno posebnoj odluci Općinskog vijeća.

Članak 35.

� Predsjednik Općinskog vijeća:

- zastupa Općinsko vijeće,- saziva i organizira, te predsjedava sjednicama

Općinskog vijeća, - predlaže dnevni red Općinskog vijeća,- upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u



vijeće,- brine o suradnji Općinskog vijeća i općinskog

načelnika,- brine se o zaštiti prava vijećnika,- obavlja i druge poslove određene zakonom i

Poslovnikom Općinskog vijeća.

Članak 36.

� Općinsko vijeće općine Garčin ima 13 članova.

� Općinsko vijeće može imati i više od 13 vijećnika ako je to potrebno da bi se osigurala odgovarajuća zastupljenost srpske nacionalne manjine u Općinskom vijeću sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina.

Članak 37.

� Pripadnicima srpske nacionalne manjine jamči se zastupljenost u Općinskom vijeću jednim članom.

Članak 38.

� Mandat članova Općinskog vijeća općine Garčin izabranih na redovnim izborima traje do dana stupanja na snagu odluke Vlade RH o raspisivanju sljedećih redovnih izbora.

Mandat članova Općinskog vijeća općine Garčin izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka

tekućeg mandata predstavničkog tijela izabranog na redovnim izborima koji se održavaju svake četvrte godine sukladno odredbama zakona kojim se uređuju lokalni izbori, odnosno do dana stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspu-štanju predstavničkog tijela sukladno odredbama ovoga Zakona.�� Funkcija članova Općinskog vijeća je počasna i za to vijećnik ne prima plaću.

� Vijećnici imaju pravo na naknadu troškova u skladu s posebnom odlukom Općinskog vijeća.

� Vijećnici nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

Članak 39.

� Vijećniku prestaje mandat prije isteka vremena na koji je izabran:

- ako podnese ostavku koja je zaprimljena najkasnije tri dana prije zakazanog održavanja sjednice Općinskog vijeća i ovjerena kod javnog bilježnika najranije osam dana prije podnošenja iste,

- ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta odnosno ograničena poslovna sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke,

- ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, danom pravomoćnosti presude,

- ako odjavi prebivalište s područja općine Garčin, danom odjave prebivališta,

- ako mu prestane hrvatsko državljanstvo sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo, danom njegovog prestanka,

- smrću.

Članak 40.

� Vijećniku koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja je prema odredbama zakona nespojiva s dužnošću člana predstavničkog tijela, mandat miruje, a za to vrijeme vijećnika zamjenjuje zamjenik, u skladu s odredbama zakona.

� Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti, vijećnik nastavlja s obnašanjem dužnosti vijećnika,


ako podnese pisani zahtjev predsjedniku Općinskog vijeća u roku od osam dana od dana prestanka obnašanja nespojive dužnosti.

� Mirovanje mandata prestaje osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.

� Vijećnik može tražiti nastavljanje obnašanja dužnosti vijećnika jedanput u tijeku trajanja mandata.

Članak 41.

� Vijećnik ima prava i dužnosti:

- sudjelovati na sjednicama Općinskog vijeća,- raspravljati i glasovati o svakom pitanju koje je

na dnevnom redu sjednice Vijeća,- predlagati Vijeću donošenje akata, podnositi

prijedloge akata i podnositi amandmane na prijedloge akata,



- sudjelovati na sjednicama radnih tijela Općinskog vijeća i na njima raspravljati, a u radnim tijelima kojih je član i glasovati,

- tražiti i dobiti podatke, potrebne za obavljanje dužnosti vijećnika, od tijela općine te u svezi s tim koristiti njihove stručne i tehničke usluge.

� Vijećnik ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi, niti za glasovanje u radu Općinskog vijeća.

Vijećnik je dužan čuvati tajnost podataka, koji su kao tajni određeni u skladu s pozitivnim propisima, za koje sazna za vrijeme obnašanja dužnosti vijećnika.

� Vijećnik ima i druga prava i dužnosti utvrđena odredbama zakona, ovog Statuta i Poslovnika Općinskog vijeća.

Članak 42.

� Poslovnikom Općinskog vijeća detaljnije se uređuje način konstituiranja, sazivanja, rad i tijek sjednice, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti vijećnika, ostvarivanje prava i dužnosti predsje-dnika Općinskog vijeća, djelokrug, sastav i način rada radnih tijela, način i postupak donošenja akata u Općinskom vijeću, postupak izbora i razrješenja,

sudjelovanje građana na sjednicama te druga pitanja od značaja za rad Općinskog vijeća.

1.1. Radna tijela

Članak 43.

� Radna tijela Općinskog vijeća su:

- Komisija za izbor i imenovanja,- Komisija za Statut, poslovnik i normativnu djelatnost,- Mandatna komisija.

Članak 44.

� Komisija za izbor i imenovanja predlaže:

- izbor i razrješenje predsjednika i potpredsje-dnika Općinskog vijeća,

- izbor i razrješenje članova radnih tijela Općinskog vijeća,

- imenovanje i razrješenje i drugih osoba određenih ovim Statutom i drugim odlukama Općinskog vijeća,

- propise o primanjima vijećnika, te naknade troškova vijećnicima za rad u Općinskom vijeću.

Članak 45.

� Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost:

- predlaže Statut općine i Poslovnik Općinskog vijeća,

- predlaže pokretanje postupka za izmjenu Statuta općine odnosno Poslovnika Općinskog vijeća,

- razmatra prijedloge odluka i drugih općih akata koje donosi Općinsko vijeće u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom i pravnim sustavom, te u pogledu njihove pravne obrade i o tome daje mišljene i prijedloge Općinskom vijeću,


Članak 46.

� Mandatna komisija:

- na konstituirajućoj sjednici obavještava Općinsko vijeće o provedenim izborima za Općinsko vijeće i imenima izabranih vijećnika,


temeljem objavljenih rezultata nadležnog izbornog povjerenstva o provedenim izborima,

- obavještava Općinsko vijeće o podnesenim ostavkama na vijećničku dužnost, te o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati vijećničku dužnost,

- obavještava Općinsko vijeće o mirovanju mandata vijećnika i o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati vijećničku dužnost,


- obavještava Općinsko vijeće o prestanku mandata kada se ispune zakonom predviđeni uvjeti i obavještava Općinsko vijeće da su ispunjeni zakonski uvjeti za početak mandata zamjeniku vijećnika.

Članak 47.

� Općinsko vijeće može uz radna tijela osnovana ovim Statutom, osnivati druga stalna i povremena radna tijela radi proučavanja i razmatranja drugih pitanja iz djelokruga Općinskog vijeća, pripreme prijedloga odluka i drugih akata, davanja mišljenja i prijedloga u svezi pitanja koja su na dnevnom redu Općinskog vijeća.�� Sastav, broj članova, djelokrug i način rada radnih tijela utvrđuje Općinsko vijeće posebnim odlukama.

2. Općinski načelnik

Članak 48.

� Općinski načelnik zastupa općinu i nositelj je izvršne vlasti općine.

� Mandat općinskog načelnika počinje prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora i traje do prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora novog općinskog načelnika.

� Mandat općinskog načelnika traje četiri godine.

� U obavljaju izvršne vlasti općinski načelnik:- priprema prijedloge općih akata,- izvršava i osigurava izvršavanje općih akata

Općinskog vijeća,- utvrđuje prijedlog proračuna općine i izvršenja

proračuna,

- odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina jedinice lokalne, samouprave i raspolaganju imovinskim pravima te novčanim sredstvima u skladu s ograničenjima propisanim ovim Zakonom, statutom jedinice i posebnim propisima,

- općinski načelnik može odlučivati o visini pojedinačne vrijednosti do najviše 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, odnosno raspolaganju ostalom imovinom.

Ako je taj iznos veći od 1.000.000,00 kn, općinski načelnik može odlučivati najviše do 1.000.000,00 kuna, a ako je taj iznos manji od 70.000,00 kuna, tada može odlučivati najviše do 70.000,00 kuna.

Stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina te raspolaganje ostalom imovinom mora biti planirano u proračunu jedinice i provedeno u skladu sa zakonom.

O stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina te raspolaganju ostalom imovinom većom od spomenute vrijednosti, odlučuje Općinsko vijeće općine Garčin.

- upravlja prihodima i rashodima općine,- upravlja raspoloživim novčanim sredstvima na

računu proračuna općine,- odlučuje o davanju suglasnosti za zaduživanje

pravnim osobama u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu općine i o davanju suglasnosti za zaduživanje ustanova kojih je osnivač općina,

- donosi pravilnik o unutarnjem redu Jedinstve-nog upravnog odjela općine,

- donosi odluku o kriterijima za ocjenjivanje službenika i načinu provođenja ocjenjivanja,

- imenuje i razrješava pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela,

- utvrđuje plan prijma u službu u Jedinstveni upravni odjel općine,

- predlaže izradu prostornog plana kao i njegove izmjene i dopune na temelju obrazloženih i argumentiranih prijedloga fizičkih i pravnih osoba,

- usmjerava djelovanje Jedinstvenog upravnog odjela i službi općine u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, odnosno poslova državne uprave, ako su preneseni općini,

- nadzire rad Jedinstvenog upravnog odjela i


službi u samoupravnom djelokrugu i poslovima državne uprave,

- daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji,

- obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnih odbora ako su isti osnovani,

- obavlja i druge poslove predviđene ovim Statutom i drugim propisima.

�� Općinski načelnik je dužan izvijestiti Općinsko vijeće o danim suglasnostima za zaduživanje iz stavka 3. alineje 8. ovog članka tromjesečno do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje.

Članak 49.


Članak 50.

� � Općinski načelnik dva puta godišnje podnosi polugodišnje izvješće o svom radu i to do 31. ožujka tekuće godine za razdoblje srpanj-prosinac prethodne godine i do 15. rujna za razdoblje siječanj-lipanj tekuće godine.

� � Općinsko vijeće može, pored izvješća iz stavka 1. ovog članka, od općinskog načelnika tražiti izvješće o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga.

� � Općinski načelnik podnosi izvješće po zahtjevu iz stavka 2. ovog članka u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva. Ukoliko se zahtjevom traži izviješće za veći broj različitih pitanja, rok za podnošenje izviješća iznosi 60 dana od dana primitka zahtjeva.

� � Općinsko vijeće ne može zahtijevati od općinskog načelnika izvješće o bitno podudarnom pitanju prije proteka roka od 6 mjeseci od ranije podnesenog izvješća o istom pitanju.

Članak 51.

� Općinski načelnik obavlja poslove utvrđene statutom općine.

� Općinski načelnik u obavljanju poslova iz samostalnog djelokruga općine ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela.

Ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propisi, općinski načelnik donijet će odluku o obustavi općeg akta u roku od 8 dana od dana donošenja općeg akta.

Općinski načelnik ima pravo od predstavničkog tijela tražiti da u roku od 8 dana od dana donošenja odluke o obustavi otkloni uočene nedostatke u općem aktu.�Ako predstavničko tijelo ne otkloni uočene nedostatke iz stavka 2 ovog članka, općinski načelnik dužan je bez odgode o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u Brodsko-posavskoj županiji i dostaviti mu odluku o obustavi općeg akta.�Predstojnik ureda državne uprave će u roku od 8 dana od zaprimanja ocijeniti osnovanost odluke općinskog načelnika o obustavi od primjene općeg akta".

Članak 52.

� Općinski načelnik ima jednog zamjenika, koji zamjenjuje općinskog načelnika u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju svoje dužnosti.

� Smatra se da je općinski načelnik duže odsutan ili spriječen obavljati svoju dužnost ako duže od 30 dana nije prisutan u prostorijama općine, a pritom dužnosnicima i zaposlenicima nije neposredno dostupan na drugom mjestu radi dogovora o obavljanju poslova, donošenju odluka, potpisivanju akata i sl.

Članak 53.

� Općinski načelnik može obavljanje određenih poslova iz svog djelokruga povjeriti zamjeniku, ali mu time ne prestaje odgovornost za njihovo obavljanje.

� Zamjenik općinskog načelnika je u slučaju iz stavka 1. ovog članka dužan pridržavati se uputa općinskog načelnika.

Članak 54.

� Općinski načelnik i njegov zamjenik odlučit će hoće li dužnosti na koje su izabrani obavljati profesionalno, osim u godini održavanja redovnih lokalnih izbora.


� Općinski načelnik i njegov zamjenik dužni su u roku od 8 dana od dana stupanja na dužnost dostaviti pisanu obavijest Jedinstvenom upravnom odjelu općine o tome hoće li dužnost obavljati profesionalno.

Članak 55.

� Općinskom načelniku i njegovom zamjeniku mandat prestaje po sili zakona:

- danom podnošenja ostavke,- danom pravomoćnosti odluke o oduzimanju

poslovne sposobnosti,- danom pravomoćnosti sudske presude kojom je

osuđen radi počinjenja kaznenog djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, Republike Hrvatske i vrijednosti zaštićenih međunaro-dnim pravom,

- danom odjave prebivališta s područja općine Garčin,

- danom prestanka hrvatskog državljanstva,- smrću.

� Općinsko vijeće u roku od 8 dana obavještava Vladu Republike Hrvatske o prestanku mandata općinskog načelnika radi raspisivanja prijevremenih izbora za novog općinskog načelnika.�� Ako mandat općinskog načelnika prestane u godini u kojoj se održavaju redovni izbori, a prije njihovog održavanja, dužnost općinskog načelnika do kraja mandata obavlja zamjenik.

Članak 56.

� Općinski načelnik i njegov zamjenik mogu se razriješiti u slučajevima i u postupku propisanom člankom 20. ovog Statuta.

� Ako na referendumu bude donesena odluka o razrješenju općinskog načelnika i njegovog zamjenika, mandat im prestaje danom objave rezultata referenduma, a Vlada Republike Hrvatske imenuje povjerenika Vlade Republike Hrvatske za obavljanje poslova iz nadležnosti općinskog načelnika.

VIII. OSTVARIVANJE PRAVA PRIPADNIKA SRPSKE NACIONALNE MANJINE

Članak 57.

Pripadnici srpske nacionalne manjine u općini

Garčin sudjeluju u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem Vijeća nacionalne manjine.

Članak 58.

Vijeće srpske nacionalne manjine u općini Garčin ima pravo:- predlagati tijelima općine Garčin mjere za

unapređivanje položaja srpske nacionalne manjine u Općini Garčin, uključujući davanje prijedloga općih akata kojima se uređuju pitanja od značaja za nacionalnu manjinu;

- isticati kandidate za dužnosti u tijelima općine Garčin;

- biti obaviješteno o svakom pitanju o kome će raspravljati radno tijelo Općinskog vijeća, a tiče se položaja nacionalne manjine;

Način, rokovi i postupak ostvarivanja prava iz stavka 1. uredit će se poslovnikom Općinskog vijeća općine Garčin.

Članak 59.

Općinski načelnik je dužan u pripremi prijedloga općih akata od Vijeća srpske nacionalne manjine, osnovanog za područje općine Garčin, zatražiti mišljenje i prijedloge o odredbama kojima se uređuju prava i slobode srpske nacionalne manjine.

Članak 60.

� Na području općine Garčin, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo koristiti i isticati simbole i zastave nacionalne manjine.

Zastava nacionalne manjine može se uz zastavu Republike Hrvatske i zastavu općine Garčin isticati na poslovnim zgradama u kojima nacionalna manjina ima sjedište i u svečanim prigodama značajnim za nacionalnu manjinu.

Članak 61.

Vijeće srpske nacionalne manjine može u službene svrhe upotrebljavati i druge simbole i znamenja svoje nacionalne manjine i to:

- u sastavu svojih pečata i žigova- u natpisnim pločama na poslovnim zgradama u

kojima imaju sjedište te u službenim i svečanim prostorijama

- u zaglavljima službenih akata koje donose.


Članak 62.

U svečanim prigodama važnim za nacionalnu manjinu može se izvoditi himna i/ili svečana pjesma nacionalne manjine.

� Prije izvođenja himne i/ili svečane pjesme nacionalne manjine, obvezatno se izvodi himna Republike Hrvatske.

Članak 63.

Općina Garčin, u skladu s mogućnostima, financijski pomaže rad kulturnih i drugih udruga koje osnivaju pripadnici nacionalnih manjina, radi očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta.

Općina Garčin osigurava sredstva za rad Vijeća srpske nacionalne manjine.

IX. UPRAVNA TIJELA

Članak 64.

� Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga općine Garčin, utvrđenih zakonom i ovim Statutom, te obavljanje poslova državne uprave koji su zakonom prenijeti na Općinu, ustrojava se Jedinstveni upravni odjel.

� Ustrojstvo i djelokrug Jedinstvenog upravnog odjela uređuje se posebnom odlukom Općinskog vijeća.

� Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja pročelnik kojeg na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik.

Članak 65.

� Jedinstveni upravni odjel u okviru djelokruga utvrđenog posebnom odlukom, neposredno izvršava i nadzire provođenje općih i pojedinačnih akata tijela općine, te u slučaju neprovođenja općeg akta poduzima propisane mjere.

Članak 66.

� Jedinstveni upravni odjel samostalan je u okviru svog djelokruga, a za zakonito i pravovre-meno obavljanje poslova iz svoje nadležnosti odgovoran je općinskom načelniku.

Članak 67.

� Sredstva za rad Jedinstvenog upravnog odjela, osiguravaju se u Proračunu općine Garčin, Državnom proračunu i iz drugih prihoda u skladu sa zakonom.

X. JAVNE SLUŽBE

Članak 68.

� Općina Garčin u okviru samoupravnog djelokruga osigurava obavljanje djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana na području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti, za koje je zakonom utvrđeno da se obavljaju kao javna služba.

Članak 69.

� Općina Garč in os igurava obavl jan je djelatnosti iz članka 67. ovog Statuta osnivanjem trgovačkih društva, javnih ustanova, drugih pravnih osoba i vlastitih pogona.

