geoslatina - koncepcija uporabe geotermalne energije

33
GEOSLATINA d.o.o. V.Nazora 35, 33520 Slatina KONCEPT IZVODLJIVOSTI, STRATEGIJA I CILJEVI GEOTERMALNIH ISTRAŽIVANJA NA PODRUČJU GRADA SLATINE rujan, 2010.

Upload: matija-perkovac

Post on 07-Mar-2015

381 views

Category:

Documents


6 download

TRANSCRIPT

Page 1: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

GEOSLATINA d.o.o. V.Nazora 35, 33520 Slatina

KONCEPT IZVODLJIVOSTI, STRATEGIJA I CILJEVI GEOTERMALNIH ISTRAŽIVANJA

NA PODRUČJU GRADA SLATINE

rujan, 2010.

Page 2: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

SADRŽAJ Str.

1. UVOD 3

2. GRAD SLATINA- PODRUČJE ISTRAŽNIH AKTIVNOSTI 4

2.1 Smještaj Grada Slatine 4 2.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 5 2.3. Obilježja reljefa 6

3. PODACI O GEOTERMALNIM RESURSIMA SLATINSKOG PODRUČJA 10

4. POSLOVNA SURADNJA GEOSLATINA- EFLA 15

4.1. ABC-postupak 16

5. EFLA 19 6. ISOR 20

7. KORIŠTENJE GEOTERMALNE ENERGIJE 21

8. RAZVOJNI KONCEPT TVRTKE PAN-INDUSTRIJA PAPIRA ZAGREB d.o.o. 26 9. PROIZVODNA ZONA TRNOVAČA 27

10. IZGRADNJA GEOTERMALNE ELEKTRANE 29

11. KASKADNO KORIŠTENJE GEOTERMALNE ENERGIJE 32

12. POJEKCIJA PLANA REALIZACIJE AEIC 33 13. POTENCIJALNE ZONE ZA REALIZACIJU AEIC-a 41 14. ZAKLJUČAK 42 15. PRILOZI 42

2

Page 3: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

1. UVOD Grad Slatina u suradnji s tvrtkom Geoslatina d.o.o. intenzivno radi na pripremama vezanim uz provođenje istražnih aktivnosti na geotermalnom području Slatina“. Prema informacijama s kojima raspolažemo, na području grada Slatine postoje izvori geotermalne vode, nastalih 60-80-ih godina prošloga stoljeća, kada je tvrtka INA vršila istražna bušenja na širem području Grada Slatine. Radi se o geotermalnoj vodi visoke energetske učinkovitosti, na dubini 3.000 – 5.000 metara, s temperaturnim rasponom od 130-183 C. Cilj trenutnih aktivnosti je provjera energetskog potencijala na širem području Grada Slatine, te utvrđivanje parametara za njegovo korištenje, primarno za pretvorbu toplinske u električnu energiju izgradnjom energetskog objekta koji bi proizvodio električnu struju, a zatim i kaskadno korištenje tople vode u cilju poticanja poljoprivredne proizvodnje (plastenici), te u turističke svrhe. Grad Slatina i tvrtka INA d.d. potpisali su 19. lipnja 2008. godine Pismo namjere o poslovnoj suradnji koja, pored ostaloga, predviđa provedbu istražnih radova na postojećim bušotinama na širem području Grada, a u cilju izrade Elaborata o zalihama geotermalnih voda. Isto tako, Grad Slatina je potpisao Sporazum o poslovnoj suradnji sa islandskim tvrtkama EFLA i RED (26.11.2009.) koji su spremni ući u zajednički projekt s domaćim partnerima vezan uz izgradnju energetskog objekta za proizvodnju električne struje te distribuciju topline. Također, Vlada RH usvojila je Zaključak (10.09.2009.) kojim se podupire Program gospodarske uporabe geotermalne energije na području Slatine čime je Grad Slatina ušao u energetsku strategiju Hrvatske, što je značajan događaj i smjerokaz za buduće aktivnosti.

Konačni cilj – razvojna strategija: a) Omogućiti korištenje geotermalne energije za potrebe tvrtke PAN-Industrija papira, b) Izgraditi energetski objekt-elektrana- za proizvodnju električne struje, c) Izraditi koncept kaskadnog korištenja tople vode (kompleks plastenika, ribogojilište,

hladnjače i skladišta, za ind. zone, i sl.), u suradnji sa lokalnim poduzetnicima. c) Projekt centralnog grijanja – district heating- za područje Grada Slatine i šire okolice, d) Korištenje geotermalne vode u turističke svrhe- ( toplice, wellness-centar)

U cilju stvaranja uvjeta za realizaciju spomenute strategije Grad Slatina je u suradnji sa tvrtkom PAN-Industrija papira Zagreb d.o.o. te drugim privatnim poduzetnicima, osnovao Projektnu tvrtku pod nazivom «GEOSLATINA» d.o.o. za proizvodnju električne i toplinske energije te proizvodnju i trgovinu geotermalnih voda. Tvrtka GEOSLATINA d.o.o, sa sjedištem u Slatini, potpisala je Ugovor o poslovnoj suradnji sa tvrtkom EFLA hf iz Islanda, kako bi se primjenom najsuvremenijih metoda dobila realna slika glede geotermalnih resursa na području Grada Slatine, te u drugoj fazi-izradila koncepcija moguće uporabe ovih resursa u razvojne projekte, čime bi se ostvarila njihova potpuna ekonomska valorizacija.

