glasiloKoprivnica, rujan 2017.

broj 209

ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić:

novi zakon o zdravstvenoj zaštiti do kraja godine

11

AnA Soldo, mag. pharm., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore

nova energija novog tima za osnaživanje komore

6

Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

135 godina akademske izvrsnosti

12

4 5

glasilo

Sadržaj

impressumissn: 13312286 - Izdavač: BELUPO d.d. - Lijekovi i kozmetika - Ulica Danica 5 - 48000 Koprivnica - www.belupo.hr - www.zdravob udi.hr - www.belupo.com - E-mail: public.relations@belupo.hr - Glavna i odgovorna urednica: Snježana Foschio-Bartol - Urednik: dr. Ivo Belan - Lektura: Sanja Sabljar - Grafička priprema i dizajn: Gens ‘94 d.o.o. - Tisak: Printera grupa, Sveta Nedelja - Redakcija: I Savica 36, 10000 Zagreb - Telefon: 01 2481 201; Fax: 01 2371 411 - Naklada 1500 primjeraka

30

najmodernija FarmaCeUtska teHnoLogija na 25.000 ČETVORniH metara

12intervju6 ana soLDo, maG.pHarm.:

nova enerGija novoGa tima ZA OSNAŽIVANJE KOMORE

posLovna KroniKa9 Grupa poDravKa u prvom

poLuGoDiŠtu ostvariLa 1.951,2 miLijuna Kuna priHoDa oD proDaje

9 naDZorni oDbor poDravKe D.D. Donio oDLuKu o PRODUŽENJU MANDATA aKtuaLnoj upravi i IMENOVANJU ČLANA UPRAVE

9 ZDRAVKO VUČIĆ IMENOVAN DireKtorom seKtora MEĐUNARODNIH TRŽIŠTA

10 poDravKa i beLupo orGaniZiraLe GoDiŠnji susret jubiLaraca i umirovLjeniKa

ZDravLje14 aKupunKtura –traDicionaLna

KinesKa meDicinaraZGovor16 VLASTA VUČEVAC, DR.MED.:

paLijativna sKrb iZraZ je civiLiZacijsKe raZine pojeDinoG DruŠtva

obLjetnica

10 nutraceutiKa posLuje u sKLopu seKtora raZvoja posLovanja i reGistracija

ZDravstvena poLitiKa11 novi ZaKon o ZDravstvenoj

ZaŠtiti Do Kraja ove GoDine

press18 nova internetsKa stranica

NA ČEŠKOM JEZIKU – WWW.beLobaZa.cZ

18 FacebooK stranica ZDravo buDi u proteKLa je tri mjeseca priKupiLa 1.062 nova posjetiteLja

ProsLavLjena 110. oBLjetniCa osnUtka sLaven BeLUPa i 20. godišnjiCa ULaska U PrvU LigU

SVEČana aKadEMija POVOdOM 135. OBljETniCE stUdija FarmaCije i mediCinske Biokemije na SVEuČiliŠTu u ZaGREBu

sport

4 5

uvodnikšto smo stariji vjerujemo da se milijardu stvari treba poklopiti kako bi bili sretni. Sretni ljudi žive u okolnostima u kojima se trenutačno nalaze i tome prilagođavaju svoj stav. Svaki dan ima iskru radosti i mali paketić sreće, samo ako se dovoljno zagledamo u njega. Kada se sve zbroji i oduzme, ravnoteža je jedini zalog harmoničnog življenja. Teško ju je dostići, jer prečesto stremimo ekstremnim emocijama. ili smo odlično ili smo jako loše. Rijetko smo dobro. Osvijestimo stoga život u nama i oko nas – budimo zajedno i budimo dobro. Zajedno s vama, našim čitateljima, s kojima nas vežu desetljeća prijateljstva i zajedništva. Ovo nije tek usputna misao, već filozofija života.

Od tema koje valja izdvojiti u ovom broju, svakako je razgovor s novom predsjednicom Hrvatske ljekarničke komore, anom Soldo, mag. pharm. koja donosi novu energiju novog tima za osnaženje Komore.

Pročitajte svakako i priču o 135 godina akademske izvrsnosti Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, mjesta gdje znanje, predanost, odanost te ravnoteža iskustva i mladosti jamči uspjeh.

nemojte zaobići ni brojne poslovne vijesti koje ostvaruje Grupa Podravka, a osobito zastanite na pričama bivših i sadašnjih belupovaca – ivana Kolenka, nikole Katane te ines Petković.

žureći Šibeniku ususret i 24. tradicionalnim danima Belupa, zakazujemo vam novi susret u prvim danima studenoga.

želimo Vam zdravu, mirnu i sigurnu jesen.

Vaša, Snježana Foschio-Bartol,

Glavna i odgovorna urednica

Poštovane čitateljice i čitatelji,

LIJEČNIČKI KUTAK19 iscjeLiteLjsKa snaGa

smijeHa meDicina i biZnis20 inovacije u FarmaceutsKim

OBLICIMA POVEĆAVAJU vrijeDnosti FarmaceutsKe inDustrije

aKtuaLno22 oKruGLi stoL HrvatsKoG

FarmaceutsKoG DruŠtva o siGurnosti i ZaŠtita poDataKa u ZDravstvu

23 KOMUNIKACIJA U TIMU – KLJUČ uspjeHa orGaniZacije

24 raDionica „KaKo Znamo Da neŠto ne Znamo?“

beLupo KLub24 ivan KoLenKo: najviŠe me

veseLi Što je ime beLupo poZnato u ZemLji i svijetu

24 niKoLa Katana: KarDioLoŠKi portFeLj uvijeK je bio perjanica beLupa

26 INES PETKOVIĆ: PREDNOST raDa u beLupu su LjuDi Koji NESEBIČNO PRENOSE ZNANJE

press26 novi DiZajn beLupove Web

stranice na aDresi WWW.beLupo.Hr

posLovna psiHoLoGija27 MOŽE LI NAS STRAH STVARNO

ubiti?KroniKa 28 RAVNATELJICA ADELA SOČEV O

AKTIVNOSTIMA KOPRIVNIČKOG CRVENOG KRIŽA

29 aKciji DobrovoLjnoG Darivanja Krvi pristupiLo 62 DarivateLja u beLupu

29 natjecanje vatroGasaca KOPRIVNIČKO – KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE

FestivaL 31 renesansni FestivaL oKupio

viŠe oD 40.000 posjetiteLja

6 7

intervju

Komora sama po sebi ima veliKe ovlasti no ona je jaKa KoliKo su jaKi pojedinci Koji su u njoj angažirani

nova energija novoga tima za osnaživanje Komoreintervju s anom soLDo, mag. pharm., PREDSJEDNICOM HRVATSKE LJEKARNIČKE KOMORE

6 7

reaKcije ljudi na našu kampanju i način na koji smo je vodili pokazale su da se od nas očekuje pristupačnost i otvorenost

nova energija novoga tima za osnaživanje Komoreintervju s anom soLDo, mag. pharm., PREDSJEDNICOM HRVATSKE LJEKARNIČKE KOMORE

nova predsjednica Hrvatske ljekarničke ko-more mag. pharm. ana Soldo ima desetgo-dišnje iskustvo u ljekarničkoj djelatnosti pa dobro poznaje sva relevantna stručna i sta-leška pitanja. S posebnim naglaskom na pri-mjeni i nadzoru provođenja ljekarničke etike i deontologije u svakodnevnoj ljekarničkoj praksi, uspješnu prilagodbu i razvoj ljekarnič-ke djelatnosti unutar javne mreže zdravstve-ne službe u interesu pacijenata i zdravstvene ustanove te odgovornu zaštitu ljekarnika za-poslenika s ciljem poboljšanja uvjeta njihova rada u ljekarništvu. Osobno teži cjeloživot-noj izobrazbi i profesionalnom razvoju na području upravljanja/menadžmenta u zdrav-stvu, od farmaceutske i javnozdravstvene politike do boljeg pozicioniranja ljekarničke struke u zdravstvenom sustavu.Mag. pharm. ana Soldo obnaša dužnost zamjenice ravnateljice Gradske ljekarne Zagreb, a uz završeni Farmaceutsko-bio-kemijski fakultet, dovršava poslijediplom-ski studij Menadžmenta u zdravstvu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Za-grebu.B Početkom lipnja preuzeli ste čelno mje-sto Hrvatske ljekarničke komore, nakon Mate Portolana koji je na toj poziciji bio čak tri mandata. jeste li bili iznenađeni što ste dobili toliko povjerenje kolegica i kole-ga koji su Vas izabrali za predsjednicu Ko-more? Bili smo jako sretni i zahvalni što smo dobi-li podršku većine kolega članova Skupšti-ne. deseti lipanj je zapravo bio finale „utr-ke” koja je trajala jako dugo. Sama ideja za veći angažman u Komori i kandidaturu za tu zahtjevnu i bitnu funkciju javila se kroz rad u tijelima Komore gdje smo uočili da je potrebna nova energija i puno veći an-gažman svih nas kako bi promijenili per-cepciju javnosti i institucija o ljekarništvu. Tim smo stvarali polako. Priključili su nam se ljudi iz svih segmenata ljekarništva: pri-vatni ljekarnički lanci, ljekarnički lanci u vlasništvu lokalne samouprave, ljekarnici u zakupu, privatni ljekarnici, kolege koji rade u bolničkim ljekarnama, kolege s fa-kulteta, veledrogerija i industrije. Takav tim je pokazatelj da uz sve naše razlike,

koje realno postoje, možemo raditi zajed-no za ostvarivanje zajedničkih ciljeva. uložili smo jako puno vremena i truda u pri-bližavanju naših ideja kolegama. Obišli smo sve naše podružnice i razgovarali s ljudima o njihovom statusu, problemima koje ima-ju, ali i idejama kako sve promijeniti. Sretni smo što ljudi vide u Komori partnera u grad-nji i ostvarivanju zajedničkog uspjeha.B Hrvatska ljekarnička Komora je vrlo važ-na stručna i staleška udruga, a s obzirom na to da imate desetgodišnje iskustvo u ljekar-ničkoj djelatnosti, dobro poznajete i stanje u struci. Koji su Vaši prioriteti u razdoblju koje je pred vama?komora je tijelo s javnim ovlastima koja predstavlja ljekarnike. dužnost joj je i za-daća da predstavlja i štiti interese svih ma-gistara farmacije u Republici Hrvatskoj i izvan nje te da čuva čast, interese i prava ljekarničke struke.Osnaživanje Komore nam je primarni cilj. Komora sama po sebi ima velike ovlasti, no ona je jaka koliko su jaki pojedinci koji su u njoj angažirani.

Slika Komore koju smo mi htjeli stvoriti, i sigurna sam da ćemo napraviti sve da tako i bude, je otvorena, pristupačna Ko-mora, dostupna svim svojim članovima. Reakcije ljudi na našu kampanju i način na koji smo je vodili je pokazatelj da je pristupačnost i otvorenost ono što se od nas očekuje. Snažna i angažirana Komo-ra može i treba biti važan dionik u svim promjenama koje nas očekuju. dolazi nam dinamična jesen u kojoj se očekuje donošenje novog zakona o zdravstvenoj zaštiti. Kroz taj zakon bi trebali pripremiti podlogu za što kvalitetniji naš strukovni Zakon o ljekarništvu čija se izmjena oče-kuje u sljedećoj godini. najbitnija promje-na mora se dogoditi u nama samima, a ta je da postanemo svjesni svoje vrijednosti, našeg potencijala kojim možemo pridoni-jeti zdravstvenom sustavu i unapređenju zdravlja u našoj zemlji.B Bavite se, među ostalim, s primjenom i nadzorom provođenja ljekarničke etike i deontologije u svakodnevnoj ljekarničkoj praksi. Što to podrazumijeva?

ljekarnici uživaju veliko povjerenje pacijenata i taj odnos je, rekla bih, osoban. Vrlo često pacijenti imaju svoga osobnog ljekarnika s kojim su izgradili odnos i s povjerenjem mu se obraćaju za rješenje zdravstvenih pro-blema. Znanje i umijeće kvalitetne komuni-kacije preduvjet su kvalitetnog djelo-vanja za mnoge profesije, a to naro-čito vrijedi za medicinska zanimanja.

Kvaliteta zdravstvenog sustava u RH u najvećoj mjeri je posljedica edu-ciranih i motiviranih djelatnika, koji unatoč potplaćenosti i opterećeno-sti pružaju našim pacijentima uslugu koja ni malo ne zaostaje za europskim standardom. ljekarnici su u zadnjem desetljeću prepoznali komunikaciju kao važan element kvalitete pružanja svojih usluga i u tom se segmentu do-datno educirali.

Odnos ljekarnika i pacijenta

ZNANJE I UMIJEĆE KVALITETNE KOMUNIKACIJE preDuvjet su KvaLitetnoG DjeLovanja, posebno Za meDicinsKa Zanimanja

8 9

intervju

najbitnija promjena mora se dogoditi u nama samima: moramo osvijestiti svoje vrijednosti, naše potencijale kojim možemo pridonijeti zdravstvenom sustavu i unapređenju zdravlja u našoj zemlji

dug Hzzo-a ljekarnama kontinuirano je visok i trenutačno varira između 150 i 180 dana. Financijski iznos duga veći je od pola milijarde Kuna

Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti Ko-mora je ovlaštena i dužna pratiti i nadzirati provođenje medicinske etike i deontologije i u slučaju kršenja poduzeti odgovarajuće mjere. HljK je stoga još 1996. godine do-nio Kodeks ljekarničke etike i deontologije. Cijeli dokument temelji se na obvezi svakog magistra farmacije da svoj rad i znanje po-sveti dobrobiti i zdravlju naših pacijenata. ured Komore zaprima primjedbe pacijena-ta na rad naših članova i u skladu s Kodek-som odgovara na prigovore. Povjerenstvo za etiku i deontologju je statutarno povje-renstvo koje se bavi s tom problematikom. Tim Kodeksom regulirano je i oglašavanje ljekarni.B u hrvatske ljekarne godišnje uđe oko 60 milijuna pacijenata. dakle, ljekarna je izni-mno važna zdravstvena ustanova, a far-maceut iznimno važan zdravstveni radnik. jeste li zadovoljni statusom u društvu, u za-jednici, u zdravstvenom sustavu? ljekarne i ljekarnici su kroz povijest bili uvi-jek važan dio zajednice. ljekarne su razvo-jem gradova bile smještene u užem centru grada kao dodatna vrijednost svake sredi-ne, a ljekarnici su tijekom povijest bili važ-ni i ugledni građani. Magistri farmacije su u većini istraživanja javnog mijenja gotovo uvijek pri vrhu zanimanja kojima ljudi naj-više vjeruju. i to ne samo u našoj zemlji, u zapadnoj civilizaciji nego i u drugim kultura-ma. Mislim da su pacijenti prepoznali vrijed-nost našeg znanja i ljekarničkog savjeta i to su pokazali u istraživanjima. Status ljekarni-ka u zdravstvenom sustavu i način i razina vrednovanja našeg rada je nešto što mo-ramo unaprijediti. Ljekarnici su najdostu-pniji zdravstveni djelatnici na usluzi našim pacijentima bez naručivanja i liste čekanja. lijek je najčešća medicinska intervencija u zapadnoj medicini, a mi smo zdravstveni djelatnici koji imaju znanje o pravilnoj pri-mjeni lijekova. Ta činjenica govori puno o našoj ulozi u unapređenju i očuvanju zdrav-lja, a u konačnici i boljoj kontroli sredstava koja se troše u zdravstvu. nadamo se da ćemo u razgovorima s našim resornim mi-nistarstvom i osiguravateljima kapitalizirati taj potencijal.B je li stručni rad u ljekarničkoj komori do-voljno vrednovan? Stručni suradnici u Komori na raspolaganju su našim članovima za sve nedoumice koje

