GIBANJE ZEMLJE I GIBANJE ZEMLJE I NJEZIN OBLIKNJEZIN OBLIK

Koja su dva najpoznatija Zemljina Koja su dva najpoznatija Zemljina gibanja?gibanja?

Kakav oblik ima Zemlja?Kakav oblik ima Zemlja? Koja su osnovna obilježja kalendara Koja su osnovna obilježja kalendara

kojim se koristimo?kojim se koristimo? Što je prijestupna godina?Što je prijestupna godina?

Zemlja sudjeluje u brojnim gibanjima, Zemlja sudjeluje u brojnim gibanjima, a najvažnije su: a najvažnije su:

REVOLUCIJA I ROTACIJAREVOLUCIJA I ROTACIJA

REVOLUCIJAREVOLUCIJA gibanje Zemlje oko Sunca.gibanje Zemlje oko Sunca.

Kada je Zemlja najbliža Suncu?Kada je Zemlja najbliža Suncu?

Zemlja je najbliža Suncu oko 3. siječnja Zemlja je najbliža Suncu oko 3. siječnja i ta točka zove se i ta točka zove se PERIHEL.PERIHEL.

Kada je Zemlja najudaljenija od Sunca?Kada je Zemlja najudaljenija od Sunca?

4. srpnja Zemlja je najudaljenija od 4. srpnja Zemlja je najudaljenija od Sunca i tu točku zovemo Sunca i tu točku zovemo AFEL.AFEL.

Što zaključujete iz toga?Što zaključujete iz toga?

Za izmjenu godišnjih doba nisu bitne Za izmjenu godišnjih doba nisu bitne razlike u udaljenosti Zemlje od razlike u udaljenosti Zemlje od Sunca!Sunca!

Što onda utječe na izmjenu godišnjih Što onda utječe na izmjenu godišnjih doba?doba?

Na izmjenu godišnjih doba utječe to što je Na izmjenu godišnjih doba utječe to što je Zemljina os nagnuta prema ravnini Zemljina os nagnuta prema ravnini kruženja-kruženja-EKLIPTICIEKLIPTICI za 66, 5 stupnja. za 66, 5 stupnja.

Tijekom godišnjeg gibanja Zemlje Tijekom godišnjeg gibanja Zemlje oko Sunca Zemljina os zadržava oko Sunca Zemljina os zadržava nagnutost u istom smjeru prema nagnutost u istom smjeru prema Suncu.Suncu.

No, svakodnevno se mijenja kut No, svakodnevno se mijenja kut upada Sunčevih zraka na Zemljinu upada Sunčevih zraka na Zemljinu površinu.površinu.

Kada počinju godišnja doba?Kada počinju godišnja doba?

Počecima godišnjih doba nazivamo Počecima godišnjih doba nazivamo četiri trenutka kada Sunčeve zrake četiri trenutka kada Sunčeve zrake padaju pod posebnim kutovima na padaju pod posebnim kutovima na površinu Zemlje.površinu Zemlje.

PROLJEĆEPROLJEĆE

21. 03.21. 03. Sunčeve zrake Sunčeve zrake padaju padaju okomito na okomito na ekvator.ekvator.

- Tada na cijeloj Zemlji - Tada na cijeloj Zemlji dan i noć traju dan i noć traju jednako dugo pa se taj jednako dugo pa se taj dan još zove i dan još zove i PROLJETNA PROLJETNA RAVNODNEVICA ili RAVNODNEVICA ili PROLJETNI EKVINOCIJ.PROLJETNI EKVINOCIJ.