3

Page 4: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

2. GRAD SLATINA- PODRUČJE ISTRAŽNIH AKTIVNOSTI 2.1. SMJEŠTAJ GRADA SLATINE Područje grada Slatina pripada sjeverozapadnom dijelu šire geografske cjeline Istočne Hrvatske, koja je najistočniji dio Republike Hrvatske. Slatina je smještena na g.š. 45°42'17'' N i g.d. 17°42'28'' E, na prosječnoj nadmorskoj visini od 127 m.1

Teritorijalno grad Slatina pripada prostoru Virovitičko-podravske županije, koja se nalazi na kontaktu Središnje i Istočne Hrvatske. U okviru prostora Županije, grad Slatina pripada njezinu središnjem, odnosno jugoistočnom dijelu. Grad Slatina jedan je od gradova u Virovitičko-podravskoj županiji, sa

površinom od 166,75 km2, što predstavlja 8,25% površine županije. Broj stanovnika, prema Popisu iz 2001. godine je 14.819, a gustoća naseljenosti 89 st/km2.

Grad Slatina svojim prirodnim vrijednostima, reljefom, geološkim sastavom tla, klimatskim i hidrološkim karakteristikama, vegetacijskim pokrovom i faunom, ima izuzetno značenje u Virovitičko-podravskoj županiji. U gradu Slatina ima petnaest (15) naselja i to: Bakić, Bistrica, Donji Meljani, Golenić, Gornji Miholjac, Ivanbrijeg, Kozice, Lukavac, Markovo, Medinci, Novi Senkovac, Radosavci, Sladojevački Lug, Sladojevci i Slatina.

4

Page 5: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

Ž-4 025

D -2

TER ITOR IJ AL NE I S TA TISTIČ KE GRANICE

p o s to je ć e /p l a nirano

ZRAČ NI PRO MET

C ES TO VN I PROMET

G RAĐE VINS KO P ODRU ČJE NASELJA

P OVR ŠIN E IZVA N N ASELJA

VO DE

ŽEL JE ZN IČ KI P ROMET

T1

R1

F1

N1

p o s to je ć e /p la nirano

R

L UKA VAC

Č AĐ AV ICA

Č -14

Č -14 -1-2

Č -14 -1-1

S .L.2

Č -14 -1-3

Č -14 -1-4

Č -14 -1-5

Č -14 -1-6

Č -14 -1-7

Č-14

-1-3-1

Č-15

Č -16Č-1

6-2

Č-1

6-1

L-2

L-1

L-3

M .Č . 1 - 6

M .Č . 1 - 5

M .Č . 1- 4

M .Č . 1 - 3

M .Č . 1 - 2

M .Č . 1 - 1

J - 1

M .Č .1

H RUŠ ĆIK

L IP IK - 2

L - 2

- 1

LIP

IK - 1

L - 2

- 2

L - 2

- 3

L - 2

- 4

L - 2 - 4 - 1

H - 2 H - 1

J UR MA NUŠA

B .P.2

B.P.6

B UJ IN O PO LJE

B.P.3

B .P.4

B .P.5

L - 4

L - 4

- 1

S LATINS KA ČAĐ AVICA

S LATINS KA ČAĐ AVICA

POT

OČAN

I

J AV

ORICA

JAV

OR

ICA

KOZ IČ

KI POTOK

MED.

. I..I V.

R AS AD NIK

OGR

.II.

OG

R.I.

T UR BI NA IV

M . IV

M . III

M. I

M. V

T. V

I I.

F

OG

R.I.

J UR MA NUŠA

T URB INA

T .II

T .I II

T .I

T .V

K UR JA KU ŠA I II

V IIV I II

IX

X

CIG

LANA

I.

KUR

JAKU

ŠA II

O . K. I

GRA

ŠEVIN

A

V OĆ AR

KUR

JAKU

ŠA I

K UĆAN IC A II.

K.V

I.

K.I V.

R AD . II I.

R AD . II.

R.I V

.

R. I.

KUR

JAKU

ŠA IV.

KUĆ

ANIC

A I.

K UĆ AN IC A II I.

K.V.

X.

I X.

X I.

XI I.

ČAR

I.

KUĆ

ANICA

B .I I.

B.I V.

J.I I.

J.I.

BRV

. I.

B. I.

J .I I I.

J .I V.

J.V.

J.V

I.

JOŠ

.I.

BUB

AJ

II.PIV AR

NICA

I.

I I.

I I I.

I .

P AŠ NJ AK I I

P AŠ NJ AK I

I I.I

I I.

Č -16-1-1

D -49

D -2

L -40 0 50

L -4 0 051

D-34

U P U " G R A D A SLATINE"

N4

N6

T3

R1

R3

R5

T4

F2F1

R

T1

N5T2R2

R7

R6

E3

E5

SLA TINAIZV OD IZ PPUG

1. K O R IŠTENJE IN AMJENA POV RŠINA

1 : 25 000

PPUG- KARTA SLATINE

2.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE Geološka obilježja Najstarije stijene su pontske starosti, a predstavljene su razvojem žućkast-osivih, sivih i smeđih pjeskovitih lapora, kalcitičnih lapora, uglavnom bez izražene slojevitosti. Samo lokalno se zapaža povećani sadržaj kalcita u stijenama koje prelaze i u glinovite vapnence. Pripadnost ovih naslaga određena je temelju čestih pronalazaka fosila Paradacna abichi, Congeria zagrabiensis, Didacna otiophora i dr. Veliku rasprostranjenost imaju i pleistocenski sedimenti od kojih su najznačajnije jezersko-barske naslage. To su raznobojni lesoliki siltovi s obiljem primjesa feruginozne tvari, šarene ilovače i gline. U pojedinim slojevima česte su koncentracije željezno-manganskih konkrecija ili kalcita.

