glasnik grada koprivnice...glasnik grada koprivnice • broj 4 • 27. srpnja 2015. stranica 1...

GLASNIK GRADA KOPRIVNICE • Broj 4 • 27. srpnja 2015.

Stranica 1

GLASNIK GRADA KOPRIVNICE

Sadržaj

AKTI GRADSKOG VIJEÆA

2051. Zaključak o prihvaćanju Plana održive urbane mobilnosti Grada Koprivnice - SUMP ............................................. 22052. Plan održive urbane mobilnosti Grada Koprivnice – SUMP ..................................................................................... 22053. Odluka o II. izmjenama i dopunama Odluke o donošenju

Detaljnog plana uređenja «Lenišće – zona B-5» u Koprivnici ................................................................................. 402054. Odluka o ostvarivanju prava na (su)financiranje troškova nabave udžbenika

i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za učenike osnovnih škola s područja Grada Koprivnice u školskoj godini 2015./2016. ...................................................................................... 42

2051.

Na temelju članka 40. Statuta GradaKoprivnice («Glasnik Grada Koprivnice» broj4/09., 1/12., 1/13., 3/13. - pročišćeni tekst),Gradsko vijeće Grada Koprivnice na 20. sjedniciodržanoj 23. srpnja 2015. godine, donijelo je

Z A K LJ U Č A K o prihvaćanju Plana održive urbanemobilnosti Grada Koprivnice - SUMP

I.

Prihvaća se Plan održive urbane mobilnostiGrada Koprivnice – SUMP, koji se nalazi u prilogui čini sastavni dio ovog Zaključka.

II.

Ovaj Zaključak i Plan održive urbanemobilnosti Grada Koprivnice - SUMP objavit će seu «Glasniku Grada Koprivnice».

GRADSKO VIJEĆEGRADA KOPRIVNICE

KLASA: 910-01/14-01/0028URBROJ: 2137/01-10/1-15-2Koprivnica, 23. srpnja 2015.

PREDSJEDNIK:Zoran Gošek, dipl. ing, v.r.

2052.

Plan održive urbane mobilnosti GradaKoprivnice – SUMP

Sadržaj

UVODKoprivnica - privlačan i održiv grad

Prijedlozi paketa mjeraPojmovnik1. Održivo prometno

– prostorno planiranjeHorizontalna i vertikalna usklađenost Plana s prostorno planskom dokumentacijomInfrastruktura proizašla iz cjelovitog planiranja prometnog sustavaDefiniranje uvjeta kod izrade

prostornih planova i prometnih planova te prometnih projekataUključivanje građana u proces planiranja i edukacija o sigurnom i zdravom prometovanju sa što manjim utjecajem na okolišKoprivnica kao održiv grad visoke kvalitete životaKampus kao interesno područje Grada

2. Pješački i biciklistički prometMreža pješačko-biciklističke infrastrukture u GraduUnaprjeđenje povezanosti elemenata gradske biciklističke mreže i povećanje stupnja izravnosti biciklističke infrastruktureUnaprjeđenje sustava javnih bicikalaImplementacija popratnih biciklističkih sadržajaUvođenje prostora zajedničke namjene u središtu gradaPlan uređenja trgova kao interesnih područja (mjesto boravka, mjesto druženja)Edukacija o prometnim pravilima i sigurnom sudjelovanju u prometu

3. Javni prijevoz i intermodalnostUvođenje integriranog prijevoza putnikaUvođenje sustava integriranih karataSustav informiranja o vremenuputovanja (ICT aplikacija)Plan upravljanja mobilnošću za potrebe zaposlenika gradske upravei gradskih poduzeća s tendencijom proširenja na građaneUvođenje paratranzita – prijevoza na poziv

4. ElektromobilnostSustav električnog javnog prijevozaPrijevoz električnim vozilima – car sharing, carpoolingPopularizacija električnih i hibridnih vozilaSustav brzih punionica za električna vozilaKampus Zero CO2

5. Optimizacija prometa motornih vozilaRegulacija i organizacija prometnih tokova motornih vozilaFaza 1Faza 2Faza 3Faza 4Faza 5Uređenje parkirališta i parkirna politikaUvođenje zona smirenog prometaOptimizacija sustava dostavnog prometa


Stranica 2

AKTI GRADSKOG VIJEĆA

UVOD

Mobilnost je jedna od osnovnih ljudskihosobina i potreba. Planiranje mobilnosti zadaća jeprometa, koji je poluga gospodarskih i društvenihaktivnosti u svakoj zajednici. Važnost planskogpristupa raste zajedno s povećanjem potrebe zamobilnošću.

Kako bi se iskoristile sve mogućnostisuvremenog prometa, uz istovremeno otklanjanjenegativnih utjecaja na okoliš, sigurnost i zdravljestanovnika, Europska komisija potiče i pomažeizradu lokalnih i regionalnih Planova održiveurbane mobilnosti (engl. Sustainable UrbanMobility Plan - SUMP, nadalje u tekstu: Plan).Grad Koprivnica izradio je ovaj dokument usklopu projekta CIVITAS DYN@MO kaodugoročnu strategiju razvoja prometa i mobilnosti,s utjecajem na širu regiju i međunarodnookruženje.

Prihvaćanjem ovog Plana, Koprivnica ulazimeđu europske primjere dobre prakse, koji će zasvoje projekte lakše ostvarivati sredstva izeuropskih fondova. Planove održive urbanemobilnosti snažno podržava Europska komisija.Oni su najvažnija točka Akcijskog plana zaurbanu mobilnost te se izrijekom spominju ubrojnim dokumentima i odlukama, od Bijele knjigeo prometnoj politici do Paketa mjera urbanemobilnosti. Uključeni su i u Strategiju prometnograzvoja Republike Hrvatske od 2014. – 2020.

Izrada Plana je korak prema budućnostigrada koji želimo. Svi želimo grad u kojem sedjeca bezbrižno igraju i sigurno odlaze u školu,grad u kojem je zrak čist, a kupnju možemoobaviti pješice ili biciklom, grad u kojem svakigrađanin može jednostavno i brzo stići na posao,grad s mnogo zelenila, grad uspješnoggospodarstva u kojem svatko želi živjeti. Takavgrad će biti Koprivnica. Šireći granice mogućnostii ponude novih, atraktivnih mogućnosti zagrađane svake životne dobi, Plan održive urbanemobilnosti Grada Koprivnice-SUMP doprinijet ćeostvarenju vizije:

Koprivnica - privlačan i održiv grad

visoke kvalitete života zasnovane napovijesnom i kulturnom identitetu isuvremenom održivom gospodarstvu; kojije lako dostupan svim građanima iposjetiteljima; u kojemu se svi osjećajusigurno u prometu i javnom prostoru; čiji jeokoliš očuvan, a građanima se pružajuizvrsni uvjeti za očuvanje zdravlja. Gradskitrgovi i ulice u takvom su gradu prostorisusreta ljudi i živog lokalnog gospodarstva;osigurana je dostupnost usluga i roba, uz

maksimalnu sigurnost prometneinfrastrukture za sve sudionike prometa.Prometna infrastruktura djelotvornozadovoljava potrebe uz istovremenu zaštituokoliša, a građani i posjetitelji potaknuti suna aktivno kretanje u svrhu očuvanjazdravlja.

Postavljene ciljeve postići ćemo održivimprometno-prostornim planiranjem koje uključujesve dionike, osiguravanjem uvjeta za aktivneoblike mobilnosti i ostvarivanjem najbolje mogućedostupnosti te otklanjanjem daljnjih negativnihutjecaja na okoliš. Mreža prometne infrastrukturebiti će optimalna, kako za promet u kretanju takoi u mirovanju.

Svojim procesom izrade i primjene Plana,definiranjem i uvođenjem privlačnih rješenjanamijenjenih svim građanima i posjetiteljima,Grad Koprivnica, već poznat kao grad bicikla,uspostavlja se kao regionalni lider održivemobilnosti, uz sve prednosti koje politika održivemobilnosti donosi gradu i njegovim građanima.Uvode se inovativna rješenja vezana uzelektromobilnost i održivi javni prijevoz, potpunanovost u našoj regiji. Ona će u sljedećimgodinama pokazati svoju punu vrijednost, dok ćeinovativno prometno-prostorno planiranje krozCentar kompetencija za jugoistočnu Europu,uspostavljen kroz projekt CIVITAS DYN@MO,omogućiti povećanje broja studijskih programaSveučilišta Sjever.

Plan označava početak sustavnogsudioničkog planiranja održive mobilnosti kojiuključuje sve dionike, od donositelja odluka nalokalnoj razini, stručnih gradskih službi,ponuditelja prijevoznih usluga do korisnika -ustanova, poduzeća i svakog pojedinog građana.Prihvaćen od Gradskog vijeća, ovaj će dokumentpostati osnova naših prometnih projekata do2022. godine. Procjenjujući uspješnost njegoveprimjene i postignute rezultate kroz razdobljeprimjene, svi dionici imat će mogućnost utjecatina izmjene i dopune Plana kako bi on tijekomvremena uspješno odgovorio na sve njihovepotrebe za mobilnošću.

Kako smo izradili Plan održive urbane mobilnostiGrada Koprivnice-SUMP?

Osnovni preduvjet, snažnu političku volju zaprihvaćanjem i provođenjem politike održivemobilnosti izražavamo već duže od deset godina.Tijekom proteklog desetljeća uložena su značajnafinancijska sredstva u izgradnju pješačke ibiciklističke infrastrukture, javne rasvjete,uređenje zelenih površina pa i u projekte poputuvođenja gradskog bicikla i uređenja pješačkihStaza zdravlja. Postojanje široke potpore građana


Stranica 3

također je izraženo kroz nebrojene aktivnosti kojesu Koprivnici donijele naziv grada bicikla, ali i krozporast udjela održivih putovanja. Nedostatakznanja i iskustva u održivom prometno-prostornom planiranju nadoknadili smo učeći oddrugih projektnih partnera te od domaćih i stranihstručnjaka. Europski projekti u kojima smosudjelovali (Active Access, Quest, Advance,Mobile 2020, Cyclelogistics, Ch4llenge, Tide,Bicycle Oasis i Cycle in the Network) pomogli sunam da podignemo razinu svojih kapaciteta iizradimo ovaj Plan.

Uz nedostatak dosadašnje praksestrateškog planiranja na lokalnoj razini, najvećiizazov bio nam je nedostatak odgovarajućelegislative na regionalnoj i nacionalnoj razini kojaznatno zaostaje za europskom praksom.Nedostatak iskustva u razvoju sudioničkogplaniranja djelomično smo nadoknadiliradionicama za zainteresirane građane i ostaledionike, a djelomično provođenjem anketa ikonzultacija s građanima tijekom dvije godine.

Analiza postojećeg stanja pokazala je da diosvojih prometnih problema nećemo moći riješitibez dionika na nacionalnoj i međunarodnoj razini.Prihvaćanjem i provođenjem Plana povećava semogućnost financiranja infrastrukutrnih projekataiz fondova EU. Projekti koji će iz njega proizaćiiskoristit će prednosti geoprometnog položaja naeuropskom prometnom koridoru Vb, poboljšatidostupnost i ostvariti krajnji cilj-višu kvalitetuživota u Gradu Koprivnici.

Planom su definirane mjere kojima želimopostići ciljeve i određene su odgovornosti zaprovođenje mjera. Iz definiranih mjera proizlazebudući projekti, kao i izvori sredstava iz kojih ćese projekti provoditi.

Određen je i vremenski period za postizanjeciljeva, te pokazatelji uspješnosti provođenjasvake pojedine mjere. Na uspješnost ćemoutjecati svi mi, građani Koprivnice, te je na namai dužnost da pratimo provođenje Plana isudjelujemo u njegovoj reviziji.

PRIJEDLOZI PAKETA MJERA

Kroz Plan održive urbane mobilnosti GradaKoprivnice-SUMP s planskim razdobljem do2022. godine definirane su strateške mjere zarazvoj prvenstveno održivih oblika prometovanja.U održive oblike prometovanja svrstavaju sevidovi prometa koji imaju manji utjecaj na okoliš,koriste održive izvore energije, koji su energetskiučinkovitiji te povećavaju kvalitetu života građana.U skladu s razvojem održivih oblika prometovanjatakođer je predložena i optimizacija prometamotornih vozila s ciljem postizanja što većegstupnja energetske učinkovitosti te smanjenjabuke i emisije stakleničkih plinova.

Uzimajući u obzir kompleksnost prometnogsustava i njegovu ovisnost o svim drugimgospodarskim granama, a slijedeći smjerniceEuropske unije za razvoj održivih oblikaprometovanja te postizanje javne legitimnostiPlana, određeni su paketi mjera za razvoj GradaKoprivnice kao grada održivog prometa. Paketimjera su definirani s ciljem poticanja razvojanajboljeg i energetski najučinkovitijeg rješenja zasvaku granu prometa. Razvoj prometnog sustavana ovaj način nužan je kako bi postao održiv, tj.kako bi se omogućila dostupnost posla i uslugasvima na ravnopravan način.

S ciljem postizanja održivog i suvremenogprometnog sustava izabrano je pet ključnihstrateških poglavlja koja će kroz pakete mjeraomogućiti ravnopravan razvoj svih grana prometas naglaskom na održive oblike prometovanja teenergetsku i ekološku učinkovitost prometnogsustava Grada Koprivnice. Strateška poglavlja sudefinirana prema važnosti i potrebama GradaKoprivnice:

1. Održivo prometno – prostorno planiranjea. Horizontalna i vertikalna usklađenost Plana

s prostorno-planskom dokumentacijomb. Infrastruktura proizašla iz cjelovitog

planiranja prometnog sustavac. Definiranje uvjeta kod izrade prostornih

planova i prometnih planova te prometnih projekata

d. Uključivanje građana u proces planiranja i edukacije o sigurnom i zdravom prometovanju sa što manjim utjecajem na okoliš

e. Promocija Koprivnice kao održivog grada s visokom kvalitetom života

f. 'Kampus nulte emisije CO2' kao prostor novog razvoja grada

2. Pješački i biciklistički prometa. Glavni pješačko-biciklistički pravcib. Unaprjeđenje povezanosti elemenata

gradske biciklističke mreže i povećanje


Stranica 4

stupnja izravnosti pješačko-biciklističke infrastrukture

c. Unaprjeđenje sustava javnih bicikalad. Implementacija popratnih biciklističkih

sadržajae. Uređenje prostora zajedničke namjene

(engl. Shared space) u središtu gradaf. Plan uređenja trgova kao interesnih

područja (mjesto boravka, mjesto druženja)g. Edukacija o prometnim pravilima i

sigurnom sudjelovanju u prometu

3. Javni prijevoz i intermodalnosta. Uvođenje integriranog prijevoza putnikab. Uvođenje sustava integriranih karatac. Sustav informiranja o vremenu putovanja

(ICT aplikacija)d. Sustav upravljanja mobilnošću za potrebe

zaposlenika gradske uprave i gradskih poduzeća s tendencijom proširenja na ostala poduzeća na području grada

e. Uvođenje paratranzita – prijevoza na poziv

4. Elektromobilnosta. Sustav električnog javnog prijevozab. Sustav električnih vozila za zaposlenike

gradske uprave i poduzeća, u službene svrhe (engl. Car sharing)

c. Popularizacija električnih i hibridnih vozilad. Sustav brzih punionica za električna vozilae. Kampus Zero CO2

5. Optimizacija automobilskog prometaa. Regulacija i organizacija prometnih tokova

motornih vozilab. Uređenje parkirališta i parkirne politikec. Uvođenje zona smirenog prometa i zona

30 km/h u središtu grada, unutar stambenih zona te u blizini odgojno-obrazovnih ustanova

d. Optimizacija sustava dostavnog prometae. Popularizacija carpooling i car sharing

sustava za zaposlenike svih poduzeća na području grada

Važno je naglasiti da se u svim većim irazvijenijim gradovima planovi održive urbanemobilnosti izrađuju i donose na temelju prometnestudije. Posljednja prometna studija GradaKoprivnice izrađena je 1998. godine. Od tada dodanas su se prometne prilike u gradu i njegovomširem području značajno promijenile pa se studijaiz 1998. godine ne može koristiti kao relevantnastručna podloga za izradu Plana održivemobilnosti Grada Koprivnice-SUMP-a.

Iz tog razloga Planom se predlažu određenemjere i rješenja koja su inače sastavni dioprometne studije. Naknadnom izradom prometnestudije Plan će se uskladiti s njenim zaključcima.

Do izrade prometne studije prometni sustavGrada Koprivnice uređivat će se u skladu smjerama Plana. Izrada studije predviđa se uperiodu od dvije godine nakon usvajanja Plana.

POJMOVNIK

Carpooling - sustav gdje se dvije ili više osoba (2+ ili 3+) zajedno voze od definiranog polazišta do odredišta u vozilu koje je u privatnom vlasništvu te dijele putne troškove.

Car sharing jedna od opcija ili model sustava zajedničkih vožnji osobnim vozilima, a temelji se na korištenju osobnog vozila koji je u vlasništvu treće osobe, poslovnog subjekta, te omogućava korisnicima da se po gradu ne voze svojim vozilom nego zajedničkim automobilom koji se preko standardizirane kartice podiže na posebno određenim postajama uz definiranu naknadu.

Čista vozila - energetski učinkovitija vozila sa smanjenim utjecajem na okoliš (engl. Low emission vehicles).

Mobility management -upravljanje mobilnošću jedna je od glavnih planskih mjera za razvoj održivih načina prometovanja poduzeća, škola i dr. Elementi Planova upravljanja mobilnošću nekog poduzeća (Prometnog plana) podrazumijevaju bazu podataka o zaposlenicima i načinu dolaska/odlaska na posao, plan promjene u korist nemotoriziranog prometa i javnog prijevoza, plan promocije održivih načina prometovanja, prijedlog infrastrukturnih mjera na području poduzeća i dr.

Modal split (engl. modal share, modal split) je raspodjela ukupnog prometa na vidove (raspodjela po načinima prijevoza) kao što su biciklistički i pješački promet, javni prijevoz i promet motornih vozila

Pedelec bicikli -(engl. Pedal Electric Cycle) bicikli s elektromotorom kod kojeg su pogon bicikla i elektromotor u međusobno zavisnoj vezi te bez


Stranica 5

pedaliranja nema pomoći elektromotora. Snaga im obično nije veća od 0,25 kW te se elektromotor iz sigurnosnih razloga gasi prilikom postizanja brzine od 25 km/h. Pedeleci s motorom do 0,25 kW snage i podrškom do 25 km/h se po Europskoj Direktivi 2000/24smatraju biciklom i ne zahtijevaju osiguranje, registraciju niti vozačku dozvolu.

Shared space zone -prostor u kojem se istim površinama kreću pješaci,biciklisti kao i motorna vozila, ali pod uvjetom da su motorna vozila u podređenom položaju u odnosu na pješake i bicikliste. Koriste se s ciljem destimulacije korištenja osobnih automobila u zonama gdje dominira pješački i biciklistički promet.

Soft mjere - planske i promotivne mjere kojene uključuju infrastrukturne zahvate.

SUMP - (engl. Sustainable Urban Mobility Plan) je strateški plan koji se nadovezuje na postojeću praksu u planiranju i uzima u obzir integracijske, sudioničke i evaluacijske principe kako bi zadovoljio potrebe stanovnika gradova za mobilnošću, sada i u budućnosti, te osigurao bolju kvalitetu života u gradovima i njihovoj okolini.

1. ODRŽIVO PROMETNO–PROSTORNOPLANIRANJE

Uzimajući u obzir kompleksnost prometnogsustava te njegovu povezanost s mnogimgospodarskim granama, za uspješnuimplementaciju Plana održive urbane mobilnostiprije svega je potrebno izraditi dobru strateškupripremu te odrediti akcijski plan implementacije ipostupak provedbe Plana. Provođenjem politikeplaniranja na ovaj način postiže se sustavnopovezivanje strategija te aktivno sudjelovanjesvih dionika prometnog sustava. Naime, bezuvođenja integriranog pristupa prostorno-prometnom planiranju ne može se očekivatipostavljanje zajedničkih ciljeva, tj. ostvarivanjezajedničke vizije. Budući da uvođenje održivogsustava prometovanja predstavlja društveniproces te mijenjanje navika i životnog stilagrađana, vrlo je važno da građani imaju pravouključivanja u proces planiranja te da mjere Planabudu raspravljane i prihvaćene od strane građanačime se povećava transparentnost procesaplaniranja.