LJETOLJETO 21./22.06.21./22.06. Zemlja Zemlja

dolazi u položaj kada dolazi u položaj kada Sunčeve zrake padaju Sunčeve zrake padaju okomito na okomito na 23,5 23,5 stupnja s. g. š.stupnja s. g. š. (RAKOVA OBRATNICA) (RAKOVA OBRATNICA)

Tada je na sjevernoj Tada je na sjevernoj polutci najduži dan i polutci najduži dan i najkraća noć pa se taj najkraća noć pa se taj dan još zove dan još zove LJETNI LJETNI SUNCOSTAJ ili SUNCOSTAJ ili SOLSTICIJ.SOLSTICIJ.

JESENJESEN 23.09. 23.09. Zemlja opet Zemlja opet

dolazi u položaj u dolazi u položaj u kojem Sunčeve zrake kojem Sunčeve zrake padaju padaju okomito na okomito na ekvatorekvator. Tada dan i . Tada dan i noć jednako traju pa noć jednako traju pa se taj dan zove se taj dan zove JESENSKA JESENSKA RAVNODNEVICARAVNODNEVICA

Nakon toga Sunce sve Nakon toga Sunce sve više osvjetljava južnu više osvjetljava južnu polutku.polutku.

ZIMAZIMA

21./22. 12.21./22. 12. Sunčeve Sunčeve zrake okomito padaju zrake okomito padaju duž duž 23, 5 stupnja j.g.š. 23, 5 stupnja j.g.š. (JARČEVA OBRATNICA) (JARČEVA OBRATNICA)

Tada je na južnoj Tada je na južnoj polutci najduži dan i polutci najduži dan i najkraća noć pa se taj najkraća noć pa se taj dan još zove i dan još zove i ZIMSKI ZIMSKI SUNCOSTAJ.SUNCOSTAJ.

Godišnji ciklus revolucije završava Godišnji ciklus revolucije završava povratkom Zemlje u proljetnu točku.povratkom Zemlje u proljetnu točku.

Vrijeme jednog takvog obilaska Vrijeme jednog takvog obilaska Zemlje oko Sunca naziva se Zemlje oko Sunca naziva se TROPSKA GODINATROPSKA GODINA i traje i traje 365 dana, 5 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi.sati, 48 minuta i 46 sekundi.

Koje su posljedice REVOLUCIJE?Koje su posljedice REVOLUCIJE?

Izmjena godišnjih Izmjena godišnjih doba posljedica su doba posljedica su REVOLUCIJE!REVOLUCIJE!

Otkada i zašto ljudi Otkada i zašto ljudi uopće koriste uopće koriste kalendar?kalendar?

Da li su tropska i Da li su tropska i kalendarska godina kalendarska godina jednako duge?jednako duge?

Budući da tropska godina traje Budući da tropska godina traje 365,2422dana365,2422dana, javlja se PROBLEM , javlja se PROBLEM izrade kalendara i trajanja izrade kalendara i trajanja kalendarske godine.kalendarske godine.

KALENDARKALENDAR je sustav kojim se tropska je sustav kojim se tropska godina raspoređuje u dane i mjesece.godina raspoređuje u dane i mjesece.

Zato je tijekom povijesti kalendar Zato je tijekom povijesti kalendar doživljavao izmjene. doživljavao izmjene.

Gaj Julije Cezar (46.g.pr.Kr.) je uz pomoć Gaj Julije Cezar (46.g.pr.Kr.) je uz pomoć egipatskog astronoma Sosigena izveo prvu egipatskog astronoma Sosigena izveo prvu reformu kalendara te se taj kalendar reformu kalendara te se taj kalendar naziva naziva JULIJANSKI KALENDAR(365,25 JULIJANSKI KALENDAR(365,25 dana).dana).

Prema njemu godina je trajala 365 Prema njemu godina je trajala 365 dana(dan se dodavao u veljači), svaka dana(dan se dodavao u veljači), svaka četvrta 366 dana. Za početak godine uzet četvrta 366 dana. Za početak godine uzet je datum 1. siječnja jer su se tog datuma u je datum 1. siječnja jer su se tog datuma u starom Rimu smjenjivali konzuli.starom Rimu smjenjivali konzuli.