5

Page 6: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

Geološka karta Slatine

U tektonskom pogledu, najmarkantniji element u širem području je tzv «glavni uzdužni potolinski rasjed» koji odvaja masiv Bilogore od tzv. «glavne potolinske zone». Prema poznatim podacima, radi se o vertikalnom ili subvertikalnom reversnom rasjedu duž kojeg je sjeveroistočno krilo tijekom tercijara i kvartara postepeno spuštalo. Ovo spuštanje u kvartaru iznosi oko 150 m. Slatina je smještena na oba krila ovog rasjeda koji je i danas seizmotektonski aktivan (jači potres 1982. god). 2.3. OBILJEŽJA RELJEFA Reljef prostora grada Slatine, podijeljen je poprečno na dva osnovna tipa. Sjeverni dio je nizina, a južni dio čine obronci lanca Papuka. Nizinski dio je prostor pridravske ravnice i dio otvorenog panonskog prostora. Lanac Papuka nije kompaktan i jedinstven, već je razveden poprečnim udolinama duž vodotoka. Nizinski dio je područje vrlo male reljefne energije. To je tipičan akumulacijski prostor, nastao akumulacijsko-erozijskim radom rijeke Drave i njenih pritoka, te eolskim radom. Starija virmska terasa rijeke Drave ili tzv. viša pleistocena terasa razvijena je uz sam kontakt nizine prema Papuku te je to cjelovit prostor koji zbog pretežno lesnog pokrova, kao i ocjeditosti, predstavlja agrarno najvrjedniji dio. Stepeničast karakter reljefa i podijeljenost u pravcu istok-zapad prati i osnovna hidrografska mreža, a što je utjecalo i na razmještaj naselja.

6

Page 7: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

7

Page 8: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

Seizmička karta šireg područja Slatine

8

Page 9: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

Seizmička mapa Slatine sa tektonskim rasjedima

9

Page 10: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

3. PODACI O GEOTERMALNIM RESURSIMA SLATINSKOG PODRUČJA Na širem području Grada Slatine nalazi se desetak bušotina čiji podaci ukazuju da se radi o energetski veoma obećavajućem geotermalnom polju, s temperaturama vode od 70 - 183˚C. Preliminarna ispitivanja ranih šezdesetih i sedamdesetih godina nedvojbeno ukazuju na visoku energetsku učinkovitost postojećih geotermalnih potencijala, koja se ipak, s obzirom na vremenski odmak, ponovo trebaju valorizirati i definirati u kontekstu trenutnih potreba i zahtjeva postojećih investitora. Tvrtka INA d.d. Zagreb je u razdoblju od 1959. – 1989. vršila istražna bušenja s ciljem pronalaženja nafte i plina, međutim, kako isto nije pronađeno, bušotine su uglavnom likvidirane, kao ne-perspektivne, zabetonirani ili blindirano.

Slika 2.3. Grafički prikaz značajnijih geotermalnih lokaliteta u Republici Hrvatskoj Izvor: Meridijani, br. 132, str. 74-82, Zagreb, veljača 2009.

10

Page 11: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

U nastavku dajemo prikaz najvažnijih podataka s kojima raspolažemo, a tiču se postojećih bušotina na širem području Slatine. 1.PODRAVSKA SLATINA–1 (PS-1) Izrađena: od 05. 1959. do 08. 1959. Konačna dubina: 2925,0 m Izmjerena temperatura - Tdna (max) = 110°C 2. PODRAVSKA SLATINA–1 (PS-5) Izrađena: od 07. 1984. do 04. 1985. Konačna dubina: 5051,0 m Izmjerena temperatura - Tdna (max) = 183°C 3. ĆERALIJE 1 (ćer-1) Izrađena: od 12. 1962. do 02. 1963. Konačna dubina: 1878,0 m Izmjerena temperatura - Tdna (max) = 69°C 4. PODRAVSKA SLATINA–2 (PS-2) Izrađena: od 08. 1959. do 11. 1959. Konačna dubina: 3306,0 m Izmjerena temperatura - Tdna (max) = 138°C 5. PODRAVSKA SLATINA-3 (PS-3) Izrađena: od 12. 1961. do 02. 1962. Konačna dubina: 2707 m Izmjerena temperatura - T(max) = 99°C 6. PODRAVSKA SLATINA-4 (PS-4) Izrađena: od 06. 1962. do 11. 1962. Konačna dubina: 3510 m Nema podatka o izmjerenoj temperaturi slojne vode. 7. ĆERALIJE-2 (ĆER-2) Rađena: 03.1963. Konačna dubina: 813,9 m Tmax=? Slojevi sa slatkom vodom: 168-190 m.