imaju u svom svakodnevnom radu zbog stalnih izmjene propisa koje prate našu dje-latnost. Oni koordiniraju rad svih povjeren-stava i odgovorni su za sve stručne poslove kojima se Ured komore bavi. u stručnom radu Komore volonterski sudje-luje i veliki broj naših kolega u radu povje-renstava. Zahvalni smo na njihovom trudu i angažmanu, jer nam današnji stil života i rada ostavlja malo slobodnog vremena. B Koliki je dug HZZO-a prema ljekarnama i kako se taj dug održava na poslovanje lje-karni?dug HZZO-a prema ljekarnama je konti-nuirano visok i trenutno varira između 150

ljekarnici, nažalost, zbog otežanog poslo-vanja nisu uspjeli opstati i morali su prodati svoje ljekarne. Vrijednost ljekarničke usluge za izdavanje lijekova na recept je niska. u manjim sredinama, gdje se poslovanje lje-karni uglavnom odnosi na izdavanje lijeko-va, očekujemo dodatne poteškoće u funk-cioniranju ljekarni. B Sudjeluje li ljekarnička komora na neki način u izradi novoga zakona o zdravstve-noj zaštiti koji se priprema u Ministarstvu zdravstva?Hrvatska ljekarnička komora je dobila po-ziv od Ministarstva zdravstva da predloži dvije osobe za sudjelovanje u radnoj sku-

i 180 dana. Financijski iznos duga je preko pola milijarde kuna. najveći problem je što i ljekarničku uslugu – za izdavanje lijekova na recept – HZZO plaća u isto vrijeme kada i lijekove, dakle sada u 180 dana, pa su time ljekarnici jedini zdravstveni djelatnici čiji se rad plaća s tolikim zakašnjenjem. Takva si-tuacijama s plaćanjem prema ljekarnama traje već dugo i sigurno predstavlja veliki izazov za normalno funkcioniranje ljekar-ništva.B dolazi li zbog nesigurnosti u poslovanju ljekarni često do promjene vlasničke struk-ture? Preslagivanje na ljekarničkom tržištu u smi-slu vlasništva traje već dugi niz godina. neki

pini koja će raditi na novom zakonu. uz mene, predstavnik ljekarništva u radnoj skupini za izradu Zakona o zdravstvenoj zaštiti biti će kolega darko Takač, pred-sjednik Hrvatskog farmaceutskog druš-tva koji ima „puno utakmica u nogama” u izradi zakonskih propisa. Zajednički rad na izradi zakona je samo još jedan korak u povezivanju dviju naših strukovnih or-ganizacija. HljK se tijekom ljeta zajed-no s liječničkom komorom i Komorom stomatologa uključila u hvalevrijednu inicijativu Koordinacija komora u zdrav-stvu. Kroz tu platformu očekujemo veliku potporu za naše prijedloge u izradi novog zakona.

8 9

posLovna KroniKa

Prihodi od prodaje Grupe Podravka u prvom polugodištu 2017. godine iznosili su 1.951,2 milijuna kuna. na kretanje ukupnog priho-da od prodaje u Grupi Podravka, koji je niži u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 37,4 milijuna kuna, značajno je utjecao izostanak prihoda Pića koji je u prvom po-lugodištu 2016. godine iznosio 37,2 miliju-na kuna te izostanak jednokratnog prihoda Mesnog programa koji je u istom razdoblju godinu ranije iznosio 13,7 milijuna kuna s osnove natječaja za isporuke robnih rezer-vi. ukoliko bi samo izuzeli navedeni utjecaj Pića i Mesnog programa, prihodi Grupe Po-dravka ostvaruju rast od oko 1 posto. grupa Podravka ostvarila je u promatra-nom razdoblju gotovo 70 posto prihoda od prodaje na inozemnom tržištu. Kada je pak riječ o prihodima od prodaje po regijama, vrijedi istaknuti kako je u regiji Europa zabi-lježen rast prihoda od prodaje u iznosu od 4 posto, u regiji Rusija i Znd od 8,7 posto te u regiji nova tržišta od 5,5 posto dok je adria

Grupa Podravka u prvom polugodištu ostvarila 1.951,2 milijuna kuna prihoda od prodajesegment Farmaceutike ostvario je 406,8 milijuna kuna priHoda od prodaje, što predstavlja rast od 7,3 posto u odnosu na usporedno razdoblje pretHodne godine. na navedeni rast prodaje najviše su utjecali vlastiti brendovi Koji su ostvarili rast prihoda od 8,3 posto

regija jedina regija koja je ostvarila niže pri-hode od prodaje u iznosu od 4,7 posto.Ostvarena bruto dobit u prvom polugodi-štu iznosi 689,3 milijuna kuna, a neto dobit 24,8 milijuna kuna. najveći utjecaj na sma-njenje iskazane neto dobiti imali su, između ostalog, veći troškovi realiziranih opcijskih dionica u odnosu na usporedno razdoblje (+9,3 milijuna kuna), viši troškovi otpremni-na u odnosu na usporedno razdoblje (+22,4 milijuna kuna) te niža profitabilnost Grupe žito u odnosu na isto razdoblje godinu ra-nije (- 21 milijuna kuna).Kada je riječ o strateškim poslovnim po-dručjima Grupe Podravka, segment Pre-

hrane ostvario je 1.544,4 milijuna prihoda od prodaje. na nižu razinu prihoda od pro-daje, osim već spomenutih negativnih utje-caja Pića i Mesnog programa, utjecale su niže narudžbe smrznutog povrća na tržištu Rusije, poremećaji na tržištima regije adri-ja uslijed izvanrednih okolnosti povezanih s najznačajnijim kupcem, pritisci u Pekarstvu na tržištu Slovenije te prošlogodišnje pro-mjene distributera u zapadnoj europi koji je još u postupku preuzimanja kanala prodaje. Segment Farmaceutike ostvario je 406,8 milijuna kuna, što predstavlja rast od 7,3 posto u odnosu na usporedno razdoblje prethodne godine. na navedeni rast pro-daje najviše su utjecali vlastiti brendovi koji su ostvarili rast prihoda od 8,3 posto.Prosječna dnevna cijena dionice Podravke u promatranom razdoblju bila je 12,4 po-sto viša u odnosu na usporedno razdoblje, a istodobno je došlo i do rasta prosječnog dnevnog broja transakcija, količina i dnev-nog prometa.

na sjednici nadzornog odbora Podravke d.d. održanoj 18. srpnja, donesena je odlu-ka da se za člana uprave Podravke d.d. s da-nom 18. srpnja 2017. godine imenuje Marko Đerek, koji ima dugogodišnje menadžersko iskustvo u internacionalnim kompanijama, a u Podravku dolazi s pozicije direktora pro-

daje za jugoistočnu Europu PliVa/TEVa. nadzorni odbor također je donio odluku da se predsjedniku Uprave marinu Pucaru i svim članovima uprave mandat produžuje do 23. veljače 2022. godine.Time je upravi ukazano povjerenje te dana puna podrška da nastavi s jačanjem tržišnih

pozicija kako na domaćem tako i na inoze-mnim tržištima na kojima je Grupa Podravka prisutna već dugi niz godina. jedan od osnov-nih ciljeva aktualne uprave je da Podravka bude predvodnik trendova u segmentu inova-cija proizvoda i modernih tehnoloških rješenja te povećanju efikasnosti ukupnog poslovanja.

uprava Belupa imenovala je Zdravka Vučića direktorom sektora Međunarodnih tržišta, a dosadašnje direktore tržišta pomoćnici-ma direktora sektora. Tako je ivan Kragić postao pomoćnik direktora za regiju adria (Srbija, Crna Gora, Makedonija i Slovenija), denisa Bambir je pomoćnica direktora sek-tora za Eu i nova tržišta (Češka, Slovačka, Poljska i nova tržišta), a Vedran Bači pomoć-nik je direktora sektora za zemlje istočne

Zdravko Vučić imenovan direktorom sektora Međunarodnih tržištaEurope i Farmavitu (Ruska Federacija, ukrajina, Kazahstan, CiS zemlje). u zajedničkim službama sektora, na zagre-bačkoj lokaciji, i nadalje su Tatjana Kalođe-ra, zadužena za OTC portfel, Vesna Gregor-ko za marketing, operativni kontroling vodi Zorica Zujić žeravica, a poslovna je tajnica Melita Hrvatić. u zajedničkim službama sektora na kopriv-ničkoj lokaciji i nadalje su zaduženi za ot-

premu robe u CiS zemlje lidija lončarić, Va-lentina jakopanec i ana Vlah. Za sve ostale vidove otpreme robe zaduženi su Vladimir Martinaga, Marina Bači, Marko Đurđek, gordan Felak.nova organizacija donosi ravnomjerniju podjelu tržišta, a samim time i veću efika-snost. Svim kolegama želimo uspjeh u radu i do-bre poslovne rezultate.

nadzorni odbor Podravke d.d. donio odluku o produženju mandata aktualnoj upravi i imenovanju člana uprave

10 11

posLovna KroniKa

poDravKa i beLupo orGaniZiraLe GoDiŠnji susret jubiLaraca i umirovLjeniKa

ljudi su snaga koja pomiče granicegrupa podravKa ima jaKe brandove, vrhunsKe proizvode, modernu tehnologiju, ali ono najvrjednije što ima već 70 godina jesu njezini zaposleniciGrupa Podravka i ove je godine organi-zirala godišnji susret svojih umirovljeni-ka i zaposlenika s jubilarnim radnim sta-žem. na tradicionalno druženje, održano ispred Tvornice juha i Vegete u Koprivnici, pozvani su svi umirovljenici, njih 3261, uz 266 zaposlenika s 30, 35 i 40 godina rad-nog staža u okviru Grupe Podravka. Ve-ćina njih i ove se godine rado odazvala susretu na kojem se uvijek s veseljem pri-sjete zajedničkih dana, priča i anegdota kojih u dugom radnom vijeku nije nedo-stajalo. Podravka je jedina kompanija u Hrvatskoj koja za svoje bivše zaposlenike i jubilarce organizira ovakva godišnja druženja, kako bi im zahvalila na doprinosu uspjehu kom-panije. na početku susreta, prisutne je pozdravio Marin Pucar, predsjednik uprave Podrav-ke te im zahvalio na vrijednom radu koji su

ugradili u ostvarenje vrijednih poslovnih re-zultata Grupe Podravka. “Grupa Podravka ima jake brandove, vr-hunske proizvode, modernu tehnologiju, ali ono najvrjednije što ima već 70 godina jesu njezini zaposlenici. Kako je Podravka oduvi-jek kompanija sa srcem, sa srcem stvaramo svoje proizvode, njegujemo odnose sa svo-jim poslovnim partnerima i kooperantima, sa srcem djelujemo i pomažemo zajednici u kojoj poslujemo. ipak, Podravka se još po nečemu posebno ističe. To je odnos pre-ma zaposlenicima kako sadašnjim, tako i bivšima. Svojim zaposlenicima Podravka omogućava poticajno okruženje za učenje i napredovanje, timski rad i zajedništvo, a posebnu pažnju posvećujemo onima koji su kroz dugi radni vijek gradili uspješnu Podravku.” - istaknuo je Marin Pucar, pred-sjednik Uprave Podravke. Prije odlaska na tradicionalno druženje u

šatoru održano je okupljanje Belupovih ju-bilaraca. Bila je to prigoda da se našim ju-bilarcima i ove godine predsjednik uprave Hrvoje Kolarić, zahvali na odanosti i preda-nosti radu u kompaniji s kojom žive i rade punih 30, 35, ail i 40 godina života.“Pravi posao nije biti bolji od drugih već biti bolji od sebe samoga. da ste tu naj-veću iskru vrijednosti i životne mudrosti uspjeli sačuvati, govore mi godine koje ste utkali u život ove kompanije. Vaših 30,35 i 40 godina odanosti tijekom koji ste stvarali neraskidiv savez s Belupom i belupovcima, potvrđuje da ovu kompaniju nose ljudi. Vi ste ta snaga koja pomiče naše granice. Bez vas niti jedan stroj ne bi radio, bez vas niti jedna naša tvornica ne bi bila izgrađe-na, bez vas niti jedno pakiranje lijeka ne bi otišlo onima kojima je potreba. Bez vas ne bi bilo Belupa, kazao je predsjednik uprave Belupa Hrvoje Kolarić.

nutraceutika posluje u sklopu sektora Razvoja poslovanja i registracijauprave Podravke i Belupa odlučile su da Podravkin sektor nutraceutika od 1. srpnja postaje dijelom Belupove organizacijske sheme. Služba nutraceutike, čiji su projek-tni zadaci razvoj novih grupa proizvoda i u farmaceutskom i u prehrambenom dijelu, djelovat će u sklopu sektora Razvoja poslo-vanja i registracija, a direktorica službe bit

će, kao i dosad, lenkica Penava. u službi će raditi i Marijana Ceilinger i Marina Petrović. Podsjetimo, nutraceutika je osnovana prije dvije godine radi snažnijeg korištenja siner-gijskih efekata iz dvaju baznih segmenata, hrane i lijekova. Stručnjaci nutraceutike na tržište su u proteklom razdoblju lansirali nu-trixu, visokokaloričnu, visokoproteinsku te-

kuću hranu s dodanim vlaknima za potpunu, uravnoteženu prehranu. Radi se o hrani za posebne medicinske potrebe, namijenjenoj za dijetalnu prehranu bolesnika s malnu-tricijom ili rizikom njezine pojave. Može se koristiti kao jedini izvor prehrane ili kao na-dopuna prehrani, a daje se samo uz liječnički nadzor, po preporuci liječnika specijaliste.

10 11

ZDravstvena poLitiKa

Za belupo piše: Diana Glavina

novi ZaKon o ZDravstvenoj ZaŠtiti Do Kraja ove GoDine

tri milijarde kuna godišnje mogu se dobiti iz tzv. poreza na luksuz, odnosno iz dodatnog oporezivanja cigareta, alkoHola, žestokog pića s koncentracijom alkoHola oko 40 posto, igara na sreću, teleFona

novi zakon o zdravstvenoj zaštiti imat ćemo do kraja ove godine, najavio je mi-nistar zdravstva Milan Kujundžić uz objaš-njenje kako je Hrvatskoj potreban novi za-kon, jer je važeći od 2008. godine mijenjan čak desetak puta. u dokumentu “iskaz o procjeni učinka propisa za Zakon o zdrav-stvenoj zaštiti”, koji je bio na javnoj raspra-vi od 17. srpnja do 16. kolovoza, kako bi se prikupila mišljenja i prijedlozi zainteresira-ne javnosti, izdvojena su područja koja će biti obuhvaćena zakonskim promjenama. Temeljni je cilj osigurati moderan, finan-cijski održiv zdravstveni sustav koji će građanima pružati zdravstvenu sigurnost, kvalitetnu i svima dostupnu zdravstvenu zaštitu. novim zakonom želi se provesti veća decentralizacija sustava, dobiti kva-litetnija primarna i bolnička zdravstvena zaštita, ojačati preventivne aktivnosti kao i dnevne bolnice. Za još učinkovitiji sustav hitne medicine valja provesti funkcional-nu integraciju zavoda za hitnu medicinu s pružateljima primarne zdravstvene zaštite i objedinjenim hitnim bolničkim prijemom. Bolji sustav palijativne skrbi podrazumije-va pružanje palijativne skrbi i na tercijar-noj razini zdravstvene zaštite kako bi se i kliničke ustanove uključile u mrežu bolnica koje osiguravaju specifične oblike liječenja pojedinih skupina palijativnih pacijenata. novim zakonom o zdravstvenoj zaštiti

