glasovi s mure 2016 new.pdf

42
GLASOVI S MURE LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE PODTUREN, SVIBANJ 2016.

Upload: lydieu

Post on 29-Jan-2017

247 views

Category:

Documents


6 download

TRANSCRIPT

Page 1: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

GLASOVI S MURELIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE PODTUREN, SVIBANJ 2016.

Page 2: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

RIJEČ UREDNIŠTVA

IMPRESSUM:

Već dugi niz godina u našoj školi radimo na pripremanju školskog časopisa “Glasovi s

Mure”. Veselimo se svakom novom broju koji izađe iz tiska na kraju školske godine. Ovom

broju koji imate u ruci posebno se radujemo jer je jubilarni 50!!!

Uz generacije učenika koje su od davne 1965. stvarale stranice škoolskog lista želim se prisjeti-

ti učitalja- urednika i inspiratora brojne djece.Ne znamo tko je časopisu dao ime, ali njegovi prvi urednici bili su učitelji hrvatskoga jezika

Matija Miklobušec i Cilika Tarandek. U novije vrijeme kao urednice časopisa okušale su se naše učiteljice: Karmen Oreški, Vera Pon-

grac, Kristinka Vugrinec, Maja Hajdarović, Marta Trstenjak, Martina Jalšovec i Tajana

Gašparić.

Svima njima i brojnim učenicima- novinarima veliko hvala, čestitke za pola stoljeća posto-janja i želje da ustraju u stvaranju budućih

brojeva.

UREDNIŠTVO

Glasovi s Mure, školski list učenika OŠ Podturen

NAKLADNIK: OŠ Podturen Čakovečka 5 40317 Podturen

ZA NAKLADNIKA: Marijana Cerovec, ravnateljicaUredništvo: Dora Berdin 8.b Sara Babić 8.b Filip Drvoderić 8.a Lana Kerovec 8.b Stela Strnad 8.a Mihaela Mikulić 8.a Dizajn: Martina Jalšovec, prof. nj. j. i pedagogijeOdgovorna urednica: Tajana Gašparić, učiteljica HJLektori: Ondina Meznarić, knjižničarka Tajana Gašparić, učiteljica HJ

Naslovnica: Iz školskog arhiva (MJ)

ŠKOLA NEKAD I DANAS.................................2-7

UZ 450. OBLJETNICU SIGETSKE BITKE..........8

ŠKOLSKI PREVENTIVNI PROGRAM.........10-11

RAZLIČITI, A JEDNAKOVRIJEDNI.............12-13

OBILJEŽILI SMO..............................................14-15

KNJIŽEVNE TEME..........................................16-17

DRUGAČIJI ŠKOLSKI DANI..........................18-21

LITERARNI I LIKOVNI KUTAK...................22-27

NAŠI INTERESI I HOBIJI...............................28-31

DOMAĆINI SMO NATJECANJA..................32-34

NAŠI ŠKOLSKI BISERI.....................................36-37

O SVEMU POMALO........................................38-37

IZ SADRŽAJA OVOG BROJA:

2

Page 3: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

RIJEČ RAVNATELJICE

Mnogi od nas posebice su skloni pogle-dati stare crno-bijele fotografije , valjda

zbog krhkosti sjećanja na vrijeme koje je minulo. Ne možemo vratiti sat unatrag, ne možemo dosegnuti u dane, mjesece i

godine koje su prošle i ne možemo doživ-jeti tadašnje ljude, događaje i ambijente, ali smijemo zamišljati i sanjariti protekle prizore baš kroz crno-bijele fotografske

otiske. Izložba fotografija učenika, učitelja, učionica , školskih zgrada u općini Pod-

turen uvodi nas u prošlo vrijeme u kojem je konstantno poduka i odgoj djece činilo

izuzetno važan društveni segment. Zbog toga smo u Osnovnoj školi Podturen

na značajnu obljetnicu odlučili skupiti stare fotografije i druge materijalne ostat-ke prošlosti te istražiti prošlost školstva u općini Podturen; saznati, zapisati, ov-

jekovječiti i sistematizirati sve pronađene relevantne činjenice te ih sačuvati od zab-orava. Važnost i značaj prosvjete i školstva bili bi neprepoznati i umanjeni kada nitko

ne bi pratio, zapisivao, shvaćao, cijenio i pamtio aktivnosti, rad i svu ljepotu u radu

s djecom.

Ravnateljica Marijana Cerovec

A iznad svega trebamo učiti iz prikupljenih znanja i iskustava. Unatoč drugačijim i

drugim vremenima školstvo je neprestano imalo uzlaznu putanju, sve se više razvijalo i postajalo dostupno sve većem broju djece.

Postajalo je strateškim čimbenikom za državu te zakonima uređeno i usustavljeno. Pod pretpostavkom da učenje i obrazovanje stvara odgovornije, svjesnije i aktivnije po-jedince u društvenoj zajednici, ove školske godine naglasak stavljamo na dugovječno trajanje jedne profesije i niza ljudi, učitelja koji su svojom umješnošću i znanjem od-gajali i obrazovali mlade naraštaje. Mogli bismo reći da učitelji obavljaju jedan od najodgovornijih poslova jer su graditelji i

kreatori ljudskog društva i stvaraju temeljne ljudske osobine svih njegovih članova.

DJEČJI BISERI„Tko je ravnateljica i što radi?“

“Ravnateljica radi u svom uredu za velikim sto-lom.

Luka Godina, 1. razred“Ravnateljica se brine o školi i gleda što radimo.”

Damjan Đurkin, 1. razred“Ravnateljica razgovara s djecom što je bilo.”

Ana Antolašić, 1. razred“Ona ima razne stvari u uredu i šeta po hodniku.”

Luka Strojko, 1. razred“Šeta po hodniku i uđe u razred. Razgovara po

hodniku i u uredu.”Martin Jalšovec, 1. razred

“Ravnateljica je lijepa.”“Ravnateljica čuva novce od učiteljice za užinu”-

Jakov Levačić, 1. razred“DRAGA RAVNATELJICA, ŽELIM VAM LJEPI DAN, ŽELIM VAM PUNO SREČE. ZNAM DA

VI NOSITE NAUČALE I PIŠETE NA KLJUMPUTERU.”

Alijandro Kalanjoš, 1. razred

3

Page 4: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

SRETAN TI ROĐENDAN, ŠKOLICE

U školskoj godini 2015./16. Osnovna škola Pod-turen slavi 50 godina suvremenog školstva i nastave u sadašnjoj zgradi i čak 194 godine od prvih zapisa o odgojno obrazovnom radu na području Općine

Podturen.

Zgrada OŠ Podturen davne 1965.

JESTE LI ZNALI?

* Samo mjesto Podturen spominje se po prvi puta u vizitaciji iz 1668. kao ‘‘In oppido Thornischje seu Sub Turen’’ - selo, naselje pod turnom.

* Prvi spomen Župe Podturen datira iz davne 1334. godine.

Dana 26. prosinca 1965. službeno je otvorena nova školska zgrada u kojoj se nastava održava i

danas.Istog je dana objavljen i prvi broj školskog lista

‘‘Glasovi s Mure’’.

Šk.god. 1964./1965., učiteljica Nada Mulković

1956. 1. razred, učitelj Ivan Dovečer

4. razred, šk.god. 1943./44., učiteljica Matotek Marija

2. razred Miklavec, 1954.

Detaljnu povijest školstva u Općini Podturen i razvoj Osnovne škole Podturen pronađite u

monografiji izdanoj u školskoj godini 2015./16.

Uredništvo monografije

Sličice iz povijesti...

4

Page 5: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

U arhivi naše škole sačuvan je i prvi broj objavl-jen na dan otvorenja nove školske zgrade 26. prosinca 1965. godine. Prvi učitelji urednici i generacije učenika bili su pravi entuzijasti jer je primjerice 1969. godine list izlazio svaka tri mjeseca. Rijetke su škole koje imaju tako dugu tradiciju stvaranja dječjih listova, malih spomenica raznolikog i bogatog života u školi i oko nje. Zahvaljujući učiteljima Matiji Miklobušcu i Ciliki Tarandek sačuvan je pisani trag jednog vremena, đačka razmišljanja i prob-lemi s kojima su se susretali. Uz njih mnogi su imenovani i neimenovani učenici i učitelji u to NEračunalno vrijeme na pisaćim mašinama pretipkavali testove i umnožavali listove izvlačenjem na strojevima- pretečama današnjeg fotokopirnog stroja. Na naslovnici i nekoliko stranica bili su otisnuti i likovni radovi (isključivo u tehnici linoreza jer je dopuštala kombinaciju više boja i lako umnožavanje stranica za nama nepoznat broj primjeraka). Devedesetih je časopis nekoliko godišta izlazio pod nazivom „Zaljubljeni limač“. Početak novog stoljeća donio je nagli tehnološki napredak i neograničene mogućnosti u izradi časopisa. Zadnjih 15 godina novi se primjerci rade u prijelomu, na računalu, opremljeni su fotografijama u boji, mnogobrojnim kreativnim likovnim radovima. Svake školske godine nevelika grupa učenika pokaže interes za pisanje novinskih tekstova, bilježi zbivanja i bira najbolje literarne i likovne radove učenika. Unatoč skromnim financijskim mogućnostima, časopis je prerastao u školsku tradiciju. “Glasovi s Mure” čut će se (i čitati) još dugo…

Jedini tiskani broj časopisa iz 2012. Naklada: 250 primjeraka

5

Page 6: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

O ŠKOLI NEKAD I DANAS

Moj super učitelj Jedan dio mog života vezan je uz školu, za moje učitelje i učiteljice. Mog super učitelja upoznao

sam mjesec dana prije nego sam krenuo u prvi razred. On je čovjek starijih godina, sijede bujne kose, bore mu uokviruju rumeno lice čiji je izraz uvijek blag.

S mojim učiteljem sam započeo svoje školske dane, krenuo u nove pustolovine koje su se redale, lijepe i ponekad teške, ali s njim je uvijek bilo zabavno. Učio me prva slova, držao bi me za ruku da

lijepo napišem slovo. S njim nije bilo šale kad se učilo novo gradivo, podigao bi glas da se orilo daleko, ali je se nisam bojao već sam ga slušao. Uvijek bi mi znao dati poticaj i volju da učim još više, a nakon

rada u razredu, nagradio bi nas nogometom na školskom igralištu. Jednom nas je vodio na ribnjak gdje smo imali sportske igre. Učitelju se onako u licu vidjelo zadovoljstvo. Oči su mu sjajile jer nas je vidio znatiželjne i sretne. Svojim vrijednim rukama napravio nam je medalje od čepova s boca. Bili smo jako sretni. Kad smo na ribnjaku imali sportske igre, njegove noge su nam pokazale da i on još može brzo trčati. Moj super učitelj u društvu je uvijek poželjan, ljudi ga cijene, aktivan je na svim

područjima svog života, hrabar je i pošten.Moj super učitelj je najbolji, ali je ujedno i najzahtjevniji jer kod učenika potiče razmišljanje

i trudi se da postanemo dobri ljudi. Karlo Bobičanec, 6.b

Okomica je ravnalu spas

Pravio se važan trokut:Ja sam velik i jak,

meni se može diviti svak,a ti malo slabo ravnalce,ti ne možeš reći ni čuć,tebe svatko može istuć.

No čim učiteljica da zadatakda svatko okomicu nacrtati treba,

trokutu je bolno od olovkine špice,a ravnalo se izležava pored njega

kao mala beba.

Lovro Blažon, 4. r. PŠ Novakovec

Ema Šela, 4. r. PŠ Sivica

6

Page 7: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

STARINSKE ŠEGE

TO SMO PAK JOŠ NE ČULI I VIDLISusret u čast Tomaža Goričanca

„Snočka sam se po nojži špancerala, mamičine jope sam premetala. Celo vreme sam premišljavala

kaj si bom od toga sega za spomin ostavila. Rekli so mi da bodo se hitili i hižu zrušili, makar se več sama od sebe podira zato ka v podrumu voda podvira. Mura je blizu, par koraki, vek je tu poplava bila, mamica je navek v brigi bila, furt je karničke, kačičke, riplje, kolovrate premetala i po nojži nanašala. Saki lonec,

bidra, štubelj joj je važen biv jer je teškoga života preživela i do sega je teško došla...“

Početne su to riječi scenske igre „Na nojži moje mamice“ koju su izvele učenice 4. razreda PŠ Siv-ica: Andrijana Marija Bobičanec, Dora Hutinec, Iva Glavina, Sofija Modlic, Marta Poljaković i Ema Šela te učenica 3. razreda Vanesa Jalušić u Domu kulture u Maloj Subotici.

Susret je održan u čast Tomaža Goričanca čije ime nosi i subotička škola. Učenice su na tom susretu mnogo naučile o osebujnom životu Tomaža, a pred-stavljajući predmete kao što su riplja, štubelj, mužar, krnička, kolovrat i bidra, mnogo su naučile o samoj

funkciji i upotrebnoj vrijednosti starih predmeta nekad, dok je danas većina njih samo dio etno-baš-

tine. Personificiranim dijalozima isprepletenih monologom pucke, koja se spominje svoje mamice,

učenice su oduševile publiku, ali najveća vrijednost je to što su svojim kajkanjem dokazale da naš kaj još

uvijek živi .