� U trgovačkim društvima u kojima općina Garčin ima udjele ili dionice općinski načelnik je član skupštine društva.

� Obavljanje određenih djelatnosti općina Garčin može povjeriti drugim pravnim i fizičkim osobama temeljem ugovora o koncesiji.

XI. MJESNA SAMOUPRAVA

Članak 70.

� Na području općine Garčin osnivaju se mjesni odbori, kao oblici mjesne samouprave, a radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima.

� Mjesni odbori se osnivaju za pojedina naselja ili više međusobno povezanih manjih naselja, na način i po postupku propisanom zakonom, ovim Statutom i posebnom odlukom Općinskog vijeća, kojom se detaljnije uređuje postupak i način izbora tijela mjesnog odbora.�� Mjesni odbor je pravna osoba.


Članak 71.

Mjesni odbori na području općine Garčin su:

- Mjesni odbor Garčin,- Mjesni odbor Sapci,- Mjesni odbor Bicko Selo,- Mjesni odbor Selna,- Mjesni odbor Trnjani,- Mjesni odbor Zadubravlje,- Mjesni odbor Vrhovina, i- Mjesni odbor Klokočevik.

Područje i granice mjesnih odbora određuju se posebnom odlukom Općinskog vijeća i prikazuju se na kartografskom prikazu koji je sastavni dio te odluke.

Članak 72.

� Inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora može dati 20 % građana upisanih u popis birača za područje za koje se predlaže osnivanje mjesnog odbora, organizacije i udruženja građana, članovi predstavničkog tijela te općinski načelnik.

� U slučaju da prijedlog iz stavka 1. ovog članka, daju građani ili njihove organizacije i udruženja, prijedlog se dostavlja u pisanom obliku općinskom načelniku.

Članak 73.

Općinski načelnik u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga utvrđuje da li je prijedlog podnesen na način i po postupku utvrđenim zakonom i ovim Statutom.

� Ukoliko općinski načelnik utvrdi da prijedlog nije podnesen na propisani način i po propisanom postupku, obavijestit će predlagatelja i zatražiti da u roku od 15 dana dopuni prijedlog za osnivanje mjesnog odbora.

� Pravovaljani prijedlog općinski načelnik upućuje Općinskom vijeću, koje je dužno izjasniti se o prijedlogu u roku od 60 dana od prijema prijedloga.

Članak 74.

� U prijedlogu za osnivanje mjesnog odbora navode se podaci o predlagatelju, području i granicama mjesnog odbora, sjedište mjesnog

odbora, osnove pravila mjesnog odbora te zadaci i izvori financiranja mjesnog odbora.

Članak 75.

� Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.

Članak 76.

Članove vijeća mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na vrijeme od četiri godine.

Izbornu jedinicu za izbor članova vijeća mjesnog odbora čini cijelo područje mjesnog odbora.

Postupak izbora vijeća mjesnog uređuje se posebnom odlukom Općinskog vijeća uz shodnu primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave.

Članak 77.

Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisuje općinski načelnik u roku od 60 dana od dana donošenja odluke Općinskog vijeća o osnivanju mjesnog odbora odnosno u roku od 30 dana od dana isteka mandata ili raspuštanja vijeća mjesnog odbora.

Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne može proteći manje od 30 dana niti više od 60 dana.

Članak 78.

� Vijeće mjesnog odbora ima, uključujući i predsjednika, 5–7 članova.

� Za člana vijeća mjesnog odbora može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života koji ima prebivalište na području mjesnog odbora.

Članak 79.

Vijeće mjesnog odbora bira predsjednika vijeća iz svog sastava većinom glasova svih članova.

Predsjednik vijeća predstavlja mjesni odbor i za svoj rad odgovoran je vijeću mjesnog odbora.


Članak 80.

� Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora, pravila mjesnog odbora, poslovnik o svom radu, financijski plan i godišnji obračun, te obavlja druge poslove utvrđene zakonom, ovim Statutom i odlukama Općinskog vijeća i općinskog načelnika.

Članak 81.

� Programom rada utvrđuju se zadaci mjesnog odbora, osobito u pogledu vođenja brige o uređenju područja mjesnog odbora, provođenjem manjih komunalnih akcija kojima se poboljšava komunalni standard građana na području mjesnog odbora, vođenju brige o poboljšavanju zadovoljavanja lokalnih potreba građana u oblasti zdravstva, socijalne skrbi, kulture, športa i drugih lokalnih potreba na svom području

Članak 82.

� Pravilima mjesnog odbora detaljnije se uređuje način konstituiranja, sazivanja i rad vijeća mjesnog odbora, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti članova vijeća mjesnog odbora, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika vijeća mjesnog odbora, način odlučivanja, te druga pitanja od značaja za rad mjesnog odbora.

Članak 83.

� Prihode mjesnog odbora čine prihodi od pomoći i dotacija pravnih ili fizičkih osoba, te prihodi koje posebnom odlukom utvrdi Općinsko vijeće.

Članak 84.

� Vijeće mjesnog odbora, radi raspravljanja o potrebama i interesima građana, te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od lokalnog značenja, može sazivati zborove građana.

� Zbor građana vodi predsjednik mjesnog odbora ili član vijeća mjesnog odbora kojeg odredi vijeće.

Članak 85.

� Stručne i administrativne poslove za potrebe mjesnog odbora obavlja Jedinstveni upravni odjel općine na način propisan općim aktom kojim se uređuje ustrojstvo i način rada Jedinstvenog

upravnog odjela općine.

Članak 86.

Inicijativu i prijedlog za promjenu područja mjesnog odbora mogu dati tijela mjesnog odbora i općinski načelnik.

O inicijativi i prijedlogu iz prethodnog stavka Općinsko vijeće donosi odluku uz prethodno pribavljeno mišljenje građana mjesnog odbora za koje se traži promjena područja.

Članak 87.

� Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja općinski načelnik.

� Općinsk i nače ln ik može u pos tupku provođenja nadzora nad zakonitošću rada mjesnog odbora raspustiti vijeće mjesnog odbora, ako ono učestalo krši odredbe ovog Statuta, pravila mjesnog odbora i ne izvršava povjerene mu poslove. XII. IMOVINA I FINANCIRANJE OPĆINE GARČIN

Članak 88.

� Sve pokretne i nepokretne stvari, te imovinska prava koja pripadaju općini Garčin, čine imovinu općine Garčin.

Članak 89.

� Imovinom općine upravljaju općinski načelnik i Općinsko vijeće u skladu s odredbama ovog Statuta pažnjom dobrog domaćina.

� Općinski načelnik u postupku upravljanja imovinom općine donosi pojedinačne akte glede upravljanja imovinom, na temelju općeg akta Općinskog vijeća o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu općine.

Članak 90.

� Općina Garčin ima prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže.�� Prihodi općine Garčin su:

- općinski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odluka Općinskog vijeća,


- prihodi od stvari u vlasništvu općine i imovinskih prava,

- prihod od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu općine odnosno u kojima Općina ima udjele ili dionice,

- prihodi od koncesija,- novčane kazne i oduzeta imovinska korist za

prekršaje koje propiše Općina Garčin u skladu sa zakonom,

- udio u zajedničkim porezima sa Brodsko-posavskom župani jom i Republ ikom Hrvatskom,

- sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđena u Državnom proračunu,

- drugi prihodi određeni zakonom.

Članak 91.

� Procjena godišnjih prihoda i primitaka, te utvrđeni iznosi izdataka i drugih plaćanja općine Garčin iskazuju se u proračunu općine Garčin.

� Svi prihodi i primici proračuna moraju biti raspoređeni u proračunu i iskazni po izvorima iz kojih potječu.

� Svi izdaci proračuna moraju biti utvrđeni u proračunu i uravnoteženi s prihodima i primicima.

Članak 92.

� Proračun općine Garčin i odluka o izvršenju proračuna donosi se za proračunsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen.

� Proračunska godina je razdoblje od dvanaest mjeseci, koja počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca.

Članak 93.

� Općinsko vijeće donosi proračun za sljedeću proračunsku godinu na način i u rokovima propisanim zakonom. � Ukoliko se proračun za sljedeću proračunsku godinu ne može donijeti u propisanom roku, Općinsko vijeće donosi odluku o privremenom financiranju na način i postupku propisanim zakonom i to najduže za razdoblje od prva tri mjeseca proračunske godine.

Članak 94.

� Ako se tijekom proračunske godine smanje

prihodi i primici ili povećaju izdaci utvrđeni proračunom, proračun se mora uravnotežiti sniženjem predviđenih izdataka ili pronalaženjem novih prihoda.

� Uravnoteženje proračuna provodi se izmjenama i dopunama proračuna po postupku propisnom za donošenje proračuna.

Članak 95.

� Ukupno materijalno i financijsko poslovanje općine nadzire Općinsko vijeće.

� Zakonitost, svrhovitost i pravodobnost korištenja proračunskih sredstava općine nadzire Ministarstvo financija.

XIII. AKTI OPĆINE

Članak 96.

� Općinsko vijeće na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i ovim Statutom donosi Statut, Poslovnik, proračun, odluku o izvršenju proračuna,

odluke i druge opće akte i zaključke.�� Općinsko vijeće donosi rješenja i druge pojedinačne akte, kada u skladu sa zakonom rješava o pojedinačnim stvarima.

� Predsjednik predstavničkog tijela dužan je akte iz stavka ovog članka bez odgode dostaviti općinskom načelniku.

Članak 97.

� Općinski načelnik u poslovima iz svog djelokruga donosi odluke, zaključke, pravilnike, te opće akte kada je za to ovlašten zakonom ili općim aktom Općinskog vijeća.

Članak 98.


Članak 99.

� Općinski načelnik osigurava izvršenje općih akata iz članka 96. ovog Statuta, na način i u postupku propisanom ovim Statutom, te obavlja nadzor nad zakonitošću rada upravnih tijela.


Članak 100.

� Jedinstveni upravni odjel općine u izvršavanju općih akata Općinskog vijeća donosi pojedinačne akte kojima rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba.

� Protiv pojedinačnih akata iz stavka 1. ovog članka, može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu Brodsko-posavske županije.

� Na donošenje pojedinačnih akata shodno se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku i drugih propisa.

� U izvršavanju općih akata Općinskog vijeća pojedinačne akte donose i pravne osobe kojima su odlukom Općinskog vijeća, u skladu sa zakonom, povjerene javne ovlasti.

Članak 101.

� Pojedinačni akti kojima se rješava o obvezi razreza općinskih poreza, doprinosa i naknada donose se u skraćenom upravnom postupku.

� Skraćeni upravni postupak provodi se i kod donošenja pojedinačnih akata kojima se rješava o pravima, obvezama i interesima fizičkih i pravnih osoba od strane pravnih osoba kojima je Općina Garčin osnivač.

� Protiv pojedinačnih akata Općinskog vijeća i općinskog načelnika kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano, ne može se izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

Članak 102.

� Nadzor nad zakoni tošću općih akata Općinskog vijeća u njegovom samoupravnom djelokrugu obavlja ured državne uprave u Brodsko-posavskoj županiji i nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu.

Članak 103.

� Detaljnije odredbe o aktima općine Garčin i postupku donošenja akata utvrđuje se Poslovnikom Općinskog vijeća .

Članak 104.

� Opći akti se prije nego što stupe na snagu, objavljuju u "Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije".

� Opći akti stupaju na snagu osmog dan od dana objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga, općim aktom propisano da opći akt stupa na snagu danom objave.

� Opći akti ne mogu imati povratno djelovanje.

XIV. JAVNOST RADA

Članak 105.

� Rad Općinskog vijeća, općinskog načelnika i Jedinstvenog upravnog odjela općine je javan.

� Predstavnici udruga građana, građani i predstavnici medija mogu pratiti rad Općinskog vijeća u skladu s odredbama poslovnika Općinskog vijeća.

Članak 106.

� Javnost rada Općinskog vijeća osigurava se:

- javnim održavanjem sjednica,- izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja,- objavljivanjem općih akata i drugih akata u službenom glasilu Brodsko-posavske županije.

� Javnost rada općinskog načelnika osigurava se:

- održavanjem konferencija za medije,- izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja,- objavljivanjem općih akata i drugih akata u službenom glasilu Brodsko-posavske županije.

� Javnost rada Jedinstvenog upravnog odjela općine osigurava se izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja.

XV. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA

Članak 107.

� Način djelovanja općinskog načelnika i


zamjenika općinskog načelnika u obnašanju javnih dužnosti uređen je posebnim zakonom.

Članak 108.

� Općinsko vijeće posebnom odlukom propisuje tko se smatra lokalnim dužnosnikom u obnašanju javne vlasti te uređuje sprječavanje sukoba interesa između privatnog i javnog interesa u obnašanju javne vlasti.

XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 109.

� Prijedlog za promjenu Statuta može podnijeti jedna trećina vijećnika Općinskog vijeća, općinski načelnik i Komisija za Statut, poslovnik i normativnu djelatnost Općinskog vijeća.

� Prijedlog mora biti obrazložen, a podnosi se predsjedniku Općinskog vijeća.

� Općinsko vijeće, većinom glasova svih vijećnika, odlučuje da li će pristupiti raspravi o predloženoj promjeni Statuta.

� Ako se ni nakon ponovljene rasprave ne donese odluka da će se pristupiti raspravi o predloženoj promjeni, isti prijedlog se ne može ponovno staviti na dnevni red Općinskog vijeća, prije isteka roka od šest mjeseci od dana zaključivanja rasprave o prijedlogu.

Članak 110.

� Odluke i drugi opći akti doneseni na temelju Statuta općine Garčin i zakona, uskladit će se s odredbama ovog Statuta i zakona kojim se uređuje pojedino područje u zakonom propisanom roku.

Članak 111.

Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od dana objave u ''Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije''.

Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut općine Garčin („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ br. 9/09), te izmjene i dopune Statuta objavljene u ''Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije“ br. 5/13).

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE GARČIN

Klasa: 021-01/18-01/Ur.br. 2178/06-09-01-01Garčin, 08. veljače 2018.

Predsjednik Općinskog vijeća� �Mato Jerković, v.r.


OPĆINASLAVONSKI ŠAMAC

1.

Na temelju čl. 10. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine, br. 86/2008 i 61/2011) i na temelju čl. 46. Statuta općine Slavonski Šamac («Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije», br. 6/13), dana 11. siječnja 2018. godine, načelnik općine Slavonski Šamac donosi:� � �

PLAN

prijema u službu uopćinu Slavonski Šamac za 2018. godinu

I.

Ovim Planom prijema u službu u Jedinstveni upravni odjel općine Slavonski Šamac za 2018. godinu (u daljnjem tekstu: Plan prijema), utvrđuje se stvarno stanje popunjenosti radnih mjesta u Jedinstvenom upravnom odjelu općine Slavonski Šamac, potreban broj službenika i namještenika na neodređeno vrijeme za 2018. godinu te broj vježbenika koji će se primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u Jedinstveni upravni odjel općine Slavonski Šamac.

II.

Plan prijema u službu donosi se na temelju potreba Jedinstvenog upravnog odjela i raspoloživih financijskih sredstava te je usklađen s Proračunom općine Slavonski Šamac za 2018.godinu.

III.

Plan je kratkoročan te se njime utvrđuje potreba za prijemom:

1.) 1 osoba, s.s.s, ekonomskog smjera – na STRUČNO OSOPOSOBLJAVANJE BEZ ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA – sukladno čl. 11. Pravilniku o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog općine Slavonski Šamac («Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije», br. 1/2016) i čl. 93. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine», br.86/2008, 61/2011).

IV.

Prijam osoba na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa provodit će se u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje.Plan prijema provodit će se ako su sredstva za pokriće troškova stručnog osposobljavanja u cijelosti osigurana kod nadležne službe za zapošljavanje.

V.

Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana od objave u «Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije.»

KLASA: 100-01/18-01/1URBROJ: 2178/09-01-18-1U Slavonskom Šamcu, 11. siječnja 2018. godine

Načelnik općineBranislav Milinović,ing.prometa, v.r.


2.

Na temelju članka 35. tocka 3. Zakona o lokalnoj i podrucnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine RH broj 33/01, 60/01- vjerodostojno tumacenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17) i članka 32. alineje 15. Statuta općine Slavonski Šamac («Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije» broj 6/13.), a na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja, Općinsko vijeće općine Slavonski Šamac je na svojoj 7. sjednici održanoj 31. siječnja 2018. godine donijelo

RJEŠENJE

o razrješenju i imenovanju predsjednika Mandatne komisije

Članak 1.

1. Zora Bulog, Nova ulica 46, Slavonski Šamac razrješuje se dužnosti predsjednika Mandatne komisije.

2. � Mato Drkelić, Nova ulica 20, Slavonski Šamac imenuje se na dužnost predsjednika Mandatne komisije.

Članak 2.

� Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u «Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije.»

OPĆINSKO VIJEĆEOPĆINE SLAVONSKI ŠAMAC

KLASA:021-05/18-01/1URBROJ:2178/09-02-18-4Slavonski Šamac, 31. siječanj 2018. godine.

PREDSJEDNICAOPĆINSKOG VIJEĆA:

Tatjana Jakšić, v.r.

3.

Na temelju članka 32. Statuta općine Slavonski Šamac („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 6/13.) na prijedlog Mandatne komisije, Općinsko vijeće općine Slavonski Šamac na svojoj 7. sjednici, održanoj 31. siječnja 2018. godine, donosi

ZAKLJUČAK

o primanju na znanje Izvješća o mirovanju mandata iz osobnih razloga

člana Općinskog vijeća i početku obnašanja dužnosti zamjenika člana Općinskog vijeća

1. Prima se na znanje Izvješće Mandatne komisije o mirovanju mandata iz osobnih razloga člana Općinskog vijeća i o početku obnašanja dužnosti zamjenika člana Općinskog vijeća.