Ciljevi1. Strateško, cjelovito i ciljano prostorno-

prometno planiranje koje na učinkovit i transparentan način u središte planiranja stavlja kvalitetu života

2. Izrada prometne studije s naglaskom na održive oblike prometovanja unutar dvije godine od prihvaćanja Plana (2017. g)

3. Sustavna edukacija i uključivanje građana u proces planiranja, odlučivanja i kreiranja rješenja

4. SUMP centar kompetencije za jugoistočnu Europu kao uspješno mjesto informiranja i educiranja o procesu održivog planiranja prometa

Postojeće stanje

Dosadašnja praksa u provođenju strateškogprostorno – prometnog planiranja u GraduKoprivnici nije pokazala dovoljno dobre i cjeloviterezultate u pogledu rješavanja prometnihproblema Grada. Iako su u posljednjih desetgodina zabilježena znatna poboljšanja uhorizontalnom usklađivanju politike sustavnogprovođenja održive prometne mobilnosti napodručju Koprivnice, uslijed sporog inekonzistentnog vertikalnog usklađivanja nanacionalnoj razini nije riješena glavna prometnaproblematika Koprivnice, poput planirane ipostojeće cestovne i željezničke infrastrukture,koja je u nadležnosti države. Naime, Grad je s tristrane omeđen državnim cestama, od kojih jedna


Stranica 6

prolazi kroz gradsko središte, dok je s dvije straneomeđen željezničkim pravcima. Uslijedneprovođenja politike održivog prometovanja nanacionalnoj razini, ovakva situacija je umjestoprednosti postala glavni prometni problem Grada.Zbog potrebe provođenja zahtjevnihinfrastrukturnih zahvata Grad nije u mogućnostiriješiti ovaj problem vlastitim resursima već jepotrebno kvalitetnije vertikalno usklađivanje.

U skladu s navedenim u postojećem stanjuje i dalje na prvom mjestu motorizirani promet, tj.prometni sustav je i dalje najviše podređenupravo osobnim vozilima. Za potrebe provođenjasustavnog prometnog planiranja takođernedostaje adekvatna prometna studija koja bi bilausklađena s razvojem održive mobilnosti napodručju Grada Koprivnice.

Analizom postojećeg stanja utvrđeno je datijekom dana središtem grada prometuje oko24.000 vozila, tj. približno 51% cjelokupnogprometa na gradskom području prođe kroz najužegradsko središte, što je velikim djelom rezultatčinjenice da jedna od državnih cesta prolazi krozuže središte grada. Ovakva prometna slikarezultira prometnim zagušenjima tijekom vršnihsati te dovodi do znatnog narušavanja sigurnostipješačkog i biciklističkog prometa kao i zagađenjaokoliša te smanjenja kvalitete života građanaKoprivnice.

Kako bi se i dalje sustavno poticale održiveprometne navike građana te poboljšala prometnakultura pristupit će se integriranom, sustavnom istrateškom prostorno - prometnom planiranju,koje će u potpunosti iskoristiti mogućnosti iprednosti drugih oblika, odnosno održivih oblikaprometovanja.

Prijedlozi mjera

S ciljem provođenja strateškog prostorno –prometnog planiranja predloženi su osnovnipaketi mjera za plansko razdoblje do 2022.godine s ciljem provođenja integriranog planiranjakao jedinog ispravnog.

Horizontalna i vertikalna usklađenost Plana sprostorno planskom dokumentacijom

Za uspješnu integraciju održivih oblikaprometovanja u prometni sustav prije svega jepotrebno povezati sve planske dokumente kojimaje cilj rješavanje pitanja mobilnosti u prometnomsustavu. Povezivanje je potrebno izvršiti povertikalnoj i horizontalnoj osnovi.

Kako bi to bilo moguće provesti, potrebno jeosigurati međusektorsku kao i višeslojnu suradnjuizmeđu donositelja strategija, planova i projekata.

U pravilu, razvoj Plana pokreću i koordinirajuupravni odjeli gradske uprave nadležni zaposlove prometa. Međutim, relevantnost Plananije ograničena samo na promet te mu je jedna odvažnih karakteristika uključivanje u procesplaniranja i drugih gradskih službi (npr. upravniodjeli za zaštitu okoliša, gospodarstvo, društvenedjelatnosti, sigurnost itd.) kao i regionalnih službite javnih tijela i poduzeća u čijoj su nadležnostidržavne ceste na području grada (Sl. 2.). Velik jeizazov pokrenuti postupak integracije ikooperacije svih odjela jedinica lokalnesamouprave te javnih tijela lokalne, regionalne ilidržavne razine no takav je pristup nužan kaoznačajan izvor inovacija i poboljšanja procesaplaniranja.

Međusektorsko (horizontalno) povezivanjestrategija, planova i projekata podrazumijevazajednički rad upravnih odjela na lokalnoj razinida zajedničkim znanjem i resursima razvijuintegriranu strategiju. U skladu s time prilikomizrade nove prometne studije Grada Koprivnicepotrebno je osigurati suradnju odjela koji se bavepitanjima prometa, prostornog planiranja,izgradnje i korištenja zemljišta te očuvanjemokoliša i energije. Ovaj proces je započeo 2015.godine osnivanjem radne skupine za promet ukojoj su predstavnici gradskih službi i poduzeća, ačiji je zadatak poboljšati proces integralnogprometnog planiranja.

Višeslojno (vertikalno) povezivanje strategijapodrazumijeva usklađivanje lokalnih strategija sodgovarajućim strategijama na regionalnoj idržavnoj razini te na razini Europske unije (Sl 1).

Povezivanje strategija na ovaj način potičešire razmišljanje prilikom izrada budućihstrategija, a ne samo djelovanje unutar svojihovlasti i odgovornosti što je često u konačnicirezultiralo polovičnim, neadekvatnim ilineracionalnim prometnim rješenjima. Osim toga,samo sinergijski izrađene strategije mogupoboljšati mobilnost građana i dostupnost usluga,a samim time i kvalitetu života.


Stranica 7


Stranica 8

Prostorni plaKo

PrometnKo

Pro

Mast

Strategija prrazvit

Bije

an ure enja Groprivnice

St

a studija gradaoprivnice

ometna studijPro

erplan integr

rometnog tka

S

ela knjiga

Grad

rada Gene

SUMP

tudije Grada K

a Prome

ja Koprivni koostorni plan K

iranog prijevo

Strateg

Strategija prostrazvitka

Europs

Održi

Projekti

ski prostorni

eralni urbanistiKoprivnice

Koprivnice iz p

etne studije kopobilaznica

o-križeva ke žKoprivni ko k

oza putnika V

gije Republike

tornog Stra

ska prometna

va budu nost p

planovi

ki plan p

SEAP

podru ja prom

privni kih

županije (ili fukriževa ke žup

VŽŽ, KKŽ i MŽ

e Hrvatske

ategija regionalrazvoja

a politika

prometa

Provedbenirometno-prost

P

meta

Studije utjec

unkcionalne rpanije

(funkcionalne

lnog Strat

Zelena

dokumenti tornog ure enj

aja na okoliš

regije)

e regije)

tegija razvoja turizma

knjiga

ja

Slika 1. Vertikalno i horizontalno povezivanje prometne dokumentacije

Infrastruktura proizašla iz cjelovitogplaniranja prometnog sustava

Dosadašnja praksa razvoja prometnogsustava Grada Koprivnice nerijetko ima slučajeveimplementacije neadekvatnih prometnih rješenja,tj. improviziranih rješenja koja su većim djelomnastala uslijed nekvalitetne vertikalne politikerješavanja prometnih problema na nacionalnojrazini. Kao posljedica toga, problemi prometnogsustava su rješavani parcijalno prilikom čega suglavni problemi i dalje ostali neriješeni. Rezultattakvog razvoja prometnog sustava je nedostatakalternativne cestovne mreže za potrebe motornihvozila s ciljem prometnog rasterećenja užeggradskog središta. U skladu s tim održivoplaniranje prometa potrebno je razmatrati ukontekstu postojećih prostornih ograničenja što jerezultiralo nekonzistentnošću razvoja održivihoblika prometovanja na cijelom području GradaKoprivnice. Nekonzistentnost razvoja održivihoblika prometovanja na svim dijelovima prometneinfrastrukture Grada Koprivnice također jeuzrokovana i lošom vertikalnom usklađenosti kadje riječ o politici izgradnje i održavanja prometneinfrastrukture koja nije u vlasništvu Grada.

Budući da Grad Koprivnica prednjači urazvoju održivih oblika prometovanja nanacionalnoj razini te provodi mjere održivemobilnosti u skladu s dobrom europskompraksom, potrebno je u suradnji s nacionalnimtijelima raditi na stvaranju novih modela tepoboljšanja vertikalne politike održivog razvoja.Na taj način omogućit će se jednostavno ikvalitetnije provođenje popularizacije održivihoblika prometovanja i u ostalim gradovimaRepublike Hrvatske. U skladu s tim predviđa sepromidžba Koprivnice kao Centra kompetencijeza planiranje održive gradske mobilnosti zaJugoistočnu Europu. Centar kompetencijeuspostavljen je u okviru projekta CIVITASDYN@MO kroz koji je i sufinanciran.

Prometna infrastruktura proizašla iznecjelovitog planiranja također je uzrokovana inepostojanjem adekvatne prometne studije isinergijske strategije prometnog razvitka napodručju Grada Koprivnice kao i nacionalnestrategije i legislative za razvoj održivih oblikaprometovanja. S ciljem sustavnog razvojaprometne infrastrukture u skladu s održivimrazvojem u roku od dvije godine od prihvaćanjaovog Plana predviđena je izrada Prometne studijeGrada Koprivnice kojoj će Plan biti primarnastručna podloga za izradu prometnih rješenja.

Kako bi Plan predstavljao dugoročnorješenje koje će rezultirati pozitivnim trendomrazvoja održivih oblika prometovanja na područjuGrada Koprivnice neophodno je provođenjerevizije istog u skladu s novom zakonskom

regulativom, gradskom planskomdokumentacijom i prometnom situacijom grada.Revizija Plana te njegovo usklađivanje obavljat ćese svake godine dok će se obnova Planaprovoditi svakih pet do sedam godina.


Stranica 9

Definiranje uvjeta kod izrade prostornih planova i prometnih planova te prometnih projekata

Kod izrade svih novih prostornih planovaGrad Koprivnica će uvjetovati predviđanjeizgradnje pješačkih i biciklističkih staza/traka nasvim glavnim i sabirnim prometnicama. Kodizrade svakog novog prostornog plana potrebnoje uvjetovati prometno-tehnološku analizu,odnosno proračun ili sudjelovanje eksperta izpodručja prometa kako bi se pravilno predvidiointenzitet i prostorno kretanje biciklista i pješaka uzoni obuhvata plana.

Za postojeće planove potrebno je donijetiodluku da se planovi mogu provoditi izradomstudija, idejnih rješenja, odnosno stručnihpodloga, kojima će se sagledati prometni i drugiinfrastrukturni sustavi u cjelini ili parcijalno. Na tajnačin bi rješenja mogla i odstupiti od planiranih,ukoliko se kroz izradu tih studija, idejnih rješenja,odnosno stručnih podloga dokaže da je takvorješenje racionalnije i tehnički ispravnije.

Ovakvom odredbom omogućit će sekreiranje prometnih rješenja u skladu s najnovijimznanstvenim i stručnim dostignućima iz područjaprometa i prijevoza bez strogih ograničenja uprostornim planovima što je posebno važno zarealizaciju rješenja održivih oblika prometovanja.

Kod izrade projektne dokumentacije zaprometnu infrastrukturu nužno je u uvjetima i daljesustavno utjecati na intenzivnije sagledavanjepotreba biciklističkog i pješačkog prometa kao ipotreba ostalih oblika održivog prometovanja. Uskladu s prethodno navedenim, potrebno jezahtijevati izvođenje svih tehničko - tehnološkihelemenata za sigurno odvijanje i popularizacijuodrživih oblika prometovanja.

Uključivanje građana u procesplaniranja i edukacija o sigurnom i zdravom prometovanju sa što manjim utjecajem na okoliš

Uzimajući u obzir da planovi održive urbane


Stranica 10

Slika 2. Usklađivanje vertikalne i horizontalne politike

mobilnosti predstavljaju društveni proces,nezaobilazni dio Plana predstavlja uključivanjegrađana Koprivnice u proces planiranja,odlučivanja te kreiranja rješenja. S obzirom dapostupci prometnog planiranja, pozitivno ilinegativno, utječu na mnoge gospodarske, javnete društvene interesne skupine, jedna odosnovnih dužnosti lokalne vlasti je osiguratisudjelovanje javnosti i transparentnost procesaplaniranja.

U svrhu postizanja bolje komunikacije sazajednicom prilikom planiranja, a samim time ikreiranja kvalitetnijih rješenja,treba organiziratiedukacije i rasprave za građane. S obzirom da suPlanovi održive urbane mobilnosti u RepubliciHrvatskoj još uvijek u začetcima izrade i primjenebez postojanja jasnog nacionalnog okvira ismjernica, građane je potrebno educirati oprednostima koje održivo prometno-prostornoplaniranje nudi. Edukacija građana će se izvoditina dva načina: pasivan i aktivan način. Pasivannačin podrazumijeva provođenje aktivnostiomogućavanja pristupa informacijama, kao iprimanja informacija od građana (tiskanimaterijali, brošure, baze podataka, internetstranice, ankete i sl.). Aktivni način podrazumijevaomogućavanje interakcije između građana ilokalne vlasti kroz organizaciju radionica, radnihskupina, odbora, građanskih komisija, intervjua,javnih prezentacija i sl.

Također se predviđa provođenje treningaeko vožnje za potrebe stanovnika GradaKoprivnice. Treninge eko vožnje moguće jeorganizirati u suradnji s lokalnim auto školama.Treninzi mogu biti individualni ili u grupama. Uvjetza vozače za pristup treningu je položen vozačkiispit za vozila B kategorije. Pohađanjem treningaEko vožnje te aktivnom primjenom stečenihznanja, vozači mogu doprinijeti smanjenju emisijaCO2 za približno 200kg/godišnje po vozilu teosigurati smanjenje godišnje potrošnje za gorivo iodržavanje vozila od minimalno 2.000 kuna povozilu.

Osim postizanja javne legitimnosti Plana,uključivanje građana u proces planiranjaomogućit će i bolju prihvaćenost Plana. Na tajnačin osigurat će se bolja prihvaćenost kao iprimjena definiranih mjera. Povećat će setransparentnost postupka odlučivanja, stvaranjeboljih odnosa između građana i lokalne vlasti tekreiranje kvalitetnijih i praktičnijih rješenja koja suu skladu s potrebama građana.

Koprivnica kao održiv grad svisokom kvalitetom života

Pozicioniranje Koprivnice kao grada održivemobilnosti koji je uvođenjem održivog prometnog

planiranja podigao kvalitetu života građana vrlo jevažan korak u razvoju i poticanju održivogprometovanja kako u samoj Koprivnici tako i šire.Da bi to bilo moguće, potrebno je prethodnoprovesti pakete mjera predviđenih Planomodržive mobilnosti za plansko razdoblje do 2022.godine.

Provođenjem mjera Plana, Grad Koprivnicaće postati potpuno siguran za sve sudionike uprometu te zdrav grad za život uz aktivnoočuvanje okoliša, štednju prirodnih resursa izaštitu biološke raznolikosti. Isto tako Koprivnicaće postati još poželjniji grad za život krozdostupnost posla, školovanja te ostalih usluganeophodnih za kvalitetan život.

U sklopu postojećeg sustava upravljanjakvalitetom Grada Koprivnice, predviđa seodređivanje ciljeva Plana održive urbanemobilnosti kao glavnih kriterija za provođenjeplana monitoringa i evaluacije rezultataprovedenih mjera. O provođenju planamonitoringa provedenih mjera kao i o njegovimrezultatima potrebno je obavještavati građane ijavnost s ciljem povećanja transparentnosti mjeraPlana kao i opravdanosti ulaganja u održiviprometni sustav. Plan monitoringa je potrebnoprovoditi za svaki paket mjera na godišnjoj raziniod trenutka primjene pojedine mjere s ciljemprovođenja kvalitetnog procesa evaluacije.

Kampus kao interesno područje Grada

Razvijanje kampusa kao interesne točkeGrada Koprivnice predviđeno je kroz razvojsveučilišnog centra te poslovno-istraživačkezone. Prometovanje u studijskom dijelu kampusau sklopu Plana definirano je kroz koncept «nulte»emisije CO2 (engl. Zero CO2) s ciljem razvojaodrživih oblika prometovanja i poticanja zdravognačina života.

Budući da je kompleks kampus dislociran odautobusnog i željezničkog kolodvora kao igradskog središta, Planom je predviđenopovezivanje kampusa putem održivih oblikaprometovanja, tj. javnog gradskog prijevoza, kao iusklađivanje Plana upravljanja mobilnošću saovim dokumentom. Za potrebe javnog gradskogprijevoza predviđa se izvedba stajališta Kampus.

Predviđa se povezivanje kampusa sasredištem Koprivnice kao i okolnim naseljimaputem primarne biciklističke mreže GradaKoprivnice. Na području kompleksa postojiterminal javnih bicikla i terminal pedelec bicikalaintegriran u gradski sustav javnih bicikala te sepredviđa njegovo širenje u skladu s potražnjom.Za potrebe biciklističkog prometa potrebno jeosigurati biciklističku infrastrukturu s popratnimsadržajima u skladu s potražnjom.


Stranica 11


Stranica 12

MJE

RE

ZA

OST

VA

RIV

AN

JE O

DR

ŽIV

OG

PR

OM

ET

NO

– P

RO

STO

RN

OG

PL

AN

IRA

NJA

Mje

re

Cilj

In

dika

tor

Nad

ležn

ost/s

urad

nici

In

dika

tivni

tr

ošak

R

ok

Pra

enje

usp

ješn

osti

impl

emen

taci

je S

UM

P-a

Cilj

ove

mje

re je

pr

atiti

pro

ces

uspj

ešno

sti

impl

emen

taci

je P

lana

od

rživ

e ur

bane

m

obiln

osti

Gra

da

Kop

rivni

ce-S

UM

P-a.

Prih

vaan

je S

UM

P-a

od

grad

skog

vije

a B

roj m

jera

subv

enci

onira

nih

naci

onal

nim

i m

eun

arod

nim

sr

edst

vim

a na

mije

njen

ih

održ

ivom

pro

met

u i

mob

ilnos

ti. B

roj

impl

emen

tiran

ih m

jera

na

vede

nih

u SU

MP-

u do

kr

aja

prom

atra

nog

razd

oblja

. K

ontin

uira

no p

raen

je

uspj

ešno

sti

impl

emen

taci

je.

Stva

ranj

e cj

elov

ite b

aze

poda

taka

.(npr

. zel

eni

kata

star

, kat

asta

r jav

ne

rasv

jete

)

Gra

d K

opriv

nica

/ iza

bran

i pon

udite

lj

20.0

00,0

0

20

15.

Izra

da p

rom

etne

stud

ija

Gra

da K

opri

vnic

e

Izra

dom

pro

met

ne

stud

ije n

asto

ji se

de

taljn

ije ra

zrad

iti

mog

uno

st

impl

emen

taci

ja m

jera

u

3. i

4. fa

zi.

Izra

da p

rom

etne

stud

ije u

ro

ku o

d dv

ije g

odin

e od

pr

ihva

anja

SU

MP-

a.

Gra

d K

opriv

nica

/izab

rani

pon

udite

lj

25.0

00,0

0

2017

.

Ukl

anja

nje

uski

h gr

la u

pr

omet

u s c

iljem

pov

ean

ja

prot

ono

sti p

rom

etne

mre

že

Cilj

ove

mje

re je

id

entif

ikac

ija

prob

lem

ati

nih

loka

cija

u p

rom

etno

m

sust

avu

koje

uzr

okuj

u „u

ska

grla

“ te

njih

ovo

sust

avno

rješ

avan

je

prem

a st

upnj

u te

žine

iz

vedb

e.

Rje

šava

nje

prob

lem

a u

vršn

im sa

tima

na k

onkr

etni

m

rask

rižjim

a kr

oz

infr

astru

ktur

ne p

roje

kte

Akt

ivno

st ra

dne

skup

ine

za

prom

et

Gra

d K

opriv

nica

, Kc-

kž ž

upan

ija, R

H

4.