11

Page 12: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

8. GORNJE VILJEVO-1 (GV-1) Izrađena:od 07. 1988. do 01. 1989. Konačna dubina: 4092,5 m (4100 m po EK) Izmjerena temperatura - T(max) = 172°C na 3943 m 5.a) Gornje Viljevo-1 alfa (GV-1α) Izrađena: od 02. 1989. do 05. 1989. Zbog loma alata zasječen je kanal na 3858 m. Konačna dubina: 5080 m Izmjerena temperatura - T(max) = 191°C na 4500 m 9. BAKIĆ-1 (BAK-1) Izrađena: od 06. do 10. 1984. Konačna dubina: 4999 m Izmjerena temperatura - Tmax = 178°C na 4872 m. 10. DONJA BUKOVICA-1 (DB-1) Izrađena: 06.-11.1978. Konačna dubina: 4496 m Izmjerena temperatura - Tmax = 178°C 11. BUKOVICA-1 (BKC-1) Rađena: 11.88-03.89. Konačna dubina: 4102 m Izmjerena temperatura - Tmax = 170°C DST-1 3694-3703 m. Vapnenačko-dolomitne breče. Bez manifestacija dotoka na površini. Vrlo slaba propusnost. T (3700 m) = 183°C. 12. DONJA BUKOVICA-2 (DB-2) Rađena: 06. - 09.1984. Konačna dubina: 3874 m Izmjerena temperatura - T(max) = 174°C (gt = 4,9 °C/100 m) Lokacija PS-5

12

Page 13: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

13

Page 14: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

14

Page 15: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

4. POSLOVNA SURADNJA GEOSLATINA d.o.o,- EFLA hf- ISLAND Tvrtka GEOSLATINA d.o.o. potpisala je 21. rujna, 2010. godine «Ugovor o poslovnoj suradnji» sa tvrtkom EFLA hf iz Islanda koji predviđa provođenje kompleksnih istraživanja i mjerenja s ciljem dobivanja realnog uvida u stanje i kapacitete geotermalnih resursa na širem području Grada Slatine, optimalno utvrđivanje položaja i kapaciteta podzemnog akvifera te procjene njegove izdašnosti, kao i prijedlog plana bušenja-izrada prve radne bušotine. Na tragu dobivenih podataka pokreće se izrada potrebne Investicijske studije za korištenje geotermalnih resursa u potrebe poduzetnika. Ovim Ugovorom definiraju se uvjeti suradnje tvrtke EFLA s tvrtkom GEOSLATINA u projektu provođenja istražnih aktivnosti radi utvrđivanja kapaciteta geotermalnog polja «Slatina» Isto tako, na tragu potpisanog Ugovora i plana provođenja istražnih aktivnosti, tvrtka GEOSLATINA d.o.o. potpisala je 5. studenoga, 2010. godine Ugovor sa tvrtkom EFLA hf koja u suradnji sa tvrtko ISOR iz Islanda treba provesti fazu-B koji predviđa koja pored ostaloga, predviđa provođenje MT- mjerenja i utvrđivanje statusa i rasprostiranja akvifera te procjena njegove izdašnosti. Ova mjerenja trebala bi se provesti tijekom mjeseca ožujka, 2011. godine, nakon čega bi uslijedilo završno izvješće i definiranje slijeda aktivnosti koji bi doveli do probnog bušenja- radna bušotina. Očekuje se da bi radovi na radnoj bušotini trebali uslijediti početkom mjeseca srpnja, 2011. godine.

15

Page 16: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

4.1. A – B – C – POSTUPAK Tvrtka EFLA, kao konzalting tvrtka, predlaže provođenje A – B – C – postupka kojega je sama razradila, a koristi se za izvođenje istražnih aktivnosti na geotermalnim poljima. Istraživanje Istraživanje- FAZA A Cilj faze A je omogućiti bliži uvid na područje istraživanja s namjerom koja je lokacija najprikladnija za istražna bušenja. Faza A se sastoji iz: Prikupljanje osnovnih podataka

• Prikupljanje literature sa svim raspoloživim podacima • Skupno izvješće vezano uz literaturu te zaključci • Posjet lokaciji od strane starijeg geologa i projekt-managera • GPS lociranje na mapi prostora te oznaka izvora/ bušotina ako je potrebno • Interno izvješće 1 – za procjenu

Geološko i geo-kemijsko istraživanje

• Geološko mapiranje • Identifikacija površinskih struktura vezanih uz

geotermalne aktivnosti ( rasjedni, frakture i dr.) • Uzimanje uzoraka vode/plina sa izvora, bušotina

i fumarola • Procjena rezultata kemijskog sastava vode i plina

te interpretacija potencijala bazirano na geo-kemijskoj tehnici kao npr. Geo-termometrija.

• Izvješće o kemijskoj analizi • Procjena prioritetnih polja • Interno izvješće 2- za procjenu U prvoj fazi se prikuplja i analizira sva poznata literatura i istraživanja. Sva područja obilaze geolozi EFLA-e pri čemu se analizira površina, svi topli izvori postojeće bušotine se mapiraju sa GPS-om koordinatama te se uzimaju uzorci vode i plina te analiziraju. Slijedi Odluka o daljnje metodama istraživanja. Faza A se zaključuje sa prijedlozima za daljnja geo-fizikalna mjerenja te istražno bušenje u fazi B ili sugestija da se odustane.

