ITALIJA60mil.stanovnikaoko 200 stan./km2

dosta imigranatanajnaseljeniji sjever: trokut- Torino, Milano, Genova (okolina rijeke Po; Pudska nizina)najslabije naseljen jug zbog: nerazvijenosti, izoliranosti, nepovoljnog reljefa (Sicilija i Sardinija) položaj: poluotočni i otočni, povoljan, sredozemanAPENINSKI POLUOTOK + otoci Sardinija i Sicilija - Liparski otoci (vulkanski – dva aktivna vulkana: Vulkan i Stranbuli) - najviši vulkan u Europi- Etna (3400m),aktivanmaritiman položaj: Jadransko, Jonsko, Tirensko, Ligursko more -morski prolazi: Otranska vrata (povezanost s Balkanskim poluotokom – Grčka i Albanija) i Sicilska vrata (razdvaja Siciliju s Apeninskim poluotokom)kontinentalan položaj: prevoji u alpama: - sa Švicarskom- st.Gothard- sa Austrijom- Brenner- sa Francuskom- mt.Cenisreljef: mladog postanka u tercijaru,alpskaorogeneza(podvlačenje afričke ploče pod europsku)PRIRODNE REGIJE: 1. ALPE- SI prema SZ-djele se na zapadne i istočnezapad- uže i više- sjeverni vapnenački pojas i središnji kristalinski pojasistok- šire- sjeverni, središnji (hidroenergija, ledenjačka jezera; Lago di Garda) i južni pojas (dolomiti;skijalište Cortina d'Ampezzo)2. PADSKA NIZINA- složena i najmlađa građa (holocen) -sjever: brežuljci, morena (neplodno tlo); slaba naseljenost -srednji: riječne terase pogodne za poljoprivredu; iznad rijeke Po -poplavne zone: nepogodne za poljoprivredu, melioracije (isušivanje); nasipi i sustavi kanala3.APENINI- mladog postanka- od padske nizine do Sicilije- slabo naseljena regija, stočarstvo i ovčarstvo - termalni izvori, toplice (turizam)

- prometna uloga: 4 poprečne pruge autoceste S-J (Milano, Firenza, Rim) 4.PUGLIA- poluotok na JI, Jadransko i Jonsko more - poljoprivreda (uzgoj agruma i maslina) - pomorstvo i ribarstvo (zbog maritivnog položaja) - luke: Bari- veze s GrčkomTaranto- J, teška industrija.najveća čeličana,Jonsko more5.ZAPADNA OBALA- uz Tirensko more, druga po naseljenosti i razvijenosti - sj: Toscana (glavni grad Firenza na rijeci Arno- turistički renesansni grad; poljoprivreda- vinogradarstvo i voćarstvo) - jug: Lazio (glavni grad Rim, rijeka Tiber; filmska industrija)6.SICILIJA- najveći otok, planinski reljef - vulkan Etna (3400m) - glavni grad Palermo - uzgoj vinove loze, agruma, maslina; ovčarstvo - u 20.stoljeću otkrivena nafta(petrokemija) (Siracusa)7.SARDINIJA- otok planinskog reljefa - glavni grad Cagliari - ovčarstvo i ljetni turizam (nautički turizam) GOSPODARSTVO ITALIJEu svijetu 9.po BDP-uu Europi 4. (BDP-33 115$ po st.), 20 upravnih jedinicaEKONOMSKE REGIJE:1. SJEVERNA ITALIJA- najrazvijenija, najveća naseljenost i industrija, poljoprivreda zbog plodnog tla- 3 najbogatije pokrajine: 1. Lombardia- Milano; Alfa Romeo, moda, tekstil, strojarska industrija, bankarski i trgovački centar,turizam 2. Pijemont- Torino; Fiat, automobilska industrija, Olivetti-- elektronička industrija, sintetska vlakna(tekstilna) 3.Ligurija- Genova; najveća uvozno izvozna luka(naj uvoz nafte), razvijena industrija, brodogradnja, naftovod: Genova-Milano,petrokemija2. JUG ITALIJE- najveća, ali najslabije razvijena, nepovoljan reljef koji je loš za