2. Utvrđuje se da Zori Bulog mandat člana Općinskog vijeća miruje iz osobnih razloga od dana 04.01.2018. godine sukladno članku 79, stavku 6. i 7. Zakona o lokalnim izborima („Narodne novine RH“ 144/12 i 121/16.).

3. Utvrđuje se da Zoru Bulog za vrijeme mirovanja mandata iz osobnih razloga zamjenjuje Mato Drkelić sukladno članku 81. stavak 2. Zakona o lokalnim izborima („Narodne novine“ broj 144/12 i 121/16.) i O d l u c i O p ć i n s k o g o d b o r a H r v a t s k e demokratske zajednice Slavonski Šamac o imenovanju zamjenika izabranom članu Općinskog vijeća .

4. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije.“


KLASA:013-01/18-01/1URBROJ:2178/09-02-18-5Slavonski Šamac, 31. siječanj 2018. godine.

PREDSJEDNICAOPĆINSKOG VIJEĆA



4.

Na temelju članka 7. stavka 2. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe („Narodne novine“, broj 24/11, 61/11, 27/13., 2/14., 96/16. i 70/17.), članka 32. alineje 19. Statuta općine Slavonski Šamac („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije 6/13.), Općinsko vijeće općine Slavonski Šamac na 7. sjednici održanoj dana 31. siječnja 2018. godine, donosi

ODLUKU

o raspoređivanju sredstava političkim strankama u Općinskom vijeću općine Slavonski Šamac u 2018. godini

Članak 1.

Ovom se Odlukom određuje način raspoređivanja sredstava iz Proračuna općine Slavonski Šamac za 2018.godinu za financiranje političkih stranaka koje imaju najmanje jednog vijećnika u Općinskom vijeću općine Slavonski Šamac (u nastavku teksta: Općinsko vijeće) za 2018.godinu u ukupnom iznosu od 20.000,00 kuna.

Članak 2.

Sredstva iz točke 1. ove Odluke raspoređuju se tako da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog vijećnika i da pojedinoj političkoj stranci pripadaju sredstva razmjerna broju njezinih vijećnika u trenutku konstituiranja Općinskog vijeća. Za svakog izabranog vijećnika podzastupljenog spola (žene) pripada i pravo na dodatnu naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog vijećnika.

Članak 3.

Prema kriterijima iz točke 1. i 2. ove Odluke utvrđuje se jednaki iznos sredstava za svakog pojedinog vijećnika u iznosu od 1.739,13 kn.Iznos dodatne naknade za podzastupljeni spol (žene) iznosi 173,91 kn.Sredstva se raspoređuju političkim strankama kako slijedi:

Članak 4.

Sredstva iz točke 3. ove Odluke doznačuju se političkim strankama na njihove račune sukladno odredbama Zakona o financiranju politčkih aktivnosi i izborne promidžbe. Financijska sredstva iz članka 3. ove Odluke političke stranke mogu koristiti isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih programom i statutom političke stranke.Ukoliko pojedinom članu Općinskog vijeća nakon konstituiranja Općinskog vijeća prestane članstvo u političkoj stranci, financijska sredstva koja se raspoređuju sukladno članku 3. ove Odluke ostaju političkoj stranci kojoj je član Općinskog vijeća pripadao u trenutku konstituiranja Općinskog vijeća.

Red. broj

Politička stranka Broj vijećnika

Od toga Podzastupljeni spol

Koeficijent Ukupni Iznos u kunama za 2018. godinu

1. HDZ 5 2 5,2 9.043,48 kn 2. HNS 3 2 3,2 5.565,22 kn 3. SDP 1 0 1 1.739,13 kn 4. HSS 2 1 2,1 3.652,17 kn UKUPNO 11 5 20.000,00 kn


U slučaju udruživanja dviju ili više političkih stranaka, financijska sredstva koja se rapoređuju sukladno članku 3. ove Odluke pripadaju političkoj stranci koja je pravni slijednik političkih stranaka koje su udruživanjem prestale postojati.

Članak 5.



KLASA:402-01/18-01/6URBROJ:2178/09-02-18-1Slavonski Šamac,31. siječanj 2018. godine.

PREDSJEDNICAOPĆINSKOG VIJEĆA:


5.

Na temelju stavka 8. članka 179. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (“Narodne novine” 94/13 i 73/17), čl. 31. Statuta općine Slavonski Šamac („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije», br. 6/13.), Općinsko vijeće općine Slavonski Šamac, na svojoj 7. sjednici održanoj dana 31. siječnja 2018. godine, donijelo je:

ODLUKU

o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu općine Slavonski Šamac

Članak 1.

U Odluci o komunalnom redu općine Slavonski Šamac („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ br. 14/13.) podnaslov: IV SKUPLJANJE, ODVOZ I POSTUPANJE S KOMUNALNIM OTPADOM“ i članci 40-48 . brišu se.

Članak 2.

Članak 49. Odluke o komunalnom redu općine Slavonski Šamac postaje članak 40., te se shodno čl. 1. ove Odluke, mijenjaju ostali članci Odluke o komunalnom redu općine Slavonski Šamac, prema nizu i redoslijedu.

Članak 3.



KLASA:363-01/18-01/4URBROJ:2178/09-02-18-1U Slavonskom Šamcu, 31. siječnja 2018. godine.

PREDSJEDNIKOPĆINSKOG VIJEĆA:



6.

Na temelju članka 36. stavka 13. Zakona o održivom gospodarenju otpadom ("Narodne novine" br. 94/13 i 73/17) i čl. 31. Statuta općine Slavonski Šamac („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ 6/13.), Općinsko vijeće općine Slavonski Šamac na 7. sjednici održanoj dana 31. siječnja 2018. godine, donijelo je

ODLUKU

o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje

odbačenog otpada

Članak 1.

Ovom se Odlukom uređuje način provedbe mjera za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjera za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš.

Članak 2.

Nepropisno odbačenim otpadom, u smislu ove Odluke, smatra se otpad odbačen u okoliš, glomazni otpad ostavljen na javnoj površini i opasni i građevinski otpad odbačen na javnim površinama.

Članak 3.

Mjere za sprečavanje nepropisnog odbacivanja otpada provode se: - � distribucijom letaka o načinu zbrinjavanja

otpada putem isporučitelja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada;

-� objavom informacija na internetskim stranicama općine o načinu zbrinjavanja otpada koji nije mješoviti komunalni otpad i biorazgradivi otpad;

-� postavljanjem znakova zabrane odbacivanja otpada na lokacijama na kojima je u više navrata evidentirano postojanje odbačenog otpada.

�

Članak 4.

Mjere za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš provode se:- sustavom za zaprimanje obavijesti o nepropisno

odbačenom otpadu putem obrasca objavljenog na mrežnoj stranici ;www.slavonski-samac.hr

-� uspostavljanjem sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada;

-� redovitim godišnjim nadzorom područja općine Slavonski Šamac radi utvrđivanja postojanja odbačenog otpada, a posebno lokacija na kojima je u prethodne dvije godine evidentirano postojanje odbačenog otpada,

-� izdavanjem naredbe vlasniku odnosno posjedniku nekretnine odnosno osobi koja upravlja nekretninom na kojoj je nepropisno odložen otpad, da odloženi otpad ukloni odnosno preda ovlaštenoj osobi za ovisno o vrsti otpada,

- organiziranjem akcija uklanjanja nepropisno odloženog otpada na javnim površinama i drugim površinama na području općine Slavonski Šamac;

- učestala kontrola ovlaštenih djelatnika općine Slavonski Šamac stanja spremnika za komunalni otpad na lokacijama kod korisnika usluge i na javnim površinama;

- postava znakova upozorenja o zabrani odbacivanja otpada na javnim površinama gdje je uočeno učestalo odbacivanje komunalnog otpada;

- distribucija informacija o telefonskom broju na koji je moguće prijaviti nepropisno odbacivanje otpada i informacije o načinu postupanja sa komunalnim otpadom.

Članak 5.

Sredstva za provedbu mjera iz članka 3. 4. ove Odluke osiguravaju se u Proračunu općine Slavonski Šamac.

Članak 6.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije“


KLASA: 363-01/18-01/5URBROJ:2178/09-02-18-1Slavonski Šamac, 31. siječanj 2018. godine.




http://www.slavonski-samac.hr

7.

Temeljem članka 30. stavak 7. Zakona o održivom gospodarenju otpadom – dalje: Zakon (Nar. nov., br. 94/13 i 73/17), članka 4. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom – dalje: Uredba (Nar. nov., br. 50/17) i te članka 31. Statuta općine Slavonski Šamac («Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije» broj 6/13.), Općinsko vijeće općine Slavonski Šamac, na svojoj 7. sjednici održanoj 31. siječnja 2018. donijelo je

ODLUKU

o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog

komunalnog otpada na području općine Slavonski Šamac

I. Uvodne odredbe

Članak 1.

(1) Ovom Odlukom utvrđuju se kriterij obračuna količine otpada i način pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada te povezane usluge odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila, problematičnog otpada i krupnog (glomaznog) otpada na području općine Slavonski Šamac.

Članak 2.

(1) Komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva. (2) Miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (papir, staklo i dr.) a u Katalogu otpada označen je ključnim brojem 20 03 01. (3) Biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži b iološki razgradiv otpad. Biorazgradivi komunalni otpad u okviru javne usluge je bio otpad i otpadni papir i karton. (4) Reciklabilni komunalni otpad čine otpadna

plastika, otpadni metal i otpadno staklo, a kad je to prikladno i druge vrste otpada koje su namijenjene recikliranju (npr. otpadni tekstil, otpadno drvo i sl.).(5) Krupni (glomazni) komunalni otpad je predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada.(6) Problematični otpad je opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji uobičajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu se problematičnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada i određen je naputkom iz čl. 29. st. 11. Zakona o održivom gospodarenju otpadom.(7) Građevinski otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao. (Oporaba- je svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe, ovaj pojam obuhvaća i pojam –recikliranje. Recikliranje- je ponovna uporaba u proizvodnom procesu, osim uporabe otpada u energetske svrhe.

Članak 3.

(1) Prikupljanje miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog i reciklabilnog otpada te odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila, problematičnog otpada i krupnog (glomaznog) otpada (u daljnjem tekstu: Usluga) podrazumijeva prikupljanje tog otpada, uz prethodno razvrstavanje i skladištenje, na području pružanja usluge putem spremnika od pojedinih korisnika usluge i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada.(2) Područje pružanja usluge je područje općine Slavonski Šamac i obuhvaća sljedeća naselja: Slavonski Šamac i Kruševica.(3) Davatelj javne uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i reciklabilnog otpada je trgovačko društvo;(4) Davatelj usluge pruža uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog otpada, reciklabilnog komunalnog otpada, odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na području općine Slavonski Šamac.(5) Korisnik usluge je vlasnik nekretnine odnosno posebnog dijela nekretnine koja se nalazi na


području općine Slavonski Šamac i korisnik nekretnine odnosno posebnog dijela nekretnine kada je vlasnik nekretnine odnosno posebnog dijela nekretnine obvezu plaćanja ugovorom prenio na korisnika i o tome obavijestio davatelja usluge. U više stambenim zgradama više korisnika mogu na zahtjev, sukladno međusobnom sporazumu, zajednički nastupati prema davatelju usluge.(6) Više korisnika usluge mogu na zahtjev, sukladno međusobnom sporazumu, zajednički nastupiti prema davatelju usluge.

II.� Način provedbe javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom

Članak 4.

(1) Javna usluga pr ikupl janja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada te usluge povezane s javnom uslugom pružaju se u okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada u skladu sa sljedećim standardima:· Svakom korisniku usluge osigurana je

mogućnost odvojene predaje otpada na njegovom obračunskom mjestu (na adresi korisnika) i korištenje mobilnog reciklažnog dvorišta te odvoz glomaznog otpada sa adrese stanovanja korisnika.

· Odvojena primopredaja miješanog komu-nalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada obavlja se putem standardnih spremnika kod korisnika usluge, na način da se otpadni papir i karton prikuplja odvojeno od bio otpada.

· Preporuča se i potiče korisnike da bio otpad iz biorazgradivog otpada kompostiraju u vlasti-tim dvorištima i vrtovima te tako smanje troškove prikupljanja i obrade bio otpada. Korisnik koji se odluči za kućno kompostiranje bio otpada osigurava komposter ili kompo-stište i provoditi postupak kompostiranja, te vlastito kompostiranje potvrditi Izjavom. Davatelj usluge ima pravo zatražiti od korisnika da mu pokaže komposter ili kućno kompostište da se uvjeri da ovaj u stvarnosti i kompostira bio otpad, te fotografirati isto za svoju arhivu. U slučaju da se korisnik odluči za kompostiranje, davatelj usluge dužan mu je osigurati komposter po tržišnoj cijeni.

· Svakom korisniku omogućit će se sakupljanje reciklabilnog komunalnog otpada (papir, plastika, metalna ambalaža, staklena ambalaža, tekstil) putem zelenih otoka u mjestu

stanovanja i na obračunskom mjestu korisnika putem zajedničke posude volumena 120 litara i PE vreća za korisni otpad;

· Svakom korisniku omogućeno je sakupljanje glomaznog otpada na obračunskom mjestu korisnika jednom godišnje bez naknade i/ili u reciklažnom dvorištu;

· Svakom korisniku omogućeno je sakupljanje otpada određenog posebnim propisom koji uređuje gospodarenje otpadom u reciklažnom dvorištu odnosno mobilnom reciklažnom dvorištu.

(2) Na zahtjev korisnika usluge pružaju se sljedeće usluge: · preuzimanje većih količina miješanog ili

biorazgradivog komunalnog otpada od ugovo-renih uz plaćanje troškova sakupljanja i obrade tih količina prema cjeniku davatelja usluge;

· preuzimanje većih količina glomaznog otpada od ugovorenih količina uz plaćanje prijevoza otpada prema cjeniku davatelja usluge.

Članak 5.

(1)� Davatelj usluge dužan je prikupljati i odvoziti komunalni otpad na području općine Slavonski Šamac u skladu sa Zakonom o održivom gospo-darenju otpadom (dalje u tekstu: Zakon), Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom (dalje u tekstu: Uredba) i ovom Odlukom, a posebno: 1. � osigurati korisniku usluge spremnik za primo-

predaju miješanog komunalnog otpada, reciklabilnog komunalnog otpada (otpadna plastika, otpadni metal i otpadno staklo , a kada je to prikladno i za druge vrste otpada koje su namijenjene recikliranju – otpadni tekstil i otpadno drvo) i PE vreće.

2. � osigurati korisniku usluge spremnik za primopredaju bio otpada iz biorazgradivog komunalnog otpada u slučaju kad korisnik ne želi ili nema uvjeta da bio otpad kompostira u vlastitom dvorištu ili vrtu;

3. � dostaviti korisniku usluge Obavijest o pri-kupljanju miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i recikla-bilnog komunalnog otpada;

4. � preuzeti sadržaj spremnika od korisnika usluge;

5. � prikupljati miješani komunalni otpad na području općine Slavonski Šamac odvojeno na način da se ne miješa u istom vozilu sa otpadom iz neke druge jedinice lokalne samouprave u kojoj davatelj usluge obavlja istu djelatnost;

6. � voditi evidenciju o preuzetoj količini otpada s


područja općine Slavonski Šamac; 7. � odgovarati za sigurnost, redovitost, i kvalitetu

Usluge;8. � osigurati provjeru da otpad sadržan u

spremniku prilikom primopredaje odgovara vrsti otpada čija se primopredaja obavlja. Ako djelatnici davatelja usluge prilikom prikuplja-nja otpada primijete da se u spremniku ili PE vreći za određenu vrstu komunalnog otpada nalazi otpad kojemu prema Zakonu, Uredbi i ovoj Odluci nije mjesto u tom spremniku već bi se trebao prikupiti na drugi način koji je davatelj usluge osigurao, davatelj usluge nema obvezu preuzeti sadržaj takvog spremnika. Davatelj usluge će sadržaj koji nije preuzeo preuzeti u sljedećem rasporedu odvoza, ali tek nakon što korisnik iz sadržaja spremnika izdvoji otpad kojemu nije mjesto u tom spremniku,

9. � označiti spremnik oznakom;10.� voditi digitalnu evidenciju o preuzetom

komunalnom otpadu u skladu s Uredbom;11. � gospodariti s odvojeno sakupljenim komunal-

nim otpadom, uključujući preuzimanje i prijevoz tog otpada, sukladno propisanom redu prvenstva gospodarenja otpadom i na način koji ne dovodi do miješanja odvojeno sakupljenog komunalnog otpada s drugom vrstom otpada ili s otpadom koji ima drugačija svojstva;

12. Izraditi cjenik usluga gospodarenja otpadom (u daljnjem tekstu: cjenik) te za njega ishoditi suglasnost nadležnog tijela općine Slavonski Šamac sukladno Uredbi i Zakonu.

Članak 6.