16

Page 17: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

Istraživanje - FAZA B Druga faza se sastoji od istraživačkih radova koji se provode na cijelom području za koji je dobiveno odobrenje u fazi A. Faza B započinje sa geo-fizikalnim mjerenjima. Sa TEM –om je moguće istražiti geotermalna polja do dubine od 800 metara, dok sa MT je to moguće provesti do 5000 metara. U fazi B započinju istražni radovi postojećih bušotina. Plitka bušenja za praćenje gradijenta topline bit će provedeno ako je potrebno. MT geo-fizikalno istraživanje bit će provedeno na cca jednoj točki po km2, izrada SD modela područja sa frakturama i rasjedima a zatim evaluacija mjera zaštite okoliša te pitanja sigurnosti. Faza B se sastoji iz: Geofizikalna istraživanja • Istraživanje geofizikalne otpornosti putem TEM, MT ili Schlumberger tehnike ili drugih

geofizikalnih metoda koji su zasnovani na prirodnom i geološkom okruženju izvora • Identificiranje zone prisutnosti geotermalnog fluida • Završni elaborat istraživanja- prestanak radova ili prelazak u fazu B

Testiranje postojećih bušotina i bušenje plitkih bušotina

• Testni radovi na postojećim bušotinama • Plitka bušenja u cilju praćenja temperaturnog gradijenta • Mapiranje geotermalnog gradijenta iz plitkih bušotina, • Potvrda nalaza geo-kemijskih ili geofizikalnih anomalija • Procjena geotermalnog gradijenta , procjena dubine • Mapiranje fraktura ili rasjeda zasnovano na 3D modeliranju za svako područje • Volumetrijska procjena • Završno izvješće istraživanja- prekid sa radovima ili nastavak u fazu C • Testiranje bušotine( tok fluida/ pritisak) u razdoblju od 3-4 tjedna • Tijekom testiranja, uzimanje uzoraka fluida bit će provedeno jednom tjedno prema EFLA

standardima. • Mjerenje toka i temperature –tijekom dana sa ubacivanjem podataka • Praćenje stanja bušotina u okolini te razine vode uz kemijsku analizu.

Faza B završava sa završnim izvješćem vezano uz termalnu anomaliju područja te sugestijama za mjesto bušenja u fazi C ili napuštanje prostora. Moguće je napraviti preliminarnu Visibility studiju i poslovni plan za projekt baziran na podacima ispitivanog područja.

17

Page 18: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

Istraživanje- FAZA C Treća faza se sastoji iz dizajniranja procesa i provođenja prvih testnih bušenja na proizvodnim bušotinama. To uključuje i izgradnju te izradu platformi za bušenje. Bušenje svake bušotine traje cca 2 mjeseca. Geofizikalno praćenje i analiza podataka tijekom bušenja u suradnji sa laboratorijskim analizama. Nakon bušenja, para će još izlaziti nekoliko mjeseci, za koje će se vrijeme pratiti temperatura, snaga iskorištenje i kemija. Evaluacijsko izvješće bit će gotovo u roku 6 mjeseci nakon bušenja. Faza C se sastoji iz :

• dizajniranje bušotine • bušenje – prvi test proizvodne bušotine • geofizikalno praćenje i analiza podataka tijekom bušenja • testiranje dobivenog produkta- iskorištenja- temperatura i dubina • Praćenje kemije fluida tijekom testnog bušenja • Završno Izvješće istraživanja- ili napuštanje prostora

Faza C uključuje konačno izvješće sa sugestijama vezanim uz investiranje u prostor, sa bušenjima- te re-injekcija u bušotine ako treba, te početak planiranja energetskog objekta sa zaključkom o potencijalnoj snazi svakog područja- ili napuštanje prostora.

18

Page 19: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

5. EFLA je tvrtka koja se bavi inženjeringom te pružanjem konzalting usluga; ima sjedište u Islandu, a svoje aktivnosti i usluge provodi diljem svijeta. EFLA-u čine visokokvalificirani i iskusni profesionalci čiji je zajednički cilj pružiti klijentima najvišu moguću razinu usluga i izbor mogućnosti, bez obzira na prirodu ili opseg projekta u koji su uključeni. EFLA- pruža usluge na području šest marketing-divizija:Energija i komunalije, industrija, graditeljstvo, transport, okoliš i projektni management.- sveukupno 27 uslužnih odjela, svaki sa svojim vlastitim aktivnostima. Podupiru ih odjeli za: poslovni management, istraživanje i inovacije te odjel za personalne odnose. EFLA ima svoje ispostave u Norveškoj, Rusiji, Francuskoj, Sloveniji, Poljskoj,Turskoj i Dubai-u. Najvažnije usluge:

- Izrada Studija utjecaja na okoliš, procjena i odobrenja, - Management zaštite okoliša, - Inženjering zaštite okoliša, - Geotehnički inženjering, - GIS i geodezija - Pejzažno projektiranje, - Prirodne katastrofe - Zaštita i konzervacija okoliša, - Sigurnost na radu - Planiranje,

19

Page 20: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

6.