Kujundžićev plan za nove tri milijarde kuna za zdravstveni proračun

uvode se i dva nova načela, koja su u skladu s reformskim mjerama, a koje se provode u reorganizaciji bolničke zdravstvene zaštite. To su supsidijarnost i funkcionalna integra-cija. uvodi se i nacionalni registar pružate-lja zdravstvene zaštite koji će obuhvaćati sve zdravstvene ustanove i privatne zdrav-stvene radnike koji obavljaju zdravstvenu djelatnost. novi bi zakon o zdravstvenoj zaštiti trebao biti i temelj za bolje radne uvjete liječnicima i drugim zdravstvenim radnicima, za veće plaće onima koji više rade te za učinkovito upravljanje ljudskim potencijalima. U javnoj raspravi Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HuBOl) iznijela je brojne zahtjeve koje bi po njima trebalo ugraditi u novi zakon, pa, među ostalim, HuBOl traži da se liječnici-ma ukinu sve obveze prema zdravstvenoj ustanovi koja im je platila specijalizaciju, ako ne žele ondje raditi. Zatim, zbog mnogo prekovremenih radnih sati žele beneficirani radni staž po načelu 15 za 12 mjeseci, žele plaćeno osiguranje za liječničke pogreške, žele da im se omogući i besplatno korište-nje stana tijekom specijalizacije i stručnog usavršavanja…Ministar Kujundžić nije posebno komenti-rao zahtjeve HuBOl-a, ali je najavio velike zakonske promjene u sustavu koncesija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i to po mode-lu austrije, Švicarske i njemačke. Koncesije će se u formalnom smislu ukinuti, uvodi se, rekao je, sustav ordinacija. Ordinacije osta-ju u rukama onih koji u njima rade, a paci-jentima ostaju sva sadašnja prava. liječnici će, naravno, i dalje morati imati ugovor s HZZO-om i za svoje će pacijente od HZZO-a dobivati novac.Koordinacija hrvatske obiteljske medici-ne (KoHOM) podržava ukidanje koncesija i uvođenje sustava ordinacija. drže da će pacijenti, ukidanjem koncesija, imati bolju zdravstvenu skrb u ordinacijama obiteljskih

liječnika, jer će liječnici biti motiviraniji za rad, a ordinacije bolje opremljene. Za ra-zliku od sadašnjeg sustava koncesija, pri-likom odlaska u mirovinu liječnici će moći ordinaciju predati drugom liječniku. Sada, odlaskom liječnika koncesionara u mirovinu ordinacija se gasila odnosno vraćala bi de domu zdravlja dok bi, prema novom zako-nu, ordinacije zapošljavale mlade liječnike koji bi se uhodavati u posao i kasnije preu-zeli ordinaciju i pacijente. Kako bi se očuvao zdravstveni sustav, stra-teški je cilj ministra Kujundžića riješiti finan-cijsko stanje pa će, rekao je, u sustav unije-ti nove tri milijarde kuna što neće ugroziti standard građana. Tri milijarde kuna godiš-nje mogu se dobiti, pojasnio je, iz tzv. po-reza na luksuz, odnosno iz dodatnog opo-rezivanja cigareta, alkohola, žestokog pića s koncentracijom alkohola oko 40 posto, igara na sreću, telefona… Tako bi kutija ci-gareta i boca alkohola poskupjeli za neko-liko kuna, telefon 10 posto, kocka također određeni postotak. dopunsko zdravstveno osiguranje za sada ne bi poskupjelo, ali bi maksimalna participacija za one bez do-punskog osiguranja bila dvostruko skuplja nego danas što znači četiri tisuće kuna. u planu je i redukcija prava na zdravstvenu uslugu hrvatskih građana koji su napustili zemlju i zaposlili se u inozemstvu. Kako će sve to zakonski regulirati, vidjeti ćemo sljedećih mjeseci, no, za sada, treba biti zadovoljan činjenicom da je Ministar-stvo zdravstva osiguralo 187 milijuna kuna bespovratnih europskih sredstava za speci-jalizacije za 273 mladih liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i to za manje razvijene županije i otoke. Već je odabrano veliki broj kandidata koji počinju sa specijalizacijama te je, k tome, pokrenuta nova faza dobiva-nja novih sredstava za otvaranje novih spe-cijalizacija, koja bi trebala biti realizirana u idućim mjesecima.

11

12 13

meDicina i biZnisobLjetnica

Svečana akademija povodom obilježa-vanja 135. obljetnice studija farmacije na Sveučilištu u Zagrebu održana je 26. rujna u hotelu Westin u Zagrebu, a svečanost te vodeće znanstveno-istraživačke institucije u Republici Hrvatskoj, utemeljenoj na du-gogodišnjoj tradiciji nastavnog i znanstve-nog rada održano je pod visokim pokrovi-teljstvom predsjednice republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. uz gotovo 500 uzvanika, 135. obljetnici studija farmacije prisustvovali su i mini-star zdravstva i izaslanik predsjednika Vla-de republike Hrvatske prof. dr. sc. milan Kujundžić, posebni savjetnik za zdravstvo i sport i izaslanik Predsjednice Republike Hr-vatske doc. dr. sc. Tomislav Madžar, držav-na tajnica i izaslanica ministrice znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Branka Ramljak, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo i izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba dr. sc. Vjekoslav jeleč, rektor zagrebačkog Sveučilišta prof. dr. sc. damir Boras, pro-rektorice, prorektori, dekanice, dekani, prodekanice i prodekani Sveučilišta u Za-grebu, rektori hrvatskih sveučilišta te mno-gobrojni uzvanici iz zemlje i inozemstva, prorektor, te dekani, prodekani i profesori susjednih fakulteta.„danas slavimo da bismo zašli u povijest, da bismo se prisjetili samih početaka od zamisli do ostvarenja, pustih godina ne-posustajanja u vrtlogu izazova koje vrije-me svako nosi, da bismo se prisjetili ple-menitosti koju smo širili svakim potezom našeg djelovanja, prisjetili one mudrosti gdje sebe ne mjerimo svojim ‘ja’, onog zajedništva iz kojeg smo crpli osjećaj za

SVEČANA AKADEMIJA POVODOM 135. OBLJETNICE STUDIJA fARMACIJE I MEDICINSKE BIOKEMIJE NA SVEUČILIŠTU U ZAGREBU

Mjesto gdje znanje, predanost, odanost te ravnoteža iskustva i mladosti jamči uspjeh

znanost i obrazovanje dostupno pod jednakim uvjetima svakom mladom čovjeku, cjeloživotno obrazovanje te povezivanje u europski obrazovni i znanstveni prostor, nužna su pretpostavka razvoja društva

stvarnost i za istinu do koje se ne dolazi umom već životom i da bismo se sjetili svih zaslužnih imena u svjetlu ili sjeni, svih vrijednih i predanih pojedinaca, svih koji su svojim znanjem i umješnosti, svojom ustrajnošću i razumijevanjem, dobrotom i ljubavlju prema životu ‘hranili’ našu Far-maciju i Medicinsku biokemiju, svih koji su u časnoj i bogatoj povijesti u svaki kutak Fakulteta utkali dio sebe, u pozdravnom je govoru kazao prof. dr. sc. željan Maleš, dekan Farmaceutsko-biokemijskog fakul-teta Sveučilišta u Zagrebu, te dodao kako na tom tragu tradicije i vjerodostojnosti osjećamo da nam više no ikada trebaju zajedništvo, snaga, odgovornost i odluč-nost. Čuvajmo naše zajedništvo da nam svijet koji se danas sve više razilazi ne bude samo jedna smiješna, pojedinačna utrka za moći... jer put koji odabireš po-sve sam nikada te neće dovesti pravom završetku.Sve nabrojane vrijednosti u našem društvu su često ostajale skrivene. danas ih ponov-no pronalazimo jer su one neophodne da bismo mogli slijediti istinsko domoljublje.

Pravednost koja ne čini iznimke i domolju-blje koje ne počiva na osobnom interesu, koje ne ostaje samo na riječima, nego do-moljublje koje se potvrđuje djelima i ogle-da u rezultatima. Svakoga dana djelatnici i studenti našeg Fakulteta trude se živjeti ove vrijednosti. upravo zbog njih opstaje-mo. Punih 135 godina.Poslušajmo zato što nam govori um, a što

Te godine utemeljen je sveučilišni studij farmacije, a sveučilišna je nao-brazba u području farmacije započe-la skoro istovremeno s poučavanjem klasičnih disciplina filozofije, teologije i prava.Ovaj fakultet kao i sveučilište kojem od svojih početaka pripada, bio je znanstveni, kulturni i stručni centar u ovom dijelu Europe, rasadnik eu-ropske znanstvene i stručne misli, mjesto gdje su znanja stjecali mnogi mladi ljudi s ovih prostora koji su ju dalje promovirali u svojim sredina-ma. Farmaceutsko-biokemijski fakul-tet najstariji je u jugoistočnoj Europi, a mnogi iz tog okružja utemeljeni su zahvaljujući naporima stručnjaka koji

su stasali upravo u Zagrebu na FBF-u.Kroz dugu tradiciju svoga djelovanja Fakultet se, zahvaljujući svojim na-stavnicima, studentima i alumnima, usavršavao u svim aspektima djelo-vanja jedne akademske i znanstvene institucije i postigao zavidnu razinu u nacionalnim i međunarodnim okviri-ma.u 135 godina djelovanja Farmace-utsko-biokemijskog fakulteta, od 1882. do danas, dogodili su se broj-ni iskoraci u smjeru unaprjeđivanja akademske izobrazbe farmaceuta koji su utemeljili i razvoj nove disci-pline, odnosno nove struke, u okrilju farmacije u Hrvatskoj, medicinske biokemije.

Kako je sve počelo 1882. godine?

12 13

SVEČANA AKADEMIJA POVODOM 135. OBLJETNICE STUDIJA fARMACIJE I MEDICINSKE BIOKEMIJE NA SVEUČILIŠTU U ZAGREBU

Mjesto gdje znanje, predanost, odanost te ravnoteža iskustva i mladosti jamči uspjeh

znanost i obrazovanje dostupno pod jednakim uvjetima svakom mladom čovjeku, cjeloživotno obrazovanje te povezivanje u europski obrazovni i znanstveni prostor, nužna su pretpostavka razvoja društva

srce i dopustimo im da ruku pod ruku ko-račaju kroz dan. Vjerujem da nas je, sve ov-dje okupljene upravo ta, vrlo jednostavna filozofija života dovela u položaj u kojem smo danas, na ovo mjesto na kojem smo danas, okruženi briljantnim postignućima, očekujući još dojmljivije rezultate. jer, slo-žit ćete se sa mnom, suvremena je znanost generator napretka svakog društva i no-

sitelj njegova razvitka. Ova je istina neu-pitna.Znanost i obrazovanje dostupno pod jed-nakim uvjetima svakom mladom čovjeku, cjeloživotno obrazovanje te povezivanje u europski obrazovni i znanstveni prostor, nužna su pretpostavka razvoja društva. Zato neka naše danas i naše sutra ne bude tek u sjeni prošlosti, već u dubokom pošti-

vanju njezinih djela. Poslužimo se tim vrjed-notama, ali iskoraknimo i na polje svih no-vih izazova našeg vremena i budimo hrabro svoji, kazao je prof.dr.sc. željan Maleš, de-kan Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Ove godine FBF nije proslavio samo 135. obljetnicu studija farmacije već i 55. obljet-nicu usmjerenog obrazovanja medicinskih biokemičara. Tijekom duge povijesti Far-

14 15

SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA JE 1979. PRIZNALA AKUPUNKTURU KAO METODU LIJEČENJA ZA VIŠE OD 50 BOLESTI

akupunktura – tradicionalna kineska medicina

Piše: Mirjana Žagar-Petrović, dr. med.akupunktura je stara metoda liječenja ki-neske medicine latinskog naziva (lat. acus – igla i punctura – ubod) koju su u Euro-pu donijeli europski misionari krajem 16. stoljeća. iako se akupunktura spominje u kineskoj medicini već 2800 god. p. n. r., znanstveno je priznata i prihvaćena u tzv. zapadnoj medicini tek unazad tridesetak godina. Razlog tome je da unatoč činjeni-ci da akupunktura pomaže kod određenih bolesti nije bilo znanstvenih dokaza kojim bi se moglo objasniti djelovanje akupun-kture u okvirima zapadnjačke medicine.što je tradicionalna kineska medicina u ostatku svijeta poznatija kao metoda li-

maceutsko-biokemijski fakultet prošao je kroz mnoge reforme u sveučilišnom obra-zovanju od kojih se posebno može ista-knuti bolonjska reforma zahvaljujući kojoj Fakultet danas ima integrirane sveučilišne preddiplomske i diplomske studije Farma-cije i medicinske biokemije u trajanju od pet godina. Od akademske godine 2011./2012. u program 10-semestralne izobrazbe ma-gistara farmacije i medicinske biokemije u opsegu od 900 nastavnih sati integrirano je stručno osposobljavanje (ekvivalent pri-pravničkog staža). Posebno ponos Fakulte-ta je i poslijediplomski doktorski studij Far-maceutsko-biokemijske znanosti.nakon provedene reakreditacije 2016. go-dine, doktorski studij ocijenjen je najvišom ocjenom u svim aktivnostima te mu je pre-ma preporuci agencije za znanost i visoko obrazovanje dodijeljena oznaka doktor-skog studija visoke razine kvalitete. Fakul-tet je utemeljio osam poslijediplomskih specijalističkih studija i ima 160 djelatnika. u proteklih pet godina Fakultet je ostvario zavidnu znanstvenu, stručnu i nastavnu dje-latnost. Svoju znanstvenu aktivnost djelat-nici Fakulteta ostvarili su u okviru brojnih znanstvenih projekata.„u desetljećima koja su pred nama, izgra-

obLjetnica

đivat ćemo društvo temeljeno na znanju, novim tehnologijama i konceptu održiva razvoja. novo društvo kojem težimo pri-hvaća klimatske promjene, stroge eko-loške standarde, ostvaruje globalnu in-formatiziranost, spoznaje novo poimanje ljudskih prava te znanost, obrazovanje i kulturu potvrđuje kao poluge napretka i očuvanja vlastitog identiteta u globalnom i multikulturnom društvu. u takvoj se zemlji građani uistinu osjeća-ju građanima Europe i svijeta. Cijelu ovu akademsku godinu obilježavali smo našu obljetnicu organizirajući brojne stručne i znanstvene skupove, predavanja, izložbe te smo objavili prigodne publikacije (Spo-menicu, Bibliografiju i Godišnja izvješća). da smo danas na dobrom tragu pokazat će vam danas svi vrijedni ljudi bez kojih Fa-kultet ne bi bio ono što jest – mjesto gdje znanje, predanost, odanost te ravnoteža iskustva i mladosti jamči uspjeh. a u budućnosti će se i dalje redati naše obljetnice u odjeku glasnog zadovoljstva i tihe radosti na ponos našeg grada i naše prelijepe, najdraže i jedine nam domovine Hrvatske”, završno je kazao prof. dr. sc. že-ljan Maleš, dekan Farmaceutsko-biokemij-skog fakulteta.

u desetljećima koja su pred nama, izgrađivat ćemo društvo temeljeno na znanju, novim teHnologijama i konceptu održiva razvoja

ječenja određenih bolesti to više gubi na značenju u Kini – zemlji iz koje potječe. nekada se u Kini liječilo isključivo tradi-cionalnim metodama liječenja – ubada-njem igala i biljnim mješavinama. da-nas u Kini na akupunkturu idu uglavnom starije osobe, dok mlađe pribjegavaju suvremenim metodama liječenja. Su-vremena zapadna medicina pokušava pronaći uzroke i objasniti bolesti znan-stvenim sredstvima. kineska tradicional-na medicina ne traži uzroke, njen pristup temelji se na osobnom stanju pacijenta, sukladno poznatoj rečenici kineskog re-formatora denga Xiaopinga: “nije važno je li mačka crna ili bijela, važno je da lovi miševe”. no unatoč različitim pristupima suvremene zapadne i tradicionalne kine-ske medicine obje imaju isti cilj: oporavak oboljelih.Svjetska zdravstvena organizacija je 1979. priznala akupunkturu kao metodu liječenja za više od 50 bolesti, a američka organiza-cija Food and drug administration (Fda) akupunkturnu iglu preporučila kao siguran medicinski instrument.Zato se mnogi bolesnici koje je zapad-na medicina proglasila neizlječivima i ne

ZDravLje

14 15

SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA JE 1979. PRIZNALA AKUPUNKTURU KAO METODU LIJEČENJA ZA VIŠE OD 50 BOLESTI

akupunktura – tradicionalna kineska medicina

aKupunKturne točke su odgovarajuće točke živčaniH neurona (neuromi) Koje zapravo odgovaraju loKacijama leđne moždine

može im pomoći okreću tradicionalnim ki-neskim metodama liječenja.