000.

000,

00

20

22.


Stranica 13

Edu

kaci

ja i

uklju

ivan

je

gra

ana

u ve

like

infr

astr

uktu

rne

proj

ekte

Cilj

ove

mje

re je

uk

ljuiti

gra

ane

u pr

oces

pro

voen

ja

velik

ih

infr

astru

ktur

nih

proj

ekat

a.

Bro

j jav

nih

rasp

rava

, pr

omoc

ija i

eduk

acija

gr

aan

a o

velik

im

infr

astru

ktur

nim

pro

jekt

ima

Gra

d K

opriv

nica

, par

tner

i na

proj

ektu

R

Sv

e go

dine

E

duka

cija

gra

ana

s ci

ljem

pop

ular

izac

ije

održ

ivih

obl

ika

prom

etov

anja

Cilj

ove

mje

re je

ed

ucira

ti gr

aan

e o

novi

m in

ovat

ivni

m

nain

ima

prije

voza

, o

njih

ovim

kor

istim

a i

sl.

Bro

j rad

ioni

ca i

eduk

acija

za

gra

ane

Gra

d K

opriv

nica

R

Sv

e go

dine

Edu

kaci

ja o

sigu

rnom

su

djel

ovan

ju u

pro

met

u ko

risn

ika

održ

ivih

obl

ika

prije

voza

.

Cilj

ove

mje

re je

ed

ucira

ti gr

aan

e ko

ji ko

ristit

e od

rživ

e vi

dove

pro

met

a o

sigu

rnos

ti u

prom

etu.

O

va m

jera

ukl

juuj

e ed

ukac

iju z

a sv

e do

bne

skup

ine

gra

ana.

Bro

j pro

vede

nih

eduk

acija

o

sigu

rnos

ti u

prom

etu.

Gra

d K

opriv

nica

, HA

K, š

kole

, RH

subv

enci

ja n

a na

cion

alno

j ra

zini

Sv

e go

dine

„B

rend

iran

je“

Gra

da

Kop

rivn

ice

kao

prim

jera

do

bre

prak

se u

odr

živo

j m

obiln

osti.

Cilj

ove

mje

re je

po

zici

onira

nje

Kop

rivni

ce u

regi

ji,

kao

Gra

da k

oji

uvo

enje

m o

drži

vog

prom

etno

g pl

anira

nja

pove

ava

kval

itetu

ži

vota

svoj

ih g

raan

a,

Gra

da s

najv

eim

br

ojem

km

bi

cikl

isti

kih

staz

a u

odno

su n

a br

oj

stan

ovni

ka u

H

rvat

skoj

, gra

da

Bro

j me

unar

odni

h i

naci

onal

nih

nagr

ada

u po

dru

ju o

drži

vog

prom

etno

g i p

rost

orno

g pl

anira

nja

Gra

d K

opriv

nica

R

Sv

e go

dine


Stranica 14

elek

trom

obiln

osti

i gr

ada

bez

prom

etni

h gu

žvi

Utj

ecaj

Pla

na o

drži

ve

mob

ilnos

ti na

pos

toje

e i

budu

e pr

osto

rne

i pr

omet

ne p

lano

ve te

pr

omet

ne p

roje

kte

Cilj

ove

mje

re je

pr

atiti

utje

caj P

lana

od

rživ

e m

obiln

osti

na

budu

e pr

omet

ne i

pros

torn

e pl

anov

e te

ut

jeca

j na

prom

etne

pr

ojek

te tj

. jes

u li

smje

rnic

e iz

Pla

na

uzim

ane

u ob

zir

prili

kom

izra

de

proj

ekat

a.

Pove

anje

mod

alno

g ud

jela

od

rživ

ih o

blik

a pr

omet

ovan

ja

u uk

upno

m m

odal

split

u H

oriz

onta

lno

i ver

tikal

no

uskl

aiv

anje

pla

nske

do

kum

enta

cije

i SU

MP-

a

Gra

d K

opriv

nica

, Kc-

kž ž

upan

ija, R

H

R

Sv

e go

dine

Ure

enje

Kam

pusa

kao

in

tere

snog

pod

ruja

–

Kam

pus Z

ero

C0 2

Cilj

ove

mje

re je

pl

anira

ti K

ampu

s G

rada

Kop

rivni

ce k

ao

podr

uje

nul

te e

mis

ije

CO

2.

Bro

j kor

isni

ka k

ampu

sa

Bro

j raz

vojn

o-is

traži

vaki

h pr

ojek

ata

Bro

j stu

dena

ta i

smje

rova

na

Sveu

ilišt

u S

jeve

r

Gra

d K

opriv

nica

40

.000

,00

Sv

e go

dine

Izra

da P

rom

etni

h pl

anov

a šk

ola

i vrt

ia*

C

ilj o

ve m

jere

je

izra

diti

prom

etne

pl

anov

e za

vrti

e i

škol

ske

usta

nove

.

Bro

j pro

met

nih

plan

ova

G

rad

Kop

rivni

ca, K

ampu

s d.o

.o.

3.

000.

000,

00

20

22.

Prom

etni

pla

na G

rads

ke

upra

ve*

Cilj

ove

mje

re je

iz

radi

ti pr

omet

ni p

lan

za G

rads

ku u

prav

u.

Izra

da P

lana

upr

avlja

nja

mob

ilnoš

u

Izra

da a

kcijs

kog

plan

a pr

oved

be

Gra

d K

opriv

nica

, ško

le, p

oduz

ea

R

Sve

godi

ne

Prom

etni

pla

novi

gra

dski

h po

duze

a i u

stan

ova*

C

ilj o

ve m

jere

je

izra

diti

prom

etne

pl

anov

e za

gra

dska

po

duze

a i u

stan

ove.

Izra

da P

lano

va u

prav

ljanj

a m

obiln

ošu

(bro

j pla

nova

) Iz

rada

akc

ijski

h pl

anov

a pr

oved

be

Gra

d K

opriv

nica

R

20

16.

G

rad

Kop

rivni

ca

R

2020

.

Nap

omen

a: T

rošk

ovi u

svi

m ta

blic

ama

akci

jsko

g pl

ana

iska

zani

su

u eu

rima

bez

PD

V-a

. N

apom

ena:

Tro

škovi

u s

vim

tablic

am

a a

kcijs

kog p

lana is

kaza

ni s

u u

eurim

a b

ez

PD

V-a

.R

- T

rošk

ovi

radnih

sati

nave

deni z

a 's

oft'

mje

re

* Z

aje

dnič

ke m

jere

svi

h p

et

pogla

vlja

SU

MP

-a

Ciljevi1. Uređenje vertikalne i horizontalne

signalizacije za 50% staza do 2017. godinete za cijelu mrežu biciklističkog prometa do 2022. godine, uz obavezno usklađivanje sa novim nacionalnim Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi

2. Povećanje modalnog udjela putovanja pješice i biciklom u osnovnim i srednjim školama na 50% (uz povećanje modalnog udjela javnog prijevoza na 20%) do 2022. godine

3. Povećanje modalnog udjela putovanja

pješice i biciklom za sve zaposlene na 40% (uz povećanje modalnog udjela javnog prijevoza na 10%) do 2022. godine

4. Smanjenje broja pješaka i biciklista uključenih u prometne nesreće za 20% do 2017 i 50% do 2022. godine

5. Obavljanje više od 50% svih svakodnevnih putovanja kombinacijom održivih načina prometovanja; nemotoriziranim prometom, javnim prijevozom, hibridnim i električnim vozilima u gradu (ne računajući putovanja građana naselja osim središnjeg naselja) do 2022. godine


Stranica 15

2. PJEŠAČKI I BICIKLISTIČKI PROMET

Za svladavanje kratkih udaljenosti (do 10min hoda) pješački promet predstavlja najboljiizbor održivog prometovanja dok za obavljanjesvakodnevnih putovanja u urbanim područjima dopet kilometara bicikl predstavlja optimalan inajjednostavniji način putovanja jer predstavljabrz i izravan put od izvorišta do željenogodredišta. Nemotorizirani promet ne zagađujeokoliš te potrebna prometna infrastruktura ne

zauzima puno životnog prostora kao što je toslučaj kod motornih vozila. Osim toga,svakodnevno pješačenje kao i vožnja bicikla imapozitivan utjecaj na zdravlje korisnika. GradKoprivnica je svojom veličinom i terenskomkonfiguracijom idealan za razvoj pješačkog ibiciklističkog prometa za svakodnevne potrebebudući da je unutar vremena od 10 do 15 minutadostupna većina usluga i glavnih interesnihtočaka na području grada Koprivnice

Slika 3. Dostupnost usluga i glavnih interesnih točaka iz središta Grada biciklom Izvor: Fakultet prometnih znanosti, Zavod za prometno planiranje, 2015.

Postojeće stanje

Grad Koprivnica ima dugogodišnju tradicijurazvoja biciklističkog prometa uz najvišekilometara biciklističke infrastrukture/brojstanovnika u Republici Hrvatskoj i jednimodnajvećih modalnih udjela biciklističkog prometa uukupnom prometu. U Gradu postoji 70-ak kmbiciklističkih staza i više od 15 km cikloturističkihruta čime Koprivnica prednjači i u odnosu naeuropske gradove ukoliko se gleda duljina staza uodnosu na broj stanovnika. Veliki poticaj tomedaje pogodan geografski položaj i terenskakonfiguracija koja omogućava korištenje biciklakao osnovnog oblika prijevoza za sve dobnestrukture stanovništva Koprivnice.

Uzimajući u obzir veličinu urbanog područjaGrada Koprivnice vidljivo je da su u radijusu od1,5 km obuhvaćene gotovo sve važnije interesnetočke grada Koprivnice što je dodatni poticaj zakorištenje bicikla u svrhu obavljanja svakodnevnihputovanja (putovanja na posao, u školu i sl.).

Unatoč postojanju dosadašnje dobre praksepopularizacije biciklističkog prometa, činjenica jeda promet motornih vozila u gradu Koprivnici idalje daleko prednjači u ukupnoj modalnoj podjeliputovanja. Uzimajući u obzir da Koprivnicapredstavlja industrijsko središte što utječe na velikbroj dnevnih migracijskih putovanja iz okolnihnaselja i općina, jedan od glavnih razloga velikogintenziteta prometa motornih vozila u samomesredištu Koprivnice je nedostatak adekvatneprometne alternative osobnim vozilima zadolazak u grad Koprivnicu iz okolnih naselja iopćina. Naime, u osam naselja koja, uz naseljeKoprivnicu, čine Grad Koprivnicu nije do krajarazvijena biciklistička infrastruktura za kvalitetnopovezivanje s Koprivnicom ni biciklističkainfrastruktura za sigurno kretanje biciklista unutarsvakog pojedinog naselja, što dodatno utječe nasmanjenje broja biciklista iz okolnih naselja.Izgradnja te infrastrukture bitna je zbog velikogbroja potencijalnih korisnika biciklističkogprometa u svim naseljima Grada Koprivnice.

Jedna od važnijih prepreka razvojubiciklističkog prometa proizlazi i iz činjenicesmanjene sigurnosti biciklista usred neadekvatneprometne infrastrukture što se očituje kroz blagitrend porasta broja nesreća u kojima susudjelovali biciklisti na području GradaKoprivnice. Naime, veliki broj raskrižja kao ipješačko-biciklističkih prijelaza nije adekvatnooznačen signalizacijom kako bi se vozačemotornih vozila upozorilo na prisutnost biciklistate kako bi se osiguralo sigurno vođenje biciklistakroz raskrižje. Preduvjet povezanosti biciklističkemreže nije do kraja osiguran zbog čega subiciklisti često prisiljeni kršiti propise te nastavitivožnju kolnikom ili nogostupom prilikom čega

ugrožavaju sebe ili pješake. Uzrok ovakvog stanjavećim je dijelom rezultat lošeg vođenja politikevertikalnog usklađivanja upravljanja državnomprometnom infrastrukturom s jedinicama lokalne iregionalne samouprave.

Uz navedene nedostatke procesaplaniranja, kao posljedica nepostojanja pravilnikaza projektiranje biciklističke infrastrukture nanacionalnoj razini, postojeće pješačko-biciklističke staze nisu izvedene u skladu sosnovnim potrebama održivih oblikaprometovanja, što u konačnici uzrokujesmanjenje sigurnosti odvijanja pješačko-biciklističkog prometa.

Dodatni razlog ugrožavanja sigurnosti kao imanjeg broja biciklista proizlazi i iz činjenicenedovoljne kulture vožnje i tolerancije vozačamotornih vozila i biciklista što je većim djelomposljedica loše infrastrukture biciklističkogprometa kao i nedovoljnog znanja vozača ibiciklista o pravilima vožnje.

Neomogućavanje sigurnog i nesmetanogkretanja biciklista kroz izvedbu adekvatnebiciklističke infrastrukture (pr. primarnabiciklistička mreža s odvojenom biciklističkominfrastrukturom) između glavnih interesnih točakaGrada Koprivnice znatno utječe na smanjenjebroja biciklista mlađe dobne strukture kao što suučenici osnovnih škola.

Prijedlozi mjera

S ciljem povećanja udjela pješačko-biciklističkog prometa u ukupnoj razdiobiputovanja, u sklopu ovog Plana predložene sumjere koje će za cilj imati daljnju popularizacijupješačkog i biciklističkog prometa.

Mreža pješačko-biciklističke infrastrukture u Gradu

Kako bi pješačko-biciklistički promet bioatraktivan korisnicima prije svega je potrebnoosigurati adekvatnu prometnu infrastrukturu kojaće omogućiti sigurnost pješaka i biciklista, asamim time i kvalitetnu uslugu.

S obzirom da bicikl omogućava brz i izravanput od izvora do odredišta, biciklističkuinfrastrukturu je potrebno graditi u skladu s tomčinjenicom. Naime, prilikom izgradnje novihbiciklističkih staza, kao i uređenja postojećih,potrebno je paziti da predviđena trasa staze neprodužuje vrijeme putovanja, tj. da predstavljanajkraću udaljenost od izvora do cilja. Usuprotnom, takva biciklistička infrastruktura nesluži svojoj primarnoj svrsi, a to je jednostavno,sigurno i brzo putovanje od izvorišta do odredišta.Ukoliko to iz sigurnosnih te prometno - prostornih


Stranica 16

razloga nije izvedivo,može se predvidjetipromjena optimalne trase, ali uz što manjaodstupanja od optimalne.

U skladu s prethodno navedenim,kao prvamjera unaprjeđenja pješačko-biciklističkogprometa na području Grada Koprivnice predlažese uspostavljanje i uređivanje primarne pješačko-biciklističke mreže odnosno glavnih pješačko-biciklističkih pravaca, koji bi svojim prometno-tehničkim karakteristikama zadovoljavali najvišurazinu sigurnosti pješačko-biciklističkog prometa.Osnovna funkcija primarne pješačko-biciklističkemreže bila bi izravno povezivanje svih glavnihinteresnih točaka grada te bi ujedno predstavljalai glavne pristupne pravce za spajanje okolnihnaselja i gradskog središta. Kao druga mjerapredviđa se uređenje sekundarnih pješačko-biciklističkih pravaca, čija je glavna funkcijaopskrbljivanje primarne pješačko-biciklističkemreže.

Glavni pješačko-biciklistički pravci koji ćečiniti primarnu pješačko-biciklističku mrežu (Sl. 4)na području Koprivnice predviđeni su kroz četiridionice u skladu sa sljedećim rasporedom:

1. dionica koja povezuje zapadni dio grada (Vinica, Podolice i dr.) – uže središte grada – istočni dio grada (Lenišće i dr.) – Herešin - Miklinovec, s pristupnim krakom prema željezničkom i autobusnom kolodvoru,

2. dionica će se protezati od južne obilaznice(D2) duž Bjelovarske ceste – uže središte grada – kampus – industrijska zona (Belupo, Carlsberg, Danica),

3. dionica će se pružati od južne obilazniceduž Starogradske ulice i Ulice Antuna Nemčića do središta grada, dok će se

4. dionica pružati duž državne ceste D2 (Križevačka, Zagrebačka)– preko D20 - do industrijske zone (Belupo, Carlsberg, Danica).


Stranica 17

Slika 4. Planirana primarna i sekundarna mreža biciklističke infrastrukture Grada KoprivniceIzvor: Fakultet prometnih znanosti, Zavod za prometno planiranje, 2015.

Uz primarnu mrežu pješačko-biciklističkeinfrastrukture na području Koprivnice, predviđa sei dovršenje izgradnje biciklističke infrastrukture zapotrebe spajanja svih naselja Grada Koprivnicesa središnjim naseljem. Spajanje okolnih naseljas gradskim središtem predviđeno je prekoprimarne mreže za čije se potrebe predviđaizgradnja biciklističke staze duž južne obilaznice,denivelacija dva pješačko-biciklističkih prijelazana južnoj obilaznici (spoj Goričke ulice s UlicomŠirovice te Radničke ceste na sjevernoj i južnojstrani obilaznice) te izgradnja pješačko-biciklističke infrastrukture na području okolnihnaselja.

U sklopu izgradnje sekundarne pješačko-biciklističke infrastrukture u prvoj fazi predviđa senjena izgradnja na svim sabirnim prometnicamaGrada Koprivnice, s tendencijom proširenja nasvu postojeću cestovnu infrastrukturu koja tosvojim prometno-prostornim elementimaomogućava.

Budući da pješaci i biciklisti spadaju uranjivije skupine sudionika u prometu, za potrebepopularizacije pješačko-biciklističkog prometaokolnih naselja vrlo je važno razvijati preduvjetsigurnosti. U skladu s tim, u sklopu Plana se osimizgradnje pješačko-biciklističke infrastrukture napodručju okolnih naselja također predviđa iizvođenje javne rasvjete gdje god ona ne postoji.Za potrebe sustavnog izvođenja javne rasvjetetakođer je potrebno izraditi Akcijski plan javnerasvjete čija je izvedba planirana Strategijomrazvoja Grada 2015-2020. Usklađivanje mjeraunutar ovih dokumenata temeljni je preduvjetpovećanja kvalitete procesa planiranja

Izgradnja kao i rekonstrukcija pješačko-biciklističkih staza, predviđena ovom mjeromPlana, mora biti izvedena u skladu s Pravilnikomo uvjetima za projektiranje i izgradnju biciklističkihstaza i traka koji je u postupku donošenja odstrane Ministarstva pomorstva, prometa iinfrastrukture. Ukoliko do početka izvođenja ovemjere Pravilnik ne stupi na snagu, potrebno jekoristiti smjernice za projektiranje biciklističkihstaza i traka od razvijenih zapadnoeuropskihzemalja koje imaju dugogodišnje iskustvo urazvoju biciklističkog prometa. Uslijed nedostatkaadekvatnog prostora za razvoj svih vidovaprometa u središtu grada, jedan od ciljeva jeprioritiziranje održivih načina prometovanja učemu će se planiranje biciklističke infrastruktureubuduće oslanjati na nacionalni Pravilnik.

Osim rekonstrukcije, vrlo je važno da sebiciklistička mreža gradi planski u skladu sprometnom potražnjom Grada Koprivnice te dase konstantno provodi promocija biciklističkogprometa daljnjim sudjelovanjem u nacionalnim ieuropskim projektima. Primjer dosadašnje dobreprakse bila je izrada Priručnika o planiranju

biciklističkog prometa u urbanim sredinama usklopu projekta Mobile2020 – Porast biciklizma umalim i srednje velikim gradovima Srednje iIstočne Europe do 2020. godine u kojemu jesudjelovao i Grad Koprivnica. Navedeni Priručnik,kao i Vodiči za strategiju razvoja biciklističkogprometa iz projekta Presto primjer su dobreplanerske prakse i kvalitetan primjer prijenosaznanja prilikom popularizacije biciklističkogprometa kao i planiranja biciklističke mreže.

Za potrebe provođenja mjere razvoja glavnihpješačko-biciklističkih pravaca potrebna je izradaprometnog elaborata, temeljem kojeg će sepredložiti prometna rješenja pješačko-biciklističkog prometa u skladu s ovim Planom.Potpuna izgradnja, odnosno rekonstrukcijapostojećih dijelova glavnih biciklističkih pravaca,predviđena je do 2022. godine.