Island GeoSurvey, ÍSOR - je konzalting i istraživački institut- za pružanje specijalističkih usluga islandskoj energetici, islandskoj vladi te inozemnim tvrtkama, posebice na području geotermalnih znanosti i njihove primjene. Island GeoSurvey izvorno je osnovan 1945. godine kao sastavni dio državnog tijela za energetiku, kasnije Orkustofnun, nacionalna energetska. Island GeoSurvey postaje neovisan i neprofitni vladin Institut- 1. srpnja 2003. te preuzima sve odgovornosti bivšeg Zavoda Geoscience -Orkustofnun. Island GeoSurvey želi ostvariti:

• biti u prvi na području geo-znanstvenog istraživanja, razvoja i usluga

eotermalne energije utjecajem na javnu i političku svijest, osposobiti znanstvenike diljem svijeta za geotermalnu znanost i razvoj

• pronaći načina za poboljšanje i povećanje učinka geotermalnih izvora • unapređenje okoliša i doprinos raspravi o ekološkim pitanjima • aktivno promicati značenje g•• sudjelovati u međunarodnim geotermalnim razvojnim projektima

Geotermalna istraživanja

Bušenje - konzalting

Procjena resursa

20

Page 21: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

Geotermalni trening-obuka 7. KORIŠTENJE GEOTERMALNE ENERGIJE U zadnje vrijeme znatan je porast primjene geotermalnih resursa, poglavito nakon porasta cijene nafte, kao i zbog ekoloških zahtjeva koji su sve snažniji u smislu očuvanja čovjekove okoline. Geotermalna energija jedan je od vodećih obnovljivih izvora energije kako u Europi tako i širom svijeta. Unutar sedamdesetak zemalja Svijeta procjenjuje se da geotermalni resursi imaju kapacitet za direktno korištenje toplinske snage 28000 MWt, a moguća snaga za proizvodnju električne energije je procijenjena na preko 9000 MWe. Unutar tih vrijednosti nalazi se i Republika Hrvatska. Ukupno instalirana snaga geo tovo

tpada na SAD. U 1995. ukupna snaga geotermalnih elektrana u svijetu ovećana je na 6761 MWe tj. za 15%, a za 2000. procijenjena je ukupna snaga na 9927 MWe

a raste eksponencijalno.

termalnih elektrana u 1990. bila je 5831 MWe od čega gopolovina tj. 2774 MWe opodnosno za porast od 46%. Uporaba zadnjih 10 godin U odnosu na nuklearne elektrane snage 1000 MW geotermalne elektrane su znatno manje sa snagom od oko 40 MW. Kada bi se razmjestile uzduž cijelog kontinentalnog dijela geotermalnog pojasa dobila bi se energija od oko 109 KWh godišnje. To je oko 10% ukupne svjetske proizvodnje elektroenergije koja je primjerice 1986. godine iznosila 1010 kwh.

Karta svijeta- zone visoke temperature – geotermalna područja

21

Page 22: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

Iz Tablice je vidljivo da je trenutno najniži investicijski trošak proizvodnje el.energije vezan uz geotermalne izvore (2-10 USc), Očekuje se da bi trošak proizvodnje električne energije po kWh u budućnosti, iz geotermalnih izvora, iznosio 1-8 USc (0,05 – 0,4 kn/kWh); iz biomase- 4-10 USc ( 0,10 – 0,5 kn/kWh).

Iz tablice je vidljivo da je trošak grijanja iz obnovljivih izvora najpovoljniji iz geotermalnih izvora (trenutno:0,5-5 USc/kWh), a najviši kod vjetro- i solarnih elektrana.

22

Page 23: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

GEOTERMALNA ELEKTRANA

23

Page 24: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

Geotermalna elektrana Nesjavelir- Island KORIŠTENJE GEOTERMALNE ENERGIJE ZA PROIZVODNJU HRANE

OVISNO O TEMPEERATURI FLUIDA

Shematski prikaz korištenja geotermalne vode – ovisno o temperaturi – u procesnoj industriji

Uzgoj povrća- plastenik

24

Page 25: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

Uzgoj ribe Uzgoj algi

Sušenje povrća- rajčica Hidroponski uzgoj rajčica

Instalacija toplovodnog voda za grijanu javnu površinu- Uzgoj sadnica

25

Page 26: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

8.RAZVOJNI KONCEPT TVRTKE PAN-INDUSTRIJA PAPIRA

Tvornica PAN-Industrija papira Zagreb d.o.o. vodeća je tvrtka u Hrvatskoj u proizvodnji papira, kartona i srodnih proizvoda. U skladu sa svojim razvojnim planovima tvrtka PAN namjerava realizirati slijedeće Projekte na području Grada Slatine: 1. Preseljenje pogona za proizvodnju papira Tvrtka PAN preselit će u Slatinu svoju tvornicu za proizvodnju papira, kartona, kartonske ambalaže, ambalažnog papira i višeslojne ljepenke koja se sada nalazi u Zagrebu, Radnička cesta 173. Preseljenje tvrtke ima za cilj smanjenje investicijskih i proizvodnih troškova.

G da Sl tine raspoloživu površinu industrijske zone–veličine cca 13 a- u sklopu koje namjerava realizirati spomenuti projekt.

Izgradnjom novog pogona te preseljenjem opreme u Slatinu ostvaruju se slijedeći efekti:

Tvrtka PAN kupila je od ra ah

1. Modernizacija pogona za proizvodnju papira i papirne ambalaže-najmodernija u Hrvatskoj. Vrijednost investicije cca 34,0 milijuna €.