Vremenom, razlika između tropske i julijanske Vremenom, razlika između tropske i julijanske godine poprimila je razliku od jedan dan koja se godine poprimila je razliku od jedan dan koja se povećavala te kad je 1582. g. razlika već bila na povećavala te kad je 1582. g. razlika već bila na 10 dana, 10 dana, papa Grgur XIIIpapa Grgur XIII. je napravio . je napravio reformu reformu kalendarakalendara..

GREGORIJANSKI KALENDAR-GREGORIJANSKI KALENDAR- Nakon 4. listopada Nakon 4. listopada slijedio je 15. listopad(time je poništena razlika od slijedio je 15. listopad(time je poništena razlika od 10 dana) te je odlučeno da svaka četvrta godina 10 dana) te je odlučeno da svaka četvrta godina bude prijestupna, osim godina koje su djeljive sa bude prijestupna, osim godina koje su djeljive sa 100, a nisu sa 400 bez ostataka (1700., 1800., 100, a nisu sa 400 bez ostataka (1700., 1800., 1900. nisu bile prijestupne, a 2000 jest)1900. nisu bile prijestupne, a 2000 jest)

Primjer:Primjer: 1700:100=17 1700:100=17

1700:400=4,251700:400=4,25

2000:100=202000:100=20

2000:400=52000:400=5

Je li gregorijanski kalendar savršen?Je li gregorijanski kalendar savršen?

ROTACIJAROTACIJA

Kretanje Zemlje Kretanje Zemlje oko vlastite osi.oko vlastite osi.

Smjer rotacije: Z-ISmjer rotacije: Z-I 1 okret = 24 sata1 okret = 24 sata

(SUNČEV DAN)(SUNČEV DAN)

Koje su posljedice rotacije?Koje su posljedice rotacije?

Mi primjećujemo samo prividne Mi primjećujemo samo prividne posljedice rotacije kao što su:posljedice rotacije kao što su:

izlasci i zalasci Suncaizlasci i zalasci Sunca spljoštenost na polovima spljoštenost na polovima Da li objekti koji se ne kreću na Da li objekti koji se ne kreću na

Zemlji osjećaju posljedice rotacije?Zemlji osjećaju posljedice rotacije?

Na sve što se kreće djeluje sila koja Na sve što se kreće djeluje sila koja objekte skreće s njihova prvotnog objekte skreće s njihova prvotnog pravca kretanja=pravca kretanja=CORIOLISOVA SILACORIOLISOVA SILA

Zbog nje vjetrovi i morske struje na Zbog nje vjetrovi i morske struje na sjevernoj polutci zakreću udesno, a sjevernoj polutci zakreću udesno, a na južnoj ulijevo.na južnoj ulijevo.

EKVATORIJALNI EKVATORIJALNI PROMJER PROMJER (KRUŽNICA)= 12. (KRUŽNICA)= 12. 756km756km

POLARNA OS POLARNA OS (ELIPSA)=12.714k(ELIPSA)=12.714kmm

PRECESIJAPRECESIJA

još jedno gibanje Zemlje!još jedno gibanje Zemlje!

Os rotacije zemlje Os rotacije zemlje opisuje plašt stošca opisuje plašt stošca kojem stranice kojem stranice zatvaraju kut od zatvaraju kut od 23, 523, 5°°. Za jedan . Za jedan puni krug po tom puni krug po tom plaštu osi treba plaštu osi treba 25, 25, 800 godina-800 godina-PLATONOVA PLATONOVA GODINAGODINA

Jesu li ljudi oduvijek poznavali pravi Jesu li ljudi oduvijek poznavali pravi oblik Zemlje?oblik Zemlje?

Vidjeli smo da Zemlja nije savršena Vidjeli smo da Zemlja nije savršena kugla, ali od tog oblika ne odstupa kugla, ali od tog oblika ne odstupa mnogo.mnogo.