Jasna Posavi, učiteljica 4. razreda

Isprobali smo tradicionalnu podturensku masku- čaplju i razgledali drvene proizvode

Izvođači iz PŠ Sivica s mentoricom Jasnom Posavi i ravnateljicom Marijanom Cerovec

7

Page 8: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

UZ 450. OBLJETNICU SIGETSKE BITKE

Svaki broj školskog časopisa donosi po jedan intervju s našim učiteljem. Ovaj put nam je

sugovornik vjeroučitelj Alen Sambolec koji je izdao svoj prvi roman "Bitka". Tema iz hr-

vatske povijesti je slavna Sigetska bitka 1566. godine. Upravo se ove 2016. godine napunilo 450 godina od herojske obrane sigetske utvrde u kojoj je vojsku Habsburške Monarhije vodio Nikola Zrinski (Sigetski). Ovaj uspjeh bio nam

je povod za čestitke i kratak razgovor.

4. Zašto se niste odlučili dalje u životu baviti pisanjem kao profesijom?

Nažalost, život i okolnosti u životu odveli su me dal-eko od pisanja. Prvo sam upisao srednju medicinsku školu, nakon fakulteta počeo raditi i na kraju stigla je obitelj. U međuvremenu sam rukom napisao roman koji nikada nije bio objavljen. Jednostavno, nije bilo

vremena i motiva.5. Kako ste se odlučili napisati roman “Bitka” ?Dogodio se jedan prijelomni trenutak. Gledajući

film Braveheart, glavom mi je prošlo kako se mnogi narodi ponose svojim junacima, a mi nemamo ništa o svojima, pa je i to bio jedan od motiva. Iako je Os-mansko Carstvo odnijelo pobjedu, ostaje za pamćen-

je herojstvo hrvatske vojske koja je pod vodstvom Nikole Zrinskog hrabro izginula u borbi prsa o prsa.

Žena me također potaknula da opet počnem pisati, zato u knjizi stoji posveta: “Mojoj Ivani,

životnom nadahnuću.“6. Tko je još prepozano Vaš talent za pisanje i dao

Vam potporu?Na jednom natjecanju gdje sam osvojio prvu na-gradu, književni kritičar Denis Perčić je zapazio i doslovno shvatio da se radi o čovjeku koji ima

književni potencijal. On je predstavio moju knjigu u Čakovcu. Ministarstvo kulture proglasilo me jednim od 79 najboljih književnika u Hrvatskoj i tako me s te

strane podržala Hrvatska.7. Koliko dugo Vam je trebalo da napišete roman?Uz moj posao i obitelj, dugo, dugo mi je trebalo da

napišem roman. Prvo sam morao detaljno istraživati povijesne činjenice čitajući knjige o životu Nikole

Zrinskog i o povijesti grada Varaždina. Pripremao sam se proučavajući i književna djela: Šenoinu „Sel-jačku bunu“ i „Adrijanskog mora sirena“ Petra Zrin-skog koji je bio unuk glavnog junaka i hrvatski ban.

8. Tko je Vaš književni uzor i omiljena knjiga?Uzor mi je Paulo Coelho, a omiljena knjiga Biblija.

9. Imate li u planu napisati novi roman?Već pišem novi roman o svom Varaždinu, o velikom

požaru 26. travnja 1776. koji ga je poharao ( prije točno 240 godina) pa je tada prestao biti glavnim

gradom Hrvatske. Pitajući svog omiljenog učitelja za poruku nama osmaši-

ma, rekao je kratko:“Svaki klinac još u osnovnoj školi pokaže neki talent.

Poručujem svima da otkriju još sada za što su nadareni.To se ne smije zapostavljati, i bavite se svim što vas

veseli.“ Dora Berdin 8.b

1. Tko je i kada primijetio vaš talent za pisanje?Dok sam bio još u osnovnoj školi, negdje oko

8.razreda, sve moje učiteljice iz hrvatskog jezika primijetile su da imam talenta za pisanje. 2. Na koji ste način koristili svoj talent?

U školi smo imali literarnu družinu gdje sam doslovno bio zvijezda. Često su nam u školu dolazili književnici i svaki put bih bio ubačen u program da čitam svoje radove. U školi su me prijatelji pozdrav-

ljali s „Pjesniče!“.3. Pamtite li neki zanimljiv književni susret?

Jedan od zanimljivih susreta bio je s Jožom Skokom. Tada sam ga tražio autogram, a on je tražio moj i

rekao da jedva čeka pročitati moj prvi roman ( danas je malo prestar da bi ga pročitao) .

8

Page 9: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

UZ 450. OBLJETNICU SIGETSKE BITKE

ZRINSKA GARDA ČAKOVEC U OŠ PODTUREN

Učenici 3.razreda OŠ Podturen provode projekt Moj zavičaj u prošlosti. Cilj projekta je pobuditi dječji interes za kulturnu baštinu

zavičaja, iskustvenim učenjem upoznati, pošti-vati i njegovati tradicionalne, kulturne vrijed-nosti i razvijati kulturni identitet svoga kraja.

U redovima naših roditelja imamo člana Zrin-ske garde Čakovec Krešimira Krnjaka. Zrinska garda Čakovec promovira baštinu Zrinskih i

svoje domovine, u čemu su im uzori članovi te plemićke obitelji.

U utorak, 05.04.2016. u maloj dvorani OŠ Podturen svi učenici razredne nastave imali su čast upoznati gardiste povijesne postrojbe wZ-rinske garde Čakovec - Dragutina Trstoglavca

i Krešimira Krnjaka.

Ljiljana Ovčar, učiteljica 3. razreda

Zrinska garda Čakovec hrvatska je udruga osnovana 30. travnja 2001. s ciljem očuvanja i pro-mocije baštine slavne plemićke obitelji Zrinski koja je u Čakovcu stolovala od 1546. do 1670. godine.

Želja je da se ne zatre spomen na članove obitelji Zrinski, već da i budući naraštaji u njihovoj domovini i izvan nje časte njihova djela i uče kako se njeguje čovjekoljublje, poštuje obitelj i brani dom te čuva domoljublje i Bogoljublje. Udruga želi promovirati i turistički afirmirati Čakovec kao grad Zrinskih i

Međimurje kao županiju Zrinskih. U sklopu Udruge djeluje povijesna postrojba s gardistima, topnikom i bubnjarskim orkestrom u povijesnim odorama iz vremena Zrinskih. Zrinska garda Čakovec iza sebe ima stotine nastupa u Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Poljskoj, Austriji, Francuskoj, Italiji i Vatikanu. Članom Udruge

može postati svaki punoljetni pošteni i moralni hrvatski državljanin, a pripadnikom njezine povijesne postrojbe muška osoba od 18 do 35 godina, koja želi svjedočiti junaštvo i viteštvo vojskovođa Zrinskih.

Učenici 3. razreda s razrednicom Ljiljanom Ovčar i članovima Zrinske garde.

9

Page 10: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

NAJZANIMLJIVIJE IZ ŠKOLSKOG PREVENTIVNOG PROGRAMA

Škola je mjesto rada i učenja, ali prije svega i življe-nja. Školski preventivni program predstavlja odgo-jnu dimenziju, a provodi se na satovima razrednika i međupredmetno od strane učitelja i pedagoginje škole.Među najvažnija tematska područja ubrajaju se:1. SAMOPOŠTOVANJE2. PREVENCIJA NASILJA3. PREVENCIJA OVISNOSTI4. PRAVA DJECE I LJUDIU školskoj godini 2015./16. u ŠPP smo uvrstili i brojne teme iz Građanskog te Zdravstvenog odgoja i obra-zovanja. Izdvajamo neke od najzanimljivijih tema pro-vedenih u više razrednih odjela sukladno planu rada na satovima razrednika.

Tjedan gluhih i nagluhih osoba

Nastavili smo ugodnu suradnju s Udrugom gluhih i nagluhih osoba Međimurske županije i proteklog

tjedna obilježili Tjedan gluhih i nagluhih osoba. Učenici petih i šestih razreda sudjelovali su veo-ma interesantnim aktivnostima zajedno s peda-

goginjom i razrednicima. Na početku svakog sata gospođa Nada Igrec upoznala nas je s poteškoćama na koje svakodnevno naiaze osobe oštećena sluha i radom Udruge, a predsjednica Udruge Mirela Igrec,

sama osoba oštećenog sluha, i tumač znakovnog jezika Martina upoznale su učenike s jednoručnom

i dvoručnom znakovnom abecedom i najčešćim pojmovima i rečenicama u svakodnevnom životu.

Učenici su vrlo dobro prihvatili aktivnosti i izraža-vali se na znakovnom jeziku, postavljali pitanja i ista interpretirali rukama. Osim abecede i izraza,

učenici su naučili i nešto važnije - a to je prihvaćan-je različitosti i činjenicu da su osobe oštećena sluha jednakovrijedni članovi društva koji mogu obavljati

sve zadatke poput svih ostalih osoba.

MJESEC BORBE PROTIV OVISNOSTI

Budi slobodan, budi neovisan!Poštuj samoga sebe i druge, razmišljaj i komuniciraj s

drugima ‘’čiste’’ bistre glave (bez utjecaja sredstava ovisnosti)!

Osnovna škola Podturen u sklopu Školskog pre-ventivnog programa, a pod vodstvom pedagoginje

Martine Jalšovec, uključila se u obilježavanje Mjeseca borbe protiv ovisnosti u vremenu od

15.11.-15.12.2015. kroz raznovrsne aktivnosti unu-tar i van nastave za učenike i njihove roditelje.

Cilj aktivnosti je potaknuti učenike na otklon od dokoličarenja i ovisničkog ponašanja k smislenom

provođenju slobodnog vremena.U navedenom cilju provođene su radionice s učen-icima od 5.-8. razreda u trajanju od 2-4 sata po razredu na satovima razrednika: - 5. ab- radionice o pušenju i alkoholizmu, izrada bookmarkera, letaka- 6.ab- radionice o svim ovisnostima, izrada book-markera, letaka- 7.ab- radionice o svim ovisnostima, grupni rad s učenicima iz oba razreda- izrada plakata- 8.ab- radionice o narkomaniji, izrada pozitivnih poruka, baloni

U sklopu Mjeseca borbe protiv ovisnosti održani su sljedeći roditeljski sastanci, na kojima je pedagogin-

ja održala prigodna predavanja i radionice:- 6. b- Kako se ponašamo na Internetu

- 7. ab - Teen mozak i ovisnosti- 8.ab- Suvremene ovisnosti i narkomanija

Martina Jalšovec, pedagoginja

Predstavljanje ŠPP-a OŠ Podturen na Županijskoj smotri u Čakovcu 15.12.2015.

10

Page 11: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

NAJZANIMLJIVIJE IZ ŠKOLSKOG PREVENTIVNOG PROGRAMA

CRNE BROJKE OVISNOSTI U HRVATSKOJ•U Hrvatskoj ima oko 250 000 ovisnika o alkoholu!Svaki 4. brak u RH se razvodi zbog alkohola!Svaki 5. stanovnik Međimurja umrijet će od alkoholizma. Hrvatska je 6. u svijetu po količini popijenog alkohola * Svaki 4. Hrvat i svaki 5. čovjek na svijetu umrijet će od posljedica pušenja!U Hrvatskoj od posljedica pušenja godišnje umire 10 000 ljudi, a pušenje je uzrok 90% svih slučajeva raka pluća.* Svaki 5. srednjoškolac u Međimurju već je probao ili koristi neke od novih droga.* Svako peto dijete bilo je žrtva ‘‘cyberbullynga’’- nasilja na Internetu!

Najzanimljiviji učenički radovi slijede u nastavku:

11

Page 12: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

RAZLIČITI, A JEDNAKOVRIJEDNI!

Obilježavanje Svjetskog dana Roma

Diljem svijeta pripadnici romske nacionalnosti po 45. put obilježavaju svoj dan 08.travnja prigod-nim proslavama i obljetnicama. Osnovnu školu Podturen u školskoj godini 2015./16. polazi 17%

učenika romske nacionalnosti te svi zajedno s njima slavimo i upoznajemo njihovu kulturu i jezik.

Osnovna škola Podturen tradicionalno se uključuje u proslavu dana Roma aktivnostima u razrednim odjelima i oglednim panoima s pregršt slika neka-dašnjeg načina života Roma i radova naših učeni-ka na hrvatskom i bajaškom jeziku. Na satovima razrednika uz pomoć pedagoginje organiziraju se

zanimljive jezične i plesne hrvatsko-bajaške radion-ice (imenuju se svakodnevne stvari, pitanja, opisi, izrađuju dvojezični rječnici, stvaraju bajaške sliko-priče, tematski pojmovnici, pleše se trbušni ples, gledaju video zapisi i sluša tradicionalna romska

glazba). Zanimljive aktivnosti održale su se tijekom mjeseca travnja, a sam dan Roma proslavili smo prigodnim integriranim aktivnostima za učenike od 1.-4. razreda (ples, pjevanje romskih pjesama,

čitanje bajki na bajaškom jeziku, stvaranje slikopriča na bajaškom, stvaranje rječnika...).

Stvaranje dvojezičnog slikovnog rječnika

Prevodili smo i stvarali slikopričeKUM KUSTE ANTUNTUN- Kako živi Antuntun

ROŠ ŠPKA- Crvenkapica

Kroz predavanja, videe i panoe učili smo o kulturi, jeziku i povijesti Roma, gledali slike i učili najčešće

izraze na romskom jeziku.

12

Page 13: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

Da bismo bolje razumjeli i prihvaćali jedni druge, stalno učimo o toleranciji i međusobnom uvažavanju.

Martina Jalšovec, pedagoginja

Kultura Roma neraskidivo je spojena s pjesmom i plesom te smo svi zajedno pjevali romske pjesmice i

učili tradicionalni romski trbušni ples.

Mateja Oršuš i Mateja Pec demonstriraju vještine trbušnog plesa učenicima.

Naučili smo i ljubavne izraze na bajaškom jeziku.