djelovanje akupunkturetradicionalna teorija djelovanja akupun-kture temelji se na kineskom vjerovanju o postojanju vitalne energije (Qi-chi) koja stalno kruži kroz ljudsko tijelo, prožima sve žive stanice i tkiva te se troši u svakodnev-nim aktivnostima ljudskog organizma, ali se i nagomilava unošenjem hrane i zraka. Kada je energija u ljudskom tijelu u ravno-teži čovjek je zdrav, nesklad unosa i potroš-nje narušava zdravlje, a odsustvo energije uzrokuje smrt. ubadanjem tankih igala u akupunkturne

točke kojih ima oko 365 uspostavlja se po-novo ravnoteža tzv. homeostaza. akupun-kturne točke su odgovarajuće točke živča-nih neurona (neuromi) koje zapravo odgo-varaju lokacijama leđne moždine. njihovim provociranjem može se postići suzbijanje ili potenciranje boli. znanstvena teorija djelo-vanja akupunkture je da se provokacijom navedenih točaka zapravo potiče izlučiva-nje endorfina – prirodnog neuropeptida koji se veže za stanice bola u mozgu djelujući analgetski.

tko ne smije na akupunkturu?akupunktura se ne savjetuje osobama koje imaju strah od igala, psihičkim bolesnicima, ženama za vrijeme menstruacije, trudnoće i dojenja, kod vidljivih kožnih bolesti, hemo-filije i proširenih vena. Oboljeli od malignih bolesti prethodno se moraju konzultirati s onkologom. Osobe koje imaju negativan stav prema akupunkturi i njenom učinku ta-kođer nisu prikladni za primjenu medicinske akupunkture.

nuspojave akupunkturenuspojave na akupunkturu su rijetke, kod malog broja osoba može se javiti manje kr-

varenje na mjestu uboda, blaga prolazna ošamućenost ili vrtoglavica te bol. Kod ma-nje od tri posto tretiranih osoba u početku može doći do pogoršanja simptoma bole-sti, no ovo je najčešće prolazno. Oko 10% tretiranih osoba ne reagira na akupunktur-no liječenje.Rizik od lokalne infekcije na mjestu uboda moguć je kod osoba oslabljenog imuniteta narušenog zbog osnovne bolesti ili lijeko-vima. Mogućnost prijenosa zarazne žutice tipa B i C praktično je svedena na minimum upotrebom sterilnih akupunkturnih igala.

Koje bolesti liječi?Bolesti koje se uspješno liječe akupunktu-rom su upalne i degenerativne bolesti mi-šićno-koštanog sustava, različite ozljede, neuralgije, bolesti perifernih živaca, glavo-bolje, migrene, stres, kronični umor, povi-šeni i sniženi krvni tlak, menstrualne tego-be, probavne smetnje, razne kožne bolesti,

bolesti ovisnosti poput pušenja, debljine i brojne druge.

akupunktura danasakupunktura je danas našla svoje mjesto u službeno medicini liječeći brojna zdrav-stvena stanja zahvaljujući dobro educira-nim liječnicima koji su integrirali svoje zna-nje zapadne medicine i dodatno se educi-rali kako bi pomogli oboljelim osobama.akupunkturu danas rade licencirani liječni-ci koji primjenjuju suvremene medicinske metode liječenja, ali i ubadanje sterilnim jednokratnim iglicama prakticirajući pri tome individualni pristup svakom bolesni-ku. Ona je danas našla mjesto u liječenju boli uzrokovanom brojnim zdravstvenim stanjima od bolova u leđima do malignih bolesti. Provode je iskusni liječnici prema pravilima struke te je medicinska akupun-ktura vrlo sigurna metoda liječenja s ma-lom učestalošću ozbiljnih komplikacija.

16 17

Palijativna skrb izraz je civilizacijske razine pojedinog društva

raZGovor

Briga o teškim bolesnicima nekada je bila isključivo izraz vjerskog milosrđa i prepu-štena pojedinačnom suosjećanju. unazad četrdesetak godina briga o teškim bolesni-cima postaje sastavni dio zdravstvenog su-stava i izraz civilizacijske razine pojedinog društva. Svjetska zdravstvena organizacija je 1990. godine proglasila pravo na palija-tivnu medicinu jednim od osnovnih ljudskih prava na zdravstvenu zaštitu.B doktorice Vučevac, objasnite našim či-tateljima što je to palijativna skrb i što je njezin cilj? Siguran sam da još uvijek ima dosta ljudi kojima nije u potpunosti jasan taj pojam.Palijativna skrb je aktivna ukupna skrb za bolesnika čija bolest više ne reagira na postupke liječenja. Bavi se neizlječivim bolesnicima, ali na drugačiji način, brine o njegovom biološkom, psihološkom, so-cijalnom i duhovnom stanju, a istovreme-no brine i za obitelj oboljelog. Obuhvaća razdoblje od postavljanja dijagnoze neiz-lječive bolesti, pa sve do žalovanja nakon smrti bolesnika. liječi i pokušava umanjiti najteže simptome prateće bolesti kao što su bol, mučnina, otežano disanje, nesanica, kronični umor i drugi.Palijativna skrb je pristup koji poboljša-va kvalitetu života bolesnika i obitelji kroz olakšanje patnje i kontinuiranu podršku, održava bolesnikovu autonomiju i dosto-

VLASTA VUČEVAC, DR.MED., PREDSJEDNICA HRVATSKOG DRUŠTVA ZA PALIJATIVNU MEDICINU PRI HRVATSKOM LIJEČNIČKOM ZBORU

palijativna skrb pristup je koji poboljšava kvalitetu života bolesnika i obitelji olakšanjem patnje i podrškom, održava bolesniKovu autonomiju i dostojanstvo

janstvo, ima individualni pristup u plani-ranju i donošenju odluka. Palijativna skrb pruža se na različitim razinama: kao palija-tivni pristup, kao opća i kao specijalistička palijativna skrb. Palijativnu skrb pruža interdisciplinarni tim kojeg čine liječnik, sestra, fizioterapeut, radni terapeut, psiholog, stomatolog, lje-karnik, socijalni radnik, duhovnik i volonteri.Palijativnu skrb većinom trebaju bolesnici s onkološkim bolestima, ali je značajan i broj bolesnika s neurološkim bolestima (Parkin-

16 17

Palijativna skrb izraz je civilizacijske razine pojedinog društva

VLASTA VUČEVAC, DR.MED., PREDSJEDNICA HRVATSKOG DRUŠTVA ZA PALIJATIVNU MEDICINU PRI HRVATSKOM LIJEČNIČKOM ZBORU

u hrvatsKoj, palijativna sKrb organizirana je Kao integrirani model sKrbi Koji se temelji na primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali i na bolničkoj razini i u ustanovama socijalne skrbi

son, CVi, multipla skleroza, alZ), bolesnici s raznim oblicima demencija – pretežno alZ, ali i bolesnici s kroničnim nezaraznim bole-stima u završnim stadijima bolesti (bolesti jetre, bubrega, srca, pluća). Mnogi ljudi još nisu dovoljno informirani o dobrobiti koje pruža kompletni palijativni tim bolesniku u rješavanju svih problema bolesnika i obitelji bez obzira na mjesto gdje se za njega skr-bi, bilo kod kuće, bilo u bolnici. Mislim da je potrebno još mnogo emisija na radiju i televiziji, mnogo članaka u tisku da bi ljudi i društvo u cjelini spoznali važnost palijativne skrbi. Valja nam spomenuti i da smo izrazito stara nacija i da su potrebe za skrbi starih, bolesnih i neizlječivih sve veće.B Postoje li posebne ustanove gdje se pro-vodi takva skrb? je li se takvim bolesnicima oduvijek pružala posebna pomoć ili je tako-va skrb novijeg datuma?danas u Hrvatskoj postoje ustanove u ko-jima se provodi palijativna skrb kao što je Bolnica sveti Rafael, Psihijatrijska bolnica na ugljanu ima prvi odjel za palijativnu skrb dementnih i palijativnih duševnih bolesni-ka, Klinika Vrapče ima 15 kreveta za palija-

tivnu skrb bolesnika od alzheimerove bo-lesti, u Bolnici sveti ivan – jankomir imamo dnevni boravak za palijativnu skrb demen-tnih bolesnika, u Bolnici za kronične plućne bolesnike imamo odjel palijativne skrbi, a odjel palijativne skrbi imamo i u bolnicama u dugoj Resi, novom Marofu i Kninu. novi lijepi odjel palijativne skrbi imamo u bolnici u našicama, a i u dubrovniku. moram istaknuti da nismo imali palijativ-nu skrb do ulaska u Eu, kada su Strateškim programom razvoja palijativne skrbi 2012. – 2016., koji je usvojila Vlada u prosincu 2013., stvoreni organizacijski i zakonski okviri za ra-zvoj nove grane u medicini – palijativne me-dicine koja je dio palijativne skrbi. izrađeni su prema Bijeloj knjizi o standardima i normati-vima za hospicijsku i palijativnu skrb u Eu-u.B ima li razlike između palijativne medicine i hospicijske skrbi?Postoje različitosti između termina palija-tivna medicina, palijativna skrb i hospicij-ska skrb. Palijativna medicina ne liječi bo-lest nego teške prateće simptome osnovne bolesti. najveće je težište na smanjivanju boli i drugih simptoma kao što su mučnina,

kašalj, nesanica, kronični umor, sprječava-nje kaheksije. Palijativna skrb pristup je koji poboljšava kvalitetu života bolesnika i nji-hovih obitelji suočenih s problemima zbog smrtonosne bolesti, sprečavanjem i ublaža-vanjem patnje pomoću rane identifikacije i besprijekorne prosudbe te liječenja boli i drugih problema – fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih. Palijativna skrb afirmira život, a smrt smatra sastavnim dijelom života, koji dolazi na kraju; ona smrt ne ubrzava niti je odgađa. Ona nastoji očuvati najbolju mogu-ću kvalitetu života sve do smrti.Hospicijska skrb pruža terminalnu skrb za bolesnike koje više nije moguće zbrinuti kod kuće. Hospicij je novi pristup podizanja do-stojanstva teško bolesnih i umirućih osoba uz drugačiji pristup suzbijanju i trajnoj kon-troli boli, uz poticanje bolesnika na promje-nu plana dosadašnjeg liječenja i hospicijsku skrb. svako se pravedno i dostojanstveno ljudsko društvo određuje prema svome stavu i pogledu na one koji pate te kako se prema njima odnosi. Hospicij je ustanova u kojoj se provodi palijativna medicina uz holistički pristup.

18 19

press

B Kakva je situacija s mrežom hospicijskih ustanova u našoj zemlji. Poznato nam je da postoji i Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu. u kolikoj mjeri to društvo razvija svoju aktivnost?u Hrvatskoj zasad postoji samo jedan hos-picij – Marija Krucifiksa Kozulić u Rijeci, otvoren u siječnju 2013. Osnivač hospicija je Riječka nadbiskupija, Caritas Riječke nad-biskupije, županija i Grad Rijeka. nalazi se u sustavu zdravstva. S veseljem očekujemo planiranu izgradnju novog hospicija u pul-skoj županiji. Hrvatsko društvo za palijativ-nu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora osnovano je prije 23 godine. Osnivač i idej-ni začetnik je prof. dr. sc. anica jušić. Ona je vodila društvo 15 godina i naša je doživotna počasna predsjednica.Zajedno s Ministarstvom zdravstva društvo je putem Povjerenstva za palijativnu skrb radilo na izradi Strateškog programa razvo-ja palijativne skrbi u Hrvatskoj i na izradi na-cionalnog plana razvoja palijativne skrbi za razdoblje 2017. – 2020.društvo je, u suradnji s Medicinskim fakul-tetom Sveučilišta u Zagrebu, osnovalo CE-PaMET – Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vješti-ne. to je edukativni centar u kojem do sada educirano gotovo tisuću ljudi (liječnika, me-dicinskih sestara, socijalnih radnika, psiho-loga, ljekarnika, stomatologa i duhovnika). u Hrvatskoj ne postoji specijalizacija iz pa-lijativne medicine niti poslijediplomski stu-dij. diljem zemlje održavaju se brojne jav-nozdravstvene tribine, simpoziji i tečajevi.B Kako je riješeno pitanje plaćanja troškova palijativne skrbi?u Hrvatskoj još uvijek ne postoji kompletno organizirani sustav palijativne skrbi, a mre-ža mobilnih palijativnih timova i ustanova je još nedovoljno razvijena. Palijativna skrb u našoj zemlji organizirana je kao integrira-ni model skrbi koji se temelji na primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali i na bolničkoj razini i u ustanovama socijalne skrbi.To znači da se nije uspostavio kao novi do-datni sustav, već se ustrojava prenamjenom postojećih resursa, edukacijom profesio-nalaca i uspostavljanjem novih procedura i standarda. usluge palijativne skrbi pripada u sustav zdravstvene zaštite. upravo se nalazi-mo u fazi implementacije i u tijeku smo prvih ugovaranja koordinatora palijativne skrbi i mobilnih palijativnih timova domova zdrav-lja s HZZO-om. nadamo se da će se procesi osnivanja kompletnih mobilnih palijativnih timova, kao i otvaranje hospicija ubrzati jer su potrebe naših bolesnika već sada znatno veće od naših sadašnjih mogućnosti.

na češkom je tržištu sredinom mjeseca ruj-na objavljena nova web stranica Belupa na adresi www.belobaza.cz.Stranica je namijenjena za komunikaciju s majkama i budućim majkama radi približa-vanja potencijalnim kupcima za Belobazu u novim, manjim pakiranjima. Promjenom regulatornog statusa iz koz-metike u medicinski proizvod otvorila se mogućnost da Belobaza bude pozicio-nirana i za bebe što je također važno pri komunikaciji s potencijalnim i postojećim kupcima. To je jedan od razloga zašto smo se odlu-čili plasirati i komunicirati taj proizvod in-ternetskim stranicama, koji našoj ciljanoj skupini (majke i buduće majke) omogućava veću pristupačnost informacijama i ulijeva sigurnost pri upotrebi tog proizvoda.

nova internetska stranica na češkom tržištu – www.belobaza.cz

u nastojanju da se približimo postojećim i potencijalnim kupcima objavom internet-skih stranica pokrenuli smo i nagradnu igru. Ponajprije, vjerujemo da će ta internetska stranica povećati zadovoljstvo korisnika Belobaze te pridonijeti povećanju prodaje proizvoda na češkom tržištu.Podsjetimo, prije nekoliko godina Belupo je lansirao korporativne stranice na češ-kom jeziku na adresi www.belupo.cz. u skladu s digitalnom strategijom kom-panije te potrebama za informiranjem o poslovanju kompanije i novostima u Belu-povom portfelju korporativna je stranica namijenjena pacijentima, poslovnim par-tnerima i ostaloj javnosti. upravo takva poslužit će boljoj prepoznat-ljivosti Belupa kao i olakšanom poznavanju Belupovih proizvoda na češkom tržištu.

Facebook stranica zdravo budi u protekla je tri mjeseca prikupila 1.062 nova posjetiteljaStalnom nadogradnjom i unapređenjem portala Zdravo budi iz mjeseca u mjesec svjedočimo porastu broja Facebook po-sjetitelja. u protekla tri mjeseca, Facebo-ok stranica zdravo budi prikupila je 1.062 nova posjetitelja. zanimljivo je istaknuti kako smo u mjesecu lipnju, prvi put dosad, ostvarili i rast broja angažiranosti muška-raca od 7% u odnosu na prethodni mjesec. Zahvaljujući zanimljivom i korisnom sadr-

žaju, najuspješnija objava Facebook strani-ce zdravo budi u protekla tri mjeseca bila je iz kategorije ginekologija.upravo zato najveći broj fanova predstav-ljaju žene različite životne dobi, a najanga-žiranije su dobne skupine od 45 do 54 godi-ne te od 55 do 64 godine.najčitaniji su tekstovi s područja gineko-logije, kardiologe, urologije i reumatolo-gije.

