gi 2017 - svinjogojstvo...

GI Svinje 2018. !!!

Svinjogojstvo Pig Breeding

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA

CROATIAN AGRICULTURAL AGENCY

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA 2017. GODINU

ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

Križevci, 2018.

Croatian Agricultural Agency

ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017 2

Uredbom Vlade Republike Hrvatske osnovan je Hrvatski stočarsko selekcijski centar (HSSC) kao specijalizirana ustanova za poslove selekcije u stočarstvu i poljoprivredi (Narodne novine broj 63 od 31. kolovoza 1994. godine). Uredbom Vlade Republike Hrvatske (N.N. broj 78 od 14. svibnja 2003. godine) naziv "Hrvatski stočarsko selekcijski centar" zamjenjuje se nazivom "Hrvatski stočarski centar". Uredbom Vlade Republike Hrvatske (N.N. broj 28/09 od 04. ožujka 2009. godine) naziv „Hrvatski stočarski centar“ za-mjenjuje se nazivom „Hrvatska poljoprivredna agencija“.

Croatian Livestock Selection Center (CLSC) was established by Government Regulation in 1994 as an institution for work in selection and animal breeding (Official journal no. 63 from 31. August 1994). By the Government Regulation (Official journal No. 78 from 14. May 2003) the name "Croatian Livestock Selection Center" is replaced by the name "Croatian Livestock Center". By the Government Regulation (Official journal No. 28 from 4. March 2009) the name "Croatian Livestock Center" is replaced by the name „Croatian Agricultural Agency“.

Izdavač / Publisher Hrvatska poljoprivredna agencija


Adresa / Address Poljana Križevačka 185, 48260 Križevci

Web www.hpa.hr

Za izdavača / For the publisher doc. dr. sc. Zdravko Barać

Urednici / Editors Mario Tretinjak, dipl. ing. dr. sc. Mato Čačić Željko Mahnet, dipl. ing.

Izvješće pripremili / Report prepared

Ured ravnatelja (Director's Office) Služba za razvoj svinjogojstva (Pig Breeding Development Department) Služba za genetsko vrjednovanje domaćih životinja i banku animalnih gena (Department for Genetic Evaluation and Animal Gene Bank) Služba za označavanje i registraciju domaćih životinja (Department for Identification and Registration of Domestic Animals) Služba za kontrolu ocjenjivanja na liniji klanja životinja (Department for Carcasses classification control) Služba za neobavezne sustave označavanja i promociju hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (Department for Voluntary Labeling Systems and Promotion of Croatian agricultural-food products) Služba za planiranje i koordinaciju rada područnih ureda (Department for Planning and Coordination activities of Regional offices)

Oblikovanje / Design Zebra, Vinkovci

Tisak / Printed By Zebra, Vinkovci

Naklada / Edition 650

ISSN 1848-0128

Molimo korisnike da prilikom korištenja podataka navedu izvor.

Those using data from this issue are kindely requested to state the source.

Hrvatska poljoprivredna agencija

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA 2017. GODINU 3

PREDGOVOR / PREFACE

Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) je institu-cija s dugogodišnjom tra-dicijom u poljoprivredi Republike Hrvatske koja i danas provodi čitav niz mjera i aktivnosti u okviru različitih zakonskih akata iz područja poljoprivred-ne proizvodnje, s poseb-

nim naglaskom na stočarski sektor.

Godišnjim izvješćem HPA za 2017. godinu nastojimo prikazati sveobuhvatnost naših aktivnosti tijekom prošle godine, ali i predsta-viti čitav niz, vjerujemo interesantnih i korisnih podataka o sveukupnoj hrvatskoj stočarskoj proizvodnji. Cjelokupno izvješće je sastavlje-no od četiri dijela s vrlo iscrpnim pokazatelji-ma o ukupnom stanju te rezultatima provedbe uzgojnih programa u govedarstvu, svinjogoj-stvu, ovčarstvu, kozarstvu i uzgoju malih živo-tinja te uzgoju kopitara – konja i magaraca.

Hrvatska poljoprivredna agencija je nastala iz sustava koji je godinama bio odgovoran za provedbu uzgojnih mjera i bez obzira na naziv koji je nosila kroz vrijeme koje je iza nas, uvijek je bila jedan od važnijih činitelja proved-be programa uzgoja za sve vrste i pasmine stoke u Republici Hrvatskoj. Tako je i danas, kada sve svoje aktivnosti u segmentu kontrole proizvodnosti stoke, kao i testiranja i procjene uzgojnih vrijednosti provodi prema međuna-rodno utvrđenim standardima Međunarodnog komiteta za kontrolu proizvodnosti stoke (ICAR). Prikupljeni, obrađeni i analizirani po-datci dobiveni provedbom uzgojnih programa prikazani su u spomenutim pojedinačnim iz-vješćima za svaku od pojedinih stočarskih proizvodnji. Pored uzgojnih rezultata, u sva-kom od zasebnih izvješća predstavljamo i po-kazatelje dobivene provedbom sustava ozna-čavanje i vođenja registara stoke, te pokaza-telje dobivene u sektoru u kojem se kontrolira kvaliteta stočarskih proizvoda. U izvješću su predstavljene i aktivnosti HPA u promociji hrvatskih poljoprivrednih proizvoda, koje su naročito izražene bile tijekom 2017. godine.

Godišnje izvješće o uzgoju svinja za 2017 godinu sadrži, uz sveobuhvatni prikaz aktiv-nosti Hrvatske poljoprivredne agencije u sektoru svinjogojstva ujedno i prikaz stanja

Croatian Agricultural Agency is an institution with a long tradition and presence within Croatian agriculture, which conducts large spectrum of measures and activities defined by the legislation in agriculture, especially in animal production.

In the Annual Report for 2017., CAA has pre-pared an overview of all activities during the year and also presentation of a interesting and useful data resulting from the livestock sector. The whole Annual Report is formed out of four parts that are representing in details breeding programs for: cattle, pig, sheep and goat breeding, small animals breeding (indigenous poultry and honeybees) and horse breeding.

Croatian agricultural agency originated through the system which has been respon-sible for conducting breeding measures and programs, and no matter what the name of the institution was, the main objective was to implement breeding programs for all livestock species and breeds in Croatia. The same is today when all activities in livestock testing and estimation of breeding values are con-ducted by standards of The International Committee for Animal Recording (ICAR). Data, which are collected by rules of breeding programs are gathered, processed, analyzed and presented in this Report for all livestock species and breeds. Besides breeding valu-es, the data derived from the sector of mar-king, identification and registration of lives-tock, as well as from the sector for control of the livestock products are given in each of the separate reports. The Report gives an over-view of activities with important CAA partici-pation in the promotion of Croatian livestock products, which were highly pronounced in 2017.

The Annual Report for pig breeding in 2017 contains a comprehensive overview of the Croatian Agricultural Agency activities in the pig sector. In the Report is given an overview of the main indicators of pig breeding produc-tion in the Republic of Croatia. This report re-presents a work of several sectors within the Croatian Agricultural Agency, namely Depart-ment of pigs breeding, Department for Gene-tic Evaluation and Animal Gene Bank and Sector for Quality Control of Livestock Pro-



glavnih pokazatelja svinjogojske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Ujedno, ovo izvješće je pokazatelj rada više službi unutar HPA, prije svega Službe za razvoj svinjogojstva, ali i Službe za genetsko vrjednovanje domaćih ži-votinja i banku animalnih gena te Sektora za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda. U iz-vješću su navedeni i glavi pokazatelji vezani uz sustave označavanja svinja koji se prikup-ljaju i analiziraju u Sektoru za upravljanje re-gistrima domaćih životinja i informatičku podr-šku. Također, većina pokazatelja u ovom Izvješću rezultat je rada cjelokupnog Sektora za koordinaciju i planiranje rada područnih ureda. Izvješće je i rezultat rada ovlaštenih uzgojnih organizacija, kao i samih vlasnika i uzgajivača svinja.

Izvješće o stanju svinjogojstva za 2017. godi-nu pruža dobar uvid u stanje i trendove u sektoru svinjogojstva te može biti od koristi uzgajivačima, stručnjacima kao i ostalim zain-teresiranima za ovaj sektor. Također, izvješće je dobra podloga za analizu i donošenje pla-nova te mjera i programa za razvoj svinjo-gojske proizvodnje koje donosi Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske.

ducts. In The Annual Report are also presen-ted the main indicators related to identification and registration of pigs collected and analy-sed in Sector for Animal Register manage-ment and IT support.

Also, the most of data in this Report are pro-vided by the Sector for Planning and Coordi-nation activities of regional offices. The Annu-al report is a result of work of recognized bre-eding organizations, together with the owners and breeders of pig, which closely cooperate with Croatian Agricultural Agency.

Annual report for pig breeding in 2017 pro-vides an insight into the present situation and trends in pig breeding, and it could be useful for breeders and specialists and everyone who is interested in livestock breeding. The Annual Report is also a very good base for analyses, planning, and preparation of pro-grams for development of pig production con-ducted by the Ministry of Agriculture of the Republic of Croatia.

Ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije

Director of the Croatian Agricultural Agency

doc. dr. sc. Zdravko Barać



SADRŽAJ / CONTENTS PREDGOVOR / PREFACE...............................................................................................31. O HRVATSKOJ POLJOPRIVREDNOJ AGENCIJI

ABOUT CROATIAN AGRICULTURAL AGENCY..................................................71.1. HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA U PROŠLOSTI

CROATIAN AGRICULTURAL AGENCY IN THE PAST............................................71.2. DJELATNOSTI I ORGANIZACIJSKA STRUKTURA HRVATSKE

POLJOPRIVREDNE AGENCIJE / ACTIVITIES AND ORGANIZATIONAL STRUCTURE OF THE CROATIAN AGRICULTURAL AGENCY...............................8

1.2.1. Razvoj stočarske proizvodnje / Livestock production developement..................81.2.2. Upravljanje registrima domaćih životinja

Managing of the domestic animals registry......................................................101.2.3. Kontrola kvalitete stočarskih proizvoda / Quality control of livestock products 101.2.4. Aktivnosti u sustavima plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju

Activities in payment systems in agriculture and rural development....................121.2.5. Promocija hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

Promotion of Croatian agricultural food products..............................................122. UZGOJNO SELEKCIJSKI RAD U SVINJOGOJSTVU / PIG BREEDING........................14

2.1. BROJČANI POKAZATELJI / NUMERICAL INDICATORS.....................................143. PROIZVODNOST KRMAČA NA VELIKIM FARMAMA

PRODUCTION OF SOWS AT ENTERPRISE FARMS..................................................214. PROIZVODNI POKAZATELJI NA OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA

PRODUCTION INDICATORS ON FAMILY FARMS......................................................275. REZULTATI TOVA NA VELIKIM FARMAMA

FATTENING RESULTS AT ENTERPRISE FARMS......................................................306. REZULTATI PROIZVODNJE PRASADI NA VELIKIM FARMAMA

RESULTS OF PIGLET PRODUCTION AT ENTERPRISE FARMS.................................327. REZULTATI TESTIRANJA / TEST RESULTS.............................................................33

7.1. REZULTATI FIELD TESTA NERASTIĆA I NAZIMICA NA VELIKIM FARMAMA

I OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA / FIELD TEST RESULTS OF YOUNG BOARS AND GILTS ON ENTERPRISE FARMS AND FAMILY FARMS..................33

8. PROMET / PRODAJA UZGOJNO VALJANIH SVINJA

TRADE OF THE HERDBOOK PIGS............................................................................3510.POHRANA BIOLOŠKOG MATERIJALA IZVORNIH PASMINA SVINJA

U BANKU GENA DOMAĆIH ŽIVOTINJA REPUBLIKE HRVATSKE STORAGE OF THE NATIVE PIG BREEDS BIOLOGICAL MATERIAL IN THE ANIMAL GENE BANK OF THE REPUBLIC OF CROATIA.................................4210.1. BROJ BIOLOŠKIH UZORAKA IZVORNIH PASMINA SVINJA POHRANJENIH U

BANKU GENA DOMAĆIH ŽIVOTINJA REPUBLIKE HRVATSKE NUMBER OF BIOLOGICAL SAMPLES OF AUTOCHTHONOUS PIG BREED STORED IN ANIMAL GENE BANK OF REPUBLIC OF CROATIA..........................42



10.2. LABORATORIJSKO TESTIRANJE RASPLODNIH SVINJA NA STRES

OSJETLJIVOST (malignu hipertermiju) / LABORATORY TESTING OF BREEDING PIGS ON STRESS SENSITIVITY (malignant hyperthermia)...........44

11.OZNAČAVANJE I REGISTRACIJA DOMAĆIH ŽIVOTINJA

IDENTIFICATION AND REGISTRATION OF DOMESTIC ANIMALS..............................4511.1. REGISTAR FARMI / FARM REGISTER..............................................................4511.2. SUSTAV OBVEZNOG OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE SVINJA

THE SYSTEM OF UNIQUE IDENTIFICATION AND REGISTRATION OF PORCINE ANIMALS....................................................................................49

12.KONTROLA OCJENJIVANJA NA LINIJI KLANJA ŽIVOTINJA (KOLK)

CARCASSES CLASSIFICATION CONTROL...............................................................5512.1. RAZVRSTAVANJE SVINJSKIH TRUPOVA U 2017. GODINI

CLASSIFICATION OF PIG CARCASSES IN YEAR 2017......................................5513.OZNAČAVANJE I PROMOCIJA HRVATSKIH POLJOPRIVREDNO

- PREHRAMBENIH PROIZVODA / LABELING AND PROMOTION OF CROATIAN AGRICULTURAL-FOOD PRODUCTS.........................................................................5813.1. MLIJEKO HRVATSKIH FARMI / MILK FROM CROATIAN FARMS........................5813.2. MESO HRVATSKIH FARMI / MEAT FROM CROATIAN FARMS...........................6013.3. JAJA HRVATSKIH FARMI / EGGS FROM CROATIAN FARMS............................6113.4. MED HRVATSKIH PČELINJAKA / HONEY FROM CROATIAN APIARIES.............6213.5. BRAŠNO I KRUH HRVATSKIH POLJA

FLOUR AND BREAD FROM CROATIAN FIELDS.................................................6313.6. PROMOCIJA PROIZVODA S HRVATSKIH FARMI I POLJA TIJEKOM

2017. GODINE / PROMOTION OF PRODUCTS FROM CROATIAN FARMS AND FIELDS DURING 2017...............................................................................64

14.STRUČNI SKUPOVI I OSTALE AKTIVNOSTI

EXPERT WORKSHOPS AND OTHER ACTIVITES......................................................6614.1. XIII. SAVJETOVANJE UZGAJIVAČA SVINJA U RH

XIII PIG BREEDERS SYMPOSIUM OF CROATIA................................................6614.2. IZLOŽBE I SMOTRE U 2017. GODINI / EXHIBITION AND SHOWS IN 2017...........6714.3. EDUKACIJE DJELATNIKA I UZGAJIVAČA

EDUCATION OF EMPLOYEES AND BREEDERS................................................6914.4. REVITALIZACIJA UZGOJA BANIJSKE ŠARE SVINJE

REVITALIZATION OF BANIJA SPOTTED PIG BREEDING...................................7014.5. REVITALIZACIJA UZGOJA MANGULICE

REVITALIZATION OF MANGALICA BREEDING..................................................7114.6. ZNANSTVENO STRUČNI RADOVI I DRUGE PUBLIKACIJE

SCIENTIFIC PROFESSIONAL PUBLICATIONS AND OTHER PUBLICATIONS......7114.7. UZGOJNE ORGANIZACIJE / BREEDING ORGANIZATIONS...............................72



1. O HRVATSKOJ POLJOPRIVREDNOJ AGENCIJI ABOUT CROATIAN AGRICULTURAL AGENCY

Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) je institucija s dugogodišnjom tradicijom u poljo-privredi Republike Hrvatske. Osnovana je 1994. godine Odlukom Vlade Republike Hrvat-ske u svrhu provedbe djelatnosti na una-prjeđenju stočarskog sektora i provedbe mjera agrarne politike koje donosi Ministarstvo poljo-privrede.

1.1. HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA U PROŠLOSTI CROATIAN AGRICULTURAL AGENCY IN THE PAST

Hrvatska poljoprivredna agencija kao ustano-va s dugogodišnjim sudjelovanjem u sektoru poljoprivredne proizvodnje, svojom je ulogom u provedbi programa genetskog unaprjeđenja svih vrsta i pasmina stoke izravni baštinik tra-dicije ranije osnovanih pravnih subjekata koji su provodili uzgojno selekcijski rad, ponajprije Saveza marvogojskih udruga Hrvatske sa sje-dištem u Svetom Ivanu Žabnom koji je s radom započeo 1913. godine.

U dugoj tradiciji postojanja institucije ističemo najznačajnije godine:

1913. Početak rada Saveza marvogojskih udruga osnovanog radi funkcionalnog vođenja matičnih knjiga, što je početak uzgojno-selekcijskog rada u stočarstvu Republike Hrvatske.

1957. Savez marvogojskih udruga Hrvatske, pripaja se Zadružnom stočarskom sa-vezu Hrvatske te je na taj način stvore-na jedinstvena organizacija koja objedi-njuje rad na selekciji stoke.

1960. Stručne poslove Zadružnog stočarskog saveza Hrvatske preuzima te godine

osnovani Stočarski selekcijski centar Hrvatske.

1975. Stočarski selekcijski centar Hrvatske od 1975. djeluje u sastavu Poljoprivred-nog centra Hrvatske.

1994. Uredbom Vlade RH osnovan je Hrvat-ski stočarsko selekcijski centar kao sa-mostalna ustanova za obavljanje poslo-va selekcije u stočarstvu i poljoprivredi.

2003. Uredbom Vlade RH o izmjenama i dopunama Uredbe o Hrvatskom stočar-sko selekcijskom centru mijenja se na-ziv u Hrvatski stočarski centar.

2009. Uredbom Vlade RH o izmjenama i do-punama Uredbe o Hrvatskom stočar-skom centru mijenja se naziv u Hrvat-ska poljoprivredna agencija.



1.2. DJELATNOSTI I ORGANIZACIJSKA STRUKTURA HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE ACTIVITIES AND ORGANIZATIONAL STRUCTURE OF THE CROATIAN AGRICULTURAL AGENCY

Hrvatska poljoprivredna agencija kao korisnič-ki usmjerena javna institucija i svakodnevni servis poljoprivrednim proizvođačima u organi-zaciji proizvodnje, odgovara na suvremene potrebe uzgajivača stoke s ciljem razvoja i unaprjeđenja stočarskog sektora u Republici Hrvatskoj. Mjerama koje provodi te razvojem i implementacijom najnovijih saznanja o stočar-skoj proizvodnji, na farmama hrvatskih stočara nastoji podići konkurentnost i kvalitetu proiz-vodnje.

Aktivnosti kojima je zadaća trajno unaprijediti hrvatsko stočarstvo podijeljene su u šest orga-nizacijskih jedinica koje se u svom radu među-sobno dopunjuju i isprepliću.

Provedba svih aktivnosti Hrvatske poljopri-vredne agencije, na terenu je organizirana u okviru 26 područnih ureda u svim županijama u Republici Hrvatskoj. Područni uredi na tere-nu provode programe označavanja i registraci-je domaćih životinja, provode testiranja, pri-kupljanja i obrade rezultata testiranja iz progra-ma uzgojno selekcijskih mjera. Djelatnici po-dručnih ureda sudjeluju u provedbi sustava kontrole kakvoće svježeg sirovog mlijeka te

prikupljaju uzorke za analizu selekcijskih uzoraka mlijeka. Provode izmjere i ocjene vanjšti-ne domaćih životinja i rade obrade podataka radi upisa u matični upisnik. U područnim ure-dima Agencije organizirano je pružanje pomoći poljoprivrednim proizvođačima pri podnošenju zahtjeva za novčanim potporama. Područni uredi sudjeluju u kontrolama prihvatljivosti za-htjeva za potporu za izravne mjere i IACS mjere ruralnog razvoja na terenu.

1.2.1. Razvoj stočarske proizvodnje Livestock production developement

Djelatnosti koje Hrvatska poljoprivredna agen-cija provodi u cilju unaprjeđenja stočarskog sektora u Republici Hrvatskoj odnose se na sudjelovanje u provedbi uzgojnih programa za sve vrste i pasmine stoke, izradu razvojnih strategija i razvojnih programa stočarske proiz-vodnje te njihovo praćenje u provedbi i na in-formiranje i educiranje poljoprivrednih proizvo-đača.

HPA kao institucija s dugogodišnjim iskustvom u provedbi uzgojnih programa, zajedno sa sre-dišnjim uzgajivačkim savezima igra jednu od glavnih uloga u provedbi uzgojnih programa za uzgoj svih pasmina goveda, svinja, ovaca, ko-za, kopitara, kunića, peradi, pčela i drugih vrsta životinja koje imaju uzgojnu i gospodarsku na-mjenu. Uz središnje saveze, kao mjesto dono-



šenja svih važnih mjera i odluka vezanih na iz- gled i provedbu uzgojnih programa, HPA je od-govorna za ispitivanja proizvodnih svojstava svih vrsta i pasmina domaćih životinja, obradi uzgojno selekcijskih podataka i izračunu uz-gojnih vrijednosti za sva uzgojno valjana grla domaćih životinja.

Radi kvalitetnog obavljanja svih aktivnosti ve-zanih uz sudjelovanje u provedbi uzgojnih pro-grama HPA redovito usklađuje radne postupke s direktivama i procedurama koje propisuje Međunarodni komitet za kontrolu proizvodnosti domaćih životinja (ICAR - International Com-mittee for Animal Recording). Redovito potvr-đivanje sukladnosti vlastitih procedura s proce-durama ICAR-a, put su ka stjecanju povjerenja korisnika tih usluga s jedne strane, a s druge strane potvrda kvalitete podataka prema me-đunarodnim standardima koji se koriste u ge-netskom vrednovanju životinja i pravilnom odabiru roditelja idućih generacija.