(1)� Korisnik usluge dužan je:1. � koristiti javnu uslugu i predati miješani

komunalni otpad te bio otpad iz biorazgra-divog komunalnog otpada ako ga ne kompostira, davatelju usluge na području na kojem se nalazi nekretnina korisnika usluge;

2. � vratiti davatelju usluge potpisanu Izjavu o načinu korištenja javne usluge;

3. � preuzeti od davatelja usluge standardizirane spremnike za otpad, te iste spremnike u dane kad se vrši odvoz otpada izvesti na javnu površinu na način da ne ugrožavaju sigurnost u prometu;

4. � omogućiti davatelju usluge pristup spremniku na mjestu primopredaje u slučaju kad mjesto primopredaje otpada nije na javnoj površini;

5. � postupati s otpadom na obračunskom mjestu korisnika usluge na način kojim se ne dovodi u

opasnost ljudsko zdravlje i ne dovodi do rasipanja otpada oko spremnika i ne uzrokuje pojava neugode drugoj osobi zbog mirisa otpada;

6. � odgovarati za postupanje s otpadom i spremnikom na obračunskom mjestu korisnika usluge sukladno Zakonu, Uredbi i ovoj Odluci,

7. � zajedno s ostalim korisnicima usluge na istom obračunskom mjestu odgovarati za obveze nastale zajedničkim korištenjem spremnika sukladno Zakonu, Uredbi i ovoj Odluci;

8. � predavati biorazgradivi komunalni otpad, reciklabilni komunalni otpad, problematični otpad i glomazni otpad odvojeno od miješanog komunalnog otpada;

9. � sav komunalni otpad prikupljati isključivo u odgovarajuće spremnike za otpad, na za to predviđena mjesta, sukladno vrsti otpada i namjeni spremnika, poštujući pritom pravila o odvojenom prikupljanju različite vrste komu-nalnog otpada te pravila sustava sakupljanja komunalnog otpada;

10. � predavati problematični otpad u reciklažno dvorište ili mobilno reciklažno dvorište;

11. � predavati krupni (glomazni) otpad u reciklažno dvorište, te ako ima potrebu za time jednom godišnje bez naknade na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge;

12. � plaćati davatelju usluge cijenu javne usluge, u skladu s važećim cjenikom.

III. Način sakupljanja komunalnog otpada

Članak 7.

(1) Miješani komunalni otpad prikuplja se u tipiziranim/standardiziranim spremnicima za miješani komunalni otpad:· za kućanstva u obiteljskim kućama volumena

80 litara, 120 litara, spremnik osigurava davatelj usluge;

· za kućanstva u više stambenim zgradama volumena 80 litara, 120 litara, 240 litara, 1.100 litara i 5.000 litara, spremnike osigurava davatelj usluge;

· za pravne osobe i fizičke osobe koje obavljaju neku djelatnost (obrtnici) volumena 80 litara, 120 litara, 240 litara, 1.100 litara i 5.000 litara osigurava davatelj usluge.

(2) Izn imno, os im navedenih spremnika komunalni otpad se može sakupljati i odlagati u posebne standardizirane PE vreće zapremine 120


litara ukoliko korisnik nema mogućnosti smještaja standardiziranog spremnika u vlastitom prostoru. Nabavu standardizirane PE vrećice osigurava Davatelj usluge. (3)� Bio otpad iz biorazgradivog komunalnog otpada - vlastito kompostiranje, korisnici kompo-stiraju u vlastitim dvorištima ili vrtovima na točno određenim mjestima u ručno izrađenim ili tipskim kupovnim komposterima . Komposter volumena po izboru, nabavlja ili sam izrađuje korisnik usluge. U slučaju vlastitog kompostiranja korisnik usluge, na zahtjev davatelja usluge, mora davatelju usluge ili komunalnom redaru omogućiti uvid u komposter i mjesto kompostiranja te njegovo fotografiranje i arhiviranje fotografije istoga za potrebe davatelja usluge.(4) � Bio otpad iz biorazgradivog komunalnog otpada - redovan odvoz, prikuplja se u tipiziranim/ standardiziranim spremnicima za komunalni otpad:· za kućanstva u obiteljskim kućama volumena

80 litara 120 litara, spremnik osigurava davatelj usluge;

· za kućanstva u više stambenim zgradama volumena 80 litara, 120 litara, 240 litara i 1.100 litara, spremnike osigurava davatelj usluge;

· za pravne osobe i fizičke osobe koje obavljaju neku djelatnost (obrtnici) volumena 80 litara, 120 litara, 240 litara, 1.100 litara spremnike osigurava davatelj usluge..

(5) Stari papir, karton, tekstil, plastična, metalna i staklena ambalaža prikuplja se: · za kućanstva u obiteljskim kućama u

tipiziranim/standardiziranim spremnicima volumena 80 litara, 120 litara kod korisnika usluge koje osigurava davatelj usluge i u PE vrećama za korisni otpad sa logom davatelja usluge koje osigurava davatelj usluge i na zelenim otocima.

· za kućanstva u više stambenim zgradama u tipiziranim/standardiziranim spremnicima volumena 80 litara, 120 litara, 240 litara i 1.100 litara i PE vreće koje osigurava davatelj usluge;

· za pravne osobe i fizičke osobe koje obavljaju neku djelatnost (obrtnici) u tipiziranim/ standardiziranim spremnicima volumena 80 litara, 120 litara, 240 litara, 1.100 litara koje osigurava davatelj usluge.

(6) Problematični otpad prikuplja se u spremni-cima za problematični otpad koji se nalazi u reciklažnom dvorištu i mobilnom reciklažnom dvorištu. (7) Glomazni otpad prikuplja se u reciklažnom dvorištu i/ili reciklažnom mobilnom dvorištu i

jednom godišnje na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge.

Članak 8.

(1) Davatelj usluge dužan je:· spremnike za komunalni otpad označiti na

način propisan Uredbom;· na spremnike za odlaganje miješanog

komunalnog otpada ugraditi naljepnice sa barkodom ili čipove za elektroničko očitanje pražnjenja spremnika u roku određenom Uredbom.

Članak 9.

(1) Korisnici usluge sakupljanja i odvoza komunalnog otpada kućanstva u obiteljskim kućama spremnike za odlaganje komunalnog otpada smještaju u svoje objekte ili druge prostore u svom vlasništvu;(2) Korisnici usluge sakupljanja i odvoza komunalnog otpada koji stanuju u više stambenim objektima spremnik za odlaganje komunalnog otpada mogu, na temelju rješenja koje izdaje Jedinstveni upravni odjel, smjestiti na javnoj površini.

Članak 10.

(1) Sakupljeni i odloženi komunalni otpad mora se nalaziti u spremniku. Prilikom pražnjenja komunalnog otpada poklopac spremnika mora biti zatvoren;(2) Korisnici usluge dužni su sakupljeni komunalni otpad iz svojih prostorija pažljivo odlagati u spremnike za odlaganje komunalnog otpada tako da se isti ne rasipa i ne onečišćava okolni prostor;(3) Korisnici usluge dužni su spremnike za otpad prati i održavati u čistom stanju, a po potrebi dezinficirati i deratizirati;(4) Na zahtjev korisnika, spremnike veće od 1.000 litara oprati će davatelj usluge uz naplatu usluge pranja sukladno važećem cjeniku.

Članak 11.

(1) Zabranjeno je odlaganje komunalnog otpada uz spremnike za odlaganje komunalnog otpada, u nestandardizirane spremnike, kutije ili drugu ambalažu;(2) Zabranjeno je oštećivati spremnike za odlaganje komunalnog otpada, ljepljenje vlastitih naljepnica, pisanje raznih oznaka, ulijevati u


spremnik tekućine, bacati žeravicu ili vruć pepeo, bacati ostatke životinja, građevinski materijal, sanitarnu keramiku, glomazni otpad, opasni otpad i ostali iskoristivi otpad sukladno zakonu.(3) Zabranjeno je onemogućavati pristup vozilu za odvoz otpada.

Članak 12.

(1) Davatelj usluge ne odgovora za nestanak spremnika za odlaganje komunalnog otpada koji je zadužio korisnik usluge.(2) U slučaju otuđenja ili oštećenja spremnika od strane korisnika usluge, trošak nabave novog spremnika snosit će korisnik usluge. (3) U slučaju da je dokazano da je oštećenje spremnika za odlaganje komunalnog otpada uzrokovao radnik davatelja komunalne usluge, trošak nabave novog snosit će davatelj usluge.

Članak 13.

(1) Radnici davatelja usluge dužni su pažljivo rukovati spremnicima za odlaganje komunalnog otpada, tako da se isti ne oštećuju, a odloženi komunalni otpada ne rasipa i onečišćava okolinu. Svako onečišćenje i oštećenje prouzrokovano odvozom otpada radnici davatelja usluge dužni su odmah otkloniti.(2) Nakon pražnjenja spremnika za odlaganje komunalnog otpada radnici davatelja komunalne usluge dužni su vratiti spremnik na mjesto na kojem je bilo odložen.(3) Komunalni otpad zatečen rasut oko spremnika prije pražnjenja i odvoza otpada, dužni su očistiti korisnici usluge.

Članak 14.

(1)� Davatelj usluge preuzima sadržaj spremnika od korisnika usluge: · miješani komunalni otpad najmanje jednom u

dva tjedna;· biorazgradivi komunalni otpad najmanje

jednom tjedno;· korisni otpad u slučaju pojedinačnog "odvoza

sa kućnog praga" pojedine komponente razvrstanog otpada:

- stari papir i karton te plastična i metalna ambalaža najmanje jednom mjesečno;

- tekstil i staklena ambalaža najmanje jednom u četiri mjeseca;

· korisni otpad u slučaju "odvoza sa kućnog praga" više komponenti korisnog otpada iz iste posude:

- stari papir, karton, plastična i metalna ambalaža iz iste posude najmanje jednom mjesečno,

- tekstil i staklena ambalaža najmanje jednom u četiri mjeseca, prikupljanje putem PE vreća koje osigurava davatelj usluge. Davatelj usluge osigurava 3 PE vreće;

· korisni otpad u slučaju prikupljanja putem zelenih otoka:

- stari papir, karton, plastična i metalna ambalaža najmanje dva puta mjesečno,

- tekstil i staklena ambalaža najmanje jedan puta mjesečno;

· glomazni otpad po pozivu korisnika i u dogovoru sa davateljem usluge prema unaprijed određenim terminima. Davatelj usluge mora omogućiti jedan besplatan odvoz glomaznog otpada sa kućnog praga korisnika usluge u najmanje 3 tjedna termina u godini dana.

(2) Svi korisnici (fizičke i pravne osobe) moraju miješani komunalni otpad u obračunskom razdoblju predati barem jedanput. Ukoliko korisnici ne predaju miješani komunalni otpad barem jedanput u obračunskom razdoblju davatelj usluge ima pravo naplatiti jednu primopredaju miješanog komunal-nog otpada u obračunskom razdoblju. (3) Povremeni korisnici (uz predočenje potvrde o drugom boravištu ili prebivalištu) ne moraju ispuniti obavezu od jedne predaje miješanog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju. (4) Iznimno od navedenog, nadležno tijelo općine Slavonski Šamac može odrediti da se broj odvoza, na cijelom području općine Slavonski Šamac ili u određenim dijelovima općine Slavonski Šamac, uredi na drugačiji način, a sukladno stvarnim potrebama.(5) Nekretnina koja se trajno ne koristi je nekretnina za koju je utvrđeno da se ne koristi na temelju očitovanja vlasnika nekretnine i kad je potrebno na temelju podataka očitanja mjernih uređaja za potrošnju električne energije, plina ili pitke vode ili na drugi način.

Članak 15.

(1) Krupni (g lomazni ) komunaln i o tpad (namještaj, kuhinjska oprema, kupaonska oprema, vrtna oprema, podne obloge, stvari za djecu i sl.) prikuplja se u reciklažnom dvorištu i/ili mobilnom reciklažnom dvorištu i jednom godišnje na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge (po pozivu) pri čemu se ova usluga ne naplaćuje već je sadržana u ukupnoj cijeni Usluge.(2) Korisnik usluge glomazni otpad odlaže ispred


svog objekta i u terminu dogovorenom sa davateljem usluge. Količina odloženog glomaznog otpada koji se odvozi bez naknade ograničena je na

32m po odvozu godišnje. Za količinu koja prelazi

3 2m davatelj usluge ima pravo naplatiti korisniku usluge prijevoz prekomjerne količine do recikla-žnog dvorišta. (3) Glomazni otpad ne uključuje stvari i predmete za koje je posebnim propisom propisano da se smatraju otpadom koji se svrstava u posebnu kategoriju otpada (napuštena vozila, građevinski otpad, otpadne gume, salonitne ploče, pokrov na bazi smole i bitumena, opasni i problematični otpad i dr.).(4) Zabranjeno je odlaganje glomaznog otpada u spremnike za odlaganje komunalnog otpada.(5) Zabranjeno je glomazni otpad odlagati na mjesta koja nisu za to određena.

Članak 16.

(1) Općina Slavonski Šamac na svom području osigurava mjesto za sakupljanje komunalnog otpada putem mobilnog reciklažnog dvorišta najmanje jednom svaka tri mjeseca u svakom naselju (čl. 9. Uredbe), a davatelj usluge osigurava funkcioniranje mobilnog reciklažnog dvorišta. (2) Lokacija i vrijeme rada mobilnog reciklažnog dvorišta (termini sakupljanja) objavljuju se na web stranici općine Slavonski Šamac i web stranici davatelja usluga.

Članak 17.

(1) Dokazom izvršenja usluge smatra se digitalna evidencija davatelja usluge kojom se evidentiraju sakupljene količine miješanog komunalnog otpada, glomaznog otpada i problematičnog otpada.(2) Korisnik usluge može na osobni ili pisani zahtjev dobiti ispis evidencije predanog otpada. (3) Uz digitalnu evidenciju, proces sakupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada davatelj usluge može snimati i kamerama na komunalnim vozilima što je dodatni dokaz o izvršenju javne usluge i može se koristiti kao dokaz u slučaju kvara na opremi za digitalno očitanje pražnjenja spremnika

Članak 18.

(1) Davatelj usluge putem svojih mjesečnih računa i mrežne stranice mora korisniku usluge dati uputu o načinu podnošenju prigovora na neugodu uzrokovanu sustavom sakupljanja komunalnog otpada.

(2) Korisniku se podnošenje prigovora mora omogućiti na sljedeće načine:1. poštom na adresu davatelja usluge,2. telefax-om,3. elektroničkim putem na zasebnu e-mail adresu za prigovore,4. neposredno u prostorima tvrtke,(3) Davatelj usluge mora pismeno odgovoriti podnositelju reklamacije u roku 15 dana od dana zaprimanja reklamacije, dok u drugostupanjskom postupku rješenje donosi Povjerenstvo za rekla-maciju potrošača u roku 30 dana od dana zaprimanja prigovora (reklamacije).

Članak 19.

(1) Davatelj usluge dužan je korisniku usluge do kraja prosinca tekuće kalendarske godine za iduću kalendarsku godinu dostaviti Obavijest o prikuplja-nju miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i reciklabilnog komunalnog otpada u pisanom obliku i putem mrežne stranice .(2) Obavijest mora sadržavati: 1. � plan s rasporedom primopredaje miješanog

komunalnog otpada, biorazgradivog komu-nalnog otpada i reciklabilnog komunalnog otpada,

2. � lokaciju i radno vrijeme mobilnog reciklažnog dvorišta,

3. � plan s terminima preuzimanja glomaznog otpada u okviru javne usluge,

4. � uputu o kompostiranju za korisnika usluge koji kompostira bio otpad,

5. � uputu o postupanju s miješanim komunalnim otpadom, biorazgradivim komunalnim otpadom i reciklabilnim komunalnim otpadom,

6. � kontakt podatke i način podnošenja zahtjeva za preuzimanje komunalnog otpada korisnika usluge,

7.� uputu o preuzimanju komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.

IV. Ugovor o korištenju javne usluge

Članak 20.

(1) Davatelj usluge i korisnik usluge sklapaju ugovor o korištenju usluge.(2) Ugovor o korištenju javne usluge smatra se sklopljenim kad korisnik usluge dostavi davatelju usluge potpisanu Izjavu o načinu korištenja (u daljem tekstu: Izjava) javne usluge ili prilikom prvog korištenja javne usluge ili zaprimanja na korištenje spremnika za primopredaju miješanog


komunalnog otpada u slučaju kad korisnik usluge ne dostavi davatelju javne usluge Izjavu. (3) Davatelj usluge dužan je omogućiti korisniku usluge uvid u ovu Odluku, Izjavu, Opće uvjete ugovora i Cjenik javne usluge prilikom sklapanja i izmjene i/ili dopune Ugovora. (4) Davatelj javne usluge dužni su putem sredstava javnog informiranja, mrežne stranice, dostavom pisane obavijesti ili na drugi, za korisnika usluge prikladan način, osigurati da je korisnik usluge, prije sklapanja Ugovora ili izmjene i/ili dopune Ugovora, upoznat s propisanim odredbama koje uređuju sustav sakupljanja komunalnog otpada, Ugovorom i pravnim posljedicama. (5) Davatelj javne usluge je dužan na svojoj mrežnoj stranici objaviti i održavati poveznice na mrežne stranice Narodnih novina na kojima su objavljeni Zakon i Uredba, digitalnu presliku Odluke, digitalnu presliku cjenika i obavijest o načinu podnošenja prigovora sukladno obvezama iz posebnog propisa kojim se uređuje zaštita potrošača.

Članak 21.

(1) Davatelj usluge dužan je korisniku usluge dostaviti Izjavu iz stavka 2. članka 20. ove Odluke u pisanom obliku.(2) Izjava sadrži sljedeće:1. � obračunsko mjesto,2. � podatke o korisniku usluge (ime i prezime ili


3. � mjesto primopredaje,4. � udio u korištenju spremnika,5. � vrstu, zapremninu i količinu spremnika

sukladno ovoj Odluci,6. � broj planiranih primopredaja miješanog

komunalnog otpada i biorazgradivog komunal-nog otpada u obračunskom razdoblju,

7. � očitovanje o kompostiranju bio otpada,8. � očitovanje o korištenju nekretnine na obračun-

skom mjestu ili o trajnom nekorištenju nekretnine,

9. � obavijest davatelja javne usluge o uvjetima kad se Ugovor smatra sklopljenim,

10. � izjavu korisnika kojom potvrđuje da je upoznat s Ugovorom,

11. � uvjete raskida Ugovora,12. � izvadak iz cjenika javne usluge.(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka svrstani su u obrascu Izjave u dva stupca od kojih je prvi prijedlog davatelja javne usluge, a drugi očitovanje korisnika usluge.

Članak 22.

