glagoli (1).pptx

8/19/2019 GLAGOLI (1).pptx

1/40

GLAGOLI


2/40

1. LEKSIČKE OSOBINE:

.

promjenljiva vrsta riječi kojom seiskazuje radnja, stanje, zbivanje


3/40

podjela glagola po njihovim leksičkimosobinama:

a) glagoli radnje – događanja izazvanasvjesnim djelovanjem:

hodati, pisati, pjevati, raditi, graditi…

b. glagoli bivanja – događanja izazvanaprirodnim silama:

narasti, ostarjeti, vehnuti, truhnuti, naoblačiti se,razvedriti se…

!. glagoli s"anja – stanje u kojem se neko ilinešto nalazi, a pritom ništa ne radi:

ležati, sjediti, osjećati, patiti, željeti…


4/40

#. LEKSIČKO$%&'(')IČKEOSOBINE

a) vidb) prijelaznost) stanje


5/40

*. %&'(')IČKE OSOBINE

a) lieb) vrijeme

) načind) rode) broj


6/40

KON+,%'-I+' – promjena glagola krozlie, vrijeme, način, pri čemu se iskazuju igramatičke osobine roda i broja

ja sam čitala!"#!$%#!$!"#

&'(!" ili *+!"#!"-.!"#


7/40

%L'%OLSKI I/ 0aspek"

označava trajanje glagolske radnje,njenu ograničenost ili neograničenost

. vidski parnjai:graditi – sagraditi

dočekati – dočekivati


8/40

/0 glagoli svršenog 1per2ektivnog) vida –

iskazuju izvršenost glagolske radnje:

stati, maknuti, namignuti, puhnuti, pasti…

30 glagoli nesvršenog 1imper2ektivnog)vida – iskazuju neograničenost trajanjaglagolske radnje:

stajati, miati, namigivati, puhati, padati…


9/40

!ako znati razlikovati vid glagola#. glagoli svršenog vida ne mogu sedijeliti na 2aze 1početak, nastavak,završetak)

4početi napisati. ali zato može 5početi pisati6


10/40

glagoli svršenog vida ostvaruju se uprošlom i budućem vremenu:

7učer je napisao pjesmu0utra će napisati pjesmu0

4%anas napiše pjesmu0

glagoli nesvršenog vida ostvaruju seu sva tri glagolska vremena


11/40

šapnuti 8 šaptatinapisati 8 pisati

pogledati 8 gledatitvorba svršenih glagola od nesvršenih

zove se 2E&3EK)I4'-I+'

dočekivati 8 dočekatiskakati 8 skočitilijegati 8 leći

tvorba nesvršenih glagola od svršenihzove se I(2E&3EK)I4'-I+'


12/40

%L'%OLSK' 2&I+EL'4NOS)0"rani"ivnos"

osobina prijelaznosti ili neprijelaznosti

radnje glagola na imeniu 1bliži objekat)


13/40

/0 2&I+EL'4NI 1tranzitivni) glagoli – za

izrianje radnje ovih glagola potrebna jeimenia u akuzativu bez prijedloga 1bližiobjekat):

čitati 1knjigu)kupiti 1auto)naći 1odgovor)

napisati 1pismo)


14/40

30 NE2&I+EL'4NI 1intranzitivni) glagoli –radnja ne zahtijeva bliži objekat:

ići, izlaziti, ležati, plivati, šetati…

podvrsta neprijelaznih glagola su:2O&')NI 1re2leksivni) – radnja prelazi naobjekat, ali je objekat istovremeno i subjekat:

čuvati se, hvaliti se, umivati se, spremiti se

4povratna zamjenia se uvijek se možezamijeniti punim oblikom sebe


15/40

%L'%OLSKO S)'N+E 0dija"ea

označava odnos između subjekta iradnje, stanja ili zbivanja

dvojaka usmjerenost glagola:/0 ka subjektu30 ka proesu radnje


16/40

1. 'K)I 9 subjekat svojom voljom vrši

radnju, on je agensDoktorica pregleda dječaka.#. 2'SI – subjekat trpi radnju, on je

pacijens

Dječak je pregledan.*. (E/I+ – stanje označeno glagolom se

dešava bez volje subjekta

Ujesen lišće vehne.


17/40

%L'%OLSKO LI-E

iskazuje se vršila ili trpila radnjeizražava se ličnim nastavima za različite

glagolske oblike

/0 9m 9mo30 9š 9te0 9; 9ju1pjevam, pjevaš, pjeva – pjevamo, pjevate,

pjevaju)


18/40

značenje ličnih nastavaka identično jeznačenju ličnih zamjenia

ja pjevam

ti pjevašon pjeva


19/40

%L'%OLSKO &I+E(E

vremenski odnos radnje glagola prematrenutku govora

u odnosu na trenutak govora govorimo otri glagolska vremena:

/0 sadašnjost30 prošlost0 budućnost


20/40

%L'%OLSKI N'ČIN

označava odnos glagolskog sadržajaprema stvarnosti:

. glagolski sadržaj se može ostvarivati unekom vremenu, dakle, može biti realan

.