Tijekom zadnjeg desetljeća došlo je do snaž-nog razvoja genomike koja je omogućila otkri-vanje gena koji utječu na izražaj određenih gospodarsko značajnih svojstava ili određiva-nje njihove približne lokacije/regije u genomu

koristeći genetske markere. Na taj način se pruža mogućnost uključenja dodatnog izvora informacija u selekciju tj. u sustav procjene uz-gojne vrijednosti poznat pod nazivom genom- ska selekcija. Prednost genomske selekcije je mogućnost procjene uzgojnih vrijednosti za buduće rasplodne životinje već pri rođenju či-me se značajno skraćuje generacijski interval, a posljedično povećava godišnji genetski na-predak. HPA je u suradnji s drugim subjektima uključenim u provedbu uzgojnih programa stvorila sve pretpostavke za snažniju imple-mentaciju genomske selekcije u nacionalne uzgojne programe, najprije u govedarstvu, a onda i u ostalim stočarskim uzgojnim progra-mima.

HPA za sve populacije stoke za koje ne postoji organizirano uzgojno udruženje, osigurava kvalitetno i cjelovito provođenje uzgojnih mje-ra.

Dio aktivnosti u okviru razvoja stočarske proiz-vodnje odnosi se na podršku u radu uzgojnim udruženjima. Poseban naglasak stavljen je na razvoj središnjih uzgajivačkih saveza, te na popularizaciju udruživanja uzgajivača na lokal-noj razini pri čemu se ističe značaj i potreba okupljanja i organiziranja uzgajivača, te njiho-vog djelovanja kroz udruge i proizvođačke organizacije.

U suradnji s uzgajivačkim savezima, Agencija organizira niz događanja kojima se promovira stočarska proizvodnja te koja su mjesto edu-kacije i razmjene iskustava među uzgajivačima domaćih životinja i drugim subjektima uključe-nim u stočarsku proizvodnju u Republici Hrvat-skoj. Od spomenutih događanja najznačajnija su savjetovanja za uzgajivače te izložbe stoke od kojih je središnji događaj međunarodni stočni sajam u Gudovcu.

HPA sudjeluje u izradi i provedbi programa zaštite i očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja. Svakako značajan korak u ovom segmentu predstavlja i daljnje organizacijsko jačanje Banke animalnih gena koja je ustrojena pri HPA. Hrvatske izvorne pasmine domaćih životinja predstavljaju nacio-nalno genetsko bogatstvo u čijem se očuvanju poduzimaju mjere koje obuhvaćaju utemelje-nje pasminskih registara svih izvornih pasmina domaćih životinja te konzervaciju genetskog materijala u Banci gena.



1.2.2. Upravljanje registrima domaćih životinja Managing of the domestic animals registry

Temelj za provedbu svih aktivnosti je Jedin-stveni registar domaćih životinja koji predstav-lja bazu podataka o životinjama i lokacijama na kojima se domaće životinje drže te njihovim posjednicima. U okviru Sektora za upravljanje registrima domaćih životinja i informatičku po-dršku provode se aktivnosti organiziranja i pra-ćenja provedbe sustava označavanja i regi-stracije domaćih životinja te aktivnosti vođenja i upravljanja registrima stoke. Jedinstveni su-stavi označavanja i registracije domaćih životi-nja koji obuhvaćaju goveda, svinje, ovce, koze i kopitare temelje se na propisima i procedura-ma koje su u potpunosti usklađene s pravnom stečevinom Europske unije. Cilj jedinstvenih sustava označavanja i registracije domaćih ži-votinja je praćenje životinja od njihova rođenja ili ulaska u Republiku Hrvatsku do kraja njihova života ili napuštanja hrvatskih granica. Sustavi označavanja i registracije domaćih životinja uspostavljeni su zbog kvalitetnije provedbe mjera zaštite zdravlja ljudi i životinja od zaraz-nih i nametničkih bolesti, kontrole prometa do-maćih životinja, provedbe uzgojno-selekcijskih mjera, ostvarivanja prava na potpore u poljo-privredi, kontrole kakvoće stočarskih proizvo-da i zaštite potrošača.

Baze i aplikacije unutar Jedinstvenog registra domaćih životinja u cijelosti su izgradili infor-matičari Hrvatske poljoprivredne agencije unu-tar Službe za informatičku podršku koja i dalje skrbi o izgrađenim sustavima te ih dograđuje i unapređuje. U Službi su objedinjene aktivnosti iz područja informacijsko komunikacijskih i računalnih tehnologija, Služba pruža potporu radu HPA pri čemu se prilagođava standardi-ma iz područja informatike za provedbu svih poslovnih procesa iz djelokruga poslovanja Agencije kao i dijela poslovnih procesa Mini-starstva poljoprivrede.

Jedinstveni registar domaćih životinja razmje-njuje podatke s drugim sustavima u poljopri-vredi od kojih je među značajnijima dnevna razmjena podataka s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koja obuhvaća podatke o svim posjednicima i do-maćim životinjama upisanim u registre. Podat-ke iz Registra koriste brojni sustavi Ministar-stva poljoprivrede i institucije koje su na bilo

koji način vezane uz poljoprivrednu proizvod-nju.

U cilju podizanja kvalitete i jačanja standarda stočarske proizvodnje, Hrvatska poljoprivred-na agencija organizirala je provedbu farmskih sustava osiguravanja kvalitete u stočarskoj proizvodnji. Još od 2014. godine u provedbi je Farmski sustav osiguravanja kvalitete u proiz-vodnji junetine, janjetine i jaretine u kojem se prate uvjeti i način na koji se domaće životinje namijenjene proizvodnji mesa uzgajaju i drže. Cilj sustava je osigurati stočarski proizvod dokazanog podrijetla proizveden u kontrolira-nim uvjetima visokih standarda uzgoja i drža-nja. Na ovaj je način stočarskim proizvodima dodana nova vrijednost, a potrošačima pruže-na informacija o načinu proizvodnje kao i ga-rancija da se na gospodarstvu s kojeg proizvod dolazi provodi najbolja farmska praksa.

1.2.3. Kontrola kvalitete stočarskih proizvoda Quality control of livestock products

U organizacijskoj strukturi Hrvatske poljopri-vredne agencije djeluju laboratoriji za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda; mlijeka i meda te stočne hrane a Agencija je i glavno nadzor-no tijelo u provedbi sustava označivanja trupo-va na liniji klanja.

Rad laboratorija koji djeluju u okviru Agencije usklađen je s normom HRN EN ISO/IEC 17025 i prolazi redovite akreditacije sustava i analitič-kih metoda prema spomenutoj normi od strane Hrvatske akreditacijske agencije. U cilju osigu-ranja kvalitete rezultata ispitivanja, laboratoriji sudjeluju u brojnim međulaboratorijskim testi- ranjima i provodi interne kontrole mjeriteljskih uvjeta.



U razvoju sektora proizvodnje mlijeka, Agenci-ja igra značajnu ulogu zahvaljujući Središnjem laboratoriju za kontrolu kvalitete mlijeka u ko-jem se utvrđuje kvaliteta sirovog mlijeka koja je temelj za određivanje kvalitativne klase mlijeka i njegove cijene. Kontrola kvalitete mlijeka obu-hvaća analize kemijskog sastava mlijeka, higi-jenske kvalitete odnosno broja somatskih sta-nica i broja mikroorganizama u mlijeku te mo-guće prisustvo različitih rezidua u mlijeku.

U radu laboratorija posebna pozornost se po-klanja unaprjeđenju usluga kroz razvoj novih analitičkih metoda kojima se osigurava daljnje povećanje usluga s ciljem ostvarivanja bolje kvalitete mlijeka domaćih proizvođača.

Od početka rada Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka do danas zabilježen je pozitivan trend u higijenskoj kvaliteti mlijeka

koja se računa na bazi broja somatskih stanica i ukupnog broja mikroorganizama u mlijeku.

Uz kontrolu kvalitete mlijeka koje proizvođači isporučuju u mljekare, u laboratoriju se provo-de i analize selekcijskih uzoraka mlijeka u svrhu bilježenja proizvodnih rezultata u susta-vima selekcije domaćih životinja i izračuna njihovih uzgojnih vrijednosti.

U laboratoriju za kontrolu kvalitete meda pro-vodi se analitika meda koja obuhvaća utvrđi- vanje količine šećera i to fruktoze i glukoze te saharoze, količine vode i tvari netopljivih u vo-di, utvrđivanje električne provodnosti meda, količine slobodnih kiselina te aktivnosti dijasta-ze i količine hidroksimetilfurfurala. Laboratorij obavlja i senzorsku i peludnu analizu meda.

U dijelu kontrole kvalitete stočne hrane poseb-na pozornost je usmjerena na maksimalno is-korištenje kapaciteta laboratorija s ciljem po-boljšanja hranidbenog menadžmenta na sto-čarskim farmama. Aktivnosti laboratorija odno-se se na analizu sadržaja hranjivih tvari i mi-kotoksina u hrani za životinje i aflatoksina u mlijeku. Ispitivanja uzoraka provode se prema zahtjevima korisnika pri čemu Agencija pruža i usluge uzorkovanja hrane za životinje i dosta-vu uzoraka do laboratorija. U provedbi analiti-ke laboratorij primjenjuje akreditirane referent-ne i brze analitičke metode. Osim navedenog,



provodi se i ispitivanje mlijeka s ciljem potvrđi-vanja steonosti krava.

Organizacija i nadzor sustava kontrole ocjenji-vanja goveđih, svinjskih i ovčjih trupova i polo-vica na liniji klanja u nadležnosti je Hrvatske poljoprivredne agencije koja je akreditirano inspekcijsko tijelo u skladu s normom HRN EN ISO/IEC 17020. Sustavi su tijekom vremena prilagođeni aktualnim propisima koji su u pot-punosti usklađeni s pravnom stečevinom Europske unije. Kontinuirani razvoj i dogradnja korisničkih programa dokazanih u primjeni od strane korisnika; klaonica i klasifikatora, podr-ška su postojećim sustavima kontrole kako u segmentu klasiranja tako i u dijelu službenih kontrola u klaonicama. Funkcionalne baze i obrađeni podaci o razvrstavanju, osnova su administrativnog izvješćivanja, prije svega pre-ma nacionalnom statističkom tijelu, ali i drugim institucijama u svrhu praćenja statistike poljo-privredne proizvodnje.

1.2.4. Aktivnosti u sustavima plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju Activities in payment systems in agriculture and rural development

Od 2011. godine HPA temeljem sporazuma s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribar-stvu i ruralnom razvoju obavlja određene dje-latnosti u okviru sustava plaćanja potpora u poljoprivredi: a) kontrolu prihvatljivosti za izrav-ne mjere i IACS mjere ruralnog razvoja na te-renu; b) pomoć poljoprivrednim proizvođačima pri podnošenju zahtjeva za novčanim potporama; c) informatičku potporu AGRONET-u putem Registara stoke (JRDŽ) kroz pripremu stavki iz stočarskog sektora za koja se provode plaćanja.

U razdoblju od 6. ožujka do 29. svibnja 2017. godine djelatnici HPA su pružili pomoć pri po-punjavanju jedinstvenog zahtjeva za ostvariva-nje prava na izravne potpore za 10.183 poljo-privrednih gospodarstava. Služba za planira-nje i koordinaciju rada područnih ureda je tije-kom 2017. godine koordinirala svim aktivnosti-ma i radom djelatnika područnih ureda HPA u sustavu klasičnih kontrola na terenu, kontrola-ma višestruke sukladnosti te kontrolama povr-šina koje su se provodile daljinskim istraživa-njem. Tijekom svibnja i lipnja 2017. održane su

edukacije kontrolora HPA, te su ovlašteni kon-trolori HPA od srpnja do kraja prosinca 2017. godine ukupno obavili 3.530 klasičnih kontrola poljoprivrednih površina i stada domaćih životi-nja te kontrole površina sustavom daljinskog istraživanja za 599 poljoprivrednih gospodar-stava.

1.2.5. Promocija hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Promotion of croatian agricultural food products

U cilju promicanja domaće poljoprivredne pro-izvodnje i informiranja potrošača o podrijetlu proizvoda, Hrvatska poljoprivredna agencija provodi sustave dobrovoljnog označavanja po-ljoprivrednih proizvoda zaštićenim oznakama.

Sustav se temelji na provjeri podrijetla i praće-nju sljedivosti poljoprivrednih proizvoda. Kon-trola sustava bazirana je na uvidu u baze po-dataka koje vodi Hrvatska poljoprivredna agencija, a koje su izgrađene u skladu s propi-sima Europske unije te na sustavima kontrole kvalitete stočarskih proizvoda; mlijeka, meda i ocjene trupova na liniji klanja.

U neobavezan sustav označavanja i promocije hrvatskih poljoprivrednih proizvoda trenutno je uključeno 468 proizvođača poljoprivredno-pre-hrambenih proizvoda koji dobrovoljne znakove koriste na poljoprivredno-prehrambenim proiz-vodima, mljekomatima ili pročeljima svojih far-mi.

Kako bi znakovi i označeni proizvodi bili što bolje prepoznati na tržištu i kako bi se hrvatski potrošači upoznali s vrijednošću označenih



proizvoda, Agencija je u suradnji s Ministar-stvom poljoprivrede, tijekom 2017. godine organizirala niz promocija proizvoda s hrvat-skih farmi i polja, kroz organizaciju niza mani-festacija „Doručak s hrvatskih farmi“. Na sva-koj od njih poslužene su tradicionalne namir-nice karakteristične za područje na kojem je doručak organiziran i to isključivo od proizvo-

đača čiji proizvodi nose jednu od oznaka iz do-brovoljnog sustava označavanja poljoprivred-nih proizvoda.

Doručak s hrvatskih farmi predstavljen je i u sklopu trodnevne manifestacije Hrvatska tržni-ca koja je s ciljem promocije hrvatskih proizvo-da i Hrvatske kao turističke destinacije održa-na u svibnju 2017. godine u Budimpešti.



2. UZGOJNO SELEKCIJSKI RAD U SVINJOGOJSTVU PIG BREEDING

2.1. BROJČANI POKAZATELJI NUMERICAL INDICATORS

Ukupan broj svinja u RH je u zadnjih nekoliko godina u stagnaciji s laganim varijacijama broj-nog stanja, nakon velikog pada broja krmača 2011. (grafikon 1) godine uzrokovan zatvara-njem velikih svinjogojskih farmi. Uzgojno se-lekcijski rad se danas provodi na pasminama koje zastupaju hrvatski uzgojni program (veliki jorkšir, landras, pietren, durok te križanci veli-kog jorkšira i landrasa) te na hibridnim uzgoji-ma koji su većinom zastupljeni na velikim svi-njogojskim farmama. Uz komercijalne pasmine svinja u RH imamo i izvorne pasmine turopolj-ska svinja i crna slavonska svinja, a u fazi re-vitalizacije je banijska šara svinja i mangulica. Brojno stanje uzgojno valjanih svinja pokazuje porast u odnosu na 2016. godinu (tablica 1). Najveći broj zastupljenih uzgojno valjanih hi-bridnih svinja je u Osječko-baranjskoj, Vuko-varsko-srijemskoj, Zagrebačkoj županiji i Gra-du Zagrebu te Varaždinskoj županiji što čini

skoro 90 % ukupne uzgojne populacije uzgoj-no valjanih krmača. Ostale županije su orjenti-rane na obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja drže svinje iz hrvatskog uzgojnog progra-ma te izvorne i zaštićene pasmine svinja. (gra-fikon 3). Najveći udio uzgojno valjnih nerasto-va oko 30% pripada crno slavonskoj svinji (gra-fikon 4) zbog pozitivnog trenda porasta broja krmača i uzgajivača, a prate ga nerastovi kri-žanaca i hibrida zastupljenih kroz različite pro-grame uzgoja zbog najvećeg udjela u ukup-nom broju uzgojno valjnih krmača. Slijede ne-rastovi pasmina hrvatskog uzgojnog programa sa zastupljenošću od 44,15%, a najmanje zastupljeni su nerastovi izvornih i zaštićenih (osim crne slavonske koja je izdvojena) 4,14%. Vidljiva je nepovoljna strukutra držanja broja krmača po uzgajivaču (tablica 6). U odnosu na prethodnu godinu još uvijek prevladavaju go-spodarstva na kojima se drži do 5 odnosno do 10 krmača s tendencijom smanjenja njihovog udjela. A udio gospodarstava sa 10 i više kr-mača je u laganom porastu.

Grafikon 1. Broj krmača od 2008. do 2017. / The number of sows from year 2008 to 2017

U grafikonu 1. su prikazani podatci DZS-u o kretanju ukupnog broja krmača kroz desetogodišnje razdoblje.

Svi podatci su konačni podatci koje objavljuje DZS-u u publikaciji poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo/stočarstvo/broj stoke i peradi.

Ukupan broj krmača = broj krmača pod kontrolom proizvodnosti / uzgojno selekcijskim obuhvatom / + broj krmača izvan kontrole proizvodnosti

138.000

135.000136.000

109.000

100.000

106.000

99.00096.000 100.000

102.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Brojkrm

ača/

No.ofsow

s



Tablica 1. Broj krmača u 2016. i 2017. / The number of sows in year 2016. and 2017.

Godina Year

Broj krmača pod kontrolom proizvodnosti No. of sows in recording Ostale krmače

Other Sveukupno

Total Velike farme Farms

Obiteljska gospodarstva Family farms

Ukupno Total

2016. 23.289 2.584 25.873 74.127 *100.000 2017. 24.830 3.643 28.473 73.527 *102.000

Izvor / Source: Državni zavod za statistiku / Croatian Bureau of Statistic *2016.-* 2017 - konačni podatci

Grafikon 2. Broj krmača pod kontrolom proizvodnosti od 2008. do 2017. godine The number of sows underproduction control from 2008 to 2017

Tablica 2. Broj rasplodnih svinja pod kontrolom proizvodnosti po županijama na dan 31.12.2017. The number of breeding pigs under production control per county on December 31 2017

Županije / County Pasmina / Breed Nerastovi / Boars Krmače / Sows ZAGREBAČKA ŽUPANIJA V. jorkšir - 78

Landras 6 38 Durok 1 - Pietren 3 5 Topigs 3 528 PIC - 1.938 Turopoljska 12 98 C. slavonska 11 74 Mangulica 2 8 Križanci 1 26

UKUPNO/Total 39 2.793 KRAPINSKO ZAGORSKA ŽUPANIJA V.jorkšir 2 38

Landras 6 9 Pietren 7 - C. slavonska - 1 Križanci - 51

UKUPNO/Total 15 99 SISAČKO - MOSLAVAČKA ŽUPANIJA V. jorkšir 2 21

Landras 5 25 Durok 5 8 Pietren 1 5 Turopoljska 4 18

21.964

26.318 26.67326.586

26.663

23.600 23.75824.674

25.873

28.473

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Brojkrm

ača/

No.of

sows



Županije / County Pasmina / Breed Nerastovi / Boars Krmače / Sows Banijska šara 17 63 C. slavonska 27 74 Mangulica 1 2 Križanci - 452

UKUPNO/Total 62 668 KARLOVAČKA ŽUPANIJA V. jorkšir 2 -

Landras 2 - C. slavonska 5 42

UKUPNO/Total 9 42 VARAŽDINSKA ŽUPANIJA V. jorkšir 3 66

Landras 21 12 Pietren 23 1 Topigs - 1.177 C. slavonska 1 2 Turopoljska 1 8 Segers 3 - Križanci - 29

UKUPNO/Total 52 1.295 KOPRIVNIČKO - KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA V. jorkšir 10 42

Landras 12 117 Durok 2 8 Pietren 9 1 C. slavonska 2 9 Križanci 1 57

UKUPNO/Total 36 234 BJELOVARSKO - BILOGORSKA ŽUPANIJA V. jorkšir - 6

Landras 5 137 Durok 2 3 Pietren 3 11 C. slavonska 12 78 Mangulica 4 42 Križanci - 39

UKUPNO/Total 26 316 VIROVITIČKO - PODRAVSKA ŽUPANIJA Landras 4 13

Durok 1 5 C. slavonska 13 145 Mangulica 1 6

UKUPNO/Total 19 169 POŽEŠKO - SLAVONSKA ŽUPANIJA Landras 9 127

Pietren 1 C. slavonska 25 111 Mangulica 2 11

UKUPNO/Total 37 249 BRODSKO - POSAVSKA ŽUPANIJA V. jorkšir 12

Landras 3 6 C. slavonska 18 121 Mangulica 5 21 Križanci - 30

UKUPNO/Total 26 190



Županije / County Pasmina / Breed Nerastovi / Boars Krmače / Sows OSJEČKO - BARANJSKA ŽUPANIJA V. jorkšir 18

Landras 2 58 Durok 15 - Pietren 4 10 C. slavonska 72 533 Mangulica 4 65 Topigs 14 6.922 PIC - 6.961 Križanci - 74

UKUPNO/Total 111 14.641 VUKOVARSKO - SRIJEMSKA ŽUPANIJA V. jorkšir 5 101

Landras 2 29 Durok 3 14 Pietren 4 2 C.slavonska 51 731 PIC - 5.923 Križanci - 52

UKUPNO/Total 65 6.852 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA V. jorkšir 3 57

Landras 25 110 Durok 6 1 Pietren 7 10 Križanci - 738

UKUPNO/Total 41 916 LIČKO-SENJSKA C. slavonska 2 1 UKUPNO/Total 2 1 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA C. slavonska 1 - UKUPNO/Total 1 - SPLITSKO-DALMATINSKA C. slavonska 2 8 UKUPNO/Total 2 8 UKUPNO SVE ŽUPANIJE V. jorkšir 27 439

Landras 102 681 Durok 35 39 Pietren 62 45 C. slavonska 242 1.930 Turopoljska 17 124 Banijska šara 17 63 Mangulica 19 155 PIC - 14.822 Topigis 17 8.627 Segers 3 0 Križanci 2 1.548

UKUPNO/Total 543 28.473



Grafikon 3. Broj krmača pod kontrolom proizvodnosti po županijama The number of sows under production control per county

Tablica 3. Broj krmača pod kontrolom proizvodnosti po pasminama u 2017. godini

The number of sows under production control per breed in year 2017

Pasmina Breed

Velike farme Farms

Obiteljska gospodarstva Family farms

Ukupno Total

V.jorkšir 45 394 439 Landras 146 535 681 Durok - 39 39 Pietren - 45 45 Crna slavonska - 1.930 1.930 Turopoljska - 124 124 Banijska šara - 63 63 Mangulica - 155 155 Topigs 8.627 0 8.627 Pic 14.822 0 14.822 Križanci 1.190 358 1.548 UKUPNO /Total 24.830 3.643 28.473