(1) Korisnik usluge dužan je vratiti davatelju javne usluge dva primjerka potpisane Izjave u roku od 15 dana od dana zaprimanja Izjave. (2) Davatelj javne usluge dužan je po zaprimanju potpisane izjave, korisniku usluge u roku od 8 dana od dana zaprimanja vratiti jedan ovjereni primjerak izjave. (3) Davatelj javne usluge dužan je primijeniti podatak iz izjave koji je naveo korisnik usluge (stupac: očitovanje korisnika usluge) kada je taj podatak u skladu sa Zakonom Uredbom i ovom Odlukom. (4)� Iznimno, davatelj javne usluge primjenjuje podatak iz Izjave koji je sam naveo (stupac: prijedlog davatelja javne usluge) u sljedećem slučaju: · kad se korisnik usluge ne očituje o podacima i

ne dostavi izjavu u roku od 15 dana od zaprimanja iste,

· kad više korisnika usluge koristi zajednički spremnik, a među korisnicima usluge nije postignut dogovor o udjelima korištenja zajedničkog spremnika na način da zbroj svih udjela čini jedan, tada se primjenjuje udio korisnika usluge u korištenju zajedničkog spremnika određen člankom 31. stavak 2. ove Odluke.

(5)� Korisnik usluge dužan je obavijestiti davatelja javne usluge o svakoj promjeni podataka iz izjave u roku od 15 dana od dana kad je nastupila promjena, kao i o svakoj drugoj namjeravanoj promjeni podataka iz Izjave, maksimalno 15 dana prije dana od kojeg će se primjenjivati namjeravana promjena.

Članak 23.

(1) Ukoliko korisnik usluge postupa protivno Ugovoru, davatelj usluge ima pravo na naplatu ugovorne kazne. (2) Smatra se da je korisnik usluge postupio protivno Ugovoru: - ako komunalni otpad odlaže suprotno uputama

i Obavijesti davatelja Usluge;- � ako ne omogući davatelju usluge označavanje

spremnika s kojim već raspolaže sukladno ovoj Odluci;

-� ako namjerno ošteti evidencijsku oznaku spremnika za elektroničko očitanje pražnjenja spremnika;

- � ako u roku od 30 dana od početka korištenja novoizgrađene nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine o istome nije pisanim putem


obavijestio davatelja usluge;-� ako svojim nemarnim postupanjem i lošim

održavanjem uništi ili ošteti spremnik;-� ako je u Izjavi o načinu korištenja usluge naveo

netočne podatke, osobito ako se neistinito očitovao o trajnom nekorištenju nekretnine i načinu kompostiranja bio otpada;

( 3 ) Iznos ugovorne kazne određen za pojedino postupanje definira se u cjeniku javnih usluga i mora biti razmjeran troškovima uklanjanja posljedica takvog postupanja. Prihvatljiv dokaz za evidentiranje nepravilnog odlaganja i obračun ugovorne kazne je fotografija ili snimak nepravilnog odlaganja koju davatelj usluge mora pokazati korisniku usluge na njegov zahtjev.(4)� Kad više korisnika usluge koristi zajednički spremnik, nastalu obvezu plaćanja ugovorne kazne u slučaju kad se ne utvrdi odgovornost pojedinog korisnika snose svi korisnici usluge koji koriste zajednički spremnik sukladno udjelima u korištenju spremnika. (5) �Davatelj usluge ovlašten je i dužan, radi utvrđivanja nužnih činjenica kojima se utvrđuje postupanje korisnika usluge opisano u stavku 2. ovog članka odnosno činjenica nužnih za obračun ugovorne kazne, postupati po prijavi komunalnih redara, razmotriti i ispitati prijave građana, uzimati potrebne izjave od korisnika usluga, svojih zaposlenika i trećih osoba, osigurati fotografiranje i/ili video snimanje obračunskog mjesta korisnika usluge i koristiti takvu fotodokumentaciju, koristiti podatke iz izjave o načinu korištenja javne usluge, evidencije o preuzetom komunalnom otpadu, podatke očitanja mjernih uređaja za potrošnju električne energije ili vode, podatke iz svojih poslovnih knjiga i drugih evidencija, te sve druge dokaze s pomoću kojih se nedvojbeno može utvrditi postupanje korisnika usluge protivno Ugovoru, odnosno koji mogu poslužiti za obračun ugovorne kazne.

Članak 24.

(1) Davatelj usluge ne smatra se odgovornim za kašnjenja u ispunjenju ili neispunjenje obveza iz Ugovora koje je uzrokovano neočekivanim i nepredvidivim okolnostima ili djelovanjem više sile na koje davatelj usluge nije mogao utjecati (npr. elementarna nepogoda, ograničenja uvedena zakonom, neredi, nemiri i dr.). (2) U slučaju kašnjenja u ispunjenju ili neispu-njenja obveza uzrokovanih nastupom posebnih okolnosti, davatelj usluge će o istom bez odgode obavijestiti korisnike usluga na prikladan način te se ispunjenje obveza davatelja usluge odgađa za

vrijeme trajanja posebnih okolnosti. (3) Po prestanku posebnih okolnosti iz stavka 1. ovog članka, davatelj usluge dužan je u najkraćem vremenu skupiti i odvesti sav komunalni otpad koji uslijed prekida obavljanja usluga nije sakupljen i odvezen.

Članak 25.

(1) Opći uvjeti ugovora moraju biti usklađeni sa Zakonom, Uredbom i ovom Odlukom.

V.� Kriterij za obračun usluge i cijena javne usluge

Članak 26.

(1) Kriterij za obračun pružanja javne usluge sakupljanja miješanog komunalnog i biorazgra-divog komunalnog otpada je volumen ugovorenog spremnika za miješani komunalni otpad i broj pražnjenja spremnika za miješani komunalni otpad.

Članak 27.

(1) Obračunsko razdoblje je mjesec dana. Račun se izdaje sa zadnjim danom u mjesecu za protekli mjesec s rokom plaćanja u skladu s propisima koji to uređuju.

Članak 28.

(1) Cijena javne usluge određuje se cjenikom. (2) Strukturu cijene javne usluge čini : · cijena obvezne minimalne javne usluge, · cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada, · cijena ugovorne kazne.(3) Obvezna minimalna javna usluga je dio javne usluge koju je potrebno osigurati kako bi sustav sakupljanja komunalnog otpada mogao ispuniti svoju svrhu poštujući pritom obvezu osiguranja primjene načela „onečišćivač plaća“, ekonomski održivo poslovanje te sigurnost, redovitost i kvalitetu pružanja javne usluge. (4) Cijena obavezne minimalne javne usluge je fiksna i pokriva troškove funkcioniranja sustava gospodarenja otpadom propisane Zakonom i Uredbom, osim troškova obrade miješanog komunalnog otpada, a određuje se za ugovoreni volumen spremnika za miješani komunalni otpad i biorazgradivi komunalni otpad ovisno o tome da li korisnik kompostira bio otpad (CMJUK) ili koristi


uslugu odvojenog prikupljanja i odvoza na obradu biorazgradivog komunalnog otpada (CMJUS).(5) Cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada izračunava se prema izrazu:

C = JCV x BP x Upri čemu je:C – cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada izražena u kunamaJCV – jedinična cijena pražnjenja volumena spremnika miješanog komunalnog otpada izražena u kunama sukladno cjenikuBP – broj pražnjenja spremnika miješanog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju sukladno podacima u evidencijiU – udio korisnika usluge u korištenju spremnika,(6) Kad jedan korisnik usluge samostalno koristi spremnik, udio korisnika usluge u korištenju spremnika je jedan (U=1). (7) Kad više korisnika usluge zajednički koriste spremnik zbroj udjela svih korisnika, određenih međusobnim sporazumom ili prijedlogom davatelja usluge, mora iznositi jedan. (8) Za korištenje većih spremnika (od 5000 l do 10 000 l) pravne osobe mogu ugovoriti cijenu po odvozu, a u cijenu su uključeni svi troškovi.

Članak 29.

(1) Cijenu javne usluge čini zbroj cijene obvezne minimalne javne usluge, cijene javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada i cijene ugovorne kazne (UK) te se izračunava prema izrazu:· Cijena javne usluge = CMJUK + (JCV x BP x

U) + UK– za korisnike koji kompostiraju bio otpad.

· Cijena javne usluge = CMJUS + (JCV x BP x U) + UK – za korisnike uslugu odvojenog prikupljanja i odvoza na obradu biorazgra-divog komunalnog otpada.

(2) Korisnik usluge dužan je platiti davatelju usluge iznos cijene javne usluge za obračunsko mjesto i obračunsko razdoblje.(3) Iznimno, obveza plaćanja cijene javne usluge ne nastaje na obračunskom mjestu na kojem se nekretnina trajno ne koristi.

Članak 30.

(1) Nekretnina koja se trajno ne koristi je nekretnina za koju je utvrđeno da se ne koristi na temelju pisanog očitovanja vlasnika nekretnine na obrascu davatelja usluge ili očitovanja putem Izjave

te dostavljene potvrde o isključenju električne energije na zahtjev davatelja usluge. (2) Ako korisnik nema potvrdu o isključenju električne energije, davatelj usluge prihvatit će pisano očitovanje vlasnika nekretnine o trajnom nekorištenju nekretnine, uz uvjet da je korisnik usluge obvezan sve dok se nekretnina ne koristi, dostavljati na uvid obračun potrošnje električne energije jednom godišnje. Obračunom mora dokazati da je potrošnja manja od 100 Kwh za obračunsko razdoblje. Ukoliko korisnik usluge ne dokaže da je potrošnja bila manja od 100 Kwh u navedenom razdoblju, davatelj usluge ima pravo na naplatu ugovorne kazne sukladno cjeniku. (3) Privremeni korisnik usluge pri odjavi nekretnine plaća davatelju usluge naknadu za troškove isključenja iz sustava odvoza prema cjeniku davatelja usluge. Nakon što plati naknadu za troškove isključenja davatelj usluge će osigurati korisniku 6 PE vreće sa logom davatelja usluge za miješani komunalni otpad i druge vrste otpada a koje može koristiti za kratkotrajnih posjeta i obilazaka odjavljene nekretnine. (4) Svaka promjena koja se prijavljuje prihvaća se od prvog dana sljedećeg obračunskog razdoblja te je isključena mogućnost retroaktivnog učinka prijavljene promjene. Prilikom konačnog prestanka korištenja javne usluge, korisnik usluge dužan je vratiti zadužene spremnike te platiti sve do tada zaprimljene račune i naknadu za trošak isključenja iz evidencije.

Članak 31.

(1) Korisnici usluga koji koriste zajednički spremnik dužni su dogovoriti udjele u korištenju zajedničkog spremnika.(2) Ako korisnici iz stavka 1. ovog članka ne dogovore udjel, kao kriterij određivanja udjela korisnika javne usluge primjenjivati će se broj članova kućanstva koji davatelju usluge dostavi upravitelj zgrade, odnosno zaposlenih osoba ako u zgradi djelatnost obavlja pravni subjekt ili obrtnik. U slučaju da zgrada nema upravitelja, a niti sami korisnici ne dostave popis o broju članova kućanstva, davatelj usluge ima pravo sam, na osnovu svojih spoznaja, odrediti broj članova pojedinog kućanstva koje se svojevoljno nije izjasnilo.(3) Pravne osobe i fizičke osobe-obrtnici koje obavljaju djelatnost ugostiteljstva ili trgovine u poslovnom prostoru i skladištu površine veće od 30

2m moraju imati vlastiti spremnik za miješani komunalni otpad.


Članak 32.

(1) Općina Slavonski Šamac preuzima obvezu plaćanja cijene javne usluge za korisnika usluge koji ima prebivalište na području općine Slavonski Šamac sukladno posebnim propisima, o čemu vodi evidenciju.(2) Popis korisnika usluge s iznosom plaćene cijene javne usluge općina Slavonski Šamac dostavlja davatelju usluge najkasnije do 15. u mjesecu za protekli mjesec.�

Članak 33.

(1) Davatelj usluge dužan je prije primjene cjenika odnosno izmjene cjenika pribaviti suglasnost Načelnika općine Slavonski Šamac. Prijelazne i završne odredbe

Članak 34.

(1) Davatelj usluge dužan je osigurati način prikupljanja i obračun cijene usluge u skladu s odredbama ove Odluke najkasnije do 01. studenog 2018. godine.

Članak 35.

(1) Do roka iz članka 34. ove Odluke, davatelj usluge obavlja uslugu i naplatu usluge na dosadašnji način i prema postojećem cjeniku.

Članak 36.

(1) Na sva pitanja koja nisu uređena ovom Odlukom a odnose se na gospodarenje komunalnim otpadom, neposredno se primjenjuju odredbe Zakona i Uredbe.

Članak 37.

(1) Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u «Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije».

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SLAVONSKI ŠAMAC

KLASA: 363-01/18-01/3URBROJ: 2178/09-02-18-1U Slavonskom Šamcu, 31. siječnja 2018. godine



8.

� � � � � � Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 33/01, 60/01-vjerodostojno tumačenje, 129/05., 109/07. i 158/08, 36/09, 150/11 i 144/12, 19/13, 137/15, 123/17.) i članka 32. Statuta općine Slavonski Šamac („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ br. 6/13.) Općinsko vijeće općine Slavonski Šamac na 7. sjednici održanoj 31. siječnja 2018. godine, donosi

STATUT

općine Slavonski Šamac

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Statutom se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug općine Slavonski Šamac, njena obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela općine Slavonski Šamac, način obavljanja poslova, oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju, provođenje referenduma u pitanjima iz samoupravnog djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, suradnja s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza općine Slavonski Šamac.

Članak 2.

Općina Slavonski Šamac je jedinica lokalne samouprave.Općina Slavonski Šamac obuhvaća područja naselja: Slavonski Šamac i Kruševica. Granice općine Slavonski Šamac mogu se mijenjati na način i po postupku propisanom zakonom.

Članak 3.

Općina Slavonski Šamac je pravna osoba.Sjedište općine Slavonski Šamac je u Slavonskom Šamcu,ulica Kralja Zvonimira 63.Tijela općine Slavonski Šamac imaju pečate u skladu sa posebnim propisima. Opis pečata iz stavka 3. ovog članka, način njihove uporabe i čuvanja uređuje se posebnom odlukom koju donosi Općinsko vijeće.


II. OBILJEŽJA OPĆINE SLAVONSKI ŠAMAC

Članak 4.

Općina Slavonski Šamac ima grb i zastavu. Grb općine Slavonski Šamac može se koristiti u znamenjima ustanova i poduzeća kojima je vlasnik ili osnivač općina ili koje obavljaju djelatnost od interesa za općinu. Grb općine može se koristiti i u izradbi predmeta kojima se promiče turistička ili druga ponuda.Opis grba:u plavome zlatna/žuta skela s kormilom.Opis zastave: zastava omjera 1:2 plave boje sa žuto obrubljenim grbom općine u sredini.Obilježjima iz stavka 1. ovog članka predstavlja se Općina Slavonski Šamac i izražava pripadnost Općini Slavonski Šamac.Način uporabe i zaštita obilježja općine Slavonski Šamac utvrđuje se posebnom odlukom općinskog Vijeća.Grb i zastava ne smiju sadržavati simbole protivne Ustavu Republike Hrvatske i drugim propisima.

Članak 5.

Dan općine Slavonski Šamac je 29. lipnja, spomendan sv. Petra i Pavla zaštitnika mjesta Slavonski Šamac.

III. JAVNA PRIZNANJA

Članak 6.

Općinsko vijeće općine Slavonski Šamac može pojedinu osobu koja je zaslužna za općinu proglasiti počasnim građaninom . Počašću se ne stječu posebna prava, odnosno obveze. Počast se može opozvati ako se izabrana osoba pokaže nedostojnom počasti.

Članak 7.

Općinsko vijeće dodjeljuje javna priznanja za iznimna dostignuća i doprinos od osobitog značenja za razvitak i ugled općine Slavonski Šamac, a poglavito za naročite uspjehe u unapređivanju gospodarstva, znanosti , kulture, zašti te i unapređenja čovjekovog okoliša, športa, tehničke kulture, zdravstva i drugih javnih djelatnosti, te za poticanje aktivnosti koje su tome usmjerene.

Članak 8.

Javna priznanja općine Slavonski Šamac su:

1. � Počasni građanin općine Slavonski Šamac,2. � Nagrada općine Slavonski Šamac za životno

djelo,3. � Nagrada općine Slavonski Šamac,4. � Povelja općine Slavonski Šamac5. � Najuspješniji privrednik općine Slavonski

Šamac.

Članak 9.

Uvjeti za dodjelu javnih priznanja, njihov izgled i oblik, kriterij i postupnost njihove dodjele, tijela koja provode postupak i dodjeljuju priznanja, uređuje se posebnom odlukom Općinskog vijeća.


Članak 10.

Ostvarujući zajednički interes u unapređivanju gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka, općine Slavonski Šamac uspostavlja i održava suradnju s drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu, u skladu sa zakonom i međunarodnim ugovorima.

Članak 11.

Općinsko vijeće donosi odluku o uspostavljanju suradnje, odnosno o sklapanju sporazuma (ugovora, povelje, memoranduma i sl.) o suradnji sa pojedinim jedinicama lokalne samouprave, kada ocijeni da postoji dugoročan i trajan interes za uspostavljanje suradnje i mogućnosti za njezino razvijanje.Kriteriji za uspostavljanje suradnje, te postupak donošenja odluke uređuje se posebnom odlukom Općinskog vijeća.Općina Slavonski Šamac može s drugim jedinicama lokalne samouprave obavljanje pojedinih poslova iz svog samoupravnog djelokruga organizirati zajednički, osobito u svrhu pripreme projekata za povlačenje novčanih sredstava iz fondova Europske unije.Sporazum o suradnji općine i lokalne jedinice iz druge države objavljuje se u Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije.

Članak 12.

