glasiloKoprivnica, travanj 2018.

broj 216

nema jamstva da će novi zakon poboljšati

kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite

ivica belina, predsjednik koalicije udruga u zdravstvu

Belupo i institut RuđeR Bošković potpisali spoRazum o suRadnji

8

GRupa podRavka u pRvom kvaRtalu 2018. ostvaRila najBolji Rezultat u povijesti 6

dvanaesto mjeRenje zdRavlja u kopRivnici 22

9

4 5

glasilo

Sadržaj

impressumissn: 13312286 - Izdavač: BELUPO d.d. - Lijekovi i kozmetika - Ulica Danica 5 - 48000 Koprivnica - www.belupo.hr - www.zdravob udi.hr - www.belupo.com - E-mail: public.relations@belupo.hr - Glavna i odgovorna urednica: Snježana Foschio-Bartol - Urednik: dr. Ivo Belan - Lektura: Sanja Sabljar - Grafička priprema i dizajn: Gens ‘94 d.o.o. - Tisak: Printera grupa, Sveta Nedelja - Redakcija: I Savica 36, 10000 Zagreb - Telefon: 01 2481 201; Fax: 01 2371 411 - Naklada 1500 primjeraka

22

18

poslovna KroniKa6 reZultati poslovanja Grupe

poDravKa Za prvi Kvartal 2018. GoDine

7 SASTANAKSKLJUČNIMDIONICIMAGrupe poDravKa u procesu neFinancijsKoG iZvjeŠtavanja Za 2017. GoDinu

7 poDravKi priZnanje Za iZnimna POSTIGNUĆAKOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKEŽUPANIJE

press12TREĆISKUPAUDITORAZDravstvena politiKa13DIANAGLAVINA:ŠTOĆEBITIS

institucijom Doma ZDravlja? intervju14DOC.DR.SC.SVENMARIČIĆ,POMOĆNIKREKTORASVEUČILIŠTAu puli i voDitelj centra Za biomoDuliranje meDicinsKoG FaKulteta u rijeci: printam reZervne Dijelove Za ljuDe, a USKOROĆEMOPRINTATIIORGANE

ZDravlje 20IVANARIMAC,VEČERNJILIST: prevencija nisu samo preventivni preGleDi neGo i NAČINNAKOJIŽIVIMOLIJEČNIČKIKUTAK21 Dr.ivo belan: “imate li Što

protiv Da vam DaDem raK”?aKtualno

28IX.MEĐUNARODNIKONGRESDRUŠTVANASTAVNIKAOPĆE/obiteljsKe meDicine (Dnoom)

7 BELUPOIINSTITUTRUĐERBOŠKOVIĆPOTPISALISPORAZUMOsuraDnji

raZGovor9 ivica belina, proF.eDuKac.reH.,

preDsjeDniK Koalicije uDruGa u ZDravstvu: nema jamstva DAĆENOVIZAKONPOBOLJŠATIKvalitetu i Dostupnost ZDravstvene ZaŠtite

javnoZDravstvena aKcija

Belupo je više od zdRavlja

svjetska zdRavstvena oRGanizacija pRedviđa da će do 2030. Godine u svijetu više od 550 milijuna ljudi Bolovati od šećeRne Bolesti

ZDravlje

MIRJANAŽAGAR-PETROVIĆ, dr. med.:

4 5

uvodnikjednostavno je uspoređivati se s drugima. uvijek možemo naći one koji su uspješniji ili manje uspješni od nas. ipak, dugoročno, to je samo ignoriranje puno bitnije utrke. one koju vodimo sami sa sobom. jer, pravi posao nije biti bolji od drugih, već biti bolji od sebe u prošlosti. upravo tom smo se mišlju rukovodili pri organizaciji ovogodišnjeg mjerenja zdravlja koje je okupilo rekordan broj zainteresiranih građana. u samo 180 minuta, koliko je akcija mjerenja zdravlja trajala, obavljeno je više od 900 pregleda što je svrstalo podravce u sam vrh ljudi koje žele biti odgovorni za svoje zdravlje. pokazali smo, još jednom, da je Belupo više od zdravlja.

„na nama je da izgradimo sustav u kojemu će se znanstveni rezultati koristiti za podizanje kvalitete života te motivacije onih kojima se trenutačno ne može pomoći“, rekao nam je u intervjuu doc. dr. sc. sven maričić, pomoćnik rektora sveučilišta u puli i voditelj centra za biomodeliranje medicinskog fakulteta u Rijeci. jer, na kraju dana, kaže doc. maričić, ipak svi smo mi ljudi koji imaju jednu želju – biti zdravi, sretni i uživati u životu punim plućima. stoga, da bismo osvijestili tu najvažniju zadaću u životu potrebno je odustati od nekih stvari koje sebi stalno radimo i koje nas drže u mjestu.

ponajprije moramo osvijestiti da su naše potrebe jednako bitne kao i potrebe svih drugih. nema ništa loše u žrtvovanju za druge ljude, ali ima u navici da previše ulažemo u odnose s drugima, a malo u odnos sa samim sobom. Bitno je i prestati družiti se s pogrešnim ljudima čiji negativan stav kvari našu motivaciju. jednostavno, sebi iskreno priznajte koji ljudi samo kradu našu energiju i probajte druženje s njima svesti na minimum. to je odličan korak za oslobađanje kreativne energije koja je bila sputana tuđim željama. Želite li stalno napredovati, prestanite se kažnjavati zbog pogrešaka iz prošlosti. dobro je da ih znate i da ih njih izvučete pouku. ali, to je sve. konstantno se podsjećati na propuste imat će samo jednu posljedicu – još više pogrešaka u životu. to, u krajnjem slučaju, vodi i do stalne brige o stvarima koje više ne možemo promijeniti. a sve što smo u prošlosti napravili – nepromjenjivo je.

i na kraju, vjerujte da problemi jesu tu da nas usmjeravaju. nemojte to zaboraviti jer nas i dobro i loše oblikuje. da budemo bolji svaki dan.

do sljedećeg čitanja za mjesec dana, zdravo nam budite!vaša,

snježana Foschio-Bartol,Glavna i odgovorna urednica

poštovane čitateljice i čitatelji,

29 KonGres FarmaceutsKiH TEHNIČARA–„ZDRAVAKOŽA–iZaZov DanaŠnjice“

30 eDuKacijom Do iZvrsnostibelean31 uloGa sponZora u

transFormacijsKom proGramu belupa

34NAGRAĐENIMATIJAKROPEK,VEDRANATHüRIIRENAMATIĆ-trputec

KroniKa35 isKustva Kolumnista

s Korisnicima portala ZDravobuDi.Hr

37STUDENTIFARMACEUTSKO-bioKemijsKoG FaKulteta posjetili belupo

belupo Klub39 ivana Krajina, mr.pHarm,

KvaliFicirana osoba Za puŠtanje lijeKova u promet: tim mi je neiscrpan iZvor inFormacija i poDrŠKa u svaKoDnevnom raDu

40NUTRACEUTIKA–NOVOPODRUČJEbelupa u seGmentu Hrane i ZDravlja

meDicina i biZnis43 Dr. ivo belan: DiZajnirana

FarmaceutsKa paKovanja moGu poboljŠati pravilno uZimanje lijeKova

Humanitarna aKcija 45HRABRIMATEOČEKASPASONOSNU

aKcijusport46 svi putevi voDe u rim

6 7

meDicina i biZnisposlovna KroniKa

na održanoj sjednici u srijedu, 25. travnja, nadzorni odbor podravke d.d. potvrdio je nerevidirane rezultate poslovanja Grupe podravka za 1. – 3. 2018. godine te izrazio veliko zadovoljstvo, s obzirom da je riječ o najboljem operativnom rezultatu i naj-višoj operativnoj dobiti prvog tromjeseč-ja u dugogodišnjoj podravkinoj povijesti. posebno vrijedi istaknuti činjenicu kako je navedeno ostvarenje rezultat organskog rasta bez izvanrednih utjecaja što dodat-no potvrđuje uspješnost poslovanja Grupe podravka u prvom tromjesečju.

reZultati poslovanja Grupe poDravKa Za prvi Kvartal 2018. GoDine

Grupa podravka u prvom tromjesečju ostvarila najbolji rezultat u povijesti

istovremenu kontrolu operativnih troškova rezultiralo je s dvoznamenkastim rastom profitabilnosti na svim razinama poslova-nja.

svi poslovni programi ostvarili su rast pri-hoda od prodaje te je ostvaren rast vlastitih brandova za 10,3 posto. tako je kulinarstvo ostvarilo rast od 8,6 posto, dječja hrana, slastice i snack 8,2 posto, podravka hrana 16,9 posto, poslovni program Žito 9,4 po-sto, mesni proizvodi, jela i namazi 13,4 po-sto te poslovni program Riba 9,7 posto.

• Prihodi od Prodaje Porasli za 8,3 Posto

• NavedeNo ostvareNje je rezultat orgaNskog rasta bez izvaNredNih utjecaja

• d v o z N a m e N k a s t i r a s t ProfitabilNosti Na svim raziNama PoslovaNja •

ostvareNa Neto dobit u izNosu od 70 milijuNa kuNa

neto dobit Grupe podravka za prvo tro-mjesečje ove godine iznosila je 69,8 miliju-na kuna što predstavlja vrlo značajan rast u odnosu na usporedno razdoblje prošle go-dine kada je ostvareno 18 milijuna kuna. Rast prodaje profitabilnog asortimana uz

prihodi od prodaje Grupe podravka iznosili su 988,9 milijuna kuna što predstavlja rast od 75,6 milijuna kuna, odnosno 8,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. na kretanje prihoda od prodaje najvećim dijelom je utjecao rast prihoda od prodaje u segmentu prehrane uslijed snažnijih pro-dajno – marketinških aktivnosti te širenja distribucije pojedinih kategorija. segment prehrane ostvario je 789,8 miliju-na kuna prihoda od prodaje odnosno pove-ćanje od 9,2 posto u odnosu na usporedno razdoblje godinu ranije dok bi bez utjecaja tečajnih razlika prihodi procijenjeno bili viši 9,9 posto. u okviru navedenog segmenta

drugi segment Grupe podravka, Farmace-utika ostvarila je 199 milijuna kuna prihoda od prodaje što predstavlja rast od 5 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije dok bi bez utjecaja tečajnih razlika prihodi pro-cijenjeno bili viši 7,5 posto. vlastiti brandovi Farmaceutike ostvarili su rast od 6,3 posto, ponajviše uslijed širenja distribucije na tr-žištima srednje europe te povećanja po-tražnje na tržištu Rusije. vrijedi spomenuti kako je kod najznačajnije kategorije lije-kovi na recept zabilježen značajan porast

6 7

• farmaceutika je ostvarila 199 milijuNa kuNa Prihoda od Prodaje što Predstavlja rast od 5 Posto u odNosu Na isto razdoblje 2017.

prihoda od prodaje u iznosu od 9,8 posto.kada je riječ o realizaciji prihoda od pro-daje Grupe podravka po regijama, najveći relativni porast zabilježen je u regiji cen-tralna europa i to u iznosu od 15,9 posto te regiji istočna europa 14,9 posto. Regi-

ja adria, kao najznačajnija regija u okviru Grupe podravka, zabilježila je snažan rast prihoda od prodaje u iznosu od 6,3 posto odnosno povećala je prihode od prodaje za 40 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.Fokus menadžmenta u 2018. godini je na daljnjem organskom rastu, nastavku sma-njenja zaduženosti te na poboljšanju inter-ne efikasnosti.

sastanak s ključnim dionicima Grupe podravka u procesu nefinancijskog izvještavanja za 2017. godinu

podravka je primila još jedno vrijedno pri-znanje, ono za iznimna postignuća od stra-ne koprivničko-križevačke županije. povo-dom obilježavanja dana Županije, ujedno i 25. rođendana Županije, na svečanoj sjedni-ci Županijske skupštine predsjedniku upra-ve podravke, marinu pucaru, je uručeno priznanje koje potvrđuje važnost podrav-

za Grupu podravka je, od ove godine, ne-financijsko izvještavanje postalo zakonska obveza kao dio europskog i hrvatskog zako-nodavstva. slijedom te obveze, kompanija mora izvještavati o svom održivom razvoju, tj. o svojim okolišnim, društvenim i uprav-ljačkim aspektima poslovanja.temeljno načelo nefinancijskog izvještava-nja, sukladno GRi standardima koje Grupa podravka koristi za ovu svrhu, je uključe-nost dionika u cijeli proces.temeljem toga je u procesu nefinancijskog izvještavanja za 2017. godinu organiziran sastanak s ključnim dionicima Grupe po-dravka. ovogodišnji sastanak je okupio dosad najveći broj ključnih dionika Grupe podravka iz Hrvatske i inozemstva, ukupno 40 predstavnika različitih organizacija iz po-slovnog, javnog i civilnog sektora.cilj sastanka bio je povećati transparen-tnost u nefinancijskom izvještavanju i po-taknuti dijalog kompanije s ključnim dioni-cima.nakon uvodnih izlaganja mirjane matešić

(HpsoR) i matije Hlebara, razvila se vrlo zanimljiva rasprava o značajnim ekonom-skim, okolišnim i društvenim utjecajima Grupe podravka. ključni su dionici izrazili vrijedna očekivanja i interese za nefinancij-skim informacijama. osim toga, istaknuli su nekoliko ključnih tema i otvorenih pitanja za održivost Grupe podravka, kroz pobolj-šanje postojećih strategija i upravljačkih procesa.

podravki priznanje za iznimna postignuća koprivničko-križevačke županije

ke, ali i prepoznavanje napora koje podrav-ka ulaže u stvaranje pozitivnog imidža, ne samo o sebi, već i o kraju iz kojeg dolazi. priznanje je još jedan dokaz važnosti po-dravke za koprivničko-križevačku županiju u protekloj godini, ali i motivacija za daljnje napore koji će pridonijeti poboljšanju stan-darda kompanije, a samim time i Županije.

8 9

BELUPOIINSTITUTRUĐERBOŠKOVIĆPOTPISALISPORAZUMOSURADNJI

zajedno ka jačanju inovacijskih kapacitetasPorazum podrazumijeva suradnju Belupa i instituta ruđer Bošković u područjima hrane, prehrane, zdravlja, inovativnim tehNologijama Prerade, koNtrole kvalitete i PakiraNja lijekova i hraNe te zaštite okolišaRavnatelj instituta Ruđer Bošković, david mathew smith i predsjednik uprave Belu-pa, Hrvoje kolarić potpisali su 20. travnja u koprivnici sporazum o znanstvenoj i struč-noj suradnji. Riječ je o dokumentu koji podrazumijeva suradnju u područjima hrane, prehrane, zdravlja, inovativnim tehnologijama pre-

rade, kontrole kvalitete i pakiranja lijekova i hrane te zaštite okoliša. sporazumom je predviđena i suradnja u razvojno-istraživač-kim projektima koji nude inovativna rješe-nja i odgovaraju potrebama Belupa.“kao jedna od vodećih industrijskih izvo-znih grana farmaceutika, pa samim time i Belupo, svoju stratešku poziciju temelje na

Područja suradnje

stručnjaci Belupa i instituta Ruđer Bošković surađuju već dugi niz godina, a ovim se spo-razumom potvrđuje potreba i spremnost na proširenje postojeće suradnje na nove ra-zvojno-istraživačke projekte u područjima hrane, prehrane i zdravlja, inovativnim teh-nologijama proizvodnje, kontrole kvalitete i pakiranja lijekova i hrane te zaštite okoliša. suradnja se odnosi i na prijenos najnovijih ideja, ekspertiza u širem području disciplina i specijaliziranih znanja, u cilju povezivanja vlastitog i javnog financiranja istraživanja i razvoja (nacionalni, eu fondovi).

istraživačko-razvojnim projektima te surad-nji akademske zajednice i gospodarstva. istraživanje i inovativnost u stvaranju novih proizvoda i otvaranju novih tržišta, odred-nice su naše strategije poslovanja. upravo zbog ovakvog pristupa danas smo jedna od najmodernijih i najefikasnijih kompanija u Hrvatskoj, kazao je prvi čovjek Belupa Hrvo-je kolarić te dodao da ulaganja u istraživanja i inovacije, riječju primijenjeno znanje, sma-tramo svojom odgovornošću i dužnošću. “iznimno sam ponosan što smo, zahvaljuju-ći velikom iskustvu iRB-a u provedbi temelj-nih i primijenjenih istraživanja na području prirodnih i biomedicinskih znanosti, uspo-stavili suradnju s jednim od najpoznatijih hrvatskih farmaceutskih brendova. upravo kroz povezivanje vrhunske znanosti, struč-

sporazum predviđa i stručnu pomoć u rje-šavanju specifičnih problema, savjetodav-ne usluge u validaciji i evaluaciji inovativnih koncepata, stručnu pomoć u pripremi i pro-vedbi istraživačkih i razvojnih projekata te zajedničke nastupe u cilju širenja znanstve-nih spoznaja ciljanih područja, kao i jačanja društvenog utjecaja znanosti i struke.trenutno su u fokusu ove suradnje projekti u novim Belupovim poslovnim područjima, kao što je nutraceutika kao i projekti za koje želimo aplicirati za dodjelu sredstava iz Fondova eu.

Fokus na projekte

Belupo je jedini regionalni proizvođač enteralne hrane - hrane za posebne me-dicinske potrebe. u tu je, potpuno novu proizvodnu nišu, Belupo ušao prije dvije godine. u fokusu nam je realizacija projekata iz segmenta hrane za posebne medicinske potrebe u cjelini, jačanje tržišnog poten-cijala kategorije na hrvatskom i međuna-rodnim tržištima Belupa, kao i iskorak u srodne kategorije proizvoda. osim na-vedene kategorije planira se realizacija i drugih koncepata hrane sa zdravstvenim benefitima, čijim se lansiranjem očekuje jačanje kompanijskog poslovanja u nutra-ceutici. nutraceutika je jedno od područja čiji potencijal strategija pametne specija-lizacije Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2020. godine prepoznaje u temat-skom prioritetnom području zdravlje i kvaliteta života. upravo na tom je tragu i sklopljen krovni sporazum s iRB-om, koji je najveći znan-stveno- istraživački institut u Republici Hrvatskoj s relevantnim iskustvom u pro-vedbi temeljnih i primijenjenih istraživa-nja u području biomedicinskih znanosti kao i u suradnji s gospodarstvom.

nosti i bogatog iskustva naših znanstveni-ka s uspješnim kompanijama poput Belu-pa, zajednički ćemo raditi na razvoju novih i inovativnih proizvoda, a na taj način institut daje snažan doprinos i cjelokupnom gospo-darskom razvoju naše zemlje, što je i jedna od ključnih misija iRB-a,” kazao je dr. sc. david matthew smith, ravnatelj instituta Ruđer Bošković.

meDicina i biZnisposlovna KroniKa raZGovor

8 9

ivica belina, prof. edukac. reh., preDsjeDniK Koalicije u ZDravstvu

nema jamstva da će novi zakon poboljšati kvalitetu i dostupnost

zdravstvene zaštite

raZGovor

već duže vrijeme u hrvatskoj govorimo o zdravstveNim, mediciNskim i socijalNim uslugama, a sve maNje o zdravstveNoj i socijalNoj zaštiti građana

nakon 15 godina rada s osobama s inva-liditetom i njihovim obiteljima, ivica be-lina, prof. edukacijske rehabilitacije, po-sljednje 4 godine vodi koaliciju udruga u zdravstvu (kuz). kuz je nevladin, neovi-sni, nepolitički, dobrovoljni savez udruga pacijenata i udruga koje se bave promica-njem zdravlja i prevencijom bolesti, a dje-luje na području promicanja i zaštite pra-va pacijenata, promicanju obveza pacije-

10 11

bojim se da će se uloga domova zdravlja još više marginalizirati te da će se, dugoročno, kao ustanove gasiti

raZGovor

nata i preuzimanju aktivne uloge u svom li-ječenju u zdravstvenom sustavu te u javnim politikama u zdravstvu. koalicija udruga u zdravstvu je članica european patient Fo-ruma, international alliance of patient or-ganizations i pridružena članica european cancer patient organizations, čime je ivica Belina, kao predsjednik kuz-a, uključen u rad na zagovaranju prava pacijenata i javnih politika u zdravstvu na razini eu-a. osnivač je neformalne platforme onkoloških udruga onkologija.hr, član je nekoliko radnih tijela pri ministarstvu zdravstva i član središnjeg etičkog povjerenstva. i unatoč pretrpanom radnom rasporedu, vrlo rado se odazvao našoj molbi za intervju za Glasilo Belupa. b ministarstvo zdravstva uputilo je u javno savjetovanje nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti koje je završilo 4. svibnja. među glav-nim predloženim promjenama jest ukidanje dosadašnjeg sustava koncesija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i uvođenje sustava pri-vatnih ordinacija. već duže vrijeme, u Hrvatskoj govorimo o razvijanju zdravstvenih, medicinskih i soci-jalnih usluga, a nekako se iz govora i raz-

b koalicija udruga u zdravstvu i vi osobno kao predsjednik kuz-a pre-poznati ste u javnom prostoru u za-govaranju prava pacijenata, potičete i sudjelujete u brojnim zdravstvenim akcijama, aktivni ste u raspravama o javnim politikama… ima li rezultata? uvažava li državna zdravstvena admi-nistracija stavove i mišljenja udruga pacijenata? to je vrlo kompleksno pitanje i teško je jednoznačno odgovoriti na njega. uvažavanje mišljenja udruga i pred-stavnika pacijenata ovisi o političkoj situaciji u zemlji odnosno o vladaju-ćim strankama i koalicijama te o nji-hovu odnosu prema civilnom društvu. u posljednje četiri godine, koliko sam ja aktivan u zagovaranju prava pacije-nata promijenile su se tri zdravstvene administracije i suradnja sa svakom od njih je potpuno drugačija. Gene-ralno, već pod pritiskom eu, u čijim članicama je uobičajeno da pacijenti i udruge pacijenata aktivno sudjeluju u planiranju i provođenju javnih politika u zdravstvu, predstavnici pacijenata su uključeni u rad raznih radnih tijela pri ustanovama zdravstvene admini-stracije, ali njihova uloga varira od for-

promjena nema, ali se one ipak do-gađaju u razdoblju od 6 mjeseci do 2 godine. to nije uvijek lako, jer treba ostati koncentriran i dosljedan i stalno ponavljati određene stavove, zagova-rati određene promjene… ponekad je teško ne odustati, jer ste na nečemu in-tenzivno i dugo radili i čini se da nije po-stignuto ništa, a onda se dogodi jedan mali korak. treba imati kontinuitet.kao jedan od uspješnih područja za-govaranja, istaknuo bih proces izra-de i donošenja nacionalnog plana za borbu protiv zloćudnih bolesti, koji smo ponovo pokrenuli 2016. i koji je sad pri svome kraju. postigli smo da su u 18 od 20 radnih skupina za naci-onalni plan uvršteni predstavnici on-koloških pacijenata. moram istaknuti i to da se događa i promjena u smislu suradnje udruga pacijenata sa stručnim društvima. s ciljem unaprjeđenja kvalitete dija-gnostike, liječenja i poboljšanja kvali-tete života oboljelih osoba te da obje strane prepoznaju da do kvalitativne promjene u skrbi o bolesnicima i uvje-tima rada stručnjaka, te partnerskom odnosu liječnika s pacijentom može doći samo zajedničkim naporima.

malne do doista aktivne. drugi je problem što udruge koje se bave specifičnim skupi-nama pacijenata još uvijek rijetko razumiju širu sliku i potrebu djelovanja na polju jav-nih politika, a postoji i problem kompetitiv-nosti srodnih udruga zbog čega je suradnja i zajednička zagovaračka akcija teško ostva-riva. ipak, moram reći da se situacija pola-ko mijenja pa smo u posljednje dvije godine uspjeli održati nekoliko zagovaračkih plat-formi koje u okupile veći broj udruga koje su prepoznale nove potrebe svojih članova i promijenile ciljeve zagovaranja.