14.6416.852

2.7931.295

916668

316249234190169994281

0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000 16000

Osječko-baranjskaVukovarsko-srijemska

Zagrebačka i grad ZagrebVaraždinskaMeđimurska

Sisačko-moslavačkaBjelovarsko-bilogorska

Požeško-slavonskaKoprivničko-križevačka

Brodsko-posavskaVirovitičko-podravska

Krapinsko-zagorskaKarlovačka

Splitsko-dalmatinskaLičko-senjska



Tablica 4. Broj krmača po pasminama od 2008. do 2017. godine The number of sows per breed from year 2008 to 2017

Pasmina / Breed

Godina / Year 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

V. jorkšir 1.542 1.323 1.326 983 1.001 660 681 495 258 439 Landras 3.654 3.690 2.525 1.564 1.165 874 857 759 652 681 Pietren 19 138 102 129 53 30 32 33 45 45 Durok 176 28 28 11 9 10 36 34 31 39 Crna slavonska 669 642 856 896 902 839 1.064 1.309 1.546 1.930 Turopoljska 130 138 127 133 124 124 119 132 116 124 Banijska šara - - - - - - - 12 30 63 Mangulica - - - - - - - - 51 155 Križanci i hibridi 15.774 20.359 21.709 22.870 23.409 21.063 20.969 21.900 23.144 24.997 UKUPNO /Total 21.964 26.318 26.673 26.586 26.663 23.600 23.758 24.674 25.873 28.473

Tablica 5. Broj uzgojno valjanih nerastova po pasminama u 2017. godini Number of herdbook boars per breed in year 2017

Pasmina Breed

Broj nerastova / Number of boars Velike farme

Farms Obiteljska gospodarstva

Family farms Centri za UO

AI centers Ukupno

Total V. jorkšir 4 23 24 51 Landras 9 92 55 156 Pietren - 61 39 100 Durok 17 18 22 57 Crna slavonska - 242 242 Turopoljska - 17 - 17 Banijska šara - 17 - 17 Mangulica - 19 - 19 Križanci i hibridi 17 2 128 147 UKUPNO/Total 47 491 268 806

Grafikon 4. Udjel uzgojno valjanih nerastova po pasminama u 2017. godini Share of herdbook boars per breed in year 2017

V. jorkšir5,52

Landras 21,66

Pietren11,31

Durok 5,66Crna slavonska

29,52

Turopoljska 1,93

Banijska šara 1,24

Mangulica 0,97

Križanci i hibridi 22,21



Tablica 6. Broj uzgajivača i prosječan broj krmača po uzgajivaču na obiteljskim gospodarstvima The number of breeders and average number of herdbook sows per breeder at family farms

Županija County

Broj krmača / The number of sows Ukupno Total do 5 6 - 9 10 - 19 20 i više

Grad Zagreb 12 2 2 1 17 Krapinsko-zagorska - 1 - 1 2 Sisačko-moslavačka 25 6 2 2 35 Karlovačka 2 1 - 1 4 Varaždinska 4 2 - 2 8 Koprivničko-križevačka 2 3 2 4 11 Virovitičko-podravska 8 3 4 1 16 Požeško-slavonska 16 3 4 - 23 Brodsko-posavska 14 4 2 2 22 Međimurska 1 2 - 2 5 Osječko-baranjska 24 16 7 9 56 Vukovarsko-srijemska 32 14 10 11 67 Zagrebačka 6 1 1 1 9 Splitsko-dalmatinska 2 - - - 2 Bjelovarsko-bilogorska 13 7 4 5 29

Ukupno /Total 161 65 38 42 306 % 52,61 21,24 12,42 13,73 100,00



3. PROIZVODNOST KRMAČA NA VELIKIM FARMAMA PRODUCTION OF SOWS AT ENTERPRISE FARMS

Proizvodnost krmača na velikim svinjogojskim farmama ogleda se u njihovim proizvodnim podatcima, koje farme šalju na zahtjev HPA (tablica 7), a farme djeluju samostalno ili kao dio jednog sustava. Proizvodni pokazatelji po-kazuju da se u zadnjih deset godina vrlo inten-zivno radilo na povećanju ukupno oprasene prasadi (tablica 8) kroz uzgojno selekcijski rad, ali s time je došlo do povećanja gubitaka pra-

sadi do odbića (tablica 10). Određene svinjo-gojske farme (Krmiva d.o.o. i Stočar d.o.o. farma Zbelava) koje ne pripadaju hrvatskom uzgojnom programu temeljem mjesečnih doja-va proizvodnih pokazatelja dostavljaju HPA u elektronskom obliku proizvodne pokazatelje prema dogovorenoj proceduri te se isti impor-tiraju u središnju bazu uzgojno valjanih svinja (tablica 11, 12, 13, 14, 15, 16 i 17)



Tabl

ica

7. K

ontro

la p

roizv

odno

sti k

rmač

a na

vel

ikim

farm

ama

/ Pro

ducti

on co

ntrol

of so

ws at

enter

prise

farm

s

Orga

niza

cija

/ Or

ganiz

ation

Pros

ječa

n br

oj

krm

ača

aver

age

no.of

sows

Ukup

an

broj

lega

la

total

no. o

f litt

ers

Pros

ječa

n br

oj le

gala

av

erag

e no

. of li

tters

Broj

pra

sadi

/ Num

ber o

f pigl

ets

Ukup

no/ to

tal

Pros

ječn

o po

krm

ači

aver

age p

er so

w Pr

osje

čno

po le

glu

/ ave

rage

per li

tter

Opra

seno

pr

asad

i bo

rn

Živo

op

rase

no

pras

adi

born

alive

Odbi

jeno

pr

asad

i we

aned

Opra

seno

pr

asad

i bo

rn

Živo

op

rase

no

pras

adi

born

alive

Odbi

jeno

pr

asad

i we

aned

Opra

seno

pr

asad

i bo

rn

Živo

op

rase

no

pras

adi

born

alive

Odbi

jeno

pr

asad

i we

aned

Belje

d.d.

PJ P

odlug

ovi

1.504

3.5

06

2,33

57.12

3 51

.393

43.55

1 37

,98

34,17

28

,96

16,29

14

,66

12,42

Be

lje d.

d. PJ

Gra

dec

2.012

4.8

77

2,42

78.87

7 70

.598

63.08

6 39

,20

35,09

31

,35

16,17

14

,48

12,94

Be

lje d.

d. PJ

Gaj

1.493

3.4

99

2,34

56.13

4 51

.293

43.58

3 37

,60

34,36

29

,19

16,04

14

,66

12,46

Be

lje d.

d. PJ

Malo

Kne

ževo

1.3

48

3.224

2,3

9 51

.060

45.87

3 39

.117

37,88

34

,03

29,02

15

,84

14,23

12

,13

Belje

d.d.

PJ B

rod P

ustar

a 1.3

84

3.225

2,3

3 48

.686

43.94

8 39

.913

35,18

31

,75

28,84

15

,10

13,63

12

,38

Belje

d.d.

PJ H

aljev

o 1.4

79

3.525

2,3

8 57

.539

52.30

6 44

.695

38,90

35

,37

30,22

16

,32

14,84

12

,68

Pik V

inkov

ci d.d

. PJ A

ndrija

ševc

i 1

1.377

3.3

39

2,42

50.86

2 45

.908

40.57

0 36

,94

33,34

29

,46

15,23

13

,75

12,15

Pi

k Vink

ovci

d.d. P

J And

rijaše

vci 2

1.3

72

3.269

2,3

8 51

.561

45.33

8 39

.832

37,58

33

,05

29,03

15

,77

13,87

12

,18

Pik V

inkov

ci d.d

. Čer

etinc

i 1.4

33

3.400

2,3

7 51

.623

45.74

3 40

.725

36,02

31

,92

28,42

15

,18

13,45

11

,98

Vupik

d.d.

farma

Ovč

ara

2.069

4.8

51

2,34

79.43

5 71

.099

57.57

5 38

,39

34,36

27

,83

16,37

14

,66

11,87

Žit

o - V

. Bra

njevin

a 86

1 2.1

53

2,50

31.86

4 29

.711

28.42

0 37

,01

34,51

33

,01

14,80

13

,80

13,20

Žit

o - F

orku

ševc

i 2.4

45

5.632

2,3

0 75

.522

73.21

6 67

.425

30,89

29

,95

27,58

13

,41

13,00

11

,97

Žito -

Mag

aden

ovac

2.9

50

6.912

2,3

4 95

.047

89.55

7 82

.226

32,22

30

,36

27,87

13

,75

12,96

11

,90

Lipov

ača P

rkos d

.o.o.

615

1.480

2,4

1 21

.583

19.93

9 18

.942

35,09

32

,42

30,80

14

,58

13,47

12

,80

Kazn

ionica

i zatv

or u

Pože

gi 10

2 20

2 1,9

8 2.1

78

2.017

1.6

28

21,35

19

,77

15,96

10

,78

9,99

8,06

Stoč

ar -

Zbela

va

510

1.122

2,2

0 14

.652

13.21

6 12

.286

28,73

25

,91

24,09

13

,06

11,78

10

,95

Repr

o cen

tar -

Kašte

lanec

78

8 1.6

15

2,05

21.47

5 18

.886

17.22

8 27

,25

23,97

21

,86

13,30

11

,69

10,67

TS

H d.d

. Far

ma B

elica

88

0 2.0

20

2,30

37.05

2 33

.891

24.27

6 42

,12

38,53

27

,60

18,34

16

,78

12,02

Kr

miva

d.o.o

. 52

8 1.2

86

2,44

18.89

4 17

.163

15.52

6 35

,78

32,51

29

,41

14,69

13

,35

12,07

Gl

endo

r d.o.

o. 45

5 1.1

55

2,54

14.37

3 13

.299

11.41

6 31

,61

29,25

25

,10

12,44

11

,51

9,88

UKUP

NO /

Total

: 25

.604

60

.292

2,

35

915.

540

834.

394

732.

020

35,7

6 32

,59

28,5

9 15

,19

13,8

4 12

,14

Za to

čnos

t nav

eden

ih p

odat

aka

u ta

blic

i 7. o

dgov

orne

su

osob

e s

poje

dini

h fa

rmi k

oje

su p

odat

ke o

brad

ile i

dost

avile

.



Tablica 8. Prosječan broj prasadi opraseno po krmači i leglu od 2008. do 2017. Average number of piglets per sows and litter from year 2008 to 2017

Godina Year

Prosječan broj legala po krmači Averagely litters

per sow

Prosječno po krmači / Average per sows Prosječno po leglu / Average per litter Ukupno

opraseno Totaly born

Živo Alive born

Odbijeno Weaned

Ukupno opraseno Totaly born

Živo opraseno Alive born

Odbijeno Weaned

2008. 2,20 25,75 23,18 21,19 11,69 10,53 9,61 2009. 2,24 26,53 23,90 21,86 11,83 10,66 9,75 2010. 2,14 26,13 23,60 21,56 11,83 10,66 9,75 2011. 2,24 28,60 25,79 24,17 12,80 11,54 10,81 2012. 2,31 30,53 27,35 25,58 13,19 11,82 11,05 2013. 2,32 31,50 28,27 27,19 13,60 12,20 11,74 2014. 2,33 32,63 29,27 28,13 13,99 12,55 12,06 2015. 2,31 33,00 29,66 28,05 14,28 12,83 12,14 2016. 2,35 35,08 31,76 30,03 14,92 13,51 12,77 2017. 2,35 35,76 32,59 28,59 15,19 13,84 12,14

Tablica 9. Gubici prasadi u % u odnosu na broj farmi / Losses in % compared to number of farms

Gubici u % / Losses % do 10 % 10,01-12,00 % 12,01 - 15 ,00% > 15% Broj farmi / No. of. farm 8 3 4 5

Tablica 10. Gubici prasadi u odnosu na broj krmača / Losses in % compared to number of sows

Prosječan broj krmača / Average no. of sows do 1000 1001 - 2000 2001 - 3000

Broj farmi / No. of farm 8 8 4 Gubici u % / Losses % 11,76 12,98 11,00



Tabl

ica 11

. Pr

oizv

odnj

a pra

sadi

mat

ičnih

krm

ača p

o pa

smin

ama i

hib

ridim

a na v

elikim

farm

ama

Pigle

t pro

ducti

on o

f her

dboo

k sow

s per

bre

eds a

nd h

ybrid

s at e

nter

prise

farm

s

Pasm

ina /

Bre

ed

Križa

nac /

Cro

ssbr

eed

Hi

brid

/ Hyb

rid

Broj

krm

ača

No. o

f sow

s Br

oj le

gala

No

. of li

tters

Pros

ječan

bro

j leg

ala

Ave

rage

litte

rs

Broj

pra

sadi

/ Num

ber o

f pigl

ets

Ukup

no

Tota

l Pr

osječ

no p

o kr

mač

i Av

erag

e pe

r sow

Pr

osječ

no p

o leg

lu

Ave

rage

per

litte

r

Opra

seno

bo

rn

Živo

op

rase

no

born

aliv

e Od

bijen

o we

aned

Op

rase

no

born

Ži

vo

opra

seno

bo

rn a

live

Odbi

jeno

wea

ned

Opra

seno

ali

ve

Živo

op

rase

no

born

aliv

e Od

bijen

o we

aned

Sva l

egla

/ All l

itters

Ve

liki J

orkš

ir 70

11

0 1,

57

1.74

9 1.

552

1.10

5 24

,99

22,1

7 15

,79

15,9

0 14

,11

10,0

5 La

ndra

s 16

0 26

4 1,

65

3.16

5 2.

909

2.31

9 19

,78

18,1

8 14

,49

11,9

9 11

,02

8,78

V.

jorkš

ir x L

andr

as

792

1629

2,

06

30.8

72

28.2

75

19.6

66

38,9

8 35

,70

24,8

3 18

,95

17,3

6 12

,07

Land

ras x

V.jo

rkšir

57

5 1.

120

1,95

13

.889

12

.895

11

.101

24

,15

22,4

3 19

,31

12,4

0 11

,51

9,91

To

pigs p

radje

dovi

106

212

2,00

3.

019

2.88

4 2.

263

28,4

8 27

,21

21,3

5 14

,24

13,6

0 10

,67

Topig

s djed

ovi

73

144

1,97

1.

883

1.68

0 1.

468

25,7

9 23

,01

20,1

1 13

,08

11,6

7 10

,19

Topig

s rod

itelji

992

1.97

7 1,

99

27.2

58

25.5

38

21.9

18

27,4

8 25

,74

22,0

9 13

,79

12,9

2 11

,09



Tablica 12. Proizvodnja prasadi prvih legala po pasminama, kombinacijama i hibridima na velikim farmama Production of piglets from the first litters per breed, combination and hybrid at enterprise farms

Pasmina / Breed Križanac / Crossbreed Hibrid / Hybrid

Broj legala Number of

litters

Ukupno prasadi Total of piglets

Prasadi po leglu No. of piglets per litter

Opraseno born

Živo opraseno born alive

Odbijeno weaned

Opraseno born

Živo opraseno born alive

Odbijeno weaned

V. Jorkšir 30 471 408 329 15,70 13,60 10,97 Landras 45 571 526 462 12,69 11,69 10,27 V. jorkšir x Landras 8 134 129 106 16,75 16,13 13,25 Landras x V. jorkšir 271 3.172 2.927 2.428 11,70 10,80 8,96 Topigs GP 16 174 173 161 10,88 10,81 10,06 Topigs P 177 2.233 2.041 1.861 12,62 11,53 10,51

Tablica 13. Mrtvorođena i mumificirana prasad po pasminama, kombinacijama i hibridima na velikim farmama / Dead born and mummified piglets per breed, combination and hybrid at enterprise farms

Pasmina / Breed Kombinacija / Combination Hibrid / Hybrid

Broj mrtvorođene i mumificirane prasadi po leglu The number of deadborn and mumified piglets

Ukupna proizvodnja Total production

% od ukupnog broja

% from total no. Prva legla

The first litter % od prvih legala

% from the first litters

V. Jorkšir 1,79 11,26 2,10 13,38 Landras 0,97 8,09 1,00 7,88 V. Jorkšir x Landras 1,59 8,41 0,63 3,73 Landras x V.jorkšir 0,89 7,16 0,90 7,72 Topigs GGP 0,64 4,47 Topigs GP 1,41 10,78 0,06 0,57 Topigs P 0,87 6,31 1,08 8,60

Tablica 14. Gubici do odbića po pasminama, kombinacijama, hibridima i leglima na velikim farmama

Losses per breed, combination, hybrid and litter until weaning at enterprise farms


Gubici u broju prasadi / losses in no. piglets Gubici (%) / losses

Ukupna proizvodnja Total production

Prva legla The first litter

Ukupna proizvodnja

Total production Prva legla

The first litter

V. Jorkšir 4,06 2,63 28,80 19,36 Landras 2,23 1,42 20,28 12,17 V. jorkšir x Landras 5,28 2,88 30,45 17,83 Landras x V.jorkšir 1,60 1,84 13,91 17,05 Topigs GGP 2,93 21,53 Topigs GP 1,47 0,75 12,62 6,94 Topigs P 1,83 1,02 14,17 8,82



Tablica 15. Starost krmača kod prvog prasenja po pasminama, kombinacijama i hibridima na velikim farmama / Age of sows at the first farrow at enterprise farms


Broj krmača No of sows

do 330 dana / < 330 days

331 - 346 dana / days

347 - 362 dana / days

363 - 378 dana / days

379 i > dana 379 and over

days Prosječno average

kom no. % kom

no. % kom no. % kom

no. % kom no. % dana

days Veliki jorkšir 30 0 0,00 2 6,67 5 16,67 7 23,33 16 53,33 391,30 Landras 45 9 20,00 5 11,11 7 15,56 5 11,11 19 42,22 394,84 V. jorkšir x Landras 8 1 12,50 5 62,50 0 0,00 1 12,50 1 12,50 346,38 Landras x V.jorkšir 271 19 7,01 44 16,24 61 22,51 26 9,59 121 44,65 383,03 Topigs djedovi 16 2 12,50 0 0,00 0 0,00 0 0,00 14 87,50 383,13 Topigs roditelji 177 5 2,82 4 2,26 14 7,91 31 17,51 123 69,49 396,56 Tablica 16. Trajanje servisnog razdoblja po pasminama, kombinacijama i hibridima na velikim farmama

Servis period of sows at enterprise farms


Broj krmača No. of sows

do 21 dan / ≤ 21 days

22-32 dana / days

33-41 dan / days

42-62 dana / days

63-103 dana / days

104 i više dana /

104 and over days

Prosječno average

kom no. % kom

no. % kom no. % kom

no. % kom no. % kom

no. % dana days

Veliki jorkšir 38 1 2,63 16 42,11 15 39,47 3 7,89 3 7,89 0 0,00 36,83 Landras 90 0 0,00 10 11,11 43 47,78 21 23,33 10 11,11 6 6,67 46,31 V. jorkšir x Landras 644 1 0,16 153 23,76 416 64,60 47 7,30 19 2,95 8 1,24 38,32 Landras x V. jorkšir 430 0 0,00 161 37,44 153 35,58 69 16,05 35 8,14 12 2,79 41,52 Topigs pradjedovi 92 2 2,17 66 71,74 23 25,00 1 1,09 0 0,00 0 0,00 29,77 Topigs djedovi 58 0 0,00 36 62,07 10 17,24 7 12,07 5 8,62 0 0,00 36,12 Topigs roditelji 772 12 1,55 513 66,45 133 17,23 38 4,92 22 2,85 54 6,99 40,62 Tablica 17. Međuprasidbeno razdoblje po pasminama, kombinacijama i hibridima na velikim farmama

Period between two farrows at enterprise farms


Broj legala No. of litters

Broj dana No.of days

Prosječno dana Average days

Veliki jorkšir 80 12.871 160,89 Landras 198 33.312 168,24 V. jorkšir x Landras 1.621 254.847 157,22 Landras x V. jorkšir 843 132.167 156,78 Topigs pradjedovi 153 23.897 156,19 Topigs djedovi 127 19.106 150,44 Topigs roditelji 1.552 243.473 156,88



4. PROIZVODNI POKAZATELJI NA OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA PRODUCTION INDICATORS ON FAMILY FARMS

Proizvodni pokazatelji na obiteljskim gospo-darstvima skromniji su nego na velikim farma-ma (hibridni uzgoji) što se može pridodati ma-lom broju krmača na gospodarstvu (oko 75% uzgajivača drži do 10 krmača), dobnoj strukturi nositelja gospodarstva i tehnološkim postupci-ma u proizvodnji. Uspoređujući proizvodne po-kazatelje pasmina iz hrvatskog uzgojnog pro-grama na OPG-a i velikim farmama možemo

uvidjeti (tablica 11 i 18) da su naša obiteljska gospodarstva uspješnija po broju odbite prasa-di svih legala u 2017. godini u pasmini landras i križancu landras x veliki jorkšir. Starost kod prvog prasenja (tablica 19), servis period (tab-lica 20) i međuprasidbeno razdoblje (tablica 21) je znatno veće na OPG-ima u usporedbi s velikim farmama.



Tabl

ica

18.

Proi

zvod

nja

pras

adi m

atičn

ih k

rmač

a po

pas

min

ama

pasm

ina

/ Pig

let p

rodu

ctio

n of

her

dboo

k so

ws p

er b

reed

s

Pras

enja

Fa

rrow

Broj

krm

ača

No. o

f sow

s Br

oj le

gala

No

. of l

itter

s

Pros

ječa

n br

oj le

gala

Av

erag

e litt

ers

Ukup

no

Tota

l Pr

osje

čno

po k

rmač

i Av

erag

e pe

r sow

s Pr

osje

čno

po le

glu

Aver

age

per l

itter

Opra

seno

b

orn

Živo

op

rase

no

Born

aliv

e

Odbi

jeno

W

eane

d Op

rase

no

born

Živo

op

rase

no

Born

aliv

e

Odbi

jeno

W

eane

d Op

rase

no

born

Živo

op

rase

no

Bor

n al

ive

Odbi

jeno

W

eane

d

Velik

i jor

kšir

Sva

legl

a / A

ll litt

ers

435

703

1,62

8.

164

7.61

7 6.

945

18,7

7 17

,51

15,9

7 11

,61

10,8

3 9,

88

Prva

legl

a / F

irst l

itter

s 37

8 37

8 1,

00

4.22

3 3.

970

3.54

9 11

,17

10,5

0 9,

39

11,1

7 10

,50

9,39

La

ndra

s Sv

a le

gla

/ All l

itter

s 49

1 77

1 1,

57

8.59

9 8.

