geoloski rjecnik

Download GEOLOSKI RJECNIK

Post on 28-Mar-2015

2.187 views

Category:

Documents

11 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

GEOLOSKI RJECNIK

TRANSCRIPT

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI

Dr.sc. edomir Benac, izv.prof.

RJENIK GEOLOKIH POJMOVA

Rijeka, sijeanj 2003.

Abrazija (eng. abrasion) je proces koji obuhvaa mehaniko troenje, mrvljenje i struganje povrine stijena udaranjem i trenjem estica transportiranih gravitacijom, vjetrom, ledom, tekuom vodom i valovima. Aglomerat (eng. agglomerate) vulkanoklastina stijena, sastavljena preteito od komada lave i vulkanskih bombi Ahat (eng. agate) > kalcedon Alabaster (eng. alabaster) > gips Albit (eng. albite) > feldspati Algonkij (eng. Algonkian) > geoloko doba Aluvijalne naslage, fluvijalne naslage (eng. alluvial deposits, fluvial deposits), nastale su nakupljanjem sedimenata doneenih rijenim tokom. To su preteito nevezani do poluvezani sedimenti vrlo razliite granulacije. U viim dijelovima toka zaostaje samo krupnozrnasti materijal. U aluvijalnim ravnicama taloe i najsitnije estice, razvrstvajui se po veliini i masi. Kod naglih rijenih poplava i na kraju bujinih tokova materijal je esto nesortiran. Na uu rijeka u more nastaju sedimenti prijelaznog okolia: naslage estuarija i delte. Aluvijalne naslage u veoj su mjeri rairene u panonskom dijelu Republike Hrvatske. Znaajan su izvor graevinskih materijala: ljunka, pijeska i opekarske gline. Amfiboli (eng. amphiboles) su skupina tamnih feromagnezijskih minerala koji pripadaju inosilikatima. Sastojci su eruptivnih (diorit, andezit) i metamorfnih (amfibolit) stijena. Najraireniji amfibol je hornbledna ili crna rogovaa. Vlaknasti varijeteti tremolita i aktinolita su pozati kao amfibolski azbest. Amfibolit (eng. amphibolite) srednjezrnasta do krupnozrnasta metamorfna stijena nastala tijekom regionalne metamorfoze pri visokom tlaku i temperaturi Andezit (eng. andesite) > neutralne efuzivne eruptivne stijene Anortit (eng. anortite) > Ca-plagioklasi, spadaju u skupinu feldspata Antiklinala (eng. anticline) > bora Aragonit (eng. aragonite) > CaCO3, rompska polimorfna modifikacija Ca- karbonata Areniti (eng. arenaceous rocks) > klastine stijene Argiliti (eng. argillaceous rocks) > sitnoklastine stijene, sinonim za glinoviti ejl Arhaik (eng. Archaic) > geoloko doba Arkoza (eng. arkose) > klastine stijene