poljoprivredu, nepovezanost s ostatkom Europe, prostor emigracija (počele u 20.stoljeću) - utjecaj mafije- kontrola gospodarstva, kriminal (Sicilijanska mafija) - prostor južno od Ancone započinje jug Italije - 3 gradska razvijenija područja s industrijama 1.Napulj- Campagnia (brodogradnja i metalurgija, uvoze rude; Vesuvio, turizam; izvoz agruma) 2.Puglia- Bari (na Jadranskoj obali, crna metalurgija) - Brindisi (Jadranska obala, petrokemija) - Taranto (Jonsko more, čeličana) 3.Siracusa- Augusta (na Siciliji, petrokemija na bazi nafte)3.TREĆA ITALIJA- srednja i sjeveroistočna Italija - 70ih godina nastaje da bi rasteretili sjever - Venetto (Venecija) - Emilia Romagna (Bologna) - Toscana (Firenza) - industrija namještaja, obuće, odjeće, turističko značenjeSJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE317mil.stanovnika (3.u svijetu)33st./km2

9.8mil.km2 (3.u svijetu)razmještaj: neravnomjeran (slabo naseljen krajnji sjever – Aljaska-najv.P,1st/km, najnajseljeniji Washington DC – 3800st/km))prenaseljenost obala s višemilijunskim gradovimaMEGALOPOLISI- Bowash (istok, Boston- Washington) - Sansan (zapad, San Francisco- San Diego) - Chipitts (sjevero-istok, gradovi kod velikih Jezera Chicago to Pittsburgh) Aljaska- površinski najveća, najmanja naseljenost Washington- najgušće naseljen sa 3800stan.km2

rasni sastav: 67% bijelaca (Europljani: 16.st- Španjolci; St.Augustin17.st- Nizozemci; New Amsterdam,17.st- Englezi; New York 18.st- Njemci i skandinavci, Francuzi,19.st- Talijani i slaveni) 15% latinoamerikanaca (najviše iz Meksika, s Kube i Puerto Rica) 13% afroamerikanaca (dovoženi iz zapadne Afrike kao robovi još u 17.st,

najviše na J) 4% azijata (najviše iz Kine na zapadnoj obali, na Havajima najviše Japanaca) 1% starosjediocamigracije: amerikanci se često sele (sa SI (Rustbelt) zbog lošeg položaja se sele na J i Z zbog bolje klime i novijih industrija (Sunbelt),pojas od Floride do Californije-Sunbeltstupanj urbanizacije: 82% u gradovima; 335 gradskih regija, policentrični urb.sustavGEOGRAFSKI POLOŽAJ:maritiman- ima izlaz na 2 oceana i more -Atlantik: bio bitan zbog useljavanja do 20.st -Pacifik: bitan zbog povezanosti s Azijom -Aljaska: Beringov prolaz (spaja SAD s Rusijom), geostrateško i gospodarski bitna, kupljena od Rusije (49.država) -Havaji (50.država)-na sjeveru dogovorena granica s Kanadom, nalazi se na 49.paraleli Jezera- podjeljena s Kanadom, kanalima povezana s Atlantikom(najpoznatiji je St.Lawrence)-na jugu granica s Mexicom (prirodna granica rijekom Rio Grande)-zatvorena zbog velikog broja imigranataRELJEF- PRIRODNE REGIJE: 1.Priatlantska nizina- od granice s Kanadom do Floride -uski obalni pojas -mlađa nizinska regija -rijeke (rijasi i luke) -velika naseljenostFlorida- poluotok vapnenačke građe -krški reljef -subtropska klima -močvarni jug (nacionalni park Everglades)2.APALACHI GORJE- bogato ugljenom-crna metalurgija-Pittsburg (grad čelika, grad s najviše Hrvata u SADu)-najviši vrh- Mt.Michelle