Unaprjeđenje povezanosti elemenata gradskebiciklističke mreže i povećanje stupnjaizravnosti biciklističke infrastrukture

Smanjenju sigurnosti biciklističkog prometau postojećem stanju grada Koprivnice znatnodoprinosi neadekvatna horizontalna i vertikalnasignalizacija biciklističke infrastrukture u zonamaraskrižja kao i nekontinuiranost biciklističkihstaza, što bicikliste često navodi na kršenjepropisa.

S ciljem povećanja sigurnosti pješačko-biciklističkog prometa predlaže se izvođenjehorizontalne i vertikalne signalizacije za potrebepješaka i biciklista na svim raskrižjima i pješačkimprijelazima na kojima za to ima potrebe. Zaprovođenje ove mjere potrebno je temeljemprometnog elaborata napraviti detaljnu analizupostojećeg stanja pješačko-biciklističkih staza teu skladu s dobivenom analizom kreirati novuhorizontalnu i vertikalnu signalizaciju za potrebepješačko-biciklističkog prometa. Signalizacijamora biti izvedena u skladu s Pravilnikom ouvjetima za projektiranje i izgradnju biciklističkihstaza i traka koji je u postupku donošenja odstrane Ministarstva pomorstva, prometa iinfrastrukture. Ukoliko do početka izvođenja ovemjere Pravilnik ne stupi na snagu potrebno jekoristiti smjernice za projektiranje biciklističkihstaza i traka od razvijenih zapadno europskihzemalja koje imaju dugogodišnje iskustvo urazvoju biciklističkog prometa.

Revizija sve postojeće pješačko-biciklističkesignalizacije u skladu s novim Pravilnikompredviđa se nakon njegova donošenja. Završetakrevizije se planira u periodu od dvije godine odstupanja na snagu novog Pravilnika o uvjetima zaprojektiranje i izgradnju biciklističkih staza i traka.

Osim rješenja prometne signalizacije,


Stranica 18

prometnim elaboratom će se osiguratikontinuiranost biciklističkih staza na način da sespriječe nelogični početci i završetci biciklističkihstaza odnosno da se biciklističke staze povežu usustavnu i neprekinutu cjelinu.

Unaprjeđenje sustava javnih bicikala

U okviru projekta Bicycle Oasis uveden jesustav javnih bicikala s ukupno 60 bicikala nasedam lokacija u gradu. S ciljem popularizacijebicikla kao oblika javnog gradskog prijevoza, usklopu Plana predviđa se proširenje postojećegsustava u sklopu uvođenja Park&Ride sustavaprilikom implementacije parkirališta na obodugrada (vidi Mjera 5. Optimizacija automobilskogprometa). Proširenje će se izvršiti na temeljupodataka o korištenju, zauzetosti pojedinihbiciklističkih terminala i prometnoj potražnji.

Također se predviđa uvođenje jedinstveneprijevozne karte, tj. karta za parking bi ujedno bilai karta za sustav javnih bicikala. Jedinstvenaprijevozna karta bi također vrijedila i za javnigradski prijevoz putnika na području GradaKoprivnice, kako bi stanovnici okolnih naseljamogli doći u Koprivnicu te s jedinstvenim kartompreuzeti javni bicikli za nastavak svog putovanja(vidi Mjera 3. Javni prijevoz i intermodalnost).

Kao stručna podloga za provođenje mjereuvođenja jedinstvene prijevozne karte,predviđena je izrada studije u okviru projektaCIVITAS DYN@MO. Predviđeno uvođenjePark&Ride sustava nije realno uimplementacijskom razdoblju Plana do kraja2022. te će se njegovo planiranje izvoditi usljedećem planskom razdoblju Plana, nakon2022.

Implementacija popratnih biciklističkih sadržaja

Primjer dobre prakse implementacijebiciklističkih sadržaja predstavlja osnivanjeBiciklističkog centra Koprivnice (projekt Cycle inthe Network), odnosno informativnog centraGrada Koprivnice u kojem svi građani i turistimogu dobiti informacije o biciklističkim rutama isadržaju u okolici i šire te posuditi bicikle za izletena te rute.

Kako bi se povećala razina usluge ubiciklističkom prometu potrebno je osiguratidodatne biciklističke sadržaje. S tim ciljempredviđa se implementacija parkirališta za biciklena sve lokacije koje predstavljaju glavneinteresne točke na području Grada Koprivnice.Prilikom implementacije parkirališta potrebno jevoditi brigu da se parkirališta, ukoliko je to

moguće, nalaze u područjima koja su podvideonadzorom ili u neposrednoj blizini većčuvanih objekata kako bi se spriječila krađabicikala te da koriste dizajn koji omogućavazaključavanje bicikla za okvir (sheffield tip i sl.)

Grad će promovirati potrebu implementacijeodređenog broja parkirališta s osnovnomopremom za popravak bicikla. Za uvođenje takveusluge mogu se iskoristiti postojeći terminalisustava javnih bicikala koji su opremljenivideonadzorom i/ili interesne točke kojepredstavljaju velike generatore biciklističkogprometa (poduzeća, škole, vrtići). Implementacijate osiguravanje korištenja osnovne opreme zapopravak bicikla također je potrebno svrstati uPrometne planove škola i poduzeća čija seizvedba planira.

Implementacija parkirališta kao i njihovoopremanje predviđeni su postupno u skladu srazvojem i potrebama biciklističkog prometatijekom planskog razdoblja do 2022. godine.

U skladu s razvojem biciklističkog prometa,potrebno je pratiti i trend razvoja električnihbicikala (pr. otvorenje terminala pedelec bicikala ukampusu). U slučaju povećanja broja privatnihelektričnih bicikala predviđa se omogućavanjenjihovog punjenja na postojećim terminalimajavnih bicikala i brzim punionicama električnihautomobila.

Uvođenje prostora zajedničke namjene u središtu grada

Za uređenje prostora gradskog središta gdjenije moguće u potpunosti ukinuti prometovanjemotornih vozila, a gdje dominira pješački ibiciklistički promet, planira se uvođenje prostorazajedničkih namjena (engl. Shared space zone).Shared space zona predstavlja prostor u kojemće se istim površinama kretati pješaci i biciklistikao i motorna vozila, ali pod uvjetom da sumotorna vozila u podređenom položaju u odnosuna pješake i bicikliste, odnosno da je uvedenazona smirenog prometa. Na ovaj načindestimulirat će se korištenje motornih vozila utakvim zonama.


Stranica 19

U skladu s postojećim stanjem, bez ikakvihpreduvjeta moguća je uspostava Shared spacezona u Svilarskoj ulici, Ulici Ivana Generalića, udijelu Franjevačke ulice do raskrižja sVijećničkom ulicom te na području Ulice ĐureEstera od Školske do Franjevačke ulice. Nakonzatvaranja prometa u samom gradskom središtu,za potrebe organiziranja prometa u Svilarskoj ulicii Ulici Ivana Generalića predlaže se izgradnjanovog spoja ove zone preko Ulice IvanaGeneralića s Dugom ulicom.

Prometovanje u Shared space zoni potrebnoje definirati u sklopu Odluke o uređenju prometana području Grada Koprivnice prijeimplementacije prve zone, a u skladu sdefinicijom zone smirenog prometa u Zakonu osigurnosti prometa na cestama.

Akcijski plan uređenja novih Shared spacezona potrebno je odrediti u skladu s rezultatima izaključcima nove prometne studije GradaKoprivnice.

Plan uređenja trgova kao interesnih područja(mjesto boravka, mjesto druženja)

Trgovi grada Koprivnice oduvijek supredstavljali mjesta okupljanja, druženja,razmjene mišljenja, trgovanja kao i izvođenjaraznih manifestacija. S ciljem oživljavanja trgovate povećanja broja korisnika održivih oblikaprometovanja predviđeno je prostorno-prometnouređenje Zrinskog trga, Trga bana Josipa Jelačića(od raskrižja sa Svilarskom do Zrinskog trga) tebudućeg Muzejskog trga (područje Ulice ĐureEstera od Školske do Franjevačke ulice) kaointeresnih područja. Oživljavanje trgova predviđase kroz uvođenje sadržaja za popularizacijupješačko-biciklističkog prometa u vidu odmorišta,internet zona (hotspot točke), info zona i sl. kao ipoticanja organizacije kulturno-umjetničkih idrugih događanja kroz davanje raznih subvencijate promociju od strane Grada. Provođenje mjeraza potrebe uređenja trgova se predviđa postupno,uz uvođenje pojedinih sadržaja i/ili događajasvake godine do kraja planskog razdoblja Plana.

Promet na Zrinskom trgu i Trgu bana JosipaJelačića je definiran pješačkom zonom zbog čegaje u Odluci o uređenju prometa na području


Stranica 20

S

Slika 5. Plan uvođenja zona 30 km/h, zona smirenog prometa, te sharedspace zonaIzvor: Fakultet prometnih znanosti, Zavod za prometno planiranje, 2015.

Grada Koprivnice potrebno regulirati načinodvijanja biciklističkog prometa u pješačkimzonama ili u Odluku uvrstiti zone mješovitenamjene koje će biti namijenjene isključivo zapotrebe pješaka i biciklista. Iz sigurnosnihrazloga, uslijed velikog intenziteta prometapješaka na području trgova, vrlo je važnodefinirati pravila za odvijanje biciklističkogprometa kao i označiti biciklističku infrastrukturuukoliko je to moguće.

Prometovanje na budućem Muzejskom trgu(područje Ulice Đure Estera od Školske doFranjevačke ulice) je ovim Planom predviđeno usklopu Shared space zone (vidi Mjera 2.Uvođenje prostora zajedničke namjene u središtugrada).

Edukacija o prometnim pravilima i sigurnomsudjelovanju u prometu

Za povećanje sigurnosti biciklističkog ipješačkog prometa na području Grada Koprivnicetakođer je potrebno provođenje stalnih edukacija,kako onih mlađe dobi tako i onih starijih, pogotovokad se radi o biciklističkom prometu. U sklopuovog Plana predviđa se uređivanje postojećegpoligona za edukaciju svih učenika osnovnihškola Grada Koprivnice kao i djece iz vrtića opravilima sudjelovanja u prometu. Uređenjepoligona te početak edukacije predviđen je do2017. godine. Edukacija mlađe djece o sigurnomuključivanju u promet biciklom nije obvezatna nanacionalnoj razini, no brojni dionici potičuuvođenje takve edukacije u cilju smanjenja brojaprometnih nesreća koje uključuju bicikliste tepoticanja djece na korištenje bicikla zasvakodnevna putovanja. Auto-klub Koprivnicaprovodi programe Hrvatskog auto kluba «Vidi iklikni» za polaznike dječjih vrtića «Sigurno i vještou prometu» za učenike prvih te «Sigurno uprometu» za učenike petih razreda osnovneškole.

Osim uređivanja poligona u suradnji saškolama i vrtićima također se predviđa izradaprometnih planova (engl. mobility management)škola i vrtića kao i izrada prometnih planovaGradske uprave te gradskih poduzeća i ustanovado 2018. godine. Prometni planovi osnovnih školaizrađeni u sklopu projekta Active Access će seevaluirati i obnoviti s novim ciljevima. Prilikomizrade planova upravljanja mobilnošću škola ivrtića, poseban naglasak je potrebno staviti nasigurnost odvijanja prometa na području škola ivrtića te razvoj održivih oblika prometovanja.

Isto tako u suradnji s građanima predviđenaje stalna edukacija kroz kampanje i organiziraneakcije iz područja prometa koje će osimpovećanja sigurnosti imati i cilj popularizacije

pješačkog i biciklističkog prometa na područjuGrada Koprivnice. Provođenje edukacije građanapredviđa se svake godine od donošenja Plana usklopu raznih organiziranih akcija (pr. Europskitjedan kretanja, Koprivnički klimatski tjedan).


Stranica 21


Stranica 22

MJE

RE

PO

BO

LJŠ

AN

JA P

JEŠA

KO

G I

BIC

IKL

IST

IK

OG

PR

OM

ET

A

Mje

re

Cilj

In

dika

tor

Nad

ležn

ost/s

urad

nici

T

ežin

a

Indi

kativ

ni

troš

ak

Rok

Prim

arna

bic

iklis

tika

mre

ža

Cilj

ove

mje

re je

ure

enje

i iz

grad

nja

glav

nih

bici

klis

tiki

h pr

avac

a na

pod

ruju

Gra

da

Kop

rivni

ce.

Bro

j izg

raen

ih k

m

bici

klis

tiki

h st

aza

na p

odru

ju

Gra

da K

opriv

nica

.

Gra

d K

opriv

nica

, Kc-

kž

župa

nije

, RH

4

2.50

0.00

0,00

20

22.

Pove

ziva

nje

sred

išnj

eg n

asel

ja G

rada

Kop

rivn

ice

s oko

lnim

nas

eljim

a C

ilj o

ve m

jere

je p

ovez

ati

nase

lje K

opriv

nica

sa o

koln

im

nase

ljim

a, p

rven

stve

no

Dra

gano

vac,

Sta

rigra

d i

Štag

linec

.

Km

izgr

aen

ih p

ješa

ko

bici

klis

tiki

h po

thod

nika

i st

aza.

Iz

grad

nja

pješ

ako

-bi

cikl

isti

kog

poth

odni

ka -

Gor

ike

ulic

a - U

lica

Širo

vice

. Iz

grad

nja

pješ

ako

-bi

cikl

isti

kog

poth

odni

ka –

R

adni

ka c

esta

Gra

d K

opriv

nica

, RH

3

2.50

0.00

0,00

20

20.

Pove

anje

izra

vnos

ti i p

ovez

anos

ti m

reže

pj

eša

ko-b

icik

listi

kih

prav

aca

Cilj

ove

mje

re je

pov

ezat

i po

stoj

eu

pješ

ako

-bic

iklis

tiku

m

režu

na

podr

uju

Gra

da

Kop

rivni

ce.

Km

izgr

aen

ih p

ješa

ko

bici

klis

tiki

h po

thod

nika

i st

aza.

Gra

d K

opriv

nica

, HŽ,

H

rvat

ske

cest

e 3

700.

000,

00

2022

.

Proš

iren

je su

stav

a ja

vnih

bic

ikal

a.

Cilj

ove

mje

re je

pro

širit

i sus

tav

javn

ih b

icik

ala

„Bic

ko“.

B

roj n

ovih

stan

ica

sust

ava

javn

ih b

icik

ala

na lo

kaci

jam

a na

jve

e ut

vren

e po

tražn

je

Gra

d K

opriv

nica

, HŽ,

H

rvat

ske

cest

e

5 70

0.00

0,00

20

20.

Inte

rmod

alno

st ja

vnog

pri

jevo

za

Cilj

ove

mje

re je

pro

vest

i niz

ak

tivno

sti u

svrh

u ja

anja

in

term

odal

nost

i sus

tava

javn

og

prije

voza

.

Uvo

enje

jedi

nstv

ene

prije

vozn

e ka

rte u

sklo

pu

sust

ava

javn

ih b

icik

ala

Gra

d K

opriv

nica

, Kc-

kž

župa

nija

, Hr c

este

3

550.

000,

00

2022

.

Izgr

adnj

a po

prat

nih

bici

klis

tiki

h sa

drža

ja

Cilj

ove

mje

re je

pob

oljš

ati

popr

atnu

bic

iklis

tiku

in

fras

trukt

uru.

Izgr

adnj

a pa

rkira

lišta

za

bici

kle

na g

lavn

im in

tere

snim

toka

ma

Gra

da K

opriv

nice

Gra

d K

opriv

nica

3

20.0

00,0

0 20

22.

Ure

enje

pro

stor

a za

jedn

ike

nam

jene

Cilj

ove

mje

re je

uve

sti

„sha

red-

spac

e“ z

one.

B

roj s

hare

dspa

ce z

ona

na

podr

uju

gra

da

Gra

d K

opriv

nica

, pr

ijevo

znic

i, žu

pani

je u

sk

lopu

regi

onal

nog

Mas

ter

Plan

a in

tegr

irano

g ja

vnog

pr

ijevo

za

4 20

.000

,00

2017

.

Ure

enje

trgo

va k

ao in

tere

snih

pod

ruja

C

ilj o

ve m

jere

je u

redi

ti gr

adsk

e B

roj u

reen

ih tr

gova

G

rad

Kop

rivni

ca, p

oduz

ea

2 10

.000

,00

2020

.


Stranica 23

trgov

e ra

di p

ove

anja

bro

ja

koris

nika

istih

. na

pod

ruju

Gra

da

Prov

oen

je e

duka

cija

gra

ana

(kam

panj

e,

orga

nizi

rane

akc

ije, p

reda

vanj

a, r

adne

skup

ine

i sl.

)

Cilj

ove

mje

re je

pro

vest

i ed

ukac

iju g

raan

a o

tem

ama

održ

ive

urba

ne m

obiln

osti.

Bro

j pro

vede

nih

kam

panj

a,

radi

onic

a, p

reda

vanj

a A

ktiv

nost

radn

e sk

upin

e za

pr

omet

Gra

d K

opriv

nica

3

20.0

00,0

0 20

22.

Edu

kaci

ja sv

ih u

enik

a os

novn

ih šk

ola

Gra

da

Kop

rivn

ice

o pr

avili

ma

sudj

elov

anja

u p

rom

etu

s te

žišt

em n

a bi

cikl

isti

kom

i pj

eša

kom

pro

met

u

Cilj

ove

mje

re je

pro

vest

i niz

ed

ukat

ivni

h ak

tivno

sti z

a u

enik

e os

novn

ih šk

ola

radi

po

vean

ja si

gurn

osti

istih

u

prom

et.

Ure

enje

pol

igon

a

Gra

d K

opriv

nica

2

1.00

0.00

0,00

20

22.

G

rad

Kop

rivni

ci, p

artn

eri n

a pr

ojek

tima

2 R

Sve

godi

ne

G

rad

Kop

rivni

ca, R

H, H

AK

2

3.00

0,00

20

18.

Nap

omen

a: T

rošk

ovi u

svi

m ta

blic

ama

akci

jsko

g pl

ana

iska

zani

su

u eu

rima

bez

PD

V-a

. N

apom

ena:

Tro

škovi

u s

vim

tablic

am

a a

kcijs

kog p

lana is

kaza

ni s

u u

eurim

a b

ez

PD

V-a

.R

- T

rošk

ovi

radnih

sati

nave

deni z

a 's

oft'

mje

re

3. JAVNI PRIJEVOZ I INTERMODALNOST

Sve veća potreba šireg područja GradaKoprivnice za radom, školovanjem i životom usredišnjem naselju Koprivnica zahtjeva ipovećanje stupnja mobilnosti te omogućavanjedostupnosti prometne usluge svima naravnopravan način. Pružanje jeftinog, učinkovitogi kvalitetnog prijevoza za potrebe obavljanjasvakodnevnih aktivnosti većeg broja korisnikaomogućava upravo sustav javnog gradskogprijevoza. Uvođenjem sustava javnog gradskogprijevoza omogućava se adekvatan alternativninačin putovanja osobnim vozilima za širepodručje Grada Koprivnice, tj. za svakodnevnepotrebe stanovnika okolnih naselja i općina kojegravitiraju Koprivnici. Osim što je jeftiniji ienergetski učinkovitiji, što se očituje kroz znatnomanju potrošnju goriva po prevezenom putniku,javni gradski prijevoz predstavlja održiv oblikprometovanja te pozitivno utječe na povećanjekvalitete života građana. Povećanje kvaliteteživota građana očituje se u smanjenju emisijastakleničkih plinova i buke, omogućavanjuravnopravnosti u pružanju prometnih usluga tedostupnosti javnih usluga i interesnih područjasvim građanima koji ne posjeduju osobno vozilo ilise njime ne služe. Razvoj javnog gradskogprijevoza utječe na smanjenje individualnogmotoriziranog prometa, što omogućavaprenamjenu djela prostora cestovne infrastruktureza potrebe održivih oblika prometovanja.

Ciljevi

1. Uspostavljanje sustava javnog prijevoza u Gradu Koprivnici i integracija s regionalnim javnim prijevozom u kontekstu razvoja Integriranog javnog prijevoza putnika Varaždinske, Međimurske i Koprivničko - križevačke županije

2. Postizanje 10% putovanja javnim prijevozom na pravcima najveće prometne potražnje do 2022. godine

3. Uspostavljanje sustava integriranih karata 2016. godina (prva faza)

Postojeće stanje

Jedan od glavnih nedostataka postojećegprometnog sustava na području Grada Koprivniceje nepostojanje javnog prijevoza putnika. Takav biprijevoz osigurao kvalitetnu prometnu povezanostokolnih naselja Grada Koprivnice s gradskimsredištem (putovanja dulja od 5 km), a samimtime i povezanost glavnih interesnih točaka igeneratora prometa s njihovim korisnicima (škole,vrtići, poduzeća, javne ustanove i sl.).