295

7.44

7 17

,51

16,8

9 15

,17

11,1

5 10

,76

9,66

Pr

va le

gla

/ Firs

t litt

ers

200

200

1,00

2.

062

1.98

1 1.

823

10,3

1 9,

91

9,12

10

,31

9,91

9,

12

Piet

ren

Sva

legl

a / A

ll litt

ers

44

67

1,52

71

7 69

8 65

4 16

,30

15,8

6 14

,86

10,7

0 10

,42

9,76

Pr

va le

gla

/ Firs

t litt

ers

19

19

1,00

19

9 19

8 18

5 10

,47

10,4

2 9,

74

10,4

7 10

,42

9,74

Du

rok

Sva

legl

a / A

ll litt

ers

39

61

1,56

66

1 62

1 57

7 16

,95

15,9

2 14

,79

10,8

4 10

,18

9,46

Pr

va le

gla

/ Firs

t litt

ers

16

16

1,00

18

9 18

1 16

6 11

,81

11,3

1 10

,38

11,8

1 11

,31

10,3

8 Ve

liki j

orkš

ir x

land

ras

Sva

legl

a / A

ll litt

ers

200

349

1,75

4.

072

3.95

3 3.

640

20,3

6 19

,77

18,2

0 11

,67

11,3

3 10

,43

Prva

legl

a / F

irst l

itter

s 44

44

1,

00

497

492

449

11,3

0 11

,18

10,2

0 11

,30

11,1

8 10

,20

Land

ras

x ve

liki j

orkš

ir Sv

a le

gla

/ All l

itter

s 77

13

6 1,

77

1.46

0 1.

434

1.35

5 18

,96

18,6

2 17

,60

10,7

4 10

,54

9,96

Pr

va le

gla

/ Firs

t litt

ers

6 6

1,00

52

50

50

8,

67

8,33

8,

33

8,67

8,

33

8,33



Tablica 19. Starost krmača kod prvog prasenja na obiteljskim gospodarstvima Age of sows at first farrow at family farms

Pasmina / Breed Kombinacija / Combination


do 330 dana / ≤ days

331 - 346 dana / days

347 - 362 dana / days

363 - 378 dana / days

379 i > dana / ≥ days

Prosječno dana

Average days

kom no. % kom

no. % kom no. % kom

no. % kom no. %

Veliki jorkšir 182 14 7,69 21 11,54 15 8,24 10 5,49 117 64,29 453,49 Landras 200 14 7,00 20 10,00 28 14,00 27 13,50 111 55,50 428,44 Durok 16 3 18,75 3 18,75 1 6,25 2 12,50 7 43,75 413,13 Pietren 19 2 10,53 1 5,26 1 5,26 6 31,58 9 47,37 439,58 V. jorkšir x Landras 44 6 13,64 6 13,64 4 9,09 12 27,27 16 36,36 372,59 Landras x V. jorkšir 15 0 0,00 1 6,67 0 0,00 4 26,67 10 66,67 493,00 Tablica 20. Trajanje servisnog razdoblja kod krmača na obiteljskim gospodarstvima po pasminama i

kombinacijama / Servis period of sows at family farms

Pasmina / Breed Kombinacija / Combination


do 21 dan / ≤21 days

22-32 dana/ days

33-41 dan / days

42-62 dana / days

63-103 dana /days

104 i > dana /

104 ≥ days Prosječno

dana Average

days kom. no. % kom.

no. % kom. no. % kom.

no. % kom. no. % kom.

no. %

Veliki jorkšir 248 1 0,40 53 21,37 76 30,65 72 29,03 32 12,90 14 5,65 48,64 Landras 269 1 0,37 10 3,72 74 27,51 108 40,15 45 16,73 31 11,52 71,30 Pietren 22 1 4,55 0 0,00 3 13,64 10 45,45 6 27,27 2 9,09 59,98 Durok 24 0 0,00 2 8,33 2 8,33 5 20,83 12 50,00 3 12,50 71,59 V. jorkšir x landras 125 0 0,00 27 21,60 71 56,80 15 12,00 9 7,20 3 2,40 43,62 Landras x v. jorkšir 56 0 0,00 21 37,50 24 42,86 7 12,50 2 3,57 2 3,57 38,84 Tablica 21. Međuprasidbeno razdoblje kod krmača na obiteljskim gospodarstvima po pasminama i

kombinacijama / Period between two farrows per breed and combination at family farms

Pasmina / Breed Broj legala No. of litters

Broj dana No. of days

Prosječno dana Average days

Veliki jorkšir 483 82.704 171 Landras 538 95.908 178 Durok 49 8.905 182 Pietren 44 8.209 187 V. jorkšir x Landras 277 47.643 172 Landras x V.jorkšir 114 19.283 169



5. REZULTATI TOVA NA VELIKIM FARMAMA FATTENING RESULTS AT ENTERPRISE FARMS

Velike fame su u 2017. godini povećale broj stavljenih grla u tov za 9,5% kao i broj ispo-ručenih grla na klanje za 8,5% (tablica 22) u usporedbi sa podacima iz 2016. godine. Pre-ma prikazanim podacima (grafikon 5) s linije klanja za T1 kategoriju s velikih farmi vidimo da je kroz zadnjih deset godina došlo do pove-

ćanja težine grla koja se isporučuju na klanje, a samim time i većih težina polovica. Prosje-čan postotak mesa kao i prosječna vrijednost kilograma mesa u polovicama u laganom je porastu s obzirom na povećanje težine grla koja idu na klanje.

Tablica 22. Rezultati tova na velikim farmama / Fattening results at enterprise farms

Broj grla stavljenih u tov No. of animals of

fattening

Broj grla isporučenih na

klanje No. of animals

slaughter

Prosj. težina kod stavljanja u tov

Average weight at start of fattening

Prosj. težina kod isporuke na klanje Average weight at

the end of fattening

Trajanje tova (dana)

Duration of fattening (days)

Dnevni prirast (grama)

Daily gain (g)

40.474 37.176 23,43 115,81 98 913 40.962 36.906 24,29 112,74 99 863 36.454 34.103 22,60 111,93 103 839 37.040 34.576 23,86 114,48 99 878 53.618 49.986 25,53 114,38 96 904 34.831 33.051 23,96 112,53 103 830 52.722 49.767 24,74 112,40 105 819 12.569 5.730 23,75 112,16 117 749

655 522 26,85 108,80 135 610 15.944 13.814 30,03 142,21 140 800 54.980 57.054 29,80 140,10 135 820 33.758 32.670 29,80 140,80 134 828 4.216 4.151 29,44 143,03 139 820

14.008 13.679 34,00 137,00 124 830 8.150 8.027 26,49 115,70 99 901

10.068 9.230 21,90 116,06 130 750 7.650 6.965 17,29 107,13 94 970

14.506 12.527 21,90 116,06 120 780 20.277 19.811 24,06 116,75 102 908

492.882 459.745 25,51 120,34 110 849



Tablica 23. Rezultati na liniji klanja tovljenika proizvedenih na velikim farmama Results of fattened animals at slaughter from enterprise farms

Broj grla isporučenih na

klanje No. of animals

Ukupna težina isporučenih grla

Total weight

Prosječna težina isporučenih grla Average weight of

animals

Prosječna težina polovica

Average weight of carcass

Prosječni % mesa

Average of meat (%)

Prosječno kg mesa u

polovicama Average of meat in carcass (kg)

37.176 4.305.200 115,81 90,76 58,54 53,12 36.906 4.160.737 112,74 87,59 57,67 50,52 36.454 3.817.180 111,93 87,02 56,71 50,14 34.576 3.958.343 114,48 88,47 58,27 51,56 49.986 5.717.450 114,38 89,69 58,22 52,22 5.730 642.680 112,16 85,97 59,48 51,14

33.051 3.719.140 112,53 87,14 58,57 51,04 49.676 5.583.420 112,40 88,15 58,39 51,48

522 56.794 108,80 85,21 57,87 49,31 13.814 1.964.489 142,21 113,55 57,91 79,84 57.054 7.993.265 141,10 112,10 57,95 79,40 32.670 4.599.940 140,80 112,90 57,77 79,47 13.679 1.874.023 137,00 109,13 58,55 79,66 4.151 593.593 143,03 110,50 56,83 77,23 8.027 928.723 115,70 93,13 59,57 55,48 9.230 1.071.234 116,06 92,50 58,80 54,40

19.811 2.313.006 116,75 92,68 59,06 54,74 12.527 1.453.881 116,06 92,50 58,80 54,40

455.040 54.753.098 121,03 95,20 58,15 55,35 Rezultati se odnose samo na klaoničke pokazatelje za T – 1 kategoriju

Grafikon 5. Pregled rezultata na liniji klanja za razdoblje od 2008. do 2017. godine

Results at slaughter in period from year 2008 to 2017

104,59 105,81 108,85 108,05 109,38 113,16 112,17 115,44 119,34 121,03

83,35 82,76 86,29 87,34 85,15 88,06 88,42 84,3993,63 95,20

57,67 58,06 58,22 58,39 58,72 58,90 58,20 58,44 58,86 58,15

48,07 48,06 50,24 51,00 50,00 51,84 51,44 49,2955,13 55,35

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Težina grla isporučenih na klanje/ Weight of animalsTežina polovica/ Weight of carcassProsječni % mesa/ Average of meat (%)Prosječno kg mesa u polovicama/ Average of meat in carcass (kg)



6. REZULTATI PROIZVODNJE PRASADI NA VELIKIM FARMAMA RESULTS OF PIGLET PRODUCTION AT ENTERPRISE FARMS

Reprodukcijski pokazatelji nam govore da je kroz zadnje desetljeće došlo do povećanja po-stotaka remonta krmača zbog intenzivnije pro-izvodnje i veće opterećenosti samih životinja u proizvodnji. Postotak oprasivosti nazimica i

krmača je u stalnome porastu zbog boljih teh-noloških uvjeta, modernizacije farmi, te većeg iskorištavanja reprodukcijskog i genetskog po-tencijala (grafikon 6).

Tablica 24. Rezultati proizvodnje prasadi na velikim farmama / Results od piglet production at enterprise farms

Farma / broj Farm / number

Remont krmača % / Substitution of sows

% oprasivosti godišnje (krmače)

Farrowing rate (%) of sows

% oprasivosti godišnje (nazimice)

Farrowing rate (%) of gilts 1 43,74 93,27 91,29 2 52,30 92,56 89,11 3 34,55 92,51 91,05 4 75,22 92,76 89,13 5 19,82 89,35 83,80 6 35,91 90,35 83,64 7 35,24 92,37 90,03 8 45,03 91,89 90,60 9 46,29 93,12 88,52

10 33,29 92,98 88,10 11 22,54 75,60 74,50 12 43,00 88,00 92,00 13 47,00 90,00 94,00 14 44,00 89,00 89,00 15 45,00 87,00 88,00 16 42,00 89,80 88,10 17 38,00 78,00 80,00 18 29,40 86,60 89,50 19 58,20 71,30 71,60 20 35,00 80,00 82,00

Prosječno/Average 41,28 87,82 86,70

Grafikon 6. Rezultati remonta i oprasivosti od 2008. do 2017. godine Results of substitution and farrowing in period from year 2008 to 2017

32,54 36,04 42,16 33,32 40,44 40,46 44,15 44,7 44,91 41,28

80,04 81,74 82,27 74,23 85,94 88,59 86,72 86,45 89,01 87,82

76,44 77,29 79,6773,98

85,89 87,02 86,74 85,14 87,27 86,70

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Oprasivost nazimica % Farrowing of gilts (%)Oprasivost krmača %/ Farrowing of sows (%)Remont krmača % Substitution of sows (%)



7. REZULTATI TESTIRANJA / TEST RESULTS

7.1. REZULTATI FIELD TESTA

NERASTIĆA I NAZIMICA NA VELIKIM FARMAMA I OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA FIELD TEST RESULTS OF YOUNG BOARS AND GILTS ON ENTERPRISE FARMS AND FAMILY FARMS

Izračun uzgojne vrijednosti Blup metodom vrši se za svako pojedino odabrano muško i žen-sko uzgojno valjano grlo (nerastića i nazimicu) u Službi za razvoj svinjogojstva. Odabir grla za test te mjerenje postignutih rezultata na kraju testa (težina, debljina slanine i ocjena vanjšti-ne) vrše djelatnici PU HPA na obiteljskim go-spodarstvima, odnosno djelatnici HPA u su-radnji sa djelatnikom na farmi koja provodi tes-tiranje uzgojno valjanih svinja. Za terminalne

pasmine (pietren i durok) radi se izračun uzgoj-ne vrijednosti za dnevni prirast i mesnatost, a za majčinske pasmine uz navedeno i za plod-nost. Bilježi se povećanje broja testiranih uz-gojno valjanih mladih nerasta za 18 % u odno-su na prethodnu godinu (grafikon 7). Jedan od glavnih razloga ovog pozitivnog trenda je upis novih uzgajivača i njihov interes za hrvatski uzgojni program što je rezultat informiranja i edukacije djelatnika područnih ureda HPA. Bilježi se i porast broja testiranih nazimica za skoro 30 % u odnosu na 2016. godinu u kojoj je testirano 389 grla (tablica 26). U Centrima za umjetno osjemenjivanje držano je u 2017. godini 268 nerastova različitih pamina što je povećanje za 7%, dok je najveći porast vidljiv kod pasmine durok 4,5%, a zabilježen pad kod hibridnih nerastova skoro 7% (tablica 27).

NERASTIĆI / YOUNG BOARS

Tablica 25. Rezultati field testa nerastića / Field test results of young boars

Organizacija Organization

Pasmina Breed

Broj nerastića

No.of young boars

Životni dnevni

prirast (gr) Life gain (gr)

Pros.debljina slanine (mm)

Average backfat (mm)

Težina na kraju testa (kg)

Weight at the end of test (kg)

Starost na kraju testa (dana)

Age at the end of test (days)

Rezultati po pasminama

Veliki jorkšir 30 574 10,8 112 180 Landras 99 651 9,9 106 166 Pietren 56 606 7,5 102 177 Durok 25 670 8,6 108 162

Ukupno testirano (kom) Total tested 210



Grafikon 7. Broj testiranih nerastića od 2008. do 2017. godine Number of young boars tested from year 2008 to 2017

NAZIMICE / GILTS

Tablica 26. Field test nazimica / Field test of gilts

Organizacija Organization

Pasmina Breed

Broj nazimica

(kom.) No. tested

gilts

Životni dnevni

prirast (g) Life gain (g)

Pros.debljina slanine (mm)

Average backfat (mm)

Težina na kraju testa (kg)

Weight at the end of test (kg)

Starost na kraju testa

(dana) Age of the end of test (days)

Rezultati po pasminama

Veliki jorkšir 141 528 11,8 103 202 Landras 337 556 10,5 106 188 Pietren 29 603 8,9 102 171 Durok 44 596 9,7 107 181 Landras x Veliki jorkšir 7 415 12,1 116 281

Ukupno testirano (kom.) / Total tested 558 Tablica 27. Broj nerasta u centrima za umjetno osjemenjivanje i broj prodanih doza

Breeding boars in Centres for artificial insemination and the number of doses

Pasmina / Breed Broj nerasta No. of boars

Isporučeno doza No. of doses

Udio u (%) Share %

Veliki jorkšir 24 12.643 8,96 Landras 55 33.355 20,52 Pietren 39 23.526 14,55 Durok 22 8.101 8,21 Hibridi 128 94.695 47,76 UKUPNO / Total 268 172.320 100,00

55 48 30 20 7 8 14 25 23 30

311284

184159

138111 128 133

91 9910269 59

8851 38 45 49 43 56

3 9 5 3 2 8 14 9 16 25

471

410

278 270

198165

203 216173

210

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Veliki jorkšir Landras Pietren Durok Ukupno



8. PROMET / PRODAJA UZGOJNO VALJANIH SVINJA TRADE OF THE HERDBOOK PIGS

Prema prikazanim podacima u 2017. godini došlo je do povećanja prodaje uzgojno valjanih svinja iz hrvatskog uzgojnog programa, dok je

promet kod hibridnog uzgoja PIC smanjen za 40% prodanih nazimica (tablica 28).

Tablica 28. Promet (prodaja) uzgojno valjanih svinja u 2017. godini / Trade of the herdbook pigs in year 2017

Pasmina/ Breed Nerasti/ Boars Nazimice/ Gilts Ukupno/ Total Veliki jorkšir 17 35 52 Landras 83 122 205 Pietren 35 5 40 Durok 17 12 29 Turopoljka 7 24 31 Banijska šara 10 49 59 Crna slavonska 89 431 520 Mangulica 8 1 9 Topigs* 4.470 4.470 PIC** 5.872 5.872 Križanci 2 51 53 UKUPNO/Total 268 11.072 11.340

* Žito d.o.o., postalo uzgojno društvo za Topigs uzgojni program Rješenjem MPRRR RH od 28. 5. 2009. godine ** Belje d.d., postalo uzgojno društvo za PIC uzgojni program Rješenjem MPRRR RH od 20. 1. 2009. godine ** PIK Vinkovci d.d. PC Ratarstvo i stočarstvo, postalo uzgojno društvo za PIC uzgojni program Rješenjem MP od 16. 3. 2016. godine *** UCSS „Fajferica“, ovlaštena za provedbu uzgojnog programa za crno slavonsku svinju na području RH temeljem Rješenja MP od 19. 3. 2012. **** od 1.3. 2017. godine Središnji savez udruga uzgjivača svinja Hrvatske izdaje rodovnike i potvrde za uzgojno valjanih grla iz hrvatskog uzgojnom programa. Ista su upisana u središnju bazu podataka pri HPA/Službi za razvoj svinjogojstva.



9. IZVORNE PASMINE U REPUBLICI HRVATSKOJ AUTOCHTHONOUS PIG BREEDS IN CROATIA

Izvorne i zaštićene pasmine svinja su genet-sko nasljeđe koje je stvarano stotinama godi-na/stoljećima, te je njihovo očuvanje značajno s povijesnog, gospodarskog, kulturnog i znan-stvenog stajališta. Crna slavonska i turopoljska svinja su izvorne pasmine dok su u fazi revita-lizacije basnijska šara svinja (izvorna) i man-gulica (zaštićena), te su kao takve obuhvaćene „Nacionalnim programom očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Repu-blici Hrvatskoj“. HPA u suradnji s uzgajivačkim organizacijama koordinira provedbu uzgojnih programa s ciljem njihove održivosti i očuva-nja. Ove pasmine su dio kulturne tradicije odre-đenog podneblja, dugovječne i kasnozrele, ne-maju velikih hranidbenih zahtjeva, otporne i iz-držljive na bolesti te vrlo prilagodljive različitim životnim uvjetima. Gledajući brojčane pokaza-telje zabilježen je porast populacije izvornih pasmina svinja u 2017. godini, a osobito kod

crno slavonske svinje 20 % (grafikon 10), dok je populacija turopoljske svinje u stagnaciji(grafikon 9). Grafikon 8. Broj svinja pasmine banijska šara i

mangulica na dan 31. 12. 2017. godine The number of Banija Spotted breed pigs and Mangulica on December the 31 2017

Grafikon 9. Broj svinja turopoljske pasmine od 2001. do 2017. godine

The number of Turopolje breed pigs from year 2001 to 2017

17 1963

155

Banijska šara svinja MangulicaNerasti/ Boars Krmače/ Sows

5 4 6 9 14 1329

15 1830 30 30 29 29 30

14 17

4570

99116

129 137

164

130 138 127 129 125 124 119132

116 124

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

KrmačeNerastovi



Grafikon 10. Broj svinja crne slavonske pasmine od 2001. do 2017. godine The number of Black Slavonian breed pigs from year 2001 to 2017

U cilju očuvanja i povećanja genetske varijabil-nosti vođenjem vjerodostojnih matičnih evi-dencija, omogućava se plansko vođenje uzgo-ja (planski pripust) s tendencijom izbjegavanja uzgoja u srodstvu (inbreeding). Korištenjem

slabije zastupljenih linija nerastova i rodova krmača ostvaruje se veća genetska raznoli-kost. Utvrđena linijska pripadnost aktivnih linija nerastova analizom postojećeg stanja (grafi-kon 11, 12,13 i 14).

Grafikon 11. Broj i udio nerastova turopoljske

svinje prema linijama Number and proportion boars of Turopolje pigs by lines

Grafikon 12. Broj i udio nerastova crne slavonske svinje prema linijama Number and proportion boars of Black Slavonian pigs by lines

26 36 33 57 58 46 62 78 74 115 109 125 120 163 191 214 242237387 375

562 627 604 607 669 642856 896 950

8391.064

1.305

1.546

1.930

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

NerastoviKrmače

L2

13; 81%

L5

3; 19%

L115; 3%

L12135; 71%

L2730; 16%

L412; 1%

L4217; 9%



Grafikon 13. Broj i udio nerastova banijske šare svinje prema linijama Number and proportion boars of Banija Spotted pigs by lines

Grafikon 14. Broj i udio nerastova bijelog soja

mangulice prema linijama Number and proportion boars of white breed Mangulica pigs by lines

Grafikon 15. Broj i udio nerastova lasastog soja mangulice prema linijama Number and proportion boars of hairy breed Mangulica pigs by lines

Grafikon 16. Broj i udio nerastova crvenog soja

mangulice prema linijama Number and proportion boars of red breed Mangulica pigs by lines

L13; 11%

L59; 35%

L812; 46%

L92; 8%

L11; 9%

L21; 9%

L31; 9%

L52; 18%

L61; 9%

L74; 37%

L81; 9%

L11; 12%

L22; 25%

L43; 38%

L52; 25%

L11; 100%



Grafikon 17. Broj uzgajivača po pasminama na dan 31. 12. 2017. The number of breeders of pig breed on December 31 2017

225

17 14 14

Crnaslavonskasvinja Banijskašarasvinja Turopoljskasvinja MangulicaUzgajivači



Tabl

ica

29. P

roizv

odnj

a pr

asad

i mat

ičnih

krm

ača

po p

asm

inam

a u

2017

. / P

igle

t pro

duct

ion

of h

eard

book

sow

s pe

r bre

eds

in y

ear 2

017

Pras

enja

/ Far

row

Broj

kr

mač

a No

. of

sows

Broj

le

gala

No

. of

litter

s

Pros

ječa

n br

oj le

gala

Av

erag

e no

. of

litter

s

Broj

pra

sadi

/ Nu

mbe

r pig

lets

Uk

upno

To

tal

Pros

ječn

o po

krm

ači

Aver

age

per s

ows

Pros

ječn

o po

legl

u Av

erag

e pe

r litt

ers

Opra

seno

B

orn

Živo

op

rase

no

Born

aliv

e

Odbi

jeno

W

eane

d Op

rase

no

Born

Živo

op

rase

no

Born

aliv

e

Odbi

jeno

W

eane

d Op

rase

no

Born

Živo

op

rase

no

Born

aliv

e

Odbi

jeno

W

eane

d

Bani

jska

šara

svi

nja

Sva

legl

a /A

ll litt

ers

53

76

1,43

62

0 53

5 33

1 11

,70

10,0

9 6,

25

8,16

7,

04

4,36

Pr

va le

gla

/ Firs

t litt

ers

29

29

1,00

20

5 16

8 10

2 7,

07

5,79

3,

52

7,07

5,

79

3,52

Tu

ropo

ljska

svi

nja

Sva

legl

a /A

ll litt

ers

44

51

1,16

26

7 23

3 20

4 6,

07

5,30

4,

64

5,24

4,

57

4,00

Pr

va le

gla

/ Firs

t litt

ers

16

16

1,00

92

85

70

5,

75

5,31

4,

38

5,75

5,

31

4,38

Cr

na s

lavo

nska

Sv

a le

gla

/ All l

itter

s 16

14

2095

1,

30

12.7

99

11.3

53

9.72

4 7,

93

7,03

6,

02

6,11

5,

42

4,64

Pr

va le

gla

/ Firs

t litt

ers

648

648

1,00

3.