-slapovi na litici Piedmont (hidroelektrane)- Fallsline3.VELIKA SREDIŠNJA NIZINA- mlađeg postanka (holocen),uzgoj svega Mississppi- plovna rijeka,povezuje jezera s Meksičkim zaljevom- klima umjerena- Deadline – 100.meridijan,iza njega je malo padalina4.KORDILJERI- planinski lanac, nastao u tercijaru - najviši vrh: Mt.McKinlley (6193m) - Dead Valley- depresija, najniža točka u pustinji Mojave- podjela: a)planinski lanci uz pacifik- Primorsko gorje(šume sekvoje,njaviše padalina, najviše drveća) Sierra Nevada(vulkani, najviši vrh: Mt.Whitney), Kaskadsko gorje(najpoznatiji aktivni vulkan: Mt.st.Helens)b)unutrašnji ravnjaci i bazeni- manje padalina, prevladavaju pustinje-Veliki Bazen- polupustinjsko područje, slano jezero(Salt Lake)- Salt Lake City (kršćanski klan Mormoni)1.Colorado ravnjak- rijeka Colorado –hidroel. Hover Dam, kanjon Grand Canyon(nastao riječnom erozijom)2.Kolumbijski ravnjak- rijeka Columbia,najbogatija vodom, najveća hidroelektrana u SAD (Grand Coulee Dam)c)stjenjak- pruža se meridijalno, vulkanizam (gejziri, potresi), NP Yellowstone 1872.g, -rude obojenih metala (Cu, Pb, Zn, Au) -turizam(skijališta) GOSPODARSTVO SAD-aBDP 49 000$/stan.1. po ukupnom BDP-u u svijetu (prirodna bogatstva tj.rude, energenti, šume, dobar položaj, mnogo rijeka, povoljna klima, visoka radna snaga, preskok feudalizma, bez ratova)- dobra organizacija rada (poduzeća srednje veličine sa oko 500 zaposlenika, fleksibilnost)-sustav slobodnog poduzetništva- država se malo miješa u gospodarstvo, povoljni krediti od banaka za poduzeća, država daje porezne olakšice- antimonopolističke mjere-štite se proizvođači od malih plaća i potrošači od visokih cijena (npr.Microsoft)

SEKTORIprimarni sektor- 0.7% zaposlenih -mehanizacija poljoprivrede -veliki posjedi (200H) -GMO hrana (npr.soja otporna na sušu)- zagađivanje tla-uzgoj organiziran po pojasevima – monokultaralan uzgoj, povećanje izvozapojasevi: kukuruz, pšenica, riža (Mississippi),pamuk (Texas)duhan (Virginia), sredozemne kulture, vinova loza (California) ribarstvo-3.u svijetu po ulovu ribe, izlaz na 3 oceana-atlantik (bakalar)-pacifik (tuna i losos)-meksički zaljev (škampi)sekundarni sektor- 20%zaposlenih robotizacija, stare industrije: crna metalurgija, meso, mlijeko, prehrambena industrija, tekstil (vuna i pamuk)na SI (Bowash), zbog ruda na Apalachima ,Boston, Baltimore (grad čelika) 2.industrijska revolucija- početak 20.stoljeća, pokretna traka (Ford, Detroit), razvoj elektrotehnike i automobilske ind 3.industrijska revolucija- 60., razvoj informatike, započinje u SAD-u (Silicon Valley tj.Silicijska nizina, sveučilište i razne tvrtke kod San Francisca (elektronska, vojna, svemirska, farmaceutska industrija)tercijarni sektor- najveća zaposlenost, razvijenost turizma, prometa, bankeTRGOVINA-velik izvoz, ali uvoz je veći(naj. s Kinom)-70%razmjene s Kanadom-uvoz nafte iz Mexica-trgovina s Njemačkom i Japanomuvoz: strojeva, čelika, drva, papiraizvoz: hrane, industrijskih proizvoda, auta(4.mjesto po proiz), kompjutoraTURIZAM-1.zemlja po posjećenosti (Californija-Disneyland, Florida - Disneyworld, Las Vegas, Grand Canion, Niagarini slapovi, podzemne špilje) KANADA