U postojećem stanju na području

administrativnih granica Grada Koprivnice nemalokalnog linijskog prijevoza autobusima te seusluga javnog linijskog prijevoza pruža samožupanijskim i međužupanijskim linijskimprijevozom (npr. prijevoz školske djece). Samimtime ne postoje ni vozni redovi za lokalni linijskiprijevoz dostupni građanima.

U nadležnosti Grada je linija posebnogprijevoza učenika osnovnih škola. GradKoprivnica ne raspolaže vlastitim vozilima zaobavljanje javnog prijevoza te je u postupkunabavka dva mini autobusa na električni pogonkapaciteta do 13 sjedećih mjesta za potrebeprovođenja pilot projekta uvođenja javnoggradskog prijevoza u sklopu europskog projektaCIVITAS DYN@MO. Za potrebe provođenja pilotprojekta javnog gradskog prijevoza električnimautobusima izrađen je Plan uspostave javnogprijevoza u Gradu Koprivnici (prilog ovomdokumentu) temeljem kojeg su predložene dvijelinije. Prema zaključcima navedenog Plana,provest će se pilot linija sjever-jug. Liniju zapad-istok je moguće pokrenuti u drugoj fazi razvojasustava javnog prijevoza Grada Koprivnice,odnosno po nabavi prijevoznih sredstava većegprijevoznog kapaciteta.


Stranica 24

Važno je za naglasiti da se anketiranjemstanovnika Koprivnice (anketni uzorak od 1,5 %stanovnika Grada Koprivnice) u svrhu utvrđivanjapočetnog stanja i početka evaluacije u projektuCIVITAS DYN@MO 68% anketiranogstanovništva izjasnilo kako je Koprivnici potrebanjavni gradski prijevoz. Također, temeljemobrađenih statističkih podataka iz anketnogupitnika prilikom izrade Plana uspostave javnogprijevoza u Gradu Koprivnici ustanovljeno je daod ukupnog broja učenika i zaposlenih njih32,44% koristi postojeći posebni linijski prijevoz,dok 67,64% ispitanika putuje vlastitim sredstvima(osobni automobil, bicikl). U sklopu projektaQuest također je provedena anketa koja je za ciljimala obuhvatiti ne samo građane već i Gradskovijeće, gradsku upravu, korisnike većih prometnihodredišta (učenici srednje i osnovne škole),ponuditelje javnih usluga, prijevoznike (ponuditeljiusluge javnog prijevoza), veća poduzeća tepredstavnike krajnjih korisnika (nevladineorganizacije – NVO i građani) s ciljem utvrđivanjastanja prometa i mobilnosti. Temeljem rezultataankete najslabije ocijenjeno tematsko područje je

bio upravo javni prijevoz putnika (stupanj kvaliteteod 1 do 2), što također ukazuje na potreburazvoja javnog gradskog prijevoza putnika.

Osim javnog prijevoza autobusima,Koprivnica svojim geoprometnim položajempredstavlja važno željezničko čvorište značajnihpravaca u Republici Hrvatskoj te ima značajnufunkciju u regionalnom i nacionalnomželjezničkom prometnom sustavu.

Međutim, usprkos prednostima,modalni udioželjezničkog prometa u ukupnom prometu nije nazadovoljavajućoj razini. Razlozi takvom stanju suzastarjelost infrastrukture i željezničkih vozila,male brzine putovanja, neusklađen vozni red spotrebama građana te nepouzdanost sustavaželjezničkog prijevoza, tj. česta kašnjenja.Rezultat je nezadovoljstvo korisnika željezničkogprijevoza te njihov prijelaz na druge oblikeprometovanja, što najčešće rezultira povećanjemuporabe osobnih automobila.

U teretnom prijevozu glavni korisniciprijevoznih usluga željezničkog kolodvoraKoprivnica su poduzeća Podravka d.d. i Bilokalnikd.o.o., za koje se preveze oko 50 tisuća tona robe


Stranica 25

Slika 5. Prijedlog pilot linija javnog gradskog prijevozaIzvor: Fakultet prometnih znanosti, Zavod za prometno planiranje, 2015.

godišnje.S ciljem unaprjeđenja te popularizacije

javnog gradskog prijevoza na područjuKoprivničko-križevačke, Varaždinske iMeđimurske županije, u svibnju ove godinepotpisan je ugovor za izradu Master planaintegriranog prijevoza putnika i intermodalnogprijevoza tereta na području Sjeverne Hrvatske.Nakon izrade tog dokumenta planira seusklađivanje mjera iz tog dokumenta s mjeramaPlana.

Prijedlozi mjera

Za potrebe obavljanja svakodnevnihputovanja stanovnika okolnih naselja GradaKoprivnice održivim oblicima putovanja nužno jeuvođenje sustava javnog prijevoza autobusom iželjeznicom te njegova integracija sa sustavomjavnog prijevoza na području Koprivnice.

Uvođenje integriranog prijevoza putnika

Budući da je Koprivnica grad razvijeneindustrije, samom središtu grada osim stanovnikaosam naselja gravitiraju i stanovnici širegpodručja regije. Uzimajući u obzir da je veći brojdnevnih migracija iz naselja i općina dulji od petkilometara, korisnici su uslijed nedostatkaadekvatnog javnog prijevoza prisiljeni koristitiosobni automobil, što rezultira prometnimzagušenjima u vršnim satima, zagađenjem zrakai vode te porastom razine buke

S ciljem popularizacije javnog prijevozapredviđa se uvođenje pilot linija javnog prijevozaelektričnim mini autobusima u skladu srezultatima i zaključcima Plana uspostave javnogprijevoza u Gradu Koprivnici, izrađenog zapotrebe projekta CIVITAS DYN@MO. Temeljemizrađenog Plana uspostave javnog prijevoza uGradu Koprivnici predviđene su dvije linijeautobusnog prijevoza, čije se glavne osi pružajusjever – jug te zapad – istok. Linija sjever – jugpruža se od industrijske zone Danica na sjeverupreko Sveučilišnog kampusa prema trgovačkimcentrima Interspar s nastavkom prema naseljimaDraganovec i Starigrad. Linija zapad –istok pružase od zapadnog dijela grada do naseljaMiklinovec na istoku (Sl. 5).

U prvoj fazi pilot projekta predviđa seprometovanje dva električna mini autobusa s po13 sjedećih mjesta na liniji sjever – jug uodređenom probnom periodu. Tijekomprometovanja linije sjever – jug provodit će sedetaljna analiza prometne potražnje autobusnogputničkog prijevoza u skladu s kojom će seodrediti prometovanje druge linije, zapad – istok,kao i daljnji način cjelokupne organizacije javnog

prijevoza putnika autobusima na području GradaKoprivnice.

Također je vrlo važno da stajališta javnogprijevoza autobusima budu usklađena sterminalima sustava javnih bicikala, tj. davremenska udaljenost ne bude veća od 5 minutapješačenja (prostorno, ne više od 400 metara)kao što je navedeno u Planu uspostave javnogprijevoza u Gradu Koprivnici. Na ovaj načinomogućit će se integracija pilot projekta javnogprijevoza putnika autobusima i sustava javnihbicikala.

Tijekom provođenja pilot projekta javnogprijevoza autobusima potrebno je provoditi planmonitoringa s ciljem stvaranja baze podataka obroju prevezenih putnika, interesnim zonama,potrebama i željama korisnika kao i mogućojoptimizaciji voznog reda. Nakon godinu danaimplementacije pilot projekta u skladu sprikupljenim podatcima potrebno je izraditiPrometnu studiju opravdanosti uvođenja javnoggradskog prijevoza na području GradaKoprivnice. Ukoliko se do kraja pilot projektakrene s izradom prometne studije GradaKoprivnice, opravdanost uvođenja javnoggradskog prijevoza autobusima na područjuGrada Koprivnice se može obraditi u sklopuprometne studije temeljem podatka prikupljenihprovođenjem pilot projekta.

Za razvoj željezničkog prometa prije svegaje potrebna rekonstrukcija postojeće i izgradnjanove prometne infrastrukture, što je u nadležnostidržave. Također se podržavaju postojeći planovi iprojektna dokumentacija koja predviđa izgradnjudrugog željezničkog kolosijeka do Zagreba, čiji sezavršetak planira 2018. godine. U tijeku su radovirekonstrukcije pruge Koprivnica – Botovo –državna granica, čime će se brzina povećati na140 km/h na gotovo cijeloj dionici pruge.

Razvojem željezničke infrastrukturepredviđa se prebacivanje prijevoza tereta s cestena željeznicu gdje god to infrastrukturaomogućava, kao i razvoj intermodalnog prijevozatereta. Na ovaj način predviđa se smanjenjeudjela teretnog cestovnog prometa na državnojcesti D2 za 20% do kraja planskog razdobljaPlana, 2022. godine. U sklopu razvojaintermodalnog prijevoza tereta također jepreporučljivo provesti istraživanje o potrebi ioptimalnoj lokaciji izgradnje intermodalnogterminala za prijevoz tereta.

Vrlo je važno da se prilikom izrade Prometnestudije opravdanosti uvođenja javnog gradskogprijevoza na području Grada Koprivnice, kao ioptimizacije intermodalnog prijevoza teretatakođer obuhvate rezultati i zaključci Master planaintegriranog prijevoza putnika i intermodalnogprijevoza tereta na području Sjeverne Hrvatskečiji se završetak izrade planira do kraja 2016.


Stranica 26

godine. U skladu s dobivenim zaključcimapotrebno je napraviti reviziju Plana.

Uvođenje sustava integriranih karata

Uspostavom integriranog prijevoza putnikapotrebno je uvesti sustav integriranih karata, kakobi se korisniku u sklopu jedne kupljene integriranekarte omogućilo zajedničko korištenje različitihoblika javnog gradskog prijevoza te zadovoljilapotreba parkiranja (Park&Ride sustav). Osimolakšanja korištenja sustava javnog prijevoza, naovaj način se korisnike potiče na uporabu javnoggradskog prijevoza za obavljanje svakodnevnihaktivnosti kroz niže cijene za korištenje višeusluga.

Implementacija sustava integriranih karataovisi o razvoju sustava javnog gradskogprijevoza, a u postojećem stanju uz sustav javnihbicikala ne postoji drugi oblik javnog gradskogprijevoza. Stoga se kao prvi korak predlažeuvođenje integrirane karte za potrebe korisnikakoji nisu stanovnici Grada Koprivnice, a u graddolaze nekim od postojećih oblika javnogprijevoza: željeznicom ili međugradskomautobusnom linijom. Na ovaj način bi se takvimkorisnicima omogućilo besplatno korištenjesustava javnih bicikala u sklopu korištenjaintegrirane karte.

Proširenje sustava integriranih karatapotrebno je izvoditi u skladu s proširenjemsustava javnog prijevoza predviđenog ovimPlanom.

Kao dugoročno rješenje predviđa seuvođenje sustava integrirane karte za potrebeautobusnog i željezničkog javnog gradskogprijevoza putnika kao i sustava javnih bicikala. Uskladu s tim predviđa se povoljnije korištenjesustava javnih bicikala na području gradaKoprivnice za sve one koji su dolazak u gradostvarili korištenjem javnog gradskog prijevoza(autobus ili vlak) ili su parkirali osobni automobilna obodu grada (Park&Ride sustav).

Za potrebe uvođenja integrirane kartepotrebno je izraditi prometnu studiju tarifneintegracije svih dionika javnog prijevoza koji suprisutni na području Grada Koprivnice, u skladu sčijom će se analizom i rezultatima odrediti tarifnapolitika kao i tehnološki proces implementacijesustava integriranih karata javnog prijevoza.Izrada navedene studije predviđa se u sklopuprovođenja projekta CIVITAS DYN@MO te jepotrebno izvesti usklađivanje ove mjere smjerama uvođenja sustava integrirane kartepredviđenima ovim Planom. U sklopu izradestudije, također je potrebno uzeti u obzir rezultatei zaključke Master plana integriranog prijevozaputnika i intermodalnog prijevoza tereta na

području Sjeverne Hrvatske.

Sustav informiranja o vremenu putovanja(ICT aplikacija)

Pružanje pravovaljane informacije vrlo jevažno korisniku javnog gradskog prijevoza, jermu to stvara osjećaj sigurnosti te olakšavakorištenje javnog gradskog prijevoza. Građanima,tj. korisnicima javnog gradskog prijevoza,sustavom informiranja omogućit će se dobivanjepravodobne informacije o vremenimadolazaka/odlazaka vozila javnog gradskogprijevoza, voznom redu, rasporedu stajališta,dionicama svih linija javnog prijevoza,eventualnim zastojima kao i potrebnom vremenuza prolaženje pojedine dionice javnog prijevoza.Obzirom na sve veću rasprostranjenost korištenjapametnih telefona, sustav informiranja putnikapotrebno je razvijati u sklopu ICT aplikacija (engl.Informationand Communications Technology) zapotrebe pametnih telefona. Osim toga također sepredviđa i pružanje usluge informiranja puteminterneta.

Uvođenjem sustava informiranja kodgrađana se stvara pozitivna navika,povećava sepouzdanost u sustav te im se ukazuje naprednosti korištenja javnog gradskog prijevozakao održivog oblika prometovanja, kako s aspektaočuvanja okoliša tako i s gospodarskog aspekta.

Uvođenje sustava informiranja za potrebepilot projekta javnog gradskog prijevozaautobusima potrebno je uskladiti s preporukamaPlana uspostave javnog prijevoza na područjuGrada Koprivnice, kao i pozitivnim svjetskimiskustvima te potrebama i željama građanaKoprivnice.

Plan upravljanja mobilnošću za potrebezaposlenika gradske uprave i gradskihpoduzeća s tendencijom proširenja na građane

Prema provedenoj anketi u sklopu projektaCIVITAS DYN@MO, osobnim automobilom naposao putuje oko 44% ispitanika. Uzimajući uobzir da većina tih građana radi na područjugrada Koprivnice, prometna zagušenja u vrijemevršnih sati su posljedica upravo tih putovanja.

S ciljem smanjenja modalnog udjela osobnihvozila u udjelu svakodnevnih putovanja na posao,u prvoj fazi se predviđa provođenje mjera kojeimaju za cilj poticanje zaposlenika gradskeuprave i gradskih poduzeća na korištenje održivihoblika prometovanja za potrebe putovanja naposao. Na taj će se način uvidjeti sve poteškoćeu primjeni te će se one moći efikasnije primijeniti


Stranica 27

na ostala poduzeća na području Grada. U skladu s time, temeljem Plana se predviđa

poboljšanje popratnih sadržaja za potrebebiciklističkog prometa, kao što su kvalitetnarješenja za parkiranje bicikala, dodatna čuvanaparkirališta za bicikle u blizini gradske uprave igradskih poduzeća,kao i mogućnost korištenjaosnovnog alata za potrebe servisa bicikla.Preporučljivo je omogućavanje besplatnogparkirališnog mjesta za vozila koja imaju dva iviše korisnika s ciljem poticanja razvojacarpooling sustava među zaposlenicima gradskeuprave i gradskih poduzeća, stavljanje podnaplatu određenog broja parkirališnih mjesta kojasu dosada služila zaposlenicima gradske uprave igradskih poduzeća, davanje prednosti stalnimkorisnicima održivih oblika prometovanja prilikomuporabe električnih automobila gradske uporabe(npr. odlazak i dolazak na posao gradskimelektričnim vozilom u slučaju loših vremenskihuvjeta za stalne korisnike biciklističkog prometa)kao i pružanje različitih subvencija za popravak,održavanje i kupnju bicikla korisnicima koji višeod 85% svojih dolazaka i odlazaka na posaotijekom godine obavljaju biciklom.

Mjere je potrebno urediti Odlukom na razinigrada, a to se preporuča u periodu od jednegodine od trenutka usvajanja ovog Plana.

Uvođenje paratranzita – prijevoza na poziv

U većini slučajeva, pružanje linijskog javnoggradskog prijevoza na području ruralnih naselja ilinaselja koja su udaljenija od glavnih prometnihpravaca je ekonomski neodrživo. Kako bi seizbjeglo sagledavanje javnog prijevoza isključivokroz ekonomsku korist te kako bi se doistaomogućila dostupnost usluge javnog prijevozasvim građanima Grada Koprivnice, predlaže seuvođenje javnog prijevoza na poziv - paratranzit.

U postojećem stanju, javni prijevoz na pozivpostoji za osobe s invaliditetom u sklopudjelovanja udruga osoba s invaliditetom GradaKoprivnice, kod čega Grad Koprivnicasubvencionira prijevoz građanima s tjelesnimoštećenjem od 80 do 100%. Temeljem Plana do2017. godine preporuča se proširenje ovakvogoblika javnog prijevoza na korisnike koji nemajumogućnost uporabe javnog gradskog prijevoza.Na ovaj način, također će se ukloniti i društvenaisključenost korisnika koji nemaju osobno vozilote omogućiti ravnopravnost pružanja uslugejavnog gradskog prijevoza.


Stranica 28


Stranica 29

MJE

RE

JA

VN

OG

PR

IJE

VO

ZA I

INT

ER

MO

DA

LN

OST

I

Mje

re

Cilj

In

dika

tor

Nad

ležn

ost/s

urad

nici

T

ežin

a

Indi

kativ

ni

troš

ak

Rok

Uvo

enje

javn

og p

rije

voza

Cilj

ove

mje

re je

uve

sti s

usta

v ja

vnog

prij

evoz

a u

Gra

d K

opriv

nicu

.

Uvo

enje

pilo

t pro

jekt

a ja

vnog

pr

ijevo

za e

lekt

rini

m m

ini

auto

busi

ma

Gra

d K

opriv

nica

, prij

evoz

nici

4 20

.000

,00

20

15.

C

ilj o

ve m

jere

je p

rom

ovira

ti su

stav

javn

og p

rijev

oza.

Pr

omoc

ija ja

vnog

gra

dsko

g pr

ijevo

za

Gra

d K

opriv

nica

, prij

evoz

nici

2 50

.000

,00

Usp

osta

va in

term

odal

nog

sust

ava

javn

og g

rads

kog

prije

voza

put

nika

Cilj

ove

mje

re je

izra

diti

stud

iju

inte

rmod

alno

sti j

avno

g pr

ijevo

za.

Stud

ija in

term

odal

nost

i jav

nog

prije

voza

Gra

d K

opriv

nica

/ prij

evoz

nici

1

25.0

00,0

0

2015

.

C

ilj o

ve m

jere

je iz

radi

ti di

zajn

st

udiju

izvo

dljiv

osti

inte

rmod

alno

g pu

tni

kog

term

inal

a.

Diz

ajn

Inte

rmod

alno

g pu

tni

kog

term

inal

a V

lasn

ik a

utob

usno

g ko

lodv

ora/

Gra

d K

opriv

nica

1

25.0

00,0

0 20

15.

Inte

rmod

alni

pri

jevo

z te

reta

kao

re

zulta

t ver

tikal

nog

uskl

aiv

anja

na

nac

iona

lnoj

raz

ini

Cilj

ove

mje

re je

ispi

tati

potre

be i

odre

diti

loka

ciju

loka

cije

za

inte

rmod

alni

term

inal

Ispi

tivan

je p

otre

be i

odre

ivan

je

loka

cije

za

inte

rmod

alni

term

inal

RH

/Gra

d K

opriv

nica

2

5.00

0,00

20

17.

Sust

av in

tegr

iran

ih p

rije

vozn

ih

kara

ta

Cilj

ove

mje

re je

izra

diti

stud

iju

uspo

stav

e za

jedn

ike

nap

late

pr

ijevo

znih

kar

ata

Stud

ija u

spos

tave

zaj

edni

ke

napl

ate

prije

vozn

ih k

arat

a G

rad

Kop

rivni

ca/ p

rijev

ozni

ci

1 20

.000

,00

2015

.

Uvo

enje

sust

ava

info

rmir

anja

o

vrem

enu

puto

vanj

a C

ilj o

ve m

jere

je u

vest

i IC

T su

stav

pra

enja

. U

vede

ni IC

T su

stav

pra

enja

. G

rad

Kop

rivni

ca

4 50

.000

,00

2022

.