Učili smo postavljati pitanja, imenovati dijelove tijela, dane u tjednu..

Osim na radionicama na satu razrednika o kulturi i povijesti Roma učili smo i putem izložbe foto-

grafija koju su pripremili učenici uz pomoć učitelja povijesti Branimira Bunjca i Vedrana Milovića.

13

Page 14: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

VEČER MATEMATIKEOsnovna škola Podturen je 04.12.2015. u vremenu od 18:00-19:30 postala mjesto zabavnog druženja roditelja, djece, učitelja i bivših učenika uz pregršt matematičkih aktivnosti. Zabavnu i poučnu večer

organizirale su učiteljice matematike Milena Mikulčić i Svetlana Jezernik, a provele su je uz pomoć kole-ga te sadašnjih i bivših učenika. Ravnateljica Škole, Marijana Cerovec, upriličila je događaj u našoj školi

obraćanjem učenicima i roditeljima te podjelom zah-valnica za sudjelovanje svim sudionicima!

U VEČERI MATEMATIKE SUDJELOVAO JE UKUPNO 331 SUDIONIK!

KLOKAN BEZ GRANICA

Ukupno 71 učenik OŠ Podturen sudjelovao je u matematičkom natjecanju Klokan bez granica, koje

organizira Hrvatsko matematičko društvo.

Među 10 % najboljih u Hrvatskoj plasiralo se troje učenika OŠ Podturen u sljedećim kategorijama:

PČELICE 2. razred: Janja Blažon, PŠ Novakovec- 14. mjesto

ECOLIER4. razred- Fabian Posedi,PŠ Novakovec - 30. mjesto5. razred: Karlo Horvat, 5.a - 56. mjesto

Ulomak iz večeri matematike

DAN JABUKA

Učenici matične i područnih škola obilježili su Dan jabuka 20.10. na posebno zanimljiv način i prisjetili se važnosti ove zdrave i ukusne voćke našeg kraja.Kroz zanimljive aktivnosti stvaranja pjesmica, lik-ovnog izražavanja, izrade panoa, glume, recitacija i pjevanja učenici su osvijestili važnost ove hranjive i zdrave voćke koja se svakom nalazi nadohvat ruke u obližnjim voćnjacima i seoskim okućnicama. Nakon završetka aktivnosti u grupama, učenici su pred os-talima prezentirali rad svake grupe - a na kraju su se

svi sudionici zasladili slatkim pečenim jabukama!

DANI KRUHA

Osnovna škola Podturen pridružila se u nedjel-ju, 18. listopada Crkvi i vjernicima Župe Svetog Martina Podturen aktivnostima obilježavanja

Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje te na taj način ostvarila zajedništvo roditelja, učenika,

učitelja i sumještana, istovjetno onome kao kad se obitelj okuplja oko stola. Učenici su svojim recitac-ijama i sudjelovanjem u prikazu prinosa i blagoslo-

va darova zemlje uljepšali euharistijsko slavlje, a učiteljice raznobojnim plodovima ubranih na obližnjim oranicama i voćnjacima ukrasile oltar

crkve. U humanitarnoj prodaji kolača sakupljeno je ukupno 5.200,00 kuna koje su utrošene za nabavu sredstava za kinezioterapeutski rad s učenicima.

OBILJEŽILI SMO....

MATHEMA U KOPRIVNICI

Ukupno 9 učenika sudjelovalo je u ekipnom nat-jecanju u organizaciji Hrvatskog matematičkog

društva borći se u 3 tročlane ekipe.Mentorice učenika bile su učiteljice matematike Svetlana Vitaljevna Jezernik i Milena Mikulčić.

14

Page 15: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

Obilježili smo Dan planete Zemlje

Sudionici ‘edukativnih radionica ‘Kam se koje smeće meče’’ u suradnji s Udrugom Nobilis

ČUVAMO VLASTITU SIGURNOST I PLANET ZEMLJU

Osnovna škola Podturen djeluje pod motom ‘‘Učimo za život’’ te u istom duhu od najranijih uzrasta pokušava učenicima usaditi vrijednosti altruizma, tolerancije i održivog razvoja.

Kroz pomno osmišljene radionice i integrirane dane osvijestili smo važnost osobne sigurnosti, brige o drugima, ali i brige o planeti Zemlji koju moramo čuvati za buduće generacije.

Kratke osnove prve pomoći povodom Tjedna Crvenog križa (5.-8. razred)

Svi su učenici i djelatnici uspješno spašeni u vježbama evakuacije u matičnoj i područnim

školama

M.Jalšovec

Mrežom prijatelja za spas Zemlje

15

Page 16: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

Intervju s Božidarom Prosenjakom, hrvatskim piscem, autorom knjige za lektiru „Divlji konj“

U sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige naša knjižničarka i učiteljice organiziraju susrete s književnicima čija su djela uvrštena u lektiru za

osnovnu školu. Ove školske godine Osnovnu školu Podturen posjetio je Božidar Prosenjak, jedan od najboljih hrvatskih književnika. Organiziran je susret za 7. i 8. razrede koji je mnoge učenike oduševio. Nadamo se da ovo nije posljednje

druženje s njim te da ćemo zanimljive zgode iz piščeva života imati prilike ponovno slušati.

Donosimo kratak razgovor na koji je pristao nakon susreta s učenicima.

Rođeni ste u Koprivnici, kako se vaše prezime izgovara „Prosenjak“ ili „Prosenjak“?

Ja sam kajkavac, kajkavski je moj materinji jezik pa je naglasak na zadnjem slogu.

Što vas je potaklo na pisanje knjiga?Tko zna lijepo pjevati, svaku priliku koristi da

zapjeva. Tko zna lijepo svirati na gitari, u društ-vu on zgrabi gitaru i svira. Tako i pisac koristi

svaku situaciju da nešto zapiše. To bi mogla biti priča, pjesma ili drugi tekst.

Surađujete kao urednik mnogih časop-isa za djecu. Koju rubriku uređujete?

Pa ovako, malo ste pogrešno to shvatile… Dakle kad surađujem s časopisima šaljem svoje radove, priče, pjesmice i tako dalje. Ali inače

sam urednik vaših lektira koje imate u naklad-ničkoj kući „Alka“. Dakle uređujem knjige koje

vi imate za lektiru. Djela su vam prevedena na više od 20

jezika. Znate li govoriti neke od njih?Studirao sam francuski i talijanski, engleski sam

učio osam godina. Hrvatski također nije moj materinji jezik nego kajkavski tako da ja i hrvat-

ski smatram stranim jezikom. (smijeh) Pronašle smo podatak da radite na dramskom programu HRT-a u Zagrebu. Koju

ulogu zapravo imate tamo?Radio sam dramske tekstove, znači kao pisac. Tako sam recimo pisao scenarije za filmove i

za kazališna djela. Zadarsko kazalište lutaka je objavilo veliki mjuzikl, a neke moje kazališne

predstave imaju po dvjesto, tristo, četiristo… iz-vedbi.Sjećate li se prve nagrade koju ste dobili?Prvu nagradu dobio sam za uređenje najbolje emisije na lokalnim sredstvima informiranja.

Jeste li u školi voljeli čitati lektire?Nisam, izbjegavao sam sve moguće načine da pročitam lektiru, međutim onda se dogodilo to da sam pročitao

5, 6, 7 drugih knjiga, pa sam tako pročitao i lektiru. Tako sam često, čak i na fakultetu imao dosta saznan-ja koja su mi pomogla. Neki puta sam znao i ono što profesori nisu, pa se to pretvorilo u jedan prijateljski

razgovor. Nekim profesorima sam postao i prijatelj kad sam završio studij, pa smo ostali u kontaktu i dopisiva-

li se mnogo godina…

Koliko se dugo bavite pisanjem?Negdje u petom razredu odlučio sam najprije napisati najbolju zadaću na svijetu. Tu sam dobio veliku peticu. Profesori su me ohrabrivali, a kasnije su me i đaci pita-

li: „Kad ćeš opet nešto tako napisati?“ Tu sam dobio prvi poticaj za pisanje. Prvu priču sam objavio 1967.

godine, a mislim da sam tada objavio i prvu pjesmu, na prvoj godini studija.

Imate li neki savjet koji biste htjeli dati budućim piscima?

Mislim da je jako važno da čovjek bude ono što jest. Da ne oponaša druge i nastoji zavoljeti i prihvatiti sebe takvog kakav jest. To nije samo savjet u pisanju, nego je to i velika stvar u životu. Imate ljude koji ne mogu pr-ihvatiti svoje ime pa se onda bune zašto su im roditelji dali baš takvo ime. Međutim ta su imena nastala zbog

ljubavi. Zato bi svi trebali zavoljeti sebe takve kakvi jesmo. Velike stvari nastaju svaki dan pomalo. Ako

svaki dan nešto napraviš, kad se osvrneš, prođe neko vrijeme i onda shvatiš da bi iza toga zaista moglo

nastati neko veliko lijepo djelo.

Sara Babić i Lana Kerovec 8.b

Božidar Prosenjak

16

Page 17: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

ČITAJMO ZAJEDNO

“ČITAMO MI, U OBITELJI SVI”

U ovoj školskoj godini krenula je 4. generacija projekta ČMUOS u našoj školi. Projekt kojim koordinira školski knjižničar uključuje učenike trećih razreda i njihove učiteljice, roditelje pa i širu obitelj. Roditelji svojim primjerom potiču djecu na čitanje i ljubav prema knjizi jer su upravo oni najvažniji uzor svojoj djeci.U naprt-njači koja je putovala od učenika do učenika, od obitelji do obitelji, nalazilo se osam knjiga iz različitih područja (priče i pjesme za djecu, strip, slikovnica, mitovi, enciklopedije, te dvije knjige za roditelje, roman i priručnik za odgoj). Svake srijede učenici su veselo vadili knjige iz naprtnjače, čitali svoje bilješke iz bilježnice dojmova i ushićeno pokazivali svoje literarne i likovne radove. U projektu su sudjelovali trećih razredi iz matične škole u Podturnu i područnih škola u Miklavcu, Sivici i Novakovcu.Projekt je povezni-ca školske knjižnice, učionice i doma.

Knjižničarka: Ondina Meznarić

„ČITANJEM DO ZVIJEZDA“

U II. OŠ Čakovec 22. veljače 2016. godine održano je Županijsko natjecanje u znanju i

kreativnosti „Čitanjem do zvijezda“. Natjecanje se sastojalo od dva dijela – testa znanja i prezentaci-je plakata. Za kviz znanja učenici su trebali proči-tati tri naslova (Poljubit ću je uskoro, možda Šime

Storića, Suvišan u svemiru Milivoja Matošeca i Svašta u mojoj glavi Mire Gavrana). Za drugi dio natjecanja učenici su izradili plakate i pripremili prezentaciju na temu djela Poljubit ću je uskoro,

možda Šime Storića.

Osnovna škola Podturen natjecala se u znanju. Školu je predstavljala ekipa koju su činile:

Marta Mesarek iz 6. b te Anamarija Bujan i Paola Poljaković, učenice 7.a razreda.

Osvojile su izvrsno 2. mjesto na županijskom i plasirale su se na državno natjecanje na kojem su osvojile 6. mjesto. Mentorica učenica bila je knjižničarka Ondina Meznarić, a natjecanje je

održano u Čakovcu.

ŽENA JUČER, DANAS, SUTRA

Davno, moja baka samo je suđe prala, Za školu baš i nije znala.

Kućanske poslove je sve radila,Djecu čuvala, kuću spremala i vrt sadila.

Danas, moja mama ide na posao koji nije lak,A kad kućanske poslove završi, već je mrak.Ponekad teško sve može stići, jer tate nema

doma,Mora na posao u drugu, daleku zemlju ići.

Sutra, žena će predsjednica postatiI od tolikih briga neće moći spavati.

Dok će se ona mučiti i do kasno raditi, mi djeca

Već ćemo spavati i svoje dječje snove sanjati.

Ema Šela, 4.r., PŠ Sivica,

Literarni rad nagrađen na natječaju...

17

Page 18: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

JEDAN DRUGAČIJI ŠKOLSKI DAN

LISTOPADSKE AKTIVNOSTI U PŠ SIVICI

Učenici PŠ Sivica imali su brojene aktivnosti u listopadu. Prvo su obilježili Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje kroz likovne, pekarske, dramske i prirodne radionice. Cilj je

bio motive o danima kruha obraditi na različite načine. Učenici su sudjelovali u pripremi tijesta za kolače i pečenju, crtanju i

slikanju plodova zemlje i klasja, upoznali žitarice te naučili nji-hovu svrhu te pokazali svoje glumačke sposobnosti u dramskoj radionici. Nakon završnog kviza su najuspješniji učenici bili

nagrađeni, a svi smo se počastili slasnim klipićima.Dana 20. listopada obilježavao se Dan jabuka. Svaki razred je sa svojom učiteljicom sudjelovao u brojnim aktivnostima: slikanje crvenih i žutih tonova jabuke, oblikovanje jabuke iz plastelina ili glinamola, izrada plakata te dramatizacija igrokaza. Učenici su se na kraju počastili slasnom jabukom te shvatili prehrambenu

važnost jabuke za naš organizam. Samo listopadske aktivnosti završile su 21.10. odlaskom u peka-ru Junior u Čakovcu. Učenici su upoznali kako se mijesi kruh,

važe, oblikuje i peče. Osim kruha promatrali su način nastajanja drugih pekarskih proizvoda: klipića, slanaca, bureka, piroški… Na kraju su se počastili toplim klipićima te slancima koje su im

pripremili djelatnici pekare.