glagolski sadržaj se može samo zamišljati,pretpostavljati, dakle, može biti nerealan


21/40

tri su glagolska načina:

/0 IN/IK')I – izjavni način:iskazuje se realna radnja


22/40


23/40

B&O+ %L'%OL'

većina glagolskih oblika razlikuje jedninu imnožinu

ne razlikuju jedninu od množine samo

glagolski prilozi i in2initiv:gladatigledavši

gledajući


24/40

SIS)E( %L'%OLSKI5 OBLIK'

različiti oblii u kojima se mogu naćiglagoli:

. glagolska vremena: prezent, per2ekat,

imper2ekat, pluskvamper2ekat, 2utur .,2utur ... glagolski načini : imperativ, kondiional

., kondiional ... glagolski pridjevi : radni i trpni. glagolski priloi : sadašnji i prošli


25/40

>lagolske oblike prema "ip6 "vorbedijelimo na:

1. 2&OS)I – imaju samo jednu riječ u kojoj je sadržano i leksičko i gramatičko značenje:

in2initiv, prezent, aorist, imper2ekat,imperativ, glagolski pridjev radni i trpni,glagolski prilog sadašnji i prošli

tvore se od in2initivne ili prezentske osnove iodgovarajućih nastavaka


26/40

2. SLOŽENI – imaju dvije ili više riječi:

per2ekat, pluskvamper2ekat, kondiional .,kondiional .., 2utur ., 2utur ..

tvore se od odgovarajućih oblikapomoćnog glagola ?.=. i @=7*=. 1koji nosegramatičko značenje) i glavnog glagolakoji nosi leksičko i dio gramatičkog

značenja


27/40

>lagolske oblike prema pris6"nos"i ili

ods6"nos"i li!a dijelimo na:

1. LIČNI – prezent, per2ekat, imper2ekat,pluskvamper2ekat, aorist, 2utur ., 2utur

.., imperativ, kondiional ., kondiional

..#. NELIČNI – in2initiv, glagolski pridjev

radni i trpni, glagolski prilog sadašnji iprošli


28/40

)O&B' %L'%OLSKI5 OBLIK'


29/40

1. preen" – iskazuje sadašnje vrijemekoje se podudara sa trenutkom govora

)vorba: prezentska osnova A lični nastavi

ploviti 1plovi A m) 9 plovimputovati 1putuj A em) 9 putujemnositi 1nos A im) 9 nosimpisati 1pis A jem) 9 pišem


30/40

#. aoris" – iskazuje skoro prošlo vrijeme,

radnju koja je trajala ograničeno u prošlosti

. imaju ga samo glagoli svršenog vida:pasti, a ne padati

odbiti, a ne odbijati…

. upotreba aorista je stilski obilježena


31/40

)vorba aoris"a:

in2initivna osnova A nastavi

gledati 1gleda A h) – gledah

pasti 1pad A oh) – padoh

/0 –h 9smo /0 –oh 9osmo30 9B 9ste 30 –e 9oste

0 9B 9ste 0 –e 9oše


32/40

*. imper7eka" – iskazuje radnju koja je

neograničeno trajala u prošlosti. imaju ga samo glagoli nesvršenog vida:

padati, a ne pastiodbijati, a ne odbiti

.

u jeziku je izrazito stilski obilježen


33/40

8. I(2E&')I glagolski način kojim se izražava zapovijed,

molba ili željane iskazuje vrijeme vršenja radnje

)O&B': prezentska osnova A nastavi:/0 B gleda jmo30 gleda j gleda j"e

0 B 1neka gleda) B 1neka gledaju)


34/40

/0 B idimo

30 .di idi"e0 B 1neka ide) B 1neka idu)

C0 B putujmoD0 putuj putuj"eE0 B 1neka putuje) B 1neka putuju)


35/40

9. %L'%OLSKI 2&I/+E &'/NI

prosti, bezlični gl0 oblik koji ne iskazuje gl0vrijeme nego samo gramatički rod

služi za tvorbu nekih složenih gl0 oblika:per2ekat, pluskvamper2ekat, 2utur ..,kondiional . i ..

)O&B': in2initivna osnova A nastavi: jednina:oBao9la9lo množina: li9le9lačitao9čitala9čitalo B čitali9čitale9čitala


36/40

. %L'%OLSKI 2&I/+E )&2NI

koristi se za pasivne rečenie

pjevan-pjevana-pjevano /pjevani -pjevane-pjevana

upozna" -upozna"a-upozna"o /upozna"i -upozna"e-upozna"adobi jen9dobi jena9dobi jeno Bdobi jeni 9dobi jene9dobi jenadobiven9dobivena9dobiveno Bdobiveni 9dobivene9dobivena


37/40

;. %L'%OLSKI 2&ILO% S'/'


38/40

)O&B': 0 lie mn0 prezenta A G.

gl0 prilog sadašnji imaju glagolinesvršenog vida

nalaziti, a ne naći

gledajući

pratećitrošeći


39/40

>. %L'%OLSKI 2&ILO% 2&O


40/40

)O&B': in2initivna osnova A H(. ili $H(.

gledav?i rekav?i

glagoli (1).pptx

Documents