Para

tran

zit –

pri

jevo

z na

poz

iv

Uvo

enje

sust

ava

para

tranz

ita -

prije

voz

na p

oziv

. Su

bven

cion

iranj

e pr

ošire

nja

sust

ava

Gra

d K

opriv

nica

2

10%

pla

nira

nih

sred

stav

a Sv

e go

dine

N

apom

ena:

Tro

škov

i u s

vim

tabl

icam

a ak

cijs

kog

plan

a is

kaza

ni s

u u

eurim

a be

z P

DV

-a.

Napom

ena:

Tro

škovi

u s

vim

tablic

am

a a

kcijs

kog p

lana is

kaza

ni s

u u

eurim

a b

ez

PD

V-a

.R

- T

rošk

ovi

radnih

sati

nave

deni z

a 's

oft'

mje

re

4. ELEKTROMOBILNOST

Sektor prometa u ukupnoj energetskojpotrošnji Europske unije sudjeluje s udjelom od30%, a u emisijama stakleničkih plinova od oko25%, od čega je 70% rezultat cestovnog prometa.Primjena električnih vozila za potrebe obavljanjasvakodnevnih putovanja predstavlja vrlo značajandoprinos što bržem ostvarenju dekarbonizacijesektora prometa. Elektromobilnost omogućavauživanje svih prednosti koje pruža osobniautomobil, a istovremeno sadrži sve prednostiočuvanja okoliša i korištenja obnovljivih izvoraenergije. Usto osigurava i ekonomsku korist krozsmanjenje operativnih troškova.

Ciljevi

1. Smanjenje broja putovanja vozilima koja koriste neobnovljive izvore energije za zaposlenike gradske uprave i gradskih poduzeća za 25% do 2020. godine

2. Povećanje udjela elektro i hibridnih vozila u vlasništvu Grada Koprivnice, gradskih poduzeća i ustanova za 2% do 2020. godine

3. Uvođenje sustava električnih bicikala u funkciji povezivanja gradskih naselja

Postojeće stanje

S ciljem poticanja elektromobilnosti, GradKoprivnica je u 2014. godini za potrebe obavljanjaredovite djelatnosti zaposlenika gradske upravete gradskih poduzeće nabavio pet vozila naelektrični pogon te dva hibridna vozila, uz jednopostojeće električno vozilo. Vozila su nabavljenau sklopu projekta CIVITAS DYN@MO, sprimarnim ciljem smanjenja operativnih troškovagradskih vozila za 24% te smanjenja emisijaCO2za prijevoz zaposlenika gradske uprave igradskih poduzeća za 27%.

Za neometano korištenje električnihautomobila, odnosno njihovo punjenje, izgrađenoje pet brzih punionica HEP ELEN-a na središnjimlokacijama u gradu – ispred zgrade HEP-a, uparkirališnom prostoru poduzeća Podravka d.d.,na parkiralištu gradske tržnice, na prostoru GKPKomunalac d.o.o. i na ulazu u kampus. Energijakoja se koristi za punjenje na navedenimpunionicama proizvedena je isključivo izobnovljivih izvora energije.

Osim električnih automobila u postupku je inabavka dva mini autobusa na električni pogonkapaciteta do 13 sjedećih mjesta za potrebeprovođenja pilot projekta uvođenja javnoggradskog prijevoza u sklopu europskog projektaCIVITAS DYN@MO. Za potrebe provođenja pilotprojekta javnog gradskog prijevoza električnim

mini autobusima izrađen je Plan uspostavejavnog prijevoza u Gradu Koprivnici temeljemkojeg su predložene dvije linije.

Prijedlozi mjera

Korištenje vozila na električni pogonzadovoljava najviše ekološke i sigurnosnestandarde te pri tome pruža iste uvjete kao osobniautomobil uz znatno veću financijsku uštedu.

Sustav električnog javnog prijevoza

S ciljem uspostave sustava električnogjavnog gradskog prijevoza,Planom se prihvaćauspostavljanje pilot projekta sustava javnoggradskog prijevoza električnim mini autobusima,koji se provodi u sklopu projekta CIVITASDYN@MO.

Kao proširenje sustava javnog prijevozaelektričnim mini autobusima, predviđa seuvođenje električnih javnih bicikala kako zapotrebe korisnika starije životne dobi tako i zagrađane koji će javni gradski bicikli koristiti zapotrebe obavljanja duljih putovanja. U sklopuprojekta CIVITAS DYN@MO nabavljeno je desetpedelec bicikala, koji su integrirani u sustav javnihbicikala. Električni javni bicikli predstavljajuoptimalan način povezivanja naselja GradaKoprivnice do kojih je duljina putovanja veća odpet kilometara. U skladu s tim predviđa se iproširenje sustava terminala javnih bicikala napodručje okolnih naselja te povećanje brojaelektričnih javnih bicikala u skladu s potražnjomdo 2017. godine.

Osim javnog prijevoza električnim miniautobusima i biciklima, Planom je takođerpredviđena i uspostava car sharing sustavaelektričnih automobila u vlasništvu Grada (vidiMjera 4. Prijevoz električnim vozilima – carsharing, carpooling)

Prijevoz električnim vozilima – car sharing, carpooling

Grad Koprivnica je kupnjom pet električnih idva hibridna vozila znatno doprinio promocijiodrživog prometa kao i ekonomskim uštedama ugradskoj upravi. Kako bi se nastavio pozitivantrend, potrebno je poticati daljnja ulaganja ukupnju električnih vozila za ostala poduzeća napodručju Grada Koprivnice.

Osim uporabe električnih vozila za odlazakna terenske tehničke intervencije, provođenjeterenskih poslova kao i putovanja za potrebeposlovnih sastanaka teraznih gradskihdogađanja, primjena ovih vozila može biti i puno


Stranica 30

šira pa se tako predviđa nabavka električnihvozila za potrebe dostave, prikupljanja otpada, zapotrebe sajamskih priredbi i sl.

Nabavka električnih vozila za gradskuupravu i gradska poduzeća, kao i poticanjenabavke električnih automobila za privatnapoduzeća, predviđa se tijekom cijelog planskograzdoblja Plana,u skladu s potražnjom teprovođenjem drugih mjera eletromobilnostipredviđenih u sklopu ovog Plana.

Prilikom nabavke električnih vozila zaobavljanje različitih aktivnosti koristit će sesubvencije na međunarodnoj i nacionalnoj razini(pr. subvencije Fonda za zaštitu okoliša ienergetsku učinkovitost, koji financira različitemjere iz područja prometa s ciljem razvojaodrživih oblika prometovanja te povećanjaenergetske učinkovitosti u prometu).

S ciljem povećanja iskoristivosti postojećihelektričnih vozila u vlasništvu Grada, kao iukazivanja na prednosti korištenja električnihvozila, predviđa se razvoj car sharing sustava zaelektrična vozila koja su u vlasništvu Grada. Uskladu s tim, predviđa se korištenje vozila zapotrebe obavljanja poslova gradske uprave igradskih poduzeća tijekom uredovnog radnogvremena. Izvan radnog vremena, predviđa seomogućavanje korištenja građanima GradaKoprivnice za obavljanje vlastitih putovanja. Prijeuspostavljanja car sharing sustava potrebno jerazviti sustav iznajmljivanja električnih automobilate utvrditi pravila, odgovornosti kao i načinnjihovog korištenja.

Ukoliko se planom monitoringa mjera carsharing sustava pokaže atraktivna građanima,preporučljivo je sustav postepeno proširiti i naprivatna poduzeća na području Grada Koprivnice,prilikom čega bi im se od strane Grada omogućileposredno subvencije za nabavku električnihvozila putem nacionalnih natječaja koji imaju zacilj poticanje razvoja elektromobilnosti i održivosti.

Također se predviđa poticanje mjerecarpooling sustava za zaposlenike gradskeuprave te gradskih poduzeća u sklopu Planaupravljanja mobilnošću. U skladu s tim,preporučljivo je osigurati besplatna parkirališnamjesta tijekom radnog vremena primarno za onaosobna vozila koja imaju dva i više korisnika.

Mjere za razvoj car sharing i carpoolingsustava je potrebno urediti Odlukom na razinigrada, a to se preporučuje u periodu od jednegodine od usvajanja ovog Plana.

Popularizacija električnih i hibridnih vozila

Prednosti uporabe hibridnih i električnihvozila prepoznata su i od strane Ministarstvazaštite okoliša i prirode te Fonda za zaštitu

okoliša i energetsku učinkovitost, kojisufinanciranjem kupnje električnih i hibridnihvozila potiču građane, poduzeća i obrtnike da kododluke o kupnji novog vozila odaberu ona kojamanje zagađuju okoliš. U skladu s navedenim,predviđa se dodatno posredno subvencioniranjekupnje električnih i hibridnih vozila od straneGrada preko Fonda za zaštitu okoliša ienergetsku učinkovitost, kao i nacionalnihnatječaja. Isto tako, predviđa se poticanjeŽupanije na provođenje sličnih poticajnih mjera zarazvoj elektromobilnosti na području Koprivničko-križevačke županije. Time će se postići značajandoprinos vertikalnom usklađivanju politike razvojai popularizacije elektromobilnosti stvaranjemmodela koji bi mogao biti pozitivan primjer zarazvoj elektromobilnosti na nacionalnoj razini.

Osim subvencioniranja kupnje novog vozila,također se predviđa uvođenje dodatnih mjera zapoticanje korištenja električnih i hibridnih vozila. Uskladu s tim, predlaže se omogućavanjebesplatnih parkirališnih mjesta za 'čista vozila'(engl. Low emission vehicles) u središtu gradazbog smanjenih štetnih utjecaja. Time će ovavozila biti još atraktivnija korisnicima.

Sustav brzih punionica za električna vozila

Za potrebe postojećeg broja električnihvozila na području Grada Koprivnice postojidovoljan broj brzih punionica.

U skladu s razvojem elektromobilnostipotrebno je razvijati i mrežu brzih punionicaelektričnih vozila. Uz uvjet nabave električnihvozila od strane poduzeća na području Grada,predlaže se izgradnja brzih punionica unutarkompleksa poduzeća, kako bi se omogućioneometan pristup javnih brzih punionicagrađanima. Izgradnja mreže punionicapredviđena je u skladu s rezultatima planamonitoringa nakon implementacije svih mjeraelektromobilnosti predviđenih ovih Planom.

Kampus Zero CO2

Na sveučilišnom dijelu prometnog sustavaSveučilišnog kampusa osmišljena je tzv. zonanulte emisije CO2. Ona podrazumijevanemotorizirani promet i isključivo korištenje čistihvozila. Strategija upravljanja mobilnošćuusklađena s mjerama Plana regulirat će prometna ovom prostoru.

Prometni sustav na području Sveučilišnogkampusa zasniva se na korištenju električnihautomobila, bicikala i pedelec bicikala tepješačkom prometu. Pedeleci su namijenjeni zapotrebe zaposlenika Sveučilišta i studenata, a


Stranica 31

glavna funkcija im je obavljanje duljih putovanja,budući da su opremljeni pomoćnim električnimmotorom čija najveća trajna snaga nije veća od0,25 kW. Iz sigurnosnih razloga, snaga motora sepostepeno smanjuje te se motor automatski gasiprilikom postizanja brzine od 25 km/h.

Uvođenje sustava električnih bicikala napodručju Kampusa potrebno je uskladiti s ostalimprometnim sustavima na način da električniautomobili, pedeleci te stajališta javnog prijevozana području Kampusa dijele zajedničkiprostor/terminal kako bi se korisnicima omogućionesmetani prelazak s jednog prijevoznogsredstva na drugo te tako olakšala mobilnost.Uvođenje pedelec bicikala na području Kampusaprovodi se u 2015. godini.


Stranica 32


Stranica 33

MJE

RE

EL

EK

TR

OM

OB

ILN

OST

I

Mje

re

Cilj

In

dika

tor

Nad

ležn

i/sur

adni

ci

Tež

ina

Indi

kativ

ni

troš

ak

Rok

Proš

iren

je su

stav

a el

ektr

ini

h au

tom

obila

za

zapo

sleni

ke g

rads

ke

upra

ve i

podu

zea

Cilj

ove

mje

re je

pro

širit

i sus

tav

elek

trini

h au

tom

obila

za

zapo

slen

ike

grad

ske

upra

ve i

podu

zea.

Sman

jenj

e op

erat

ivni

h tro

škov

a za

voz

ila u

vl

asni

štvu

Gra

da

Sman

jenj

e C

O2 e

mis

ija v

ozila

u v

lasn

ištv

u G

rada

Pr

ošire

nje

broj

a el

ektri

nih

i hib

ridni

h vo

zila

u su

stav

u B

roj k

oris

nika

Gra

d K

opriv

nica

/RH

2

100.

000,

00

2022

.

Uvo

enje

car

shar

ing s

usta

va n

a os

tale

kor

isni

ke te

pot

ican

je

carp

oolin

g su

stav

a

Cilj

ove

mje

re je

uve

sti c

ar sh

arin

g su

stav

a na

ost

ale

koris

nike

te p

otic

anje

car

pool

ing

sust

ava.

Impl

emen

taci

ja c

arsh

arin

g sus

tava

za

osta

le k

oris

nike

B

roj k

oris

nika

car

sha

ring s

usta

va

Bro

j oso

ba k

oji z

ajed

niki

put

uju

na p

osao

Gra

d K

opriv

nica

/RH

4

300.

000,

00

2020

.

Potic

anje

kor

išten

ja e

lekt

rini

h i

hibr

idni

h vo

zila

Cilj

ove

mje

re je

pot

ican

je k

oris

nike

na

koriš

tenj

e el

ektri

nih

i hib

ridni

h vo

zila

. B

roj b

espl

atni

h pa

rkirn

ih m

jest

a za

el

ektri

na i

hibr

idna

voz

ila

Bro

j par

kirn

ih m

jest

a za

ele

ktri

na i

hibr

idna

voz

ila u

1.z

oni p

arki

ranj

a

Bro

j pro

mot

ivni

h ak

tivno

sti i

edu

kativ

nih

radi

onic

a za

gra

ane

Gra

d K

opriv

nica

/RH

1

20.0

00,0

0 Sv

e go

dine

Proš

iren

je su

stav

a pu

nion

ica

Cilj

ove

mje

re je

pro

širit

i sus

tav

puni

onic

a za

ele

ktri

na v

ozila

. B

roj p

unio

nica

za

elek

trina

voz

ila

Gra

d K

opriv

nica

/RH

, op

erat

eri

3 50

.000

,00

2022

.

Nap

omen

a: T

rošk

ovi u

svi

m ta

blic

ama

akci

jsko

g pl

ana

iska

zani

su

u eu

rima

bez

PD

V-a

.

Napom

ena:

Tro

škovi

u s

vim

tablic

am

a a

kcijs

kog p

lana is

kaza

ni s

u u

eurim

a b

ez

PD

V-a

.R

- T

rošk

ovi

radnih

sati

nave

deni z

a 's

oft'

mje

re*P

roje

ktna a

ktiv

nost

koja

se p

rote

že k

roz

sve m

jere

SU

MP

-a

Ciljevi

1. Dati prednost nemotoriziranim načinima prometovanja i javnom prijevozu

2. Smanjiti broj parkirališnih mjesta u središtu grada za 10% u sljedećih 5 godina provođenjem efikasne parkirane politike

3. Urediti barem dva parkirališta na obodu grada do 2022. godine

4. Postići više od 50% svih putovanja na posao/u školu nemotoriziranim prometom, javnim prijevozom te hibridnim i električnim

vozilima u samom gradu (ne računaju se putovanja građana ostalih naselja osim središnjeg naselja) do 2022. godine

5. Smanjiti negativan utjecaj tranzitnog teretnog prometa kroz grad Koprivnicu

Postojeće stanje

Promet motornih vozila u postojećem stanjuprometnog sustava grada Koprivnice zauzimanajveći udio u ukupnoj raspodjeli putovanja.Prema provedenoj anketi u sklopu projekta


Stranica 34

5. OPTIMIZACIJA PROMETA MOTORNIH VOZILA

Budući da je promet u neposrednoj vezi sgospodarstvom, izgradnja gospodarskih, javnih isličnih objekata uzrokuje i izgradnju cestovneprometne infrastrukture s ciljem omogućavanjaprijevoza ljudi i roba. Izgradnja novih prometnihpovršina uzrokuje privlačenje i povećanjeintenziteta prometa motornih vozila, što dovodi dogubitka slobodnih površina u gradovima kao ikonstantnog porasta zagušenja i zagađenja.

Kako bi se takav negativan cirkulacijski trendprekinuo, potrebno je provesti mjere optimizacijeprometa motornih vozila. Na taj način sekorisnicima ukazuje na nedostatke uporabeosobnih vozila u urbanim sredinama kao što jegrad Koprivnica, odnosno na prednosti korištenjaodrživih oblika prometovanja. Naime, središnji diograda Koprivnice se u potpunosti može obuhvatitikružnicom čiji je radijus moguće propješačiti uvremenu od 15 do 25 minuta, odnosno koji jemoguće prijeći biciklom u vremenu od 10 do 15minuta.

Slika 6. Radijus pješačkog prometa i dostupnost većine usluga iz središta grada

CIVITAS DYN@MO, na posao osobnimautomobilom putuje oko 44% ispitanika u svojstvuvozača ili suvozača. Jedan od glavnih uzrokaovog stanja je nepostojanje adekvatnealternativne zamjene za osobni automobil kao štoje javni gradski prijevoz te neadekvatnabiciklistička infrastruktura okolnih naselja.

Koprivnica je industrijsko središte, anepostojanje gradskih obilaznica za potrebetranzitnog, kao i izvorišno-odredišnog prometakoji prolazi središtem grada, neki su od glavnihuzroka sadašnjeg vrlo intenzivnog motornogprometa u središtu grada. Dodatni je problemnedovoljni broj kvalitetnih cestovnih ulaza u gradKoprivnicu. Naime, Koprivnica je s istočne, južnei zapadne strane okružena državnim cestama. Sazapadne i južne strane okružena je željezničkimpravcima na kojima postoje svega dvadenivelirana cestovno-željeznička prijelaza. Zbogovakve situacije dolazi do prometnih zagušenjana raskrižju Zagrebačke ulice i Varaždinske cestete u središtu grada u vrijeme vršnih opterećenja.Iz istog razloga dolazi i do neravnomjerneraspodjele prometnih tokova na cestovnoj mrežigrada Koprivnice što uzrokuje dodatnanepotrebna zagušenja kao i neoptimalnuiskorištenost kapaciteta cjelokupne cestovnemreže.

Rast intenziteta prometa u središtu dovodido povećanja eksternih troškova prometa krozporast emisija stakleničkih plinova, buke,zdravstvenih problema uzrokovanih smanjenomkvalitetom zraka i do ukupnog smanjenja kvaliteteživota. Osim toga, povećanje prometnogopterećenja ima za posljedicu i smanjenjesigurnosti pješaka i biciklista kao ravnopravnihsudionika prometnog sustava, što se očituje krozjoš uvijek veliki broj biciklista i pješaka kojisudjeluju u prometnim nesrećama.

Budući da se u ovom slučaju radi ocestovnoj i željezničkoj prometnoj infrastrukturikoja je u nadležnosti države te njeno rješavanjenije moguće u okviru gradske vlasti i resursa,potrebno je poraditi na vertikalnom usklađivanju ipoboljšavanju prometne politike s ciljemefikasnijeg rješavanja glavnih gradskih prometnihproblema. Jedno od potrebnih rješenja jestvaranje optimalnog i učinkovitog modela zarješavanje sličnih problema na nacionalnoj razini,koji će zadovoljavati prometnu politiku povertikalnoj i horizontalnoj osi.

Prijedlozi mjera

Da bi se stimuliralo korištenje održivih oblikaprometovanja, uz njihov razvoj potrebno jeimplementirati i adekvatne mjere za destimulacijuupotrebe osobnih vozila u svrhu obavljanjasvakodnevnih aktivnosti. Optimizacija prometa

motornih vozila prvenstveno se odnosi nacestovnu prometnu mrežu, koja je u postojećemstanju svojim najvećim djelom namijenjenaisključivo za prometovanje motornih vozila.