Dijana Bedi-Šela, učiteljica 3. razreda

Projekt: 100. dan školeUčenici 2. razreda PŠ Sivica sud-jelovali su u projektu „100. dan

škole“. Pripremali su se prvo polu-godište skupljajući različite materi-jale za dan provedbe projekta. Od

početka školske godine marljivo su bilježili na kalendaru dane do 100.

dana. Na 100. dan (11. veljače) nastava je bila organizirana kao

integrirani dan uz niz aktivnosti vezanih uz brojku sto (10 puta po 10 vježbi brain gym-a, prepoznavanje 100 imenica, pisanje 100 rečenica

o imenicama, brojenje i bojanje do 100, rješavanje 100 zagonetki, što sve možeš kupiti za 100 kuna i niz drugih aktivnosti). Negdje između svih ovih aktivnosti koje su tekle jedna za drugom počastili su se

muffinima i sokom te formirali broj 100 pomoću tijela i napravili pano-ramsku fotografiju. Dan je bio puno

naporniji od uobičajenog, ali se napor isplatio.

TERENSKA NASTAVA U DONJE MEĐIMURJEU listopadu su učenici trećih i četvrtih razreda OŠ Podturen otišli na terensku nastavu u Donje Međi-

murje. Razgledali su stare uporabne predmete, ručne radove i slike na župnom dvoru u Donjem Vidovcu, razgledali župnu crkvu sv.Vida te poslušali gospođu Anu koja je duhovni pokretač mnogih dobrih vibracija

u Vidovcu. Načelnik Josip Grivec upoznao je učenike s poviješću Donjeg Vidovca te pokazao košare koje se još uvijek pletu u naselju. Preko crkve nalazi se hrast lužnjak – spomenik prirode star oko 300 godina.

Učenici su imali priliku pogledati malu pivovaru u hotelu Golf te saznati kako se proizvodi pivo ČRNI GOLF. Slušali su predavanje o zlatarima u Donjem Vidovcu te naučili ponešto o načinima ispiranja zlata na Dravi i Muri. Na kraju su posjetili tvrtku Kerbek u Donjem Kraljevcu te promatrali proizvodnju

keramičkih proizvoda. Dijana Bedi Šela, učiteljica

Mura

duboka, hladnateče, žubori, prelijeva se

kamen, obala, most, skelanosi, vrti, plovilijepa, glasna

rijeka

Hanna Lovrinović, 4. razred PŠ Miklavec

18

Page 19: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

JEDAN DRUGAČIJI ŠKOLSKI DAN

JESEN U MOJIM RAZMIŠLJANJIMA

Jesen je…Drveća su odavno pusta, gologlava, tmurna.Gdje je nekada živio list, sada ne živi nitko…

Ja jesen ne volim!Ujesen sam bezvoljna, tmurna,

u srcu osjećam težinu koje se ne mogu riješiti.Kada odem u šetnju, sve je tiho, sjetno,

jedino što čujem je tamno mrmorenje Murei svoje tihe korake.

Ponekad moj pas zalaje ili nešto traži u lišću što ne može naći,

ali i to je jako rijetko… pomalo je i on nemiran i tužan.Ljudi su umorni od rada, od težine

koju nose u sebi. Kamo je nestala radost?Ujesen se čini da se više neće vratiti…

Odjednom, iz daljine se čuje veseli žamor. Djeca idu iz škole.

Sa sobom u torbama nose veselje, sreću i radost.Shvatim da i nije sve tako tmurno i teško.

Ema Tkalec 7.r.

U sklopu dodatne nastave iz geografije učitelj- ica Lea Valkaj organizirala je fakultativne izlete. Deset je učenika u ožujku posjetilo Ivanščicu i u još zimskim uvjetima uživalo u ljepoti prirode.

Drugo putovanje bilo je vezano uz gradivo osmog razreda pa su osmaši u Lici posjetili Park

prirode Grabovača, proučavali krški reljef, uz ponavljanje gradiva i nastavu na terenu

rekreirali se i dobro zabavili.

U mjesecu travnju bilo je još aktivnosti u prirodi i prilike da se njima obilježi

Dan planete Zemlje.

Terenska nastava iz prirode i geografije na temu Vode tekućice i stajaćice za pete i šeste razrede bila je provedena nedaleko, uz našu rijeku Muru i okolne bare gdje su učenici upoznavali živi svijet i ekosustave voda. U cijeloj školi uključili smo se na sam Dan planete Zemlje 30. travnja u akciju “Zelena čistka”. Tako su učenici s roditeljima uređivali vrt i okoliš škola u Novakovcu i Miklavcu, čistili dvorišta škole u Sivici i Podturnu. Podturenski učenici razredne nastave prošetali su do Mure i održali kreativne radionice slikanja, izrađivanja eko plakata i učili o živom svijetu oko nas.

Novinarska grupa

Plakat 2. r PŠ Siivica

19

Page 20: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

DANI ZMIJOLJUBACA I SPIDERMANA U OŠ PODTUREN

INTERVJU: Patrik Posavec- ljubitelj neobičnih kućnih ljubimaca

Moj stariji brat Patrik bavi se neobičnim hobijem. Već u nižim razredima osjetio je ljubav prema životinjama i izrazio želju da postane veterinar. To mu je i uspjelo. Osnovnu školu pohađao je u

Podturnu, a srednju školu u Vinici i postao veterinarski tehničar. Trenutno radi u Bioinstitutu Mur-sko Središće. U veljači nam je u školi priredio predavanje i izložbu malih egzotičnih životinja koje su

njegova zbirka. Taj događaj bio je povod da za naše čitatelje odgovori na neka pitanja.

Tko još može brinuti za životinjeod obitelji kad te nema duže vrijeme?

Svakodnevnu brigu o tim životinjama mogu povjeriti bratu, a kad i njega nema, mogu zamoliti

prijatelja koji se isto bavi tim hobijem.

Je li bilo nekih neugodnih situacija npr. da su životinje pobjegle, bile nasilne?

Pa bilo je tih situacija, imao sam čak i nekoliko ugriza zmija i tarantula. Ponekad su znale zmije same otvoriti terarij i pobjeći, ali brzo sam riješio

taj slučaj.

Kako taj neobičan hobi prihvaća obitelj?Taj hobi moja obitelj prihvaća, podržavaju me.

Guštere i tarantule toleriraju dok se još danas ne mogu pomiriti s tim da su i zmije u kući. Želim

napomenuti da se vlasnici ovakvih životinja nekad neodgovorno ponašaju i puštaju ih u prirodu kad

ne mogu o njima brinuti. Te su invazivne vrste opasne u našim uvjetima za ljude kao i za druge

životinje. Luka Posavec 8.a

U kojoj dobi si prepoznao interes za takve životinje?

Interes se pojavio oko šesnaeste godine kad sam se počeo družiti s ljudima koji se bave tim hobi-jem, počelo me to zanimati pa sam i ja nabavio prve životinje. Prvo sam iz radoznalosti uzeo jednu tarantulu, otrovnu vrstu pauka koja je najaktivnija noću, a hrani se kukcima. Zatim

sam prešao na guštere, zmije, na druge neobične kukce i člankonošce. Sad me trenutno zanima i

akvaristika.

Jesu li troškovi veliki?Početni troškovi su uvijek veliki kod nabave

životinja, terarija, hrane… Kad se to sve jednom kupi, troškovi nisu veliki jer većina životinja jede jedanput do dvaput na tjedan. Hranu sam doma

uzgajam. Za zmije doma uzgajam glodavce (bijele štakore) i više ih ne dajem zmiji žive jer je

jedna smrtno nastradala.

Mora li biti određena temperatura, vlaga i slično?

Za svaku životinju treba biti određena temper-atura, vlaga i neki posebni uvjeti, stoga svaka životinja ima svoj prostor (stakleni terarij) u kojem vlada mikroklima i rastu biljke. Neke

životinje naglo rastu, presvlače se (zmije, taran-tule) pa im treba veći prostor.

Razmnožavaju li se te životinje?Neke životinje kao što su tarantule se razmnožav-aju i njih prodajem, sljedeći cilj mi je razmnoža-

vati i zmije.Koliko je ukupno zmija, guštera i pauka?

Zmija kao i guštera imam šest, dok pauka imam nešto više od četrdeset različitih vrsta. I zmije su različite: kraljevski piton, zeleni piton, mrežas-ti piton, kukuruzna zmija. Imam i mata mata

kornjače, bradate agame, jemenskog kameleona, mnogo žohara…

20

Page 21: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

DANI ZMIJOLJUBACA I SPIDERMANA U OŠ PODTUREN

O životinjama iz prve ruke ...

Meni su se sve životinje jako svidjele. Pogotovo kad sam u ruci držao kraljevskog pitona. Malo sam se uplašio kad sam ga vidio. Najzabavnija životinja mi je bio kameleon. Tarantule su

mi se isto jako svidjele. Bile su malo strašne, ali većinom su sve životinje bile super!Noa Levačić, 4. razred

Bilo mi je odlično. Iznenadilo me to što su na izložbi bile ribe. Predavanje je bilo super,a kviz je bio uzbudljiv. Radionice su mi se dopale. Bilo je lijepo kad je Patrik rekao da zmije pušta da gmižu po sobi. Dopalo mi se da smo mogli držati i slikati se sa zmijom. Strašno mi je bilo kad je rekao da ima piranje.

Bilo mi je super!Marta Kostanjević, 6.b razred

Na izložbi sam dirala zmiju. Vidjela sam štakore. Tamo je bila gušterica, zvala se Tena. Najviše mi se svidjelo dok je Patrik pokazao da ima zmiju oko vrata i ne boji se.

Karla Posavec, 2. razred

Meni su se svidjele ribice. Bila mi je lijepa zmija i njezina koža. Bilo mi je smiješno kad je gušter skočio na kutiju i Patrik mu je onda davao hranu.

Dora Telebuh, 3. razred

Bok. Ja sam Saša. Ispričat ću kako mi je bilo na Patrikovoj izložbi životinja. Najviše od svega toga svid-jele su mi se one šarene ribice i kameleon. Poslije izložbe išla sam na radionicu s prijateljicom Hanom. Radila sam zmiju od plastelina, bojala sam je i radila sam paukovu mrežu. Radionica je trajala još pola

sata. Nakon par minuta tata me nazvao i rekao da se pozdravim s prijateljima i da krenem kući.Saša Dodlek, 3. razred

Izložba mi se jako svidjela. Bilo je prekrasno. Jako mi se sviđalo predavanje i Patrikove priče o tome kako je sve to sa životinjama počelo. Bilo mi je smiješno što je mjesec dana u kući imao zmiju, a da

njegova mama to nije znala. Sviđale su mi se priče o životinjama i razne radionice. Bilo je zanimljivo. Puno djece je bilo na radionicama, to me je jako razveselilo. Bilo je puno zanimljivih i čudnih životinja. Jako mi se sviđa bradata agama. Životinje su na neki način strašne i svi misle da bi im mogle nauditi.

Vjerujem da nas je Patrik uvjerio suprotno. Te životinje nisu strašne i ne trebamo se ih bojati. Bilo mi je super i mislim da bi se to moralo opet ponoviti.

Martina Novak, 5.b razred

Zanimljivosti iz svijeta

Da vlasnici kućnih ljubimaca trebaju pažljivo odab-rati svoje životinje kako ne bi jedna drugoj naudile, govori primjer Amerikanca kojem je vlastiti piton pojeo psa.Vlasnik je nestanak obiju životinja prijavio dežurnoj službi koja je ubrzo uspjela pronaći povećeg pitona koji još nije do kraja probavio svoj obrok- pit bulla svog vlasnika. Najviše ih je začudilo što se pit bull nije uspio obraniti iako je poznat po priličnoj snazi i očekivalo bi se da će zmiju rastrgati, no stručn-jaci su utvrdili da piton svojim upornim i čvrstim stiskom može savladati gotovo svakoga.

21

Page 22: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

KAJKAVSKI GOVORI, PIŠE I RIŠE

NAGRADA ŠKOLSKE KNJIGE

Na poziv Pučkog otvorenog učilišta Sv. Ivan Zelina za sudjelovanje na 35. Smotri dječjega kajkavskog pjesništva „Dragutin Domjanić“

2015. odazvale su se 73 osnovne škole s ukupno 455 literarnih radova. Učeničke radove iz naše

škole poslale su učiteljica hrvatskog jezika Tajana Gašparić i učiteljica razredne nastave Spomenka Hranilović iz PŠ Novakovec. Ocjenjivačko povje-renstvo (prof. dr. sc. Joža Skok, dr. sc. Ivo Kalin-ski, dr.sc. Božica Pažur) odabralo je 75 radova za zbirku pjesama. U njoj su se našle zapažene

pjesme naših učenika: „Igra močki“ Lovre Blažona iz 4.r. PŠ Novakovec i „Zdonja negda“

Mihaele Mikulić iz 8.a razreda. Završno događanje Smotre održano je 24.

listopada 2015. i Mihaela je imala čast (uz još 33 učenika) recitirati svoju pjesmu. Pritom je nekoliko puta prekinuta spontanim i iskrenim

smijehom publike i nagrađena glasnim pljeskom. Njena učiteljica bila je s razlogom vrlo ponos-na (ali ne i iznenađena) kad je na kraju Smotre

pročitano Mihaelino ime kao dobitnice nagrade Školske knjige.

“NAŠ MALI KAJ”

Već dvanaestu godinu zaredom OŠ Mursko Sredi-šće organizator je smotre kajkavskog stvaralaštva

„Naš mali kaj“. Ove godine na njihov poziv odazvalo se najviše škola, čak iz susjednih država (Slovenija) i drugih županija, s ciljem da se uz ugodne trenutke

ožive sjećanja na prošla vremena, promiču vrijednosti kajkavskog stvaralaštva.