18 19

LIJEČNIČKI KUTAK

Dr. ivo beLan iscjeliteljska snaga smijeha

Hoće li doći vrijeme kada će vam vaš li-ječnik, u svrhu terapije, kazati da po-

gledate dvije epizode neke humorističke serije, koja se trenutačno vrti na televiziji i da nakon toga dođete na kontrolu? dobro, možda neće baš tako, ali humor se sve više priznaje kao snažna snaga za održavanje dobrog mentalnog i fizičkog zdravlja. ideja da je smijeh dobar nije nova, međutim zna-nost sada to i dokazuje.danas postoje laboratorijski dokazi da sr-dačan smijeh, smijeh od srca, ubrzava sr-čani ritam, poboljšava krvnu cirkulaciju i aktivira mišiće u gotovo čitavom tijelu. nakon smijeha čovjek se osjeća relaksiran. Prema američkom psihijatru Wiliamu Fryu, jednom od vodećih stručnjaka za humor i zdravlje, smijeh može spriječiti srčani infar-kt smanjenjem napetosti, stresa i ljutnje. On može spriječiti i usporenje cirkulacije, koja može dovesti do moždanog udara, a može smanjiti i osjećaje neugodnosti kod ljudi koji boluju od raka. Prof. Fry smatra da smijeh može pomoći i u prevenciji raka, olakšavajući depresiju, dakle emocionalno stanje koje može učiniti ljude osjetljivijima na tu bolest.Klinička istraživanja utvrdila su da smijeh može imati direktan utjecaj na sposobnost organizma da se bori protiv infekcije. Po-stoje dokazi da humor i smijeh potiču u or-ganizmu stvaranje bijelih krvnih tjelešaca koja napadaju bakterije, uzročnike infekci-je, a također jača i imunološki obrambeni sustav. Budući da smanjuje stres, humor pruža i fizičke i emocionalne koristi. On nam pomaže da lakše svladamo probleme koji se javljaju iz dana u dan.Psiholog lisa Rosenberg, s medicinskog fa-kulteta i Chicagu, kaže: “Humor nije samo smijati se vicu. To je općenito stav prema ži-votu. To je emotivno olakšanje i ono vam ta-kođer omogućuje da nastavite funkcionirati i u stresnim situacijama. Količina stresnog hormona u organizmu smanjuje se kad se smijemo”.liječnici i sestre u čikaškom Presbyterian – St. luke’s medicinskom centru, primje-

Međutim, humor ima svoja ograničenja. ne smije ga se upotrebljavati toliko mnogo da postane dosadan ili zamoran ili neumje-stan. dakako, ne smije se i previše na njega osloniti u smislu olakšanja od stresa. Tu se misli na oslanjanje u tolikoj mjeri da se is-ključe druge tehnike za smanjenje stresa. Kaže se da ništa ne može nadmašiti dobar smijeh. ljepota humora je u tome što je pristupačan svakome. jedan je liječnik ka-zao: “ljudi mogu uživati u humoru sami, za svoj račun, bez plaćanja za preglede kod liječnika, za učlanjenje u zdravstvene klu-bove itd.”Stručnjaci preporučuju da ljudi prepozna-ju svoj osjećaj za humor. Oni kažu: “imajte svoju vlastitu zbirku šaljivih knjiga, videa s filmskim komedijama (npr. “Mr. Bean”) ili bilo što drugo. ako imate loš dan, ako se osjećate potišteno i želite probuditi svoj imunološki sustav, posegnite za nekom svojom knjigom s dobrim vicevima ili pro-nađite bilo što drugo što će vas nasmijati”.

njuju humor i razne šale kako bi razveselili bolesnu djecu. Humor pomaže da se rasprši strah kod djece. upotreba humora odstrane medicinskog osoblja tek se odnedavna po-čela prihvaćati.

Humor poboljšava vezu između liječnika i pacijentaHumor je od koristi u zdravstvenoj skrbi, jer poboljšava vezu između liječnika i pacijen-ta, pomaže obojici da otkriju stvari koje nisu znali jedan o drugome i općenito olakšava napetost koja je često prirođena u odnosi-ma liječnik – bolesnik.dr. Goodman joel, direktor programa ulo-ga humora u liječenju, kaže: “Mnogo ljudi pokazalo je da je humor za njih prava bla-godat u vrijeme kad ih napadne bolest. Kad ga se dobro primijeni, smijeh je vrlo snažan pozitivan lijek, koji može biti dodatak stan-dardnoj terapiji.” Osim u zdravstvenoj skr-bi, humor se može djelotvorno primjenjivati i u poslovnom životu, edukaciji itd.

srdačan smijeH, smijeH od srca, ubrzava srčani ritam, poboljšava Krvnu cirKulaciju i aKtivira mišiće

19

20 21

meDicina i biZnis

inovacije u farmaceutskim oblicima povećavaju vrijednosti farmaceutske industrije

izgleda da su nastojanja i aKcije, Koje idu za tim da se lijekove učini što više “ p r i j at e l j s K i m a ” , v r l o djelotvorni, a priliKe Koje se otvaraju proFitabilnim

Piše: dr. Ivo BelanTijekom nekoliko prošlih godina farmace-utske kompanije suočavale su se s nizom prepreka: gubici patentne zaštite odnose milijune u prihodima, troškovi istraživanja i razvoja permanentno rastu, a broj novih odobrenih lijekova pada. na vrhu svega toga su i sve stroži regulatornih zahtjevi za odobrenja, kako novih, tako i onih već po-stojećih aktivnih farmaceutskih supstanci, zbog čega su potrebna golema financijska sredstva da bi se lijek uspješno donio na tr-žište. u cilju pronalaženja rješenja tih pro-blema, farmaceutski proizvođači nastoje im prići i s nekih drugih novih aspekata. jedan od načina je koristiti tuđa iskustva, vanjske izvore inovacija i tako vješto izbjegavati ri-zike u razvijanju novih aktivnih tvari. neke kompanije pak napuštaju lov na aktivne tvari te, umjesto toga, reformuliraju po-stojeće lijekove, kako bi ih učinili težim za kopiranje dok, u isto vrijeme, revitaliziraju starije brendove. druga, kompletnija strategija, uključuje obraćanje veće pažnje tome kako potro-šači gledaju na postojeće lijekove i kako se odnose prema njima. taj poseban pristup priskrbio je neke iznenađujuće dobre per-spektive prvoj crti razvoja lijekova.jedna reprezentativna studija, provedena na nijemcima i amerikancima, otkrila je da su kruti oblici lijekova (tablete i kapsule), najčešći oblici u potrošnji, daleko do opti-malnih u mnogim slučajevima. ustvari, 50 posto ljudi ima problema s gutanjem lije-kova u tim oblicima, što rezultira s mno-gim propustima u pridržavanju propisanoj terapiji. Taj problem ima negativne učinke na suradljivost pacijenata: 8 posto ispitanih osoba izvijestilo je da je u potpunosti apsti-niralo od uzimanja svoga lijeka, radije nego da se suočava i muči s poteškoćama pove-zanih s gutanjem. Od onih koji su nastavili

uzimati svoj lijek, dio njih su poduzeli mjere koje su potencijalno kompromitirale efika-snost lijeka, kao što je lomljenje (32%), dro-bljenje i otapanje (17%) tableta ili kapsula prije nego su ih progutali.Taj problem nedavno je priznala najveća i najvažnija regulatorna agencija na svijetu, američka agencija za hranu i lijekove (Fda), koja je je izdala jedan vodič za farmaceut-sku industriju, koji se odnosi na veličine i oblike tableta i kapsula. To je snažno prizna-nje jednog proširenog, ali ipak relativno ne-prepoznatog i zapuštenog problema. Fda je naveo: “...teškoće kod gutanja tableta i kapsula može biti problem za mnoge osobe

i dovesti do različitih neugodnih događaja i prekida suradnje bolesnika u procesu te-rapije.”Fda sugerira da se tom problemu oteža-nog gutanja pristupi, uzimajući u obzir ra-zličita fizikalna svojstva tableta i kapsula. Činjenica jest da pacijenti još uvijek moraju imati posla s oblicima lijekova koji negativ-no utječu na njihovu suradljivost i njihovo zdravlje.S takvim obiljem uvjerljivih podataka, ra-širenost toga problema je neosporna. Si-tuacija zahtijeva akciju, a to je onda rijetka prilika inovativnim kompanijama da olak-šaju probleme bolesnika i da u isto vrijeme ostvaruju novi izvor prihoda.

ljudi zahtijevaju više od svojih lijekovaispitivanje koje je obavila agencija Hermes Pharma i Spiegel institut iz Mannheima, imalo je za cilj ocijeniti prihvaćanje kon-vencionalnih oblika lijeka u usporedbi s više „potrošaču prijateljskim” oblicima. is-pitivanje je obavljeno na 1000 amerikana-ca. Svi anketirani, bez obzira na dob i spol, izvijestili su o poteškoćama koje imaju kod gutanja tableta i kapsula. Zanimljivo, čak veći broj mlađih ljudi (66 posto, u dobi od 16 do 24 godine, prema 40 posto od 65 go-dina i starijih) prijavilo je problem, premda iz različitih razloga. Svima je veličina table-ta i kapsula predstavljala određenu poteš-koću, iako su mlađi ljudi referirali da im se ponekad nije sviđao ni okus ili miris tableta i kapsula.Postalo je jasno da se, osim potrebe za la-koćom gutanja, i parametri kao što je okus i pogodnost, praktičnost upotrebe, nalaze također visoko na listi želja i potreba pa-cijenata. 66 posto amerikanaca izvijestilo je da lijekovi trebaju biti lagani i pogodni za gutanje, 38 posto je reklo da su ugodan okus ili miris važni i 34 posto je sugeriralo

20 21

inovacije u farmaceutskim oblicima povećavaju vrijednosti farmaceutske industrije

da lijek treba biti lagan za uključivanje u nji-hovu dnevnu rutinu. Više od trećine sudio-nika ispitivanja kazalo je da želi pakiranja koja se lagano otvaraju. danas ljudi očekuju sve više od svojih lijekova, a ne samo njihov ljekovit učinak. Oni žele također u svemu tome imati pozitivno iskustvo.Zahvaljujući internetu i drugim društve-nim medijima, danas su ljudi, bolje nego ikad prije, informirani o opcijama u svojoj zdravstvenoj brizi. S bogatstvom raspo-loživih informacija, pacijenti jednostavno više ne žele prihvatiti proizvod ili lijek s ko-jim nisu previše sretni i zadovoljni. To znači da bolesnici počinju tražiti sasvim određen lijek (brend) od svojih liječnika ili farmaceu-ta, novi faktori sve češće odlučuju u procesu kupnje. izbor lijeka prije je bio isključivo po uputama liječnika, međutim ta se situacija promijenila. Pacijent danas ima veliku ulo-gu u tome koji će mu lijek (ili dodatak liječe-nju) biti izdan i svakako, danas se pacijento-ve preferencije slušaju i sve češće poštuju i bivaju zadovoljene.alternativni oblici lijekova, kao što su šu-meće tablete (i prašci), tablete za žvakanje, pastile, zrnca (granule) koja se u ustima ota-paju i instant pića itd. skreću od standardnih modela tableta i kapsula i zadovoljavaju ra-zličite potrebe današnjih pacijenata.

Svi ti oblici mogu bit razvijeni u različitim okusima, mirisima itd., sve u cilju lakšeg konzumiranja i da se lako integrira u dnevni život bolesnika. najočitija korist od svih tih oblika je da su, za razliku od tableta i kap-sula, laki za gutanje i pogodni za uzimanje i tako odmah olakšavaju problem gutanja koje doživljava toliko mnogo ljudi.Obraćati pažnju na preferencije potrošača i zadovoljavati njihova očekivanja, poseb-no je važno u ovo vrijeme brzog rasta trži-šta i bezreceptnih (OTC) lijekova – koji će po procjenama doseći 100 milijardi dolara u sljedećih nekoliko godina. OTC proizvodi pružaju potrošačima slobodu da odaberu svoje preferirajuće lijekove i farmaceutske oblike i pristup liječenju tijekom 24 sata. ljudi se danas često okrenu tim lako i brzo dostupnim lijekovima kod prvih znakova bolesti, umjesto da odu k liječniku na pre-gled. Podaci za Sad kažu da njihovi potro-šači, u prosjeku, godišnje obave 26 kupnji OTC preparata, dok, u isto vrijeme, posjete liječnika tri puta. To rezultira, u prosječnom američkom kućanstvu, potrošnjom od 340 dolara godišnje na OTC proizvode.

Pristup usmjeren potrošaču koristi svimalijekovi koji pružaju pacijentima bolje isku-

stvo i time povećavaju njihovu suradljivost u terapiji trebaju biti u žiži strategije razvoja svakog lijeka. To će omogućiti industriji pro-izvesti lijek različit od konkurencije i ostva-riti prihod u isto vrijeme kada zadovoljava potrebe velikog broja pacijenata. Međutim, u vrijeme kada 50 posto ljudi doživljava po-teškoće pri gutanju tableta, industrija ipak pokazuje sporost u rješavanju toga pitanja. To pitanje postaje sve aktualnije, čak se raz-mišlja o kreiranju novih oblika lijekova, kao i o reformuliranju postojećih proizvoda.Takve bi strategije mogle poslužiti i za po-boljšanje zdravlja pacijenata i za smanjenje troškova zdravstvene skrbi, koji su troškovi obično u vezi s nesuradljivošću bolesnika u terapeutskom procesu. Samo u Sad-u, smatra se da ta nedisciplina, nesuradljivost pacijenata stoji zdravstvenu službu i do 280 milijardi dolara godišnje. Kompanije sada imaju šansu ubaciti u višu stratešku brzinu i pozabaviti se s tim problemima.izgleda da su nastojanja i akcije, koje idu za tim da se lijekove učini što više „prijateljski-ma”, vrlo djelotvorni, a prilike koje se otva-raju da su profitabilne. Oni koji su dovoljno dalekovidni da tako postupe, obraćaju se potrošačima za inspiraciju i stavljaju prefe-rencije i zahtjeve pacijenata u centar svoga budućeg razvoja.

22 23

aKtuaLno

mjere obuHvaćaju usvajanje detaljne obrade zapisa podataka, provedbu odgovarajućiH sigurnosniH mjera, zaštitu privatnosti, obvezu imenovanja službenika za zaštitu podataka (dpo) i niz drugih aKtivnosti

Piše: mr.sc. Tatjana Ajhler-Đuretek, dr.med.

u Hrvatskom farmaceutskom društvu (HFd) 6. rujna održan je okrugli stol pod nazivom “Sigurnost i zaštita podataka u zdravstvu – Što nam prijeti i kako se zašti-titi?” o novoj europskoj regulativi zaštite osobnih podataka.

informacije o novoj regulativiZbog očigledne potrebe da se regulira pohranjivanje osobnih podataka koji se skupljaju na bilo koji način, HFd je ovim

oKruGLi stoL HrvatsKoG FarmaceutsKoG DruŠtva o siGurnosti i ZaŠtita poDataKa u ZDravstvu

Što nam prijeti i kako se zaštititi?

konzultant za sigurnost podataka, Mladen Kovaček, stručnjak za digitalizaciju medi-cine, HiT konferencija d.o.o., ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore i Tatjana ajhler Đuretek, rukovoditeljica Me-dicinskih poslova i farmakovigilancije, Belu-po d.d., te predstavnica Radne skupina za klinička ispitivanja i sigurnosne informacije HFd-a.