Osim mjera za destimulaciju korištenjaosobnih vozila (npr. zone smirenog prometa, zone30 km/h, pješačke zone i sl.), neizbježno jeuvođenje nove organizacije i regulacije prometnihtokova motornih vozila. Naime, zbog visokeizgrađenosti prostora u središtu grada, kao inepostojanja alternativnih cestovnih pravaca zapotrebe nove organizacije prometa motornihvozila, dodatni prostor za potrebe održivih oblikaprometovanja nije moguće osigurati izvankoridora prometnice. Iz tog razloga, prostor zaodržive oblike prometovanja potrebno je osiguratiprenamjenom postojećih prometnih površina,odnosno uvođenjem nove regulacije iorganizacije prometnih tokova na područjugradskog središta.

Regulacija i organizacija prometnih tokova motornih vozila

Zbog složenosti izvođenja regulacije iorganizacije prometnih tokova na području GradaKoprivnice, uslijed nedostatka prostora određenesu faze tijekom kojih će se izvoditi pojedine mjere.Faze su određene temeljem stupnjeva razvojaodrživih oblika prometovanja koje pojedine fazeomogućuju, kao i temeljem veličine investicija,odnosno građevinskih zahvata koje je potrebnoizvršiti na postojećoj prometnoj mreži kaopreduvjete za ostvarenje pojedine faze.

Mjere čija implementacija ne ovisi isključivoo gradskoj vlasti već i o politici države predviđajuse kroz sve faze, a one se prvenstveno odnosena izgradnju planiranih obilaznica,prilikom čega jezapadna obilaznica prioritetna radi rješavanjatranzitnog teretnog prometa kao i rasterećenjaraskrižja Zagrebačke ulice i Varaždinske ceste.Osim planiranih obilaznica, u ovu skupinu seubraja i izgradnja dva denivelirana cestovno-željeznička prijelaza za potrebe motornih vozila ipješačko-biciklističkog prometa. Prvi je predviđenna raskrižju Ulice Ivana Česmičkog i Pavelinskeulice, dok se utvrđivanje točne lokacije drugogprijelaza predviđa Prometnom studijom.

Faza 1

U Fazi 1 predlažu se rješenja čija jeprovedba moguća uz manje zahvate napostojećoj prometnoj mreži, tj. rješenja koja nezahtijevaju posebne preduvjete za provođenje.Osim toga, rješenja predložena u sklopu Faze 1također imaju za cilj privikavanje građana na


Stranica 35

implementaciju rješenja predviđenih Planom, kaoi postupno usvajanje prednosti održivih oblikaprometovanja.

U prvoj fazi optimizacije prometa motornihvozila predlaže se uvođenje jednosmjernih ulica sciljem prenamjene prostora za potrebebiciklističkih i pješačkih koridora, kao i zadestimulaciju uporabe motornih vozila zaputovanje u najuže gradsko središte. U ovoj fazipredlaže se uspostavljanje jednosmjernog načinaprometovanja u Ulici Antuna Nemčića sa smjeromprometovanja jug-sjever. Jednosmjeran parNemčićevoj ulici činit će Ulica hrvatske državnostiu kojoj će se promet odvijati u smjeru sjever-jug.

Također se predlaže uspostavljanjejednosmjernog načina prometovanja u Ulici NoviBrežanec, prilikom čega bi sjeverni dio ulice biousmjeren istok-zapad, a južni dio zapad-istok. Sciljem povećanja sigurnosti odvijanja prometa,preporuča se unutar Prometne studije (u skladu sostalim postojećim kao i budućim prometnimtokovima u tom dijelu grada) razmotriti i uređenjeTrga Eugena Kumičića na dionici koja se pružasjever – jug. U skladu s navedenim, predlaže serazmotriti mogućnost uvođenja jednosmjernogoblika prometovanja na dionici Trga EugenaKumičića u smjeru jug - sjever prilikom čega bi sena jednoj prometnoj traci uredila parkirališnamjesta uz uvođenje vremenskog ograničenjazaustavljanja samo za potrebe kratkih stajanja(10 min).

Zbog narušene sigurnosti školske djece uUlici hrvatskih branitelja,predviđa se uvođenjejednosmjernog načina prometovanja te izvođenjerekonstrukcije prometnice. Uz omogućavanjesigurnog prometovanja autobusa za prijevozškolske djece, povećat će se sigurnost djece iostalih sudionika u prometu. Rekonstrukcijuprometnice potrebno je izvesti na način da seonemogući razvijanje velikih brzina (npr. «S»zavoji, usporivači prometa i sl.).

Osim jednosmjernih ulica, u sklopu Faze 1predlaže se uvođenje Shared space zona (vidiMjera 2. Pješački i biciklistički promet) te zonasmirenog prometa (vidi Mjera 5. Uvođenje zonasmirenog prometa).

Faza 2

Faza 2 predviđa izgradnju dva deniveliranacestovno-željeznička prijelaza za potrebemotornih vozila i pješačko-biciklističkog prometa.Prvi je predviđen na raskrižju Ulice IvanaČesmičkog i Pavelinske ulice u sklopu izgradnjedrugog kolosijeka, dok će se mogućnostizgradnje kao i optimalna lokacija drugogdeniveliranog prijelaza točnije ispitati i utvrditi

izradom Prometne studije. Također se predviđaizvedba pješačko-biciklističkih pothodnika najužnoj obilaznici za spoj Goričke ulice s UlicomŠirovice te Radničke ceste na sjevernoj i južnojstrani obilaznice. S ciljem povećanja korištenjeulaza u grad preko državne ceste D41 i južneobilaznice predlaže se postavljanje uputnesignalizacije za vođenje u gradsko središte naKriževačkoj cesti iz smjera Križevaca prijepočetka južne obilaznice.

Izvedbom predloženih infrastrukturnihobjekata omogućit će se alternativni ulazi u gradza potrebe okolnih naselja te će se na ovaj načinznatno smanjiti opterećenost raskrižjaVaraždinska cesta-Zagrebačka ulica kojetrenutno predstavlja jedini adekvatan ulaz usredište grada sa zapadne i jugozapadne stranedržavne ceste D2. Isto tako omogućit će sekvalitetnija raspodjela putovanja na gradskojcestovnoj mreži grada Koprivnice što će rezultiratismanjenjem zagušenja i povećanjem sigurnostisvih sudionika u prometu.

Faza 3

Nakon ispunjenja uvjeta predloženih usklopu Faze 1 i 2 omogućit će se proširenjesustava jednosmjernih ulica u Fazi 3 s ciljemdaljnjeg razvoja biciklističkog i pješačkogprometa.

Prijedlog rješenja nakon implementacijskograzdoblja Plana je uspostava jednosmjernognačina prometovanja u cijeloj duljini Ulice AnteStarčevića, Kolodvorskoj ulici (od raskrižja sUlicom Ante Starčevića do raskrižja s UlicomIvana Meštrovića), Ulici Ivana Meštrovića te UliciĐure Basaričeka. Također se predlaže proširenjeShared space zone na prostor Ulice AntunaNemčića te na Viječničku ulicu i Školsku ulicu.

U sklopu Faze 3 se također preporučauređenje i izgradnja dodatnih parkirališnihpovršina na obodu grada s ciljem proširenjaPark&Ride sustava (vidi Mjera 5. Uređenje


Stranica 36

Važno je napomenuti da Faze 3, 4 i 5predstavljaju dugoročne mjere koje ne ulaze uprvo plansko razdoblje Plana do 2022. godinete koje su izrađene temeljem osnovnih pravilaprometnog planiranja i projektiranja, ali bezprovedene cjelovite prometno - prostorneanalize. Iz navedenog razloga implementacijapredloženih mjera zahtijeva provođenje detaljneprometno - prostorne analize na područjuGrada Koprivnice te izradu prometne studijeGrada Koprivnice. U skladu s rezultatima izaključcima prometne studije, Faze 3, 4 i 5Plana održive urbane mobilnosti GradaKoprivnice-SUMP-a će se revidirati.

parkirališta i parkirne politike).

Faza 4

Provedbom prve tri faze cestovna prometnainfrastruktura najužeg središta grada Koprivnicese može u velikoj mjeri koristiti za potrebeodrživog oblika prometovanja. Kako bi najužegradsko središte bilo moguće namijeniti isključivopješacima i biciklistima, potrebno je osiguratiprometno rasterećenje šireg gradskog središta uzuvođenje Shared space zona na prostor šireggradskog središta. Na ovaj način bi najužegradsko središte bilo raspoloživo samo zapotrebe pješačkog i biciklističkog prometa dok bišire gradsko središte bilo uređeno kao Sharedspace zona.

U cilju smanjenja prometnog opterećenja ugradskom središtu u sklopu Faze 4 predlaže seproširenje cestovne prometne infrastrukture uskladu s prijedlozima GUP-a Grada Koprivnice,kako bi se korisnicima omogućio dolazak naobode grada sa svih strana grada Koprivnice.

U sklopu navedenog, nužna je i izgradnjaplaniranih obilaznica. Prioritetna obilaznica jezapadna obilaznica, koja ima veliku ulogu urješavanju tranzitnog teretnog prometa kao irasterećenju raskrižja Varaždinske ceste iZagrebačke ulice, a zatim izgradnja istočne isjeverne obilaznice. Budući da se radi oprioritetnim infrastrukturnim prometnimprojektima za Grad Koprivnicu koji ne oviseisključivo o gradskoj vlasti, izgradnja planiranihobilaznica planirana je kroz sve faze optimizacijemotornog prometa Grada Koprivnice.

Budući da će se implementacijompredloženih mjera intenzitet prometa naprometnicima na obodu grada povećati,prilikomsvake rekonstrukcije te održavanja istih potrebnoje pridonositi povećanju propusne moći isigurnosti odvijanja prometa u skladu s novomprometnom potražnjom.

U sklopu Faze 4 također je potrebno urediti iizgraditi parkirališne kapacitete na obodima gradasa svih strana kako bi se motorna vozila zadržalana obodu grada dok bi se korisnicima omogućiopristup centru na alternativan način. Faza 4podrazumijeva razvoj Park&Ride sustava kaopreduvjet za uspješnu implementaciju završnefaze.

Faza 5

Implementacijom svih predloženih mjera izprethodnih faza omogućuje se uvođenje održivihoblika prometovanja na prostor šireg gradskogsredišta Koprivnice. Izgradnjom obilaznica i novih

spojnih cesta te razvojem parkirališnih površinana obodima grada omogućuje se razvojPark&Ride sustava, tj. zadržavanje motornihvozila na obodu grada. Kako bi se u tom slučajukorisnicima osobnih vozila pružio prikladanalternativan način dolaska do željenog cilja ugradskom središtu, potrebno je razviti sve oblikeodrživog prometovanja na području šireggradskog središta – pješački i biciklistički promet,javni gradski prijevoz, čista vozila.

S tim ciljem predlaže se implementacijapješačko-biciklističke zone u kombinaciji saShared space zonama u užem središtu Grada.Implementirana rješenja je također potrebnopotkrijepiti Odlukom o uređenju prometa upredloženim zonama, prilikom čega se zapješačko-biciklističku zonu ne predlažedozvoljavanje prometovanja osobnih vozila dokse prometovanje u Shared space zoni možedozvoliti i za osobna vozila, ali samo određenihkorisnika, npr. stanovnici, korisnici električnih ihibridnih vozila i sl.

Uređenje parkirališta i parkirna politika

Upravljanje parkirališnim površinama jejedna od efikasnih mjera za regulaciju ponude ipotražnje motornih vozila. Kako bi se destimuliraoulazak osobnih vozila u središte gradaKoprivnice, predviđeno je smanjenje brojaparkirnih mjesta u užem središtu grada za 10%do kraja 2020. godine te je u skladu s timpotrebno urediti barem dva parkirališta na obodugrada.

Uzimajući u obzir postojeće navike korisnikamotornih vozila koji se osobnim automobilomnastoje dovesti što bliže željenom cilju, potrebnoje uskladiti i tarifnu politiku parkiranja s razvojemodržive mobilnosti. Kako bi to bilo izvedivo,predviđa se povećanje cijene parkiranja unajužem središtu grada te uvođenje vremenskogograničenja kako bi se destimuliralo parkiranjekorisnika tijekom radnog vremena. Kaoadekvatna alternativa predviđeno je smanjenjecijene parkiranja na širem području centra teuvođenje posebnih tarifa parkiranja zazaposlenike okolnih poduzeća, prilikom čega bioni mogli po vrlo povoljnim cijenama ostaviti svojautomobil na parkiralištima izvan centra tijekomsvog radnog vremena.

Nakon uređenja parkirališta na obodu grada,kao pilot projekt predlaže se implementacijaterminala sustava javnih gradskih bicikala nanjima s ciljem razvoja biciklističkog prometa testvaranja novih navika kod građana. Na ovajnačin građanima će se ukazati na prednostiPark&Ride sustava.

Novu tarifnu politiku je potrebno urediti


Stranica 37

izmjenom Odluke o načinu i naplati parkiranja najavnim parkiralištima na području GradaKoprivnice, a cijenu kao i lokacije je potrebnoodrediti u skladu s postojećom ponudom ipotražnjom temeljem prometnog elaborata.Provedba ove mjere planirana je do 2017. godine.

Za potrebe tranzitnog cestovnog teretnogprometa, kojeg je na državnoj cesti D2 krozKoprivnicu između 12 i 22% ovisno o lokacijimjerenja, predviđa se uređenje parkirališta.Uređenjem parkirališta za potrebe tranzitnogteretnog prometa spriječit će se nepropisnoparkiranje teretnih motornih vozila na javnimpovršinama te na prostorima koji nisu namijenjeniza potrebe parkiranja teretnog prometa. Uređenjeparkirališta za teretna motorna vozila predviđenoje uz uvođenje obveze da se jedino na tomparkiralištu mogu parkirati teretna vozila. Takođerje predviđeno da se usluga parkiranja u početkuimplementacije ne naplaćuje. U skladu sprometom potražnjom, predviđa se pružanjedodatnih usluga za korisnike parkirališta poputsanitarnog čvora, internet zona te provođenjastalnog osiguranja videonadzorom ili prisustvomčuvara. U tom slučaju usluga parkiranja bi senaplaćivala kroz direktnu cijenu parkiranja ilipruženu uslugu. Uređenje parkirališne površineza potrebe tranzitnog teretnog prometapredviđeno je u implementacijskom periodu ovogPlana.

U skladu s razvojem elektromobilnosti,potrebno je predvidjeti parkirališna mjesta zapotrebe čistih vozila koja će biti besplatna temogu biti smještena bliže gradskom središtu jertakva vozila nemaju negativan utjecaj na okoliš.

Uvođenje zona smirenog prometa

Zone smirenog prometa uspostavit će se uzškole i vrtiće te stambena naselja zbog povećanjasigurnosti sudionika u prometu. Za razliku odShared space zona, uvođenje zona smirenogprometa se preporuča na prometnicama nakojima se ne predviđa konstantno veliki intenzitetpješačkog i biciklističkog prometa kao što je toslučaj na gradskim trgovima te prometnicama ucentru grada.

Uspostavljanje zona smirenog prometa ugradu Koprivnici predviđa se na područjuOsnovne škole Đure Estera i sportskedvorane, u ulicama istočno i zapadno od UliceAugusta Šenoe između Ulice Ivana Meštrovića iKriževačke ulice te na području Ulice MirkaViriusa te Ulice Pavla Vuka Pavlovića(Podravkino naselje).

Optimizacija sustava dostavnog prometa

Uslijed čestih nepoštivanja pravila odvijanjadostavnog prometa određenih u sklopu Odluke ouređenju prometa na području Grada KoprivnicePlanom je predviđena optimizacija sustavadostavnog prometa.

Uređenje procesa dostave na Zrinskom trgui Trgu bana Josipa Jelačića predviđa seizvođenjem prostornog ograničenja kretanjadostavnih vozila koja nisu u skladu s Odlukom ouređenju prometa na području Grada Koprivnice(npr. izvođenje fizičkih prepreka). Izvođenjeprometnog uređenje za potrebe dostavnogprometa predviđa se do 2017. godine. Kaoprivremeno rješenje predviđena je promjenaOdluke te uvođenje kazni za prekršitelje kao iobvezno saniranje štete nastale tijekomobavljanja dostave suprotno pravilima Odluke(npr. uništavanje kolničke konstrukcije uslijedvelikog tereta).

Također se predviđa označavanje dostavnihmjesta horizontalnom signalizacijom gdje god jeto moguće.

U skladu s razvojem održivih oblikaprometovanja, kao dugoročna mjera predviđa seuvođenje električnih vozila za potrebe dostavnogprometa. Realizacija ove mjere planira se krozpoticanje gradske uprave na kupnju električnihvozila uz korištenje dostupnih subvencija.


Stranica 38


Stranica 39

MJE

RE

ZA

OPT

IMIZ

AC

IJU

AU

TO

MO

BIL

SKO

G P

RO

ME

TA

Mje

re

Cilj

In

dika

tor

Nad

ležn

i/sur

adni

ci

Tež

ina

Indi

kativ

ni

troš

ak

Rok

Ure

enje

jedn

osm

jern

ih u

lica

(faz

a 1)

Cilj

ove

mje

re je

ure

diti

sust

av

jedn

osm

jern

ih u

lica

nave

deni

h u

fazi

1.

Bro

j jed

nosm

jern

ih u

lica

u ko

jima

je

nem

otor

izira

ni p

rom

et p

riorit

et u

diz

ajnu

rje

šenj

a G

rad

Kop

rivni

ca/R

H

4 1.

000.

000,

00

2022

.

Ure

enje

Sha

red

spac

e zon

a (f

aza

1)

Cilj

ove

mje

re je

ure

diti

sust

av S

hare

d sp

ace

zona

nav

eden

ih u

fazi

1.

Bro

j ure

enih

Sha

red

spac

e zon

a G

rad

Kop

rivni

ca/R

H

2 30

0.00

0,00

20

20.

Den

ivel

acija

ces

tovn

o-že

ljezn

iko

g pr

ijela

za n

a K

riže

vako

j ces

ti (f

aza

2)

Cilj

ove

mje

re je

Den

ivel

acija

ces

tovn

o-že

ljezn

iko

g pr

ijela

za n

a K

rižev

ako

j ces

ti u

sklo

pu fa

ze 2

.

Ispi

tivan

je lo

kaci

je z

a ce

stov

ni p

rijel

az

Izra

da p

roje

ktne

dok

umen

taci

je

HŽ/

Gra

d K

opriv

nica

, RH

4

5.00

0,00

20

17.

Den

ivel

acija

ces

tovn

o-že

ljezn

iko

g pr

ijela

za u

Ulic

i Iva

na

esm

iko

g (f

aza

2)

Cilj

ove

mje

re je

den

ivel

acija

ces

tovn

o-že

ljezn

iko

g pr

ijela

za u

Ulic

i Iva

na

esm

iko

gu sk

lopu

faze

2.

Pove

anje

brz

ine

želje

zni

kog

prom

eta

Sman

jenj

e br

oja

nesr

ea

koje

ukl

juuj

u pr

omet

oso

bnih

voz

ila i

vlak

ova

HŽ/

Gra

d K

opriv

nica

, RH

1

- 20

17.

Ure

enje

zon

a sm

iren

og p

rom

eta

Cilj

ove

mje

re je

ure

diti

zone

smire

nog

prom

eta.

Po

vrši

na z

ona

smire

nog

prom

eta

Bro

j zon

a sm

ireno

g pr

omet

a Sm

anje

nje

broj

a ne

sre

a ko

je u

klju

uju

pješ

ake

i bic

iklis

te

Gra

d K

opriv

nica

3

300.

000,

00

2020

.

Ure

enje

par

kira

lišni

h po

vrši

na

na o

bodu

sred

išta

gra

da

Cilj

ove

mje

re je

ure

diti

park

irališ

nih

povr

šina

na

obod

u sr

ediš

ta g

rada

. B

roj u

reen

ih p

arki

rnih

mje

sta

Pr

omet

na p

roto

nost

u v

ršni

m sa

tima

Bro

j sm

anje

nih

park

irnih

mje

sta

u sr

ediš

tu

grad

a

Gra

d K

opriv

nica

/RH

3

500.

000,

00

2020

.

Park

iral

ište

za

potr

ebe

tere

tnog

pr

omet

a

Cilj

ove

mje

re je

ure

diti

park

irališ

ta z

a po

trebe

tere

tnog

pro

met

a.

Ure

enje

par

kira

lišta

za

potre

be te

retn

og

prom

eta

Ras

tere

enje

pro

met

a te

retn

ih v

ozila

kro

z sr

ediš

te g

rada

RH

/Gra

d K

opriv

nica

4

- 20

22.