2. po površini, P=9.9 mil. km2Br.stan.= 35 mil.najslabija naselj. = 3.6 stan/km2RAZMJEŠTAJ STAN - neravnomjeran - najviše naseljen jug - na S -> inuiti (eskimi) - 3 teritorija (YUCON, NUNAVUT, S.Z. TERITORIJ) E. sastav - englezi 28% - francuzi (Quebec) 23% - želi se odvojiti od Kanade, imaju visoki stupanj autonomije- ostali europ. (Njem. i Skandinavci) - 15% (ima i 250 000 Hrvata) - azija, afrika 5% - starosjedioci 1.5%URBANIZACIJA - 80% stanovništva živi u gradovima25 velikih gradova -> Toronto (najveći), Otawa (gl. grad), Montreal, Vancouver VJERSKI SASTAV = 40% rimokatolika, 16% ateistaPOLOŽAJ - maritiman = izlaz na 3 oceana -> Atlantik, Pacifik i Arktički Atl. ocean - važan prije kolonizacije, Francuzi -> I. - grad Quebec, razvedena obala New Foundland, New Scottland, P.Edward -> PROVINCIJE, promet - obala se ledi, labradorska struja, luka HALIFAX - ne zaleđuje se Pacif O. - manje otoka, zaljevi FJORDOVI ,najveća luka Vancouver,topla struja Arkt O. - pod ledom, Arktički Arhipelag = mnogi otoci- kontinentalan položaj- 1. granicom SAD-om, dogovorena i prirodna granicaTERITORIJALNA PODJELA - na provincije (10 i 3 teritorija) - svaka sa glavnim gradomPRIRODNE REGIJE - reljefne cjeline -> - Kanadski štit - Sr. nizina - Kordiljeri - Ark. Arhipelag - St. Lawrence - najmanja, nizine, nerazvijenaST. LAWRENCE - Quebec, Toronto (j. Ontario) -industrija (metalurgija), drvna, poljoprivreda, šume (javorove)KANADSKI ŠTIT -najviši labrador - rude (Fe,Ni), u arhaiku, u sredini niži,

Hudsonov zaljev, SR. NIZINA - poljoprivreda - Alberta - provincija s naftom - Manitoba - žitarice tj. pšenica, farme +200H - klima - južna umjerena i najpovoljnija, prema sjeveru hladnije (tajga -> slaba vegetacija tundra) KORDILJERI - mladog postanka (terc.) od Aljaske -> - 3 pojasa - primorski - Mt. Logan (6000m) - unutrašnjost - Rocky Mountains - rude (obojeni metali -> Pb, Zn i Cu) - skijališta i nacionalni parkovi, gejziri, šume, - promet (pruge i autoceste)ARKTIČKI ARHIPELAG - temp do -40°C. ,hladno, na sjeveru, nafta i plin ispod ledaAPALACHI GORJE - paleozoik, najviše ugljena i listopadnih šuma GOSPODARSTVO KANADE -bogata zemlja, pripada u G7-visok BDP, 7. mjesto (51 000$)- dobro obrazovanje, ulaganje u znanost, prirodna bogatstva (rude, šume, hidroenergija)- gospodarska povezanost sa SAD-om = loše strane-> kriza SAD-aI. sektor- najmanja zaposlenost -3% stanovništva-poljoprivredna regija - Mantoba (Winnipeg = žitna burza), pšenica, kukuruz, ječam, govedina - St. Lawrence - krumpir, povrće, šećerna repa, mliječne farme-Proizvodnja drva (2. mjesto) - izvoz papira-Ribarstvo - more bogato ribom - New Foundland (luka St. Jones) -> bakalar -Vancouver -> lososII. sektor-26% stanovništva-industrije = RUDARSTVO - 3. u svijetu po bogatsvu rudama - Nikal - velike zalihe - Azbest - velike zalihe

- Uran- velike zalihe - Fe - područje labradora - još puno metalaENERGENTI - nafta i plin -> Alberta (Calgary i Edmonton) - ugljen -> Apalachi - Uran- nuklearna energija (16 nuklearki) - hidroenergija na ledenjačkim jezerima - 5. mjesto po proizvodnji energijeINDUSTRIJE - 1. svj. rat (ulaganje Amerikanaca) - angažman u stare industrije - crna i obojena metalurgija - proizvodnja Al ili Ar - drvna industrija - papir, namještaj, celuloza MODERNE (90-tih) - elektronika, avioni, auti, farmacija - veći gradovi (St. Lawrence) - Toronto - auti, namještaj, lijekovi - Montreal - -||- -> francuski utjecaj - Ontario i Quebec -> najrazvijenije pokrajine - Brit. Columbia - Vancouver - drvo, izvoz, obojena metalurgija - Alberta - petrokemijaIII.sektor -suficit, malen uvoz-izvoz ruda, namještaja, papira, mesa-nafta i plinTrgovina - SAD (70%) - Kina i Japan - Europske zemlje (UK) - Mexico (malo)Turizam - prirode - 28 nac. parkova - najstariji BANFF (Alberta i Brit. Columbia) -> jezera - Morena ledenjačko - Niagarini slapovi - skijanje - Calgary - gradoviPromet - autoceste (Trans Canada)

- željeznice - luke - Halifax, Quebec, St. Jones, Vancouver - St. Lawrence sea way -> morski put koji povezuje jezera sa Atlantikom