Općina Slavonski Šamac u postupku pripremanja i donošenja općih akata na razini Brodsko-posavske županije, te zakona i drugih propisa na razini Republike Hrvatske, a koji se neposredno tiču


općine, daje inicijative, mišljenja i prijedloge nadležnom tijelu.Inicijative, mišljenja i prijedloge iz prethodnog stavka u ime općine Slavonski Šamac može podnositi Općinsko vijeće i predsjednik Općinskog vijeća neposredno nadležnom tijelu i posredno putem članova Skupštine Brodsko-posavske županije i zastupnika u Hrvatskom saboru.

V. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG

Članak 13.

Općina Slavonski Šamac samostalna je u odluči-vanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i zakonom, te podliježe samo nadzoru zakonitosti rada i akata tijela općine Slavonski Šamac.

Članak 14.

Općina Slavonski Šamac u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom i zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:- uređenje naselja i stanovanje,- prostorno i urbanističko planiranje,- komunalno gospodarstvo,- brigu o djeci,- socijalnu skrb,- primarnu zdravstvenu zaštitu,- odgoj i osnovno obrazovanje,- kulturu, tjelesnu kulturu i šport,- zaštitu potrošača,- zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,- protupožarnu i civilnu zaštitu,- promet na svom području,- održavanje nerazvrstanih cesta te- ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Općina Slavonski Šamac obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga sukladno posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovog članka.Poslovi iz samoupravnog djelokruga detaljnije se utvrđuju odlukama Općinskog vijeća i Općinskog načelnika u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 15.

Općina Slavonski Šamac može organizirati obavljanje pojedinih poslova iz članka 14. ovog Statuta zajednički s drugom jedinicom lokalne

samouprave ili više jedinica lokalne samouprave, osnivanjem zajedničkog tijela, zajedničkog upravnog odjela ili službe, zajedničkog trgovačkog društva ili zajednički organizirati obavljanje pojedinih poslova u skladu s posebnim zakonom.Odluku o obavljanju poslova na način propisan u stavku 1. ovog članka donosi Općinsko vijeće, temeljem koje se zaključuje sporazum o zajedničkom organiziranju poslova kojim se uređuju međusobni odnosi u obavljanju zajedničkih poslova.

Članak 16.

Općinsko vijeće općine Slavonski Šamac može posebnom odlukom pojedine poslove koje se odnose na : - školstvo, - � zdravstvo, - � prostorno i urbanističko planiranje, - � gospodarski razvoj, - � promet i prometnu infrastrukturu iz samoupravnog djelokruga općine, čije je obavljanje od šireg interesa za građane na području više jedinica lokalne samouprave prenijeti na Brodsko-posavsku županiju, u skladu sa njezinim Statutom.Općinsko vijeće može pojedine poslove iz samoupravnog djelokruga općine posebnom odlukom prenijeti na mjesne odbore.U tom slučaju Općina osigurava sredstva za obavljanje prenesenih poslova.

Članak 17.

Općina Slavonski Šamac u okviru samoupravnog djelokruga:- raspolaže, upravlja i koristi imovinu u

vlasništvu općine- promiče društveni i gospodarski napredak

radi vrednovanja lokalnih posebnosti i poštivanja prirodnih i prostornih mogućnosti,

- voditi brigu o potrebama i interesima stanovnika u oblasti predškolskog uzrasta, odgoja i osnovnog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, kulture, tjelesne kulture i športa,

- osigurava uvjete za utvrđivanje politike gospodarenja prostorom i unapređenje i zaštitu prirodnog okoliša,

- obavlja poslove u svezi s poticanjem poduzetničkih aktivnosti i korištenja prostora u vlasništvu općine,

- osigurava uvjete za održivi razvitak komunalnih djelatnosti,


- vodi brigu o uređenju naselja, kvaliteti stanovanja, komunalnim objektima,

- organizira obavljanje komunalnih i drugih djelatnosti,

- osniva pravne osobe radi ostvarivanja gospodarskih, društvenih, komunalnih, socijalnih i drugih interesa i potreba stanovništva,

- obavlja razrez i naplatu prihoda koji pripadaju općini Slavonski Šamac,

- potiče primjenu djelotvornih mjera radi zaštite životnog standarda i zbrinjavanje socijalno ugroženih osoba i obavljanje poslova socijalne skrbi,

- potiče aktivnosti među građanima,- promiče očuvanje prirodne baštine, povije-

snog, kulturnog i graditeljskog naslijeđa,- osigurava uvjete za protupožarnu i civilnu

zaštitu,- osigurava uvjete za zaštitu potrošača,- donosi Proračun općine Slavonski Šamac,- obavlja redarstvene poslove radi očuvanja

komunalnog reda,- obavlja i uređuje druge poslove koji su u

neposrednoj vezi s interesima općinske zajednice za njezin gospodarski, društveni i socijalni napredak.

Poslovi iz stavka 1. ovog članka podrobnije se utvrđuju aktima u okviru djelokruga tijela općine Slavonski Šamac u skladu sa zakonom.


Članak 18.

Građani mogu neposredno sudje lovat i u odlučivanju o lokalnim poslovima putem lokalnog referenduma i mjesnog zbora građana, u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 19 .

� Referendum se može raspisa t i radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni Statuta općine, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Općinskog vijeća, radi prethodnog pribavljanja mišljenja stanovnika o promjeni područja općine kao i o drugim pitanjima određenim Zakonom.� P r i j e d l o g z a d o n o š e n j e o d l u k e o raspisivanju referenduma iz st. 1. ovog članka može, temeljem odredaba zakona i ovog Statuta, dati

najmanje jedna trećina članova Općinskog vijeća, općinski načelnik, većina vijeća mjesnih odbora na području općine i najmanje 20% ukupnog broja birača upisanih u popis birača općine. � Referendum raspisan radi prethodnog pribavljanja mišljenja stanovnika o promjeni područja općine nije obvezujući.

Članak 20.

� Osim iz razloga utvrđenih člankom 19. , stavkom 1. ovog Statuta referendum se može raspisati i radi opoziva općinskog načelnika i njegovog zamjenika.� Prijedlog za raspisivanje referenduma radi opoziva općinskog načelnika i njegovog zamjenika može podnijeti najmanje 20% ukupnog broja birača upisanih u popis birača općine i 2/3 članova Općinskog vijeća.� Prijedlog mora biti podnesen u pismenom obliku i mora sadržavati osobne podatke (ime i prezime, adresa prebivališta i OIB) i vlastoručni potpis birača.� Općinsko vijeće ne smije raspisati referendum za opoziv općinskog načelnika i njegovog zamjenika prije proteka roka od 6 mjeseci od održanih izbora ili ranije održanog referenduma za opoziv niti u godini u kojoj se održavaju redovni izbori za načelnika.

Članak 21.

� Ako su prijedlog za raspisivanje referenduma podnijeli birači predsjednik općinskog vijeća je dužan podneseni prijedlog za raspisivanje referenduma u roku od 30 dana od dana primitka dostaviti središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Ako središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrdi da je prijedlog za raspisivanje referenduma ispravan, općinsko vijeće će raspisati referendum u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke o ispravnosti prijedloga.

Ako su prijedlog za raspisivanje referenduma za opoziv načelnika i njegovog zamjenika podnijeli birači, predsjednik općinskog vijeća dužan je postupiti kao i stavku 1. i 2. ovoga članka. Ako je raspisivanje referenduma predložila najmanje jedna trećina članova predstavničkog tijela, odnosno ako je raspisivanje referenduma


predložio općinski načelnik te ako je raspisivanje referenduma predložila većina vijeća mjesnih odbora na području općine, predstavničko tijelo dužno je izjasniti se o podnesenom prijedlogu te ako prijedlog prihvati, donijeti odluku o raspisivanju referenduma u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga.

Članak 22.

� Odluka o raspisivanju referenduma sadrži naziv tijela koje raspisuje referendum, područje za koje se raspisuje referendum, naziv akta o kojem se odlučuje na referendumu, odnosno naznaku pitanja o kojem će birači odlučivati, obrazloženje akta ili pitanja o kojima se raspisuje referendum, referendumsko pitanje ili pitanja, odnosno jedan ili više prijedloga o kojima će birači odlučivati, te dan održavanja referenduma.

Članak 23.

� Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području Općine Slavonski Šamac, odnosno na području za koje se raspisuje referendum i upisani su u popis birača.

Članak 24.

� Na referendumu o pitanjima iz članka 19. stavka 1. ovoga Statuta odlučuje se većinom birača koji su glasovali uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača općine.� Odluka donesena na referendumu obvezatna je za Općinsko vijeće.� Odluka o opozivu općinskog načelnika i njegovog zamjenika koji je izabran zajedno s njime donesena je ako se na referendumu za opoziv izjasnila većina birača koji su glasovali, uz uvjet da ta većina iznosi najmanje 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis birača u općini.

Članak 25.

� Odluke donesene u svezi referenduma i na referendumu podliježu nadzoru koji provode nadležna središnja tijela državne uprave i ured državne uprave u Brodsko-posavskoj županiji, svako u svojem djelokrugu u skladu s Zakonom.

Članak 26.

� Općinsko vijeće može tražiti mišljenje od

zborova građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga općine kao i o drugim pitanjima određenim zakonom i Statutom.� Prijedlog za traženje mišljenja iz stavka 1. ovog članka može dati najmanje jedna trećina vijećnika Općinskog vijeća i općinski načelnik.� Općinsko vijeće dužno je donijeti odluku o prijedlogu iz stavka 2. ovog članka u roku od 60 od dana zaprimanja prijedloga.� Odlukom iz stavka 3. ovog članka utvrđuje se o kojim će se pitanjima tražiti mišljenje te rok u kojem je rezultate održanog zbora građana potrebno dostaviti Općinskom vijeću.

Članak 27.

� Zbor građana saziva Općinsko vijeće u roku od 15 dana od dana donošenja odluke iz članka 26. stavka 3. ovog Statuta.� Zbor građana mjesnog odbora može sazvati i vijeće mjesnog odbora ukoliko su isti osnovani.� Za pravovaljano izjašnjavanje na zboru građana potrebna je prisutnost najmanje 10 % birača upisanih u popis birača mjesnog odbora za čije područje je sazvan zbor građana.� Izjašnjavanje građana na zboru građana je u pravilu javno, a odluke se donose većinom glasova prisutnih građana.Većina nazočnih može odlučiti da je izjašnjavanje tajno.�

Članak 28.

� Građani imaju pravo predlagati Općinskom vijeću donošenje određenog akta ili rješavanja određenog pitanja iz djelokruga Općinskog vijeća.� Općinsko vijeće raspravlja o prijedlogu iz stavka l. ovog članka, ako prijedlog potpisom podrži najmanje 10% birača upisanih u popis birača općine.� Općinsko vijeće dužno je dati odgovor podnositeljima, najkasnije u roku od 3 mjeseca od prijema prijedloga.� Građani i pravne osobe imaju pravo podnositi predstavke i pritužbe na rad tijela upravljanja i upravnih tijela općine te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kada im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti. Na podnijete predstavke i pritužbe čelnik tijela općine odnosno pročelnik upravnog tijela dužan je odgovoriti u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe. Ostvarivanje prava iz st. 4. ovog članka osigurava se na jedan ili više prikladnih načina: ustanovljavanjem knjige pritužbi, postavljanjem sandučića za predstavke i pritužbe neposrednim komuniciranjem s predstavnicima tijela ili


sredstvima elektroničke komunikacije.

Članak 29.

Građani i pravne osobe imaju pravo podnositi predstavke i pritužbe na rad tijela općine Slavonski Šamac kao i na rad Upravnog tijela, te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kada im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti.Na podnijete predstavke i pritužbe čelnik tijela općine Slavonski Šamac odnosno pročelnik Upravnog tijela dužan je odgovoriti u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe.Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog članka osigurava se ustanovljavanjem knjige pritužbi, postavljanjem sandučića za predstavke i pritužbe te neposrednim komuniciranjem s ovlaštenim predstavnicima tijela općine Slavonski Šamac.

VII. TIJELA OPĆINE SLAVONSKI ŠAMAC

Članak 30.

Tijela općine Slavonski Šamac su Općinsko vijeće i općinski načelnik. 1. Općinsko vijeće

Članak 31.

Općinsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti općine, te obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom, zakonom i ovim Statutom.� Ako zakonom ili drugim propisom nije jasno određeno nadležno tijelo za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga, poslovi i zadaće koje se odnose na uređivanje odnosa iz samoupravnog djelokruga u nadležnosti su Općinskog vijeća, a izvršni poslovi i zadaće u nadležnosti su općinskog načelnika.� Ukoliko se na način propisan stavkom 2. ovog članka ne može utvrditi nadležno tijelo, poslove i zadaće obavlja Općinsko vijeće.

Članak 32.

� Općinsko vijeće donosi:

- donosi Statut općine,- donosi Poslovnik o radu,

- donosi odluku o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu općine,

- donosi proračun i odluku o izvršenju prora-čuna,

- usvaja godišnje izvješće o izvršenju prora-čuna,

- donosi odluku o privremenom financiranju,- odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i

nekretnina te raspolaganju ostalom imo-vinom općine čija pojedinačna vrijednost prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina, odnosno raspo-laganju ostalom imovinom, a uvijek odlučuje ako vrijednost prelazi 1.000.000 kuna,

- donosi odluku o promjeni granice općine, - uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih odjela

i službi,- donosi odluku o kriterijima za ocjenjivanje

službenika i načinu provođenja ocjenjivanja,- osniva javne ustanove, ustanove, trgovačka

društva i druge pravne osobe, za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Općinu,

- predlaže glavnoj skupštini odnosno skupštini trgovačkog društva u kojem Općina ima dionice ili udjele u vlasništvu članove upravnog t i jela i nadzornog odbora trgovačkog društva,

- odlučuje o davanju suglasnosti za zadu-živanje pravnim osobama koje je osnovala Općina ili koje su u većinskom vlasništvu općine;

- daje prethodne suglasnosti na statute ustanova, ukoliko zakonom ili odlukom o osnivanju nije drugačije propisano,

- donosi odluke o potpisivanju sporazuma o suradnji s drugim jedinicama lokalne samouprave, u skladu sa općim aktom i zakonom,

- raspisuje lokalni referendum,- bira i razrješava predsjednika i potpredsje-

dnike Općinskog vijeća, - bira i razrješava članove radnih tijela

Općinskog vijeća,- odlučuje o pokroviteljstvu općine,- donosi odluku o kriterijima, načinu i

postupku za dodjelu javnih priznanja i dodjeljuje javna priznanja,

- imenuje i razrješava i druge osobe određene zakonom, ovim Statutom i posebnim odlukama Općinskog vijeća,


- donosi odluke i druge opće akte koji su mu stavljeni u djelokrug zakonom i podzakon-skim aktima.

Članak 33.

Općinsko vijeće donosi odluke većinom glasova ako je sjednici nazočna većina njegovih članova.

Statut, proračun, godišnji izvještaj o izvršenju proračuna, odluka o raspisivanju referenduma i odluka o pristupanju raspravi o predloženoj promjeni Statuta donose se većinom glasova svih članova općinskog vijeća.

Odluku o raspisivanju referenduma za opoziv općinskog načelnika i njegovog zamjenika koji je predložilo 2/3 članova općinskog vijeća općinsko vijeće donosi dvotrećinskom većinom glasova svih članova općinskog vijeća.

Članak 34.

� Općinsko vijeće ima predsjednika i jednog potpredsjednika.� Funkcija predsjednika i potpredsjednika vijeća je počasna i za to obnašatelji funkcije ne primaju plaću. Predsjednik i potpredsjednik imaju pravo na naknadu sukladno posebnoj odluci Općinskog vijeća.

Članak 35.

� Predsjednik Općinskog vijeća:- zastupa Općinsko vijeće- saziva i organizira, te predsjedava sjednicama

Općinskog vijeća, - predlaže dnevni red Općinskog vijeća,- upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u



vijeće,- brine o suradnji Općinskog vijeća i

Općinskog načelnika,- brine se o zaštiti prava vijećnika,- obavlja i druge poslove određene zakonom i

Poslovnikom Općinskog vijeća.�� Predsjednik je dužan sazvati sjednicu Općinskog vijeća na obrazloženi zahtjev najmanje

1/3 članova vijeća u roku od 15 dana od primitka zahtjeva.� Ukoliko predsjednik Općinskog vijeća ne sazove sjednicu u roku iz st. 2. ovog članka na obrazloženi zahtjev najmanje 1/3 članova Općinskog vijeća, sjednicu će sazvati općinski načelnik u roku od 8 dana.� Nakon proteka rokova iz stavka 3. ovog članka sjednicu može sazvati, na obrazloženi zahtjev najmanje 1/3 članova predstavničkog tijela, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.� Sjednica predstavničkog tijela sazvana sukladno odredbama stavka 2., 3. i 4. ovog članka mora se održati u roku od 15 dana od dana sazivanja.� Sjednica sazvana protivno odredbama ovog članka smatra se nezakonitom, a doneseni akti ništavnima.

Članak 36.

� Općinsko vijeće ima 11 članova.�

Članak 37.

� Mandat članova Općinskog vijeća izabranih na redovitim izborima traje do dana stupanja na snagu Odluke Vlade RH o raspisivanju slijedećih redovnih izbora, odnosno do stupanja na snagu Odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkih tijela.� Mandat članova općinskog vijeća izabranih na prijevremenim izborima traje od dana konstituiranja općinskog vijeća do isteka tekućeg mandata općinskog vijeća izabranog na redovnim izborima.� Funkcija članova Općinskog vijeća je počasna i za to vijećnik ne prima plaću.� Vijećnici imaju pravo na naknadu troškova u skladu s posebnom odlukom Općinskog vijeća.� Vijećnici imaju pravo na opravdani neplaćeni izostanak s posla radi sudjelovanja u radu predstavničkog tijela i njegovih radnih tijela.� Vijećnici nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

Članak 38.