Rezultate zdravstvenih i zagovaračkih akci-ja uvijek treba promatrati dugoročno, brzih

Ponekad je teško ne odustati, a onda se dogodi jedan mali korak

mišljanja izgubila zdravstvena i socijalna zaštita građana. takvim razmišljanjem i govorenjem, stvorena je podloga u društvu za stupnjevitu privatizaciju primarne zdrav-stvene zaštite. u situaciji u kojoj je naša ze-mlja, u kojoj imamo oko 30% radno aktiv-nog stanovništva koje uplaćuje doprinose i financira svojim novcem javni zdravstveni sustav, postojeće je stanje dugoročno neo-drživo. Razina zdravstvene zaštite koja se financira javnim novcem nije definirana, pa deklarativno, svi imaju pravo na sve, me-đutim postoje velike regionalne razlike u dostupnosti zdravstvene zaštite, a njeno ostvarivanje vrlo često ovisi o tome koliko ste glasni, poduzetni, informirani… b kako s pozicije predstavnika pacijenata komentirate privatizaciju primarne zaštite? koje su njene dobre, koje loše strane? smatram da sve te promjene idu isključivo u smjeru rješavanja statusa liječnika obi-

teljske medicine koje bi trebale pridonijeti njihovom zadovoljstvu. ali, ne rješavaju se razlike između liječnika koji su do sada radili u sustavu koncesija i zaposlenika domova zdravlja u radnim uvjetima i mogućnosti-ma zarade, što je bio generator razdora u primarnoj zaštiti. za same pacijente danas nema bitne razlike u zdravstvenoj zašti-ti kod liječnika koncesionara u odnosu na liječnika zaposlenika doma zdravlja, a če-sto pacijenti i ne znaju u kojem je statusu njihov liječnik. po nekoj logici, to se ne bi trebalo promijeniti. međutim, otvaranjem privatnih praksi, nitko ne garantira da će primarna zdravstvena zaštita biti jednako dostupna na cijelom teritoriju države niti kako će se liječnici motivirati za otvaranje privatnih praksi u pasivnim područjima Hr-vatske. početkom godine, bile su raspisane specijalizacije iz obiteljske medicine, gdje se, npr. za područje slavonije nije javio ni

10 11

vrlo često čujem kako osobe iz moje okoline, unatoč doprinosima koje pla-ćaju za zdravstveno osiguranje, radi brzine i pretpostavljene bolje kvali-tete većinu dijagnostičkih i kurativ-nih postupaka iz područja primarne zdravstvene zaštite, ali i specijalistič-kih postupaka obavljaju privatno, uz plaćanje, i pitaju se čemu uopće pla-ćaju doprinose za zdravstveno osigu-ranje. s druge strane, jedinice lokalne upra-ve i samouprave ne obavljaju svoju ustavnu obvezu i ne uključuju se u planiranje i osiguravanje dostupno-sti zdravstvene zaštite na svojim po-

dručjima, mapiranje zdravstvenih potreba lokalnog stanovništva i za-dovoljavanje tih potreba. ne postoji ni sustavno praćenje potrošnje u su-stavu zdravstva, kao ni ekonomska i medicinska opravdanost i učinkovi-tost takve potrošnje na nacionalnoj razini, kao ni jasni podaci o kapacite-tima javnog sustava. u toj je situaciji lako manipulirati podacima i privatno pružanje zdravstvene zaštite prikazati kao učinkovitije i kvalitetnije. moram spomenuti i to da na taj način dola-zi do odljeva javnog novca u privatni sektor čije ćemo dugoročne učinke vi-djeti tek u budućnosti.

Učinak odljeva javnog novca u privatni sektor vidjet će se u budućnosti

oBraćaju nam se i Bolesnici s konkretnim proBlemima, pomažemo im na razne načine, a izravan koNtakt s PacijeNtima vrlo Nam je dragocjeN

jedan specijalizant, a ni sva mjesta za spe-cijalizaciju nisu popunjena. b zakonodavac smatra da će privatizacija obiteljske medicine, dentalne medicine, pedijatrije, ginekologije, medicine rada, primarnu zdravstvenu zaštitu učiniti kvali-tetnijom i dostupnijom. slažete li se s ovom konstatacijom? osim što postoji pretpostavka da će zado-voljniji liječnici značiti i zadovoljnije paci-jente, ne postoji nikakva garancija da će pri-mjenom novog zakona doći do poboljšanja kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite. svjedoci smo da je u posljednjem deset-ljeću, sustav primarne zdravstvene zaštite visoko birokratiziran, pacijenti su preusmje-ravani u bolnički sustav, generiran je velik broj, često nepotrebnih i neučinkovitih dija-gnostičkih postupaka… definiranjem uslu-ga u dentalnoj medicini, npr., postigli smo da kao nacija imamo vrlo nizak stupanj den-talnog zdravlja, a kad govorimo o djeci, uz Bugarsku smo na začelju zemalja eu. slično tome, zdravstveni pokazatelji stanovništva Hrvatske su vrlo niski, prisutne su značaj-ne komplikacije i komorbiteti kroničnih bolesnika, registri bolesti (npr. Registar za dijabetes) ne pune se podacima već godi-nama… zapravo, nije jasno na koji će način zakonske izmjene u funkcioniranju primar-ne zdravstvene zaštite pridonijeti pozitiv-noj promjeni. b koja je po vama najveća opasnost? vjerujem da u prvo vrijeme neće biti zna-čajnijih promjena. međutim, uz mogućnost privatnih praksi da zapošljavaju druge liječ-nike, čini mi se da bi moglo doći do odljeva liječnika iz javnog sustava u privatni kao i odljeva liječnika iz pasivnih krajeva u veće centre, što bi pasivne krajeve moglo ostaviti bez mogućnosti zdravstvene zaštite i pove-ćati razlike u dostupnosti po regionalnoj pri-padnosti. u tome vidim i najveću opasnost. liječnici koji su zainteresirani za svoj posao i visoko motivirani svakako će više ulagati i u opremu i svoju edukaciju, ali i u dijapazon zdravstvenih i medicinskih postupaka koji donose veću zaradu, pogotovo primanjem privatnih pacijenata. u tom zakonskom pri-jedlogu ne vidim garanciju za poboljšanje univerzalne kvalitete i dostupnosti zdrav-stvene zaštite. mislim da je javno-privatno partnerstvo poželjno, ali pri tome moramo imati na umu da je javnim novcem potreb-no razvijati javni sektor, mapirati i mobili-

zirati sve njegove kapacitete, pa tek onda uključiti privatne kapacitete u dio u kojem je javni sustav deficitaran. b ukida se i obveza da 30 posto liječnika mora biti zaposleno u sustavu doma zdrav-lja. nestaje li dom zdravlja kao institucija odnosno koja će mu uloga ostati nakon pri-vatizacije primarne zaštite? domovi zdravlja već prilično dugo nemaju odgovarajuću ulogu u lokalnim sredinama. s takvim razvojem događaja, bojim se da će se njihova uloga još više marginalizi-

rati te da će se, dugoročno, kao ustanove gasiti. jedini spas za domove zdravlja je uključivanje lokalnih uprava i samoupra-va u aktivno istraživanje potreba njihovog stanovništva i na razvijanje zdravstvene i socijalne zaštite u lokalnim zajednicama, osiguravanje kvalitetne primarne, ali i spe-cijalističke konzilijarne zdravstvene zaštite u lokalnim zajednicama kao i palijativne skrbi. to je vrlo važan pokazatelj kvalite-te života stanovnika određenog područja i nije samo pitanje zdravstvenog sustava

12 13

već cijelog društva. stalno se žalimo na lošu demografsku sliku, na odlazak hrvat-skih građana u inozemstvo, izmišljamo par-cijalne poticajne mjere koje su dugoročno neučinkovite, ali zaboravljamo na potrebu osiguranja kvalitetne i dostupne sustavne zdravstvene i socijalne zaštite za građane RH, koja bi ih stimulirala za život u lokalnim zajednicama i pružala im jednakopravne mogućnosti i ujednačenu kvalitetu života. lokalne uprave i samouprave trebale bi se aktivno uključiti u kreiranje poticajnih mje-ra za zadržavanje zdravstvenih i medicin-skih radnika u svojim sredinama, ali i cjelo-kupnog stanovništva. b Bolnički liječnici smatraju da nove za-konske odredbe ne rješavaju iznimno važ-na pitanja vezana za financijsku održivost bolničkog sustava kao ni stručno usavrša-vanje liječnika i specijalizacije. kako to ko-mentirate? već dugo slušamo o funkcionalnom spa-janju bolnica, prenamjeni bolničkih odjela u one za dugotrajno i palijativno liječenje, ekspertnim centrima, jasnoj mreži bolnič-kih ustanova… u našem društvu postoji tendencija da se u svakoj lokalnoj zajednici mora nalaziti i bolnička ustanova s cijelim dijapazonom medicinske dijagnostike i ku-rative, bez obzira na to koliko zahvata ima-ju na mjesečnoj i godišnjoj razini i koliko su kapaciteti zaposlenih u takvim bolničkim ustanovama učinkovito upotrijebljeni. Bez detaljne analize organizacije bolničkog su-stava, praćenja ishoda liječenja i ekonom-ske učinkovitosti, teško je reći koliki su stvarni deficiti u kapacitetima bolničkog sustava i kako bolje upotrijebiti postojeće kapacitete. to bi, među ostalim, dovelo i do bolje financijske održivosti. u pitanju specijalizacija, bilo je dosta problema, od nepovoljnih uvjeta za specijalizante do ne-raspisivanja specijalizacija… detaljna ana-liza bolničkog sustava pokazala bi stvarne potrebe, na temelju kojih bi ministarstvo zdravstva trebalo napraviti transparentni plan specijalizacija, istaknuti prioritete i pu-tem akcijskih planova raspisivati potrebne specijalizacije. prirodno je da sve strukovne organizacije brane svoje interese, ali to bi doista trebalo potkrijepiti relevantnim po-dacima na nacionalnoj razini. b na koje vam se probleme u zdravstve-nom sustavu pacijenti najviše žale? jednu skupinu problema bih podveo pod zajednički nazivnik “komunikacija”, kada zbog neadekvatnog odnosa iz raznih razlo-ga pacijenti u sustavu ne dobivaju adekvat-ne informacije, kada s obje strane dolazi do neprimjerenog ponašanja, nepridržavanja

liječenja, kada se bolesnici i članovi njihovih obitelji osjećaju kao da nikome nisu važni, a liječnici da ih se ne cijeni ili čak osjećaju ugroženost i prijetnju… važno je i za jedne i za druge da se uspostavi odnos povjerenja i suradnje, te dogovaranja ciljeva liječenja. liječnici su usmjereni na kliničke ishode, a pacijenti na kvalitetu života što je individu-alno. drugu skupinu problema na koje se paci-jenti žale sveo bih pod zajednički nazivnik “dostupnost” – bilo da govorimo o lijeko-vima, dijagnostici, kurativnim postupcima, operativnim zahvatima, dugom čekanju, liječenju izvan svoje lokalne zajednice, pra-vovremenoj dijagnostici i liječenju. b što vi činite ili što možete učiniti da po-mognete u rješavanju konkretnih problema konkretnih bolesnika?iako primarno kuz radi s udrugama pacije-nata i drugim dionicima sustava zdravstva, obraćaju nam se i pacijenti s konkretnim problemima, kako telefonskim pozivima tako i elektroničkim putem, i to ne samo iz Hrvatske nego i iz drugih zemalja regije. naša konkretna pomoć sastoji se u pružanju informacija o mogućnostima dijagnostike i liječenja, drugom mišljenju, pravnoj zaštiti, informacijama o samoj bolesti, mogućno-stima uključivanja u klinička ispitivanja… kroz suradnju sa stručnjacima i stručnim društvima te zdravstvenim ustanovama, pokušavamo osigurati adekvatne savjete kad god je to moguće kao i druga mišlje-nja. na mrežnim stranicama onkologija.hr često odgovaramo pacijentima oboljelim od malignih bolesti za koje ne postoje spe-cifične udruge i članovima njihovih obitelji. s nekima održavamo i dugoročniji kontakt tijekom njihova liječenja.suradnjom s pravnom klinikom pravnog fakulteta sveučilišta u zagrebu pacijentima pružamo pravne savjete u kompleksnijim slučajevima povrede prava pacijenata i na-činima ostvarivanja prava, ali ih informira-mo i o njihovim obvezama u zdravstvenom sustavu. po potrebi, pomažemo im u pisa-nju dopisa prema zdravstvenoj administra-ciji i zdravstvenim ustanovama. ponekad, oboljele osobe imaju jednostavno potrebu s nekim porazgovarati. nije uvijek slučaj da dobijemo povratnu informaciju nakon pru-žanja pomoći pojedincu, ali uvijek je lijepo kada vam se ljudi ponovo jave i kažu da ste im pomogli ili zatraže daljnje informacije. na taj je način možda i najlakše vidjeti re-zultate svog rada, ali i dobiti uvid u utjecaj bolesti na kvalitetu života pojedinca i nje-gove obitelji. zbog toga je direktan kontakt s individualnim pacijentima dragocjen.

press

3. skup auditora Belupa pedesetak kolega iz Belupa i Farmavite, 27. je ožujka, sudjelovalo 3. skupu audi-tora na kom su imali prilike proširiti i ob-novili svoja znanja iz područja auditiranja. predavanje na temu „kako (ne) slušamo i što čujemo?“, održala je Renata koko-tović dr.med., voditelj edukacija, temu „motivacije“, tihana Hubicki, prof. psi-hologije, mBa, direktor razvoja ljudskih potencijala, „analiza odstupanja utvr-đenih u 2016. i 2017.g“ bila je tema koju je održao darko ivančan, dipl. ing. preh. teh., voditelj kvalifikacija opreme te „po-našanje tijekom inspekcijskog nadzo-ra (do and don´t)“ igor kalčić, mr. sc., spec., direktor upravljanja kvalitetom. ovom edukacijom kao i njihova primje-na u praksi u situacijama kad auditira-mo nekoga i kada smo sami auditirani doprinijet će boljem, kvalitetnijem i efi-kasnijem obavljanju radnih zadataka. Budi lean, budi učinkovitiji!

raZGovor

marin pucar izabran za predsjednika HGk - Županijske komore koprivnicana izbornoj sjednici Gospodarskog vijeća HGk-Županijske komore koprivnica, za predsjednika komore za mandatno razdo-blje 2018. do 2020. godine, jednoglasno je izabran marin pucar, predsjednik uprave podravke d.d. marin pucar na ovoj je pozi-ciji naslijedio mirka Habijanca, predsjedni-ka uprave Radnika d.d. iz križevaca.koprivničko-križevački župan darko ko-ren ovom je prilikom zahvalio na radu dosadašnjem predsjedniku Županijske komore koprivnica, mirku Habijancu te istaknuo kako je logično da ga na ovoj po-ziciji naslijedi čelni čovjek podravke, koja je lokomotiva gospodarskog razvoja ko-privničko-križevačke županije.zahvalivši se na ukazanom povjerenju, ma-rin pucar je rekao: „prioritet u daljnjem radu je snažnije povezivanje tvrtki koprivničko-križevačke županije s podravkom. vjerujem kako povezivanjem potencijala i jačanjem poslovne suradnje zajedno možemo do-prinijeti snažnijem razvoju gospodarstva naše Županije. simbioza nacionalne i lokal-ne politike te gospodarstvenika trebala bi biti formula uspjeha lokalne samouprave, a time i koprivničko-križevačke županije koja po svojim potencijalima zavrjeđuje mjesto među pet najboljih hrvatskih županija.“

12 13

ZDravstvena politiKa

Za belupo piše: Diana Glavina

ZaKonsKi prijeDloG: privatiZacija primarne ZDravstvene ZaŠtite

u Nacrtu zakona o zdravstvenoj zaštiti predlaže se nagrađivanje liječnika u Bolnicama dodatkom na plaću za natprosječne rezultate rada, a mjerila za utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate uredit će se poseBnom vladinom uredbom

kad je krajem prošle godine nacrt prijedlo-ga zakona o zdravstvenoj zaštiti povučen iz javne rasprave na, kako je rečeno, doradu, očekivalo se kako će ovaj, jedan od temelj-nih zdravstvenih zakona, doista biti dora-đen te da će u nj biti uvršteni barem neki prijedlozi iz prošlogodišnjeg e-savjetova-nja. međutim, novi izlazak u javnost nacrta prijedloga zakona na još jedno e-savjeto-vanje, održanog u travnju, pokazalo je da značajnih promjena – nema. u svakom slučaju ostaje krucijalna odred-ba koja se odnosi na primarnu zdravstvenu zaštitu, segment zdravstvenog sustava u kojem se ukidaju koncesije i liječnici konce-sionari, a oni postaju privatni liječnici obi-teljske medicine, ginekologije, pedijatrije, dentalne medicine, medicine rada… privat-ni liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u svojoj će ordinaciji moći zaposliti jednog ili više liječnika, a, odlaskom u mirovinu, or-dinaciju će moći prenijeti na liječnika koji je kod njih radio najmanje godinu dana. osim liječnika, mogućnost obavljanja privatne prakse, prema prijedlogu zakona, dobiva-

što će biti s institucijom doma zdravlja?

13

ju i medicinske sestre, tehničari, primalje, fizioterapeuti, dentalni tehničari i radni te-rapeuti, uz odobrenje za rad koje potpisuje ministar zdravstva. zdravstveni radnici u privatnoj praksi mogu se udružiti u grupnu praksu. ordinacijama obiteljske medicine, predškolske i dentalne medicine uvodi se obveza posebnog dežurstva vikendom i blagdanima. i to subotom od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 20 sati. zakonodavac obrazlaže da privatna praksa, bez vremenskog ograničenja koje postoji u sustavu koncesija, znači sigurniji pravni sta-tus liječnika u primarnoj zaštiti. pa bi i to trebalo utjecati na poboljšanje kvalitete i dostupnosti primarne zdravstvene zaštite, što bi, pak, moralo rezultirati zadovoljni-jim pacijentom. obavljanje privatne prak-se odobravat će ministarstvo zdravstva na osnovi uvjeta koje liječnik mora ispuniti, a ako radi u prostoru koji je u vlasništvu doma zdravlja plaćat će zakup. to podrazumije-va, da će se liječnik moći i preseliti iz doma zdravlja u neki drugi prostor koji će mu, iz bilo kojeg razloga, biti povoljniji. i nije na-odmet pitanje – hoće li izmjenama zakona privatni liječnici u primarnoj zaštiti postati poslodavci kojima je cilj profit, a ne liječe-nje? treba zato podsjetiti da je Hrvatska so-cijalna država koja mora osigurati jednaku zdravstvenu zaštitu za sve svoje građane što ni u jednom trenutku ne bi smjelo biti ugroženo. a kako se ukida sadašnja zakonska odredba prema kojoj dom zdravlja u svom sustavu mora imati 30 posto doktora što znači da će, naravno, ako prođe sadašnji prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, u privatnike moći svi liječnici. stoga je glavno je pitanje koje se postavlja sa svih strana – što će biti s institucijom doma zdravlja. Hoće li se do-movi zdravlja ugasiti? Hoće li propasti? ili će postati centri specijalističkih ambulanti? ili, možda, centri mobilnih palijativnih timova?

nesporno je da su liječnici primarne zdrav-stvene zaštite zadovoljni predloženim rje-šenjima, jer su dobili praktički sve što su tražili. no nacrt zakona ne nudi prijedloge za probleme bolničkog sustava kao što su financijska održivost, prijedloge za struč-no usavršavanja liječnika ili rješenja za specijalističko usavršavanje doktora me-dicine. ipak, ministar kujundžić ispunio je obećanje o tome da će iznaći mogućnost da liječnici koji rade više budu bolje i pla-ćeni. vidjet ćemo kako će to u praksi biti, no, novim se zakonom predlaže nagrađi-vanje zdravstvenih radnika u bolnicama za natprosječne rezultate rada dodatkom na plaću. detalji o tome još nisu poznati, jer će se mjerila za utvrđivanja natprosječnih re-zultata i način isplate urediti posebnom vladinom uredbom. na taj dodatak na plaću imali bi pravo liječnici zaposleni u zdravstvenim ustanovama u kojima se više od 50 posto plaće i drugih materijal-nih prava pokriva iz državnog proračuna, odnosno iz proračuna jedinica lokalne sa-mouprave.u nacrtu zakona o zdravstvenoj zaštiti govori se i o zdravstvenom turizmu. tako će zdravstvene usluge u turizmu moći pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene dje-latnosti i privatni zdravstveni radnici. u skladu s drugim važećim propisima, nudi im se mogućnost da obavljaju ugostitelj-ske djelatnosti. u obrazloženju prijedloga zakona istaknuto je da su na tom području do sada postojala ograničenja zbog insti-tucionalnog statusa specijalnih bolnica pa nisu bile dovoljno usmjerene na valorizi-ranje mogućnosti koje pruža zdravstveni turizam. u Hrvatskoj trenutačno posto-je 222 lokacije s potencijalom za razvoj zdravstvenog turizma, od kojih se koristi tek deset posto u okviru 18 organiziranih lječilišnih centara.