Našu školu predstavljala je učenica osmog razre-da Mihaela Mikulić sa svojim literarnim uratkom na

kajkavskom narječju „Coprnica“. Sudjelovala je u dramskoj radionici te na svečanom predstavljanju

radova i kazivanju stihova sa svim drugim učenicima čiji su literarni radovi pristigli na natječaj.

Dok vrijeme žustro prolazi kraj nas, neke nove generacije i nadareni pojedinci zaduženi su

za čuvanje „domaće kajkavske reči i popevke“. Toj generaciji s puno žara i ljubavi pridružuje se i naša Mihaela kojoj je ovo još jedan zapaženi kajkavski uradak i sjajan nastup pred brojnom publikom.Mihaela na ‘‘Našem malom kaju’’

22

Page 23: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

PRIZNANJE ZA LIKOVNI RAD

Između brojnih likovnih uradaka pristiglih na natječaj Muzeja Veliki Tabor likovno rješenje naše osmašice Mihaele Mikulić odabrano je za

naslovnicu zbornika radova na temu “Legenda o Veoroniki Desinićkoj.”

“ RUŽA MEĐIMURSKA”

Radovi naše Mihaele ove godine poslani su na više natječaja. Prvi smo put sudjelovali u obilježavanju

Dana Ladislava Kralja Međimurca koje u suradnji provodi Treća OŠ Čakovec i Općina Donji Vidovec jer odatle je rodom bila narodna pjesnikinja Ruža Pokolić. Obje Mihaeline pjesme (Fajn snešica i Podturen) izabrane su za izložbu radova, zbirku

pjesama i izvedene na priredbi povodom otvorenja likovno- književne izložbe.

Novinarska grupa

Zipka

Dok si mali, glavna je zipka,tak mala, topla i gipka.

Nutri te mama dene pak te sem tam ziba…Miren sanek k sebi te vleče i nagiba.

Čim se zbudiš, porineju ti flašu mleka.Misliš si: Zaka se zipka ne ziba, kaj šteka?

Mama porine zipku pak se nuše,friški vetrek tebi zapuše.

Ideju leti, zipka ti počne biti mala…Misliš si: Zaka je ne vekša ka bi nutri stala?!

I štel bi vrnuti vreme…ka te zipka pak nutri k sebi zeme.

Sivička šuma

Ideš po storomo poto polek kopriva,nega ti tam čoveka živa.

Ftiček svojo pesmo popeva,začuje se tu i štera ševa.

Veter ne puše,ali nekaj grane nuše:

to ide jelen, velike roge ima.Vesel je, z jimi se štima.

Beži zojec… oj, kak je mali,ali lovca navek nasamari.

Saki cvetek svojo forbo ima,kak da je tu nigdor ne bila zima.Kak deši… saki se cvetek štima.

Čoveku lepo je tu biti, nigdar ne bi štel z sivičke šume

vum ziti.

Mihaela s mentoricom Tajanom Gašparić u Donjem Vidovcu na dodjeli priznanja i izložbi radova

Mihaelin rad na naslovnici zbornika

23

Page 24: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

STVARAONICA

Pustimo mašti na volju- likovna radionica

Dan nakon razigranog Fašnika zainteresirani učen-ici razredne nastave imali su prilike sudjelovati na kreativnoj likovnoj radionici koju je za dvije grupe učenika održala dizajnerica i ilustratorica Željka Mezić iz Zagreba.Zadatak je bio da prema kratkom zadanom tekstu naprave ilustraciju i tekst zalijepe u svoju sliku na listu papira. Nastali su vrlo kreativni crteži u boji. Završila je Tekstilno – tehnološki fakultet u Zagrebu i diplomirala dizajn tekstila i odjeće. Prvo se bavila oslikavanjem svile i dizajnom haljina, a već 15 godina prema svojoj želji ilustrira priče za djecu u časopisima, slikovnicama i udžbenicima za iz-davačke kuće Mozaik i Profil.Još kao mala voljela je crtati, ali i čitati knjige Ivana Kušana, Mate Lovraka te je znala mnogo pjesmica iz svojih čitanka. Još pamti pjesmu „Dohvati mi, tata, mjesec“. Uživa u svom poslu i sretna je što od svog hobija može i živjeti.Veliko veselje su joj susreti s djecom na likovnim radionicama, u vrtićima i školama. Često dobiva pohvale svoje struke, ali najviše je raduju reakcije malih čitatelja njenih slikovnica. Vesele je novi sus-reti s djecom po cijeloj Hrvatskoj. Naši učenici uz njeno su vođenje nacrtali svoje prve ilustracije i započeli neke nove priče čiji prizori oduševljavaju kreativnošću i maštom pretočenom bojama na obični prazni list papira. Sara Babić, 8.b

Na putu do Maštograda Odlučio sam otići na put u Maštograd. Prvo sam naišao na

šumu. Nisam znao kud dalje. Srećom sam sreo knjigu „Bijeli jelen“ i porazgovarao s njom. Ona me poslala do jelena koji mi je pokazao

put. Zahvalio sam mu i odlučno nastavio koračati dalje. Na putu me napala golema medvjedica iz knjige „Klopka za medvjedića“. Pob-jegao sam u grmlje pa je nakon nekog vremena otišla dalje i tako

sam se spasio. Rastreseno sam nastavio dalje. Stigao sam do rijeke i naišao na knjigu „Leteći kovčeg“ koja mi je posudila kovčeg. S njim sam proletio bistru rijeku i na drugoj strani upao u rupu skrivenu lišćem. Puno vremena sam izgubio penjući se iz rupe, i napokon

stignem do Maštograda. Prvo sam morao proći desetine stepenica jer se on nalazi na vrhu planine. Napokon sam nakon duuuugog putovanja stigao do Maštograda u kojem su bile mnoge knjige:

debele i tanke, poučne i zabavne, u raznim bojama. Tamo sam sreo puno pametnih i mudrih bića. Skamenio sam se vidjevši Crven-

kapicu i vuka kako zajedno piju čaj. Puno stvari me zadivilo. Tako sam nakon dugog puta doživio još jednu pustolovinu.

Fabian Posedi 4. razred, PŠ Novakovec

Vanesa Jalušić, 3.r. PŠ Sivica

Luka Palir, 2.r. PŠ Sivica24

Page 25: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

STVARAONICA

Proljeće u mom dvorištu

Bilo je to prošle godine u proljeće. Vani je sijalo sunce. Ja sam se vani igrala sa svojim mačkom. Osvrnula sam se oko sebe i shvatila da je moje

dvorište prepuno šarenog cvijeća. Učinilo mi se kao da žuti maslačci i bijele tratinčice plešu kolo uokolo. Pomislila sam da sanjam, ali sam onda

shvatila da je proljeće stiglo u moje dvorište. Odjednom me nešto pogodilo u glavu, okrenula sam se i ugledala malu tratinčicu koja je ispala iz

veselog kola. Uzela sam je u naručje, nasmijala se i upitala mogu li je pokloniti svojoj majci. Odvratila

mi je s radošću: “ Naravno! “ Bila sam presretna, pozdravila sam se s prol-

jećem i ušla u kuću. Čim sam stigla, pozvala sam mamu i pokolonila joj tratinčicu. Bila je presretna.

Zatim sam obukla pidžamu i pošla na spavanje. Edita Strnad 4. razred

ProljećeDolazi nam proljeće,Ono što smo ga tako dugo čekali.Laganim tempom,Ali veselo i hrabroZakorači u naše domove,Ali i izvan njih.Kako smo svi sretni!

Priredilo nam je Raskoš topline i sjajaOgledavši se u nebo.LJudi, hajdmo svi van,Eto nam radosti kojaĆe obasjati naša srca,Ali i razigrati dušu.

Martin Golob, 4. razred PŠ Miklavec

Protuletje

Cifraste oči otpirai mrzlo zimo tira.Sunce vuni svetli,a ftič se dimo seli.Cvetje vum zove

i poprovlja stučene krove.Cvete se kaj dotekne protuletna

rokamatulji su srečni

jer bo čuda cvetnoga soka.

Sofija Modlic, 4. r. PŠ SivicaDora Hutinec, 4. r. PŠ Sivica PROLJETNA GRANA

Karla Posavec, 2.r.

Hana Krnjak 3.r.25

Page 26: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

STVARAONICA

DRAGA DOMOVINO!

Topla si kao sunce.Volim tvoje plavo more,

tvoje rijeke i jezera,tvoje čiste vode.

Volim tvoje planineposlagane jedna do druge

koje se grle i ljube.

Volim tvoje zalaske sunca, crvene i umorne…

Domovino draga,sretan sam što sam i ja dio tebe! MATEJ TELEBUH 5. b

SVUDA MENI GLAS TVOJ ŽUBORI

Prve riječi koje sam u životu čula bile su na mome materinjem jeziku. Roditelji su mi od

ranog djetinjstva usađivali ljubav prema njemu. Za mene je hrvatski jezik kao ptici cvrkut. Tim jezikom izražavam najdublje osjećaje:

ljubav i sreću, radost i tugu. Na hrvatskome jeziku slušala sam prve bajke, čitala svoje prve

priče. U mojem srcu sve više raste ljubav prema njemu. Ako me jednog dana put života odvede u drugu zemlju, hrvatski jezik žuborit će zauvijek

u mojim mislima i snovima.

Ivona Levačić 8.a

Plitvička jezera

Tamo je slapova roj,velik im je broj.

Gdje lišće po vodi ploviveliki su snovi.

Ne padaju amazonske kiše,nego sve miriše.Sunce je sjajno,toplo i bajno.

Zimsko kraljevstvopravo blaženstvo.

Slapovi kao pravi kraljevi ponosno stojei ničeg se ne boje.

Nika Hren, 4.r. PŠ Sivica

Moja domovina

Domovina je blistavo moreu kojoj se zbivaju razne fore.U njoj su velike, sive planine

i zelene, lijepe, naseljene nizine.

Domovina je kao mirišljavi cvijeti zlatno žarkog sunca zraka let.U njoj puno lijepih ljudi sniva

i u jezeru štuka, šaran i grgeč pliva.

Meni je domovina jako dragai ne želim prijeći preko njezinog praga.

Ja je jako volimi zato se stalno za nju molim.

Ivor Trstenjak, 4.r. PŠ Sivica

Ela Škvorc, 3. r. PŠ SivicaGrupa učenika, 4.r PŠ Sivica

Leon Kolarić, 3. r. PŠ Miklavec

26

Page 27: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

STVARAONICAVolim te

Ja te volim,Ali što mogu kad ti mene NE!

Što mogu kad sam takoZaljubljen u tebe?

Svi mi govore:„Pusti, to će sve jednom proći!“Nitko meni ne može pomoći!

Znaj, za tebe ima mjesta u mom srcu.Ti u njega uvijek možeš doći!

Matej Telebuh 5.b

Međimurski konj

Tajanstveno živi,a za to su traktori krivi.

Umoran od tugeon nije za šetnje duge.

Njegove crne griveradile su težak posao za njive.

Oči mu se sjajei njegovu tugu nam taje.

On je malen,ali nije dovoljno hvaljen.Dugo ga nismo vidjeli,

a traktori mu se nisu svidjeli.

Pronašli smo rješenjei spasili to stvorenje.

Međimurcu nitko nije ravani još uvijek je slavan.

Zaštićen pod pravdomtraži novi dom.Neće više raditi,

al’ ćemo njegov povratak slaviti.

Sofija Modlic, 4.r. PŠ SivicaMarta Poljaković, 4. r. PŠ Sivica

Mladost moje mamice

Još denes mi mamica govorikak negda je to bilo.

Veli da nikaj neje ostalo isto,i stari i deca, se se spremenilo.

Dok je ona mala bila,v svitjaku je spala,

neje znala kaj je dosada,z drugom decom cele dneve vuni se igrala.

V protuletje i po leti Sosedima so sadje krali,a da su jih stari prijeli,doma su packe pobrali.

Bockaje, čiukaje, biucekavanjeod jutra do kmice,

ak si išel od sela do sela dece su bile pune vulice.I ve mi mamica zna reči:

‘“Nega denes onoga veselja.Živeti zadovoljni, kak je bilo negda,

To mi je jedina i najvekša želja!“ Marta Mesarek 6.b

Domagoj Posavi, 2.r PŠ Sivica Larisa Varga, 2.r PŠ Sivica

Dorotea Jambrošić 1. r.