546

3.14

8 2.

735

5,47

4,

86

4,22

5,

47

4,86

4,

22

Man

gulic

a Sv

a le

gla

/ All l

itter

s 47

47

1,

00

328

294

280

6,98

6,

26

5,96

6,

98

6,26

5,

96

Prva

legl

a / F

irst l

itter

s 42

42

1,

00

222

201

201

5,29

4,

79

4,79

5,

29

4,79

4,

79



Kao mjera kontrole uzgoja, a sukladno Uzgoj-nom programu u uzgoju svinja pasmine crna slavonska svinja provodi se obvezna ocjena nerastića prije uvođenja u rasplod. Ocjenu ne-

rastića u starosti od 8 mjeseci vrši komisija. Ocjena se vrši temeljem fenotipskih obilježja životinje (oblik, okvir i pasminska obilježja) te temeljem podrijetla.

Grafikon 18. Broj ocjenjenih nerastića crne slavonske pasmine svinja u 2017. godine

The number of evaluated young boars Black Slavonian pig breed in 2017

102 102

165152

2014. 2015. 2016. 2017.



10. POHRANA BIOLOŠKOG MATERIJALA IZVORNIH PASMINA SVINJA U BANKU GENA DOMAĆIH ŽIVOTINJA REPUBLIKE HRVATSKE STORAGE OF THE NATIVE PIG BREEDS BIOLOGICAL MATERIAL IN THE ANIMAL GENE BANK OF THE REPUBLIC OF CROATIA

Uspostava Banke gena domaćih životinja Re-publike Hrvatske (dalje u tekstu: Banka gena) temelji se na odredbama Nacionalnog progra-ma očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina do-maćih životinja Republike Hrvatske, te Opera-tivnog programa uspostave banke gena do-maćih životinja u Republici Hrvatskoj usvoje-nog 2012. godine od strane Ministarstva poljo-privrede Republike Hrvatske (MPRR RH, 2012). Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) je su-kladno Nacionalnom programu definirana kao Nacionalna kontaktna točka (NKT) i Koordi-nacijsko-informacijski centar (KIC) zadužen za vođenje Banke gena. Ciljevi rada Banke gena domaćih životinja Republike Hrvatske su: - potpora in vivo programima očuvanja izvor-

nih i zaštićenih pasmina domaćih životinja kao rezervna kopija zaštićene populacije ko-ja može biti učinkovito iskorištena u slučaju genetskih problema u in situ programima, te radi povećanja efektivne veličine malih popu-lacija i smanjenja genetskog gubitka,

- mogućnost rekonstrukcije pasmine u slučaju izumiranja ili gubitka broja jedinki,

- kreiranje novih linija/rodova u slučaju njihova biološkog nestanka,

- rezervna kopija populacije koja može biti is-korištena za modificiranje i/ili preusmjerava-nje populacije, utjecanje na evolucijske ili selekcijske procese,

- osnivanje i upravljanje kolekcijama smješte-nima u banku gena,

- savjetodavna uloga u programima očuvanja životinjskih populacija i genetskom upravlja-nju u malim populacijama,

- suradnja s uzgojnim udruženjima, - upravljanje dokumentacijom i nadzor susta-

va zaštite animalnih genetskih resursa,

- provedba znanstvenih istraživanja (genetika, kriobiologija, genomika).

U Banku gena pohranjuje se genetski materijal pasmina od lokalnog, regionalnog i globalnog značenja, sukladno strategiji odabira i pohra-ne, a prikupljeni materijal pohranjen u Banku gena predstavlja javno dobro te sukladno tome odgovorne službe brinu o njenom funkcionira-nju. 10.1. BROJ BIOLOŠKIH UZORAKA

IZVORNIH PASMINA SVINJA POHRANJENIH U BANKU GENA DOMAĆIH ŽIVOTINJA REPUBLIKE HRVATSKE NUMBER OF BIOLOGICAL SAMPLES OF AUTOCHTHONOUS PIG BREED STORED IN ANIMAL GENE BANK OF REPUBLIC OF CROATIA

Banka animalnih gena provodi postupke orga-nizacije, prikupljanja, obrade, pohrane, čuva- nja i distribucije genetskog materijala sukladno



propisanim postupcima, te pohranjuje informa-cije o sakupljenom genetskom materijalu koji se sprema u Zbirku Banke gena i dokumentira u dokumentacijsko-informacijskom sustavu Banke gena. Podaci se unose na osnovi temeljnih informacija (identifikacijskog broja jedin-ke, informacija o pedigreu, vrsti pohranjenog genetskog materijala, broju doza i mjestu skla-dištenja). Osim temeljnih informacija o životi-njama, interni informacijski sustav banke gena mora sadržavati i dodatne podatke, koji su re-levantni za određenu životinju (rezultate pre-

gleda kvalitete genetskog materijala, oznake ugovora između Banke gena i vlasnika životi-nje, promjene statusa genetskog materijala i drugo). U Odjelu se provode molekularne i dru-ge laboratorijske analize te tehnike kriokonzer-vacije. Prikupljanje uzoraka izvornih pasmina svinja u Banku gena provodi se od 2013. godine su-kladno „Proceduri za prikupljanje bioloških uzoraka – tkiva kivetom za potrebe Banke gena domaćih životinja Republike Hrvatske“.

Tablica 30. Broj prikupljenih i pohranjenih bioloških uzoraka izvornih pasmina svinja u razdoblju od 2013 do

2017. godine po pasmini / The number of collected and stored biological samples of native pig breeds in period from 2013 to 2017 per breed

Pasmina Godina / Year Ukupno Breed 2013 2014 2015 2016 2017 Total Banijska šara 70 70 Crna slavonska 25 243 249 147 206 870 Mangulica 61 141 202 Turopoljska svinja 13 21 205 4 14 257 Ukupno / Total 38 264 454 212 431 1399


2017. godine prema tipu tkiva / The number of collected and stored biological samples of native pig breeds in period from 2013 to 2017 per type of tissue

Tip tkiva Godina / Year Ukupno The type of tissue 2013 2014 2015 2016 2017 Total Dlaka / Hair 16 150 189 73 217 645 Krv / Blood 61 61 Tkivo / Tissue 22 114 204 139 214 693 Ukupno / Total 38 264 454 212 431 1399


2017. godine prema tipu tkiva i pasmini / The number of collected and stored biological samples of native pig breeds in period from 2013 to 2017 per type of tissue and breed

Pasmina Tip tkiva / The type of tissue Ukupno Breed Dlaka / Hair Krv / Blood Tkivo / Tissue Total Banijska šara 35 35 70 Crna slavonska 453 417 870 Mangulica 75 127 202 Turopoljska svinja 82 61 114 257 Ukupno / Total 645 61 693 1399



Tablica 33. Broj prikupljenih i pohranjenih bioloških uzoraka izvornih pasmina svinja tijekom 2017. godine prema tipu tkiva i pasmini / The number of collected and stored biological samples of native pig breeds in 2017 per type of tissue and breed

Pasmina Tip tkiva / The type of tissue Ukupno Breed Dlaka / Hair Tkivo / Tissue Total Banijska šara 35 35 70 Crna slavonska 103 103 206 Mangulica 72 69 141 Turopoljska svinja 7 7 14 Ukupno / Total 217 214 431

Količina i vrsta pohranjenog tkiva ovise o mo-gućnostima i kapacitetima prikupljanja, tehni-kama pohrane i uporabe genetskog materijala, statusu ugroženosti pasmine te okruženju. Pored nadležnih institucija, za rad Banke gena značajna je interakcija HPA s uzgajivačima kroz suradnju i aktivno uključivanje ovlaštenih krovnih nacionalnih uzgojnih udruženja.

10.2. LABORATORIJSKO TESTIRANJE

RASPLODNIH SVINJA NA STRES OSJETLJIVOST (malignu hipertermiju) LABORATORY TESTING OF BREEDING PIGS ON STRESS SENSITIVITY (malignant hyperthermia)

Laboratorij Službe za genetsko vrjednovanje i banku animalnih gena provodi veći broj mole-kularnih analiza na razini DNA, uključujući te-stiranje rasplodnih svinja na stres osjetljivost ili malignu hipertermiju u sklopu uzgojnog pro-grama u svinjogojstu, a u suradnji s Odjelom za svinjogojstvo.

Maligna hipertermija (stres sindrom ili stresna osjetljivost) je nasljedna neuromuskularna bo-lest koja se može dijagnosticirati pomoću ge-netske analize. Bolest se najčešće očituje ja-kom kontrakcijom mišića, povišenjem tjelesne temperature i acidozom. Za pojavu maligne hi-pertermije u svinja dominantno je odgovoran gen RYR1 (rijanodinski receptor) smješten na šestom kromosomu. Ta mutacija kod svinja uzrokuje blijedo, meko i vodnjikavo meso, od-nosno meso manje tehnološke vrijednosti. Kod svinja koje su dominantni homozigoti (NN), bolest maligne hipertermije se ne javlja te se analizom dobije negativan rezultat. Kod svinja koji su heterozigotni (Nn) nositelji mutacije, od-nosno imaju jedan normalan i jedan mutirani gen, bolest se ne javlja, ali na svoje potomstvo mogu prenijeti mutirani gen. U recesivnih ho-mozigota (nn) oba gena su mutirana i životinje su podložne bolesti. U 2017. godini sveukupno su uzeti uzorci 203 grla odabranih rasplodnih nerastova.Recesivni homozigoti (nn) nisu utvrđeni niti u jednoj pasmini testiranih nerasta. Svi testirani nerasti pasmine durok i veliki jorkšir te križanci pietren X durok su bili dominantno homozigotni (NN), dok je utvrđeno 13 heterozigotnih nera-sta (Nn) pasmine pietren i 1 pasmine landras.

Tablica 34. Broj rasplodnih svinja testiranih na stres osjetljivost u 2017. godini prema rezultatima analize

The number of breeding pigs tested on stress sensitivity in the year 2017 according to analysis results

Genotip / Genotype Pasmina NN Nn nn Ukupno Breed Broj / No % Broj / No % Broj / No Total Durok 23 100,00 0,00 0 23 Landras 94 98,95 1 1,05 0 95 Pietren 40 75,47 13 24,53 0 53 Pietren X Durok 2 100,00 0,00 0 2 Veliki jorkšir 30 100,00 0,00 0 30 Ukupno / Total 189 93,10 14 6,90 0 203



11. OZNAČAVANJE I REGISTRACIJA DOMAĆIH ŽIVOTINJA IDENTIFICATION AND REGISTRATION OF DOMESTIC ANIMALS

Radi kvalitetnije provedbe mjera zaštite zdrav-lja ljudi i životinja od zaraznih i nametničkih bo-lesti, radi kontrole prometa domaćih životinja, provedbe uzgojno-selekcijskih mjera, ostvari-vanja prava na potpore u poljoprivredi te kon-trole kakvoće stočarskih proizvoda i radi zašti-te potrošača, u Republici Hrvatskoj je uspo-stavljen jedinstveni sustav označavanja i regi-stracije domaćih životinja. Cilj uspostave su-stava je praćenje domaćih životinja od njihova rođenja do kraja života. Jedinstveni sustav označavanja i registracije obuhvaća goveda, kopitare, ovce i koze te svi-nje a organiziran je u skladu s propisima i pra-vilima Europske unije. Provedba sustava te-melji se na nacionalnim propisima čiji je pravni temelj u Zakonu o veterinarstvu (NN 82/2013; 148/2013). Osnovu sustava čini jedinstvena baza podataka o domaćim životinjama, loka-cijama na kojima se životinje drže te o njihovim posjednicima – Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ). Jedinstveni registar domaćih životinja u nadležnosti je Ministarstva poljopri-vrede, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hra-ne. Poslove vođenja JRDŽ-a Uprava je povje-rila Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji kojoj je upravljanje registrima stoke jedna od osnovnih djelatnosti. JRDŽ sadrži podatke o označavanju goveda, kopitara, svinja, ovaca i koza te podatke o nji-hovu premještaju pri čemu omogućuje praće-nje životinja od njihova rođenja do kraja života. Registar je sastavljen od međusobno poveza-nih baza podataka po pojedinim vrstama živo-tinja i baze podataka o posjednicima domaćih životinja i lokacijama na kojima se životinje drže, odnosno JRDŽ sadrži Registar farmi, Je-dinstveni registar goveda, Središnji registar kopitara, Jedinstveni registar ovaca i koza te Jedinstveni registar svinja. JRDŽ predstavlja temeljnu bazu podataka za brojne sustave u poljoprivredi:

• JRDŽ je sastavni dio IACS-a, podaci iz JRDŽ-a su osnova za podnošenje i admini-striranje Zahtjeva za novčanim potporama;

• JRDŽ je temelj za uspostavu SVIS-a (Središ-nji veterinarski informacijski sustav) u okviru kojeg se podaci iz JRDŽ-a nadopunjuju po-dacima o zdravstvenom statusu te drugim relevantnim informacijama iz područja zdrav-lja životinja;

• na JRDŽ se veže baza podataka uzgoja i se-lekcije domaćih životinja;

• pri klasifikaciji trupova na liniji klanja koriste se temeljni podaci o životinjama iz JRDŽ-a koji se nadopunjuju podacima potrebnim za sustav ocjene trupova na liniji klanja;

• JRDŽ je temeljna baza za uspostavu sustava sljedivosti proizvoda životinjskog podrijetla.

Funkcionalnost sustava označavanja i regi-stracije domaćih životinja kao i usklađenost sustava i uspostavljene jedinstvene baze po-dataka kontrolirani su i potvrđeni su od strane europske komisije.

11.1. REGISTAR FARMI / FARM REGISTER Provedba sustava registracije farmi odnosno svih gospodarstava na kojima se drže domaće životinje, organizirana je u skladu s Pravilni-kom o sadržaju, obliku i načinu registracije far-mi (NN 96/2015) kojim su jasno definirane obveze posjednika domaćih životinja i način vođenja jedinstvene baze podataka. Registar farmi kao elektronička baza podataka sadrži sve lokacije na kojima se nalaze domaće živo-tinje u Republici Hrvatskoj i podatke o posjed-nicima životinja na svakom pojedinom gospo-darstvu. Posjednik, kao osoba odgovorna za zdravlje i dobrobit životinja na gospodarstvu odgovoran je za prijavu i registraciju gospodarstva u Regi-star farmi. U Registar moraju biti upisane sve farme goveda, ovaca, koza i kopitara bez obzi-ra na broj životinja, farme svinja s najmanje dvije svinje, farme peradi uključujući valionice, farme kunića, farme za uzgoj divljači, uzgajali-šta riba, rakova i mekušaca, pčelinjaci i pčeli-



nje paše, objekti za poslovanje s reprodukcij-skim materijalom domaćih životinja, stočni saj-movi i sabirni centri, lokacije na kojima se odr-žavaju dražbe, izložbe, sportska natjecanja i javne smotre na koje se u tu svrhu dopremaju životinje, te ostale farme koje stavljaju životinje ili njihove proizvode u promet. Osim podataka o posjedniku životinja i adresi lokacije na kojoj se one drže, u Registar se bilježe i zemljopisne koordinate lokacije. U Re-gistru je na taj način moguće praćenje životinja radi suzbijanja bolesti i provedbe naređenih veterinarskih mjera. Svaka lokacija u Registru je zabilježena pod Jedinstvenim identifikacij-skim brojem gospodarstva, a registrirano go-

spodarstvo dobiva Identifikacijsku karticu go-spodarstva koja je temeljni dokument i pred-uvjet za sustave obveznog označavanja životi-nja i praćenje njihova premještanja. Registar farmi uspostavljen je 2007. godine, a podaci navedeni u nastavku predstavljaju pre-gled aktivnosti u Registru farmi tijekom 2017. kao i pregled upisanih podataka od početka uspostave sustava do kraja 2017. godine. Od rujna 2017. godine intenziviran je upis pčelara u Registar farmi, što je rezultat velikog broja registriranih gospodarstava i posjednika što je vidljivo iz grafikona (grafikon 19).

Grafikon 19. Broj registriranih gospodarstava i posjednika u 2017. godini po mjesecima

The number of registered holdings and keepers in 2017 per month

436231 327 291 257 250

483299

1.140

3.656

538 530445 236 335 300 268 255

500303

1.168

3.711

559 558

Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni ProsinacBroj farmi / Number of holdings Broj posjednika / Number of keepers

U 2017. godini u Registar stočarskih farmi kao

temeljnu bazu podataka o svim lokacijama na kojima se drže domaće životinje u Republici Hrvatskoj, upisano je 8.438 novih gospodar-stava s ukupno 8.638 posjednika (tablica 35).



Tablica 35. Broj registriranih gospodarstava i posjednika po županijama The number of registered holdings and keepers per county

Županija County

Broj registriranih gospodarstava Number of registered holdings

Broj registriranih posjednika Number of registered keepers

2016. 2017. 2016. 2017. Bjelovarsko-bilogorska 89 438 90 429 Brodsko-posavska 147 261 151 277 Dubrovačko-neretvanska 42 236 42 241 Grad Zagreb 44 145 44 407 Istarska 116 418 119 418 Karlovačka 119 409 124 391 Koprivničko-križevačka 124 263 127 246 Krapinsko-zagorska 132 460 134 427 Ličko-senjska 113 357 115 317 Međimurska 43 200 44 206 Osječko-baranjska 153 666 159 692 Požeško-slavonska 112 191 112 172 Primorsko-goranska 85 527 87 566 Sisačko-moslavačka 232 761 238 696 Splitsko-dalmatinska 142 656 145 699 Šibensko-kninska 110 254 113 236 Varaždinska 76 341 77 353 Virovitičko-podravska 58 479 60 510 Vukovarsko-srijemska 175 327 183 349 Zadarska 119 318 123 320 Zagrebačka 231 731 232 686 Ukupno 2.462 8.438 2.519 8.638 Od ukupnog broja gospodarstava registriranih u 2017. godini, na 7.792 gospodarstava drži se više od jedne vrste domaćih životinja, a 642 gospodarstva drži isključivo jednu vrstu životi-nja (grafikon 20).

Grafikon 20. Odnos broja gospodarstava s jednom i s više vrsta domaćih životinja

Relation between holdings with one and with more than one species of domestic animals

7.792

642

Broj gospodarstava s jednom vrstom domaćih životinja / The number of holdings with one species of domestic animals

Broj gospodarstava s više vrsta domaćih životinja / The number of holdings with more than one species of domestic animals



U Osječko-baranjskoj županiji evidentiran je najveći broj registriranih i deaktiviranih gospo-darstava. Gospodarstvo se u Registru farmi

deaktivira na zahtjev posjednika i to samo ako se na gospodarstvu više ne drže niti se namje-ravaju držati domaće životinje (tablica 36).

Tablica 36. Ukupan broj registriranih i broj deaktiviranih gospodarstava u razdoblju od 2007. do 2017.

godine / The number of registered and deactivated holdings in period from 2007 to 2017

Županija Broj registriranih gospodarstava Broj deaktiviranih gospodarstava County Number of registrered holdings Number of deactivated holdings

Bjelovarsko-bilogorska 11.518 662 Brodsko-posavska 10.170 375 Dubrovačko-neretvanska 1.263 31 Grad Zagreb 2.047 29 Istarska 5.180 178 Karlovačka 7.813 123 Koprivničko-križevačka 9.887 177 Krapinsko-zagorska 13.387 120 Ličko-senjska 4.653 124 Međimurska 5.740 203 Osječko-baranjska 15.990 1.287 Požeško-slavonska 5.619 267 Primorsko-goranska 2.580 152 Sisačko-moslavačka 12.646 645 Splitsko-dalmatinska 9.392 122 Šibensko-kninska 3.599 256 Varaždinska 10.546 185 Virovitičko-podravska 9.161 207 Vukovarsko-srijemska 12.613 591 Zadarska 3.803 49 Zagrebačka 15.035 332 Ukupno 172.642 6.115

Ukupan broj registriranih posjednika u razdob-lju od 2007. Do 2017. godine je 218.967, od čega je registrirano 211.736 fizičkih osoba, 5.381 pravnih osoba i 1.850 obrta (tablica 37).