14 15

b doc. maričiću, ima još puno ljudi kojima nije poznata priroda 3d printanja. kažite nam u čemu se sastoji, što je bit te relativno nove tehnologije? prvenstveno nas tu zanima nje-zina primjena u medicini, kirurgiji. koliko ona može pomoći liječnicima i pacijentima?usudio bih se reći da je 3d print jedno veliko čudo. sve ono što možemo zamisliti u ne-

printam rezervne dijelove za ljude, a uskoro ćemo printati i organeNa Nama je da izgradimo sustav u kojemu će se znanstveni rezultati koristiti za podizanje kvalitete života te motivacije onih kojima se trenutno ne može pomoći

koj većoj ili manjoj mjeri možemo napraviti i dati fizički oblik. koliko puta ste maštali kao dijete iz ničega nekom čarolijom napraviti nešto? e, pa, upravo sada živimo u tom svi-jetu čarolije gdje mnoge stvari zahvaljuju-ći snažnom tehnološkom iskoraku postaju moguće. Hokus-pokus 20. stoljeća jesu 3d tehnologije u 21.

u osnovi te tehnološke čarolije stoji izra-da, odnosno nanošenje materijala sloj po sloj. kada je dovršen jedan sloj, započi-nje izrada, odnosno nanošenje materijala idućeg sloja. u osnovi, tim repetitivnim postupkom dobiva se trodimenzionalna tvorevina koju smo prethodno projektira-li. danas nam na raspolaganju stoje dese-

intervju

Doc. dr. sc.SVENMARIČIĆ,POMOĆNIKREKTORASVEUČILIŠTAUPULIIVODITELJCENTRAZABIOMODULIRANJEMEDICINSKOGFAKULTETAURIJECI

14 15

printam rezervne dijelove za ljude, a uskoro ćemo printati i organe

PrimjeNa u medicini svakako je jedna od najznačajnijih što se tiče 3d tehnologije, jer je do sada Bila upotrijeBljena u širem sPektru

ci različitih vrsta materijala i gotovo sva-kodnevno se rade aplikativna istraživanja novih materijala. primjena u medicini sva-kako je jedna od najznačajnijih što se tiče ove tehnologije jer je do sada bila upotri-jebljena u širem spektru. zahvaljujući adi-tivnim tehnologijama danas smo u stanju napraviti vizualizaciju nekog anatomskog modela, pripremu za operativni zahvat, edukacijsko pomagalo za vježbu, implan-tat ili epitezu koja će biti ugrađena. ono što možda najviše obećava jest činjenica da se takvim pristupom u edukaciji i popu-

larizaciji tih tehnologija korisnici će imati na raspolaganju alate s kojima će biti si-gurno efikasniji, ali isto tako i kreativniji nego što su to možda danas. jedna stvar je dobiti vizualnu informaciju s računalnog zaslona, a sasvim drugačija kada u ruci dr-žite trodimenzionalni model i na njemu imate prilike vježbati. naravno, ta grupa tehnologija ima i svoje ograničenja, ali što ih prije postanemo svjesni, to ćemo prije započeti na njihovu rješavanju i pomicanju današnjih granica na neke nove tehnološke horizonte.b vi ste na medicinskom fakultetu u Rijeci osnovali centar za biomodeliranje i inova-cije u medicini. koje su glavne djelatnosti toga centra?zahvaljujući upravi medicinskog fakulte-ta, na čelu s dekanom, prof. tomislavom Rukavinom, fokus je dat i na edukaciju u području novih 3d tehnologija u medicini. pokrenuto je nekoliko novih kolegija poput uvoda u robotiku, aditivnih tehnologija te kolegija na engleskom jeziku u području robotike u medicini. meni je ukazana ve-lika čast kreirati kolegije koji su u skladu s današnjim trendovima. usudio bih se reći bio je to logičan potez nakon višego-dišnjih aktivnosti. Formirati jedan centar koji će imati svoju edukacijsku, motiva-cijsku, praktičnu, ali i inovacijsku ulogu. u tih nekoliko godina uspješno je izvedeno dvadesetak što vizuala, implantata, epi-teza, priprema za operativne zahvate, ali i edukacijskih modela za učenje anatomije. sam pojam biomodeliranje predstavlja po-dručje koje koristi nove tehnologije poput aditivnih tehnologija popularno zvano 3d print, ali isto tako i najmodernije sustave dijagnostike u medicini kao što su magnet-na rezonanca, ct i druge metode kako bi se isplaniralo, isprojektiralo i na kraju napra-vilo vizuale; osnovne pripreme za implan-tat i izradio ga kao model. pri tome smo značajno skratili samo vrijeme planiranja, projektiranja te izrade 3d modela. u neko-liko slučajeva dokazali smo da se zahvalju-jući primjenama naših postupaka pacijent može primiti u bolnicu početkom tjedna i već na njegovom kraju imati izrađen per-sonalizirani nadomjestak. također mislim da je to velika motivacija i za šire društvo

koje onda ohrabreno s našim rezultatima direktno daje doprinos popularizaciji pri-rodnih, biomedicinskih i tehničkih znano-sti. Čini mi se da u našem društvu najviše nedostaje ljudi koji su sanjari koji se ne boje sanjati stvari koje su možda u ovom trenut-ku nemoguće za realizaciju. Često kažem da bih vjerojatno možda mogli promijeniti i olakšati načine koje trenutno imamo na raspolaganju kada bi više slušali znanstve-nike koji su vizionari. naše društvo znanja svakako treba počivati na hrabrim dioni-cima koji se ne boje novih metoda, novih načina razmišljanja. kombinacije do sada nespojivih ili gotovo nespojivih profesija. uostalom netko pametan jednom je rekao da ako stalno pokušavamo raditi stvari na jedan te isti način da je veoma teško dobiti različite rezultate. ono što je osnovno pita-nje nama svima jest da li smo uistinu toliko hrabri da pokušamo promišljati stvari na ovakav način?b nedavno ste na jednom skupu kazali: “sada će studenti medicine u Rijeci anato-miju učiti na isprintanim kostima». objasni-te nam to.zahvaljujući velikom doprinosu prof. Bo-binac, predstojnice zavoda za anatomi-ju, pokrenuli smo izradu digitalnih mo-dela učila i započeli smo sa skeniranjem i modeliranjem kostiju za naše studente. do sada smo odskenirali i uspješno pro-jektirali oko 85% kostiju tijela. zamislite kolika je to motivacija našim studentima kada digitalne kosti mogu posuditi goto-vo s jednakom lakoćom poput posuđivanja knjiga u nekoj knjižnici. a sve zahvaljujući znanstvenim rezultatima koje smo postigli ovdje na medicinskom fakultetu u Rijeci. na taj način stvarno se mijenja paradigma učenja anatomije i dobivaju se mnogi novi momenti s kojima naši studenti mogu biti inspirirani. u tom hvalevrijednom projektu nismo bili sami, usko surađujemo s vode-ćim partnerima iz industrije poput infoda-te iz zagreba.b je li istinita tvrdnja da se 3d iskristalizi-rao kao znanstveno područje koje će tek u budućnosti pokazati sve svoje stvarne po-tencijale?vjerujem da je tako. iako se već ta tehno-logija dokazala u posljednja dva desetljeća

Doc. dr. sc.SVENMARIČIĆ,POMOĆNIKREKTORASVEUČILIŠTAUPULIIVODITELJCENTRAZABIOMODULIRANJEMEDICINSKOGFAKULTETAURIJECI

16 17

velika mi je želja istaknuti jako dobru suradnju s malim i srednjim tvrtkama, kojima smo se i najčešće obraćali za sponzorstvo. meni je za vrijeme izrade doktorske disertacije sponzor bila po-liklinika Rident u Rijeci, tvrtka noven je nabavila 3d printere... to su samo neke od stvari gdje smo uspjeli iskori-stiti suradnju između sveučilišta i pri-vatnog sektora. mi smo na medicin-skom fakultetu prvi put uspjeli komer-cijalizirati jedno pomagalo, bio sam suradnik na tome, i prodali smo ga privatnoj tvrtki koja se bavi izradom kalupa. Čini mi se da je u Hrvatskoj došlo vrijeme da se sveučilišta sve više otvaraju prema gospodarstvu. neka znanja se ponovno vraćaju na sveu-

čilište preko naših studenata koji obavlja-ju praksu u tvrtkama i vrate se motivirani novim saznanjima te otvaraju startupove. mogu reći da sam bio jedan od mentora pr-vog studentskog startupa na medicinskom fakultetu u Rijeci, radi se o projektu Braille Riddles, taktilnim slagalicama za slijepu i slabovidnu djecu, na kojem su radili riječki i zagrebački studenti. Bili smo jedan od prvih timova koji je po-bijedio na nacionalnoj razini i otišli u Bru-xelles na startup europe awards. u tome su nam puno pomogli i organizatori natje-canja visoka poslovna škola paR iz Rijeke. nakon toga smo prošle godine sa studen-tima sveučilišta u puli napravili 3d printa-ni mikroskop koji je pobijedio kao startup projekt, a u timu je bio i slijepi student da-

3d slagalice za slijepe i slabovidne i prvi hrvatski 3d printani mikroskop

intervju

len Bernaca koji je radio softver za taj mi-kroskop. pazite koja je to motivacija; na jednom mjestu spojili smo studente predškolskog odgoja, strojarstva, ekonomije, informati-ke, to je ono što je dobro i u kojem bi smje-ru trebalo ići. Čini mi se da postoji puno jako dobrih pomaka u hrvatskoj znanosti; nedavno smo bili na izložbi na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u zagrebu na kojem smo predstavili naš mikroskop i bio sam impresioniran, jer je u petak poslije podne nekoliko stotina ljudi ispunilo veliku dvoranu. to je upravo ta motivacija.trebamo stvarati kadrove koji će služiti in-dustriji, malim i srednjim poduzetnicima, ali ne samo kao zaposlenici, nego i kao istraživači, vlasnici startupova.

kada je riječ o primjeni u biomedicini, po-stoji još dosta područja na kojima je moguć značajan napredak. prvenstveno mislim na precizniji tisak, rad s biološkim uzorcima te tehnološka rješenja i optimizacija načina rada. mislim da će povezivanje blockchain tehnologije i umjetne inteligencije značaj-no doprinijeti razvoju. to je samo pretpo-stavka jer se tehnološka rješenja razvijaju tolikom brzinom da je stvarno moguć ra-zličiti spektar u kojemu će se odvijati bu-dući razvoj. već smo sad na tehnološkom koraku da možemo neke stvari napraviti poput rekonstrukcije tvrdih tkiva i onda ja to već duže godina popularno zovem izrada rezervnih dijelova za ljude. to predavanje postalo mi je na neki način i zaštitni znak. to je blagodat ovog vremena jer generacije prije mene, moja majka i baka, nisu mo-gle ni zamisliti da će u jednom trenutku biti moguće printati rezervne dijelove za ljude. a već smo sad na korak od printanja organa i to je ono što čovje-ka veseli kad sanjate jedan put i kad se taj put za vrijeme životnog ciklusa može ostvariti; budućnost koja nam se polako približava, a mi smo ti koji je kreiramo. ovo na korak ipak treba uzeti u jednom širem kontekstu. trenutačno se ne mogu printati funkcionalni organi poput primjerice srca, ali većina poznatih svjet-skih timova radi na tome.b u svojoj dosadašnjoj karijeri sudjelovali ste u nizu uspješnih revolucionarnih opera-cija uz korištenje 3d tehnologije, među ko-jima je i ugradnja umjetne uške, umjetnog nosa, proteza za nogu, jednom pacijentu

ugradili ste 3d printanu čeonu kost... pro-izveli ste 3d protezu potkoljenice, za koju kažete da je 20 do 30 posto jeftinija od stan-dardne…

većina naših modela printana je na kam-pusu sveučilišta u Rijeci u sklopu projekta Risk, u okviru kojega je nabavljena skupo-cjena 3d print oprema i zahvaljujući tim printerima neke stvari smo napravili među prvima u svijetu. velika je čast i motivacija bila doprinijeti tome da naša zemlja uđe u taj elitni klub razvijenih zemalja koje mogu primijeniti aditivne tehnologije u biomedi-cini i to još sada već daleke 2007. godine. tijekom ovih desetak godina uvidio sam da se neke stvari mogu napraviti jeftinije. no ono što je u ovom trenutku važno je da se neke stvari mogu napraviti isključivo pomoću 3d printera kako bi pacijent imao kvalitetu života koja je za jednu klasu bo-lja od dosadašnjih. oblikujemo model baš prema potrebama pacijenta, to je perso-nalizirana medicina 21. stoljeća. s obzirom na to da se radi o specifičnoj industriji i za svakog pacijenta posebno, nema izrade re-zervnih dijelova na serijskoj razini. Bojim se da neće biti puno jeftinije od postojećih rješenja, ali bit će poboljšana kvaliteta ži-vota. to je područje još u razvoju i istraži-vanju i nemamo egzaktne brojeve za koje se možemo uloviti i reći: to je jeftinije 20-30 posto. možemo reći da u određenim sluča-jevima možemo pridonijeti; u jednom slu-čaju radili smo nadomjestak većeg defekta za jednog pacijenta i nijemci su pohvalili naše rezultate… to su ljudske sudbine, kad nekom nedostaje tako veliki dio vilice i na-domjestite mu je 3d printanim modelom, ne može se procijeniti kolika je ekonomska isplativost.b je li naša javnost dovoljno svjesna veliči-

16 17

pressNa kraju dana, ipak svi smo mi ljudi koji imaju jednu želju – Biti zdravi, sretni i uživati u životu punim plućimane utjecaja te tehnologije na svakodnevni život, kulturu, znanost? treba li poraditi na popularizaciji svega toga? poznato nam je da sudjelujete u projektu izgradnje inkuba-tora za 3d printanje za djecu i mlade.vezano uz primarnu funkciju znanosti, ja čvrsto vjerujem da je znanost tu da po-mogne svima, a posebno onima koji ima-ju poteškoća integrirati se u društvo. na nama je odluka da pozitivnim primjerima motiviramo suradnike i pomognemo jer sam duboko uvjeren da je znanost tu da pomogne ljudima. vidjeli smo to na 3d slikovnici za slabovidnu i slijepu djecu, to je nešto što ih motivira od najranije dobi. zamislite da ste u vrtiću dobili mikroskop koji bi vas motivirao da se kasnije bavite znanošću. a upravo je taj prvi domaći 3d printani mikroskop postao intelektualna zaštita sveučilišta jurja dobrile u puli! ve-lika motivacija našim budućim studenti-ma/icama za upis na pulsko sveučilište. nama je stalo do vašeg uspjeha. među-tim, ako želite uspjeti, mora postojati visoka razina motivacije i infrastruktura koja to podržava. upravo stoga smo otvo-rili i pokrenuli nekoliko uspješnih student-skih startupova i projekata poput spin-a, da space, tehnoloških staRtupova, ali i mnogih drugih – nastojimo im pomoći pri otkrivanju, ali i ostvarivanju vlastitih potencijala. naša nastojanja da promičemo timski rad kao hvalevrijedan resurs, potvrđuju uspješne karijere mnogih naših polazni-ka apostrofirajući rezultat rada i zalaga-nja zajedničkog djelovanja studenata i mentora – od početka školovanja do za-vršetka stručnih i sveučilišnih studija. uspješno mentorstvo studentskih timova možda najbolje ilustrira jedan od posljed-njih uspjeha – prvo mjesto na natjecanju “european startup awards croatia” te pla-sman pulskih studenata u finale koje će se održati u europskom parlamentu u Bru-xellesu. izvrstan rezultat toga studentskog tima osigurao je našem sveučilištu ulazak u prestižno društvo europskih sveučilišnih partnera, nudeći motivaciju i inspiraciju svima nama.b nailazite li u svom radu na neke poteško-će, prepreke? imaju li naše zdravstvene vla-sti dovoljno sluha za takvu viziju budućnosti u medicini, koju vi najavljujete? očekujete li podršku?

poteškoća u životu ima svakodnevno. Re-cite mi nekoga koji se ne susreće s poteš-koćama? ono što ističe uspješne priče i znanstvene karijere jesu ljudi koji se nisu obazirali na podmetanja. s druge strane imamo veliki odljev mladih sposobnih ljudi koji je već postao zabrinjavajući. nemojmo se lagati, kada vam ode mladi znanstvenik/ica, liječnik, inženjer, informatičar, eko-nomist, pravnik onda imate problem. ne možete vrhunskog specijalistu/icu sa svo-jim kompetencijama, vještinama i alatima zamijeniti u jednom danu. u ovih desetak godina nisam imao veliku podršku sveuči-lišta u Rijeci, ali to mi je bila motivacija da se borim protiv sustava kojim se upravlja neracionalno, rasipajući novce poreznih ob-veznika. motivirao sam i mentorirao mno-ge studente/ice koji su ostvarili europski uspjeh i time dali veliki doprinos prepozna-vanju naše zemlje na europskom nivou. na to sam ponosan, to ti ne može nitko nekim dekretom ni dopisom dati ili uzeti. s druge strane vidio sam puno mladih koji su otišli zbog takve situacije gdje nisu mogli napre-dovati ili su bili onemogućeni na neki drugi način. srećom, medicinski fakultet u Rijeci ima drugačiji stav. Bez te podrške i bez tim-skog rada teško bi se ostvarili ovako lijepi rezultati.b što može medicina očekivati u budućno-sti od razvoja 3d printanja? kako će sve to utjecati na liječenje, prevenciju i zdravstve-nu zaštitu općenito?primjena aditivnih tehnologija, umjetne inteligencije, robotike nosi jednu lijepu vi-ziju onoga što nosi budućnost. na nama je da izgradimo sustav u kojemu će se znan-stveni rezultati koristiti za podizanje kva-litete života te motivacije onih kojima se trenutno ne može pomoći. na kraju dana, ipak svi smo mi ljudi koji imaju jednu želju – biti zdravi, sretni i uživati u životu punim plućima. znanost nudi mnogobrojna rješe-nja i svjedoci smo da su mnoge bolesti bile iskorijenjene upravo zahvaljujući primje-ni znanstvenih rezultata. već danas u kini postoje robotski sustavi koji samostalno mogu izvršiti pojedine operativne zahvate, pogledajte samo nedavni operativni zahvat ugradnje dentalnih implantata koje je izveo autonomni robotski sustav. Budućnost je stigla, imamo šanse kao društvo, treba dati veće značenje vizionarima u hrvatskom društvu.

treba li biti natašte prije provjere razine kolesterola?prehrambene smjernice kod povišene razine kolesterola u krvil ukoliko imate prekomjernu tjele-

snu masu, smršavite. iako se vi-soka razina kolesterola ne može uvijek dovesti u vezu sa pretilo-šću, pretile osobe češće imaju povišenu razinu kolesterola nego osobe adekvatne tjelesne mase,

l topiva vlakna otapaju se u proce-su probave stvarajući viskoznu, gelu sličnu masu koja štiti cjelo-kupan probavni sustav od apsor-pcije različitih tvari, pa tako i ko-lesterola. pokazano je da povišen unos prehrambenih vlakana, bez drugih promjena prehrambenih navika, može rezultirati sma-njenjem kolesterola za 2 – 4 %. jedna američka studija pokazala je da dnevni unos 25 – 30 g pre-hrambenih vlakana, može rezul-tirati smanjenjem razine koleste-rola za čak 12 %. voće i povrće, orašasti plodovi, i neke žitarice (zob, ječam, raž) najbolji su izvor topivih prehrambenih vlakana, ali i biljnih sterola, tvari kojima su brojne studije dokazale blago-tvorno djelovanje na regulaciju razine kolesterola u krvi,

l ispitujući utjecaj biljnih sterola na smanjenje razine kolesterola u krvi došlo se do zaključka da oso-be sa graničnim vrijednostima za visoki kolesterol u krvi (200 – 238 mg/dl) imaju najviše koristi od unosa biljnih sterola. unos bilj-nih sterola u dozi od 2,4 g dnev-no može rezultirati smanjenjem razine ldl–a za 9,3 – 14,6%. ko-mercijalno, biljni steroli se najče-šće dodaju biljnim uljima, jogur-tu, soku od naranče, margarinu, mlijeku i sojinom mlijeku te

l hrana koja može imati dodatne pogodnosti: soja, sjemenke lana, češnjak , ekstra djevičansko ma-slinovo ulje, bademi, orasi, zeleni i crni čaj, artičoka, nar.

18 19

ZDravlje

kako živjeti sa šećernom bolesti?Prema podacima registra osoBa sa šećernom Bolesti u hrvatskoj je oko 300.000 oBoljelih osoBa, No broj oboljelih iz godiNe u godiNu rastePiše: Mirjana Žagar-Petrović, dr. med.šećerna bolest je kronična, doživotna i oz-biljna bolest karakterizirana povišenom razinom šećera u krvi i njegovim izlučiva-njem mokraćom, od kuda i naziv diabetes mellitus. poznata je od davnina, još u 2. stoljeću pri-je nove ere aretej iz kapadokije opisuje simptome bolesti i prvi put spominje riječ dijabetes što na grčkom znači protjecanje (sifon). Bolest su poznavali i u staroj kini i indiji, a u 17. stoljeću se nazivu dijabetes dodaje mellitus (sladak) jer je mokraća bo-lesnika bila slatka. šećerna bolest jedna je od najčešćih kroničnih nezaraznih bolesti u svijetu te je među deset vodećih uzroka smrti. prema podacima svjetske zdravstve-ne organizacije, od šećerne bolesti je 2015. godine umrlo 1,6 milijuna ljudi, u usporedbi s 2000. godinom kada je umrlo oko 1 milijun osoba.zbog produženog životnog vijeka i porasta tjelesne težine, svjetska zdravstvena orga-nizacija predviđa da će do 2030. godine u svijetu više od 550 milijuna ljudi bolovati od šećerne bolesti. prema podacima Registra osoba sa šećernom bolesti u Hrvatskoj je oko 300.000 oboljelih osoba, no broj obo-ljelih iz godine u godinu raste. unutar eu-rope šećerna bolest najčešća je u turskoj i zemljama istočne europe, te se Hrvatska po broju oboljelih nalazi u sredini uz poljsku, švicarsku i lihtenštajn.dijagnoza šećerne bolesti obično izaziva strah kod oboljele osobe i članova njegove obitelji, no važno je istaknuti da se ranim otkrivanjem, pravilnim liječenjem i kontro-lom rizičnih čimbenika može spriječiti ili ba-rem usporiti razvoj kroničnih komplikacija i prerana smrt uzrokovana tom ozbiljnom bolešću.

kontrola šećerne bolestijednom kada se postavi dijagnoza šećerne bolesti liječenje i kontrola šećera u krvi je doživotno. cilj je liječenja usporiti razvoj kroničnih komplikacija i održavanje vrijed-

nosti glukoze u krvi u preporučenim granič-nim vrijednostima kako bi se oboljela osoba što bolje osjećala. osnova kontrole šećerne bolesti je liječenje šećerne bolesti koje uključuje:l farmakoterapiju lijekovima, injekcijama

i/ili inzulinom i l opće mjere: kontrola šećera u krvi, pra-

vilnu prehranu, tjelesnu aktivnost i odr-žavanje idealne ili blizu idealne tjelesne težine.

kontrola šećera u krvicilj kontrole šećera u krvi je održavanje vri-jednosti glukoze u krvi unutar preporučenih i sprječavanje hipoglikemije (nizak šećer u krvi) ili hiperglikemije (visok šećer u krvi). Broj kontrola šećera u krvi ovisi o terapiji, osobe koje si jedan ili više puta na dan daju inzulin svaki put prije davanja inzulina mo-raju kontrolirati vrijednosti šećera u krvi. učestalost mjerenja šećera u krvi kod osoba sa šećernom bolesti tip 2 koji su na terapiji lijekovima varira, no najčešće je to dva puta tjedno, ovisno o potrebi. no najvažnije je držati vrijednosti šećera u krvi pod kontro-lom i unutra preporučenih vrijednosti. svaki novootkriveni dijabetičar prolazi edukaciju o samokontroli šećerne bolesti

pomoću malih kompjuteriziranih aparata – glukometara koji s velikom preciznošću uz pomoć test traka određuju vrijednost šeće-ra u krvi. kako se vrijednosti šećera u krvi stalno mijenjaju ovisno o prehrani, tjelesnoj aktivnosti, stresu, bolesti i lijekovima po-trebno je bilježiti rezultate testiranja. kod svakog pregleda zabilježene vrijednosti šećera u krvi potrebno je pokazati svome liječniku obiteljske medicine i dijabetologu radi eventualnih promjena u liječenju i na-činu života.

tjelesna aktivnostpod pojmom tjelesne aktivnosti ne misli se samo na trčanje, plivanje, vježbanje u teretani. tjelesna aktivnost je usisavanje prašine u domu, košenje trave, obrezivanje vinograda, hodanje, vožnja biciklom. Bilo koja tjelesna aktivnost pomaže u regulaciji šećerne bolesti, ali ona mora biti svakod-nevna i u skladu sa životnom dobi i zdrav-stvenim stanjem. tjelesna aktivnost poma-že u održavanju tjelesne kondicije, održa-vanje mišićne mase pogotovo kod starijih osoba kod kojih se mišićna masa s godina-ma smanjuje. tjelesna aktivnost smanju-je stres, umor, poboljšava raspoloženje i koncentraciju, pa i apetit. dijabetičari, ali

pod pojmom dijabetička dijeta ili pre-hrana ne misli se na neki strogi re-žim prehrane, već na zdravu prehra-nu koju bi trebali prakticirati svi, ne samo dijabetičari. a to znači, razno-lika i umjerena prehrana s više voća, povrća i žitarica koje su visokovrijedne namirnice, a malo masti, namirnica ži-votinjskog podrijetla i visokokalorič-nih namirnica poput rafiniranih uglji-kohidrata (slatkiši, kolači). slatka hrana, kao što su slatkiši, keksi, kolači, gazirana pića ima malu prehrambenu vrijednost, a visoku kalorijsku, te pridonose porastu tje-

lesne težine. iako su se s godinama stavovi u pogledu izbjegavanja še-ćera kod dijabetičara promijenili te je dijabetičarima danas dozvoljeno uzimanje slatke hrane, ali u malim količinama i samo ako se uzima uz obrok (meso) i izvor je ugljikohidra-ta uz obrok. no i dalje je bolje šećer jesti umjereno, jer pretjerano kon-zumiranje može znatno utjecati na razinu šećera u krvi. osim izbora na-mirnica važna je i umjerenost u pre-hrani kao i pravilan raspored obroka, jesti češće, a manje, te izbjegavati prejedanje.