27

Page 28: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

Sestre Stela i Edita Strnad našle sreću u limenoj glazbi „Našom kućom caruje glazba“

Ni sama točno ne znam koji je trenutak bio presudan, trenutak koji je glazbi otvorio vrata naše kuće. Možda kad sam čula mog ujaka kako svira gitaru i uživa u svakom tonu, ili kad sam čula moju staru baku kako zanosno pjeva kajkavske međimurske pjesme dok joj se osmijeh širi licem, ili možda kad sam čula povorku limene glazbe koja svojim veselim zvukom prodire u srca mojih sumještana, tjera im tugu s lica i razvlači je u osmijeh... Bilo kako bilo, danas našom kućom caruje glazba. U jednoj sobi ja i moja jedina ljubav, moja flauta. U drugoj sobi Edita i razorni zvuk njezine trube. Budući da je ovo priča o mojoj sestri ispričat ću vam sve o njoj i njezinoj trubi, a moju flautu ostaviti za neku drugu priliku. Kad je mojim selom krenula priča da će se osnovati limena glazba, Edita je odmah znala da će ona biti u prvim redovima na upisu, i bilo je tako. Svako dijete moralo je izabrati svoj instrument. Ona je odmah odlučila da je njezin –truba. Bilo je to malo iznenađujuće jer je truba tipični instrument za dječake, ali ona je bila uporna i nije se dala smesti. Još se sjećam njezinih prvih očajničkih pokušaja da iz trube izbaci prvi ton. No, moram priznati da to stanje nije dugo trajalo već je, da citiram riječi našeg voditelja, na trubi „Naš-la pravi položaj usnica.“ Istovremeno je u svojim malim, ustvari velikim plućima pronašla dovoljno zraka i snage da taj isti zrak izbaci iz sebe i pretvori ga u ispravne tonove. I ubrzo nakon toga iz njezine sobe začuli su se ispravno odsvirani taktovi njezine prve pjesmice „Bratec Martin.“Naravno da taj njezin munjevit napredak nije promaknuo našem voditelju u limenoj glazbi, profesoru Antoniju Baranašiću. Na njegov nagovor Editu su upisali u prvi razred osnovne glazbene škole, Umjetničke škole Miroslav Magdalenić u Čakovcu. Njoj se već na početku osmjehnula sreća jer je upala u klasu trubača pod stručnim vodstvom Vjerana Vidovića, iznimnog glazbenog stručnjaka, izvrsnog pedagoga i jednos-tavno rečeno dobrog čovjeka. On je odmah shvatio da je Edita iznimno talentirana djevojčica i rekao nam da bi ona jednog dana mogla postati profesionalna trubačica. Prof. Vidović nije gubio ni trenutka pa je Editu prijavio na dva najvažnija glazbena natjecanja. 1. Glazbeno natjecanje učenika osnovnih glazbenih škola„Mali Padovec“ u Novom Marofu – održano u siječnju 2016. godine - osvojila je 1. nagradu s 94,25 bodova2. 54. Regionalno natjecanje učenika glazbe i plesa u Samoboru – održano u veljači 2016. godine - osvojila je 1. nagradu s 92,80 bodovaOvim iznimno dobrim rezultatom oborila je s nogu i nas i prof. Vidovića jer je na ovoj razini iznimno teško

osvojiti 1. mjesto koje osigurava plasman na Državno natjecanje.I tako je naša „početnica“ Edita sa samo godinom dana iskustva u sviranju trube u svojoj kategoriji završila među 8 najboljih trubača u našoj državi! Sam rezultat koji će osvojiti na tom natjecanju bio nam je manje bitan, najvažnija je činjenica da je ona strelovito došla do te razine i pokazala kakav glazbeni talent je bio skriven u njoj. Svi, i njezina obitelji, njezin profesor i Glazbena škola bili su beskrajno ponosni izuzetnim

rezultatom ove male djevojčice. Dopre li negdje do vas zvuk limenih instrumenata, znajte jedno: Moja sestra je sa svojom trubom sigurno negdje među njima ! Stela Strnad 8.a

Edita sa svojim profesorima trube

u Glazbenoj školi Ferdo Livadić Samobor na

Regionalnom natjecanju gdje je osvojila 1. nagradu

28

Page 29: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

NAŠI INTERESI I HOBIJI

TOP 10Prijedlog Karla Beličanca- natjecatelja “Zvjezdica”

1. James Arthur: Impossible2. Parni valjak: Jesen u meni

3.Jessie J, Ariana G, Nicki Minaj: Bang, Bang4. Meghan Trainor: All About That Bass

5. John Legend: All of Me6. Clean Bandit: Rather Be

7. David Guetta: Hey Mama8. Ivan Zak: Pretjerujem

9. Selena Gomez: Slow Down10. Učiteljice: Luda kuća

Kao što vjeroučitelj Alen Sambolec poručuje na kraju svog intervjua, mi „Razvijamo svoje talente“

Kad se na televiziji pojavila reklama za ovogodišnje natjecanje „Zvjezdice“, petaš Karlo Beličanec nije gubio ni trena. Odmah se prijavio i sretan dočekao poziv da dođe na audiciju u Zagreb. Saznao je da treba izabrati deset pjesama koje bi želio otpjevati ako nastupi u šou. Nešto prije Božića s roditeljima se uputio u Jadran-film gdje je mnoštvo djece čekalo na svoj red. Podijeljeni u četiri grupe čekali su službeno slikan-je. Zatim je pozvan pred komisiju da otpjeva a capella pjesmu koju je žiri odabrao s njegovog popisa. Izbor je pao na pjesmu „Impossible“ Jamesa Arthura. Karlo kaže sa je taj izbor za njega bio malo nespretan jer je zbog treme zaboravio dio teksta (na engleskom jeziku). Možda bi mu neka domaća pjesma bila lakša,

ali je pohvaljen da lijepo i ispravno govori engleski jezik. Trebalo je čekati da prođu natjecanja u svim centrima Hrvatske, ali je nažalost dobio mail poruku da

nije ušao u uži izbor ove godine. No, to ne znači da se opet ne može prijaviti i uspjeti. Treba reći da Karlo već ima iskustva javnih nastupa, sam ili uz žene iz udruge „Turen“. Naime, njegova baka potiče ga i moti-vira da se uključi u priredbe pa Karlo pjeva, pleše u folkloru, glumi u scenskim igrama što ga jako veseli. Član je Limene glazbe Općine Podturen gdje svira trubu. Ne sumnjamo, još će se za Karla pisati i čuti!

T. Gašparić, učiteljica hrvatskoga jezika

Karlo na nastupu Limene glazbe(u sredini)

29

Page 30: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

MOJA DRAGA PRABAKA

Danas pišemo prvu školsku zadaću… Poželio sam pisati o mojoj prabaki koju iznimno volim i cijenim. Rado razgovaram s njom jer je proživjela jako puno toga u svom životu…

Moja prabaka zove se Matilda Julijana Škvorc. Rođena je 20. 12. 1924. godine. S četrnaest godina otišla je u Beograd, a potom s majkom u Njemačku gdje su radile na poljoprivredi. Preživjela je bom-bardiranje Bremena od strane Engleza. Nakon nekoliko mjeseci vratila se u svoje rodno Međimurje.

Moja prabaka na glavi uvijek ima crni rubac. Sva je obučena u crninu. Jako je mršava i na leđima ima grbu. Prije par mjeseci imala je dugu kosu, ali joj je baka skratila da je lakše češlja. Ona nas sve puno voli. Ljudi govore da je za svoje godina jako razumna. Slabo čuje, iako ima slušni aparat. Ima

tihi, blagi glas. Jako je zavoljela svoj veliki vrt i ne može se od njega nikako odvojiti. Othranila je mog tatu i njegovu braću zato jer su im roditelji radili do kasno. Uzgaja povrće za pet unuka i devet prau-nuka. Kad imam vremena, pomažem joj plijeviti, trijebiti grah, zalijevati mrkvu i luk. Kad čuje pod-

nevno zvono, otiđe spavati. Kad joj nešto zatreba, ja otiđem u dućan. Svaki tjedan nam kupuje banan-ko i tortice, a ponekad i sladoled. U zimi kad baka hekla, prabaka još šije stolnjake. Ona najbolje peče

klipiće. Nagovaram mamu da je upita za recept, ali ona ne želi zato jer misli da ima i bez domaćih klipića previše posla.

Kad je moja prabaka bila mala, ljeti su se po cijele dane igrali vani, a zimi grudali i pravili pre-divne snjegoviće. Ponekad bi se natjecali tko će uloviti više krijesnica. Najviše su je radovale svadbe jer je mogla jesti kolače. U razredu ih je bilo više od trideset. Učili su matematiku, hrvatski jezik, vjero-nauk i pjevanje. U školu su nosili samo jednu pločicu na kojoj je bila spužva, čitanku te bilježnicu za krasopis. Ona nije bila odlikaš kao ja. Djevojčice su znale slagati i lutke, a kad bi odzvonilo Zdravo

Marijo, svi bi se razbježali kućama. Pitao sam je što mi može poručiti. Rekla je nek budemo zadovoljni s onim što imamo i

provodimo više vremena s ljudima koje volimo. Vinko Blažon 6.b

Ana Marija Bobičanec 4.r. PŠ Sivica

Alen Kerovec, 3. r. PŠ Miklavec

30

Prelijepa kosa,najljepše smeđe oči.

Mala, svađajmo se bratski! (V.B)

Hana Krnjak,3.r

Dino Rozinkranc, Hanna Lovrinović,4.rPŠ Miklavec

Page 31: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

“RUŽA MEĐIMURSKA”

Iako smo prvi put sudjelovali na Likovno- liter-arnom natječaju “Ruža međimurska” koji Donji

Vidovec u suradnji s Prvom OŠ Čakovec i Muzejem Ladislava Kralja Međimurca organizira već po treći put, četvero učenika pozvano je na izložbu . To su Vanja Goričanec, Matea Martinović, Silvio Kolarić kao pohvaljeni i Mateja Novaković kao dobitnica

prve nagrade.

Njezin rad u tehnici tuša ukrašava sve zahvalnice uručene sudionicima i mentorima iz brojnih

međimurskih škola.

LIK 2016.

Svečanosti otvorenja izložbe likovnih radova s mentoricom učiteljicom Blaženkom Križan

prisustvovali su učenici :Marta Đuranec i Karla Škvorc iz petih razreda, Lucija Bakač iz sedmog i Vanja Goričanec

iz osmog razreda. Njihovi su radovi (na temu

Mediteran u meni/ kolijevka civilizacije) bili izloženi na Županijskom natjecanju.

Rad Vanje Goričanca (tehnika karton tisak, toplo-hladni kon-trast) proslijeđen je na državno

natjecanje. Čestitamo!

Mateja Novaković sa svojom mentoricom Blaženkom Križan, učiteljicom likovne kulture

LIKOVNI KUTAK

Vanja Goričanec na izložbi LIK 2016.

Matea Martinović 5.a

Novinarska grupa

31

Page 32: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

Zašto volim šah? Šah je jedan od mojih najdražih hobija zbog puno razloga. Treniram već pet godina. Šah je igra s bezbroj kombinacija.To ga čini jako zanimljivim. Mene uvijek opušta. Doprinosi razvoju mozga, ali ne

ovisi o uspjehu u školi. Jedan je učenik pao razred, ali je svejedno jako dobro igrao šah. Bez njega ne bis-mo prošli na državno natjecanje u Poreču. Bio sam na turnirima u Topuskom, Varaždinskim Toplicama, Garešnici, Bjelovaru, Sesvetama, Zagrebu… Najveći uspjeh mi je, naravno, školsko državno natjecanje, ali nedavno sam bio s klubom prvi u kadetskoj ligi. Na tim turnirima se može upoznati puno novih prijatel-ja, razgledati nova mjesta, a možeš se dobro najesti u lijepim restoranima. Mislim da sam vrlo uspješan za svoje godine jer igram već u prvoj ekipi ŠK Miklavca.Za kadete igram u ŠK Gardinovec jer Miklavec nema dovoljno kadeta. Iako su kadetski turniri zabavni i lakši, nekako mi je ljepše igrati protiv starijih jer su partije teže i kompliciranije pa sam sretniji kad pobijedim.Najviše me ljuti što ponekad nemam

sreće pa izgubim, a ponekad znam da sam sam kriv jer nisam bio dovoljno koncentriran. Nije bilo lako započeti, ali jako sam se brzo navukao. Znam da šah nije za svakoga, a da bi mogao postati dobar šahist,

treba puno truda i koncentracije. Dinko Horvat 8.a

NJEGUJEMO DREVNE VJEŠTINE

U drugoj godini treniranja juda u OŠ Podturen, judaši su ostvarili veliki uspjeh i plasirali se na

Državno natjecanje u judu za učenike osnovnih škola kao predstavnici Međimurske županije.

Učenici su pokazali zavidne vještine i spretnost te zasluženo osvojili 8. mjesto na natjecanju!

Mentor učenika bila je učiteljica KSENIJA VABEC, a za ekipu OŠ Podturen nastupali su:

DAVID KOVAČEVIĆ, LEON KOLARIĆ, PATRIK JAMBROVIĆ,IVAN SALAJ,MIHAEL NOVAK,

IGOR CRNČEC, SLAVKO JALŠOVEC, MATIJA MIHALIC, MARKO VARGA, JOSIP BOGDAN.

JUDAŠI OŠ PODTUREN OSMA NAJBOLJA EKIPA U HRVATSKOJ!

1. SHIAI KUP

Osnovna škola Podturen pod motom ‘’Učimo za život’’ djeluje na dobrobit učenika i njihovih obitelji

kroz redovne i brojne inovativne aktivnosti koje se učenicima pružaju posljednjih nekoliko godina. Škola koja se diči vrhunskim sportskim uspjesima, ovog je puta osmislila je i organizirala međunar-

odni prijateljski turnir u judu za učenike osnovnih škola s područja Hrvatske i Slovenije.

Turnir pod nazivom ‘’1. SHIAI KUP’’ održan je u subotu dana 26. rujna 2015. u školskoj sportskoj dvorani OŠ Podturen - a pred okupljenom pub-likom i stručnim ocjenjivačkim sucima iz Hrvat-

skog olimpijskog odbora- snage i vještine juda odmjerili su učenici polaznici klupskog i školskog juda iz ukupno 6 ekipa : OŠ Beltinci, KBV Lenda-

va, Judo klub Lendava, OŠ Zlatar Bistrica i III. OŠ Čakovec.

Osnovna škola Podturen prva je škola u sjevero-zapadnoj Hrvatskoj u kojoj se judo trenira kao

redovna izvannastavna aktivnost u školi i domaćin županijskog natjecanja za učenike osnovnih škola.