Tablica 37. Ukupan broj registriranih posjednika u razdoblju od 2007. do 2017. godine The number of registered keepers in period from 2007 to 2017

Županija Broj posjednika Fizička osoba Pravna osoba Obrt County Number keepers Physical person Legale person Trades

Bjelovarsko-bilogorska 15.921 15.490 255 176 Brodsko-posavska 12.800 12.319 299 182 Dubrovačko-neretvanska 1.433 1.397 28 8 Grad Zagreb 3.579 3.241 324 14 Istarska 6.246 5.975 159 112 Karlovačka 9.304 9.148 101 55 Koprivničko-križevačka 13.802 13.030 700 72 Krapinsko-zagorska 15.889 15.724 121 44 Ličko-senjska 6.125 6.022 95 8 Međimurska 7.035 6.627 372 36 Osječko-baranjska 21.393 19.782 1163 448 Požeško-slavonska 7.086 6.946 104 36 Primorsko-goranska 3.225 3.110 64 51 Sisačko-moslavačka 16.380 15.986 318 76



Županija Broj posjednika Fizička osoba Pravna osoba Obrt County Number keepers Physical person Legale person Trades

Splitsko-dalmatinska 10.650 10.436 158 56 Šibensko-kninska 4.477 4.430 24 23 Varaždinska 12.584 12.209 290 85 Virovitičko-podravska 11.008 10.736 189 83 Vukovarsko-srijemska 16.005 15.569 245 191 Zadarska 4.984 4.917 48 19 Zagrebačka 19.041 18.642 324 75 Ukupno 218.967 211.736 5.381 1.850

Registracija gospodarstava osnovni je pred-uvjet za uspostavu sustava obveznog označa-vanja i registracije domaćih životinja te pred-stavlja temelj za praćenje prometa domaćih ži-votinja, zdravstvenog stanja domaćih životinja i sljedivosti proizvoda životinjskog podrijetla.

11.2. SUSTAV OBVEZNOG OZNAČAVANJA

I REGISTRACIJE SVINJA THE SYSTEM OF UNIQUE IDENTIFICATION AND REGISTRATION OF PORCINE ANIMALS

Sustav obveznog označavanja i registracije svinja uspostavljen je na temelju Europskog propisa koji je u potpunosti prenesen u hrvat-sko zakonodavstvo. Pravilnik o obveznom oz-načavanju i registraciji svinja (NN 51/2007) donosi pravila jedinstvenog označavanja svi-nja u Republici Hrvatskoj, postupke registracije označenih svinja i registracije premještanja svinja te uspostavu jedinstvene baze podata-ka. Jedinstveni registar svinja je temeljna baza podataka o svim označenim svinjama u Repu-blici Hrvatskoj, iz koje su vidljivi podaci o pro-vedenom označavanju, uvozu, premještanju, uginuću, klanju i izvozu svinja. Jedinstveni sustav označavanja podrazumije-va označavanje svake svinje ušnim markica-ma i/ili tetovirnim brojem. Ušna markica stavlja se na desno uho i na njoj se nalazi Jedinstveni identifikacijski broj gospodarstva (JIBG) na kojem su svinje rođene. Sve svinje rođene na jednom gospodarstvu označene su istim bro-jem. Svinje se označavaju najkasnije prije od-laska s gospodarstva na kojem su rođene. Markice moraju biti čitljive tijekom cijelog živo-ta svinje, a u slučaju gubitka ušne markice, aplicira se ušna markica s brojem gospodar-stva na kojem se svinja nalazi.

Svinje se mogu označavati i tetoviranjem. Te-tovirni broj tetovira se u desno uho, najkasnije petnaest dana po prašenju, a sastoji se od dvoslovne oznake HR i maksimalno petero-znamenkaste brojčane oznake. Označavanje svinja provode posjednici kojima je ovaj postu-pak odobren od strane Ministarstva poljopri-vrede, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hra-ne, zatim ovlaštene veterinarske organizacije i veterinarske službe te terenski djelatnici Hrvat-ske poljoprivredne agencije. Za pravilno i pra-vovremeno označavanje svinja odgovoran je njihov posjednik koji između ostalog ima i obvezu vođenja Registra svinja na gospodar-stvu u koji upisuje podatke o svim svinjama na njegovu gospodarstvu te o svim promjenama vezanim uz premještanje svinja.



Registar sadrži i podatke o svakom premješta-nju svinja bilo da se radi o premještanju na no-vo gospodarstvo, uginuću, odlasku na klanje ili izvozu. Prilikom spomenutih premještanja svi-nje mora pratiti Putni list kojeg ispunjava po-sjednik s čijeg se gospodarstva svinje premje-štaju. Točna i pravovremena prijava svakog

premještanja svinja temelj je za točnu i ažurnu bazu podataka o svinjama. Posjednici svinja na svom gospodarstvu vode Registar svinja na gospodarstvu u koji upisuju podatke o svim označenim svinjama kao i po-datke o njihovim premještanjima i izlučenjima. Jednom godišnje, svaki posjednik dostavlja u Jedinstveni registar svinja podatke o godišnjoj dojavi brojnog stanja na svom gospodarstvu. U nastavku su predstavljeni podaci upisani u Jedinstveni registar svinja tijekom 2017. godi-ne, a koji su rezultat aktivnosti svih sudionika jedinstvenog sustava označavanja i registraci-je svinja. Gospodarstva koja drže samo jednu svinju za vlastite potrebe ne upisuju se u Registar Farmi, ali su dužna prijaviti kupovinu svinje za vlastite potrebe nadležnoj veterinarskoj organizaciji. Tijekom 2017. godine u Jedinstvenom registru svinja registrirano je 13.339 prometa svinja za vlastite potrebe (grafikon 21).

Grafikon 21. Promet svinja za vlastite potrebe (1 svinja po gospodarstvu)

The number of registered one pig movements per holding

367

1.547

3

578

810

235433

806

55

598

5

724

374 316

1.361

408

42

1.851

1.107

354

29

Bjelo

vars

ko bi

logor

ska

Brod

sko-

posa

vska

Dubr

ovač

ko ne

retva

nska

Grad

Zag

reb

Ista

rska

Karlo

vačk

a

Kopr

ivničk

o-križ

evač

ka

Krap

insko

-zago

rska

Ličko

-sen

jska

Međ

imur

ska

Osječ

ko-b

aranjs

ka

Pože

ško-

slavo

nska

Prim

orsk

o-go

rans

ka

Sisa

čko-

mosla

vačk

a

Splits

ko-d

almati

nska

Šibe

nsko

-knin

ska

Vara

ždins

ka

Viro

vitičk

o-po

dravs

ka

Vuko

vars

ko-sr

ijems

ka

Zada

rska

Zagr

ebač

ka

Gospodarstva koja drže do 5 svinja za klanje nemaju obvezu upisa u Registar farmi. U 2017. godini 6.681 gospodarstavo prijavilo je dolazak 18.748 svinja namijenjenih klanju za vlastite potrebe (grafikon 22).



Grafikon 22. Promet svinja za vlastite potrebe (5 svinja po gospodarstvu) The number of registered five pigs movements per holding

212

1.325

3

221110

254

99 93 61 64

807

54

291

1.095

1065

214

657

304

1

703

Bjelov

arsko

-bilog

orska

Brod

sko-p

osav

ska

Dubro

vačk

o-nere

tvans

ka

Grad

Zagre

b

Istars

ka

Karlo

vačk

a

Kopri

vničk

o-križ

evač

ka

Krap

insko

-zago

rska

Ličko

-senjs

ka

Međim

urska

Osječ

ko-ba

ranjsk

a

Pože

ško-s

lavon

ska

Prim

orsko

-goran

ska

Sisač

ko-m

oslav

ačka

Splits

ko-da

lmati

nska

Šiben

sko-k

ninsk

a

Varaž

dinsk

a

Virov

itičko

-podra

vska

Vuko

varsk

o-srije

mska

Zada

rska

Zagre

bačk

a

Tijekom 2017. godine registrirano je ukupno 30.121 promet svinja između gospodarstava, pri čemu je prometovalo 779.975 grla (grafikon 23).

Grafikon 23. Promet svinja s gospodarstva na gospodarstvo

The number of registered pig movements between holdings

19.8

86

25.7

47

66 5.84

2

19.1

89

6.55

0

13.7

62

10.3

19

4.52

0

28.2

95

424.756

10.6

18

2.61

4

7.03

4

25.1

51

1.85

9 30.5

91

6.63

1

105.

843

5.38

6

25.3

16

Bjelo

vars

ko bi

logor

ska

Brod

sko-

posa

vska

Dubr

ovač

ko-n

eretva

nska

Grad

Zag

reb

Ista

rska

Karlo

vačk

a

Kopr

ivničk

o-križ

evač

ka

Krap

insko

-zago

rska

Ličko

-sen

jska

Međ

imur

ska

Osječ

ko-b

aranjs

ka

Pože

ško-

slavo

nska

Prim

orsk

o-go

rans

ka

Sisa

čko-

mosla

vačk

a

Splits

ko-d

almati

nska

Šibe

nsko

-knin

ska

Vara

ždins

ka

Viro

vitičk

o-po

dravs

ka

Vuko

vars

ko-sr

ijems

ka

Zada

rska

Zagr

ebač

ka



U 2017. godini evidentirano je klanje 821.660 svinja (grafikon 24). Grafikon 24. Promet svinja u klaonice / The number of registered pig movements to slaughterhouse

12.5

28

28.0

45

973

6.16

8

763

7.61

3

0 7.12

9

273

102.

975

77.2

66

4.77

7

4.31

7

8.31

8

22.4

19

8.31

8

0 22.1

40

17.8

88

14.4

99

475.251

Bjel

ovar

sko

bilog

orsk

a

Brod

sko-

posa

vska

Dub

rova

čko-

nere

tvan

ska

Gra

d Za

greb

Ista

rska

Karlo

vačk

a

Kopr

ivni

čko-

križe

vačk

a

Krap

insk

o-za

gors

ka

Ličk

o -s

enjsk

a

Međ

imur

ska

Osj

ečko

-bar

anjsk

a

Pože

ško-

slavo

nska

Prim

orsk

o-go

rans

ka

Sisa

čko-

mos

lava

čka

Split

sko-

dalm

atin

ska

Šibe

nsko

-kn

insk

a

Vara

ždin

ska

Viro

vitič

ko-p

odra

vska

Vuko

vars

ko-s

rijem

ska

Zada

rska

Zagr

ebač

ka

Tijekom 2017. godine registriran je uvoz 243.549 svinja u Republiku Hrvatsku, a najviše uvezeno je iz Danske (132.616) i Njemačke

(51.632) (grafikon 25). Najveći broj uvoza svinja registriran je na području Međimurske i Osječko-baranjske županije.

Grafikon 25. Uvoz svinja po županijama / The number of imported pigs per county

11.060

30.403

720 71 820

14.843 14.558

77.584

0

46.042

4.028 1.864

16.867

1.250 3.233

18.749

Bjel

ovar

sko-

bilo

gors

ka

Brod

sko-

posa

vska

Gra

d Za

greb

Ista

rska

Karlo

vačk

a

Kopr

ivni

čko-

križe

vačk

a

Krap

insk

o-za

gors

ka

Međ

imur

ska

Ličk

o -s

enjsk

a

Osj

ečko

-bar

anjsk

a

Pože

ško-

slavo

nska

Viro

vitič

ko-p

odra

vska

Vuko

vars

ko-s

rijem

ska

Split

sko-

dalm

atin

ska

Vara

ždin

ska

Zagr

ebač

ka



Izvoz svinja The number of exported pigs

U 2017. godini izvezeno je 173.235 svinja. Naj-više svinja izvezeno je u Italiju (61.330 grla).

Najveći broj prometa svinja u 2017. godini regi-striran je u Zagrebačkoj županiji što je poslje-dica postojanja velike mesne industrije i veli-kog broja potrošača (grafikon 26).

Grafikon 26. Promet svinja u 2017. godini po županijama / Movement of pigs in 2017 per county

3.788

7.386

83

1.744 3.1

97

2.667

1.586 3.8

08

651

3.909 6.1

62

1.338

1.315

4.913

4.166

811

3.990

3.982 4.9

47

1.619

16.753

Bjelov

arsko

bilog

orska

Brods

ko-po

savs

ka

Dubro

vačk

o-nere

tvans

ka

Grad

Zagre

b

Istars

ka

Karlo

vačk

a

Kopri

vničk

o-križ

evač

ka

Krapin

sko-z

agors

ka

Ličko

-sen

jska

Međim

urska

Osječ

ko-ba

ranjsk

a

Pože

ško-s

lavon

ska

Primo

rsko-g

orans

ka

Sisač

ko-m

oslav

ačka

Splits

ko-da

lmati

nska

Šiben

sko -

knins

ka

Varaž

dinsk

a

Virov

itičko

-podra

vska

Vuko

varsk

o-srije

mska

Zada

rska

Zagre

bačk

a

U 2017. godini sveukupno je registrirano 2.011.283 svinje u prometu, a najveći broj prometa svinja registriran je u travnju, svibnju i prosincu (grafikon 27).

Grafikon 27. Promet svinja u 2017. godini po mjesecima / Movement of porcine animals in 2017 by months

152520

142202

179286

159972

189465

172029154028

165807

167151

161934167780

199109

siječ

anj

velja

ča

ožuj

ak

trava

nj

svib

anj

lipan

j

srpa

nj

kolo

voz

ruja

n

listo

pad

stud

eni

pros

inac



Obveza svakog posjednika svinja je jednom godišnje dojaviti brojno stanje svinja na gospo-darstvu. Tijekom 2017. godine pristiglo je i evi-

dentirano 9.133 godišnje dojave brojnog stanja svinja, putem kojih je prijavljeno 630.518 svinja (grafikon 28)

Grafikon 28. Godišnja dojava brojnog stanja svinja / Annual report of the total number of pigs on the holding

34.57

1 61.95

7

77 1.919

1.696

3.236

46.14

5

6.000 16.15

3

352

216.5

88

10.06

2

248 14

.813

1.242

135

33.47

5

10.73

5

118.3

80

371

52.36

3

Bjelov

arsko

-bilog

orska

Brod

sko-p

osav

ska

Dubro

vačko

-neret

vans

ka

Grad

Zagre

b

Istars

ka

Karlo

vačk

a

Kopri

vničk

o-križe

vačka

Krap

insko

-zago

rska

Međim

urska

Ličko

-sen

jska

Osječ

ko-ba

ranjsk

a

Pože

ško-s

lavon

ska

Prim

orsko

-goran

ska

Sisač

ko-m

oslav

ačka

Splits

ko-da

lmati

nska

Šiben

sko-k

ninsk

a

Varaž

dinsk

a

Virov

itičko

-podra

vska

Vuko

varsk

o-srije

mska

Zada

rska

Zagre

bačk

a

U tablici 38 dan je pregled brojnog stanja svinja po kategorijama temeljem zaprimljenih godi-šnjih dojava svinja od strane posjednika u RH.

Tablica 38. Broj svinja temeljem godišnje dojave brojnog stanja svinja po kategorijama

The number of pigs based on annual report from the holdings by category

Kategorija Broj komada svinja Odojci do 20 kg 147.626 Svinje 21-50 kg 196.588

Svinje za tov 51-80 kg 78.654 Svinje za tov 81-110 kg 84.168

Svinje za tov preko 110 kg 47.017 Nazimice 8.441

Suprasne nazimice 6.978 Krmače 30.247

Suprasne krmače 29.182 Nerastovi 1.617

Ukupan broj svinja svih kategorija 630.518



12. KONTROLA OCJENJIVANJA NA LINIJI KLANJA ŽIVOTINJA (KOLK) CARCASSES CLASSIFICATION CONTROL

12.1. RAZVRSTAVANJE SVINJSKIH

TRUPOVA U 2017. GODINI CLASSIFICATION OF PIG CARCASSES IN YEAR 2017

Prema obrađenim podacima sustava razvrsta-vanja, zamjetan je pad ukupnog broja razvrsta-nih svinjskih trupova u 2017. godini u odnosu na prethodnu godinu (grafikon 29). Zabilježeno je smanjenje broja razvrstanih svinjskih trupo-va gotovo svih kategorija, a osobito kategorije T1 - Utovljene svinje koja najviše pridonosi količini proizvedenog svinjskog mesa u ukup-noj bilanci proizvodnje (tablica 39).

U pogledu kvalitete svinjskih trupova definira-ne postotnim udjelom mišićnog tkiva u trupovi-ma, podaci o kategoriji utovljenih svinja (T1) govore nam da prosječan postotni udio mišić-nog tkiva u svinjskim polovicama spomenute kategorije iznosi 58,64%. (tablica 41). U uspo-redbi sa prethodnim godinama ovaj podatak odnosno obilježje kvalitete predstavljaju odre-đenu konstantu i značajan su pokazatelj tre-nutnog stanja svinjogojske proizvodnje u Re-publici Hrvatskoj. Ostali podaci o razvrstavanju svinjskih trupova za 2017. godinu prikazani su u slijedećim gra-fovima i tablicama.

Grafikon 29. Ukupan broj klasiranih svinjskih trupova za period 2013. - 2017. godine

The total number of classified pig carcasses for period 2013- 2017.

981.468806.645 837.652 892.044 816.546

121.400 170.060250.988 235.017 183.917

1.102.868976.705

1.088.640 1.127.0631.000.463

2013. 2014. 2015. 2016. 2017. RH UVOZ UKUPNO



Grafikon 30. Ukupna masa (t) klaonički obrađenih i klasiranih svinjskih trupova za period 2013. - 2017. godine / The total weight (t) processed and classified pig carcasses for period 2013 - 2017.

Tablica 39. Ukupan broj klasiranih svinjskih trupova po mjesecima za period 2013. - 2017. godine The total number of classified pig carcasses per month for period 2013 – 2017.

Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac 2013. 92.072 79.635 93.844 83.689 89.258 83.309 85.033 85.128 85.005 89.160 94.037 142.698 2014. 73.439 65.519 69.892 76.771 68.010 71.950 72.386 79.085 80.201 86.331 82.260 150.861 2015. 79.704 71.293 86.005 81.811 76.649 82.396 83.283 84.444 93.091 91.750 101.021 157.193 2016. 79.372 79.239 100.041 84.049 87.781 85.792 80.928 98.578 91.277 88.258 102.092 149.656 2017. 81.002 68.968 75.725 70.647 77.089 76.282 70.531 89.366 78.890 88.644 91.341 131.978

Tablica 40. Ukupan broj klasiranih svinjskih trupova RH – UVOZ - po mjesecima za period 2013. - 2017.

godine / The total number classified pig carcasses originating from Croatia and from import per month for period 2013 – 2017.

Porij

eklo

Godina Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac

Hrva

tska

/ Cr

oatia

2013. 81.951 73.771 81.787 73.092 77.588 72.397 75.791 73.073 73.042 76.041 87.550 135.385 2014. 66.763 57.913 63.348 65.594 60.050 63.811 64.682 67.488 63.001 62.851 68.176 102.968 2015. 69.046 59.560 66.729 65.838 60.509 63.328 66.801 66.199 67.187 67.968 81.371 103.118 2016. 68.937 66.838 74.768 68.490 66.390 67.467 66.327 75.382 71.278 70.359 82.269 113.541 2017. 71.282 56.643 63.009 59.399 64.492 65.493 59.301 70.538 64.756 69.109 74.278 98.246

Uvoz

/ Imp

ort 2013. 10.121 5.864 12.057 10.597 11.670 10.912 9.242 12.055 11.963 13.119 6.487 7.313

2014. 6.676 7.606 6.544 11.177 7.960 8.139 7.704 11.597 17.200 23.480 14.084 47.893 2015. 10.658 11.733 19.276 15.973 16.140 19.068 16.482 18.245 25.904 23.782 19.650 54.075 2016. 10.435 12.401 25.273 15.559 21.391 18.325 14.601 23.196 19.999 17.899 19.823 36.115 2017. 9.720 12.325 12.716 11.248 12.597 10.789 11.230 18.828 14.134 19.535 17.063 33.732

Tablica 41. Ukupan broj klasiranih svinjskih trupova po kategorijama za period 2013. - 2017. godine

The total number of classified pig carcasses by category for period 2013 – 2017.

Kategorija Oznaka 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. Odojci O 222.620 215.898 298.180 278.878 231.512 Prasad PR 42.751 50.050 50.804 52.314 44.788 Utovljene svinje T1 803.983 679.727 703.796 742.201 687.232 Utovljene svinje većih zavr. težina T2 18.018 16.272 21.766 38.564 25.067 Krmače K 13.465 12.814 12.522 13.108 9.414 Mladi nerastovi N 113 50 30 33 34 Stariji nerastovi i kastrati NK 1.918 1.894 1.542 1.965 2.416

77.65465.105 68.350 74.215

67.044

2.107 3.452 4.748 5.652 4.228

79.76168.557 73.098

79.86771.272

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.RH UVOZ UKUPNO



Tablica 42. Broj klaonički obrađenih i klasiranih svinjskih trupova kategorije utovljenih svinja (T1) po klasama i prosječnom postotku mesnatosti za period 2013. - 2017. godine / The total number of processed and classified T1 category pigs by class and average lean meat for period 2013 - 2017.

KLASA S E U R O P NU OG Prosječna mesnatost

2013. n 300.155 389.107 103.620 9.844 155 69 851 182 58,66 % 62,22 57,64 53,26 48,19 43,19 35,93 - -

2014. n 208.079 354.162 104.525 11.847 132 126 169 687 58,12 % 62,05 57,6 53,22 48,11 42,89 35,34 0 0

2015. n 223.305 365.012 104.379 10.416 112 87 155 330 58,22 % 62,04 57,6 53,22 48,16 42,64 35,01 0 0

2016. n 218.852 401.033 110.641 10.219 118 119 220 999 58,09 % 61,94 57,59 53,27 48,16 42,86 35,75 0 0

2017. n 238.571 367.773 74.205 4.603 183 97 268 1.532 58,64 % 61,97 57,69 53,39 48,20 42,60 36,64 0 0 * NU - neupotrebljivi svinjski trupovi nakon veterinarsko zdravstvenog pregleda ** OG - oguljeni svinjski trupovi *NU- unusable pig carcasses after veterinary examination **OG- peeled pig carcasses



13. OZNAČAVANJE I PROMOCIJA HRVATSKIH POLJOPRIVREDNO - PREHRAMBENIH PROIZVODA LABELING AND PROMOTION OF CROATIAN AGRICULTURAL-FOOD PRODUCTS

U cilju promicanja domaće poljoprivredne pro-izvodnje i informiranja potrošača o podrijetlu proizvoda, Hrvatska poljoprivredna agencija provodi sustave neobveznog označavanja po-ljoprivrednih proizvoda zaštićenim oznakama. Sustav se temelji na provjeri podrijetla i praće-nju sljedivosti poljoprivrednih proizvoda. Kon-trola sustava bazirana je na uvidu u baze po-dataka koje vodi Hrvatska poljoprivredna agencija, a koje su izgrađene u skladu s pro-pisima Europske unije te na sustavima kontrole kvalitete stočarskih proizvoda: mlije-ka, meda i ocjene trupova na liniji klanja. Sljedivost proizvoda dokazuje se putem Dr-žavnog registra stoke, Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka, Laboratorija za kontrolu kvalitete meda, Nadzornog tijela koje djeluje u sustavu Kontrole ocjene na liniji klanja životinja koji djeluju u sustavu HPA te uz za-konsku regulativu i mjesečnu dokumentaciju. Neobvezni sustavi označavanja donose niz prednosti svim sudionicima uključenima u su-stave: poljoprivredni proizvođači dobivaju mo-gućnost povećanja proizvodnje, sigurnijeg plasmana i dodane vrijednosti proizvoda, pre-hrambena industrija dobiva paletu prepoznat-ljivih proizvoda, a potrošači dobivaju siguran, prepoznatljiv domaći proizvod, proizveden na hrvatskim farmama i poljima. Kupujući označe-ne proizvode, potrošači pomažu očuvanju i razvoju poljoprivredne proizvodnje, ali i očuva-nju nacionalnog identiteta. U neobvezan sustav označavanja i promocije hrvatskih poljoprivrednih proizvoda trenutno je uključeno 468 proizvođača poljoprivredno-pre-hrambenih proizvoda koji dobrovoljne znakove koriste na poljoprivredno-prehrambenim proiz-vodima, mljekomatima ili pročeljima svojih far-mi.