2. Smanjenje uvoza papira i ambalažnih m terijala (mogućnost izvoza) 3. Integrirana proizvodnja ambalaže (stari papir) te plantažno uzgojene celulozne trske i bio-

otpada (ostaci od prerade šećerne repe)4. Zapošljavanje cca 200 radnika 5. zapošljavanje seoskih domaćinstava – uzgoj bio-mase

. Projekt istražnih aktivnosti na utvrđivanj malnih resursa

a području Grada Slatine nalazi se desetak istražnih bušotina koje je napravila tvrtka INA jekom 60-70-80 godina prošlog stoljeća, u kojima je, umjesto nafte, pronađena geotermalna

voda visoke energetske učinkovitosti. Tvrtka PAN, u sklopu svojih razvojnih projekata, aktivno se uključila se u financiranje istražnih aktivnosti u kojima također sudjeluje Grad Slatina te tvrtka EFLA iz Islanda, kao konzalting tvrtka. Cilj ovih istraživanja je utvrditi ukupan geotermalni potencijal slatinskog područja te ga ekonomski valorizirati za razvojne projekte na širem području Grada Slatine. Realizacijom ovoga projekta ostvaruju se slijedeći efekti:

a

2 u geoter Nti

1. Valorizacija geotermalnih resursa na području Grada Slatine (količina fluida, temperatura

i sl)-osnovana projektna tvrtka Geoslatina d.o.o. 2. Korištenje geotermalne vode za potrebe industrijskog pogona PAN-a (industrija papira-

roizvodnje i rentabilnost tvrtke.

3. Stvaranje mogućnosti za izgradnju prve geotermalne elektrane

ind. zona Trnovača), čime se znatno utječe na smanjenje troškova p

26

Page 27: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

4. Korištenje tople vode za unapređenje poljoprivredne proizvodnje (plastenici-voće, povrće, cvijeće),

. Izgradnja tvornice celuloze

rtka PAN namjerava izgraditi tvornicu celuloze oja će zadovoljiti vlastite potrebe za ovom sirovinom, te omogućiti njen izvoz.

sklopljeni su

govori o poslovnoj suradnji sa sve tri hrvatske šećerane)

u klimu u Gradu Slatini i široj okolici, z zapošljavanje cca 400-500 radnika.

banističkom planu uređenja grada latine (UPU), nalazi se unutar građevinskog obuhvata, u sjeveroistočnoj radnoj zoni, u nastavku a već izgrađenih dvaju proizvodnih kompleksa (otkup i prerada duhana, te povrća

roizvodna zona “Trnovača” ima povoljan prometni položaj u odnosu na glavne prometne pravce

5. Zapošljavanje većeg broja radnika na raznim projektima u sklopu aplikacije geotermalne vode,

3 U nastavku realizacije planiranih projekata, tvk U sklopu ovoga programa tvrtka PAN namjerava pokrenuti plantažni uzgoj celulozne trske (Miscanthus ) te korištenje ostataka iz tehnološkog procesa prerade šećerne repe (u Realizacija ovih projekata značajno će unaprijediti poslovnu 9. PROIZVODNA ZONA TRNOVAČA Proizvodna zona “Trnovača” Slatina, prema vrijedećem UrSiz Pjer se nalazi sjeverno od željezničke pruge Dalj-Varaždin i južno od projektirane obilaznice Slatine (izmiještanje ceste D-2).

27

Page 28: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

INDUSTRIJSKA ZONA «TRNOVAČA»

28

Page 29: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

10. IZGRADNJA GEOTERMALNE ELEKTRANE

Realizacijom istražnih aktivnosti glede utvrđivanja geotermalnih resursa na području Grada Slatine kao i potvrdom njihove kvalitete i kvantitete ( istražna bušenja i podaci tvrtke INA) stvaraju se realne pretpostavke za izgradnju prve geotermalne elektrane. Projektirana snaga elektrane ovisit će o temperaturi dobavne vode, ali i njenoj količini, što će biti poznato tek nakon analize podataka prve radne bušotine. Ipak, već sada se može sa sigurnošću tvrditi da će snaga buduće elektrane iznositi od 4-6 MW, te cca 20 MW topline.

Geotermalnaelektrana

53,3 kg/s140°C

17 kg/s140°C

Sušionica

Toplice

Staklenici Ribnjaci

75°C

90°C

70°C 50°C 30°C

35°C

Utisnabušotina

Proizvodnabušotina

35°C

25°C

10kV

70 kg/s~30°C

88°C

30°C

LEGENDA:voda za grijanje

geotermalna voda

Tehnološka shema stupnjevite uporabe geotermalne energije

29

Page 30: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

Električka i toplinska snaga u ovisnisti o temperaturi i obroku crpljenja

arijanta A)

Obujamska masa vode: 1 001 kg/m , Specifična toplina vode: 4 413 J/kgK Iskorištenje topline do 40 °C: ΔT = 142 °C Proizvodnja el. energije - iskorištenje topline do 90 °C: ΔT = 92 °C a) Protok: 2 l/s (170 m3/d) → P = 1,3 MWt b) Protok: 58 l/s (5 000 m3/d) → P = 36,4 MWt; P = 2,5 MWe c) Protok: 70 l/s (6 000 m3/d) → P = 43,9 MWt; P = 2,8 MWe d) Protok: 115 l/s (10 000 m3/d) → P = 72,1 MWt; P = 4,7 MWe