32

Page 33: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

Dopunjaljka

Crvenko...Crven sam i malo bijel,auto svak zaustavlja se

kad vidi moj znak.Na stupu sam i važno stojim

pred vozilom bilo kojim.Katkad zec skakuće pokraj mene ho-hop,

svi to znaju, ja sam znak _ _ _ _.

Lovro Blažon, 4. raz. PŠ NOVAKOVEC

Ekipa Osnovne škole Podturen pod vodstvom iskusne mentorice Ružice Murk osvojila je 7. mjesto.

Martina Jalšovec, pedagoginja

‘‘SIGURNO U PROMETU’’ NA PODTURENSKI NAČIN

Prvi dan škole 07.09.2015. obilježen je u znaku sporta i sigurnosti te je nakon sportskog dijela usli-jedila prezentacija simulatora prevertanja automobila prilikom prometne nesreće koju je za naše

učenike izveo Hrvatski autoklub.

DOMAĆINI SMO ŽUPANIJSKOG NATJECANJA

Osnovna škola Podturen bila je po 6. put do-maćin Županijskog natjecanja Sigurno u prometu

za učenike osnovnih škola iz Međimurske žu-panije. Na natjecanju je u dva dijela (praktičnoj vještini vožnje bicikla te poznavanju prometnih pravila i sigurnosnih mjera za sudionike u pro-metu) sudjelovalo 40 natjecatelja iz ukupno 10 međimurskih škola. Savjet za sigurnost u pro-metu Međimurske županije i Općina Podturen podržali su provedbu ovog edukativnog natje-

canja i donirali po jedan bicikl za najuspješnijeg učenika i učenicu. Bicikle su domovima odvezli Melanie Horvat iz OŠ Orehovica (mentor Zvon-ko Ljubić) i Jakob Jakšić iz OŠ Goričan (mentor

Franjo Jambrović). Najuspješniji učenici i njihovi mentori

33

Page 34: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

Kakva je to zbrka bila dva dana prije putovanja! Odjeća, kovčezi, novac, tehnika… Sve nam se to vrtje-lo u glavama. Krenuli smo 26.8.2015. na nezaboravno putovanje. Ujutro smo malo umorni neraspoloženo sjedili na svojim mjestima u autobusu. Kasnije smo razgovarali i slušali pjesme. Vani je bilo ružno i oblačno vrijeme, a mi smo sa svakim kilometrom gubili nadu za kupanjem u moru. U jednom trenutku kada smo ulazili u tunel Sv. Rok (najduži tunel u Hrvatskoj, dug 5686 kilometra) još smo uvijek bili u neizvjesnosti. Na izlasku iz tunela, počelo se ukazivati sunce. Dobili smo nadu i veselili se kao mala djeca. Bilo je neš-to malo oblačaka, a mi smo svaki pratili kao špijuni. Krajolik je bio prekrasan. Krške planine dominiraju ovim krajem, a ono malo grmlja što je tamo raslo, oživljavalo je surov dalmatinski krš. Posjetili smo Nacionalni park „Krka“ proglašen 1968. godine sedmim Nacionalnim parkom u Hrvatskoj. Godišnje ga posjeti preko 650 000 turista. Najatraktivniji slap u njemu je Roški slap visok čak 22.5 metra. Napokon smo stigli do Makarske u naš hotel „Bonaca“. Pred hotelom i na recepciji bilo je malo na-guravanja, ali smo se uspjeli smiriti i dogovoriti. Plaža se nalazila samo 70 metara od mora, pa smo se išli pješice kupati. Tamo je bilo puno različitih aktivnosti: od pedalina i paraglidynga, do vožnje na skuteru za vodu i aqua parka. Vrijeme je bilo vruće i sparno, pa smo se morali mazati kremama za sunčanje i zadrža-vati se u osvježavajućem hladu. Oko osam sati navečer otišli smo u grad šetati i kupiti suvenire. Bilo je uzbudljivo hodati i slušati šum mora koje se nalazilo tik do lijepog, makarskog šetališta. Drugi dan je naša destinacija bila rijeka Neretva koja je duga čak 225 kilometra (od čega protječe Hrvat-skom svega 22 kilometra). Njome smo se vozili brodicom. Izgledala je jako duboko. Put po Neretvi bio je dug, uz plantaže šljiva, smokava i još nedozrelih mandarina. Ispod površine Neretve nalazi se starorimski grad koji je bio potopljen nakon velikog potresa. Na putu u hotel posjetili smo muzej „Narona“ u selu Vid kod Metkovića. Radovi na njemu započeti su 2005., a službeno je otvoren 2007. Godine. Izloženi su starorimski ostaci kipova, građevina, grobova, novaca i žrtvenika koji su bili iskopani na mjestu gdje se nalazi muzej( ispod starih staja). Ima izložaka iz ostataka grada koji je Neretva potopila, a potječu iz 2.- 4. stoljeća prije Krista. Treći dan nije bio predviđen za učenje. Jedino smo ujutro posjetili „Malakološki muzej školjaka“ u Makarskoj. Njegova vlasnica je časna sestra koja živi u samostanu u blizini muzeja. U njemu se nalaze školjke iz Azije, Afrike, Australije i Amerike, ali i Jadrana. Ukupno ih je oko 3000, a vrijede oko 1000 000 kuna. Poslijepodne je bilo slobodno, pa smo išli u grad ili na plažu. Simpatični konobari u restoranu hote-la nasmijavali su nas do suza. Četvrti smo dan mogli biti na plaži i imali više vremena za pedaline i aqua park. S plaže sam pogled okrenuo malo na istok i ugledao Biokovo čiji se najviši vrh zove Sveti Jure, visok 1762 metra. Tako iz dal-jine činio se kao veliki zid koji štiti grad, a opet je samo čudo prirode. Petog dana završilo je naše putovanje i na povratku kući posjetili smo Split, ili kako ga neki zovu „bili grad“. U njemu smo šetali po rivi i išli u podrume Dioklecijanove palače gdje smo mogli kupiti razglednice ili magnete. U Karlovcu smo se zaustavili u najljepšem dijelu putovanja, u McDonaldsu. Vratili smo se kući navečer umorni i iscrpljeni od puta. Sljedećih dana roditeljima smo prepričavali sve zgode i nezgode. Da mogu, ponovio bih ovaj maturalac sa svojim prijateljima. Jednog dana… KRISTIJAN KEROVEC, 8. B

Divni dani maturalca

34

Page 35: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

Anderlin Valentino, Rok Balent, Filip Drvoderić, Tomi Hatlek, Dinko Horvat, Laura Ilijaš, Filip Kos, Josip Kovač, Ivona Levačić, Mihaela Mikulčić, Nikolina Međimurec, Luka Orehov,

Karlo Murković, Stela Strnad, Luka Posavec, Robert Telebuh, Lovro VidovićRAZREDNICA: Milena Mikulčić, učiteljica matematike

FOTO ZA PAMĆENJE

8.a

8.b

Andrija Antolović, Sara Babić, Dora Berdin, Alen Crnčec, Karla Čeke, Toni Đuranec, Luka Filipović, Vanja Goričanec, Antonijo Hajdarović, Paula Horvat, Anita Kerovec,

Kristijan Kerovec, Lana Kerovec, Mateo Pec, Melani Slamek, Maja Oršuš, RAZREDNICA: Ksenija Zadravec, učiteljica glazbene kulture

35

Page 36: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

NAŠI BISERI

Vjeronaučni biseri 2015./2016.

Svaki petak u korizmi je subota. AlenU rijeci Nil živi morski pas. Stiven Koje osjete imaš? Zube. AlenZnanstvenik svoj rad započinje guglanjem. ValentinoU šaci imamo kralješke AlenNajviša planina na svijetu je Papuk. KarloPrilikom glasovanja izjasnila se kao suvišna. SaraIsus se rodio u Italiji. TomiSolin je grad u Gorskom kotaru. TomiDanska je bila rimska provincija na području današnje RH. AlenApostoli su imali zadatak srediti Isusa. LeoZagorje je u Dalmaciji. AlenBaščanska ploča je najstarija sačuvana knjiga u Hrvatskoj. Valenti-noCrvenkapica je bacala mrvice kruha za sobom. KarloHrvati su podijeljeni na nacionalne manjine. AlenIlok je grad na Zrmanji. KarloBaščanska ploča je ograda. RobertPadom Zapadnog Rimskog Carstva nestalo je čovječanstva. AndrijaPostaja križnog puta – Isus bijaše bičevan. JosipNDH je bila država Srba, Hrvata i Slovenaca. ValentinoIsus je živio u Jugoslaviji. TomiŽidovska djeca od 5 do 12 godina morala su ići u vojsku. Kristi-jan

Igra močki

V jano zapuščeno dvoriščedošli su močki,

dopeljali su se v par zeljenih točki.

Kutoč je janumu v hižu se zale-

tel,A te pa je maček vum zletel.

Drugi su se sam igrali

Kak bebeki maliI saki svojega repa petali.

Na onoga šteri je opal

Nje su se obaziraliVeć su se jan na drugoga pen-

trali.

Tek potli su primetiliKak jan član te vesele družine

faliKam bi se mogel skriti?Si so se

pitali.

Iskali su ga po celome dvoriščuSe dok su ga ne našli i pitali

Kam si dišel, kam?

Unda so si vino spiliI tak vsi bez brige zaspali.

V jutro su se si v krevet poscali.

Lovro Blažon, 4. r PŠ Novakovec

Rad Lovre Blažona ‘‘Igra močki’’ objavljen je

u zborniku‘‘Naš mali sviet’’

35. Smotre dječjega kajkavskoga pjesništva ‘‘Dragutin Domjanić’’

NAŠ MALI KAJ kao jedan od 75 najuspješnijih radova!

IZ UČIONICE BR. 13

Hangar u Vukovaru je služio kao kontracepcijski logor....... Luka O.Jučer su mi skidali gips s noge pa sam išao ginekologu.... Luka A.Vanjski izgled lika je socijalistička karakterizacija.... Nikolina M.

U 9. stoljeću u Hrvatsku stiže austrougarski jezik. Maja O. ( rješenje: staroslavenski jezik)Prijelazni glagoli prelaze na drugi kraj rečenice. Igor C.Umanjenica od muha- muhičica. Laura I. Janičina svekrva i svekrv su siromašni. Robert T.Tko je bio nježan kao breza? Nadžena. Toni Đ.Bašćansku ploču je pronašao Kordiljeri. Anica M. (rješenje- Kukuljević)

Marta Poljaković 4.r. PŠ Sivica

Kako je Čakovec dobio ime?Po Čakomu. 3. r. Podturen

Prvašići Podturen:Koji blagdan slavimo u proljeće?

Zimu. IGRAMO SE RIJEČIMA

bubamara- bubaraštikla- štrikla

36

Page 37: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

...So lernen wir die Wörter……... 6. Klasse

Viktor: sich bemühen - ošamućen (potruditi se)David Š.: die Banknachbarin – bakina ušteđevi-na (susjeda u klupi) übrig bleiben – jako blebetati (preostati) Antonio: die Gleichung - glađenje (jednadžba) Mark: wie ein Bär schlafen – jedan bar spava (spavati kao medvjed) Mateo: rabenschwarz – tehnička olovka (crn kao gavran)David K.: auf dem Weg – noć trčanja (na putu)Lucija: die Sehenswürdigkeiten – slatkiši za gledanje (znamenitosti) Karlo P.: der Brieffreund – ljubavnica/cura (prijatelj za dopisivanje) Roko: die Nachteile haben – imati muda (ima-ti nedostatke)

7. Klasse Matija: das Plumpsklo – kazalište (poljski wc)Mihael (b): schöne Sachen erleben – nikad ne

učiti (doživjeti lijepe stvari) Josip: gutes Verhältnis – dobre vibracije (dobar

odnos)Nino: verschwitzt sein – biti nasmiješen (biti

oznojen)Roberto: sich kennen lernen – nemoguće za

naučiti (upoznati se)Petra: altes Häuschen – stara piletina (stara

kućica)Tomislav: im Schoß der Familie – u koljenu

obitelji (u krilu obitelji)

8. KlasseMateo P.: die Fremdsprache – odresko naselje

(strani jezik)Sara: haargenau – promjena frizure (navlas

isto)

XIII. THEATERSPIELEUčenici OŠ Podturen pod mentorstvom učiteljice

njemačkog jezika Snježane Vuković sudjelovali su na XIII. Theaterspiele u HNK u Varaždinu, na kojima 13. put sudjeluju učenici iz inozemstva i iz osnovnih škola iz Varaždinske, Međimurske, Os-

ječko-baranjske te Vukovarsko-srijemske županije. Dramske igre održane su od 17. - 19. ožujka, a na

njima su izvedene ukupno 43 točke.

Izvodeći dramsku igru ‘Der Weg zur Schule’ nastupali su: Karlo Beličanec, Gabijel Blažon,

Martina Novak, Augustina Petrović, Lana Polanec, Katja Sršan, Matej Telebuh.

37

Page 38: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

Kazališna predstava „Svoga tela gospodar“

Kao osmi razred osnovne škole ove smo godine imali priliku otići u Hrvatsko narodno kazalište u Varaždin pogledati kazališnu adaptaciju novele Slavka Kolara „Svoga tela gospodar“. To je kajkavska

komedija redatelja Georgija Para u kojoj glume Ljubomir Kerekeš kao Jakov Pavunčec, Jan Kerekeš kao Iva Pavunčec, Hana Hegedušić kao Roža te mnogi drugi. Radnja se događa između dva rata te prikazuje siromaštvo seoskoga života i ugovoreni brak bez ljubavi. Kostimi i scenografija prilagođeni su socijalnim

prilikama i vremenu u kojem se radnja dešava.Nakon što su roditelji mladog Ive saznali da je kriv za uginuće njihove krave, natjerali su ga da oženi šepavu Rožu iz bogate obitelji znajući da će ona u njihovu kuću donijeti veliki miraz. Iva je pristao na

ženidbu, no obećao je da će uvijek biti „svoga tela gospodar“. Predstava mi se jako svidjela, ponajviše zbog kajkavskog narječja koje još više pridonosi humoru.