13.1. MLIJEKO HRVATSKIH FARMI MILK FROM CROATIAN FARMS

Znak Mlijeko hrvatskih farmi se koristi na am-balaži za mlijeko i mliječne proizvode od mlijeka s hrvatskih farmi te na mljekomatima i mliječnim farmama. Pravo na korištenje Znaka ostvaruje se za mli-jeko i mliječne proizvode proizvedene u Repu-blici Hrvatskoj, a čiji su proizvođači u sustavu kontrole HPA - Središnjeg laboratorija za kon-trolu kvalitete mlijeka. Broj korisnika u sustavu označavanja mlijeka i korištenja Znaka od 2010. godine povećava se iz godine u godinu. Tijekom 2017. godine za-bilježen je znatan porast broja korisnika Zna-ka, posebice obiteljskih poljoprivrednih gospo-darstva registriranih pod posebnim uvjetima. Zaključno sa 2017. godinom u sustavu oz-načavanja nalazi se 44 korisnika Znaka koji ko-riste Znak na mliječnim proizvodima, 15 vlas-nika mljekomata/siromata koji Znak koriste na svojih 24 mljekomata i 2 siromata te 43 vlasnika mliječnih farmi koji Znak koriste na sveukupno 48 pročelja mliječnih farmi u pro-motivne svrhe (grafikon 31).



Grafikon 31. Broj korisnika Znaka Mlijeko hrvatskih farmi u razdoblju od 2010. do 2017. godine Number of users Label Mlijeko hrvatskih farmi in period from 2010 to 2017

Količina proizvoda označenih Znakom Mlijeko hrvatskih farmi rasla je od početka provedbe sustava označavanja, pa sve do 2014. godine kada je zabilježen pad godišnje isporučene količine mlijeka u Republici Hrvatskoj te je i ko-ličina proizvoda označenih Znakom te godine bila manja. U 2017. godini sveukupna količina isporučenog mlijeka u RH iznosila je 476.656 tona mlijeka. Usporedi li se navedeni iznos s količinom mlijeka označenom Znakom može se zaključiti da je u 2017. godini na tržištu

19.96 % mliječnih proizvoda bilo označeno znakom Mlijeko hrvatskih farmi (tablica 43). Označavanje mljekomata Znakom Mlijeko hr-vatskih farmi započelo je 2014. godine. S ras-tom broja korisnika Znaka, došlo je do porasta označenih mljekomata stoga je u 2017. godini 24 mljekomata od petnaest vlasnika bilo ozna-čena znakom Mlijeko hrvatskih farmi putem kojih se prodalo 521 tona svježeg mlijeka (tab-lica 44).

Tablica 43. Označeni proizvodi Znakom Mlijeko hrvatskih farmi u razdoblju od 2010. do 2017. godine

Labeled products with Label Mlijeko hrvatskih farmi in period from 2010 to 2017

Godina Year

Otkupljena/proizvedena količina mlijeka korisnika znaka Mlijeko

hrvatskih farmi (t) Purchased / produced quantity of milk

of the users Label Mlijeko hrvatskih farmi (t)

Količina proizvoda označena znakom Mlijeko

hrvatskih farmi (t) Quantity of products marked

with a Label Mlijeko hrvatskih farmi (t)

Broj proizvoda označenih znakom

Mlijeko hrvatskih farmi Number of products with a Label Mlijeko hrvatskih

farmi

Broj korisnika u sustavu označavanja

mlijeka The number of users in

the milk labeling system

2010. 238.155 38.332 111 17 2011. 470.095 98.851 138 18 2012. 513.483 109.492 195 19 2013. 347.186 99.376 205 19 2014. 463.234 115.728 225 21 2015. 455.002 110.345 231 23 2016. 413.812 96.212 241 23 2017. 388.168 95.147 252 44

17 18 19 19 21 23 23

44

11 1210

15

59

43

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Na proizvodima na mljekomatima na pročeljima farmi



Tablica 44. Mljekomati/siromati označeni Znakom Mlijeko hrvatskih farmi u razdoblju od 2014. do 2017. godine / Raw milk vending machines/cheese labeled with Label Mlijeko hrvatskih farmi in period from 2010 to 2017

Godina Year

Količina mlijeka (t) prodana putem

označenih mljekomata

The amount of milk (t) sold by labeled raw

milk vending machines

Broj označenih mljekomata

Number of labeled raw milk vending machines

Količina sira (kg) prodana putem

označenih mljekomata

The amount of cheese (kg) sold

through labeled raw milk vending machines

Broj označenih siromata Number of

labeled cheese

Broj korisnika (vlasnika mljekomata/siromata) u

sustavu označavanja mlijeka

The number of users (raw milk vending

machines/cheese) in the milk labeling system

2014. 253 11 / / 11 2015. 387 16 / / 12 2016. 328 14 / / 10 2017. 521 24 376 2 15

13.2. MESO HRVATSKIH FARMI

MEAT FROM CROATIAN FARMS

Znakom Meso hrvatskih farmi označava se svježe svinjsko i juneće meso te meso peradi koje je dobiveno od životinja koje su rođene/iz-

valjene, tovljene i zaklane u Republici Hrvat-skoj. Znak se u promotivne svrhe može koristiti i isti-cati na pročelju svinjogojskih farmi, farmi juna-di i farmi peradi koje su registrirane u Registru farmi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji. Porast broja korisnika Znaka za sve kategorije mesa vidljiv je kroz sve godine. Provedba su-stava označavanja svježeg svinjskog mesa za-počela je 2011. godine, junećeg mesa 2012., a mesa peradi 2014. godine. Najveći porast broja korisnika Znaka zabilježen je u 2017. godini za sve kategorije mesa (grafikon 32).

Grafikon 32. Korisnici Znaka Meso hrvatskih farmi prema kategorijama mesa u razdoblju od 2011. do 2017.

godine / Users of Label Meso hrvatskih farmi by category of meat in the period from 2011 to 2017

12 2 2 2

4

11

1 1 1 12

7

3

5 56

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017svježe svinjsko meso svježe juneće meso meso peradi



Količina označenog mesa Znakom za sve tri kategorije je u porastu tokom godina. Tijekom 2017. godine Znakom je označeno 3.703,3 to- ne svježeg svinjskog mesa, 1.869,9 tona june-ćeg mesa te 18.955,5 tona mesa peradi (grafi-kon 33).

Grafikon 33. Količina mesa (t) označena Znakom Meso hrvatskih farmi prema kategorijama mesa u

razdoblju od 2011. do 2017. godine / Amount of meat (t) labeled with Label Meso hrvatskih farmi by category of meat in the period from 2011 to 2017

13.3. JAJA HRVATSKIH FARMI

EGGS FROM CROATIAN FARMS

Znak se koristi za označavanje svježih kon-zumnih jaja snesenih od kokoši nesilica u Re-publici Hrvatskoj. Svi Subjekti u poslovanju s hranom, koji stavljaju svježa konzumna jaja na tržište namijenjeno krajnjem potrošaču, obitelj-ska poljoprivredna gospodarstva koja prodaju vlastite proizvode na malo krajnjem potrošaču te objekti za proizvodnju jaja koji su registrirani

sukladno Pravilniku o registraciji subjekata te registraciji i odobravanju objekata u poslovanju s hranom mogu biti korisnici Znaka. Kod korištenja Znaka Jaja hrvatskih farmi vid-ljiv je pozitivan trend korištenja Znaka. Iz godi-ne u godinu od pokretanja sustava označava-nja jaja raste ne samo količina proizvedenih jaja, već i broj označenih jaja kao i broj korisni-ka u sustavu (tablica 45). Aplikacija za potrošače Zbog važnosti dokazivanja sljedivosti te su-kladno standardima EU, sva konzumna jaja koja se nalaze na tržištu moraju biti propisno označena, odnosno na ljusci jajeta mora se na-laziti oznaka načina uzgoja kokoši nesilice, oznaka zemlje podrijetla te identifikacijski broj gospodarstva (slika 1.).

2430

,6

3248

,9

2836

,2

3125

2616

,4

2957

,2

3703

,3

743,

9 3696

,6

3636

,6

3030

,6

3521

,2

1869

,9

2285

,9

2268

5,4

2259

1,7

1895

5,5

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017svježe svinjsko meso svježe juneće meso meso peradi



Tablica 45. Korištenje Znaka Jaja hrvatskih farmi / Using the Label Jaja hrvatskih farmi

Godina Year

Količina jaja označena znakom Jaja hrvatskih farmi (t)

Amound of eggs labeled with Label Jaja hrvatskih farmi (t)

Broj kutija označenih znakom Jaja hrvatskih farmi

Number of egg boxes labeled with Label Jaja hrvatskih farmi

Broj korisnika u sustavu označavanja jaja

Number of users in the egg labeling system

2015. 2.404 4.032.680 12 2016. 6.591 10.506.288 13 2017. 9.449 14.843.526 19

Jaje s oznakom načina uzgoja kokoši nesilice Eggs with the designation of chicken breeding methods

A način uzgoja (podni uzgoj) B zemlja podrijetla C broj proizvođača

Nakon kupovine proizvoda označenog zna-kom Jaja hrvatskih farmi, potrošač radi provje-re podrijetla proizvoda, može koristiti aplikaciju naziva Jaja hrvatskih farmi, dostupnu na www.jaja.hpa.hr. Nakon što se u aplikaciju unese identifikacijski broj odnosno oznaka koja se nalazi na svakom pojedinom jajetu po-javljuje se točan naziv farme na kojoj su jaja proizvedena, način držanja nesilica te podaci o samom proizvođaču.

13.4. MED HRVATSKIH PČELINJAKA

HONEY FROM CROATIAN APIARIES

Pravo na korištenje Znaka ostvaruje se za oz-načavanje meda koji je proizveden u Republici Hrvatskoj sukladno Pravilniku o medu i Pravil-niku o kakvoći uniflornog meda.

Korisnici Znaka su hrvatski pčelari te objekti za primarnu proizvodnju pčelinjih proizvoda upi-sanih u Evidenciju pčelara. Tijekom 2017. go-dine na zahtjev pčelara promijenjen je naziv Znaka. Broj izdanih naljepnica u 2015. godini bio je u porastu, u 2016. godini došlo je do pada te do ponovnog rasta u 2017. godini kao rezultat uvođenja promjena u sustav (Grafikon 34). Grafikon 34. Izdane naljepnice Med iz Lijepe

naše/Med hrvatskih pčelinjaka u razdoblju od 2014. do 2017. godine Labels Med hrvatskih pčelinjaka in use in period from 2014 to 2017

Aplikacija za potrošače Staklenka meda označava se Naljepnicom. Sastavni dio Naljepnice predstavlja Znak te trakasti produžetak crvene boje koji sadrži se-rijski broj Naljepnice. Svaki zainteresirani potrošač koji kupi staklen-ku meda označenu Znakom, može putem in-ternetske aplikacije pod nazivom Med hrvat-skih pčelinjaka dostupne na www.hpa.hr, upi-sujući serijski broj s Naljepnice kojom je ozna-čena staklenka meda provjeriti radi li se o istom proizvođaču te ostale podatke kao što su datum vrcanja, lokacija paše i proizvođački na-ziv meda.

20.327

50.150

14.248

55.765

2014. 2015. 2016. 2017.



Aplikacija za potrošače Med hrvatskih pčelinja-ka također pruža mogućnost povezivanja po-trošača s pčelarima, pretraživanjem pčelara po županijama, proizvođačkom nazivu meda ili imenu i prezimenu pčelara.

13.5. BRAŠNO I KRUH HRVATSKIH POLJA

FLOUR AND BREAD FROM CROATIAN FIELDS

Pravo na korištenje znakova Brašno hrvatskih polja i Kruh hrvatskih polja ostvaruje se za brašno, kruh i peciva dobivena od žitarica za-sijanih u Republici Hrvatskoj. Korisnici Znaka mogu biti mlinovi te registrirani i odobreni objekti u poslovanju s hranom. Broj korisnika znaka Brašno hrvatskih polja porastao je 2017. godini u odnosu na 2016. godinu. Broj korisnika znaka Kruh hrvatskih polja najviše je porastao u 2017. (grafikon 35). Grafikon 35. Broj korisnika Znaka Brašno

hrvatskih polja i Kruh hrvatskih polja u periodu od 2015. do 2017. godine Users of label Brašno hrvatskih polja and Kruh hrvatskih polja in period from 2015 to 2017

Količina označenih proizvoda Znakovima Bra-šno hrvatskih polja i Kruh hrvatskih polja najvi-še je porasla u 2017. godini (grafikon 36 i 37). Grafikon 36. Količina proizvoda (t) označena

Znakom Brašno hrvatskih polja u razdoblju od 2016. do 2017. godine Amount of labeled meal (t) Brašno hrvatskih polja from period 2016. to 2017. year

Grafikon 37. Količina proizvoda (t) označena

Znakom Kruh hrvatskih polja u razdoblju do 2015. do 2017. godine Amount of labeled bread (t) Kruh hrvatskih polja from period 2015. to 2017. year

3

7

2

1

3

2015. 2016. 2017.

broj korisnika znaka Brašno hrvatskih poljabroj korisnika znaka Kruh hrvatskih polja

6.766

21.416

2016. 2017.

8.868

60.504

89.703

2015. 2016. 2017.



13.6. PROMOCIJA PROIZVODA S HRVATSKIH FARMI I POLJA TIJEKOM 2017. GODINE PROMOTION OF PRODUCTS FROM CROATIAN FARMS AND FIELDS DURING 2017.

Kako bi znakovi i označeni proizvodi bili što bo-lje prepoznati na tržištu i kako bi se hrvatski potrošači upoznali s vrijednošću označenih proizvoda, Agencija je u suradnji s Ministar-stvom poljoprivrede, tijekom 2017. godine organizirala niz promocija proizvoda s hrvat-skih farmi i polja. Jedna od promotivnih aktivnosti bila je mani-festacija Doručak s hrvatskih farmi koja se održala:

• 25.01.2017. u Sisku u hotelu Panonija u sklopu 12. Savjetovanja za uzgaji- vače goveda

• 14.02.2017. u Dubrovniku u hotelu Valamar Lacroma u sklopu 52. hrvatskog i 12. međunarodnog simpozija agronoma

• 21.02.2017. u Splitu u hotelu Park

• 03.03.2017. u Čakovcu u hotelu Park

• 07.03.2017. u Osijeku u studentskom resto- ranu Campus u sklopu 2. Nacio- nalne poljoprivredne konferencije Slavonika na Poljoprivred- nom fakultetu u Osijeku

• 10.03.2017. u Opatiji u Grand Hotelu 4 opa- tijska cvijeta

• 13.03.2017. u Vukovaru u hotelu Lav

• 14.03.2017. u Karlovcu u hotelu Korana Sra- kovčić

• 17.03.2017. u Bjelovaru u hotelu Central u sklopu 4. Savjetovanja uzgajiva- ča konja u Republici Hrvatskoj

• 20.03.2017. u Zadru u hotelu Adriana u sklopu konferencije Višegodišnji plan upravljanja za malu plavu ribu na Jadranu u Zadru

• 27.03.2017. u Rovinju u hotelu Lone

• 07.04.2017. u Varaždinu u hotelu Turist

• 10.04.2017. u Križevcima u hotelu Vojarna

• 12.04.2017. u Bedekovčini u Sportskoj dvorani Srednje škole Bedekovčina

• 19.04.2017. u Sikirevcima u sali Vuković centra

• 24.04.2017. u Virovitici na Gradskoj tržnici

• 25.04.2017. u Gospiću u hotelu Ana

• 26.04.2017. u Požegi na imanju Zlatni Lug

• 09.05.2017. u Kninu na Kninskoj tvrđavi

• 13.05.2017. u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića

Doručak s hrvatskih farmi predstavljen je i u sklopu trodnevne manifestacije Hrvatska tržni-ca koja je s ciljem promocije hrvatskih proizvo-da i Hrvatske kao turističke destinacije održa-na u svibnju 2017. godine u Budimpešti na tržnici Nagy Vásásrcsarnok.

Uz mlijeko i mliječne proizvode, meso, jaja, med i kruh sa zaštićenim Znakovima Hrvatske poljoprivredne agencije koji su posluživani na doručcima održanim u svakoj županiji Repu-blike Hrvatske, predstavljeno je i preko 400



lokalnih primarnih proizvođača koji su registri-rani pod posebnim uvjetima i specifični za sva-ku pojedinu županiju.

Kako bi med označen Znakom Med hrvatskih pčelinjaka bio što bolje prepoznat na tržištu te kako bi se potrošači upoznali s vrijednošću označenog meda i važnošću konzumacije istog, Agencija je u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede organizirala manifestaciju Medni doručak s hrvatskih pčelinjaka: • 20.10.2017. u Zagrebu u sklopu 3. sajma

pčelarstva – Apitera na Zagrebačkom vele-sajmu te

• 4.11.2017. u Splitu u sklopu VIII. međuna-rodnog pčelarskog sajma Dalmatina 2017 u hotelu Zagreb.

Medni doručak s hrvatskih pčelinjaka posebno je usmjeren na djecu školske dobi jer se na ovaj način željela potaknuti svijest o važnosti konzumacije domaćih proizvoda te je potrebno od malih nogu educirati se o podrijetlu namir-nica koje se konzumiraju. U svrhu što bolje promocije Znaka Med hrvat-skih pčelinjaka, Agencija je sudjelovala i na 13. međunarodnom pčelarskom sajmu u Bjelova-ru, 3. vrbovečkim danima meda, 14. đurđevač-kim medvenim danima te 3. sajmu pčelarstva – Apitera gdje se putem promotivnih letaka i materijala posjetiteljima ukazalo na važnost konzumacije Meda s hrvatskih pčelinjaka. Tijekom 2017. godine promocija Znaka Meso hrvatskih farmi održala se u sklopu XII. među-narodnog znanstveno-stručnog simpozija Pe-radarski dani 2017. u Šibeniku gdje je održana prezentacija na temu označavanja mesa pera-di znakom Meso hrvatskih farmi. U sklopu 13. Savjetovanja uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj u Svetom Martinu na Muri održana je prezentacija na temu označavanja svježeg svinjskog mesa znakom Meso hrvatskih farmi kao i u sklopu Okruglog stola na temu svinjo-gojstva u sklopu delegacije Odbora za poljo-privredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta. Promocija Znaka Mlijeko hrvatskih farmi odr-žala se u sklopu 19. savjetovanja uzgajivača ovaca i koza i 18. izložbe hrvatskih ovčjih i kozjih sireva u Vinkovcima te sudjelovanjem na 3. hrvatskom festivalu tradicijskih sireva Sircrofest. Na 25. jesenskom međunarodnom bjelovar-skom sajamu u Gudovcu te na 3. sajamu zim-nice i autohtonih proizvoda u Zagrebu posjeti-teljima su se putem promotivnih materijala i letaka predstavili neobvezni sustavi označava-nja domaćih proizvoda zaštićenim Znakovima HPA.



14. STRUČNI SKUPOVI I OSTALE AKTIVNOSTI EXPERT WORKSHOPS AND OTHER ACTIVITES

14.1. XIII. SAVJETOVANJE UZGAJIVAČA

SVINJA U RH XIII PIG BREEDERS SYMPOSIUM OF CROATIA

13. savjetovanje uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj održano je 24. i 25. svibnja 2017. godine u hotelu Life Class Terme u Svetom Martinu na Muri. Suorganizatori Savjetovanja bili su Središnji savez udruga uzgajivača svinja Hrvatske i Hrvatska poljoprivredna agencija. Savjetovanje je održano pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i supokroviteljstvom Međimurske županije.

Savjetovanju je prisustvovalo preko 250 uzga-jivača svinja, djelatnika sa svinjogojskih farmi, predstavnika tvrtki koje su uključene u pojedi-ne faze svinjogojske proizvodnje te stručnjaka kojima je svinjogojska proizvodnja u fokusu interesa. Na otvaranju Savjetovanja ispred organizatora prisutnima su se obratili Goran Jančo, pred-sjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja i Robert Bakota, zamjenik ravnatelja

Hrvatske poljoprivredne agencije. Ispred Međi- murske županije koja je bila supokrovitelj ovog događanja prisutne je pozdravio Darko Rada-nović, pročelnik Upravnog odjela za gospodar-ske djelatnosti Međimurske županije. Mirna Dadić Ćućić, voditeljica Odjela za zoo-tehniku u Ministarstvu poljoprivrede, prisutni-ma je prenijela pozdrave ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, predstavila je neke od mjera koje Ministarstvo poljoprivrede provodi i priprema za sektor svinjogojstava te je službe-no otvorila 13. Savjetovanje uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj. Predavanja na ovogodišnjem Savjetovanju održali su uvaženi stručnjaci iz Ministarstva poljoprivrede, Agronomskog fakulteta iz Za-greba, Veterinarskog fakulteta, Poljoprivred-nog fakulteta iz Osijeka, gost predavač iz aus-trijske proizvođačke organizacije Styriabrid, djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije i predstavnici uzgajivača svinja. Teme predava-nja bile su vezane uz mjere iz programa rural-nog razvoja, uz nacionalne i lokalne marketin-ške projekte koje za cilj imaju promoviranje potrošnje domaćeg svinjskog mesa. Predstav-ljena su izlaganja o organizaciji svinjogojske proizvodnje u Austriji te o putu priznavanja i ciljevima prve svinjogojske proizvođačke orga-nizacije u Hrvatskoj. Na Savjetovanju su bila predstavljena izlaganja iz zdravstvene zaštite svinja, hranidbe te izlaganja iz pojedinih seg-menata upravljanja proizvodnjom na svinjogoj-skim farmama. Slušali smo izlaganja o nekon-vencionalnom, ali ipak dohodovnom, pristupu svinjogojstvu, izlaganje o inicijativi uzgajivača za revitalizaciju hrvatskog uzgoja mangulice, te izlaganja o promjenama u kvaliteti svinjskog mesa i o legislativi o preradi mesa na gospo-darstvima. Predavanja na 13. savjetovanju uzgajivača svinja u RH: - Prikaz rada Odjela za svinjogojstvo HPA –

Željko Mahnet, dipl. ing. - Provedba mjera iz programa ruralnog razvo-

ja MP – Goran Lipavić, dipl. ing. - Meso hrvatskih farmi HPA – Josipa Pavičić,

dipl. ing.