Varijanta B) Temperatura vode na ušću bušotine: 172 °C,

Tlak na ušću bušotine: 9 bar Obujamska masa vode: 1 001 kg/m3, Specifična toplina vode: 4 375 J/kgK Iskorištenje topline do 40 °C: ΔT = 132 °C Proizvodnja el. energije - iskorištenje topline do 90 °C: ΔT = 82 °C a) Protok: 2 l/s (170 m3/d) → P = 1,2 MWt b) Protok: 58 l/s (5000 m3/d) → P = 33,5 MWt; P = 2,1 MWe c) Protok: 70 l/s (6000 m3/d) → P = 40,5 MWt; P = 2,5 MWe d) Protok: 115 l/s (10 000 m3/d) → P = 66,5 MWt; P = 4,1 MWe

(područje Grada Slatine)

V Temperatura vode na ušću bušotine: 182 °C,

Tlak na ušću bušotine: 11 bar 3

30

Page 31: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

kica rada binarne geotermalne elektrane- Skica korištenja geoterm. Energije za grijanje –district heating

S

31

Page 32: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

11. KASKADNO KORIŠTENJE GEOTERMALNE ENERGIJE

askadno korištenje geotermalne vode ima posebno značenje u cjelovitoj koncepciji korištenja voga resursa jer daje neslućene mogućnosti za optimalno i svrsishodno planiranje ekonomskih okazatelja pri valorizaciji prirodnih osobitosti slatinskog kraja ( plodne oranice, voda).

alne vode kao energenta u kontroliranoj poljoprivrednoj proizvodnji snizit će troškove cca 40 -60%, što će doprinijeti kvalitetnoj, sigurnoj i kontinuiranoj proizvodnji voća, povrća, cvijeća, te drugih derivata ove proizvodnje.

rimjenom geotermalnih resursa ( para i topla voda) moguće je ostvariti integrirani razvoj Grada latine, te znatno unaprijediti kvalitetu života svih građana Slatine i šire okolice.

tegrirana poljoprivredna proizvodnja, s akcentom na ekološke standarde, bit će realizirana na redviđenoj lokaciji na području Grada Slatine. Koncept predviđa izgradnju Agro-Eko-dustrijskog centra (AEIC) u sklopu kojega će se organizirati proizvodnja voća, povrća,

vijeća, ljekovitog bilja (plastenička proizvodnja), njihova procesna prerada, te skladištenje.

Kop Korištenje geoterm

PS InpInc

Agro-Eko-Industrijski centar –primjer (AEIC)

32

Page 33: GEOSLATINA - Koncepcija Uporabe Geotermalne Energije

33

4.

ilnost u

nih procesa u okviru planirane primjene

vrtka PAN-Industrija papira Zagreb, putem svoje projektne tvrtke Geoslatina d.o.o., ulaže načajna financijska sredstva u planirana istraživanja, koja u prvoj fazi iznose cca 250.000 €, s iljem utvrđivanja optimalne konfiguracije akvifera šireg slatinskog područja, procjenu njegovog

energetskog učinka i valorizaciju mogućih efekata na gospodarstvo. Tvrtka Geoslatina d.o.o. za ostvarenje planiranih ciljeva mora, u suradnji sa domaćim i inozemnim stručnjacima i institucijama napraviti slijedeće dokumente:

a) Studija o stanju i potencijalima geotermalnih resursa na širem području Slatine, b) Studiju baziranu na MT-mjerenjima -dimenzioniranje akvifera i procjena geotermalnih

resursa c) Studiju o korištenju geotermalne vode u gospodarske svrhe- ukupna studija d) Studija o utjecaju na okoliš – korištenje geotermalne vode e) Studija o isplativosti izgradnje geotermalne elektrane

Grad Slatina je za realizaciju planiranih aktivnosti – geotermalna istraživanja, dobio podršku Vlade RH te time ušao u energetsku strategiju Republike Hrvatske. 5. PRILOZI:

1. Ugovor o poslovnoj suradnji sa tvrtkom EFLA- ABC- postupak 2. Ugovor sa tvrtkom EFLA-ISOR- o provođenju MT-mjerenja 3. Zaključak Vlade RH o davanju podrške geotermalnim projektima u Slatini

1 ZAKLJUČAK Tvrtka Geoslatina d.o.o. u suradnji sa islandskim tvrtkama EFLA i ISOR provodi na širem području Grada Slatine veoma kompleksan i strateški važan geotermalni projekt koji dugoročno otvara brojne mogućnosti poduzetnicima, pogotovo onima koji traže energetsku stabopskrbi, vodeći računa o zaštiti okoliša i unapređenju kvalitete života. Realizacijom Projekta geotermalnih istraživanja, te izradom prve radne bušotine, stvorit će se uvjeti za kvalitetno planiranje i optimizaciju radgeotermalnih izvora, te dodatno, omogućiti razvoj poljoprivrede na posve novoj osnovi- primjenom eko-standarda, uz veću energetska učinkovitost. Poslovnom suradnjom sa islandskim tvrtkama Grad Slatina, a time i Hrvatska, dobiva posve nova znanja (know-how) kao i spoznaje o svojim prirodnim geotermalnim resursima čije korištenje može biti prekretnica za budući razvoj kontinentalnog dijela zemlje, te pokretač novog razvojnog ciklusa koji se temelji na kvalitetnim obradivim površinama, vodi i energiji. Tzc

1