Arteki vodonosnik (eng. artesian aquifer) je pod nepropusnom krovinom, a vode u njemu mogu biti mineralizirane. Prihranjivanje vodonosnika vri se na udaljenim izdancima u odnosu na podruje koritenja. Voda je pod tlakom pa se buenjem razina vode die iznad nepropusne krovine tako da ostaje ispod povrine terena (subarteka voda) ili se izljeva na povrinu (arteka voda). Astenosfera (eng. astenosphere) > zemljina kora Atmosfera (eng. atmosphere) > Zemlja Barisfera (eng. barysphere) > Zemlja Bazalt (eng. basalt) > bazina efuzivna eruptivna stijena Bazine stijene (eng.basic rocks) > eruptivne stijene Bioerozija (eng. bioerosion) > marinska erozija Biomikrit (eng. biomicrite) > vapnenac Biosparit (eng. biosparite) > vapnenac Boksit (eng. bauxite) > crvenica Bora (eng. fold) je strukturna forma nastala savijanjem primarno planarnih strukturnih elemenata (slojeva, ploastih eruptivnih tijela isl.) uslijed sila kompresije izazvanih tektonskim pokretima u litosferi. Najei oblik boranja nastaje uslijed tektonskog suenja prostora kod ega boranje moe prijei u rasjedanje. Nastanak bora takoer moe biti prouzroen gravitacijskim sputanjem, kompalcijom sedimenata i zbog dijapirskoh prodora. Prilikom boranja ne dolazi, za razliku od rasjedanja, do prekida kontinuiteta stijenske mase. Potpuna bora sastoji se od izboenog (konveksnog) dijela koji se zove antiklinala, i udubljenog (konkavnog) dijela koji se zove sinklinala. Tjeme antikliklinale je najizboeniji, a jezgra sredinji dio. U jezgri antiklinale nalaze se najstarije, a jezgri sinkinale najmlae naslage. Antiklinala i sinklinala mogu se podijeliti na dva krila uzdunom osnom plohom. Kod pravilnih bora krila su simetrina. S obzirom na poloaj osne plohe razlikuju se uspravne, kose, prebaene, polegle i utonule bore. Izoklinalne bore imaju krila paralelna s osnom plohom, a lepezaste krila savijena u obliku lepeze. Koljeniasti oblik bore naziva se fleksura. Os bore je zamiljena ploha koja dijeli boru na dva simetrina dijela kod cilindrinih bora, za razliku od necilindrinih koji nemaju os. Sustavi bora mogu sainjavati antiklinorij (preteito konveksni) ili sinklinorij (preteito konkavni oblik). Brea, krnik (eng. breccia) je naziv za vie ili manje vrsto vezanu sedimentnu stijenu klastinog podrijetla. Sastoji se od uglastog do poluuglastog stijenskog krja veeg od 2 (3) mm i cementa ili matriksa. Veliina fragmenata najee jako varira. Uglatost je posljedica kratkog transporta. Prijelazni tip izeu bree i konglomerata naziva se breo-konglomerat. Prema nainu postanka razlikujemo vulkanske,

tektonske i sedimentne bree. Piroklastine ili vulkanske bree sastoje se od odlomaka koji potjeu od vulkanskih erupcija. Kataklastine ili tektonske bree nastaju u procesu lomljenja ili drobljenja stijena. Kod tog procesa tektonski pokreti bili su najvaniji initelj. Sedimetne ili intraformacijske bree nastaju tijekom sedimentacije. Kao prirodni (arhitektonsko-graevni) kamen poznate su mramorne, vapnenake i dolomitine bree. Njihova dekorativna i tehnika svojstva ovise o sastavu estica i karakteru veziva. Crvenica, terra rossa (eng. terra rossa), naziv za crvena rezidualna tla, posebice rairena u krkim krajevima oko Mediterana. Smatra se da je crvenica tip reliktnog tla nastala u toplijim klimatskim uvjetima od dananjih. U geolokom smislu crvenica je naziv za crvenkasta, smeecrvena i ukastocrvena glinovito-prainasta tla koja pokrivaju vapnence i dolomite. Karakteristina crvenkasta obojenost potjee od amorfnih eljeznih hidroksida. O postanku crvenice postoje tri tumaenja: 1) nastala je u procesu okravanja iz netopivog ostatka karbonatnih stijena; 2) nastala je iz materijala naneenih na karbonatne stijene; 3) poligenetske je prirode. Dacit (eng. dacite) > kisela efuzivna eruptivna stijena Delta (eng. delta) je prostrano podruje na uima rijeka u more ili u vea jezera, gdje se zbog smanjene brzine i energije rijenih tokova taloi preteni dio sedimenata koje su tokovi donosili. Taloenjem nastaje veliko sedimentno tijelo lepezastog oblika u tlocrtu slino grkom slovu delta od ega potie naziv. Kod taloenja dolazi do granulometrijskog razdvajanja sedemenata: krupnozrnasti se taloe blizu rijenog ua, a oni sitnozrnastiji dalje u bazenu. Na taloenje mogu utjecati plimne struje, valovi i morske struje pa nastaju vrlo razliite i kompleksne sedimentne tvorevine. Devon (eng. Devonian) >geoloko doba Deluvijalne naslage (eng. talus deposits), deluvij ili deluvijalno-koluvijalne padinske tvorevine, nastale su fiziko-kemijskom razgradnjom stijena, njihovom erozijom i obino kratkim gravitacijskim transportom materijala. Sadre nesortirane do slabo sortirane odlomke vrlo razliitih dimenzija. U padinske tvorevine ubrajaju se aktivni i vezani sipari te neke vrste brea. Deluvijalne nalage podlone su puzanju i klizanju. Skupni naziv za padinske procese: uruavanje, osipavanje, spiranje, jaruanje, puzanje i klizanje je derazija. Denudacija (eng. denudation) je povezano djelovanje insolacije, atmosferskih voda, povrinskih tokova, leda, i organizama. Denudacija je takoer zbirni naziv za sve destrukcijske procese koji sudjeluju u oblikovanju reljefa (erozija, derazija, abrazija i sl.). Denudacija je posljedica skupnog djelovanja egzogenetskih sila. Rezultat denudacije je ogoljavanje, zaravnjavanje i globalno sniavanje kopnenih masa na Zemlji. Dijabaz (eng. diabase) > bazina ilna eruptivna stijena Dijageneza (eng. diagenesis) obuhvaa sve mehanike i kemijske promjene koje se dogaaju u sedimetima on njihova taloenja pa do poetka metamorfnih procesa. Najvaniji dijagenetski procesi jesu procesi litifikacije kojima od rahlih, nevezanih,