� Vijećniku prestaje mandat prije isteka vremena na koji je izabran:- ako podnese ostavku koja je zaprimljena

najkasnije t r i dana pri je zakazanog održavanja sjednice Općinskog vijeća i ovjerena kod javnog bilježnika najranije osam dana prije podnošenja iste,


- ako je pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišen poslovne sposobnosti, danom pravomoćnosti sudske odluke,

- ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, danom pravomoćnosti presude,

- ako mu prestane prebivalište na području općine Slavonski Šamac, danom prestanka prebivališta,

- ako mu prestane hrvatsko državljanstvo sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo, danom njegovog prestanka,

- smrću.

Članak 39.

� Vijećnik koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja je prema odredbama zakona nespojiva s dužnošću člana predstavničkog tijela, dužan je o tome obavijestiti predsjednika Općinskog vijeća u roku od osam dana od dana prihvaćanja nespojive dužnosti, a mandat mu počinje mirovati protekom toga roka. � Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti, vijećnik nastavlja s obnašanjem dužnosti vijećnika, ako podnese pisani zahtjev predsjedniku Općinskog vijeća u roku od osam dana od dana prestanka obnašanja nespojive dužnosti. Mirovanje mandata prestaje osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.� Ako vijećnik po prestanku obnašanja nespojive dužnosti ne podnese pisani zahtjev iz stavka 2. ovog članka, smatrat će se da mu mandat miruje iz osobnih razloga.� Vijećnik ima pravo tijekom trajanja mandata staviti svoj mandat u mirovanje iz osobnih razloga, podnošenjem pisanog zahtjeva predsjed-niku Općinskog vijeća. Mirovanje iz osobnih razloga ne može trajati kraće od šest mjeseci.� Vijećnika za vrijeme mirovanja mandata zamjenjuje zamjenik, u skladu s odredbama zakona.� Vijećnik može tražiti nastavljanje obnaša-nja dužnosti vijećnika na temelju prestanka mirovanja mandata samo jedanput u tijeku trajanja mandata.

Članak 40.

� Vijećnik ima prava i dužnosti:- sudjelovati na sjednicama Općinskog vijeća,- raspravljati i glasovati o svakom pitanju koje

je na dnevnom redu sjednice Vijeća,- predlagati Vijeću donošenje akata, podnositi

prijedloge akata i podnositi amandmane na prijedloge akata,



- sudjelovati na sjednicama radnih tijela Općinskog vijeća i na njima raspravljati, a u radnim tijelima kojih je član i glasovati,

- tražiti i dobiti podatke, potrebne za obavljanje dužnosti vijećnika, od tijela općine te u svezi s tim koristiti njihove stručne i tehničke usluge.

� Vijećnik ima pravo uvida u registar birača za vrijeme dok obavlja dužnost.� Vijećnik ne može biti kazneno gonjen niti odgovoran na bilo koji drugi način, zbog glasovanja , izjava ili iznesenih mišljenja i stavova na sjednicama Općinskog vijeća.Vijećnik je dužan čuvati tajnost podataka, koji su kao tajni određeni u skladu s pozitivnim propisima, za koje sazna za vrijeme obnašanja dužnosti vijećnika.� Vijećnik ima i druga prava i dužnosti utvrđena odredbama zakona, ovog Statuta i Poslovnika Općinskog vijeća.

Članak 41.

� Poslovnikom Općinskog vijeća detaljnije se uređuje način konstituiranja, sazivanja, rad i tijek sjednice, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti vijećnika, ostvarivanje prava i dužnosti predsjed-nika Općinskog vijeća, djelokrug, sastav i način rada radnih tijela, način i postupak donošenja akata u Općinskom vijeću, postupak izbora i razrješenja, sudjelovanje građana na sjednicama te druga pitanja od značaja za rad Općinskog vijeća.� Općinsko vijeće posebnom odlukom uređuje načela i standarde dobrog ponašanja predsjednika, potpredsjednika i članova Općinskog vijeća te predsjednika i članova radnih tijela Općinskog vijeća u obavljanju njihovih dužnosti.

1.1. Radna tijelaČlanak 42.

� Radna tijela Općinskog vijeća su:- Komisija za izbor i imenovanja,- Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu

djelatnost,- Mandatna komisija.


Članak 43.

� Komisija za izbor i imenovanja predlaže:- izbor i razrješenje predsjednika i potpredsjed-

nika Općinskog vijeća,- izbor i razrješenje članova radnih tijela

Općinskog vijeća,- imenovanje i razrješenje i drugih osoba

određenih ovim Statutom i drugim odlukama Općinskog vijeća,

- propise o primanjima vijećnika, te naknade troškova vijećnicima za rad u Općinskom vijeću.

Članak 44.

� Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost:- predlaže Statut općine i Poslovnik Općinskog

vijeća,- predlaže pokretanje postupka za izmjenu

Statuta općine odnosno Poslovnika Općin-skog vijeća,

- razmatra prijedloge odluka i drugih općih akata koje donosi Općinsko vijeće u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom i pravnim sustavom, te u pogledu njihove pravne obrade i o tome daje mišljene i prijedloge Općinskom vijeću,


Članak 45.

� Mandatna komisija:- na konstituirajućoj sjednici podnosi izvješće

Općinskom vijeću o provedenim izborima za Općinsko vijeće i imenima izabranih vijećnika, temeljem objavljenih rezultata nadležnog izbornog povjerenstva o prove-denim izborima,

- obavještava Općinsko vijeće o podnesenim ostavkama na vijećničku dužnost, te o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati vijećničku dužnost,

- obavještava Općinsko vijeće o mirovanju mandata vijećnika i o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati vijećničku dužnost,


- obavještava Općinsko vijeće o prestanku mandata kada se ispune zakonom predviđeni uvjeti i obavještava Općinsko vijeće da su

ispunjeni zakonski uvjeti za početak mandata zamjeniku vijećnika.

Članak 46.

� Općinsko vijeće može uz radna tijela osnovana ovim Statutom, osnivati druga stalna i povremena radna tijela radi proučavanja i razmatranja drugih pitanja iz djelokruga Općinskog vijeća, pripreme prijedloga odluka i drugih akata, davanja mišljenja i prijedloga u svezi pitanja koja su na dnevnom redu Općinskog vijeća.� Sastav, broj članova, djelokrug i način rada radnih tijela utvrđuje Općinsko vijeće posebnim odlukama.

2. općinski načelnik

Članak 47.

� Općinski načelnik zastupa općinu i nositelj je izvršne vlasti općine.� Iznimno od stavka 1. ovog članka izvršno tijelo je i zamjenik općinskog načelnika koji obnaša dužnost općinskog načelnika u slučajevima propisanim zakonom.� Ako je prestanak mandata općinskog načelnika nastupio nakon isteka dvije godine mandata neće se raspisati prijevremeni izbori za općinskog načelnika, a dužnost općinskog načelnika do kraja mandata obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim.� Ako je prestanak mandata nastupio prije isteka dvije godine mandata raspisat će se prijevremeni izbori za općinskog načelnika i njegovog zamjenika. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim, a ako je mandat prestao i zamjeniku, do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske.� Mandat općinskog načelnika i njegovog zamjenika počinje prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora i traje do prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora novog općinskog načelnika i njegovog zamjenika.� U obavljaju izvršne vlasti općinski načelnik:· priprema prijedloge općih akata, · izvršava i osigurava izvršavanje općih akata

Općinskog vijeća, · utvrđuje prijedlog Proračuna općine

Slavonski Šamac i Izvršenja proračuna,


· upravlja nekretninama, pokretninama i imovinskim pravima u vlasništvu općine u skladu sa zakonom, ovim Statutom i općim aktom Općinskog vijeća,

· odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina općine Slavonski Šamac, odnosno o drugom raspolaganju imovinom poje-dinačne vrijednosti do najviše 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina odnosno o drugom raspolaganju imovinom. Ako je taj iznos veći od 1.000.000 kuna, odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina odnosno o drugom raspolaganju imovinom pojedinačne vrijednosti, najviše do 1.000.000 kuna, a ako je taj iznos manji od 70.000 kn odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina odnosno o drugom raspolaganju imovinom pojedinačne vrijednosti, najviše do 70.000 kuna. Stjecanje i otuđivanje pokretnina i nekretnina i drugo raspolaganje imovinom mora biti planirano u Proračunu i provedeno u skladu sa zakonom,

· upravlja prihodima i rashodima općine,· upravlja raspoloživim novčanim sredstvima

na računu Proračuna općine, · odlučuje o davanju suglasnosti za zadu-

živanje pravnim osobama u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu općine i o davanju suglasnosti za zaduživanje ustanova kojih je osnivač Općina,

· donosi Pravilnik o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela općine,

· donosi odluku o kriterijima za ocjenjivanje službenika i načinu provođenja ocjenjivanja,

· imenuje i razrješava Pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela,

· utvrđuje plan prijema u službu u Jedinstveni upravni odjel općine,

· predlaže izradu Prostornog plana kao i njegove izmjene i dopune na temelju obrazlo-ženih i argumentiranih prijedloga fizičkih i pravnih osoba,

· usmjerava djelovanje Jedinstvenog upravnog odjela i službi općine u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, odnosno poslova državne uprave, ako su preneseni Općini,

· nadzire rad Jedinstvenog upravnog odjela i službi u samoupravnom djelokrugu i poslovima državne uprave,

· daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji,

· obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnih odbora,

· imenuje i razrješuje predstavnike općine u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje osniva Općinsko vijeće, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno,

· obavlja i druge poslove predviđene ovim Statutom i drugim propisima .

� Općinski načelnik je dužan izvijestiti Općinsko vijeće o danim suglasnostima za zaduživanje iz stavka 6. alineje 8. ovog članka tromjesečno do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje.� Odluku o imenovanju i razrješenju iz stavka 6. alineje 18. ovog članka općinski načelnik dužan je objaviti u prvom broju «Službenog vjesnika Brodsko-posavske županije» koji slijedi nakon donošenja te Odluke.

Članak 48.


Članak 49.

� � Općinski načelnik dva puta godišnje podnosi polugodišnje izvješće o svom radu i to do 31. ožujka tekuće godine za razdoblje srpanj-prosinac prethodne godine i do 15. rujna za razdoblje siječanj-lipanj tekuće godine.� � Općinsko vijeće može, pored izvješća iz stavka 1. ovog članka, od općinskog načelnika tražiti izvješće o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga.� � Općinski načelnik podnosi izvješće po zahtjevu iz stavka 2. ovog članka u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva. � � Općinsko vijeće ne može zahtijevati od općinskog načelnika izvješće o bitno podudarnom pitanju prije proteka roka od 6 mjeseci od ranije podnesenog izvješća o istom pitanju.

Članak 50.

� Općinski načelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine:- ima pravo obustaviti od primjene opći akt Općinskog vijeća. Ako ocjeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis donijet će odluku o


obustavi općeg akta u roku od osam dana od dana donošenja općeg akta. općinski načelnik ima pravo zatražiti od Općinskog vijeća da u roku od osam dana od dana donošenja odluke o obustave otkloni uočene nedostatke u općem aktu. Ako Općinsko vijeće ne otkloni uočene nedostatke, općinski načelnik je dužan, bez odgode, o tome obavijestiti predstojnika Ureda državne uprave u Brodsko-posavskoj županiji i dostaviti mu odluku o obustavi općeg akta, - ima pravo obustaviti od primjene akt Mjesnog odbora ako ocijeni da je taj akt u suprotnosti sa zakonom, Statutom i općim aktima Općinskog vijeća.

Članak 51.

� Općinski načelnik ima jednog zamjenika, koji zamjenjuje općinskog načelnika u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju svoje dužnosti.�

Članak 52.

� Općinski načelnik može obavl janje određenih poslova iz svog djelokruga povjeriti zamjeniku, ali mu time ne prestaje odgovornost za njihovo obavljanje.� Zamjenik općinskog načelnika je u slučaju iz stavka 1. ovog članka dužan pridržavati se uputa općinskog načelnika.

Članak 53.

� Općinski načelnik i njegov zamjenik mogu odluči t i hoće l i dužnost obavl ja t i profesionalno ili volonterski, osim u godini održavanja redovnih lokalnih izbora.� Općinski načelnik i njegov zamjenik dužni su u roku od 8 dana od dana stupanja na dužnost dostaviti pisanu Upravnom tijelu općine o tome hoće li dužnost obavljati profesionalno.� Danom stupanja na dužnost općinskog načelnika i njegovog zamjenika smatra se prvi radni dan koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora.� Ako općinski načelnik i njegov zamjenik ne postupi na način propisan stavkom 2. ovoga članka smatra se da dužnost obavlja volonterski.� Općinski načelnik i njegov zamjenik mogu promijeniti način obavljanja dužnosti u tijeku mandata, dostavom pisane obavijesti o promjeni načina obavljanja dužnosti Upravnom tijelu općine. � Novi način obavljanja dužnosti započinje prvog dana slijedećeg mjeseca nakon dostave obavijesti iz st. 5. ovog članka.

� Osobe iz st. 1. ovog članka za vrijeme profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju pravo na plaću kao i druga prava iz rada, a vrijeme obavljanja dužnosti uračunava im se u staž osiguranja, a ako obavljaju dužnost volonterski, imaju pravo na naknadu za rad.

Članak 54.

� Općinskom načelniku i njegovom zamjeniku mandat prestaje po sili zakona:· danom dostave pisane ostavke sukladno

pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku,

· danom pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti,

· danom pravomoćnosti sudske presude kojom je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jednog mjeseca,

· ako mu prestane prebivalište na području jedinice, danom prestanka prebivališta,

· danom prestanka državljanstva sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo,

· smrću.

� Ako općinskom načelniku mandat prestane nastupom okolnosti iz stavka 1. ovog članka prije isteka dvije godine mandata, pročelnik Upravnog tijela obavijestit će Vladu Republike Hrvatske o prestanku mandata općinskog načelnika u roku od 8 dana radi raspisivanja prijevremenih izbora za novog općinskog načelnika.

Članak 55.

� Općinski načelnik i njegov zamjenik mogu se opozvati na način i u postupku propisanom člancima 20., 21. stavak 2. i 24. stavak 3. ovog Statuta.� Ako je prestanak mandata općinskog načelnika i njegovog zamjenika nastupio opozivom, raspisat će se prijevremeni izbori. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika obnašat će povjerenih Vlade Republike Hrvatske.

VIII. UPRAVNA TIJELA

Članak 56.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga općine te obavljanje poslova državne uprave koji su zakonom preneseni na Općinu, ustrojavaju se


upravna tijela općine.

Ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela uređuje se posebnom odlukom Općinskog vijeća.

Upravna tijela se ustrojavaju kao upravni odjeli i službe.

Za obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga općine može se ustrojiti Jedinstveni upravni odjel.

Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik.

općinski načelnik može razriješiti pročelnika:- ako pročelnik sam zatraži svoje razrješenje,- ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim

propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka radnog odnosa,

- ako pročelnik ne postupa po propisima ili općim aktima općine ili neosnovano ne izvršava odluke,

- ako pročelnik svojim nesavjesnim radom prouzroči veću štetu općini.

Ako općinski načelnik razriješi pročelnika rasporedit će ga na drugo radno mjesto za koje ispunjava stručne uvjete.Općina može s drugim jedinicama lokalne samouprave osnovati zajedničko upravno tijelo. O osnivanju, ustrojstvu i djelokrugu zajedničkog upravnog tijela odlučuju Općinska, odnosno Gradska vijeća tih jedinica lokalne samouprave. Temeljem odluke Općinskog vijeća općinski načelnik sklopit će sporazum o osnivanju zajedničkog upravnog tijela kojim se propisuje financiranje, način upravljanja, odgovornost, statusna pitanja službenika i namještenika i druga pitanja od značaja za to tijelo.

Članak 57.

� Upravna tijela u okviru djelokruga utvrđenog posebnom odlukom, neposredno izvršavaju i nadziru provođenje općih i pojedinačnih akata tijela općine, te neprovođenja općeg akta poduzimaju propisane mjere.

Članak 58.

� Upravna tijela samostalana su u okviru svog djelokruga, a za zakonito i pravovremeno obavljanje poslova iz svoje nadležnosti odgovorna su općinskom načelniku.

Članak 59.

� Sredstva za rad Upravnih tijela, osiguravaju se u Proračunu općine Slavonski Šamac, Državnom proračunu i iz drugih prihoda u skladu sa zakonom.

IX. MJESNA SAMOUPRAVAČlanak 60.

� Na području općine Slavonski Šamac mogu se osnovati mjesni odbori, kao oblici mjesne samouprave, a radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima. � Mjesni odbori mogu se osnovati za pojedina naselja ili više međusobno povezanih manjih naselja, na način i po postupku propisanom zakonom, ovim Statutom i posebnom odlukom Općinskog vijeća, kojom se detaljnije uređuje postupak i način izbora tijela mjesnog odbora.� Mjesni odbor je pravna osoba.

Područje i granice mjesnih odbora određuju se posebnom odlukom Općinskog vijeća .

Članak 61.

� Inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora može dati 10% građana upisanih u popis birača za područje za koje se predlaže osnivanje mjesnog odbora, članovi predstavničkog tijela ,udruge sa sjedištem na području općine te općinski načelnik.

� U slučaju da prijedlog iz stavka 1. ovog članka, daju građani ili njihove organizacije i udruženja, prijedlog se dostavlja u pisanom obliku općinskom načelniku.

Članak 62.

Općinski načelnik u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga utvrđuje da li je prijedlog podnesen na način i po postupku utvrđenim zakonom i ovim Statutom. � Ukoliko općinski načelnik utvrdi da prijedlog nije podnesen na propisani način i po propisanom postupku, obavijestit će predlagatelja i zatražiti da u roku od 15 dana dopuni prijedlog za osnivanje mjesnog odbora.� Pravovaljani prijedlog općinski načelnik upućuje Općinskom vijeću, koje je dužno izjasniti se o prijedlogu u roku od 60 dana od prijema prijedloga.


Članak 63.

� U prijedlogu za osnivanje mjesnog odbora navode se podaci o predlagatelju, području i granicama mjesnog odbora, sjedište mjesnog odbora, osnove pravila mjesnog odbora te zadaci i izvori financiranja mjesnog odbora.