Dijabetička dijeta, ne samo za dijabetičare

SVJETSKAZDRAVSTVENAORGANIZACIJAPREDVIĐADAĆEDO2030.GODINEUSVIJETUVIŠEOD550MILIJUNALJUDIBOLOVATIODŠEĆERNEBOLESTI

18 19

kako živjeti sa šećernom bolesti?

cilj je liječenja usporiti razvoj kroničnih komplikacija i održavanje vrijednosti glukoze u krvi u preporučenim graničnim vrijednostima kako Bi se oBoljela osoBa što bolje osjećala

i zdrave osobe trebale bi vježbati aerobne vježbe. to su vježbe koje potiču rad srca, pluća i mišića, koje povećavaju protok krvi i prijenosa kisika iz pluća u krvotok i mišiće ubrzavajući disanje rad i otkucaje srca. to su hodanje, trčanje, plivanje, pješačenje, vožnja biciklom, ples i druge. vježbati bi trebalo bar 30 minuta dnevno i više puta u tjednu. osobe koje nemaju kondicije i nisu navikle vježbati trebaju postupno započeti vježbanje, prvo nekoliko minuta dnevno te postupno produžavati dužinu vježbanja za 5 –10 minuta. vježbanjem se smanjuje razina glukoze u krvi, povećava osjetljivost na inzulin, sni-žava ldl – (tzv. loš) kolesterol, povećava Hdl – (tzv. dobar) kolesterol, smanjuje tje-lesna težina i održava idealna. uz zdravu prehranu i zbog svega navedenog vježba-njem smanjuje se potreba za lijekovima i inzulinom.

zdrava tjelesna težinanajčešći uzrok šećerne bolesti tipa 2 je de-bljina. šećerna bolest tipa 2 razvija se kod 80 do 90% pretilih osoba, dok većina osoba s tipom 1 ima idealnu tjelesnu težinu.Gubitak tjelesne težine može biti veliki iza-zov. ponekad je teško izgubiti i nekoliko ki-lograma, a pogotovo kod izrazito pretilih osoba nekoliko desetaka. ono čemu veći-na osoba pribjegava su raznorazne dijete za mršavljenje koje se nikako ne preporučuju oboljelima od šećerne bolesti. za gubitak tjelesne težine najvažnije je mijenjati loše navike – loša prehrana i sjedilački način ži-vota. da bi došlo do gubitka tjelesne težine, potrošnja energije mora biti veća od unosa, a to znači smanjiti dnevni unos kalorija, a povećati potrošnju tjelesnom aktivnošću. Gubitak na težini mora biti postupan.

ciljevi liječenjacilj liječenja je održavanje razine glukoze u krvi što bliže normali i spriječiti, odnosno usporiti razvoj kroničnih komplikacija. za dobru regulaciju bolesti potrebno je održa-vati vrijednosti:

l glukoze u krvi natašte do 6,1 mmol/l, l nakon obroka do 8,0 mmol/l, l vrijednosti Hba1c ispod 6,5 %,

l masnoće u krvi unutar referentnih vrijed-nosti,

l krvni tlak ispod 130/80 mmHg, l idealnu tjelesnu težinu (ili barem blizu

idealne).u mlađih osoba bez komplikacija treba te-žiti navedenim ciljevima, no kod starijih du-gogodišnjih dijabetičara s kroničnim kom-plikacijama, osobito kroničnim srčanim i bubrežnim bolesnicima ti ciljevi nisu realni niti im treba težiti zbog povećanog rizika od hipoglikemije i iznenadnih kardiovaskular-nih incidenata (srčani, moždani udar).tek od 20. stoljeća otkrićem inzulina započe-lo je adekvatno liječenje šećerne bolesti, što je osobito značajno za osobe sa šećernom bolesti tip 1 kojima je potrebna svakodnevna

primjena inzulina. kod šećerne bolesti tipa 2 uz dijetu i tjelesnu aktivnost nadopuna lije-čenju su inzulin i lijekovi za liječenje šećerne bolesti koji djeluju na različite načina sa ci-ljem smanjenja šećera u krvi.danas u liječenju šećerne bolesti postoje nekoliko vrsta inzulina i pet osnovnih sku-pina lijekova za regulaciju šećerne bolesti. no namjerno naglašavam veću važnost op-ćim mjerama u regulaciji oba tipa šećerne bolesti, osobito tipa 2. jedan dio oboljelih osoba kada su dovoljno osviještene o bole-sti i njenim komplikacijama, koju su uporne i strogo se pridržavaju liječničkih preporu-ka postižu odličnu regulaciju svoje bolesti te je i potreba za inzulinom i lijekovima mi-nimalna, a time i opasnost od komplikacija.

SVJETSKAZDRAVSTVENAORGANIZACIJAPREDVIĐADAĆEDO2030.GODINEUSVIJETUVIŠEOD550MILIJUNALJUDIBOLOVATIODŠEĆERNEBOLESTI

20 21

ZDravlje

Piše: Ivana Rimac, Večernji listuz probir na rak dojke, debelog crijeva i vra-ta maternice u Hrvatskoj je najavljeno uvo-đenje nacionalnih preventivnih programa i na rak prostate te pluća. u epidemiološkoj slici u kojoj brojke obolijevanja od bolesti raka rastu za svako sijelo takav plan proši-renja programa prevencije možemo, među ostalim, nazvati i očekivanim. prevencija kao pojam dominira u javnim istupima odgovornih u zdravstvenom su-stavu, izraz je to koji je “podebljan” i u ra-znim pisanim strategijama, planovima pa tako i izvještajima raznih eu monitoringa. o prevenciji se, dakle, bez sumnje mnogo govori, ali je upitno s kakvim rezultatom? Rak debelog crijeva u Hrvatskoj je u 2016. godini bio četvrti uzrok smrti sa 2169 umr-lih osoba, podatak je Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. prosječan odaziv na pre-ventivni program ranog otkrivanja te bole-sti je – 21 posto, a trenutno je udio testira-nih 19 posto. tek 14 posto ciljne populacije ovog probira, odnosno onih u dobi od 50 – 74 godine, tijekom deset godina obavilo je kolonoskopiju. a ako se rak debelog crijeva otkrije na vrijeme, statistike govore da je petogodišnje preživljenje u 80 do 95 posto oboljelih. kao i svaki probir tako i ovaj ima za cilj što ranije otkriti bolest kako bi se ona što ranije te stoga i uspješnije liječila. zašto se stoga ljudi ne odazivaju na preventiv-ne programe? ponovno se iz javnih istupa može učestalo čuti važnost edukacije sta-novništva pa je to očito jedan od segmena-ta koji nam ne ide dobro. jer nešto je sigur-no krivo kada ljude ne uspijevamo uvjeriti da si besplatnim testiranjem možda mogu čak spasiti i život. prevencija i promocija zdravlja često idu zajedno u istoj rečenici mada je riječ o ra-zličitim značenjima i nije dovoljno napisati kakav program te pustiti “neka voda nosi”. kakva je kvaliteta tih probira, njihovih re-zultata, a uostalom i što se događa po re-zultatu? da govoriti javno o bolesti s ciljem upoznavanja i osvješćivanja javnosti poka-zuje posebice jak angažman udruga paci-

PREVENCIJAIPROMOCIJAZDRAVLJAČESTOIDUZAJEDNOUISTOJREČENICIMADAJERIJEČORAZLIČITIMZNAČENJIMAINIJEDOVOLJNONAPISATIKAKAVPROGRAMTEPUSTITI“NEKAVODANOSI”

prevencija nisu samo preventivni pregledi nego i način na koji živimo

Probir Na rak dojke je NajmasovNiji, ali ujedNo i s Najviše usPjeha u smislu javljaNja PozvaNih PacijeNtica Na mamografiju

jenata, liječnika i ostalih kad je u pitanju rak dojke. i ono ima svoj rezultat i u smislu odaziva na preventivni program; probir na rak dojke je najmasovniji, ali ujedno i s naj-više uspjeha u smislu javljanja pozvanih pa-cijentica na mamografiju. u njegova prva tri ciklusa otkriveno je 3500 novih karcino-ma, njih između 60 i 70 posto lokalizirano što je prije probira bilo u 40 posto slučaje-va. kod raka vrata maternice pak, prema posljednjem lanjskom izvještaju europske komisije, situacija je drukčija – odaziv je tek 10 posto što je ujedno i najlošiji rezul-tat u eu. neke zemlje članice imaju višedesetljetnu tradiciju preventivnih programa koji su kroz sve to vrijeme nadograđivani, a mijenjana je i legislativa pa su tako ponegdje oni i za-konska obveza. zajedničko je pak svima da uz kvalitetan program prevencije, što znači i njegovu provedbu i rezultat, dokazano se s vremenom pokazuje pad smrtnosti što i jest konačan cilj. no prevencija nisu samo preventivni pregledi nego, ukratko rečeno, i način na koji živimo. struka će tako ope-tovano govoriti o faktorima rizika za porast kroničnih nezaraznih bolesti, ponavljat će se loša hrvatska statistika o porastu broja pretilih, debljine u djece, konzumaciji alko-

hola i navici pušenja prema kojoj smo po-novno neslavni eu rekorderi. i sam zakon o zdravstvenoj zaštiti, pa tako i u svojoj posljednjoj predloženoj izmjeni, u jednom članku navodi i da je svatko sam također dužan brinuti o svojem zdravlju. na taj se zakonski članak u hrvatskom zakonodav-stvu nije nikad dalje nadograđivalo; u smi-slu svojevrsnog sankcioniranja zdravstveno rizičnog ponašanja, a i to je za ovo područje vrlo nezahvalan put pa ne treba ništa skoro očekivati u tom smjeru. u međuvremenu prenosimo europska pra-vila no njihov učinak još ne znamo; konkret-no jesu li i kakav efekt imale fotografije na kutijama cigareta? u zemlji u kojoj statisti-ka kaže da puši svaka treća odrasla osoba potrebno je daleko jača mjera od fotografi-je koja se sakrije kupovinom jeftine šarene kutijice za cigarete. Govorilo se u više na-vrata i o takozvanom porezu na grijeh, pr-venstveno na slatkiše i slatka gazirana pića koja su u pojedinim europskim zemljama dodatnog oporezovana. oko toga, među-tim, nije bilo konsenzusa i ponovno je stalo na ideji. kad se svi ti podaci i činjenice zbro-je, za promjenu smjera upravo je potrebna još jedna javno učestalo korištena riječ – konsenzus.

20 21

Dr. ivo belan

“imate li što protiv da vam dadem rak?”zNaNstveNici su proglasili da pasivno pušenje cigareta spada u prvu grupu karcinogena – tvari koja NedvojbeNo uzrokuje rak

Rezultati najnovijih ispitivanja pokazuju da je pasivno pušenje štetnije nego što

je itko mogao zamisliti. analizom 24 istraži-vačka projekta, u osam zemalja, znanstve-nici su proglasili da pasivno pušenje cigare-ta spada u prvu grupu karcinogena – tvari koja nedvojbeno uzrokuje rak.tisuće nepušača umire od raka pluća svake godine i još mnogi drugi – dobar dio od njih su djeca – koji pate od bolesti, koje većina od nas ne bi nikad povezala s pušenjem. Rezultati istraživanja udisanja cigaretnog dima iz okoline pokazuju povezanost tog udisanja i sa srčanim oboljenjima, rakom grlića maternice i rakom sinusa. to nije mali problem. svakog dana milijuni ljudi zapale cigarete unutar ureda, trgovina, tvornica, škola, domova pa čak i u bolnicama, prisi-

ljavajući druge u tim istim prostorijama da udišu njihov dim.dim duhana sadrži nevidljive čestice. te smrtonosne čestice sadrže najmanje 4000 kemijskih spojeva, od kojih su 43 poznati karcinogeni. nepušači udišu dvije različite vrste dima pušača. prvi je onaj koji dolazi

iz pluća, a drugi je onaj koji se stvara od iz-garajućeg vrha cigarete. taj se dim smatra opasnijim za pušače od onog prvog. on se stvara tokom čitavog vremena dok je ciga-reta upaljena, a osim toga njegovi toksični sastojci ostaju u prostoriji gdje se pušilo još satima. jedan od otrovnih agensa koji se nalaze u to dimu je: ugljični monoksid (plin koji se nalazi u ispuhu automobila i kojeg ljudi upotrebljavaju za samoubojstvo), ni-kotin – smrtonosni insekticid itd.svi mi nepušači udišemo cigaretni dim, da-kle i nikotin, bez obzira jesmo li toga svje-sni ili ne. svaki pušač u našoj blizini trebao bi nas učtivo zapitati: “imate li što protiv ako bih zapalio?“ temeljeno na najnovijim ispitivanjima, primjerenije bi moglo biti pi-tanje: “imate li što protiv da vam dadem rak?“ ventilacijski sustavi u najrazličitijim javnim mjestima – bolnice, uredi, škole itd. mogu odnijeti štetne čestice iz cigaretnog dima daleko od mjesta izvora, čak do pro-stora gdje nitko ne puši.koliko god bilo teško za odrasle da se zašti-te od cigaretnog dima iz okoline, za djecu je gotovo nemoguće. milijuni djece mlađe od pet godina žive u stanovima s barem jednim pušačem, gdje udišu dim većim dijelom dana. njihov nezreli dišni i imu-nološki sustav nije sposoban obraniti se od štetnih plinova. posljedice toga mogu biti bronhitis, upala pluća, upala grklja-na, infekcije srednje uha, kronični kašalj i astma. osim toga, takva djeca imaju više nego dvostruku vjerojatnost da će obolje-ti od raka pluća u odrasloj dobi, nego ona djeca koja žive u čistoj atmosferi vlastitog doma. što se tiče utjecaja na pušače, puno se može učiniti i osobnim angažmanom. ako sjedite uz nekoga tko puši, uljudno ga zamolite da prestane pušiti, jer da vam dim cigarete čini da se loše osjećate. takav pušač obično ugasi cigaretu. to ohrabruje i druge nepušače da postupe na isti način.

21

alergije, prehlade, gripe, poremećaji ba-lansa – sve je to na kraju u osnovi pitanje imuniteta. to nam ponekad zvuči kao ša-blonska liječnička mantra, ali usitinu je tako. ukoliko nam imunitet nije zadovolja-vajući biti ćemo otvoreni za različite infek-cije i bolesti. zato je dobro znati da postoje besplatne i ugodne stvari kojima sami mo-žete poticati da vaš imunitet bude visok. jedna od prvih takvih stvari je regulacija stresa. ne možete bez njega, ali nema po-trebe da u njemu budete stalno. imate li re-dovite seksualne odnose ne samo da super funkcionirate s partnerom već i pomažete svom imunitetu. koliko je idealno? to na-ravno ovisi o vama, ali recimo da znanstve-nici preporučuju između jedan i četiri puta. kućni ljubimci su svakako pravi članovi obitelji. ako im se posvetite i provedete vrijeme s njima lišit će vas dijela stresa, ali će dugoročno utjecati i na vaš balans. dokazano je da utječu na smanjivanje ko-

lesterola i triglicerida u krvi, a to je direk-tno povezano i sa imunitetom. društvo drugih odlično utječe na imunitet, a još će biti bolje ukoliko uz ljubimce imate i širi krug prijatelja s kojim se redovito srećete. socijalna izolacija je pogubna za fizičko i mentalno zdravlje svake osobe pa tako i za imunitet. zato nemojte odustati od druže-nja s dragim ljudima. nikada! u doba novih tehnologija moguće je da i s najudaljenijim prijateljem putem skypa za čas budete u istoj sobi. iskoristite tu veliku blagodat. kad podvučemo crtu jasno je da su uz ispravnu prehranu i zdrave životne navike naši odnosi važni za naše zdravlje. na vagi je nužno dozvoliti i onom nevidljivom di-jelu sebe da se jednako tako hrani, jača i vitaminizira kao i fizički aspekt. uz pomoć romantike, ljubimaca, prijatelja i povjere-nja da sami najbolje možemo pomoći da se osjećamo stabilno i harmonizirano. s malim trikovima i bez njih.

trikovi za imunitet

LIJEČNIČKIKUTAK

22 23

javnoZDravstvena Kampanja

Bilo bi jednostavno reći da je Belupo samo uspješna farmaceutska tvrtka. to bi bilo ispravno i u istom trenutku potpuno po-grešno. istina jest da je Belupo prepoznat-ljivi hrvatski brend koji dokazuje da unatoč globalnim promjenama, mudro biranje strateških ciljeva i stalno promišljanje ra-zvoja donosi uspjeh. ipak za uspjeh je po-trebno i puno više od toga. više od suhopar-nog poslovnog planiranja i dobre procjene. potrebno je biti više od poslovanja, više od tržišne niše u kojoj jeste i više od zdravlja. Belupo jest farmaceutska tvrtka, ali je niz godina pravi ambasador i promotor zdrav-lja snažno uključen u lokalnu zajednicu iz koje potiče i okrenut potrebama građana. zato nije čudo da je 12. mjerenje zdravlja na koprivničkom središnjem trgu u subotu 21. travnja ponovno bilo posjećeno više od očekivanih predviđanja. koprivničanke i ko-

USAMO180MINUTA12.BELUPOVAMJERENJAZDRAVLJAOBAVLJENOJEVIŠEOD900PREGLEDAŠTOJESVRSTALOPODRAVCEUSAMVRHLJUDIKOJEŽELEBITIODGOVORNIZASVOJEZDRAVLJE

beluPo je prepoznatljivi hrvatski Brend koji dokazuje da unatoč gloBalnim promjenama, mudro biraNje strateških ciljeva i stalNo PromišljaNje razvoja doNosi usPjeh

je više od zdravlja

22 23

USAMO180MINUTA12.BELUPOVAMJERENJAZDRAVLJAOBAVLJENOJEVIŠEOD900PREGLEDAŠTOJESVRSTALOPODRAVCEUSAMVRHLJUDIKOJEŽELEBITIODGOVORNIZASVOJEZDRAVLJE

je više od zdravlja

24 25

javnoZDravstvena Kampanja

većina pacijenata već nekoliko godina uz Belupo i mjerenje zdravlja prati svoj napredak usvajanja zdravih životnih Navika

s beluPom ruku pod ruku puno je jednostavnije poBoljšati svoj život i učiniti ga kvalitetNijim

privničanci žele poboljšati svoj život i učiniti ga kvalitetnijim. već odavno su procijenili da je to s Belupom ruku pod ruku puno jed-nostavnije. mini ordinacije bile su prepune nestrpljivih pacijenata već od ranojutarnjih sati. Čula se samo jedna mantra – za kratki sistematski pregled toga je sunčanog pri-jepodneva trebalo pune 32 minute i malo strpljenja. jer u ordinacijama su vrijedni liječnici i medicinske sestre mjerili šećer i masnoću u krvi, procjenjivali rizik od osteoporoze, mjerili krvni i očni tlak te testirali građane na hepatitis c. standardni pregledi ove su godine nadopunjeni i sasvim novim pretra-gama koje mjere koliko kisika dobiva vaše tijelo i kakav vam je protok zraka u plućima. jer disanje je važno jednako kao i hrana i voda. a da bi znali kako se trebate hrani-ti u ordinaciji za mjerenje indeksa tjelesne mase mogli ste dobiti i savjet upravo vezan za vaš tjelesni tip. važnost zdravlja prepo-znala je i podravka pa su hrabri pacijenti svoju okrjepu našli u zdravljaku u kojem se uz zdrave smoothie sa sve popularnijim chia sjemenkama moglo degustirati i sendviče s namazom od skuše i novi Čokolino Fit. upravo taj Čokolino omiljeno je jelo i svih

mladih plesačica u jumpu koje uz energi-ju trebaju i pregršt hranjivih sastojaka za svoje naporne treninge. voditeljica petra marković upoznala je okupljene s planovi-ma jump-a za ovu godinu i svima uputila

poziv za veliku proslavu jump-a plesodrom koja će biti održana u lipnju u čast 20 godina uspješnog rada toga poznatog plesnog stu-dija. ipak, gužva na koprivničkom trgu po-stala je još veća kad je najavljen početak hu-

24 25

manitarne tombole udruge volontera po-dravke puls. Čuti prve otkucaje srca beba u majčinom trbuhu sigurno je najuzbudljiviji trenutak u životu. a kako bi to bilo moguće udruga je organizirala humanitarnu tombo-lu za kupnju kariotokografskog aparata za monitoriranja stanje fetusa tijekom trudno-će i poroda kojoj su se odazvali brojni sugra-đani. nakon što su odigrali tombolu zabavi-li su se iskušavanjem penjanja na umjetnoj stijeni uz pomoć članova penjačkog kluba elvis. klub koji održava svoje treninge sri-jedom u sportskoj dvorani srednje škole u koprivnici otvoren je za nove penjače te ja-

sno poručuje – uz malo tehnike i osvajanje visina bit ćete i u mentalnoj i psihičkoj rav-noteži. velika zainteresiranost za penjanje pokazatelj je da takav vid aktivnosti moti-vira i roditelje i djecu da više vremena pro-vode zajedno kroz učenje novih vještina što je neprocjenjivo. Belupo je kao društveno odgovorna kom-panija koja podupire i umjetnički izričaj prepoznao i važnost studenata sveučilišta sjever za lokalnu zajednicu. zato su stu-denti pratili svaku minutu mjerenja zdravlja i snimali fotografije tražeći onaj jedinstve-ni trenutak koji svaku fotografiju čini mini

umjetničkom pričom. najbolje fotografije nagradit će stručni žiri Belupa i time pota-knuti i ostale da iduće godine uključe svoju kreativnost i fotoaparate. vrevu u srcu koprivnice dodatno je začinio glazbenim poslasticama scifidelity orche-stra. Glazbeni sastav koji čine vrhunski pro-fesionalni glazbenici iz karlovca, zagreba i Čakovca svoj je nacionalni uspjeh doživio nastupom u supertalentu nove tv. svoj razigrani glazbeni izričaj prilagodili su svim glazbenim ukusima pa na cijelom trgu nije bilo ni jedne osobe koja je nije lagano za-plesala u ritmu poznatih pop i rock klasika. Brojni belupovci i sami su se odazvali mje-renju zdravlja, a predsjednik uprave Be-lupa Hrvoje kolarić priznao je kako i sam želi imati više vremena za zdrave navike. s obzirom na obaveze to će biti teško, jer je pokrenuta proizvodnja u novoj Belupovoj tvornici krutih, polukrutih i tekućih lijekova u koprivnici. o novoj tvornici predsjednik kolarić je istaknuo: “od početka milenija do danas u gradnju proizvodnih kapacite-ta i njihovih popratnih sadržaja uložili smo više od milijardu kuna, što nas svrstava među najveće hrvatske investitore. učinili smo mnogo, činit ćemo još i više. Razvijat ćemo nove proizvode, otvarati nova trži-šta, zapošljavati nove mlade ljude. najsu-vremenija tehnologija koju imamo u svojim novim tvornicama donosi nam sigurnu bu-dućnost“.svoj zdravstveni status i fizičku formu te-stirao je i župan koprivničko-križevačke županije darko koren. pohvalio je ovakve akcije te primijetio da je interes svake godi-ne sve veći uz obećanje da će na 13. mjere-nju zdravlja provjeriti i kondiciju zamjenika župana Ratimira ljubića i darka sobote. ljestvica brige o sebi tako je podignuta na visoku razinu obzirom da su nepristrane li-ječnice indeks tjelesne mase darka korena ocijenile kao idealan. prikupljeno je i 2.850 kn u humanitarnoj tomboli udruge volontera podRavke puls, a u ordinacijama se čulo samo pregršt pohvala na organizaciju cijelog događanja. oni koji nisu tog sunčanog subotnjeg jutra bili na koprivničkom trgu propustili su pre-gršt korisnih savjeta, dobre zabave i pozi-tivnih vibracija. ipak… kakva bi to kompa-nija bila da i na takve ne misli. upravo njima namijenjena je i stranica www. zdravobudi.hr koja od 0 do 24 nudi savjete i sadržaje koji će vas pomoći da dulje ostanete zdravi, vitalni i dobro raspoloženi. jer Belupo nisu samo lijekovi, recepti, kutije i protokoli… Belupo jest više od zdravlja, a podravci to jako dobro znaju i osjećaju. Bez rezerve.