Početi što prije s provedbomSvaki od panelista sa svog je aspekta na-glasio što je potrebno napraviti u pogledu nove regulative, da li su neki koraci već po-duzeti i što to ustvari znači za svakodnev-ni rad posebice za organizacije koje rade u sklopu zdravstvenog sustava ili su dio nje-ga. Moderator je bila anita Galić koja je za-nimljivim pitanjima dovela do dinamične i interesante rasprave. Zaključak je skupa da je idealno vrijeme za početak priprema za primjenu nove regulative Eu-a već prošlo, stoga je nužno s aktivnostima započeti što prije. Što će to značiti za zdravstveni sustav

panelom svojim članovima i svim zainte-resiranim osobama pružio osnovne infor-macije o novoj regulativi. O tome što to znači i koje će se mjere morati poduzeti u uvodnom predavanju kratko nas je upo-znao Mario Perica, odvjetnik i stručnjak u području zaštite podataka i farmaceutske industrije. Mjere obuhvaćaju: usvajanje de-taljne obrade zapisa podataka, provedbu odgovarajućih sigurnosnih mjera, zaštitu privatnosti, obvezu imenovanja službeni-ka za zaštitu podataka (dPO) i niz drugih aktivnosti. Regulativa se odnosi i na sve zemlje izvan Eu-a koje koriste podatke europskih gra-đana ili im prodaju robu ili usluge. Pravi-lo se također odnosi na sve tvrtke koje čuvaju i obrađuju podatke. nakon uvod-nog predavanja uslijedio je panel u kojem su uz predavača još sudjelovali: Stjepan Orešković, Centre for Bioethics (Harvard Medical School), leadership and Manage-ment of Health Services (Medicinski fakul-tet u Zagrebu), Marko Cukrov, regionalni

koji se temelji na osobnim podacima, kako će biti zaštićeni osobni podaci bolesnika i tko će sve biti uključen u taj lanac zaštite podataka nije još u potpunosti definirano. Za većinu podataka morat će postojati po-stupak privole pojedinaca. nadalje, bit će i onih podataka koji će zbog svoje svrhe i zaštite javnog zdravlje biti oslobođeni po-sebnih postupaka. Konačno, predviđene su i velike novčane kazne za prekršitelje zakona što može biti i do 4% globalnog godišnjeg prometa za najteže povrede podataka.S aspekta farmakovigilancije u postupku prijave nuspojava zaštita podatka već je i ranije regulirana. Osobni podaci koji nam pristignu s prijavom nuspojava ostaju po-hranjeni u našem sustavu, dalje se šalju samo podaci kojima se ne mogu identifici-rati pojedini bolesnici. nema sumnje da će i u tom području biti promjena i da će po-jedini podaci morati biti dodatno zaštićeni. Kako će se sve to regulirati, vidjet ćemo i to uskoro.

22 23

Piše: Ivan Barešić, mr. pharm, MBA, pomoćnik ravnateljakrajem rujna na inicijativu ravnateljstva ljekarne deltis Pharm i uz potporu Belupa, održana je prva u nizu radionica za zaposle-nike Zu ljekarne deltis Pharm. na edukaciji sudjelovale kolegice i kolege iz svih ljekar-ničkih jedinica: Velike Gorice, Samobora, Harmice, Koprivnice, Crikvenice, Karlovca, duge Rese, Ogulina, Zagreba i duća te iz službe centralne nabave i računovodstva. tema edukacije bila je “komunikacija u timu”. Kako primijeniti najnovije spoznaje o uvijek aktualnoj temi saznali smo od dr. Re-nate Kokotović. Polazeći od definicije koja kaže kako je tim mala skupina ljudi komple-mentarnih znanja i vještina koji su predani zajedničkim poslovnim ciljevima i zajednič-kom pristupu dr. Kokotović je istaknula važ-nost odgovornosti i predanosti svakog čla-na tima. Pravi smisao održanog predavanja krije se u činjenici kako su sudionici upravo timskim radom morali doći do odgovora na neka temeljna pitanja. Primjerice: kako tim uopće nastaje? Koja je razlika između tima i grupe? Što je to drama trokut? Koji su ri-zici timskog rada? i niz drugih. na samim radionicama potvrdilo se poznato pravilo kako je cjelina puno više od pukog zbroja pojedinaca. Zajedničkim trudom i uz puno smijeha brzo se dolazilo do odgovora. Moti-virani i željni novih znanja sudionici su otkrili što neki tim čini uspješnim, kako se njegovi članovi osjećaju, što misle i što poduzimaju kako bi tim ostao uspješan. Zanimljivo je bilo otkriti koji faktori mogu dovesti do eventualnog neuspjeha i kako se njima može upravljati. Sudionici su saznali i za Belbinov model timskih uloga prema kojem postoji nekoliko skupina ponašanja koje pojedinac usvoji prilikom rada u timu. Model predviđa kako svaki član s obzirom na svoje karakteristike, znanja, sposob-nosti i interese preuzima određenu ulogu. neke od uloga su: koordinator, kreativac, izvršitelj ili pokretač. ne postoje dobre ili loše uloge, već samo one koje nam manje ili više leže. istraživanjima je dokazano kako često tim koji ima uravnoteženu strukturu timskih uloga rezultatom nadmaši onaj s neuravnoteženom strukturom. logično je objašnjenje za ovu pojavu: u timu s uravno-teženom strukturom više se koriste predno-

komunikacija u timu – ključ uspjeha organizacije

svrha eduKacije bila je osvi-jestiti u kojoj mjeri učin-Kovita primjena KomuniKa-cijsKih vještina pridonosi suradnji i podiže kvalitetu tima

sti određene uloge i lakše se nosi s njenim nedostacima. S druge strane, pojedinac koji poznaje svoju ulogu može raditi na indivi-dualnom razvoju i upravljati svojim slabo-stima te tako još više doprinijeti svom timu. doslovno značenje riječi komunikacija je učiniti nešto zajedničkim. Stoga je i svrha edukacije bila osvijestiti u kojoj mjeri učin-kovita primjena komunikacijskih vještina pridonosi suradnji i podiže kvalitetu tima što u konačnici utječe na poslovanje i rezul-tat cijele organizacije. Efikasni timovi ko-riste komunikaciju kao temeljni alat kojim jedinstvene karakteristike pojedinog člana pretoče u snagu cijelog tima. Zanimljivost ovog pristupa ogleda se i u činjenici da su razgovor o njemu sudionici nastavili i za vrijeme neformalnog druženja tijekom pa-uze. jedna od tema je bila i kako sve što su naučili mogu implementirati u svoj svakod-nevni rad, ali i odnose s bližnjima. Edukaci-ja je dala priliku i za međusobnu razmjenu znanja i iskustava. interes i interakcija koje su sudionici iskazali tijekom radionica do-voljno govori o njihovoj kvaliteti i potvrđu-ju koliko su interne edukacije važan alat za animiranje i povezivanje zaposlenika. Kako se naše ljekarničke jedinice nalaze se širom Hrvatske te nam je svima bilo drago što

smo međusobno mogli podijeliti iskustva i spoznaje “u živo”. iako je edukacija bila izra-zito dinamična i zabavna sudionici su sa so-bom ponijeli praktična i primjenjiva znanja, kako na radnom mjestu, tako i u životu. Po završetku edukacije ravnateljica ljekar-ne deltis Pharm Mirjana ćorić, dipl. oec. i članica upravnog vijeća ljiljana Vrane-šić, mr. pharm., zaposlene su izvijestile o ostvarenju dosadašnjih poslovnih rezultata. Razgovaralo se i o aktivnostima koje će se provoditi za zajedničko ostvarenje zacrta-nog plana poslovanja do kraja 2017. godine. naglašeno je kako svi zaposlenici, bez obzi-ra na svoju formalnu funkciju predstavljaju vitalan dio svakog tima i kao takvi ključni su element uspjeha cijele ustanove. imaju-ći u vidu upravo tu činjenicu zaposlenici su potaknuti na slobodno iznošenje svojih pri-jedloga, ideja i njihovu komunikaciju prema ravnateljstvu.Zaposlenici su se složili kako takvi događa-ji značajno doprinose osjećaju pripadnosti, omogućuju kreiranje strategija temeljenih na uključenosti svih pojedinaca i svih timo-va te bolje fokusiranje na rezultat. upravo iz tih razloga veseli nas kontinuira-ni nastavak ove vrste edukacija planiran i u idućoj kalendarskoj godini.

24 25

radionica “kako znamo da nešto ne znamo?”Krajem mjeseca srpnja u zagrebačkom je uredu Belupa održana druga u nizu od pet planiranih radionica koje se bave rješavanjem problema odlučiva-nja temeljenog na podacima, ali i ana-litičkim tehnikama u farmaceutskom poslovanju. radionice su namijenjene voditeljima, direktorima, product ma-nagerima i suradnicima prodaje, mar-ketinga te odnosa s javnošću, a održali su ih dr.sc. leo Mršić i doc.dr.sc. Ro-bert kopal.docent Kopal je naglasio da se ljudi većinom fokusiraju na jednu situaciju, ne zapažaju niz drugih situacija koje se istodobno događaju. ukoliko su ljudi fokusirani na zadano ne vide dalje od toga, što predstavlja jedan od temelj-nih problema u odlučivanju. Činjenica je da kad se počinjemo mijenjati, mi-jenja se sve. Teško je prihvatiti da smo sami odgovorni za svoj život, međutim početak promjene u poslovnom smislu i time indiciran uspjeh kreće promje-nom svakog ponaosob.Sve se više mijenja sklop razmišljanja managera na temelju čega donose poslovne odluke. Sve više managera shvaća da se odluke donose isključivo na temelju podataka, nastoje analitič-ki razmišljati o problemu tako da se distanciraju od tekućih problema te ovisno o vrsti problema primjenjuju razne vještine iz raznih znanosti.na pitanje možemo li svi postati “pro-blem solving” osobe, docent Kopal ističe kako sami možemo pomica-ti granice, samo moramo biti svjesni svojih, ali i tuđih slabosti. To je način kojim se uvijek može doći do win- win situacije.Podsjetimo, prva u nizu radionica koju je vodio dr.sc. leo Mršić organizirana je s ciljem da spoznamo naše resurse i kako s njima upravljati. Konkretno, na toj radionici saznali smo kako upravlja-ti podacima s Facebook stranice zdra-vo budi portala, na temelju analize ko-risnika koji dolaze na portal.S nestrpljenjem očekujemo nastavke modula o unapređenju komunikacija koje će nam pomoći proširiti dosege sagledavanja situacija i promišljanja.

beLupo KLub

ivan Kolenko, prvi direktor belupa

najviše me veseli što je ime Belupo poznato u zemlji i svijetu70-iH godina bili smo u pravu Kada smo Krenuli u tu poslovnu avanturu i upravo taj naš entuzijazam neKa bude poticaj današnjim belupovcimaPiše: Boris FabijanecKada bismo danas radili nagradnu anketu o Belupu s pitanjem tko je bio prvi direktor Belupa, bojim se da bismo teško došli do nagrađenoga. naime, vrijeme čini svoje, izmijenile su se brojne generacije u Belupu od davne 1971. godine kada je Podravkina farmaceutska tvrtka osnovana, ali u povije-sti jest i bit će zapisano ime ivana Kolenka, prvog direktora Belupa. na čelnome mje-stu te tvrtke bio je od 1972. godine kada Po-dravka u potpunosti preuzima Belupo pa do 1974. godine. O tim vremenima on kaže:

glavni inicijator osnivanja Belupa je dr. Franjo KajfežGlavnu ulogu u ulasku Podravke u farma-ceutsku industriju imao je dr. Franjo kaj-fež i nekolicina mladih inženjera u Podravki poput nikole Felaka, naravno, uz potporu tadašnjeg rukovodstva Podravke. S obzi-rom na to da je Belupo bio u ludbregu, a Kajfež iz Martijanca pored ludbrega, već tu možete vidjeti određenu lokalnu pove-

znicu u nastojanju izgradnje farmaceutske industrije. Bilo je tu puno otpora, kako se kaže – i vanjskih i unutarnjih, ali najbitnije je to da je Belupo već tada zaposlio velik broj ljudi iz Podravine, a taj trend se nastavio i svih ovih godina.

Podravka nas je u svemu pratilaB u početku je sigurno bilo dosta problema. Kako ste ih rješavali?naravno da je bilo problema jer, prije svega, treba znati da je u to jugoslavensko vrijeme bilo 16 farmaceutskih kompanija u državi i mi smo svima postali trn u oku. Možda nas je spašavalo od većih njihovih napada što smo bili u sklopu Podravke, tada respek-tabilne prehrambene kompanije, ali da je bilo podmetanja, to je sigurno. no najveći problem je bio osvajanje tržišta jer tadaš-nji asortiman proizvoda koji smo imali nije ipak bio toliko vitalan za zdravstvenu službu da bi omogućio sigurnu budućnost Belupu. Zbog toga smo bili primorani tražiti nove proizvode, primjerice antibiotike koje je tr-

nikola Katana, mag. pharm.

skoj industriji. dodatno, 2011. g. upisao sam poslovnu školu s MBa programom. usporedno sa službenim obrazovanjem, teklo je i obrazovanje stranih jezika, tako da sam učio engleski, njemački i francuski jezik. definitivno smatram da je cjeloživot-no obrazovanje nešto bez čega se u današ-njem svijetu više ne može te je to postalo conditio sine qua non čemu se svi moramo prilagoditi. Moram priznati da to meni ne pada teško, dapače smatram da je to vrlo pozitivna stvar koja nas tjera na vječito na-predovanje vlastitih znanja i vještina.Prije godinu dana počeo sam raditi u Belupu, sektoru RH na mjestu voditelja kardiološkog programa, ali i antibiotskog programa. Radi se o dva programa koja su potpuno različita, što i je čar ovog posla. Kardiološki portfelj uvijek je bio perjanica Belupa, što poziciju voditelja kardiološkog programa čini tim

Kardiološki portfelj uvijek je bio perjanica Belupa

nakon završene osnovne i njemačke jezič-ne gimnazije, upisao sam Farmaceutsko – biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na kojem sam i diplomirao 2005. g. nakon diplome i završenog staža od godine dana u ljekarni, počeo sam raditi u farmaceut-

24 25

najviše me veseli što je ime Belupo poznato u zemlji i svijetužište sve više tražilo, a bili su i profitabilni-ji. u svim tim našim nastojanjima moram naglasiti kako nas je Podravka praktično u svemu pratila i pomagala, a tu mislim na svu potrebnu logističku i kadrovsku pomoć. Mi smo joj se odužili time što smo već u tim početnim godinama poslovali pozitivno.

najviše problema imali smo s PlivomB ipak naglašavate da je u to vrijeme bilo bitno što je Belupo u sastavu Podravke.Tako je, jer Podravka je bila poznato ime na jugoslavenskom tržištu u prehrambe-nom segmentu, a prehrana i zdravlje ima-ju određenu povezanost te mislim da smo zbog toga bili lakše prihvaćeni. Vrlo brzo su nas prihvatili potrošači, liječnici, bolnice, veledrogerije, jer su u nama uz Podravkinu podršku vidjeli ozbiljnog partnera i daljnji razvoj. no moram naglasiti kako smo pa-metnom poslovnom politikom puno radili na ekipiranju stručnjaka u Belupu koji su već prije bili poznati u farmaceutskoj branši. Osim toga Belupo je od prvoga dana imao ugovorenu suradnju sa slovenskim lekom koji je čak Belupu ustupio dio svojega pro-izvodnoga programa, a i njihove stručne službe su u prvo vrijeme obavljale stručni nadzor nad proizvodnjom toga asortimana. uz to, naši stručnjaci su išli par mjeseci na usavršavanje u njihovu tvornicu.no, kao što stari ljudi kažu – tko će, ako

neće tvoj, tako smo mi zapravo imali najvi-še problema s Plivom jer oni su od početka bili ljubomorni na nas tvrdeći da ne treba još jedna farmaceutska industrija u Hrvatskoj. Tada su u Sloveniji postojale dvije tvrtke, a u drugim republikama i više s obzirom na broj stanovnika. na jednom sastanku s rukovod-stvom Plive jasno sam im rekao da ako oni hoće, mogu ući u proizvodni program Po-dravke, a tržište je ono koje će to verificirati. Vrlo zbunjeno su me gledali.