- Uspostava sustava sljedivosti svinjogojske proizvodnje na OPG-ima u Međimurju – Sonja Fažon, struč. spec. ing. agr.

- Razvoj proizvođačke organizacije Styriabrid Hans Peter Bäck

- Osnivanje proizvođačke organizacije u ske-toru svinjogojstva – Dario Periškić

- Procjena kondicije krmača i utjecaj na proiz-vodna svojstva AF – doc. dr. sc. Dubravko Škorput

- Zdravstveni status stada – Goran Jančo, dr. med. vet.

- Standardizacija legla: nužna mjera ili stalna potreba ? VF – doc. dr. sc. Sven Menčik

- Revitalizacija hrvatskog uzgoja mangulice HPA – dr. sc. Mato Čačić

- Hrvatska teška svinja PFOS – doc. dr. sc. Vladimir Margeta

- Promjene u kvaliteti svinjskog mesa AF – izv. prof. dr. sc. Danijel Karolyi

- Prerada mesa na gospodarstvu podrijetla – uvjeti prema propisima o sigurnosti hrane MP – Marijan Glavina, dr. med. vet.

- Hranidba prasadi AF – doc. dr. sc. Goran Kiš - Antinutritivne tvari u hrani za svinje: nutiritivni

i zdravstveni aspekti AF – izv. prof. dr. sc. Krešimir Salajpal

14.2. IZLOŽBE I SMOTRE U 2017. GODINI EXHIBITION AND SHOWS IN 2017.

U 2017. godini održano je 5 izložbi na kojima je bilo izloženo 65 svinja svih kategorija. Svinje su izlagane u sklopu smotre turopoljske svinje na manifestaciji Jurjevo 2017., 10. Županijske izložbe stoke u Popovači, 2. Stočarske izložbe u Sunji, 2. smotre banijske šare svinje u Petrinji te na državnoj stočarskoj izložbi održanoj u sklopu 25. Jesenskog međunarodnog bjelo-varskog sajma u Gudovcu. Na našoj najznačajnijoj državnoj stočarskoj iz-ložbi u Gudovcu kod Bjelovara, ukupno je izlo-ženo 45 grla, a ocjenjeno 35 grla u 5 kolekcija i to; 4 nerasta terminalnih pasmina od toga 2 nerasta pasmine durok, 1 nerast pasmine pie-tren i nerast pasmine pietren x durok, 7 nerasta pasmine landras i 16 nazimica pasmine lan-dras. Od izvornih pasmina ocijenjeno je 4 nerasta pasmine crna slavonska, te 4 krmače pasmine crne slavonska. U revijalnom djelu izložbe izložena su 2 nerasta pasmine veliki jorkšir, 1 krmača turopoljske pasmine, 2 krma-če pasmine banijska šara – pasmina u postup-ku priznavanja i 3 krmače pasmine mangulica. Kod ocjene izloženih svinja komisija je uzela u obzir sljedeća svojstva; vanjštinu, vrijednost procijenjenog agregatnog genotipa, podatke o vlastitim proizvodnim osobinama i podatke o proizvodnim osobinama roditelja. Nakon zbra-janja svih ocjena životinje su rangirane prema osvojenim bodovima.



Redoslijed grla navodimo po kolekcijama: Šampionsko grlo je

nerast pasmine LANDRAS PB 841/14; Uzgajivač: BRANKO DULIKRAVIĆ,

VELIKE SESVETE, Koprivničko-križevačka županija

Nagrađena grla, nerasti terminalnih pasmina: 1. mjesto DUROK PB 32/77; Uzgajivač:

MLADEN ČIŽMEŠINKIN, NOVO VIRJE, Koprivničko-križevačka županija

2. mjesto PIETREN PB 425/3; Uzgajivač: SLOBODAN LONČAR, PODGORCI, Bjelovarsko-bilogorska županija

3. mjesto DUROK PB 1/10; Uzgajivač: MILORAD REBIĆ, BJELOVAR, Bjelovarsko – bilogorska županija

Nagrađena grla, nerasti pasmine landras: 1. mjesto LANDRAS PB 648/45; Uzgajivač:

VALENTIN RUMEK, HLEBINE, Koprivničko-križevačka županija

2. mjesto LANDRAS PB 2971/62 ; Uzgajivač: MILKA ČUIĆ, PRGOMELJE, Bjelovarsko-bilogorska županija

3. mjesto LANDRAS PB 3078/3; Uzgajivač: JANDRO PAVLOVIĆ, NOVA RAČA, Bjelovarsko-bilogorska županija

Nagrađena grla, kolekcija nazimica pasmine landras: 1. mjesto kolekcija nazimica landras;

Uzgajivač: IVICA KOS, FINČEVEC, Koprivničko-križevačka županija

2. mjesto kolekcija nazimica landras; Uzgajivač: BRANKO DULIKRAVIĆ, VELIKE SESVETE, Koprivničko-križevačka županija

3. mjesto kolekcija nazimica landras; Uzgajivač: ANKA VALENT, BJELOVAR, Bjelovarsko-bilogorska županija

Nagrađena grla, nerasti pasmine crna slavon-ska: 1. mjesto nerast MB 8 ; Uzgajivač:

RADOVAN TRGOVČEVIĆ, ULJANIK, Bjelovarsko-bilogorska županija Vlasnik: RADOVAN TRGOVČEVIĆ, ULJANIK, Bjelovarsko-bilogorska županija

2. mjesto nerast MB 701 ; Uzgajivač: ADAM BOSI, JOSIPOVAC PUNITOVAČKI, Osječko-baranjska županija Vlasnik: ANTUN GOLUBOVIĆ, ĐURIĆI, Vukovarsko-srijemska županija

3. mjesto nerast MB 710 ; Uzgajivač: SLAVICA DŽINIĆ, STARI MIKANOVCI, Vukovarsko-srijemska županija Vlasnik: NEDJELJKO ŽIGIĆ, TOMAŠANCI, Osječko-baranjska županija

Nagrađena grla, rasplodne krmače pasmina crna slavonska: 1. mjesto krmača MB 11 ; Uzgajivač:

BILOGORA OBRT, VELIKE SESVETE, Koprivničko-križevača županija Vlasnik: BILOGORA OBRT, VELIKE SESVETE, Koprivničko-križevačka županija



2. mjesto krmača MB 2217 ; Uzgajivač: ANTUN GOLUBOVIĆ, ĐURIĆI, Vukovarsko-srijemska županija Vlasnik: ANTUN GOLUBOVIĆ, ĐURIĆI, Vukovarsko-srijemska županija

3. mjesto krmača MB 864 ; Uzgajivač: SLAVICA DŽINIĆ, STARI MIKANOVCI, Vukovarsko-srijemska županija Vlasnik: PAVAO VUKOVIĆ, BIZOVAC, Osječko-baranjska županija

U sklopu sajma u Gudovcu održani su dva okrugla stola na temu „Valorizacija tradicijskih proizvoda od turopoljske svinje“ u organizaciji PP Lonjsko polje, Plemenite opčine turopolj-ske, Agronomskog fakulteta i Hrvatske poljo-privredene agencije i „Uloga proizvođačke or-ganizacije u organiziranoj svinjogojskoj proiz-vodnji“ u organizaciji Ministarstva poljoprivre-de, Hrvatske poljoprivredne agencije i PO Slavonski svinjogojac.

14.3. EDUKACIJE DJELATNIKA I

UZGAJIVAČA EDUCATION OF EMPLOYEES AND BREEDERS

U 2017. godini u koordinaciji Službe za razvoj svinjogojstva, održana je edukacija djelatnika područnih ureda Donji Miholjac, Darda, Vin-kovci, Virovitica, Koprivnica, Đurđevac, Vrbo-vec i Požega. Razlog edukacije je prebaciva-nje dijela poslova ocjenjivanja uzgojno valjanih rasplodnih grla na područne urede, koji su teh-nički i stručno osposobljeni odrađivati taj dio posla, sukladno novoj reorganizaciji poslova-nja HPA. Edukacije su imale za cilj imale ujed-načavanje kriterija pri ocjenjivanju, korištenje uređaja za mjerenje debljine leđne slanine, baždarenje uređaja i druge operacije. Djelatni-ci područnih ureda su obnovili znanja uzgojno selekcijskih postupaka, koji su provedeni na gospodarstvima registriranih uzgajivača u Komletincima kod Vinkovaca, te u Rezovcu kod Virovitice. Djelatnici HPA su prošli obuku stavljanja grla u test, odabira prvih grla za bu-dući uzgoj, završetak testiranja u feld test uvjetima, vaganja, mjerenja, ocjenjivanja nazi-mica i nerastova, kao i njihovo svrstavanje u uzgojne kategorije. Svim djelatnicima HPA koji su prošli edukaciju dodijeljeni su novi uređaju za mjerenje debljine leđne slanine. Ovim ciklu-som završene su edukacije područnih ureda u cilju unaprjeđenja provođenja uzgojnog pro-grama. U organizaciji Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje, 20. lipnja 2017. godine u konfe-rencijskoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici održana je radionica za uzgajiva-če turopoljske svinje. U sklopu projekta „Vred-novanje tradicijskih proizvoda od turopoljske svinje“ čiji je nositelj Javna ustanova Park



prirode Lonjsko polje, a financiran je od strane Europske komisije, predstavljen je uzgojni pro-gram za uzgoj turopoljske svinje, dosadašnji rezultati projekta, prijedlog poslovnog sporazu-ma za uzgajivače te dogovorene daljnje aktiv-nosti u projektu. Prezentaciju o Uzgojnom pro-gramu održao je načelnik Odjela za svinjogoj-stvo Hrvatske poljoprivredne agencije. Radio-nica je protekla u vrlo dobroj i konstruktivnoj atmosferi te su dogovorene aktivnosti u nared-nih nekoliko mjeseci, a prvenstveno se tu misli na probnu proizvodnju proizvoda od mesa turopoljske svinje, sudjelovanja na sajmovima i izračuna proizvodne vrijednosti tovljenika turopoljske svinje.

14.4. REVITALIZACIJA UZGOJA

BANIJSKE ŠARE SVINJE REVITALIZATION OF BANIJA SPOTTED PIG BREEDING

Služba za razvoj svinjogojstva u 2017. godini aktivno je sudjelovala u radu Udruge banijska šara. Puno napora usmjerilo se na obilaske go-spodarstava koja su nabavila primjerke Banij-ske šare svinje, kao i u formiranje matičnih sta-da te još uvijek nepriznate autohtone pasmine. Djelatnici Službe su vršili označavanja i ocjene odraslih jedinki, muške i ženske prasadi, unos podataka u matičnu knjigu za ovu pasminu či-me su postavljeni temelji za provedbu uzgojno selekcijskog rada potrebnog za priznavanje ove pasmine. U suradnji sa Agronomskim fa-kultetom iz Zagreba, koji je ujedno i nositelj projekta, izrađen je prijedlog uzgojnog progra-ma za Banijsku šaru svinju. Banijska šara svi-nja po treći put je predstavljena na 25. Jesen-skom međunarodnom bjelovarskom sajmu u

Gudovcu, gdje su bile izložene dvije krmače. Tijekom 2017., nastavljena je suradnja sa Agronomskim fakultetom i prof. dr. sc. Krešimi-rom Salajpalom s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji je ujedno i nositelj projekta „Re-vitalizacija uzgoja banijske šare svinje“ odo-brenog od VIP-a 2015. godine. U 2017. godini djelatnik Službe za razvoj svinjogojstva je iza-šao 8 puta na teren na kojem je odabran i označen veliki broj muške i ženske prasadi. Krajem 2017. godine u središnjoj bazi matičnih svinja evidentirano je 17 nerastova i 63 krma-če. U suradnji s doc. dr. Svenom Menčikom sa Veterinarskog fakulteta u Zagrebu napravljene su ocjene vitalnosti i kondicije za legala koja su obuhvaćena ovim programom. Vedran Klišanić, djelatnik Službe za razvoj svi-njogojstva sudjelovao je kao član komisije za ocjenjivanje kobasica na Turopoljskoj i Petrinj-skoj kobasijadi. Razlog održavanja ovih mani-festacija je prezentacija mesnih prerađevina od Turopoljske i Banijske šare svinje te promo-cija uzgoja ovih pasmina.



14.5. REVITALIZACIJA UZGOJA MANGULICE REVITALIZATION OF MANGALICA BREEDING

Služba za razvoj svinjogojstva u 2017. godini aktivno je sudjelovala u radu Udruge uzgajiva-ča mangulice. Puno napora usmjerilo se na obilaske gospodarstava koja imaju primjerke Mangulice, stavljanje pod kontrolu, ocjenjiva-nje i označavanje zatečenih grla kao i na upis grla u registar i formiranje matične knjige. Obzirom da mangulica ima 3 soja: bijela (svi-jetla), lasasta i crvena svaki soj se vodi za-sebno kao uzgoj u čistoj krvi, te unutar sojeva nisu dopuštena križanja. Formirane su linije unutar sojeva, daljnje vođenje pedigrea stvara preduvjete za kontrolirani uzgoj, izračun uzgo-ja u srodstvu kao i provedbu uzgojnog progra-ma za mangulicu. Važno je naglasiti da je re-gistar za mangulicu još uvijek otvoren, stoga je uz postojeća matična grla moguće povećanje populacije ukoliko se zateknu nova grla na te-renu, a grla su u tipu jednoga od tri navedena soja.

14.6. ZNANSTVENO STRUČNA SURADNJA I PUBLIKACIJE SCIENTIFIC EXPERT COOPERATION AND PUBLICATIONS

PROJEKTI 1. VIP – projektu “Revitalizacije uzgoja banij-

ske šare svinje“. 2015.-2017. (nositelj Agronomski fakultet u Zagrebu, Zavod za opće stočarstvo)

2. PRIRUČNIKU – Revitalizacija uzgoja ba-nijske šare svinje, izdanje Sveučilište u Zagrebu – Agronomski fakultet, Zagreb, 2017.

3. Šalomon D1., P. Margeta2, V. Klišanić3, S. Menčik4, D. Karolyi1, Ž. Mahnet3, D. Škor-put1, K. Salajpal 1 (2017): Preliminarno is-traživanje genetske raznolikosti populacije banijske šare svinje mikrosatelitskim bilje-zima. 1Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, Zagreb, Hr-vatska, 2Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Vladimira Preloga 1, Osijek, Hrvatska, 3Hrvatska po-ljoprivredna agencija, Poljana Križevačka 185, Križevci, Hrvatska, 4Veterinarski fa-kultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, Zagreb, Hrvatska.

RADOVI OBJAVLJENI U ZNANSTVENIM PUBLIKACIJAMA (ZNANSTVENI RAD)

1. Menčik S., M. Špehar, Ž. Mahnet, D. Kne-žević, M. Ostović, V. Beretti, S. Paola, A. Sabbioni (2017): Litter size traits in Black Slavonian and Nero di Parma pig breeds: effects of farrowing management and sow number per herd. Book of Abstracts of 22nd ASPA Congress: Italian journal of animal science p. 145-146.

RADOVI U ZBORNICAMA SKUPOVA S MEĐUNARODNOM RECENZIJOM

1. Čačić M., V. Orehovački, M. Špehar, M. Dadić, Vlatka Čubrić Čurik, Ino Čurik (2017): Prepreke očuvanju izvornih pasmi-na i razvoju banke gena. 52. Hrvatski i 12. Međunarodni simpozij agronoma, 12.-17.2.2017., Dubrovnik. Zbornik radova, str: 479-483. ISSN 2459-5543



STRUČNO POPULARNI ČLANCI

1. Čačić M., Ž. Mahnet, V. Klišanić, V. Oreho-vački, Ž. Grigić, L. Ivanac (2017): Revitali-zacija hrvatskog uzgoja mangulice. 13. Sa-vjetovanje uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj, Sveti Martin na Muri, 24.-25. 5.2017., Zbornik predavanja: 65-78.

2. Menčik S., M. Modrić, Ž. Mahnet, M. Osto-vić, A. Ekert Kabalin (2017): Standardizaci-ja legla: nužna mjera ili stalna potreba. 13.

Savjetovanje uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj, Sveti Martin na Muri, 24.-25. 5.2017., Zbornik predavanja: 58-64.

3. Salajpal K., G. Kiš, Ž. Mahnet (2017): Anti-nutritivne tvari u hrani za svinje: Nutritivni i zdravstveni aspekti. 13. Savjetovanje uz-gajivača svinja u Republici Hrvatskoj, Sveti Martin na Muri, 24.-25. 5.2017., Zbornik predavanja: 106-114.

14.7. UZGOJNE ORGANIZACIJE / BREEDING ORGANIZATIONS

Središnji savez udruga uzgajivača svinja Hrvatske Ilica 101, 10000 Zagreb Tel: +385 (0)1 3903 115 Email: [email protected] Web: www.sus.hr

„Fajferica“ Udruga uzgajivača crne slavonske svinje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema Vladimira Nazora 1, 31400 Đakovo Tel: +385 (0) 31 815 019 Email: [email protected] Web: http://fajferica.hr

Plemenita Opčina turopoljska Zagrebačka 37, 10410 Velika Gorica Tel: +385 (0) 1 6260 001 Email: [email protected] Web: www.turopolje.hr

Udruga uzgajivača svinja pasmine mangulica Vladimira Nazora 1, 31400 Đakovo Tel: +385 (0) 99 323 4882 Email: [email protected]

Udruga uzgajivača svinja „Banijska šara“ Donja Baguča 108c, 44250 Petrinja Tel: +385 (0) 95 581 8548 Email: [email protected]



Izvješće pripremili Report prepared:

URED RAVNATELJA Tel. 01/3903-103; fax: 01/3903-191,

e-mail: [email protected] doc. dr. sc. Zdravko Barać, ravnatelj

dr. sc. Mato Čačić, pomoćnik ravnatelja Sektor za razvoj stočarske proizvodnje

Željka Fatović, dipl. ing., pomoćnica ravnatelja Sektor za upravljanje registrima domaćih životinja

i informatičku podršku Mladen Molnar, dipl. ing, pomoćnik ravnatelja

Sektor za planiranje i koordinaciju rada područnih ureda dr. sc. Nataša Pintić Pukec, pomoćnica ravnatelja

Sektor za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda

SEKTOR ZA RAZVOJ STOČARSKE PROIZVODNJE SLUŽBA ZA RAZVOJ SVINJOGOJSTVA

tel: 01/3903-130, fax: 01/3903-192, e-mail: [email protected]

Mario Tretinjak, dipl. ing., načelnik Vedran Klišanić, mag. ing. agr., viši koordinator

Nađa Lubina Malus, dipl. ing., koordinatorica Vladimir Prpić, dipl. ing., koordinator

SLUŽBA ZA GENETSKO VRJEDNOVANJE DOMAĆIH ŽIVOTINJA I I BANKU ANIMALNIH GENA


dr. sc. Marija Špehar, načelnica dr. sc. Maja Dražić, viša koordinatorica

Vesna Orehovački, mag. ing. agr. koordinatorica Josip Crnčić, struč. spec. ing. agr., koordinator

dr. sc. Anamarija Smetko, stručna savjetnica Nina Karapandža, mag. ing. agr., stručna suradnica

SEKTOR ZA UPRAVLJANJE REGISTRIMA DOMAĆIH ŽIVOTINJA I INFORMATIČKU PODRŠKU

SLUŽBA ZA OZNAČAVANJE I REGISTRACIJU DOMAĆIH ŽIVOTINJA


Nives Božić, dipl.ing., načelnica Branimir Antoljak, dipl. ing., koordinator

Ksenija Feljan Maroković, dipl. ing., viša stručna savjetnica

SEKTOR ZA PLANIRANJE I KOORDINACIJU RADA PODRUČNIH UREDA SLUŽBA ZA PLANIRANJE I KOORDINACIJU RADA PODRUČNIH UREDA Tel: 01/3903-167, fax: 01/3903-198, e-mail: [email protected] Željko Mahnet, dipl. ing, načelnik Davor Malić, dipl. ing., viši koordinator Ivan Trtolja, dipl. ing., viši stručni savjetnik Jelena Cvitaš, dipl. ing., viša stručna savjetnica Mladen Stjepanović, dipl. ing., stručni suradnik

PODRUČNI UREDI SEKTOR ZA KONTROLU KVALITETE STOČARSKIH PROIZVODA SLUŽBA ZA KONTROLU OCJENJIVANJA NA LINIJI KLANJA ŽIVOTINJA tel: 048/279-064; fax: 048/279-057, e-mail: [email protected]

Tomislav Anđelić, dr. med. vet., načelnik Krunoslav Koprić, dr. med. vet., koordinator Mladen Pek, struč. spec. ing. agr., viši stručni savjetnik Matej Bolčić, mag. ing. agr., viši stručni savjetnik Roman Jelen, struč. spec. ing. agr., stručni savjetnik SAMOSTALNA SLUŽBA ZA NEOBVEZNE SUSTAVE OZNAČAVANJA I PROMOCIJU HRVATSKIH POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODA tel: 01/3903-157, fax: 01/3903-127, e-mail: [email protected]

mr.sc. Dubravka Živoder, načelnica Petra Tudor, dipl. ing., koordinatorica Josipa Pavičić, dipl. ing., koordinatorica Vatroslav Tissauer, dipl. ing, viši stručni savjetnik Marija Tumpak, struč. spec. oec. agr., stručna savjetnica Ivana Franjić, mag. ing. agr., stručna suradnica

GI Svinje 2018. !!!

Svinjogojstvo Pig Breeding

gi 2017 - svinjogojstvo...

Documents