26 27

mjerenju krvnog tlaka pristupilo je 127 po-sjetitelja. od tog broja, kod 12 osoba koje primaju terapiju i kod 5 osoba koje ne pri-maju terapiju izmjeren je sistolički tlak iznad 150 koji upozorava na početni stupanj hipertenzije. najvišu izmjerenu vrijednost imala je posjetiteljica sa sistoličkim tlakom 210 što je za život opasan tlak.kako se samo pregledom može ustanoviti rizik na glaukom, nakon 40. godine liječni-ci preporučuju svake dvije godine mjerenje očnog tlaka i pregled očnog živca. Fakto-ri rizika na glaukom su: povišeni intrao-kularni tlak/očni tlak, starost – više od 40 godina, te obiteljska anamneza pozitivna na glaukom. zato svake godine u mini or-dinaciji mjerimo faktore rizika na glaukom. od ukupno 217 mjerenja otkrivene su četiri

Rekordan broj posjetitelja na mjerenju zdravljaod mjereNja krvnoga tlaka, mjerenja očnog tlaka, šećera u krvi, masnoća u krvi, rizika na osteoporozu, Brzine protoka zraka kroz dišne puteve, testiranja na hepatitis c i mjerenja zasićenosti krvi kisikom do mjerenja indeksa tjelesne mase i nutricionističkog savjetovaNja

povišene vrijednosti. najviša izmjerena vri-jednost je 30, dok se referentne vrijednosti kreću od 11 do 21.

uz Belupo i mjerenje zdravlja do pravovremenog javljanja liječnikuod ukupno 228 osoba koje su pristupile mjerenju šećera u krvi, neregulirana vrijed-nost glukoze primijećena je kod 12 osoba pod terapijom. primijećen je i poremećaj tolerancije glukoze kod novih 16 osoba, među kojima je izmjerena najviša razina še-ćera u krvi 11,3 (glikemija od 8 do 9 mmol/l).u mini ordinaciju mjerenja masnoća u krvi pristupilo je oko dvjestotinjak posjetitelja. najviša izmjerena vrijednost kod žena je 5,55, dok je kod muškaraca najviša izmje-rena vrijednost 4,98. (Rv od 1,7 do 2,3).

preporučeno je svima koji imaju povišene trigliceride da pripaze na prehranu, tjelesnu aktivnost i obavezno se jave nadležnom li-ječniku.od ukupno 59 posjetitelja koji su izmjerili rizik na osteoporozu, dvadeset i jedan po-sjetitelj ima vrijednosti koje upozoravaju na osteoporozne promjene (t=>2,5) što zahtijeva daljnju obradu dXa (denzitome-trija) određivanje markera za osteoporozu te medikametoznu terapiju liječenja osteo-poroze. dvadeset i dvoje od ukupnog broja izmjerenih imalo je vrijednosti osteopenije (t= -1,1 do -2,4) što zahtijeva preventivne mjere kao što su adekvatna prehrana, su-plementi u vidu kalcijevih preparata s d vitaminom te adekvatne tjelesne vježbe. kod tri posjetiteljice koje su i prošle godine prisustvovale mjerenju, izmjerene su vrijed-nosti koje su pokazale poboljšanje koštane gustoće.testiranje na hepatitis c provedeno je ove godine prvi put. testiralo se 134 osoba, od

javnoZDravstvena Kampanja

26 27

Rekordan broj posjetitelja na mjerenju zdravljaod mjereNja krvnoga tlaka, mjerenja očnog tlaka, šećera u krvi, masnoća u krvi, rizika na osteoporozu, Brzine protoka zraka kroz dišne puteve, testiranja na hepatitis c i mjerenja zasićenosti krvi kisikom do mjerenja indeksa tjelesne mase i nutricionističkog savjetovaNja

kojih je samo jedna osoba pozitivna na he-patitis c. toj je pacijentici preporučeno da se obavezno javi svom obiteljskom liječniku koji će ju uputiti na daljnje testiranje na he-patitis c u zavod za transfuziju u oB kopriv-nici. inače, 90% ljudi zaraženih hepatitisom c ne zna da je zaraženo, a u opasnosti su svi oni koji dođu u kontakt sa zaraženom krvi.u Belupovoj se ljekarni mjerila brzina pro-toka zraka kroz dišne puteve i opskrba tkiva kisikom ili pulsna oksimetrija. kolika je zain-teresiranost sugrađana pokazuje i brojka od 55 posjetitelja za to mjerenje. mjerenja br-zine protoka zraka kroz dišne puteve peak flow metrom u izdisaju omogućuje uvid u pojavu suženja dišnih puteva. normalne vri-jednosti kod mjerenja ovise o nekoliko para-metara: spol, dob i visina. s obzirom na ka-rakteristike tijela i dob, kod 45 posjetitelja Belupove ljekarne izmjerene su normalne vrijednosti. snižene vrijednosti su zabilje-žene kod 8 posjetitelja, a ekstremno sniže-ne vrijednosti kod dvojice posjetitelja. kod

neinvazivne metode mjerenja zasićenosti krvi kisikom normalne vrijednosti zasićenja kreću se između 95% i 100%. ako postoje problemi s plućima ili srcem vrijednosti su smanjene. kod 20 posjetitelja zabilježeno je zasićenje koje je manje od 94%, dok je kod 4 posjetitelja zasićenje manje od 90%.

nutricionističko savjetovalištena tom se mjerenju zdravlja naš zdravljak prvi put udružio s nutricionističkim savjeto-valištem. osim podravkinih promotora koji

su pripremali ukusne i zdrave obroke, Belu-pove i podravkine nutricionistkinje su pre-ma indeksu tjelesne mase (Bmi) posjetitelja dijelile savjete i upute o pravilnoj prehrani. u nutricionističkom savjetovalištu indeks tjelesne mase izmjerilo je oko stotinu po-sjetitelja. mjerenje je pokazalo da najvećim dijelom posjetitelji imaju adekvatnu ili po-većanu tjelesnu masu, a u nekoliko sluča-jeva zabilježene su pretilost i potencijalna pothranjenost. s obzirom na to da je veći dio posjetitelja bio srednje i starije životne dobi, može se reci da su rezultati očekivani i u skladu s hrvatskim prosjekom. nakon mjerenja indeksa tjelesne mase, posjetiteljima su nutricionisti pružili savjet o pravilnoj i njima prilagođenoj prehrani. posjetitelji s prethodno izmjerenom pove-ćanom razinom glukoze i/ili triglicerida u krvi, odnosno izmjerenom hipertenzijom i rizikom od osteoporoze dobili su preporu-ke za prehranu preporučenu kod navedenih bolesti. komentari pacijenata to su potvrdili jer je većina njih već nekoliko godina uz Belupo i mjerenje zdravlja te prati svoj napredak usvajanja zdravih životnih smjernica.

28 29

IX.MEĐUNARODNIKONGRESDRUŠTVANASTAVNIKAOPĆE/OBITELJSKEMEDICINE(DNOOM)

“suvremeni izazovi u skrbi bolesnika s multimorbiditetom u obiteljskoj medicini”Piše: Maja Grgurić, dr. med.kao i svake godine do sada, Belupo je i ove godine sudjelovao na iX. međunarodnom kongresu društva nastavnika opće/obitelj-ske medicine (dnoom) pod visokim pokro-viteljstvom predsjednice RH kolinde Grabar kitarović, gradonačelnika Grada zagreba, gosp. milana Bandića, ministarstva zdrav-stva, gosp. ministra prof. dr. sc. milana ku-jundžića, Hrvatske liječničke komore, gosp. dr. sc. trpimira Goluže te Hrvatske komore medicinskih sestra, gđe slave šepec. kon-gres je održan u Hotelu antunović u zagre-bu od 15. do 18. ožujka, a prisustvovalo mu je više od 700 sudionika, ponajprije liječnika obiteljske medicine.usporedno s dnoom-om, održan je i ii. kongres medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s temom “specifično-sti sestrinske skrbi usmjerene bolesnicima s kroničnim bolestima” te “timski rad u pzz-u”.tema kongresa bila je “suvremeni izazovi u skrbi bolesnika s multimorbiditetom u obiteljskoj medicini”, a prisustvovali su mu uvaženi međunarodni gosti, cijenjeni liječ-nici obiteljske medicine, znanstvenici i ak-tivni nastavnici. kongres dnoom-a je tijekom godina odr-žavanja postigao velik uspjeh među liječni-cima obiteljske medicine izborom domaćih

i međunarodnih eminentnih predavača te izborom aktualnih tema kojima se pristupa sa suvremenog aspekta gledišta pa je posje-ćenost samoga kongresa vrlo velika. zbog toga je kongresu ove godine prisustvovao velik broj liječnika iz svih dijelova Hrvatske i okolnih regija, a posebno velik broj liječni-ka iz susjedne nam Bosne i Hercegovine. u četiri dana održavanja samoga kongresa, u nizu predavanja i radionica razmijenjena su međusobno iskustva o temama: “skrb za bolesnika s multimorbiditetom u obiteljskoj medicini: prošlost, sadašnjost i budućnost”;

“multimorbiditet u bolesnika s kardiova-skularnom bolesti”; “skrb za oboljelog od šećerne bolesti s komorbiditetom”; “preti-lost i komorbiditet”; “multimorbiditet bo-lesnika s reumatološkim i muskuloskelet-nim bolesti”; “kvaliteta života u bolesnika s multimorbiditetom”; “liječenje bolesnika s mentalnim bolestima i komorbidnim sta-njima” te “kvartarna prevencija bolesnika s multimorbiditetom”.Belupo je sudjelovao s izložbenim prosto-rom kojim su, uz našu već dobro provjere-nu široku paletu lijekova, dominirali naši novi preparati. tako je kardiološka skupina preparata upotpunjena s fiksnom kombina-cijom ramiprila i amlodipina pod imenom amora, skupinu antidijabetika upotpunili smo s vildagliptinom agnisom te smo tako-đer predstavili nove oblike već dobro zna-nog preparata zaraceta. liječnicima smo uz degustaciju našeg enteralnog pripravka nutrixe i nutribel complexa pokušali što više približiti preparate. osim izložbenog prostora, sponzorirali smo i 101 liječnika iz cijele Hrvatske.Belupo je svojom podrškom i sudjelova-njem na kongresu dnoom-a potvrdio da je sinergija liječnika i Belupa neraskidiva te posjećenost samoga izložbenog prostora pokazuje odličan partnerski odnos koji ra-ste iz godine u godinu.

aKtualno

28 29

kongres farmaceutskih tehničara – “zdrava koža – izazov današnjice”

Piše: Mirela Petrušev, mr. pharm.u organizaciji Hrvatskog društva farma-ceutskih tehničara u šibeniku je od 12. do 15. travnja u hotelu ivan, solaris, održan 11. kongres farmaceutskih tehničara okupiv-ši 450 farmaceutskih tehničara i veći broj predstavnika farmaceutske industrije. Belupo d.d. je i ove godine sudjelovao kao članica poola izlagača zajedno s drugim članicama jGl-om, plivom, Farmalom i medikom. Članice poola već godinama prepoznaju i prate važnost toga skupa te podržavaju profesionalno usavršavanje far-maceutskih tehničara. kao i ranijih godina, kongres je organiziran na vrlo visokoj pro-fesionalnoj i edukativnoj razini. Farmaceutski tehničar važan je i nezamje-njiv dio ljekarničkog tima, stoga ne čudi njihova želja za neprestanom edukacijom, usavršavanjem, stjecanjem novih znanja i razmjenom iskustva. takav način unapre-đenja struke za svaku je pohvalu.tema ovogodišnjeg kongresa je bila “zdra-va koža – izazov današnjice”. svjedoci smo velikog izazova u našem vremenu kako odr-

žati kožu zdravom s obzirom na sve promje-ne kojima je koža danas izložena kao naj-veći ljudski organ. dobro nam je poznata činjenica da koža ima iznimno važnu ulo-gu zaštite od bakterija i svih drugih štetnih vanjskih utjecaja te u očuvanju tjelesne temperature i energije našeg tijela.predavanja iz područja dermatologije – ve-nerologije i ginekologije, održali su relevan-tni stručnjaci iz hrvatskih bolnica: kBc se-stre milosrdnice – prof. dr. sc. mirna šitum, kBc split – prof. sr. sc. neira puizina ivić, dr. med. marijana Rogulj, spec. pedijatar, klinika za dječje bolesti zagreb – prim. dr. sc. nives pustišek i drugi specijalisti. iz pro-grama vrlo zanimljivih i stručnih predavanja izdvojili smo samo neke ... “prevencija zlo-ćudnih tumora kože u RH – primjer dobre prakse suradnje dermatološke i ljekarničke struke”, “uloga njege u liječenju atopijskog dermatitisa: što je novo?”, “atopijski der-matitis – ispravan pristup u liječenju”, “ulo-ga mikrobioma kože u razvoju seboreičnog dermatitisa vlasišta i atopijskog dermatiti-sa”, “kožne alergijske bolesti i okolišni čim-benici – kako možemo utjecati?”.

Farmaceutski tehničar i farmaceut sudje-luju tijekom svog svakodnevnog rada u lje-karni kao tim koji pruža savjete na pojedine konkretne upite bolesnika i drugih korisnika ljekarne.Belupo d.d. u otc proizvodnom progra-mu ima Belodin a derm gel namijenjen za kratkotrajno ublažavanje svrbeža koji prati reakcije na koži kao što su osipi, koprivnja-ča, ubodi insekata, opekline od sunca i po-vršinske opekline 1. stupnja. u cilju pružanja potpore farmaceutskim tehničarima kako bi mogli stručno preporučiti u ljekarni naš Belodin a derm gel, Belupovi predstavnici su na izložbenom prostoru pružili svu po-trebnu stručnu informaciju uz predstavlja-nje gotovog proizvoda. druge farmaceutske kuće i veledrogerije ta-kođer su predstavile svoje nove programe i proizvode vezane uz temu kongresa. orga-nizator je sve sudionike dočekao dobrodoš-licom, velikom gostoljubivošću i zahvalno-šću za potporu kongresu. Belupo d.d. će i dalje kao partner u ljekarništvu i zdravstvu sigurno i ubuduće s radošću biti dio te lijepe i nadasve korisne edukacije.

farmaceutski tehničar važan je i nezamjenjiv dio ljekarničkog tima, stoga ne čudi njihova želja za NePrestaNom edukacijom, usavršavaNjem, stjecaNjem Novih zNaNja i razmjeNom iskustva

30 31

Piše: Ivan Barešić, mr. pharm, MBA, pomoćnik ravnateljice Ljekarne Deltis Pharmkrajem travnja u zagrebu, u Belupovoj dvo-rani lordiar, održana je edukacija i redoviti godišnji sastanak vezan uz poslovanje za zaposlenike ljekarne deltis pharm. sada već tradicionalno okupljanje održano je na inicijativu Ravnateljstva ljekarne deltis pharm i uz potporu Belupa. kroz strategije razmišljanja i meta progra-me sudionike vodila je uvijek jedinstvena dr. Renata kokotović. cilj edukacije bio je dodatno razviti komunikacijske vještine zaposlenika te ih upoznati sa strategijama razmišljanja primjenjivim i u svakodnev-nom radu i u privatnom životu. dr. kokoto-vić izlaganje je započela definiranjem meta programa kao nesvjesnih komunikacijskih procesa, svojevrsnog “rječnika” za bolju ko-munikaciju. o meta programima ne može-mo govoriti kao nužno dobrim ili lošim. oni mogu samo raditi za ili protiv vas, ovisno u kojoj mjeri pojedinac poznaje sebe, kakav je njegov pogled na svijet, razumije li svo-je životne vrijednosti te koliko su mu jasni vlastiti ciljevi. kroz vježbu smo se upoznali s nekoliko temeljnih meta programa. sudi-onici su dobili priliku sami procijeniti moti-vira li ih više usmjerenost k cilju ili od cilja, ili preferiraju li više u svom djelovanju pro-aktivnost odnosno reaktivnost, uspoređuju

li najprije uočene sličnosti ili se fokusiraju na različitosti i tome slično. svaki pojedinac nosi u sebi vlastiti set meta programa kroz koje promatra svijet, filtrira informacije i komunicira s njim. za bolje razumijevanje potreba drugih bez obzira da li su to naši poslovni partneri, pacijenti, prijatelji ili uku-ćani potrebno je samo dobro slušati. u sva-kodnevnoj komunikaciji s drugima nesvje-sno im otkrivamo svoje meta programe, i zato naše međusobne različitosti predstav-ljaju kreativni potencijal za bolje međusob-no razumijevanje i povezivanje. drugi dio edukacije odnosio se na zaštitu osobnih podataka. Gospodin ivan Brckan, univ. spec. crim., i mr. pharm. ivan Bare-šić, mBa, zaposlenike ljekarne pobliže su upoznali s općom uredbom o zaštiti osob-nih podataka (General data protection Regulation - GdpR) i njenom implemen-tacijom u ljekarničko poslovanje. Riječ je o dokumentu koji je donijelo vijeće eu-a, a odnosi se na sve gospodarske subjekte (poduzeća, javne institucije, državna tijela ili agencije) koji posluju na području eu-a i tijekom obavljanja svoje djelatnosti priku-pljaju osobne podatke. primjena i provedba uredbe stupa na snagu 25. svibnja 2018. do datuma primjene svi pravni subjekti mora-ju biti spremni za njenu provedbu. za ne-poštovanje odredbi GdpR-a predviđene su

stroge kazne koje iznose do 4% ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini ili do 20 milijuna eura, ovisno koji je iznos veći za svaki pravni subjekt. pobliže su objašnjeni temeljni pojmovi kao što su: osobni po-datak, obrada osobnih podataka, privola, ispitanik, voditelj obrade osobnih podata-ka, izvršitelj obrade te službenik za zaštitu osobnih podataka. tijekom rasprave zaklju-čeno je kako je zaštita osobnih podataka pacijenata još od davnine načelo ljekarnič-ke etike i deontologije. stoga su zaposlenici ljekarne deltis pharm spremni za primjenu donesene uredbe.nakon završenog dijela sastanka (edukaci-je) razgovaralo se o rezultatima poslovanja u 2017. godini, rezultatima u Q1 2018. godi-ne i strategiji poslovanja za ostvarenje zacr-tanih ciljeva i planova do kraja 2018. godine. Ravnateljica ljekarne deltis pharm mirjana ćorić, dipl. oecc., i članica upravnog vijeća ljiljana vranešić, mr. pharm. zaposlenima su zahvalile na iznimnom zalaganju u sva-kodnevnom radu. upravo zalaganje svakog pojedinca rezultiralo je iznimno dobrim re-zultatom poslovanja za 2017. godinu. ti rezultati iznova dokazuje kako uspjeh or-ganizacije uistinu počiva na svakom poje-dinom zaposleniku bez obzira na njegovu formalnu funkciju. svi zaposlenici upoznati su s planovima i strategijom poslovanja za 2018. godinu za svaku pojedinu ljekarničku jedinicu. isto tako raspravljalo se o svim bit-nim temama i izazovima vezanim uz redov-no poslovanje ljekarni. prisutni su istaknuli kako nas takvi sastanci međusobno bolje povezuju, ostvaruju bolju međusobnu komunikaciju, pružaju moguć-nost razmjene ideja i iskustava te nam po-tvrđuju osjećaj ponosa što smo zaposlenici ljekarne deltis pharm u vlasništvu Belupa d.d.veselimo se idućem sastanku i edukaciji planiranoj za jesen ove godine.

edukacijom do izvrsnostikomuNikacijske vještiNe zaPosleNika, zaštita osobNih Podataka, rezultati PoslovaNja u 2017. te ostvareNje zacrtaNih ciljeva i PlaNova do kraja 2018. bile su teme godišNjeg sastaNka zaPosleNika ljekarNi deltis Pharm

aKtualno

30 31

uloGa sponZora u transFormacijsKom proGramu belupa

koliko projekata, toliko sponzorauloga je sponzora da osnažuje projekt, potiče članove tima u geNeriraNju ideja te zajedNo s greeN beltom i timom odlučuje u kojem će se smijeru projekt razvijati

kad je upravljački odbor programa dono-sio odluku o projektima, svakom od njih određen je, prema kompetencijama i pret-hodnom iskustvu, sponzor. za prvih deset projekata odabrano je deset green beltova i deset sponzora.osnovna je uloga i odgovornost sponzora da bude podrška programu lss transfor-macije. sponzor s voditeljem projekta –green beltom bira projektni tim, podržava rad tima i provedbu projekta po fazama ciklusa dmaic. nadalje, do sponzora je da osnažuje projekt, potiče članove projek-tnog tima u generiranju ideja te zajedno s green beltom i timom odlučuje u kojem će se smjeru projekt razvijati. uz to je sponzor s green beltom odgovoran za predstavlja-nje pojedine faze projekta upravljačkom odboru i ishođenje odobrenja za pokre-tanje iduće faze. izvještaj upravljačkom odboru podnosi se nakon svake završene i uspješno definirane faze dmaic-a. uspjeh i prepoznatljivost projekta ovise o sponzo-ru, a projekt je sponzorova odgovornost. važan je zadatak sponzora promicanje i

uspostava lss kulture, vrednota i načina razmišljanja, radi poticanja zaposlenika na svakodnevno unapređivanje procesa u ne-posrednom radnom okruženju.potencijalni sponzori projekata u programu lss transformacije najprije su prošli temelj-nu edukaciju pod vještim vodstvom konzul-tanata ifss-a. na edukaciji su se upoznali s potrebom za transformacijom i osnovama programa transformacije. predstavljeni su im i ciljevi, osnovni alati i uloge metodo-logija lss. za njih je najvažnija bila uloga sponzora. uključenost sponzora u projekt i očekivanja koja se postavljaju pred spon-zora također su bile teme edukacije. uz to, obrađen je i način odabira projekata odre-đivanjem prioriteta.u ovom vam broju Glasila predstavljamo šest Belupovih lss sponzora: vedran Bači, tamara Bali-zvonar, sanda Božičević, mar-tina jagar, kristina janeković petras i igor kalčić. u šest vlastitih priča oni vam pred-stavljaju iskustva s projekata lss transfor-macije, svoje suradnike i dojmove o Belupo-vim procesima poboljšanja.