Članak 64.

� Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.

Članak 65.

Članove vijeća mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na vrijeme od četiri godine.Izbornu jedinicu za izbor članova vijeća mjesnog odbora čini cijelo područje mjesnog odbora.Postupak izbora članova vijeća mjesnog odbora uređuje se posebnom odlukom Općinskog vijeća, odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave.

Članak 66.

� Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisuje Općinsko vijeće.

Članak 67.

� Vijeće mjesnog odbora ima, uključujući i predsjednika, 5 članova.� Za člana vijeća mjesnog odbora može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života koji ima prebivalište na području mjesnog odbora čije se vijeće bira.

Članak 68.

Vijeće mjesnog odbora bira predsjednika vijeća iz svog sastava većinom glasova svih članova na vrijeme od četiri godine.Predsjednik vijeća predstavlja mjesni odbor i za svoj rad odgovoran je vijeću mjesnog odbora.

Članak 69.

Vijeće mjesnog odbora :- donosi program rada i izvješće o radu

mjesnog odbora,- donosi plan malih komunalnih akcija i

utvrđuje prioritet u njihovoj realizaciji,- donosi pravila mjesnog odbora�- donosi poslovnik o radu u skladu s ovim

Statutom,- donosi financijski plan i godišnji obračun,- bira i razrješava predsjednika i

potpredsjednika vijeća,- saziva mjesne zborove građana,- odlučuje o korištenju sredstava namijenjenih

mjesnom odboru u Proračunu općine Slavonski Šamac,

- predlaže promjenu područja mjesnog odbora, odnosno daje mišljenje Općinskom vijeću o drugim inicijativama i prijedlozima za osnivanje mjesnih odbora na njegovu području,

- surađuje s drugim mjesnim odborima na području općine slavonski Šamac,

- surađuje s udrugama na svom području u pitanjima od interesa za građane mjesnog odbora,

- obavlja druge poslove utvrđene zakonom, ovim Statutom i odlukama Općinskog vijeća i Općinskog načelnika.

Članak 70.

� Programom rada utvrđuju se zadaci mjesnog odbora sadrži planirane aktivnosti i izvore sredstava za ostvarenje programa.

Članak 71.

� Pravilima mjesnog odbora detaljnije se uređuje način konstituiranja, sazivanja i rad vijeća mjesnog odbora, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti članova vijeća mjesnog odbora, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika vijeća mjesnog odbora, način odlučivanja, te druga pitanja od značaja za rad mjesnog odbora.

Članak 72.

� Sredstva za obavljanje poslova povjerenih mjesnim odborima, odnosno za rad vijeća mjesnih odbora osiguravaju se u Općinskom proračunu. Kriterij za utvrđivanje i podjelu sredstava u Općinskom proračunu za mjesne odbore utvrdit će se posebnom općinskom odlukom.

Članak 73.

� Vijeće mjesnog odbora predlaže Općinskom vijeću:


- rješenje od interesa za svoje područje u postupcima izrade i donošenja drugih prostornih i drugih planskih dokumenata općine Slavonski Šamac i njihova ostvarenja, te drugih akata od utjecaja na život i rad područja odbora,

- predlaže mjere za razvoj komunalne infrastrukture i uređenja naselja,

- predlaže imenovanje ulica, javnih prometnih površina, parkova, škola, vrtića i drugih objekata na svom području,

Članak 74.

� Stručne i administrativne poslove za potrebe mjesnog odbora obavlja Upravno tijelo općine na način propisan općim aktom kojim se uređuje ustrojstvo i način rada upravnog tijela općine.

Članak 75.

Inicijativu i prijedlog za promjenu područja mjesnog odbora mogu dati tijela mjesnog odbora i općinski načelnik.O inicijativi i prijedlogu iz prethodnog stavka Općinsko vijeće donosi odluku uz prethodno pribavljeno mišljenje građana mjesnog odbora za koje se traži promjena područja.

Članak 76.

� Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja općinski načelnik.� Općinski načelnik može u postupku provođenja nadzora nad zakonitošću rada mjesnog odbora može Općinskom vijeću predložiti raspuštanje vijeća mjesnog odbora, ako ono učestalo krši odredbe ovog Statuta, pravila mjesnog odbora i ne izvršava povjerene mu poslove.

�X. JAVNE SLUŽBE

Članak 77.

Općina Slavonski Šamac u okviru samoupravnog djelokruga osigurava obavljanje djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana na području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti, za koje je zakonom utvrđeno da se obavljaju kao javna služba.

Članak 78.

Općina Slavonski Šamac os igurava obavljanje djelatnosti iz članka 76. ovog Statuta osnivanjem trgovačkih društva, javnih ustanova, drugih pravnih osoba i vlastitih pogona.

� Predstavnike općine u tijelima upravljanja pravnih osoba kojima je Općina osnivač ili u kojima Općina ima udjele, imenuje općinski načelnik ako ovim Statutom nije drukčije propisano.

XI. IMOVINA I FINANCIRANJE OPĆINE SLAVONSKI ŠAMAC

Članak 79.

� Sve pokretne i nepokretne stvari, te imovinska prava koja pripadaju Općini Slavonski Šamac, čine imovinu općine Slavonski Šamac.

Članak 80.

� Imovinom općine upravljaju općinski načelnik i Općinsko vijeće u skladu s odredbama ovog Statuta pažnjom dobrog gospodara.� Općinski načelnik u postupku upravljanja imovinom općine donosi pojedinačne akte glede upravljanja imovinom, na temelju općeg akta Općinskog vijeća o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja imovinom u vlasništvu općine.

Članak 81.

Općina Slavonski Šamac ima prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže.

� Prihodi općine Slavonski Šamac su:- općinski porezi, prirez, naknade, doprinosi i

pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odlukama Općinskog vijeća,

- prihodi od stvari u vlasništvu općine i imovinskih prava,

- prihod od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu općine odnosno u kojima Općina ima udjele ili dionice,

- prihodi od naknada za koncesije,- novčane kazne i oduzeta imovinska korist za

prekršaje koje propiše općine Slavonski Šamac u skladu sa zakonom,

- udio u zajedničkom porezu,- sredstva pomoći Republike Hrvatske

predviđena u Državnom proračunu,


- drugi prihodi određeni zakonom.

Članak 82.

� Procjena godišnjih prihoda i primitaka, te utvrđeni iznosi izdataka i drugih plaćanja općine Slavonski Šamac iskazuju se u proračunu općine Slavonski Šamac.� Svi prihodi i primici proračuna moraju biti raspoređeni u proračunu i iskazni po izvorima iz kojih potječu.� Svi izdaci proračuna moraju biti utvrđeni u proračunu i uravnoteženi s prihodima i primicima.

Članak 83.

� Proračun općine Slavonski Šamac i odluka o izvršenju proračuna donosi se za proračunsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen.� Proračunska godina je razdoblje od dvanaest mjeseci, koja počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca.�

Članak 84.

� Općinsko vijeće donosi proračun za sljedeću proračunsku godinu na način i u rokovima propisanim zakonom. � Donošenje Proračuna predlaže općinski načelnik kao jedini ovlašteni predlagatelj.� Ukoliko se proračun za sljedeću proračunsku godinu ne može donijeti u propisanom roku, Općinsko vijeće donosi odluku o privremenom financiranju u skladu sa zakonom i to najduže za razdoblje od prva tri mjeseca proračunske godine. �

Članak 85.

� Ako se tijekom proračunske godine smanje prihodi i primici ili povećaju izdaci utvrđeni proračunom, proračun se mora uravnotežiti sniženjem predviđenih izdataka ili pronalaženjem novih prihoda.� Uravnoteženje proračuna provodi se izmjenama i dopunama proračuna po postupku propisnom za donošenje proračuna.

Članak 86.

� Ukupno materijalno i financijsko poslovanje općine nadzire Općinsko vijeće.� Zakonitost, svrhovitost i pravodobnost korištenja proračunskih sredstava općine nadzire Ministarstvo financija.

XII. AKTI OPĆINE

Članak 87.

� Općinsko vijeće na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i ovim Statutom donosi Statut, Poslovnik, proračun, odluku o izvršenju proračuna, odluke i druge opće akte.� Općinsko vijeće donosi rješenja i druge pojedinačne akte, kada u skladu sa zakonom rješava o pojedinačnim stvarima.

Članak 88.

� Općinski načelnik u poslovima iz svog djelokruga donosi odluke, zaključke, pravilnike, rješenja, upute, naputke te opće akte kada je za to ovlašten zakonom ili općim aktom Općinskog vijeća.

Članak 89.


Članak 90.

� Općinski načelnik osigurava izvršenje općih akata iz članka 87. ovog Statuta, na način i u postupku propisanom ovim Statutom, te nadzire zakonitost rada upravnih tijela.

� Opći akti objavljuju se u „Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije.“

Članak 91.

� Upravna tijela općine u izvršavanju općih akata Općinskog vijeća donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba.� Protiv pojedinačnih akata iz stavka 1. ovog članka, može se, sukladno odredbama zakona izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu Brodsko-posavske županije ili pokrenuti upravni spor.� Na donošenje pojedinačnih akata shodno se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku i drugih propisa.� U izvršavanju općih akata Općinskog vijeća pojedinačne akte donose i pravne osobe kojima su odlukom Općinskog vijeća, u skladu sa zakonom, povjerene javne ovlasti.


Članak 92.

� Protiv pojedinačnih akata Općinskog vijeća i općinskog načelnika kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano, ne može se izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

Članak 93.

Nadzor nad zakonitošću općih akata Općinskog vijeća u njegovom samoupravnomdjelokrugu obavlja Ured državne uprave u Brodsko-posavskoj županiji i nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu. � Kad utvrdi nepravilnosti u radu Općinskog vijeća, nadležno središnje tijelo državne uprave donijet će odluku kojom će sjednicu Općinskog vijeća ili njezin dio proglasiti nezakonitim, a akte donesene na sjednici ništavnim.� Protiv odluke iz st. 2. ovog članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom RH.

Članak 94.

� Detaljnije odredbe o aktima općine Slavonski Šamac i postupku donošenja akata utvrđuje se Poslovnikom Općinskog vijeća .

Članak 95.

� Opći akti se prije nego što stupe na snagu, objavljuju u Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije. � Opći akti stupaju na snagu osmog dana od dana objave.Iznimno, općim se aktom može iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu prvog dana od dana objave. Opći akti ne mogu imati povratno djelovanje.� Predsjednik Općinskog vijeća dužan je u roku od 15 dana, od dana donošenja, dostaviti Statut, Poslovnik, Proračun i druge opće akte zajedno s izvatkom iz zapisnika koji se odnosi na postupak donošenja općeg akta propisan Statutom i poslovnikom Predstojniku ureda državne uprave u Županiji.� Predsjednik Općinskog vijeća dužan je akte iz stavka 4. ovog članka dostaviti bez odgode općinskom načelniku.

XIII. JAVNOST RADA

Članak 96.

� Rad Općinskog vijeća, općinskog načelnika i Upravnih tijela općine je javan.� Zainteresirana javnost i predstavnici medija mogu pratiti rad općinskog vijeća u skladu s odredbama Poslovnika općinskog vijeća.

Članak 97.

� Javnost rada Općinskog vijeća osigurava se:

- javnim održavanjem sjednica,- izvještavanjem i napisima u tisku i drugim

oblicima javnog priopćavanja,- objavljivanjem općih akata i drugih akata u

službenom glasilu Brodsko-posavske županije i na internetskim stranicama općine.

� Javnost rada općinskog načelnika osigurava se:

- održavanjem konferencija za medije,- izvještavanjem i napisima u tisku i drugim

oblicima javnog priopćavanja,- objavljivanjem općih akata i drugih akata u

službenom glasilu Brodsko-posavske županije i na internetskim stranicama općine.

� Javnost rada Upravnih tijela općine osigurava se putem komunikacije s medijima i objavljivanjem informacija na internetskim stranicama općine.

Članak 98.

Na zgradi u kojoj su smještena tijela općine mora biti istaknut naziv tijela, a na prikladnom mjestu u zgradi mora biti istaknut raspored prostorija tijela općine Slavonski Šamac.

XIV. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA

Članak 99.

� Način djelovanja općinskog načelnika i zamjenika općinskog načelnika u obnašanju javnih dužnosti uređen je posebnim zakonom.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 100.

� Prijedlog za promjenu Statuta može podnijeti


jedna trećina vijećnika Općinskog vijeća, općinski načelnik i Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost Općinskog vijeća.� Prijedlog mora biti obrazložen, a podnosi se predsjedniku Općinskog vijeća.� Općinsko vijeće, većinom glasova svih vijećnika, odlučuje da li će pristupiti raspravi o predloženoj promjeni Statuta.� Ako se ni nakon ponovljene rasprave ne donese odluka da će se pristupiti raspravi o predloženoj promjeni, isti prijedlog se ne može ponovno staviti na dnevni red Općinskog vijeća, prije isteka roka od šest mjeseci od dana zaključivanja rasprave o prijedlogu.

Članak 101.

� Odluke i drugi opći akti doneseni na temelju Statuta općine Slavonski Šamac i zakona, uskladit će se s odredbama ovog Statuta i zakona kojim se uređuje pojedino područje u zakonom propisanom roku.�

Članak 102.

Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije“.� Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut općine Slavonski Šamac („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ br. 6/13.).

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINESLAVONSKI ŠAMAC

KLASA: 012-01/18-01/1URBROJ: 2178/09-02-18-1Slavonski Šamac, 31. siječanj 2018. godine.

PredsjednicaOpćinskog vijeća



11.

Na temelju članka 3. stavak 2. Odluke o određivanju poslova prijevoza pokojnika koji se financiraju iz Proračuna općine Vrpolje („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“, broj 19/17) i članka 7. Odluke o raspisivanju Javnog natječaja za obavljanje poslova prijevoza pokojnika koji se financiraju iz Proračuna općine Vrpolje od 27. 12. 2017. godine nakon provedenog Javnog natječaja objavljenog 09. 01. 2018. g. na službenoj stranici općine Vrpolje ., općinska načelnica www.vrpolje.hropćine Vrpolje donijela je

ODLUKU

o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za obavljanje poslova prijevoza pokojnika koji

se financiraju iz Proračuna općine Vrpolje

Članak 1.

� Obavljanje poslova prijevoza pokojnika (preuzimanje i prijevoz umrle osobe ili posmrtnih ostataka osobe za koju nije moguće utvrditi uzrok smrti bez obdukcije od mjesta smrti odnosno od mjesta na kojem se nalaze posmrtni ostaci osobe na području općine Vrpolje pa do nadležne patologije ili sudske medicine ) povjerava se trgovačkom društvu RUNOLIST d.o.o. VRPOLJE, J.J. Strossmayera 34, OIB: 89249510637, kao

najpovoljnijem ponuditelju sa ponuđenom cijenom usluge koja iznosi 96,00 kn po pokojniku uvećanom za Pdv 25%, što ukupno iznosi 120,00 kn po pokojniku.

Članak 2.

� Obavljanje poslova iz članka 1. ove Odluke povjerava se izabranom ponuditelju na razdoblje od 4 godine, o čemu će se sklopiti ugovor o pisanom obliku, a financira se iz Proračuna općine Vrpolje.

Članak 3.

� Ova Odluka objavit će se u „Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije“, a stupa na snagu 8 dana od dana objave u „Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije“.

OPĆINA VRPOLJEOPĆINSKA NAČELNICA

Klasa: 363-01/18-02/08Urbroj: 2178/11-01/18-1U Vrpolju, 2. veljače 2018.g.

OPĆINA VRPOLJEOPĆINSKA NAČELNICA:

Ankica Zmaić, v.r.

OPĆINA VRPOLJE


http://www.vrpolje.hr

O b r a z l o ž e n j e

Na temelju Odluke o određivanju poslova prijevoza pokojnika koji se financiraju iz Proračuna općine Vrpolje („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“, broj 19/17) općinska načelnica općine Vrpolje donijela je Odluku o raspisivanju javnog natječaja za obavljanje poslova prijevoza pokojnika koji se financirajuiz Proračuna općine Vrpolje te imenovala Stručno povjerenstvo za provedbu Javnog natječaja .� Javni natječaj objavljen je na službenim stranicama Vrpolje . i Oglasnoj ploči www.vrpolje.hrdana 09.01.2018.g. Dana 25.01.2018.g. Stručno povjerenstvo obavilo je javno otvaranje pristiglih ponuda, te utvrdilo:-� da je po objavljenom Javnom natječaju

pristigla samo jedna ponuda i to ponuda ponuditelja RUNOLIST d.o.o. VRPOLJE, J.J. Strossmayera 34, OIB: 89249510637;

- � da je ponuda pravovremena i potpuna ;-� da ponuditelj u cijelosti ispunjava uvjete

Javnog natječaja ; - � da je ponuditelj za obavljanje poslova

prijevoza pokojnika ponudio cijenu u iznosu od 96,00 kn po pokojniku plus Pdv 25% (24,00 kn), što ukupno sa pdv-om iznosi 120,00 kn po pokojniku,

Utvrđeno je da je ponuđena cijena usluge za općinu Vrpolje prihvatljiva .

Budući nije bilo drugih ponuditelja, a ponuda izabranog ponuditelja je u cijelosti prihvatljiva , to je odlučeno kao u izreci.


http://www.vrpolje.hr

Bilješke :


Izdaje Stručna služba Županijske skupštine i župana.Odgovorni urednik: Zvonimir Penić, dipl. novinar, Slavonski Brod, Petra Krešimira IV br. 1.

Telefon: 216 - 252List izlazi po potrebi.

Tisak: "DIOZIT" d.o.o., Matije Gupca 37, Slavonski Brod


god. xxvi 12. veljače 2018. - bpz.hrbpz.hr/_data/files/18030811562199.pdf · opĆina bebrina 1....

Documents