Belupo ima dobar razvojni putB Bili ste na otvorenju nove tvornice Belu-pa. Što mislite koja je budućnost te Podrav-kine tvrtke?Razumljivo da je današnji Belupo znatno veći nego onaj nekadašnji ludbreški što pak dokazuje da se svih tih 56 godina pametno radilo i razvijalo. Mislim da još ima nekoliko pojedinaca koji i danas rade u Belupu iz ne-kadašnjeg ludbrega što me jako veseli, a najviše me veseli što je ime Belupo poznato u zemlji i svijetu. Ove nove tvornice dokazu-ju isplativost farmaceutskog biznisa te na-stavak uspješnog poslovanja Belupa. dakle, 70-ih godina bili smo u pravu kada smo kre-nuli u tu poslovnu avanturu te uspjeli reali-zirati gotovo nemoguću misiju i upravo taj naš entuzijazam neka bude poticaj današ-njim belupovcima da budu jedinstveni kako

bi se na tržištu oduprli velikim svjetskim kompanijama. Mislim da današnja uprava Belupa pod vodstvom Hrvoje Kolarića više nego dobro radi svoj posao i da ima dobru viziju razvojnog puta naše farmaceutske industrije. Belupo ima odlične predispozi-cije za daljnji napredak, što uostalom i ove nove tvornice dokazuju. Moja je intimna že-lja da se kod zapošljavanja ipak ne zabora-vi odgovarajući kadar iz naše Podravine jer ipak su naši ljudi – Podravci stvarali Belupo, kao uostalom i Podravku, rekao je na kraju razgovora još uvijek vitalan i nemirna duha umirovljenik ivan kolenko.

Kardiološki portfelj uvijek je bio perjanica Belupanajveći izazovi su biti organiziran i paziti na roKove, Koji se u ovom poslu jednostavno moraju poštovativiše izazovnom. antibiotski program pot-puno je druga priča, radi se o akutnoj tera-piji koja uz to jako ovisi i o godišnjem dobu, što svaki dan čini novim izazovom. Obveze, pojednostavljeno rečeno, briga su o sva-kom pojedinom preparatu kroz čitav njihov životni vijek, njihovom marketinškom po-zicioniranju te praćenju prodaje i aktivno-sti konkurencije. u čitavu priču uključen je i marketinški i medicinski i regulatorni dio, stoga je ovaj posao zahtjeva komunikaciju s velikim brojem službi i unutar i izvan Belupa.najveći izazovi su biti organiziran i paziti na rokove, koji se u ovom poslu jednostavno moraju poštovati. izazovan je naravno i rad s ljudima, i s klijentima izvan poduzeća, i s

kolegama iz različitih odjela i sektora unutar Belupa. Rizici su mnogobrojni, od opasnosti probijanja raznih rokova preko pravovreme-no neprepoznavanja novih trendova i aktiv-nosti konkurencije pa sve do borbe sa defek-turama, koje su nažalost naša svakodnevica.Prije Belupa radio sam u drugim farmaceut-skim kompanijama te sam sveukupno već više od 10 godina u farmaceutskoj industriji. Belupo je prije svega velika, hrvatska far-maceutska kompanija s dugim iskustvom i golemim brojem lijekova na tržištu. Tako-đer se radi o kompaniji koja prodaje najvi-še kutijica lijekova od svih kompanija u Hr-vatskoj. nadalje, u Belupu radi veliki broj stručnjaka iz svih područja farmaceutske

industrije, od kojih se može svaki dan nešto novo naučiti i steći novo iskustvo. Vizija Be-lupa je rast i razvoj, postati vodeća farma-ceutska kompanija u ovom dijelu Europe, što naravno samo po sebi vuče za posljedicu nove lijekove, nove izazove i nova iskustva, što meni savršeno odgovara.u slobodno vrijeme najviše volim putovati, i na to koristim skoro sve godišnje odmore, blagdane, i većinu ostalog slobodnog vre-mena. odavno je moje pravilo da mora biti barem jedan veliki put godišnje, a manjih koliko se stigne. Putovanje je moja strast, na njima uvijek nešto novo naučim, vidim i iskusim. Volim čitati, najviše stručnu lite-raturu, putopise i povijesne stvari. ljubitelj sam povijesti, zemljopisa, stranih jezika i umjetnosti, i većina knjiga se vrti oko tih tema. nekad sam se dosta bavio i sportom, ali nažalost to je u zadnje vrijeme smanjeno na minimum, zbog manjka slobodnog vre-mena. Plan je i to svesti na neke ipak više ra-zine, jer je fizička aktivnost ipak potrebna za zdrav organizam, čemu svi trebamo težiti.

26 27

beLupo KLub

Ines Petković, mag. chem.

Prednost rada u Belupu su ljudi koji nesebično prenose znanje

nakon završetka gimnazije u Koprivnici upisala sam studij kemije na Prirodoslov-no-matematičkom fakultetu u Zagrebu te diplomirala 2011. godine i stekla zvanje ma-gistre kemije. Po završetku Fakulteta radila sam kao nastavnik kemije u osnovnoj i sred-njoj školi. Budući da sam oduvijek željela ra-diti u farmaceutskoj industriji, zaposlenje u Belupu činio se kao logičan korak u karijeri.Pridružila sam se Belupovu timu te sam ne-davno odradila pripravnički staž u sektoru Proizvodnje tijekom kojeg sam se upoznala s proizvodnim procesima i opremom u Pa-kirnici krutih lijekova, obilazila organizacij-ske cjeline povezane s radom Pakirnice te se upoznala s načelima dobre proizvođačke prakse. Trenutno obavljam poslove tehno-loga u Pakirnici krutih lijekova koji je izrazito zahtjevan ali i izazovan, a neka od glavnih zaduženja su uvođenje novih zaposlenika u posao i edukacija ljudi, priprema procesa i opreme za postupke pakiranja te izrada do-kumentacije. Posao tehnologa u Proizvod-nji zahtijeva pravovremenu i točnu reakciju u datom trenutku te brzu prilagodbu svakoj situaciji. Zahvaljujući velikom znanju i struč-nosti ljudi koji rade u Proizvodnji krutih lije-kova, svi se izazovi uspješno rješavaju.Možemo reći da su upravo stručnost i zna-nje naših zaposlenika zaslužni za uspješno završeni projekt nove tvornice krutih, polu-krutih i tekućih oblika lijekova. iznimno mi je zadovoljstvo što sam i sama sudjelovala u završnoj fazi projekta izgradnje i opre-manja novih pogona te u ceremonijalnim pripremama za otvorenje tvornice. S nestr-pljenjem iščekujem nove izazove i projekte u jednoj od najmodernijih farmaceutskih kompanija u regiji.

Moje je mišljenje da će upravo otvaranje novih Belupovih proizvodnih pogona omo-gućiti povećanje proizvodnih kapaciteta i povećanje prodaje na hrvatskom i inoze-mnim tržištima. Samim time otvorena su nova radna mjesta koja su omogućila za-pošljavanje velikog broja ljudi uključujući i mene. novi pogoni opremljeni su najsu-vremenijom tehnologijom u kojima će se proizvoditi proizvodi visoke kvalitete. Ta-kođer nove tehnologije omogućit će razvoj i proizvodnju novih oblika lijekova. Kao jedna od vodećih farmaceutskih kom-panija u Hrvatskoj, Belupo je uvijek bio na vrhu popisa kompanija u kojima sam htjela raditi nakon završetka studija. Stalni rast i razvoj Belupa te dinamično i motivirajuće okruženje koje omogućuje stalno učenje i profesionalni razvoj čine Belupo poželjnjim poslodavcem.najveća prednost rada u Belupu su stručni i profesionalni ljudi koji nesebično prenose svoje znanje i spremni su pomoći u svakom trenutku. U slobodno vrijeme nastojim se rekreativno baviti sportom, a kada to vri-jeme dopušta voziti bicikl i otići na izlete u prirodu.

s nestrpljenjem iščekujem nove izazove i projeKte u jednoj od najmodernijih FarmaceutskiH kompanija u regiji

novi DiZajn beLupove Web stranice na aDresi WWW.beLupo.Hr

okrenite novu stranicuPočetkom mjeseca rujna osvanuo je potpu-no novi dizajn Belupove korporativne stra-nice na poznatoj internetskoj adresi www.belupo.hr.Pristupačnu i jednostavnu za upotrebu, Be-lupovu korporativnu stranicu svatko može pregledavati prema različitim interesima – korisnici proizvoda, ljekarnici, liječnici, poslovni partneri, svi sadašnji i budući za-poslenici, novinari iz raznih medija.Korporativna stranica je sadržajno bogata informacijama o poslovanju kompanije koje se temelji na visokim kompanijskim vrijed-nostima, a lako se doznaju godišnja izvješća o Belupovom održivom razvoju i povezano-sti s lokalnom zajednicom. Prikazan je i in-teraktivni povijesni pregled Belupa sa svim ključnim podacima i događajima kroz godi-ne postojanja i djelovanja. za investitore su ažurirani podaci i poslovni rezultati zajed-ničke usmjerenosti svih dionika u stvaranju vrijednosti koji Belupu osiguravaju kvalitetu i konkurentnost na zahtjevnom farmaceut-skom tržištu. Zaposlenici i poslovni suradni-ci prepoznaju Belupo kao poželjnog poslo-davca i pouzdanog poslovnog partnera, a u prilog tome govore i transparentno objav-ljene nagrade i priznanja. Kao i na postojećoj web stranici, samo kroz drugačiji prikaz svim korisnicima je ponu-đeno pretraživanje Belupovih proizvoda s prilagođenim uputama o upotrebi proizvo-da te obavijesti o novim proizvodima. Sve stručne informacije o proizvodima prilago-đene su za stručnu javnost.Budući da su ljudi najveća Belupova vrijed-nost, stranica donosi iskustva zaposlenika o životu i radu u Belupu. uz informacije o kompaniji i iskustvima, potencijalnim za-poslenicima ponuđena je nova prijava za zaposlenje koju na jednostavan i brz način mogu ispuniti, u svega nekoliko koraka.Sve to sadrži nova Belupova korporativna internet stranica koja je transformirana uz novu platformu radi suvremenog izgleda i djelotvornog upravljanja sadržajem. Kao i Belupo, i Belupova je internet stranica res-ponzivna: bez obzira s kojeg uređaja pri-stupate, vaš doživljaj ostaje jednak, a sve informacije dostupne na primjeren način, brzo i lako.okrenite novu stranicu s novom Belupovom korporativnom stranicom na internetu.

press

26 27

Poslovna psihologija

Pripremio: dr. Ivo Belanda, istina je da nas strah može učiniti bo-lesnim i nakon toga čak ubiti. Međutim, vijesti nisu baš u potpunosti loše. ustvari, strah može pomoći čovjeku, šaljući poru-ku da treba poduzeti neku akciju i na taj način pomažući mu da izliječi svoje tijelo, um i dušu.Prvo, da bude jasno: stvarni strah – vrsta straha koja je posljedica nekog događaja u stvarnom životu, prirodni je mehanizam preživljavanja koji zaštićuje od opasnih si-tuacija. imaginarni strah, onaj koji egzi-stira samo u našoj imaginaciji, dolazi od mentalnih zamišljanja, koja čovjek sam kreira, a u vezi s nekim događajima u ži-votu. Međutim, ...ako čovjek nauči kako ispravno postupati s imaginarnim stra-hom, onda ta vrsta straha može također postati alat uz pomoć kojeg osoba može svladati nastalu situaciju.Kada se kaže da vas strah može učiniti bolesnim, misli se na imaginarni strah. imaginarni strah stvara značajnu količi-

PSIHOLOGIJA – SAMOPOMOĆ

Može li nas strah stvarno ubiti?nema sumnje: straH, vjeran pratitelj stresa, vodeći je Faktor za pojavu i progresiju mnogih bolesti

je reakcija poznata kao “bori se ili bježi”. Psihologija straha je komplicirana, zato jer čitav ljudski organizam, uključujući i um, reagiraju vrlo brzo na bilo koji strah, stvarni ili imaginarni. nažalost, um ne može razli-kovati ta dva straha. Stoga reagira na isti način na obje vrste, započinjući “bori se ili bježi” odgovor. Taj odgovor potiče otpu-štanje mnogih “loših hormona” u tijelu, a jedan od njih je kortizol. On suzuje arteri-je, osigurava potrebnu trenutnu energiju (adrenalin), povećava krvni tlak. drugi hor-mon je norepinefrin, koji također poveća-va tlak i puls. disanje se ubrzava, također i metabolizam, a vlastiti zaštitni sustav se smanjuje. ako je strah stvaran, stresni od-govor će pomoći (nadajmo se) da se preživi stvarni napadaj. ako strah postoji samo u čovjekovoj imaginaciji, i to kronično, isti zaštitni stresni odgovor učinit će čovjeka s vremenom bolesnim. i, na kraju, poten-cijalno i ubiti.Stresni odgovor zaštićuje osobu poma-žući joj da preživi događaj koji je izazvao strah... ali samo ako to traje ograničeno vrijeme. ako strah (stvarni ili imaginarni) postoji tijekom duljeg razdoblja (kronični strah), sigurno će ošteti organizam u cje-lini. Zašto?ljudsko tijelo nije dizajnirano da doživljava situacije koje plaše, koje straše često i ti-jekom dužeg vremena. ako je život osobe stalno pun straha, to će pridonijeti da se pojave često teške bolesti. Čovjekov odgo-vor na strah je zaštitni: on pomaže osobi da preživi, ali samo kad je strah stvaran. Svaka osoba sama je odgovorna za način na koji će reagirati na strah. Ona je jedina koja može naći put prema ignoriranju ili zaustavljanju svoga imaginarnog straha. Sasvim sigurno, svatko od nas je u prilici učiniti nešto u vezi svoga straha.

nu bola i nepotrebnu patnju kod mnogih ljudi, a istovremeno ih sprječava da uživa-ju u zdravom, sretnom i uspješnom živo-tu. Mnoge osobe čak ne uočavaju do koje mjere strah može utjecati na njihove živote. nema sumnje: strah, vjeran pratitelj stre-sa, vodeći je faktor za pojavu i progresiju mnogih bolesti. ustvari, kad je čovjek pod stresom pun je straha da ne učini pogreške, pun straha da će prouzročiti razočaranja ili doživjeti najgore scenarije bez nekog pra-vog razloga.Strah i stres potiču tijelo da odgovori. Ta

28 29

KroniKa

RAVNATELJICA ADELA SOČEV O AKTIVNOSTIMA KOPRIVNIČKOG CRVENOG KRIŽA

cilj školskiH aktivnosti je odgajanje i uključivanje učenika u volontiranje od maliH nogu s ciljem da i kasnije tijekom života budu osviješteni za socijalne probleme u društvu

cilj projeKta je povećati broj kvalitetniH i održiviH volonterskiH programa te programa školskog volontiranja i odgoja za volontiranje. projektom će se u školama provesti odgoj za volontiranje, kao i programi školskog volontiranja koji će u sve tri koprivničke osnovne škole biti ujednačeni