CJELINU ČINE DIJELOVI, CJELINA JE VEĆA OD ZBROJA DIJELOVA

KristinaJanekovićPetras,mr.ph.,univ. mag.pharm. spec.,odgovorna osoba za puštanje serije lijeka u promet, upravljanje kvalitetom

projekt našeg tima je iz domene rada upravljanja kvalitetom. dosad smo uprav-ljačkom odboru uspješno podnijeli prvi iz-vještaj pa je tim dobio zeleno svjetlo za na-stavak rada na projektu što nas čini iznimno ponosnima.mislim da je odabran izvrstan tim stručnja-ka koji detaljno poznaju cjeline iz kojih do-laze kao i njihove procese. svi oni sudjeluju u rješavanju postavljenog problema pa iz iskustva mogu prepoznavati trenutačne po-teškoće i dati veoma korisne prijedloge za poboljšanja. dobro se slažemo i međusob-no nadopunjujemo tako da je veliko zado-voljstvo raditi na ovakvom izazovu. zaista vjerujem da zajedno možemo unijeti pro-mjene i pozitivne pomake naprijed.

32 33

nakon svakog sastanka s projektnim ti-mom volim prodiskutirati o zaključcima i otvorenim pitanjima i s ostalim kolegama u svojem sektoru, ali i s kolegama iz drugih sektora. svaki prijedlog ili sugestija uvijek su dobrodošli i mogu se iskoristiti ili pota-knuti razmišljanje u nekom novom smjeru. tema projekta obuhvaća sve Gmp cjeline pa je u općem interesu da bude maksimal-no prilagođen korisnicima. uz to, mnogo je ljudi iz sektora uključeno u program lss transformacije na različitim projektima i učestalo razmjenjujemo informacije i zna-nja kako bismo se nadopunjavali, dodatno educirali te generirali nove ideje.

IZAZOVI POVEZANIH PROCESA

TamaraBali-Zvonar,dipl.oec.,direktorica lanca opskrbe

s obzirom na moj dolazak u Belupo na-kon početka programa lss transforma-cije, nisam prošla edukaciju za sponzora kao ostali kolege, već sam nedavno bila na edukaciji za članove i eksperte projektnog tima. u program sam se uključila odmah i to u dvostrukoj ulozi: kao član upravljač-kog odbora i kao sponzor.kao sponzor projekta od početka sam se

projekt kojem sam sponzor ne može sam ri-ješiti sve navedene probleme, već će se oni minimizirati uspješnim spajanjem rezultata svih projekata. nakon formalnog završetka projekata tu ne smijemo stati – i nadalje tre-ba provoditi promjene!zaposlenici će sigurno prepoznati sve po-zitivne efekte koji će proizaći iz programa lss transformacije s obzirom na to što bi pojednostavljeni i kvalitetniji procesi tre-bali olakšati njihov radni dan i zadovoljstvo radnim okruženjem. za kraj, raduje me što podosta zaposlenika iz sektora koji spada-ju pod lanac opskrbe sudjeluje u programu lss transformacije i to u svim ulogama – kao članovi upravljačkog odbora, kao spon-zori, kao green beltovi i kao članovi pojedi-nih timova.

METODOLOŠKI PRISTUP PRILAGO-ĐEN PROCESU

Dipl. ing. med. biok. sanda Božičević,pomoćnicadirektorauKontrolikvalitete

Budući da je sav moj radni vijek u Belupu vezan uz kontrolu kvalitete i da poznajem njezine procese, pretpostavljam da je, uz osviještenost o nužnosti promjena, upravo to razlog što sam imenovana sponzorom na projektu iz tog područja. prednost je što smo voditelj projekta, green belt igor ceilin-ger i ja iz istoga sektora, što razmjenjujemo ideje i raspravljamo o njima svakodnevno u neposrednom razgovoru, bez trošenja vre-mena na e-mailove i nazivanje telefonom čime smo već u skladu s lean principom.u dogovoru s voditeljicom programa lss

zadaci sponzora kroz pet faza ciklusa dmaicciklus dmaic (define, measure, analyze, improve, control) u pre-glednih pet faza upotrebljava se za poboljšanje postojećih procesa u me-todologijama lean six sigma (lss). omogućuje da svi sudionici procesa uvide trenutačnu razinu procesa, sve prethodno i nadolazeće.ovaj ciklus precizira i usmjerenje sponzora. u prvoj fazi projekta (de-fine – određuj, definiraj) sponzor s green beltom utemeljuje radnu sku-pinu (projektni tim), osigurava gre-en beltu vrijeme za rad na projek-tu (1/5 njegovog radnog vremena, “projektni dan“), potiče učestale sa-stanke tima u cilju nedvosmislenog određenja poslovne situacije, pro-blema, cilja i očekivanih koristi pro-jekta. sam proces vizualizira se ma-pom ‘pogled iz visine’ čime se zadire u tkivo željenog poboljšanja i potiče da svi sudioici, napose rukovodioci, postanu pobornici projekta. u dru-goj fazi (measure – mjeri, prikupi podatke) sponzor skrbi da mjerene vrijednosti budu bitne za problema-

tiku procesa na čijem se poboljšanju radi te da se mogu obraditi prikladnom sta-tističkom analizom. treća faza (analyze – analiziraj) pred sponzora postavlja za-htjev da od projektnog tima traži odva-janje bitnog od nebitnog, prepoznavanje mogućih i identifikaciju ključnih uzroka problema koji nepovoljno utječu na pro-ces. kod četvrte se faze (improve – una-prijedi, poboljšaj) najbolje očituje su-djelovanje upravljačkog odbora: green belt i sponzor s timom odabiru, rangiraju i pilotiraju rješenja za poboljšanje proce-sa. potom ih prezentiraju upravljačkom odboru koji, prema procjeni ostvarivo-sti, odobrava njihovu implementaciju u praksi. peta je faza (control – učini odr-živim) prijenos poboljšanog procesa s ugrađenim kontrolnim mehanizmom i definiranim vlasnikom procesa iz svijeta projekta u redovnu praksu. Green belt kao voditelj projekta i sponzor provjera-vaju usklađenost praktične provedbe s planom projekta te analizom primjene utvrđuju koliko je proces pojednostav-ljen, skraćen i poboljšan u odnosu na početno stanje.

aktivno u radu tima te želim prisustvovati svim radnim sastancima. projekt vodi green belt ivana kovač lovrenčić, vrlo je izazovan zbog svoje kompleksnosti i međusobne po-vezanosti više različitih organizacijskih je-dinica. izazova ima mnogo, međutim uvjerena sam da ćemo ih uspješno razriješiti. naravno,

32 33

zakljuČak

za Prvih deset Projekata odabraNo je deset greeN beltova i deset sPoNzora

transformacije tatjanom šešok i konzultan-tima ifss-a procijenili smo da projektu više odgovara pristup kroz laW® (lean action Workout®) nego klasični lss projekt. tako ideje možemo iznjedriti brzo, na trodnev-nim radionicama i početi ih primjenjivati odmah. usmjerili smo se na pet problema i pet posebno osmišljenih radionica. na nji-ma će sudjelovati kolege direktno uključeni u procese čiji će se problemi rješavati, koji ih razumiju i koji svojim idejama mogu pri-donijeti rješavanju problema jer razmišljaju out of the box.Green belt igor ceilinger i direktorica Želj-ka Bešvir su prošli kroz sve cjeline u sektoru kontrole kvalitete upoznajući sve zaposle-nike s ciljevima programa lss transfor-macije. svi su pozvani da razmisle o pro-cesima u kojima sudjeluju, da ih sagledaju sa svih strana te da i ono dobro i ono što smatraju manje dobrim, nedostatnim ili nepotrebnim iznesu, maksimalno se uk-ljučujući u transformaciju. poziv je imao odjeka pa kolegama koji su iznijeli ideje zahvaljujemo.nekoliko promjena u radu – odnose se na određene procese u sektoru koji su izvan ovog projekta – već smo implementirali ili će njihova implementacija uskoro početi. to znači da smo zaista počeli razmišljati drukčije i da su zaposlenici postali svjesni da svi zajedno možemo procese učiniti bo-

u različitim projektima. dakle, totalno smo zaronili u lss.

RAZNOLIKOST ZA UPOTPUNJENJE KAPACITETA

mr.sc. martina jagar, mag. pharm.,pomoćnicadirektorazaanalitiku

u program lss transformacije Belupa uključila sam se još krajem prošle godine. u veljači o. g. mi je upravljački odbor dodijelio čast i obavezu biti sponzorom jednom od naših projekata. odmah smo prionuli poslu, zajedno s green beltom na našem projektu vedranom thür, oformili smo projektni tim i započeli s realizacijom projekta, naravno pod budnim okom naših konzultanata iz ifss-a. komunikacija u timu vrlo je važna te se nastojim što češće čuti s vedranom, kako bismo prodiskutirale i razradile sve korake, zadatke i planove.naš projekt spada u poboljšanja postojećeg procesa i slijedi ciklus dmaic. do sada smo uspješno završili prvu fazu, prezentirali je upravljačkom odboru te započeli sljedeću. s programom lss transformacije upoznati su svi zaposlenici sektora, neki edukacijama i prezentacijama projekta, a neki aktivno sudjeluju u pojedinim projektima. veseli me što se svijest o potrebi promjena i optimiza-

sasvim pojednostavljeno rečeno, ru-kovoditelj koji želi poboljšanje proce-sa u svojem sektoru trebao bi posta-ti sponzor. to ne znači da se odriče upravljanja svojom radnom jedini-com. naprotiv, upravljanje postaje istančanije i osvještenije uz proved-bu projekta koji vodi green belt, po-staje usmjerenije uza sve uvjete koje sponzor nastoji osigurati kako bi se pronašao prikladan način za unapre-đenje procesa i kvalitetnije rezultate. učestala komunikacija s projektnim timom svakodnevnih sudionika u tom procesu i redovito poticanje svih sudionika i korisnika tog procesa na potporu projektu – to sponzoru otva-ra mogućnost da razložno upravlja procesom te potrebe procesa jed-

nostavno i informirano razlaže i podre-đenima i nadređenima. proces je poput lanca – ovisan je o svakoj karici od koje se sastoji. a sponzor, ponajviše usmjeren na kariku koju čini trenutačni program lss transformacije, uvijek pazi i na sve osta-le elemente procesa. proučava kakvi su bili, gleda ih takve kakvi sada jesu i stvara uvjete da se osmisli kakvi bi sve mogli i trebali biti.zahvalni smo stoga sponzorima, belu-povkama i belupovcima vedranu Bači-ju, tamari Bali- zvonar, sandi Božičević, martini jagar, kristini janeković petras i igoru kalčiću. oni su odvojili dio svog vremena, osvijestili vlastite dojmove te nam, uz svoja iskustva s rada na projek-tima, ispričali što sve doživljava sponzor uz pomisao Budi lean, budi učinkovitiji.

lean action Workout® (laW®)lean action Workout® (laW®) je radionica utemeljena na lean principima u kojoj se nakon de-taljnog mapiranja toka vrijednosti prema sadašnjem stanju procesa, radi izračun trajanja procesa kroz prosječno vrijeme obrade i vrijeme čekanja mjerne jedinice procesa. potom slijedi izbacivanje aktivno-sti koje ne donose vrijednost kao što su čekanje, prekomjerna obra-da, prazni hod, itd. temeljem ovih koraka, pristupa se izradi budućeg stanja procesa i skupu potrebnih aktivnosti da bi novi proces bio bolji i učinkovitiji. na kraju radi-onice akcijski plan predstavlja se odgovornim osobama nakon čijeg se odobrenja odmah ide u imple-mentaciju što rezultira pojedno-stavljenjem i ubrzanjem procesa.

ljima i učinkovitijima.

UNUTRAŠNJA POBOLJŠANJA VIDLJI-VA IZVANA

mr.scIgorKalčić,spec.,direktor upravljanja kvalitetom,odgovorna osoba za puštanje serije lijeka u promet,odgovorna osoba za promet lijekovima na veliko

svaki sponzor treba sam procijeniti koliko će biti uključen u rad projektnog tima. Bitno je da se green beltu i članovima projektnog tima sponzor ne nameće snagom funkcije, nego da osigurava smjer i daje vjetar u leđa.zato sponzor ponajprije mora dobro upo-znati projekt kako bi green beltu stvorio uvjete za kvalitetno ispunjavanje zadatka. sponzor zapravo (koliko god to paradok-salno zvučalo) ima ulogu suptilnog bodygu-ard-a. znači, mora zaštititi green belta i omogućiti mu najkvalitetniji rad da bi se postigao najveći efekt.Rad na našem projektu napreduje dobro: prva je faza je završila, upravljački odbor je odobrio prelazak u iduću.završetkom projekta očekujemo bolji i efi-kasniji mehanizam rješavanja postavljenih problema, a to će u konačnici sigurno po-boljšati kako naši vanjski klijenti percipiraju Belupo. istodobno se povećava kohezija iz-među samih zaposlenika i različitih sektora u Belupu što je u svakom slučaju dobitak.zaposlenici reagiraju vrlo pozitivno. mi smo sektor s relativno malim brojem ljudi pa u stvari 33 % zaposlenika direktno sudjeluje

34 35

ciji procesa sve više podiže pa očekujem da ćemo već po završetku prvih projekata svi zajedno biti učinkovitiji!

SVEGA KOLIKO TREBA

VedranBači,dipl.oec.,univ.spec,pomoćnikdirektoraMeđunarodnogtržištaičlanUpraveFarmavited.o.o.po odabiru projekata u programu lss tran-sformacije, kao sponzoru mi je dodijeljen projekt u kojem je presudna dobra komu-nikacija između prodajnih službi i lanca opskrbe. zato je za mene ovaj projekt veoma iza-zovan i vrlo mi je drago da sam baš njemu sponzor. Budući sam kao član uprave Far-mavite, odgovoran upravo za taj segment u

nagrade za kreiranje slogana lss transfor-macije dodijeljene su 17. travnja, točno u podne, u staroj upravnoj zgradi u koprivni-ci. kolegi matiji kropeku te kolegicama ire-ni matić-trputec i vedrani thür nagrade su predale snježana Foschio-Bartol, andreja pavičić i lidija turkalj iz Belupovih odnosa s javnošću.„Hvala vam što ste prepoznali priliku za zajedništvom koja se iskazala u obliku po-ziva za sudjelovanjem na nagradnom na-tječaju – kreiranje slogana lean six sigma transformacije. vas troje ste sjajni ljudi i vaši su slogani odabrani kao najkreativniji, najinovativniji i najdojmljiviji. njima smo poručili ono što je, kroz proces transfor-macije, najvažnije – zajedništvo i želja za promjenom,” istaknula je direktorica snje-žana Foschio-Bartol. podsjetimo, interni natječaj za slo-gan LEAN SIX SIGMA transformacije tra-jao je od 12. do 21. veljače. natjecati su se mogli svi zaposlenici Belupa d.d. Hrvatska. Belupovke i belupovci sročili su osamdese-tak poruka o poboljšanjima u našem Be-lupu.kolega Matija Kropek, rukovoditelj u proizvodnji, osmislio je prvonagrađeni slogan: BUdI Lean, BUdI UČInKOvI-tiji! njegove riječi već su više od mjesec dana misao vodilja u svim Belupovim tran-sformacijskim procesima. danas je za svoj slogan primio nagradu i službenu pozivni-

sloGani istaKnuli Kreativnost, inovativnost i promicanje transFormacijsKiH vrijeDnosti

nagrađeni matija kropek, vedrana thür i irena matić-trputec

kolegica Irena Matić-Trputec, koordinato-rica medicinske dokumentacije, s prijedlo-gom tri-transForMacija: informa-cija - integracija - implementacija osvo-jila je treće mjesto.Tatjana Šešok, voditeljica transformacij-skog tima, čestitala je pobjednicima na-tječaja na kreativnosti i inovativnosti i na promicanju transformacijskih vrijednosti. napomenula je da je njihov zadatak poticati sve zaposlenike na promjene i širiti filozofi-ju transformacije cijelim Belupom.

cu na dane Belupa u vodicama, u listopadu ove godine.kolegica Vedrana Thür, rukovoditeljica Razvoja poslovanja i registracija, svojom je porukom svakog od nas pozvala: budi proMjena! osvojila je drugo mjesto na natječaju.

kompaniji, tematika mi je vrlo bliska. voditeljica projekta je lenka Francišković, green belt iz sektora upravljanja kvalite-tom. puna je entuzijazma, uvijek organi-zirana i, što je najvažnije, posjeduje dugo-godišnje iskustvo u farmaceutskoj indu-striji. zajedno smo odabrali tim u sastavu ana-marija Rusan (tržište RH), zorica zujić

(međunarodna tržišta), igor vuković (tr-žište Rusije) i Rosana kotrošić (priprema proizvodnje). atmosfera u timu je poticaj-na, komunikacija otvorena, a kod svih čla-nova je naglašena ambicija da se pronađe najbolje moguće rješenje. iako su svi člano-vi jednako važni za projekt i njegov uspjeh, posebno mi je drago što je u timu kolega vuković. on iz moskve video linkom sudje-luje na svakom sastanku, a jedanput je pri-sustvovao osobno što je bila odlična prigo-da za razmjenu iskustava i druženje. izrazi “veoma mnogo”, “znatno više” ili “iznimno dobro” ponajčešće izvrsno i privlačno zvuče, ali malo znače. zbog toga ih u programu lss transformacije zamjenjujemo brojkama koje označuju precizno definiran i mjerljiv cilj.

usPjeh i PrePozNatljivost Projekta ovise o sPoNzoru, a Projekt je sPoNzorova odgovorNost

34 35

KroniKaisKustva Kolumnista s Korisnicima portala

sloGani istaKnuli Kreativnost, inovativnost i promicanje transFormacijsKiH vrijeDnosti

nagrađeni matija kropek, vedrana thür i irena matić-trputec

uz čestitke pobjednicima, predstav-nice Belupova pR-a zahvalile su svim sudionicima natječaja na nominiranju prijedloga slogana.BeLean ili Budi lean, budi učinko-vitiji!

kako je unapređenje procesa na svim razi-nama poslovna logika koju otprije primje-njujem u svakodnevnom radu, i za koju smatram da daje fenomenalne rezultate, program lss transformacije od prvog me dana oduševio. zato sam se maksimalno aktivno uključio u rad projektnog tima i dajem sve od sebe da naš projekt ostvari najbolje moguće rezultate. uz to, nastojim ambiciju unapređivanja procesa prenijeti i na zaposlenike s kojima svakodnevno ra-dim ili se susrećem u Belupu. ponekad nije lako prihvatiti promjene, ali smatram da su međusektorska suradnja, komunikacija i zajedničko poboljšanje procesa najbolji put kako bismo našu kompaniju učinimo još boljom i učinkovitijom.

savjeti sa ljudskim licem, život znače

u prošlom broju Glasila napomenuli smo koliko je važna komunikacija liječnika ko-lumnista i pacijenata na portalu zdravo-budi.hr. kakva su iskustva kolumnista s korisnicima portala? što najviše zanima čitatelje? na koja pitanja žele odgovore?

u ovom Broju glasila predstavljamo prim. dr. sc. antu reljića, dr .med., spec. urologije i doc. dr. sc. tihanu jendričko, dr. med., sPec. Psihijatrije, subsPec. PsihoteraPije

što pacijenti korisnici dodatno pitaju? što liječnici kolumnisti misle o portalu? sve to i mnogo više od toga ispričali su nam naši kolumnisti. iskustva naših ostalih ko-lumnista pročitajte u sljedećim brojevima Glasila.