Opt

imiz

acija

sust

ava

park

iran

ja

Cilj

ove

mje

re je

opt

imiz

irati

sust

av

park

iranj

a.

Pove

anje

isko

rište

nost

i svi

h pa

rkira

lišta

R

aste

reen

je n

ajop

tere

eniji

h p

arki

rališ

ta

Uin

kovi

tije

mje

re z

onira

nja

napl

ate

Gra

d K

opriv

nica

/tvrtk

e na

po

dru

ju g

rada

5

20.0

00,0

0 20

18.

Prom

etno

ure

enje

dos

tavn

og

prom

eta

na p

odru

ju Z

rins

kog

trga

i T

rga

bana

Jos

ipa

Jela

ia

Cilj

ove

mje

re je

ure

diti

prom

et te

reta

na

podr

uju

Zrin

skog

trga

i Tr

ga b

ana

Josi

pa

Jela

ia.

Sman

jenj

e tro

škov

a po

pora

vaka

i za

mje

ne

infr

astru

ktur

e oš

teen

e zb

og d

osta

vnog

pr

omet

a Po

vean

je si

gurn

osti

pješ

aka

i bic

iklis

ta

(bro

j nes

rea)

Gra

d K

opriv

nica

/tvrtk

e s

dost

avom

, tvr

tke

koje

na

ruuj

u do

stav

u 3

100.

000,

00

2018

.

Opt

imiz

acija

sust

ava

dost

avno

g pr

omet

a

Cilj

ove

mje

re je

opt

imiz

irati

sust

av te

retn

og

prom

eta

na p

odru

ju G

rada

. Sm

anje

nje

oper

ativ

nih

trošk

ova

dost

avni

h vo

zila

Sm

anje

nje

utje

caja

na

okol

iš/k

oli

ine

CO

2

Gra

d K

opriv

nici

/par

tner

i 3

50.0

00,0

0 Sv

e go

dine

N

apom

ena: T

rošk

ovi

u s

vim

tablic

am

a a

kcijs

kog p

lana is

kaza

ni s

u e

urim

a b

ez

PD

V-a

.R

- T

rošk

ovi

ra

dnih

sati

nave

deni z

a 's

oft'

mje

re

2053.

Na temelju članaka 109. stavka 6. i članka198. Zakona o prostornom uređenju («Narodnenovine» broj 153/13), članka 40. Statuta GradaKoprivnice («Glasnik Grada Koprivnice» broj4/09, 1/12, 1/13 i 3/13 - pročišćeni tekst) i Odlukeo izradi II. izmjena i dopuna Detaljnog planauređenja «Lenišće – zona B5» u Koprivnici(«Glasnik Grada Koprivnice» broj 1/15), Gradskovijeće Grada Koprivnice na svojoj 20. sjedniciodržanoj 23. srpnja 2015. godine donosi

O D L U K Uo II. izmjenama i dopunama

Odluke o donošenju Detaljnog planauređenja «Lenišće – zona B-5» u

Koprivnici

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Odlukom o II. izmjenama i dopunamaOdluke o donošenju Detaljnog plana uređenja«Lenišće – zona B-5» u Koprivnici (u daljnjemtekstu Odluka) donose se II. izmjene i dopuneDetaljnog plana uređenja «Lenišće – zona B-5» uKoprivnici («Glasnik Grada Koprivnice» broj 4/04i 3/07).

Članak 2.

II. izmjene i dopune Detaljnog planauređenja «Lenišće – zona B-5» u Koprivnicisadržane su Elaboratu II. izmjene i dopuneDetaljnog plana uređenja «Lenišće – zona B-5» uKoprivnici kojeg je izradio stručni izrađivač Urbiad.o.o. iz Čakovca.

Elaborat II. izmjena i dopuna Detaljnogplana uređenja «Lenišće – zona B-5» u Koprivnicisadrži opće priloge, tekstualni dio i grafički dio.

Opći prilozi sadrže obrazac prostornogplana s podacima o nositelju izrade i podatke oizrađivaču.

Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju II.izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja«Lenišće – zona B-5» u Koprivnici.

Grafički dio sadrži kartografske prikaze.Svi dosadašnji kartografski prikazi iz

Detaljnog plana uređenja «Lenišće – zona B-5» uKoprivnici prestaju važiti i zamjenjuju sekartografskim prikazima iz II. izmjena i dopunaDetaljnog plana uređenja «Lenišće – zona B-5» uKoprivnici.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 3.

U Odluci o donošenju Detaljnog planauređenja «Lenišće – zona B-5»u Koprivnici(«Glasnik Grada Koprivnice» broj 4/04 i 3/07») učlanku 3. mijenja se poglavlje C/GRAFIČKI DIO,koji glasi:

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA MJ = 1:1.000

2.1. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA – PROMET MJ = 1:1.000

2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA – ENERGETSKI SUSTAV, POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE MJ = 1:1.000

2.3. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA – SUSTAVI VODOOPSKRBE I ODVODNJE MJ = 1:1.000

3. UVJETI GRADNJE MJ = 1:1.000

Članak 4.

U članku 46. stavku 1. treća rečenica sebriše.

U članku 46. stavku 2. druga rečenica sebriše.

Članak 5.

U članku 47. druga rečenica mijenja se iglasi:

«Od ostalih ulica, u funkciji kolnih pristupagrađevnim česticama, planirane su stambeneulice (STU 1 – STU 9).»

Članak 6.

Članak 50. mijenja se i glasi:

«Minimalni broj garažnih i/ili parkirališnihmjesta (PGM) utvrđuje se ovisno o namjeni iveličini pojedinog prostora na građevnoj čestici,prema slijedećim kriterijima:

- za obiteljske zgrade do 3 stana po 1 PGMna svaki stan + 1 PGM

- za manje višestambene zgrade do 6stanova po 1 PGM na svaki stan + 2 PGM,

- za višestambene zgrade s više od 6stanova po 1 PM (GM) na svaki stan, dodatni 1PM (GM) na svakih 5 stanova,

- za zanatske, servisne, uslužne i sličnegrađevine po 1 PGM na 8 zaposlenih u većojradnoj smjeni ili 8 PGM / 1000m2 GBP,

- za hotele, pansione, motele i slično po 1


Stranica 40

PGM na 3 gostiju ili 1 PGM/2 sobe, u skladu spropisima o vrsti i kategoriji građevine + 1 PM na3 zaposlena,

- za kazališta, koncertne dvorane, kina islično po 1 PM na 15 sjedala,

- za sportske dvorane i igrališta po 1 PM na20 sjedala i za 1 autobus na 500 mjesta,

- za ugostiteljske objekte po 1 PM na 12sjedala,

- za trgovine do 1000 m2 GBP na 100 m2

bruto izgrađene površine 4 PM,- za trgovačke centre 20 PM / 1000 m2 GBP, - za škole i druge dječje ustanove po 1 PM

na jednu učionicu ili za jednu grupu djece,- za ambulante po 1 PM na 4 zaposlena u

smjeni,- za vjerske građevine po 1 PM na 10

sjedala,- za poslovne sadržaje uz stanovanje po 1

PM na 3 zaposlena,- za proizvodne namjene po 1 PM / 100 m2

GBP,- za građevine poslovne namjene po 2 PM

/100 m2 GBP ili 1 PM na 3 zaposlena.Utvrđen potreban broj garažnih i/ili

parkirališnih mjesta potrebno je osigurati navlastitoj građevnoj čestici.

Iznimno se do 25% potrebnih PGM možeosigurati na postojećim javnim parkiralištima kojasu u radijusu od 100 metara od parcele.»

Članak 7.

U članku 61. stavku 3. brojke: «52, 53, 54 i55» zamjenjuje se brojkama «43, 44, 52, 53, 54 i55».

Članak 8.

U članku 80. broj Narodnih novina mijenja seiz «20/03 i 100/04» u «30/09, 55/13 i 153/13».

Članak 9.

U članku 82. stavak 1. mijenja se i glasi:

«Planskim rješenjem osigurani su uvjeti zapristup vatrogasnim vozilima i gašenje požaravanjskim hidrantima sukladno Zakonu o zaštiti odpožara («Narodne novine» broj 93/10) i Pravilnikuo uvjetima za vatrogasne pristupe («Narodnenovine» broj 35/94, 55/94 - ispravak i 142/03)».


«Radi osiguranja od požara, prilikomprojektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebnoje projektirati vanjsku hidrantsku mrežu i odrediti

lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, unutaruličnih koridora, sukladno Pravilniku o hidrantskojmreži za gašenje požara («Narodne novine» broj8/06). Osim unutar uličnih koridora, nadzemnehidrante za zaštitu od požara moguće je locirati ina drugim površinama, ukoliko je to predviđenoposebnim propisima, te ukoliko za to postojiprostorna mogućnost. Vanjska hidrantska mrežaposlovnih građevina, unutar pojedinačnihgrađevnih čestica, treba također biti izvedenanadzemnim hidrantima.»


«Temeljem Zakona o zaštiti od požara(«Narodne novine» broj 93/10) potrebno je usvrhu izrade glavnog projekta zatražiti posebneuvjete zaštite od požara, od nadležnogjavnopravnog tijela.»

Članak 10.

U članku 83. stavku 1. broj Narodnih novinamijenja se iz «151/05» u «78/13».

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 11.

Za područje obuhvata Detaljnog planauređenja «Lenišće – zona B-5» u Koprivniciprimjenjuju se kartografski prikazi ovih II. izmjenai dopuna Detaljnog plana uređenja «Lenišće –zona B-5» u Koprivnici, a svi dosadašnjikartografski prikazi prestaju važiti.

TABELA 1 zamjenjuje se novom u priloguove Odluke, a dosadašnja prestaje važiti.

Članak 12.

Elaborat izvornika II. izmjena i dopunaDetaljnog plana uređenja «Lenišće – zona B-5» uKoprivnici ovjerava predsjednik Gradskog vijeća.

Izvornik je izrađen u četiri (4) primjerka.

Članak 13.

Uvid u Odluku o donošenju II. izmjena idopuna Detaljnog plana uređenja «Lenišće –zona B-5» u Koprivnici, kao i druge elementeplana, može se obaviti može se obaviti unadležnom upravnom tijelu Grada Koprivnice.

Članak 14.

Nadzor nad provedbom ove Odluke obavljaMinistarstvo graditeljstva i prostornog uređenja uskladu s posebnim propisima.


Stranica 41

Ova Odluka stupa na snagu osam dana oddana objave u «Glasniku Grada Koprivnice».

GRADSKO VIJEĆE GRADA KOPRIVNICE


PREDSJEDNIK:Zoran Gošek, dipl. ing., v.r.

2054.

Na temelju članka 35. točke 2. Zakona olokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi(«Narodne novine» broj 33/01, 60/01, 129/05,109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12. i 19/13.) ičlanka 40. Statuta Grada Koprivnice ( «GlasnikGrada Koprivnice» broj 4/09, 1/12, 1/13 i 3/13 –pročišćeni tekst), Gradsko vijeće GradaKoprivnice na 20. sjednici održanoj 23. srpnja2015. godine, donijelo je

O D L U K Uo ostvarivanju prava na (su)financiranje

troškova nabave udžbenika ipripadajućih dopunskih nastavnih

sredstava za učenike osnovnih škola s područja Grada Koprivnice u

školskoj godini 2015./2016.

Članak 1.

Odlukom o ostvarivanju prava na(su)financiranje troškova nabave udžbenika ipripadajućih dopunskih nastavnih sredstava zaučenike osnovnih škola s područja GradaKoprivnice u školskoj godini 2015./2016. (udaljnjem tekstu: «Odluka») utvrđuju se visina,uvjeti i način ostvarivanja prava na(su)financiranje troškova nabave udžbenika ipripadajućih dopunskih nastavnih sredstava (udaljnjem tekstu: «pravo na (su)financiranjenabave udžbenika») za učenike osnovnih škola sprebivalištem na području Grada Koprivnice uškolskoj godini 2015./2016.

Odredbe ove Odluke primjenjuju se naodgovarajući način i na ostvarivanje prava na(su)financiranje troškova nabave radnih bilježnica- učenicima kojima su za školsku godinu2015/2016. u školi koju pohađaju dodijeljenikorišteni udžbenici, a sve temeljem Evidencije oposuđenim udžbenicima i Konačne listeodabranih udžbenika i pripadajućih dopunskihnastavnih sredstava škole koju pohađaju.

Članak 2.

Grad Koprivnica će u školskoj godini2015./2016. za učenike osnovnih škola napodručju Grada Koprivnice (su)financiratitroškove nabave udžbenika i pripadajućihdopunskih nastavnih sredstava utvrđenihKatalogom obveznih udžbenika i pripadajućihdopunskih nastavnih sredstava za osnovnu školu,gimnazije i srednje strukovne škole od školskegodine 2014./2015 (u daljnjem tekstu: «Katalog»),objavljenim na web stranici Ministarstva znanosti,obrazovanja i sporta, dana 15. svibnja 2014.godine.

Katalog je utvrđen temeljem Pravilnika oobveznim udžbenicima i pripadajućim dopunskimnastavnim sredstvima («Narodne novine» broj104/13.) i Odluke o najvišoj razini cijenaudžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnihsredstava, KLASA: 602-09/13-01/00024,URBROJ: 533-26-14-0006, od 15. veljače 2014.godine.

Članak 3.

Pravo na (su)financiranje nabave udžbenikau školskoj godini 2015./2016., u oblikujednokratne naknade u novcu mogu ostvaritiučenici osnovnih škola na području gradaKoprivnice, koji imaju prebivalište na područjuGrada Koprivnice, u visini i pod uvjetima, i to kakoslijedi:

1. U visini 100% stvarnih troškova - učeniciiz kućanstava čiji je prosječan mjesečni prihod počlanu kućanstva u mjesecu travnju, svibnju i lipnju2015. godine iznosio do 1.600,00 kn;

2. U visini 70% stvarnih troškova - učenici izkućanstava čiji je prosječan mjesečni prihod počlanu kućanstva u mjesecu travnju, svibnju i lipnju2015. godine iznosio od 1.600,01 kn do 2.000,00kn;

3. U visini 40% stvarnih troškova - učenici izkućanstava čiji je prosječan mjesečni prihod počlanu kućanstva u mjesecu travnju, svibnju i lipnju2015. godine iznosio od 2.000,01 kn do 2.500,00kn;

4. U visini 20% stvarnih troškova - učenici izkućanstava čiji je prosječan mjesečni prihod počlanu kućanstva u mjesecu travnju, svibnju ilipnju 2015. godine iznosio od 2.500,01 kn do3.000,00 kn;

5. U visini 10% stvarnih troškova - učenici izkućanstava čiji je prosječan mjesečni prihod počlanu kućanstva u mjesecu travnju, svibnju ilipnju 2015. godine iznosio više od 3.000,01 kn.

Stvarni troškovi nabave udžbenika ipripadajućih dopunskih nastavnih sredstava nemogu biti veći od iznosa utvrđenog Odlukom iz


Stranica 42

članka 2. stavka 2. ove Odluke.Učenici članovi kućanstava koja koriste

zajamčenu minimalnu naknadu mogu ostvaritipravo na sufinanciranje nabave udžbenika u visinirazlike između odgovarajućeg iznosa utvrđenogOdlukom iz članka 2. stavka 2. ove Odluke iiznosa pomoći ostvarenog temeljem drugihpropisa.

Iznimno od odredbi članka 3., stavka 1. oveOdluke, pravo na (su)financiranje nabaveudžbenika ne može ostvariti učenik ukolikoispunjava uvjete za ostvarivanje navedenogprava temeljem drugih propisa. Učenici članovikućanstava koja ne koriste zajamčenu minimalnunaknadu ne mogu ostvariti pravo na(su)financiranje nabave udžbenika ukolikoispunjavaju uvjete za ostvarivanje navedenogprava temeljem drugih propisa.

Članak 4.

Članovi kućanstva u smislu ove Odluke, susve osobe bez obzira na srodstvo, koje zajednostanuju na istoj adresi prebivališta u istomstambenom prostoru, zajedno privređuju i trošeostvarene prihode te zajedno koriste pokretnine inekretnine za podmirenje osnovnih životnihpotreba.

Članak 5.

Prihodi u smislu ove Odluke, su:1. neto plaća, odnosno naknada plaće s

osnova zaposlenja,2. mirovina, uključujući zaštitni i druge

dodatke, ili novčana naknada mirovine,3. naknada po osnovi nezaposlenosti,4. rodiljna ili roditeljska naknada,5. dohodak od samostalne djelatnosti (obrta

i s obrtom izjednačene djelatnosti, slobodnihzanimanja, poljoprivrede i šumarstva), dohodakod imovine i imovinskih prava, dohodak odkapitala i drugi porezu podložni prihodi premadobiti, odnosno prihodi utvrđeni za poreznuosnovicu poreza na dohodak.

Prihodi u smislu ove Odluke, nisu:1. zajamčena minimalna naknada, 2. primanja utvrđena člankom 31. Zakona o

socijalnoj skrbi («Narodne novine» broj 157/13. i152/14.).

Članak 6.

Zahtjev za ostvarivanje prava na(su)financiranje nabave udžbenika (u daljnjemtekstu: «Zahtjev») podnosi se osnovnoj školi kojudijete pohađa, na posebnom obrascu, spriloženim sljedećim dokumentima:

1. dokazi o prebivalištu svih članovakućanstva (preslike važećih osobnih iskaznica iliuvjerenja o prebivalištu),

2. dokazi o prihodima kućanstva ostvarenimu mjesecu travnju, svibnju i lipnju 2015. godine,

3. dokazi o nezaposlenosti, statusu učenikaili redovnog studenta za radno sposobne članovekućanstva koji ne ostvaruju prihode,

4. dokaz o radnoj nesposobnosti članakućanstva u radno aktivnoj dobi,

5. potpisana izjava o broju članovakućanstva,

6. potpisana izjava da učenik nije ostvariopravo na pomoć za sufinanciranje/financiranjetroškova nabave udžbenika temeljem drugihpropisa,

7. račun ili ugovor o podmirenju troškovanabave udžbenika kao dokaz o nabavi udžbenika

8. kopija kartice tekućeg računa na koji ćese vršiti isplata.

Obrazac Zahtjeva te obrasci izjava iz stavka1. točaka 5. i 6. ovoga članka, dostupni su na webstranici Grada Koprivnice www.koprivnica.hr.

Zahtjev podnose roditelji (skrbnici) učenika ito najkasnije do 15. listopada 2015. godine.

Članak 7.

Osnovna škola izdaje roditelju (skrbniku)rješenje o ostvarivanju prava na (su)financiranjetroškova nabave udžbenika, utvrđuje popiskorisnika i dostavlja Gradu Koprivnici uz zahtjevza isplatom sredstava, najkasnije do 15. prosinca2015. godine.

Grad Koprivnica je u Proračunu za 2015.godinu osigurao sredstva za ostvarivanje pravana (su)financiranje troškova nabave udžbenika, aodobrena sredstva će se uplatiti na računeroditelja (skrbnika) učenika, najkasnije do31.12.2015. godine sa računa Grada Koprivnice.

Članak 8.

Korisnici koji su ostvarili pravo na(su)financiranje nabave udžbenika u 100%-tnomiznosu i 70%-tnom iznosu, dužni su po završetkuškolske godine vratiti udžbenike osnovnoj školikoju dijete pohađa, na što će se obvezatipotpisivanjem odgovarajuće izjave.

Ostali korisnici iz članka 3. mogu vratitiudžbenike osnovnoj školi koju dijete pohađa i zaiste dobiti komplet rabljenih udžbenika zaslijedeću školsku godinu.

Korisnici iz stavka 1. i 2. ovog člankaudžbenike vraćaju najkasnije do zadnjeg dananastave.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, učenici


Stranica 43

koji moraju ponavljati razred nisu dužni vratitiudžbenike i pripadajuća dopunska nastavnasredstva, već ih mogu zadržati radi korištenja uidućoj školskoj godini.

Članak 9.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana oddana objave u «Glasniku Grada Koprivnice».

GRADSKO VIJEĆEGRADA KOPRIVNICE


PREDSJEDNIK:Zoran Gošek, dipl. ing., v.r.


Stranica 44

glasnik grada koprivnice...glasnik grada koprivnice • broj 4 • 27. srpnja 2015. stranica 1...

Documents