Piše: Goran Čičin-Mašansker Gradskom društvu Crvenog križa Kopriv-nica odobren je projekt ‘Volimo volonti-ranje’, u okviru natječaja “Podrška orga-nizatorima volontiranja za unaprjeđenje menadžmenta volontera i provedbu vo-lonterskih programa” financiranih u sklo-pu Europskog socijalnog fonda. nositelj projekta je Gradsko društvo Crvenog križa Koprivnica, a partneri su Grad Koprivnica, udruga volontera Koprivničko-križevač-ke županije “Rad na dar” te koprivničke osnovne škole antun nemčić Gostovinski, Đuro Ester i Braća Radić.za provedbu projekta dodijeljena su bes-povratna sredstva u iznosu od 1.166.365,04 kn. ugovor o dodjeli bespovratnih sredsta-va s uredom za udruge Vlade RH i nacio-nalnom zakladom za razvoj civilnog druš-tva potpisan je u svibnju, a provedba pro-jekta počela je 1. rujna ove godine i trajat će 24 mjeseca.– Projekt smo dobili zahvaljujući vlastitim snagama i znanju, a želja nam je da popu-lariziramo volonterstvo što je više mogu-će. uvijek ima prostora za volontiranje za one koji su za to zainteresirani, koji mogu odvojiti svoje vrijeme i pripomoći društvu u cjelini. u našem sustavu Hrvatskog Crve-nog križa može se organizirati i korpora-tivno volontiranje, a zgodno je i zanimljivo da volonterima nudimo i puno mogućno-sti za edukacije. Što se tiče projekta, naša suradnja sa školama je od ranije na zavid-noj razini. Puno toga zajedno radimo, što je i rezultiralo ovim projektom, koji nam je otvorio puno više mogućnosti za realizaciju još više programa – ističe adela Sočev, rav-nateljica Gradskog društva Crvenog križa Koprivnice i društva Crvenog križa Kopriv-ničko-križevačke županije. Cilj projekta “volimo volontiranje” je pove-ćati broj kvalitetnih i održivih volonterskih programa te programa školskog volontira-nja i odgoja za volontiranje. Projektom će se u školama provesti odgoj za volontira-nje, kao i programi školskog volontiranja koji će u sve tri koprivničke osnovne škole biti ujednačeni. Cilj školskih aktivnosti je

odgajanje i uključivanje učenika u volon-tiranje od malih nogu s ciljem da i kasnije tijekom života budu osviješteni za socijalne probleme u društvu. Promovirat će se volonterstvo aktivnosti-ma svih partnera, čime će se privući i novi volonteri. zaposlena su i dva koordinatora volontera koji će biti uključeni u sve aktiv-nosti vezanih za provedbu projekta.učenicima iz školskih volonterskih grupa organizirat će se sadržaji i tijekom praznika pa će tako pohađati ljetnu školu Crvenog križa koja će biti organizirana u novom Vi-nodolskom, a pod zimskim i uskrsnim pra-znicima učenici će izrađivati čestitke i pisa-nice za korisnike Socijalne samoposluge i Pučke kuhinje. Zahvaljujući opremi koja će se nabaviti, učenici će snimati filmove i pred

volonterski rad

Članstvo u nacionalnom odboru je čast, ali i obvezaadela Sočev, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Koprivnice i društva Crvenog križa Koprivničko-križevačke županije imenovana je ne-davno u nacionalni odbor za razvoj vo-lonterstva. Zahvaljujući velikom broju volontera i volonterskih sati, Gradsko društvo Crvenog križa Koprivnica do-bilo je poziv Ministarstva za prijedlog svojeg člana. Sočev ravnateljica je Gd CK Koprivnica gotovo četiri godine i u

svojem prvom mandatu je stekla iskustvo rada u organizaciji brojnih volonterskih ak-tivnosti. – Ponosna sam zbog tog imenovanja, to je velika čast, ali i velika obaveza i odgovor-nost jer sam jedina predstavnica Crvenog križa iz cijele Hrvatske. no imat ću i dalje veliku podršku mojih zaposlenika i brojnih volontera bez kojih bi sve naše aktivnosti bile teško izvedive – istaknula je adela so-čev.

kraj projekta izraditi zajednički film o pro-micanju volonterstva te će ukupno 30 uče-nika iz svih škola biti nagrađeno posjetom Crvenom križu Zadar. krajnji korisnici projekta su osobe u soci-jalnoj potrebi s područja grada Koprivnice. Kroz 40 volonterskih akcija prikupljanja do-

“volimo volontiranje”

nacija, pomoći će se s više od 400 paketa s hranom, higijenom, odjećom i školskim pri-borom korisnicima Socijalne samoposluge, a za koje će se u suradnji s Gradom Kopriv-nicom utvrditi novi kriteriji.uz Crveni križ možda se i najviše povezuje dobrovoljno davalaštvo krvi, koje je već go-

28 29

cilj projeKta je povećati broj kvalitetniH i održiviH volonterskiH programa te programa školskog volontiranja i odgoja za volontiranje. projektom će se u školama provesti odgoj za volontiranje, kao i programi školskog volontiranja koji će u sve tri koprivničke osnovne škole biti ujednačeni

dinama odlično razvijeno na koprivničkom području. – u koprivničkoj Podravini, na području Gra-da Koprivnice i 11 općina, svaki deseti sta-novnik je dobrovoljni darivatelj krvi, što je dvostruko veći prosjek od državne razine. Svake godine prikupimo po 6.000 doza krvi – rekla je ravnateljica Sočev. Među značajnim Gradskog društva Crvenog križa su i tečajevi prve pomoći koji se pro-vode za polaznike autoškola te za radnike u tvrtkama, a prva pomoć također se podu-čava i u osnovnim i srednjim školama. Osim toga, vrlo značajna je i socijalna djelatnost, u što spadaju Pučka kuhinja i Socijalna sa-moposluga. – Trenutačno u prosjeku pripremamo 150 obroka dnevno, a uz to 200 korisnika So-cijalne samoposluge dobiva pakete s hra-nom i higijenskim potrepštinama, ovisno o prikupljenim donacijama. Sredstva za rad Pučke kuhinje najvećim dijelom osigurava Grad Koprivnica, a manjim dijelom Centar za socijalnu skrb – zaključila je adela Sočev.

Prikupljanje doza krvi

akciji dobrovoljnog darivanja krvi pristupilo 62 darivatelja u BelupuKrajem mjeseca srpnja uspješno je završila akcija dobrovoljnog dariva-nja krvi u restoranu društvene pre-hrane u Belupu. akciji se odazvalo 62 dobrovoljnih darivatelja krvi, od toga je 59 darivatelja iz Belupa te dva da-rivatelja iz Podravke i jedan vanjski darivatelj.inače, Gradsko društvo Crvenog kri-ža Koprivnica objavilo je podatak

NATJECANJE VATROGASACA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJE

da se prema kalendaru akcija u srpnju odazvalo 619, a krv je dao 521 dobrovoljni davatelj krvi – 392 muškaraca i 129 žena. Krv je prvi puta dalo 16 dobrovoljnih da-vatelja krvi.na državnoj razini Koprivničko – križevačka županija je i dalje vodeća u količini ukupno prikupljenih doza krvi.Zahvaljujemo svim belupovcima i belupov-kama na humanosti i dobrom djelu.

dvd Podravka osvojio 1. mjesto

u organizaciji Vatrogasne zajednice Kopriv-ničko-križevačke županije te u suradnji s va-trogasnima zajednicama gradova, općina i područja, u Molvama je 10. rujna održano 12. natjecanje vatrogasaca Koprivničko-križevačke županije. Pokrovitelj natjecanja bila je Koprivničko-križevačka županija, a domaćin dobrovoljno vatrogasno društvo molve.Okupljeni u stotinjak ekipa, natjecali su se u nekoliko kategorija, a u kategoriji indu-strijskih dVd-ova muška B ekipa dVd-a Podravke osvojila je 1. mjesto. natjecanju je prisustvovao i župan darko Koren koji je vatrogascima zahvalio na velikom odazivu

i trudu koji su uložili u natjecanje, a poseb-no je pohvalio sudjelovanje djece i mladih koji su budućnost vatrogastva te podijelio priznanja, medalje i pehare. Važno je istaknuti da ekipu čine osam vatro-gasaca iz Podravke (Božidar Balija, Branko Betlehem, Siniša nemec, Marijo jadan, ivi-ca Zrinski, danijel Krstitović, Zlatko Heržin, Velimir Crkvenčić) i jedan vatrogasac iz Be-lupa (Tomislav Balija). neki od vatrogasaca iz ekipe profesionalno su zaposleni u dVd-u Podravka, a ostali su članovi istog dVd-a i članovi u svojim mjesnim dobrovoljnim va-trogasnim društvima te rade u pogonima Podravke i Belupa.

natjecalo se stotinjak dvd-a

30 31

sport

prosLavLjena 110. obLjetnica osnutKa sLaven beLupa i 20. GoDiŠnjica uLasKa u prvu LiGu

nogometni klub Slaven Belupo priredio je 1. rujna pravu feštu za sve svoje navijače po-vodom dva velika jubileja – 110. rođendana i 20 godina igranja u Prvoj hrvatskoj no-gometnoj ligi. Za više od 2.000 okupljenih navijača na koprivničkom Gradskom stadi-onu agilni organizatori iz kluba podijelili su prigodne majice i brošure, a da ne bi nitko ostao gladan ili žedan pobrinuli su se spon-zori – Podravka i Carlsberg podijelivši brdo kobasica i tisuće litara piva. Odigrane su i dvije utakmice. najprije su na teren izašle legende Sla-vena Belupa, koje su 1997. godine kroz kvalifikacije ušle u Prvu Hnl i selekcije veterana HnS-a. Početni udarac na ovoj revijalnoj utakmici izveo je također jed-na od legendi koprivničkog kluba Vinko zember kojemu je predsjednik slavena-ša Hrvoje Kolarić uručio i prigodni poklon. Za ekipu Slaven Belupa nastupili su: Bulić Mario, Brčić Robert, Međimorec Zdravko, Kadović Tomislav, Poldrugač dalibor, Omr-čen Čeko josip, Tetec josip, Havaić antun, drvosek Kihas Olivek, Kobaš željko, lon-

Farmaceuti ispisali nogometnu povijestlegendarni slavenaši još jednom su nas podsjetili da bez obzira na godine i manjaK Kondicije još uvijeK mogu i znaju odigrati sve ono lijepo što Krasi nogomet - od voleja, dijagonala, guranja kroz noge, točniH kratkiH i dugiH paseva do eFikasniH pogodaka. jednom majstor, uvijeK majstor

čarević Hrvoje, Kobaš luka, Kišiček željko, Štefulj danijel, Sertić ivica, Ogrizović Zo-ran, dodik Marijo, Ferenčina Roy, županac Goran i Mesić ivan. naravno, na klupi je bio trener ivan Bedi, koji ih je vodio i prije 20 godina kada su slomili Cibaliu u Kranj-čevićevoj i ostvarili plasman u Prvu Hnl. Povele su legende Slaven Belupa pogotkom drvoseka, ali je do kraja poluvremena se-lekcija HnS-a preokrenula rezultat na 1:3 s dva gola Vidovića i jednim Čivraga. u drugom poluvremenu vidjeli smo još dva pogotka. Za Hrvatsku je po treći puta za-bio Vidović, a počasni pogodak za Slaven zabio je Mesić. Što se tiče same utakmice, gledali smo niz odličnih nogometnih pote-za, a svi su bili nagrađeni velikim pljeskom publike. legendarni Slavenaši još jednom su nas podsjetili da bez obzira na godine i nedostatak kondicije još uvijek mogu i zna-ju odigrati sve ono lijepo što krasi nogo-met - od voleja, dijagonala, guranja kroz noge, točnih kratkih i dugih paseva do efi-kasnih pogodaka. jednom majstor, uvijek majstor.

u srazu prve ekipe Slaven Belupa i mađar-skog prvoligaša ujpesta publika nije vidjela pogodak. utakmica bez previše prilika i s puno izmjena završila je rezultatom 0:0, a valja istaknuti da je na koprivničkom Grad-skom stadionu igralo čak deset igrača iz Ško-le nogometa našeg grada koji su pokazali da Slaven ima potencijala u nogometnoj mla-dosti. Prije početka utakmice Mario Kustić, član izvršnog odbora Hrvatskog nogomet-nog saveza, uručio je prigodni poklon pred-sjedniku Slaven Belupa Hrvoju Kolariću. nakon utakmice nastavila se fešta navija-ča, bivših i sadašnjih nogometaša, uz glaz-bu tamburaša. Tom prigodom čelnici kluba su istaknuli da je želja klupskog vodstva dodatno ojačati Slaven te izgraditi potrebnu infrastruktu-ru kako bi uvjeti za rad bili što kvalitetniji Također, dugoročni cilj i velika želja Slaven Belupa je ponovno zaigrati u Europi, a to ne bi trebala biti utopija jer prema viđenom na proslavi koprivnica i Podravina su bili i bit će uz svoj prvoligaški klub velike tradicije i ponosa.

30 31

Koprivnički Renesansni festival je u svom 12. izdanju potvrdio status manifestacije s dušom i omiljene obiteljske destinacije. u atraktivnim sadržajima tijekom četiri dana u mjesecu kolovozu uživalo je više od 40 000 posjetitelja iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva, a čak 1300 kostimiranih sudi-onika iz 11 zemalja uložilo je maksimum truda, iskustva i znanja kako bi što vjernije dočarali mistično razdoblje kasnog sred-njeg vijeka.

Parfem od kopriveSvoje majstorsko i trgovačko umijeće po-kazalo je više od 200 obrtnika iz nekoliko zemalja, a posebnu pažnju plijenili su tra-vari i proizvođači eliksira koji su predstavili niz ljekovitih i kozmetičkih pripravaka od koprive i bilja. Hit je bio jedinstveni parfem od kopriva urtica kojeg je iskušalo 1565 po-sjetitelja čime je oboren Guinnessov rekord u testiranju miomirisa. Parfem od koprive isprobao je i osvajač brončane medalje na svjetskom atletskom prvenstvu Stipe žunić koji je bio počasni gost Renesansnog festi-vala. Stipe se okušao i u renesansnom ra-gbiju te gađanju lukom i strijelom pokazav-ši svoju sportsku svestranost.– nisam mogao ni zamisliti koliko je ogro-man Renesansni festival i koliko se pazi na svaki detalj od odjeće i obuće, do hrane i prikaza sportskih aktivnosti iz tog razdo-blja. Oduvijek sam želio gađati lukom i stri-jelom i baš sam sretan što sam za to imao priliku u prelijepom renesansnom okruže-nju- istakao je najbolji hrvatski atletičar. na festivalu je sudjelovalo 36 viteških i re-nesansnih skupina iz zemlje i inozemstva koje ni visoke temperature nisu spriječile da u punoj opremi, koja teži i do 40 kg po vite-zu, prikažu vještine mačevanja, pucanja iz vjernih replika oružja i viteški način borbe.

Oduševljeni posjetiteljiVrlo dojmljiv je bio noćni napad na grad s vatrenim katapultima i strijelama kojemu je Koprivnica opet obranjena, a vatreni show-u Koprivničkih mušketira i haramija u ko-jem se koriste isključivo prirodni materijali oduševio je sve posjetitelje. Velike simpatije izazvali su i dječji renesansni vrtići, nastam-ba gubavaca, razni likovi poput guščarice, kmetova, bogca, koji su oživjeli vrijedni ko-privnički volonteri.

renesansni festival okupio više od 40.000 posjetitelja

svoje majstorsko i trgovačko umijeće pokazalo je više od 200 obrtnika iz nekoliko zemalja, a posebnu pažnju plijenili su travari i proizvođači eliksira koji su predstavili niz ljekovitiH i kozmetičkiH pripravaka od koprive i bilja. Hit je bio jedinstveni parFem od kopriva urtica kojeg je iskušalo 1565 posjetitelja čime je oboren guinnessov rekord u testiranju miomirisa

– Ponosni smo što je i ovaj festival, kao naj-veća županijska manifestacija, protekao bez i jednog incidenta, nezgode ili ozljede unatoč korištenju različitog oružja i vatre-nih efekata te brojnim otvorenim ognjišti-ma na kojima se pripremala hrana i kuhalo pivo od kopriva. jako nam je bitna sigurnosti sudionika i po-sjetitelja što je itekako teško postići na ma-nifestaciji povijesnog tipa na otvorenom i zadovoljni smo što smo u tome u potpuno-sti uspjeli. nama nije jedini cilj povećanje broja posjetitelja, važnije nam je stvaranje što ugodnije atmosfere i podizanje razine zadovoljstva kako onih koji posjećuju mani-festaciju tako i onih koji je nose na svojim le-

đima - naglašava Renato labazan, kreator Renesansnog festivala i direktor Turističke zajednice grada Koprivnice.Renesansni festival, koji je treći put za re-dom proglašen za TOP događanje u zemlji imao je i jedinstvenu kulinarsku ponudu s jelima od divljači, kaša i kopriva, iznje-drio je novog kulinarskog kralja - u me-đunarodnom natjecanju kuhara, titulu je osvojio dragan Visković iz dramlja, te je u potpunosti opravdao status superbran-dsa. koprivnica je tijekom vikenda posta-la prava turistička meka i primjer kako se odličan turistički proizvod koji doprinosi gospodarstvu cijelog kraja može raditi i bez mora.

FestivaL