WWW.ZDravobuDi.Hr

36 37

približiti se korisnicima cilj je portala zdravobudi.hrs PitaNjima se Najviše javljaju mlade osobe obaju sPolova, a najčešće teme su iz najjednostavnije urološke PraksePiše: Prim. dr. sc. Ante Reljić, dr. med., spec. urologije, subspec. urolitijaze i urološke onkologijeRadim već gotovo 30 g. na klinici za urologiju kBc-a sestara milosrdnica. uz redovni rad-ni angažman, promovirao sam uvođenje te-melja rane dijagnostike raka prostate i uveo histološku verifikaciju te bolesti biopsijom prostate 1997. magistrirao sam (multifokalni karcinom bubrega, 1997.) i doktorirao (Rana molekularna citogenetska dijagnostika raka mokraćnog mjehura, 2011.) na području uro-loške onkologije. uveo sam u praksu endo-sopsku intrarenalnu kirurgiju fleksibilnom uretroskopijom (FuRs) i lasersku litotrip-siju (2016.). od svibnja 2015. godine obna-šam dužnost pročelnika zavoda za opću i plastično-rekonstruktivnu urologiju klinike za urologiju u kBc-u sestara milosrdnica. s portalom zdravobudi.hr surađujem od 2016.

nije mi uvijek lako osmisliti temu za portal budući da u svojim kolumnama nastojim pi-sati o onome što, pretpostavljam, zanima prosječnog čitatelja i to na populistički način jer vjerujem da je navođenje stručnih činje-nica i to striktno medicinskim vokabularom potpuno promašen način za ciljeve portala.s pitanjima se najviše javljaju mlade osobe oba spola, a najčešće teme su iz najjedno-stavnije svakodnevne urološke prakse (upa-le, smetnje s mokrenjem, spolno-seksualna problematika…), a česte su i teme koje do-minantno spadaju u područje dermatologije.nažalost, pismenost većine mladih (a upra-vo oni najčešće pitaju) kritično je niska. vrlo često je sasvim nejasno što zapravo autor pitanja želi pitati, a katkad se to zbog struk-ture teksta (bez velikih slova i interpunkcije, uz kolokvijalni način pisanja) ne da razabra-

poticanjem pacijenta na pregled stručnoj osobi potaknut ćemo očuvanje psihičkog zdravljaovakva komunikacija važna je upravo radi BorBe protiv stigmatizacije i samostigmatizacijePiše: doc. dr. sc. Tihana Jendričko, dr. med., spec. psihijatrije, subspec. psihoterapijezaposlena sam u klinici za psihijatriju vrap-če, specijalist sam psihijatrije, subspecijalist psihoterapije, pročelnica zavoda za psiho-terapiju. s portalom zdravobudi.hr surađu-jem od 2009. godine.Različite su teme područje interesa i pitanja naših čitatelja, no možda bismo mogli reći da su čitatelji često zainteresirani za način na koji se mogu liječiti određeni simptomi ili poremećaji koji su kod njih prisutni. s ob-zirom na to što već niz godina pišem član-ke za portal, nije lako iznova pronaći novu, a dovoljnu zanimljivu temu. mogu reći da sam u tom razdoblju pisala o većini psihija-trijskih poremećaja, a u izboru nove teme trudim se uključiti poremećaj o kojem još

da odgovori na takva pitanja mogu osvije-stiti kako se u rješavanju tih tegoba (za koje postoji pomoć) ne treba oslanjati samo na sebe niti se smatrati slabim osobama ako se potraži stručna pomoć. dapače, sram i strah česti su razlozi zbog kojih će se netko teško obratiti psihijatru. upravo poticanjem na odlazak na pregled stručnoj osobi pota-knut ćemo očuvanje psihičkog zdravlja. ta-kođer, osjećaj osamljenosti koji se dodatno javlja uz samu patnju zbog psihičke smet-nje pojačava se ostankom u izolaciji. pro-dubljuje se osjećaj osobe da je okolina ne razumije, da tegobama nema pomoći te se u konačnici tegobe dalje razvijaju.smatram da je ovakva vrsta komunikacije važna radi borbe protiv stigmatizacije i sa-mostigmatizacije. mnogi pacijenti koji dola-ze na pregled navode kako im je dugo treba-lo da se odluče potražiti pomoć. ako takav vid komunikacije može potaknuti i ubrzati ovaj proces, vidim u tome važan doprinos.

ti. suvislih pitanja je malo i velikom većinom ih postavljaju žene. prevencija nije osobito interesantna, nego većinom situacije kada već postoji problem ili autor pitanja barem misli da ga ima. većinom žele izbjeći od-lazak liječniku, a moji odgovori na portalu ipak ne mogu zamijeniti liječnički pregled.no takva mogućnost komunikacije vrlo je korisna, ali samo ako se osmišljeno koristi unutar okvira onoga što razgovor tipa jedno pitanje – jedan odgovor može ponuditi. po-navljam, želite li zapravo pojednostaviti sebi život pa sjesti za kompjutor umjesto odlaska na pregled urologu – pogriješili ste i nećete ispuniti svoja očekivanja ili ćete ih ispuniti samo djelomično. sročite li pak koncizni tekst s dovoljno podataka i jasno strukturiranim pi-tanjem, na koje se može suvislo odgovoriti bez pregleda, vjerojatno ćete postići cilj.

nisam pisala ili pišem o temama vezanima uz neka nova događanja u psihijatriji.korisnici traže i konkretne savjete. s obzi-rom na kompleksnost nastanka psihičkih smetnji, nije dovoljna samo jednostavna uputa za njihovo rješavanje. no smatram

KroniKa

36 37

velik iNteres studeNata izazvale se iNformacije o tijeku odabira kandidata te programu uvođenja u posao u našoj komPaNiji

pedesetak studenata Farmaceutsko-bio-kemijskog fakulteta sveučilišta u zagrebu 19. je travnja posjetilo novo mjesto proi-zvodnje opremljeno najnovijom tehnolo-gijom usklađenim prema najsuvremenijim svjetskim standardima u koprivnici. prije obilaska, poslušali su predavanje „Budi više od zdravlja – budi Belupo”, koje su im održale kolegice andreja pavičić i tihana Hubicki. kroz prezentaciju upoznali su se s vrijednostima koje svakodnevno živi 1408 belupovaca, a to su izvrsnost, strast, povje-renje, zadovoljstvo kreativnost i inovativ-nost te lojalnost. između ostalog, poslušali su i kako je uz ravnotežu iskustva i mladosti doista sve moguće te kako naše kolegice i kolege zaposleni u Belupu svojim cjelo-životnim učenjem, zajedničkim pomaga-njem, poticanjem, kreiranjem i međusob-

i strogim uvjetima proizvodnje tako da su lijekovi koji dolaze na tržište sigurni, kva-litetni i učinkoviti. izrazito važno je provo-diti postupak validacije; odnosno više puta provjeriti da li je sve u redu tijekom proi-zvodnje tako da lijek na tržištu bude najviše moguće sigurnosti za pacijenta. smatram da je radno okruženje u Belupu izrazito ugodno, da zaposlenici međusobno dobro komuniciraju i također je važno naglasiti da uz posao imaju vremena i za privatni život, odnosno da se u Belupu može raditi s od-ličnim work-life balance.

elizabeta paar, studentica 4.

godine Farmacije“UBELUPUJEODLIČNARAVNOTEŽAPOSLOVNOGIprivatnoG”

posjet studenata farmaceutskoj kompaniji Belupo pokazao se iznimno zanimljivim i uspješnim projektom. zaposlenici Belu-pa pokazali su pristupačnost i bili spremni odgovoriti na sva naša pitanja. upoznali smo stručne osobe koji su završili različite

nim prihvaćanjem svakodnevno uspijevaju uravnotežiti privatni i poslovni život, život koji je uz Belupo itekako moguć. veliki in-teres studenata izazvale se informacije o tijeku odabira kandidata te programu uvo-đenja u posao u našoj kompaniji. između ostalog, osim informacija o poslovanju na 16 međunarodnih tržišta te znanosti i no-vih tehnologija kojima se belupovci ponose, najviše su ih se dojmili međuljudski odnosi zaposlenika koje su iz prve ruke imali prilike čuti od naših kolega u filmu “Budi više od zdravlja – budi Belupo”. uz domaćine lidiju turkalj, ivana Brckana

te stručno vodstvo sanje ivaniš-turk i se-nije jagić, tomislava šoštarića, mateje mli-narić, maria Ročaka i igora kolarovića, obišli su nove tvornice krutih, polukrutih i tekućih oblika lijekova. Bila ja to prilika da studenti FBF-a upoznaju nove Belupove pogone te proizvodne kapacitete koji nam omogućuju proizvodnju 100 milijuna pakiranja lijekova godišnje, lijekova nove generacije i lijekova s dodanom vrijednošću kojima udovoljava-mo sve zahtjeve tržišta na kojima posluje-mo.kako su studenti doživjeli naše nove tvorni-ce budućnosti pročitajte u nastavku!

fakultete i njiho-vo područje dje-lovanja. svidjelo mi se što su nam prikazali postupak prijave za posao i selekcijski intervju te savjete vezano uz to. u posjetu tvornice upozna-

li smo proizvodnju krutih, polukrutih i te-kućih oblika te se Belupo iskazao vrlo vi-sokom kvalitetom, stupnjem organizacije

kamo nakon faksa? u BelupoSTUDENTIFARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKOGFAKULTETAPOSJETILIBELUPO

38 39

STUDENTIFARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKOGFAKULTETAPOSJETILIBELUPO

KroniKa

dinko šoić, student 4. godine

Farmacije“najviŠe me se Dojmila VISOKASTRUČNOSTZaposleniKa”

studenti Farma-ceutsko-biokemij-skog fakulteta su u sklopu projek-ta “kamo nakon faksa?” posjetili suvremenu farma-ceutsku tvornicu Belupo u kopriv-nici. u vrlo moder-

nom kompleksu upoznati su s tvrtkinim ci-ljevima i postignućima da bi se zatim iz prve ruke upoznali s proizvodnim pogonom obi-laskom tvornice. nakon srdačnog dočeka mr. sc. andreje pavičić i ostalih zaposlenika, u ugodnom prostoru novog dijela tvornice imali smo priliku čuti sve relevantne infor-macije o kompaniji i o postupku zapošljava-nja. tako smo, među ostalim, saznali da čak svaki peti propisani lijek u Hrvatskoj potječe upravo iz te tvornice. kako bi znali što nas očekuje i bili spremni na buduće zahtjeve

ana lovrinčević, studentica 4.

godine Farmacije“DOMAĆINISUNASISPRATILISAŽELJOMDAIMIPOSTANEMODio njiHova tima”

u organizaciji čla-nova studentskog zbora Farmaceut-sko-biokemijskog fakulteta u zagre-bu posjetila sam tvornicu lijekova Belupo u kopriv-nici. ljubazno osoblje sve nas je

srdačno dočekalo i upoznalo s radom cije-log kompleksa. pokazali su nam kako izgle-da proizvodnja tekućih, polukrutih i krutih pripravaka, izgled prostorija u kojima se to sve radi te cjelokupnu aparaturu i strojeve koji radnicima uvelike olakšavaju proces izrade. posebno mi se svidjelo što je danas sve u sustavu automatizirano i strogo kon-trolirano kako bi se dobili kvalitetni, sigurni i učinkoviti produkti koji se dalje plasiraju na tržište. iz prve ruke imala sam priliku vi-djeti da se kontaminacija svih prostorija i pripravaka mikroorganizmima nastoji spri-ječiti na sve načine: zaštitnom odjećom, kapama i navlakama na obući. mogu reći da me taj izlet stvarno oduševio, do sad ni-sam bila upoznata s radom, ali sada znam da je Belupo vrlo uspješna hrvatska tvrtka koja svake godine povećava broj zaposleni-ka; fakultetski obrazovanih (mag. pharm., psihologa, medicinske biokemičare, dokto-re medicine, doktore stomatologije, dokto-re veterine, inženjere kemije, ekonomiste, inženjere elektrotehnike i računarstva te inženjere strojarstva...), i onih sa srednjom stručnom spremom (farmaceutskih tehni-čara) što je super za sve. također, jako mi se sviđa što se neprekidno radi na poboljšanju zdravlja u populaciji proizvodnjom novih, učinkovitijih i specifičnijih lijekova.domaćini su nam iskazali veliku zahvalnost što smo ih posjetili i ispratili nas željom da po završetku Fakulteta i mi postanemo dio njihova tima.

andrija marušić, student 5.

godine Farmacije“belupo brine o ZaDovoljstvu svojiH ZaposleniKa”

zadovoljan sam što sam imao mo-gućnost posjetiti Belupo, jednu od vodećih kompani-ja u području pro-izvodnje lijekova u Hrvatskoj. ukrat-ko smo se upozna-li s proizvodnim

procesom i razgledati pogon tvornice. pri-stupačni domaćini su bili spremni odgovo-riti na svako pitanje i pružiti sve potrebne informacije kako bi po završetku Fakulteta razmotrili zaposlenje u Belupu.zahvalan sam domaćinima što su nas ugo-stili u svojoj tvornici i potrudili se da se pri-likom razgledanja tvornice osjećamo što ugodnije. smatram da je vrlo korisno bilo saznati da Belupo, osim u poslovni razvoj zaposlenika, ulaže i u njihov privatan razvoj kako bi omogućili veću produktivnost i za-dovoljstvo svih svojih zaposlenika.

marin Gregurinčić, student 4.

godine Farmacije“tvornica me se Dojmila ZboG visoKiH teHnoloŠKiH stanDarDa”

posjet Belupu bio mi je izvrsna prili-ka da iz prve ruke saznam kako se u praksi koristi far-maceutsko znanje koje na Fakulte-tu većinom obra-đujemo teorijski. tvornica me se

dojmila zbog visokih tehnoloških standar-da, predavači i vodiči su nam vrlo edukativ-no i jednostavno objasnili brojne detalje u vezi proizvodnog procesa raznih ljekovitih

tvrtke, kao potencijalnim zaposlenicima detaljno nam je opisan postupak prijave i selekcije kandidata za razne poslove farma-ceutskog usmjerenja. zatim smo se u dvije grupe uputili u obila-zak tvornice, upoznajući se pritom sa sigur-nosnim aspektima rada i dobrom proizvo-đačkom praksom (Gmp). većini studenata to je bio prvi susret s jednokratnim zaštit-nim odijelima, koji su nekima zadavali ma-nje probleme prilikom oblačenja. prilikom razgleda tvornice vidjeli smo proizvodnju polukrutih i krutih pripravaka, no zbog si-gurnosnih razloga nismo mogli prisustvo-vati samom procesu njihove izrade. vrhun-ski uređaji među studentima su izazvali oduševljenje. nakon predavanja i obilaska, druženje smo završili zakuskom i zajednič-kom fotografijom. pozitivni dojmovi stu-denata pokazuju na zadovoljstvo viđenim, a nekima od njih ovo bi mogao biti dobar poticaj da svoje radno mjesto nađu upravo u Belupo. osobno me se najviše dojmila vi-soka stručnost zaposlenika koja je zajedno s njihovom opuštenošću stvarala vrlo ugod-nu atmosferu tijekom cijelog posjeta.

oblika, a samo gostoprimstvo i pristupač-nost domaćina bilo je odlično. sama atmos-fera tvrtke se čini ugodna i privlačna zbog naglaska na omogućavanje ravnoteže iz-među poslovnog i privatnog života zaposle-nika te bi u takvom okruženju definitivno bio voljan raditi u budućnosti.

38 39

belupo Klub

UPRAVLJANJEKVALITETOMIVRIJEDNILJUDIKLJUČNESUSNAGEBELUPA

tim mi je neiscrpan izvor informacija i podrška u svakodnevnom raduPravovremeNo i adekvatno provođenje svih aktivnosti vezanih uz puštanje serija lijeka u promet zahtijeva PozNavaNje svih Procesa, Protokola i Pravila PovezaNih s ProizvodNjom toga lijekapo struci sam magistra farmacije. diplomi-rala sam 2007. godine na Farmaceutsko- biokemijskom fakultetu u zagrebu, a rad-no iskustvo započela u privatnoj ljekarni. na tom radnom mjestu stekla sam svoja prva iskustva u farmaceutici i ljekarništvu u radu s korisnicima lijekova i upoznavanjem sa širokom ponudom lijekova koji su do-stupni u RH. ta iskustva su mi i danas vrlo vrijedna budući da dopunjuju moj sadašnji posao. Rad u farmaceutskoj industriji za-počela sam u ludbreškom Farmalu na mje-stu voditeljice logistike, a kasnije u sekto-ru osiguranja i kontrole kvalitete. nakon nekoliko godina učenja i stjecanja iskustva počela sam raditi na poslovima odgovorne osobe za puštanje serije lijekova u promet. u Belupu sam zaposlena od ožujka 2017. u sektoru upravljanjem kvalitetom. prvo radno mjesto bilo mi je stručni suradnik za kvalitetu proizvoda na kojem sam nekoliko mjeseci pomagala kolegicama iz sektora s njihovim zadacima i u detalje učila o pro-izvodnji i ostalim procesima unutar Belu-pa. u tih nekoliko mjeseci imala sam priliku obići i sudjelovati u radu gotovo svih sekto-ra u Belupu te sam upoznala mnoge drage kolege koje su mi pomogli da dobijem sve informacije koje će mi trebati u radu. za-hvalna sam na pruženoj prilici raditi u tako proaktivnom okruženju koji svakodnevno rješava izazove na lokalnoj, regionalnoj i multinacionalnoj razini.u veljači 2018. godine dobila sam odobre-nje agencije Halmed i od tada samostal-no obavljam poslove odgovorne osobe za puštanje serije lijeka u promet (eng. Qp, skraćeno od Qualified person). moji zada-ci i obaveze ponajprije uključuju osigura-ti pravovremeno i adekvatno provođenje svih aktivnosti vezanih uz puštanje serija

lijeka u promet što zahtijeva poznavanje svih procesa, protokola i pravila poveza-nih s proizvodnjom toga lijeka. Qp svojim potpisom potvrđuje da svaka serija lijeka i proizvodni proces odgovaraju zahtjevima prihvaćenim u postupku registracije lijeka te zahtjevima dobre proizvođačke prakse (Gmp). uz to zadaci i ovlasti Qp-a uključuju donošenje odluka o povlačenju lijeka iz pro-meta i odluka o statusu robe vraćene s trži-šta, sudjelovanje u rješavanju odstupanja i prigovora na lijekove u prometu, odobra-vanje i opozive serija lijeka za klinička ispi-tivanja, interni i vanjski auditi te suradnja s drugim službama unutar Belupa u rješava-nju ostalih pitanja koja mogu imati utjecaj na kvalitetu proizvoda i procesa. za odobrenje agencije potrebno je ispuniti velik broj propisanih zahtjeva. da ih ne na-brajam sve, ključno je agenciji pružiti doku-mentaciju koja potvrđuje da osoba ima širo-ka iskustva u svim proizvodnim procesima u farmaceutici te da je sposobna prepoznati greške i nedostatke koje bi mogle ugroziti valjanost lijeka odnosno prouzročiti nesu-kladnosti s važećom regulativom i zahtje-vima Gmp-a. odobrenje nema rok isteka, ali ako osoba želi kvalitetno odrađivati svoj posao i rješavati sve kompleksnije izazove potrebna je stalna edukacija i usavršavanje. Formalno odobrenje uključuje naš zahtjev za izmjenu proizvodne dozvole s obzirom da se imena odgovornih osoba registrirana pri Halmed-u prijavljuju kod svake nove aplikacije.Belupo je tim odobrenjem dobio novu oso-bu za puštanje serije lijeka u promet i sada sam uz direktora igora kalčića i kolegice kristinu janeković petras i tamaru tetec dio četveročlanog “Qp-Belupo” tima. cijeli tim mi je do sada bio neiscrpan izvor infor-

znanje i iskustvo Belupovih zaposlenika temelj su održavanja najviših standarada kvalitete po kojima je

Belupo poznat širom svijeta. zato u ovom broju Glasila predstavljamo ivanu krajinu, kvalificiranu osobu

za puštanje lijekova u promet u Belupu koja je u veljači ove godine dobila odobrenje od agencije Halmed.

macija i podrška u svakodnevnom radu i na tome im ovim putem zahvaljujem. najveći izazov toga posla je da puštanje lijeka u pro-met treba biti odrađeno u minimalnom vre-menu tako da kolege na tržištima što prije dobiju tražene proizvode, a s druge strane dokumentacija treba biti analizirana detalj-no, kvalitetno i u skladu sa svim pravilima. zbog toga jako cijenim rad i zalaganje svo-jih kolega te mi je želja da svojim zalaga-njem i radom također pridonesem da Belu-po i dalje bude najbolja farmaceutska kuća u regiji i šire.slobodno vrijeme najviše volim provesti s obitelji. veselim se proljeću i nadam se što više tog vremena provesti u vrtu i prirodi na svježem zraku. Radujem se kada svojima doma pripremim kvalitetan ručak, a večer volim provesti uz dobar film ili knjigu.

40 41

belupo KlubsinerGija FarmaceutsKoG i preHrambenoG poslovanja Grupe poDravKa

jedaN od noviteta u ovogodišnjem Belupovu mjerenju zdravlja Bilo je nutricionističko savjetovalište što nas je kao i nedavno potpisivanje sporazuma o suradnji Belupa s institutom ruđer Bošković potaknulo da predstavimo nutraceutiku, cjelinu koja se od sredine prošle godine organizacijski nalazi u beluPu

nutraceutika – novo područje Belupa u segmentu hrane i zdravlja

“cilj je ostvariti kompanijsku strategiju u području nutraceutike”Lenkica Penava, direktorica Nutraceutike, magistra je znanosti iz područja ekonomije – smjer organizacija i menadžment. Diplomsko obrazovanje, nastavno na zdravstveno sred-

nje školsko obrazovanje, stekla je u području nutricionizma. U Podravci radi od 2003. godi-ne prvo na poslovima tehnologa specijalista u Razvoju pića i voditeljice HACCP tima tvorni-ce Studenac, a od 2006. godine direktorica je službe Razvoj pića. Od osnivanja centralnog istraživanja i razvoja 2012. godine, pomoć-nica je direktorice sektora I&R-a Podravke. Od 2016. godine direktorica je Nutraceutike, prvo u Podravci, a onda u Belupu, od sredine 2017. godine.Glavni ciljevi cjeline postavljeni u dogovoru s upravom su ostvarenje kompanijske stra-tegije u području nutraceutike, realizacija projekta enteralne hrane u cjelini, jačanje tržišnog potencijala kategorije na hrvat-skom i međunarodnim tržištima Belupa kao i iskorak u srodne kategorije proizvoda. najveći izazovi s kojima se susrećemo pove-zani su s rizicima koji prate ulazak u sasvim nova područja poslovanja i kategorije pro-izvoda, ne samo iz perspektive Belupovog poslovanja, nego i u regionalnim okvirima,

mr. sc. lenKica penava, dipl. ing., direktorica nutraceutike

nutraceutika je osnovana početkom 2016. godine na korporativnoj razini podravka Grupe sa svrhom povezivanja prehrambe-nog i farmaceutskog poslovanja Grupe po-dravka i iskoraka u nove kategorije proizvo-da u segmentu hrane i zdravlja.Rezultat je to višegodišnjeg projekta inicira-nog i podržanog od strane nadležnog člana uprave za sinergiju Belupa i podravke i pred-

sjednika uprave Belupa g. kolarića. na pro-jektu je bio angažiran širi multidisciplinaran tim Belupovih i podravkinih stručnjaka za-hvaljujući kojemu je sredinom 2016. godine

lansirana prva RX kategorija proizvoda iz po-dručja nutraceutike: hrana za posebne medi-cinske potrebe tzv. enteralna hrana pod Belu-povim zaštićenim imenima nutrixa i nutribel.

gdje je Belupo prvi, i za sada jedini, regio-nalni proizvođač enteralne hrane. iskorak u nova poslovna područja omogu-ćen je zahvaljujući umrežavanju resursa i ekspertiza brojnih kolega iz prehrambenog i farmaceutskog područja, koji svojom po-drškom, otvorenošću za inovacije i motiva-cijom za suradnju omogućavaju kreiranje novih procesa bez kojih ne bi bilo moguće realizirati ovaj segment poslovanja pa se svim kolegama i cjelinama s kojima sura-đujemo ovim putem zahvaljujemo.upravo u suradnji s kolegama iz svoje i osta-lih cjelina, učenju i izgradnji novih znanja nalazim najveću motivaciju za rad, svjesna da povjerenje koje mi ukazuje kompanija, istovremeno nosi i veliku razinu odgovorno-sti. mislim da su presudni momenti mog an-gažmana u ovom području osim motivacije za inovacije i rad u novim područjima, bili iskustvo u specifičnoj tekućoj tehnologiji i spoj obrazovnog profiliranja u ekonomiji, nutricionizmu i medicini.

“izazov je u kreiranju inovativnih nutricionističkih marketinških alata”Marijana Ceilinger, pomoćnica direktorice Nutraceutike, po obrazovnom profilu je di-plomirani inženjer prehrambene tehnologi-je, trenutno na doktorskom studiju nutrici-onizma na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. U Podravki je od 2007. godine na poslovima Tehnologa specijalista u Razvoju pića, gdje 2012. godine postaje direktoricom službe. Od 2016. godine je di-rektor razvojno-marketinškog tima Nutrace-utike, a od sredine 2017. godine je u Belupu na radnom mjestu pomoćnice direktorice Nutraceutike.

marijana ceilinGer,dipl.ing.pomoćnicadirektoriceNutraceutike

Zadužena je za široki spektar poslova od razvojnih, dokumentacijskih, regulatornih poslova te kreiranja inovativnih nutricio-nističkih marketinških alata, organizacije degustacija i suradnje, kao i koordinacije aktivnosti s prodajnim i marketinškim timo-vima Belupa zaduženim za enteralnu hranu i suradnje s ostalim cjelinama Belupa i Po-dravke. poseban izazov predstavljaju mi zadaci kreiranja novih pristupa stručnom me-dicinskom osoblju poput nutrixa knjiži-ce recepata koja je u potpunosti nastala unutarnjim resursima Belupa i podravke: službi nutricionizma i senzorike s kojom

40 41

jedaN od noviteta u ovogodišnjem Belupovu mjerenju zdravlja Bilo je nutricionističko savjetovalište što nas je kao i nedavno potpisivanje sporazuma o suradnji Belupa s institutom ruđer Bošković potaknulo da predstavimo nutraceutiku, cjelinu koja se od sredine prošle godine organizacijski nalazi u beluPu

nutraceutika – novo područje Belupa u segmentu hrane i zdravlja

mr. sc. lenKica penava, dipl. ing., direktorica nutraceutike

“motivira me timski rad i pozitivno okruženje”Marina Petrović završila je srednju pre-hrambenu školu u Koprivnici. U Podravci radi od 2007. godine, prvo u službi i Nu-tricionizam i senzorika, a kasnije u službi Razvoj pića na poslovima višeg tehniča-ra. Od 2016. godine je viša tehničarka tima Nu-traceutike, a od sredine 2017. godine je u Be-lupu. Provodi sve laboratorijske aktivnosti u procesu razvoja proizvoda i istraživanja, bavi se ispitivanjem sirovina i proizvoda te provo-đenjem nutricionističkih alata poput degu-stacija proizvoda.