vodom saturiranih talog, nastaju vrste stijene. U osnovi se razlikuje mehanika i kemijska dijageneza. Mehanika dijageneza obuhvaa procese kompakacije tijekom kojih se smanjuje poroznost i volumen taloga te istiskuje porna voda, zbog tlaka nadslojeva koji raste s poveanjem dobine zaljeganja. Kemijska dijageneza obuhvaa sloene procese otapanja pojedinih mineralnih sastojaka, reakcije izmeu minerala i porne vode, izluivanje mineralnih supstancija iz porne vode, transformacije nestabilnih u stabilne mineralne faze zbog povienja temperature i tlaka. Tijekom kemijske dijageneze nastaje cijeli niz novih autigenih minerala. Meu najvanije kemijske dijagenetske procese mogu se ubrojiti: tlano otapanje mineralnih zrna, otapanje lako topivih mineralnih komponenti, cementaciju, autigenezu, rekristalizaciju i metasomatozu. Dijamant (eng. diamond) je minaral, elementarni ugljik C, nastao u uvjetima enormnog svestarnog tlaka i visoke temperature u ultrabazinim eruptivnim breama. To je najtvri prirodni mineral (tvrdoe po Mohsovoj skali 10). Budui je kemijski otporan nalazi se i u aluvijalnim naslagama. U tehnici se rabi kao prirodni abraziv za rezne, buae i brusne alatke. Sintetiki je dijamant po svojstvima slian prirodnom. Dijatomit (eng. diatomite) > silicijske sedimetne stijene Dina (eng. dune) > eolske naslage Diorit (eng. diorite) > neutralna intruzivna eruptivna stijena Diskontinuitet (eng. discontinuity) je opi naziv za bilo koji mehaniki diskontinuitet u stijenskoj masi koji ima nisku vlanu vrstou, ili je uope nema. Termin diskontinuitet koristi se za veinu tipova pukotina, oslabljenih slojnih ploha, ploha kriljavosti, zona smicanja i rasjeda. Diskontinuiteti mogu u cijelosti presjecati stijensku masu, formirajui blokove (monolite) ili pak samo djelomino formirajui materijalne mostove. Tesktura i graa, ukljuujui i sve diskontinuitete tvore sklop stijenske mase Prema preporukama ISRM-a za kvantitativni opis diskontinuiteta u stijenskoj masi, definira se slijedee: orjentacija, razmak, postojanost, hrapavost, vrstoa zidova, zijev, ispuna, procjeivanje vode, br