Ljubomir Kerekeš sjajan je glumac, komičar, a redatelju je bio jezični savjetnik jer ja kajkavština njegov materinji jezik. Kao glumica najbolja je Hana Hegedušić kao šepava Roža. Bila sam oduševljena njenom

fizičkom transformacijom i jezičnom uvjerljivošću jer ona nije prava kajkavka. Uvjerljivo je prenijela emocije tuge, potištenosti, nesreće, ali i djevojačke radosti. U vremenu prisilnog udavanja djevojaka nije

lako bilo mladima. Morali su čak i kod ženidbe slušati roditelje. To mi danas ne možemo razumjeti.

Lana Kerovec 8.b

TULUM SLOVA

Knjižničarka OŠ Podturen Ondina Meznarić organizirala je prvi po redu TULUM SLOVA u našoj školi, zabavno edukativnu manifestaciju koja se diljem hrvatskih škola organizira već 5. godinu zaredom.Dvadesetak učenika sedmih i osmih razreda družilo se u večeri posvećenoj poeziji i kulturi čitanja u nekoliko veoma zanimljivih aktivnosti. U aktivnostima Tuluma slova sudjelovale su i učiteljice hrvatskog jezika Tajana Gašparić i Vera Pongrac, učiteljica Ružica Murk i pedagoginja Martina Jalšovec.Aktivnosti su provedene u petak 30.10.2015. u školskoj knjižnici.

Organizatorica večeri izmjenjivala je zabavne aktivnosti:• IGRE ASOCIJACIJA (tematika lektirnih naslova)• POGODI TKO SAM?• ČITANJE POEZIJE UZ SVJETLOST SVIJEĆA• ‘’SKYPE’’ RAZGOVOR S OŠ GVOZD (Sisačko-moslavačka županija)• GLEDANJE FILMA ‘’BRILJANTIN’’

Učenici u HNK Varaždin

BILO JE LIJEPO DOK JE TRAJALO...

38

Page 39: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

„Nogomet je igra u kojoj uživam od malena. Za mene ta najvažnija sporedna stvar na svijetu nije samo igra, to mi je drugi život. U njemu sam naučio puno toga, stekao mnoge idole, ali i prijatelje. Ne

možeš biti dobar bez treninga, svaki tren kada treniraš, usavršavaš svoje sposobnosti i pomičeš granice. U nogometu vrijedi pravilo “Lopta je okrugla“i ponekad se može desiti da prvak izgubi od zadnjega što jako naruši pouzdanje prvaka. No, iako je momčad izgubila utakmicu, neće izgubiti i svoje obožavatelje. Mislim da je najveći nogometni spektakl „El clasico“, to je sudar dviju najvećih nogometnih sila… Real Madrida i Barcelone. Ponekad pobjedu slavimo dugo u noć, ali nekad idem brže spavati da zaboravim

poraz. Nogomet nije samo igra. U njemu se mnogi i obogate- od igrača do suca. Najbolje plaćeni igrač, ujedno i moj najveći idol je Cristiano Ronaldo. Neki misle da on svojim novcem ništa dobro ne radi.

Zapravo je suprotno, već je darovao milijune eura u dobrotvorne svrhe i nije se tetovirao kako bi mogao redovito darivati svoju krv. On bi trebao biti uzor drugima.

P. S. Ako nešto doista želiš, uloži sve što imaš u to.

Filip Drvoderić 8.a

NAJVAŽNIJA SPOREDNA STVAR NA SVIJETU???

Svoje prve korake s loptom stekao sam u Školi nogometa „Nogometaš 13“. Naš prvi trener, Alan Belko, vodio nas je na puno turnira, ali kad nam je klupu stigao novi trener Luka Murk , postali smo sve bolji i bolji, počeli osvajati turnire po cijelom Međimurju pa čak i Varaždi-nu. Jednom prilikom u Podturnu zamijetili su me treneri Varaždina i Međimurja. Popričali su s mojim roditeljima i odlučili da krenem u Školu nogometa Međimurje. Na početku sam bio tužan jer nisam se

više nisam mogao zabavljati sa školskim prijateljima, ali novo društvo me prihvatilo i počelo mi se sviđa-ti. Najljepši trenutci bili su kad sam šest puta zaredom dobio nagradu za najboljeg strijelca turnira. Moja životna cesta odvela me dalje i otišao sam u NK Varaždin. To je bilo teško vrijeme, bio sam kao seljak u gradu. Imao sam sve manje vremena za učenje i školu. No, dvije godine zaredom smo išli u Međugorje,

osvojili turnire u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Srbiji, BiH i Austriji. Nogomet nije samo igra. Za onoga koji je stalno u njemu je i život, uz stalno odricanje.

P. S. Jedna od ljepših strana nogometa je što dobivaš veliku plaću, a nogometaši uvijek imaju zgodne žene, najčešće manekenke. Možda i ja upecam koju…

Luka Posavec 8.a

MARTA MESAREK- O NEOBIČNOM HOBIJU S LJUBAVLJU

Ribolov je moja strast od malih nogu koju mi je prenio otac. Njime se bavim od svoje sedme godine, no sad su to već teža i vrjednija natjecanja. Sestru i mene roditelji podržavaju i potiču na nove uspjehe. Ribolov je moj način opuštanja i zaboravljanja na sve, ali uz to se veže velika muka i stresno razdoblje koje je prije natjecanja neizbježno. Tjednima prije natjecanja traju pripreme koje zadaju velike muke.

Treninzi na ribnjacima također su jedna od obveza koje se vežu uz ovaj sport.Tjedan prije, vani sjedimo i razgrađujemo taktiku. Tata, moj trener ispita ribolovno područje i po tome pripremamo hranu i sve ostalo. Adrenalin i uzbuđenje svakim danom sve više raste, toliko da noć prije

natjecanja provedem budna. Ujutro ustajem u pola šest, ako je to ‘’Međimurska liga’’ koja se održava popodne. Ako je natjecanje ujutro i negdje dalje, moram ustati u četiri sata. Umjesto tate, na posao ide mama, ali nam se kasnije pridruži. Tradicija je da se uvijek na taj dan sestra, tata i ja posvađamo, makar

zbog sitnice. Kad stignemo na određeno mjesto, prijavimo se i natjecanje službeno počinje. Najteži dio su pripreme koje traju sat vremena i tad provodim najstresnije trenutke svog života. Fućka zapišti i započinje moj najdraži dio – samo natjecanje. Trosatno natjecanje završi i slijedi vaganje ulova. Zabo-ravih reći da je dopušteno imati trenera koji stoji iza natjecatelja i potiče ga. To uvijek meni bude otac

ili njegov prijatelj, ali ponekad ispadne da je najbolji trener mama! Kad lov završi, vraćamo se u kućicu najesti i čekati da proglase prva tri mjesta. Kad u ruke dobijemnpehar i oko vrata medalju, zaboravim

na sav stres i muku jer znam da se isplatilo. Veselje su mi ponosni osmjesi mojih roditelja kad me gledaju na dodjeli priznanja ili čitaju vijesti iz sporta u novinama. Marta Mesarek 6. b

39

Page 40: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

JOŠ NAŠIH USPJEHA...SPORTSKI DUH U OŠ PODTUREN

Školsko sportsko društvo PONOS sinonim je za tim-ski rad i sportske uspjehe na našoj školi, ali i diljem županije i Hrvatske. U pregršt sportova koji se nude

učenicima, sudjeluje velik broj talentiranih učenika koji ostvaruju zavidne

rezultate na brojnim natjecanjima pod mentorstvom učiteljice TZK Željke Pogorelec Sirc!

U nastavku izdvajamo samo par zanimljivosti iz brojnih sportskih događanja...

DOMAĆINSTVO ŽUPANIJSKOG KROSA

„I JA SAM ZABIO GOL“

Još od predškolskih dana polazim Školu nogometa „Zelen-ko“. Tako kratim slobodno vrijeme u kojem uživam svaki putponovo. U početku sam bio igrač, ali sam se htio iskusiti i kao golman. Sada sa svojom ekipom „Zelenko“ često pobjeđujemo na raznim turnirima i kući dolazimo s medaljama. Ponosno čuvam i svoja dva trofeja koje sam dobio za najboljeg golma-na. U Svetom Jurju na Bregu tijekom utakmice, ja kao golman, zabio sam gol preko cijelog igrališta. Bio sam sretan jer „I ja sam zabio gol!“ Taj dan nismo došli kući s medaljama, ali to nas ne sputava da idemo dalje. Najbitnije je da smo složni i sretni svaki put kad netko od nas pogodi mrežu. LUKA ANDRAŠEC 6.b

U PŠ Sivica stasaju nove uspješne generacije pjesnika i likovnih umjetnika. Po kreativnosti osobito se ističu učenici četvrtog razreda koji uz poticaj, motivaciju i pomoć učiteljice Jasne Posavi dobivaju priznanja na natječajima na

kojima sudjeluju.

Međunarodni dječji natječaj Hrvatske kulturne zajednice iz Švicarske pod nazivom Hrvatska

žena-jučer, danas, sutra završio je velikim brojem prijavljenih likovnih i literarnih radova učenika iz hrvatskih škola i škola u inozemstvu

u kojima se obrazuju djeca hrvatskih državljana. U svom likovnom izričaju dočarali su važnost

žene u obitelji i njenim sposobnostima. Pokazali ženu na njenom radnom mjestu, gdje obavlja odgovorne, teške i važne poslove za društvo.

Djevojčice su zavirile u bakine škrinjce sjećan-ja i tamo otkrile što se sve od žena očekivalo u

prošlo doba. Od 127 pristiglih literarnih radova Ema Šela,

učenica 4. razreda PŠ Sivica Osnovne škole Podturen osvojila je drugo mjesto svojim lirskim uratkom, dok je Marta Poljaković iz istog razre-da svojim likovnim radom osvojila treće mjesto

među 277 pristiglih radova.

No, nisu se samo djevojčice iskazale lijepim rezultatima jer je na ekološkom natječaju Zeleno

srce kuca za nas u organizaciji Osnovne škole Starigrad iz Paklenice jedan od pohvaljenih liter-arnih radova i rad Ivora Trstenjaka, učenika iz istog razreda. Naziv rada je “Zeleni kutak moga kraja”, a promiče ljubav prema prirodi zavičaja.

Hrvatska žena-jučer, danas, sutra

Nagrađeni rad Marte Poljaković

Marijana Cerovec, ravnateljica

Ekipa OŠ Podturen na ovogodišnjem krosu

Polaznici Univerzalne sportske škole OŠ Podturen na državnom susretu

40

Page 41: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

NAJUSPJEŠNIJA SUDJELOVANJA NA NATJECANJIMA

41

NOGOMET 5. I 6. RAZRED3. mjesto u županiji

Andrašec Luka, Petak Luka, Bobičanec Karlo, Levačić Darko, Bistrović Mark,

Kerovec Dino, Horvat Kar-lo, Blažon Vinko, Poljaković

Mateas, Blažon Gabrijel

Mentor: Željka Podgorelec Sirc

JUDO1. mjesto u županiji

8. mjesto u Hrvatskoj

MIHAEL NOVAK,7.B; IVAN SALAJ, 4., IGOR CRNČEC,6.A, DAVID KOVAČEVIĆ,6.A,KAR-

LO BELIČANEC,5.B, LEON KOLARIĆ,3.R, MATIJA MI-HALIC,5.S, PATRIK JAM-

BROVIĆ,4.R, MARKO VARGA, 3.R, JALŠOVEC SLAVKO,4.R.

Mentor: Ksenija Vabec

2.mjesto županijsko6. mjesto u Hrvatskoj!!!

Marta Mesarek, 6.bPaola Poljaković,7.aAnamarija Bujan,7.a

Mentor: Ondina Meznarić

VJERONAUČNA OLIMPIJADA8.mjesto međužupanijsko

Anamarija Bujan, Paola Poljaković, Lovro Mađarić, Nino Varga

Mentor: Alen Sambolec

MATEMATIKAŽUPANIJSKO

Fabian Posedi, 4.r - 13. (S.Hranilović) Marta Mesarek, 6.b- 8. Mateja Novaković, 6.b- 17. (S.Jezernik) Županijsko natjecanje LIK

2016.Klara Škvorc, Lucija Bakač,

Marta Đuranec, Vanja Goričanec

GEOGRAFIJAŽUPANIJSKO

Marta Mesarek,6.b- 4. Vinko Blažon,6.b- 10.Dinko Horvat,8.a- 9.

Filip Drvoderić,8.a-12.

Mentor: Lea Valkaj

MLADI TEHNIČARI

Viktoria Cipot,7.a-2.Roberto Blažon,7.a-10.

Sebastijan Jambrović,6.b- 11.

Mentor: Ružica Murk

NJEMAČKI JEZIKŽUPANIJSKO

Luka Posavec, 8.a- 14.

Mentor: Snježana Vuković

Ekipa OŠ Podturen sudjelovala je na Županijskom krosu:6. mjesto- djevojčice 7.-8.

5.mjesto- dječaci 7.-8.13.mjesto- djevojčice 5.-6.

9. mjesto- dječaci 5.-6.

Mentor: Željka Podgorelec Sirc

Page 42: GLASOVI S MURE 2016 new.pdf

42