MARINAPETROVIĆ,višatehničarkatima

Belupo me svakodnevno motivira za daljnje usavršavanje i učenje”Danijela Čukelj, dipl. ing. iz područja pre-hrambene tehnologije, u Podravci je od 2012. Pripravnički staž prema SHAPE programu odradila je u timovima Poslovna kvaliteta i Razvoj pića. Daljnje stjecanje znanja i isku-stva nastavila je u Razvoju jela i dodataka jelima, a od 2017. je tehnolog u Nutraceutici. Samostalno se educirala u području upravlja-nja kvalitetom.Bavi se istraživanjem i razvojem novih pro-izvoda te razvijanjem modela pristupa hra-ne za posebne potrebe marketinškim i pro-dajnim kanalima, provođenjem pripadajućih aktivnosti i suradnjom s ostalim cjelinama. najveći izazovi su savladavanje dinamike posla, kontinuirano praćenje i prilagođava-nje novonastalim situacijama koje zahtije-vaju konstantno učenje i rad na sebi, usavr-šavanje, traženje i usvajanje novih znanja koje prate razvoj novih tehnologija, širenje

osim enteralne hrane u tijeku je realizacija i dugih koncepata čijim se lansiranjem očeku-je jačanje kompanijskog poslovanja u nutra-ceutici, području čiji potencijal prepoznaje i

mogu reći da sam sretna što mogu raditi po-sao koji me ispunjava i to u kompanijskom okruženju i korporativnoj kulturi Belupa čije vrijednosti grade odnose povjerenja, razvi-jaju ključne kompetencije i potiču inovativ-nost i kreativnost. nadam se da će i naša na-stojanja doprinijeti Belupovu kontinuitetu vodeće farmaceutske hrvatske kompanije s ciljem internacionalnog rasta i razvoja.tipičan radni dan sastavljen je od niza razli-čitih aktivnosti od projektnih, financijskih, organizacijskih, operativnih i strateških as-pekata do suradnje s ugovornim i poslov-nim partnerima te istraživačkim i akadem-skim institucijama.dinamično radno okruženje moguće je pra-titi jedino uz ravnotežu poslovnog i osob-nog života pa ovu Belupovu odrednicu kor-porativne kulture izuzetno cijenim. slobod-no vrijeme u potpunosti nastojim posvetiti svojoj obitelji, druženju s prijateljima, spor-tovima skijanju i plivanju kao i aktivnostima s našim „psićem“ labradorom simbom.

marijana ceilinGer,dipl.ing.pomoćnicadirektoriceNutraceutike

smo surađivali u stvaranju recepta, di-zajna i ambalaže, koja je kreirala vizual-ni identitet knjižice, kulinarskog centra gdje su finalizirani recepti i snimane foto-grafije naših jela te kolega iz marketinga i prodaje Belupa, koji su sudjelovali u de-gustacijama i odabiru jela te finaliziranju knjižice. također je novo i pozitivno iskustvo, nu-tricionističko savjetovalište koje smo na prijedlog odnosa sa javnošću Belupa pro-veli na ovogodišnjem mjerenju zdravlja u suradnji s kolegicama majom vidaković i valerijom Bukvić, nutricionisticama iz po-dravke.

poslovanja i ubrzavanje procesa.povjerenje i zadovoljstvo potrošača su jed-ne od najvažnijih vrijednosti koje sam pre-poznala u Belupu koje me svakodnevno motiviraju za daljnje usavršavanje i učenje. tijekom dosadašnjeg rada shvatila sam važnost timskog rada te pozitivne i učinko-vite radne atmosfere koja donosi najbolje rezultate i najbolji je pokretač za napredo-vanje. slobodno vrijeme najviše volim pro-voditi u krugu obitelji i druženjima u prirodi.

motivira me timski rad i pozitivno okruže-nje, a slobodno vrijeme provodim sa svo-jom obitelji.

strategija pametne specijalizacije Republike Hrvatske 2016. – 2020. nutraceutika je orga-nizacijski smještena u Belupo sredinom 2017. godine, u sektor Razvoj poslovanja i registra-

cije, s ciljem rasta i razvoja poslovanja Be-lupa u tom segmentu. u nutraceutici rade četiri kolegice: lenkica penava, marijana ceilinger, danijela Čukelj i marina petrović.

DANIJELAČUKELJ, dipl. ing., tehnolog

42 43

42 43

iNformacija je li pacijent Bio savjestan u svom liječenju ili nije, može pomoći liječniku – propisivaču da donosi Bolje terapeutske odluke

meDicina i biZnis

dizajnirana farmaceutska pakovanja mogu poboljšati pravilno uzimanje lijekova

Piše: dr. Ivo Belanpridržavanje propisane terapije je izvanred-no velik problem prisutan u čitavom svije-tu, koji kompromitira kliničke i ekonomske rezultate medicinskih terapija. svjetska zdravstvena organizacija izvještava da na globalnoj bazi, oko 50 posto pacijenata ne primjenjuje terapiju za kronične bolesti onako kakao je propisana.zaista, čitav problem oko uzimanja lijeko-va nije jednostavan, posebno ako se radi o starijim ljudima. stariji ljudi obolijevaju od mnogo više oboljenja nego mlada popula-cija. zbog toga oni uzimaju i više lijekova. međutim, kad se uzima 6 do 7 lijekova, sva-ki 3 ili 4 puta dnevno, tko će pamtiti kada uzeti antibiotik, a kada one tablete za mo-krenje? starijem čovjeku nije jednostavno i shvatiti što znači tri puta dnevno – prije ili poslije jela, sa ili bez vode, tri tablete odjed-nom ili tri puta po jednu? u glavi je košmar.još dublji problem je u tome što nitko ne zna koji su bolesnici disciplinirani, a tko su oni koji uzimaju propisane lijekove samo povremeno ili ih uopće ne uzimaju. danas postoje „pametna pakiranja“, ponegdje po-stoje standardna farmaceutska pakovanja s pridodanim mikročipom, kako bi se regi-striralo otvaranje i zatvaranje bočice lijeka. takva moderna pakiranja mogu pružiti li-ječniku ključnu i preciznu informaciju kada je bolesnik uzeo svoju dozu ili – kad je ona bila izostavljena, preskočena.propisivači lijekova tradicionalno se osla-njaju na izjave samih pacijenata u vezi s pridržavanjem terapije. dok se neured-na pridržavanja razlikuju, ovisno o tome o

44 45

meDicina i biZnis

kojem se lijeku radi i o kojoj se populaciji bolesnika radi, broja ispitivanja provedena tijekom dugog vremena, slažu se da bole-snici uglavnom pretjeruju u svojim izjava-ma. Budući da se prilagodba terapiji često temelji na odlukama samog pacijenta, po-stoji realna mogućnost da eventualni tera-pijski neuspjeh nije posljedica nedjelotvor-nosti lijeka, nego jednostavno posljedica neuzimanja lijeka na pravilan način.„pametna pakiranja“ koja automatski re-gistriraju svaku uzetu dozu, mogu riješiti mnoga pitanja povezana s problemom bolesnikova pridržavanja liječenju. znati da je pacijent discipliniran u terapiji može pomoći boljoj informiranosti liječnika i do-nošenju efikasnijih terapeutskih odluka. s druge strane, znati da se pacijent nije pri-državao propisanog liječenja može pomoći liječniku da porazgovara s bolesnikom i da mu objasni zašto je pridržavanje važno te da mu pomogne steći te navike. znati pre-cizno koliko je doza lijeka uzeto i kada, pri-mjerice za vrijeme kliničkog pokusa, može pomoći kliničkim ispitivačima da točnije procijene sigurnost i djelotvornost prepa-rata koji se ispituje.obavljena su dugogodišnja ispitivanja pri-državanja terapiji, posebno u slučajevima istovremenog uzimanja nekoliko lijekova, u različitim populacijama, različitih dobi. za potrebe istraživanja, primijenjena su različita pakovanja lijekova, u kojima je bio ugrađen sićušni elektronički sustav, koji je automatski registrirao otvaranje i zatvara-nje pakovanja lijekova. taj monitoring su-stav pruža najbolju kombinaciju pouzda-nosti podataka o doziranju, zadovoljstvu pacijenta i trošku.iskusni liječnici znaju da se većina pacije-nata ne pridržava u potpunosti propisa-nom režimu terapije. što je taj režim više kompliciran i neugodan, tim je više onih bolesnika koji imaju poteškoća u njegovoj implementaciji. međutim, neki se pacijenti ne pridržavaju savjesno čak ni one najjed-nostavnije propisane terapije. sve do poja-ve elektroničkog monitoring sustava, nije bilo načina da se prati bolesnikova discipli-na u liječenju, nije se moglo zahtijevati od pacijenta da uzme svaku dozu u prisustvu medicinske sestre ili neke druge pouzdane osobe. takav način svjedočenja uzimanja lijeka nametljiv je i jako nepraktičan u ve-ćini situacija.istovremeno, kliničko i ekonomsko znače-nje neurednog pridržavanja terapije može bit enormno. nepridržavanje je pojedinač-no najveći uzrok terapeutskog neuspjeha u

današnjoj medicinskoj praksi. ta nediscipli-na pojavila se kao glavno polazište nuspo-java lijekova i, u slučajevima antiinfektivnih preparata, kao glavno polazište rezistencije na lijekove. neke su procjene pokazale da je upravo ta neurednost u liječenju odgovorna za 8 do 10 posto ukupnog budžeta za zdrav-stvenu zaštitu u većini razvijenih zemalja!liječnik, koji ima točnu informaciju o tome koliko se savjesno sprovodila terapija, u mogućnosti je razlikovati stvarni neuspjeh terapije od neuspjeha uzrokovanog lošim pridržavanjem propisanom liječenju. kod pacijenata kod kojih je terapija stvarno zakazala, povećavanje doze možda će biti pravi odgovor. međutim, kod bolesnika koji ne uzimaju svoj lijek na odgovarajući način, povećanje doze bit će skup jalov posao. Bo-lje je rješenje zajedno s pacijentom, kon-struktivnim razgovorom osigurati ispravnu terapiju i tada procijeniti učinak liječenja.

potencijalna rješenja za mjerenje i upravljanje propisanom terapijomtri glavne kategorije rješenja pitanja savje-snog provođenja liječenja razvijene su u za-dnjih nekoliko dekada: pametna pakovanja, pametne tablete i dnevnik pacijenta. u po-četku, dnevnici pacijenata bili su zabilješke o svakoj uzetoj dozi. današnji elektronički dnevnici tipično su kombinacije s „ podsjet-nikom“. ako bolesnik propusti uzeti oče-kivanu propisanu dozu, sustav šalje neku vrst opomene, podsjetnika. međutim, ti podsjetnici mogu biti neugodni i lako ih se ignorira, ne odgovori na njih i lako ih se za-boravi. svi bolesnički dnevnici – papirnati, elektronički ili neke kombinacije – imaju za-jednički nedostatak: vrijeme uzimanja lije-ka često se ne poklapa s vremenom unosa tog podatka u dnevnik i stoga je često pod

utjecajem one neke poželjne sklonosti, pri-stranosti.ne tako davno, predloženo je da se foto-grafski ili uz pomoć videa dokumentira sam čin uzimanja lijeka i tako potencijalno riješi problem protoka vremena. koncept izgleda jednostavan, pod uvjetom da većina paci-jenata ima lagan pristup mobitelu ili nekoj drugoj napravi za snimanje. međutim, u praksi je to znatno kompliciranije. za sni-manje čina uzimanja lijeka čovjeku treba-ju tri ruke, jedna za držanje kamere, jedna da drži kutiju (bočicu) s lijekom i jedna koja uzima lijek. Čim je metoda više tehnički za-htjevna, to je manja vjerojatnost da će ju bolesnik prihvatiti i primijeniti.najnoviji razvoj su neprobavljivi senzori, često nazivani „pametne pilule“. jedan se elektronički senzor, ugrađen u svaku table-tu, prati prilikom uzimanja doze i njezina ulaska u tijelo. koncept je privlačan zato što praćenjem uzimanja svake doze eliminira se mogućnost da pacijent možda otvori bočicu s tabletama, a da uopće ne uzme i ne pro-guta svoju dozu. međutim, praksa tog kon-cepta pokazala se još više kompliciranom.Budući da svaka tableta sadrži senzor, či-tav sustav moraju odobriti regulatorne vla-sti, što značajno produžuje vrijeme razvo-ja proizvoda i povećava troškove. uneseni senzori u lijek moraju biti dovoljno izdržljivi da podnesu uzimanje lijeka, a istovreme-no da ne mogu ometati bioraspoloživost lijeka. također, naprava mora biti biološki inaktivna i da se rastapa bez posljedica ili da se eliminira intaktna. osim toga, budući da se svaka doza mora pratiti za vrijeme ula-ska i dok prolazi kroz tijelo, pacijent mora nositi jednu vrstu takve naprave ili ostati u blizini nekog vanjskog monitora, koji može detektirati dozu. obje alternative su prilič-

44 45

Humanitarna aKcija

Mladi Mateo Galjer iz Prugovca boluje od teškog oblika idiopatske skolioze

Hrabri mateo čeka spasonosnu operacijuPiše: Goran Čičin-Mašanskerni četiri rizične operacije kojima se dosad podvrgnuo 15-godišnji mateo Galjer nisu mu pomogle da bar malo olakša svakod-nevnu bol kroz koju prolazi zbog iskriv-ljenja kralješnice. taj mladić iz prugovca, mjesta na istoku koprivničko-križevačke županije, rođen je s vrlo rijetkim i teškim oblikom idiopatske skolioze, a stanje mu se značajno pogoršalo u posljednjih dvije i pol godine. pojavile su se velike deformaci-je te su mu liječnici operativnim zahvatima morali izvaditi čak tri rebra, a sve kako bi mogao disati.kako je objasnila mateova majka elvira Ga-ljer, iskrivljenost kralješnice u početku nije bila prevelika, ali je bolest u zadnje vrijeme napredovala i njenom sinu donijela teške muke. prije 10 godina mogli su odabrati operaciju kojom bi možda to zaustavili, ali nije bilo jamstva da mateo neće ostatak svog života provesti u kolicima, stoga se odustalo od tog zahvata.a kroz kakve je strašne trenutke morao prolaziti mateo u proteklih dvije i pol go-dine, to je teško uopće i zamisliti. vađenje rebara, ugradnja metalnih šipki i pločica koje su iskočile i probile se kroz prijašnje rane, pa pokušaj ravnanja kralješnice prili-kom kojeg mu je na glavu postavljena me-talna kruna vijcima fiksirana u lubanju, a na krunu obješeni utezi od šest kilograma...trenutačno mateo mora nositi gips oko cijelog trupa kojim mu je tijelo fiksirano, i tako već dvije godine. nažalost, sve su mo-gućnosti za liječenje u Hrvatskoj iscrplje-ne, pa je obitelj Galjer spas potražila izvan granica lijepe naše. prva se mogućnost pokazala u Češkoj, no to je otpalo, a sad je aktualna opcija operativnog zahvata u njemačkoj, u Hamburgu.– mateo je sad na listi čekanja, na operaciju bi mogao u lipnju ili rujnu. on je jako zabri-nut zbog svega, a naknadno smo ustano-

vili da ima i cistu na mozgu – rekla je elvira Galjer. mateo ne može ni u školu u đurđe-vac, pa mu učiteljica dolazi u kućne posje-te. isto tako, jedva obavlja higijenu, teško spava, a ne može sam ni ustati iz kreveta. troškove operacije koja bi mogla mateov život promijeniti na bolje pokrio bi Hzzo, ali ostale troškove mora snositi obitelj. a Galjerovi žive vrlo skromno, mateov je otac bolestan, majka nezaposlena, a u obi-telji su još četiri brata i tri sestre. majka je gotovo stalno uz matea, a žive od dječjeg doplatka i pomoći koju ona dobiva kao ro-ditelj – njegovatelj, ali sve je to nedostatno kako bi tako brojna obitelj preživjela, a ka-moli za troškove boravka mateove majke u njemačkoj uoči i nakon operacije.nakon što je tužna priča o mateu objavlje-na u Glasu podravine i prigorja te u osta-lim medijima, javili su se dobri ljudi i počeli uplaćivati svoje priloge. kako mateo jako voli nogomet, nedavno je u sklopu ma-lonogometne kc lige na inicijativu Radio drave organizirana i humanitarna akcija ‘svi za matea’ s revijalnom utakmicom se-lekcija kc lige i prve županijske lige, a u pri-kupljanje pomoći uključila se i podravkina humanitarna udruga puls.nadamo se da će peta operacija uspjeti i da će nakon nje mateo moći voditi koliko-toliko normalan život...

kako bi prikupili novac potreban za operativni zahvat u inozemstvu, Galjerovi su otvorili račun u zagrebačkoj banci na kojeg je moguće uplatiti donacije za mateovo liječenje.BROJRAČUNAJE: HR6623600003238025343 (Mateo GaljeR).

no nepraktične i ometaju dnevne aktivno-sti bolesnika.nadalje, sustav pametnih pilula nije sto-postotno točan, čak i kad je perfektno pri-mijenjen. najnoviji izvještaji pokazuju da se pojavljuje dva posto lažnih negativnih grešaka, što znači da je doza lijeka uzeta, ali je senzor nije registrirao. ako pri tome istovremeno postoji i sustav „podsjetnik“, pacijent će biti potaknut uzeti drugu dozu, koja može dovesti do prekomjerne medi-kacije i potencijalno ozbiljnih nuspojava.

pametna pakovanjadrugi elektronički monitoring sustav, koji je ponegdje u primjeni, u stvari je pamet-no pakovanje lijeka, koje može registrirati otvaranje i zatvaranje toga pakovanja. od nedavno, taj se pristup uspješno proširio i na blister pakiranja, pakiranja injekcija ili na registriranje bacanja upotrjebljenih iga-la. ti sustavi imaju značajnu prednost: oni su u potpunosti pasivni gledajući iz pacijen-tove perspektive. Čip može biti stavljen u pakovanje različitog dizajna i on detektira, ubilježi vrijeme i omogući radnje potrebne da se izvadi doza lijeka. Čitava operacija je automatska i ne zahtijeva bilo kakve pro-mjene u dnevnoj aktivnosti, osim uzimanja svake doze onako kako je liječnik propisao.ponovljeno pokusi su pokazali da elektro-nički registrirano uzimanje lijeka predviđa da će serumska koncentracija uzetog lije-ka biti u neskladu manjem od tri posto. s druge strane, pokusi koji su se oslanjali na pacijentove dnevničke zapise o provođe-nju terapije, pokazali su nesklad od 20 do 30 posto između izvještaja samih pacijena-ta o uzimanju lijeka i stvarne koncentraci-je lijeka u serumu. najvažnija poteškoća u primjeni svih tih metoda je u uvjeravanju bolesnika i u pružanju dokaza o čestom (katkada i nesvjesnom) nepridržavanju li-ječenju onako kako je liječnik odredio i po-trebi poboljšanja te terapije.uzimati lijek na propisan način je navika koja se može naučiti i ohrabrivati. dijeliti s bolesnikom podatke o tom problemu može pomoći da se učvrsti, zaživi nova navika i osigura čvrsti temelj za potrebnu promje-nu ponašanja u liječenju. znajući je li paci-jent bio savjestan u svom liječenju ili nije bio, može pomoći liječniku – propisivaču da donosi bolje informirane i efikasnije tera-peutske odluke. primjena novih modernih sustava koji registriraju i procjenjuju surad-ljivost bolesnika, bila je predmet osvrta i re-cenzija u više od 700 publikacija i citirana u znanstvenoj literaturi više od 55.000 puta.

Kako možemo pomoći?

46 47

sport

svi putevi voDe u rim

školi trčanja priključila sam se krajem 2015. godine na poticaj mog sina koji je re-kao: „mama, zašto ti trčiš sama? zašto se ne priključih nekoj grupi trčanja i upoznaš nove prijatelje?“ tako je sve krenulo i već nakon dva mjeseca treniranja u salomon Running team školi trčanja, prva utrka koju sam istrčala bio je polumaraton starek koji se već 31 godinu trči na zagrebačkom ja-runu.u Rim smo stigli dan prije utrke. ugodno smo bili iznenađeni izvrsnom organizaci-jom utrke. start i cilj su bili uz koloseum. atmosfera tijekom utrke je bila fanta-stična. duž čitava 42 km uz stazu je uvi-jek bilo navijača te punktova s muzikom koja također utječe na dobro raspolože-nje i trkača i navijača. naravno, trčanje po svim svjetski poznatim ulicama i tr-govima Rima samo po sebi je poseban doživljaj.moram priznati da mi u takvoj atmosferi i okruženju uopće nije bio naporno trčati.

Piše: mr. sc. Tatjana Kalođera, dipl. oec., svi putevi vode u Rim. stara, svima nam do-bro poznata izreka, slogan je maratonu u Rimu koji sam uspješno istrčala 8. travnja. Bila je to moja prva utrka na 42,195 km i prvi put da sam u inozemstvu sudjelovala u utrci zajedno s 14.000 natjecatelja.kada su me u srpnju prošle godine prijatelji iz mog atletskog kluba sljeme pitali hoću li s njima na maraton u Rim, bez razmišljanja sam pristala. logirala se na stranicu mara-tona di Roma 2018, prijavila, te platila star-tninu. to je bio najlakši korak. tog trenutka nije mi niti palo na pamet da će treniranje dugačkih distanci u zimskim uvjetima biti zahtjevno jer trčanje po hladnoći nije nima-lo ugodno.prije maratona u Rimu imala sam već istr-čanih 7 polumaratona u posljednje dvije godine te nekoliko kraćih utrka od 10 km i 14 km. naravno, maraton je ipak puno za-htjevniji od polumaratona te je potrebno odraditi nekoliko dugačkih treninga od 25, 30 ili 35 km.

od početka sam osjećala i sreću i ponos da imam priliku trčati u takvom okruženju te nisam nimalo sumnjala da neću izdržati do kraja. kako mi je to ipak bila prva maraton-ska utrka, bila sam oprezna i nisam trčala na rezultat nego da istrčim. Bio je to rizik kako će mi tijelo reagirati kad treba istrčati distancu koju još nikad nije.na kraju mogu reći samo: „može se!“ iskre-no sam se iznenadila kad sam vidjela da mi ni psihički ni fizički nije bilo problem istrčati maraton. svi moji prijatelji iz atletskog kluba sljeme bez problema su istrčali taj rimski maraton te smo već drugi dan razgovarali na koji ćemo maraton ići sljedeće godine. zahva-ljujući jednom od trenera iz našega kluba, imali smo priliku upoznati veleposlanika Republike Hrvatske pri svetoj stolici gos-podina nevena pelicarića, koji nas je uveo u vatikan, te nam pokazao i one znameni-tosti koje samo privilegirani imaju prilike vidjeti. stoga će mi posjet Rimu zauvijek ostati u sjećanju kao izniman doživljaj.

kako sam istrčala svoj prvi maraton

atmosfera tijekom utrke Bila je fantastična, a trčanje po svjetski PozNatim ulicama i trgovima rima sam Po sebi PosebaN je doživljaj

46 47