general drekovic

5/13/2018 General Drekovic - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/general-drekovic-55a750ed16227 1/74



IZDAVAC~

"Dorn suunpcd.d. Zcnicage

Bibliotcka

TEK()VINE

Eclicija

SVJEDO(:E\_i!\

G LA VJ\! I O ])(;O YORN I URED NIK

Hazim Alemadzi:

RECENZENTI

brigadni genera! Sefer Halilori«

general Rasim Delic

Jimf dr. Enes Pelidija

prof dr. Mujo Dcmirovic

STRUC:Nl I T EH Nl(:K I SA RA DN lC I

Mustaj{:J Borouic

Sadile Klinic

Zeijko Grubesic

r '------------- ..------. ---,I 01' - Kara logizac ija u publikac iji

I

!l:aCionalna, iun,iverzitetska bihhntcka

llosnc i Hcrccgovine. Sarajevo

I H21.16:) JU97.(1)-9i

3'i 'iO 12( '4 ') "' .6)" 1992,1 99' i" (0'12 1

K

DREKOVIC. Ramizl obrucu : kra jisnir i i bcrccgovci u borb: na

dva front a Ramiz Drckovir - Zcnic« : Dorn

stamoe. 2 00 ·1 . . X XV 'i 'JO str. : ilustr : 2~ ern

Histori ja sumnj« iii sumnja u historiiu Huzim

Akmadzic. SIr. V-Xl - BilJdka 0 .uuoru str ,""

- l li hll ografiJ J s tr , ,6~

ISHf\ 9l)'iH-~2-102-X

l COIlISS.llH-1D 12'7221 H2L._ .., _ ----- --,~----."--.--.----

Na oxnovu misljcnja Millistarstva olml/.ol·'lI1ja. naukr kulturt j spo rta l-cdcracijc Bosuv i

Hcrcegovinc 11m;: 02-1 'i.-, ,'7H,()2 ( l e i 12. 11. 2()02. godinc. ova knjiga spad.r 1I proizvode iz

( 'Iana 19. t acka ](1. Zakona CIporczu na proIl1el pruizl'Olla i usluga nil (iji se proIllel ne placa

pore! na promct proizvoda

ISS!\' 1)1);8-42-102-X



dijeJom SRJ", 0 formiranju RS (RSN) i. odJuke 0 ostajanju srpskog naroda

u zajednickoj drzavi )ugosJaviji. Sve ove odJuke i propisi provode se u

praksi, bez obzira na nacin provodenja.tiz:

i i 1 Z

ska

~ R a s p a d k o m a n d i i je d i n i c a J N A i v o jn a s i t u a c i j a u B iH

tDo pocetka disolucije Jugoslavije, u Socijalistickoj Republici Bosni i

Hercegovini jedina vojna sila bile su Oruzane snage SFRJ, a po vazecern

lJstavu iz 1974. godine cinile su ih JNA, jedinice ''I( (aktivne), "13"(borbene)

i "R" (rezervne) klasifikacije, te Teritorijalna odbrana (TO). Osnovni zadatak

im jc bio "stititi nezavisnost, suverenitet, teritorijalnu cjelokupnost, Ustavom

urvrdeno drustveno uredenje i izvrsavanje obaveza koje proisticu iz

mcdunarodnih obavcza SFRJ u odbrani mira i bezbjednosti u svijetu",

Sastav komandi i jedinica u Bosni i Hercegovini, posebno od druge

polovine ]991. godine do aprila ]992. god inc bio je promjenjiv, a to je dik-

tirala vojno-politicka situacija u Bosni i Hercegovini i Hrvatsko], Prema saz-

nanjima odredenih sluzbi Armije BiH, dostupnim podacima i dokumentima,

raspored jedinica i komandi JNA (VRS) u Bosni i Hercegovini bio jt sljedeci.

U Sarajevu: Komanda 4. korpusa sa pristapskim jedinicama, 49. moto-

rizirana brigada (mtbr), 4. oklopni bataljon (okb), -i.mjcsoviti protivok-

lopni artiljerijski divizion (rnpoad), 4. laki artiljerijski divizion PVO (lad

PVO) , 4. inzenjerijski bataljon (inzb), 501. bataljon AllHO (bABHO), 288.

bataljon Vojne policije (bVP), diverzantski odred, 346. laki arti ljerijski puk

PVO (lap PVO), 4. artiljcrijski divizion VER (ad). Pored ovih komandi i

jedinica u glavnom gradu BiH nalazio se iCentar vojnih skola KoV "gene-

ral armijc Kosta Nad", 351. puk veze (pv) i 240. srcdnji samohodni raket-

ni puk PVO (ssrp).

U Visokom se nalazio 4 rnjesoviti protivoklopni artiljerijski puk (mpoap)

i 76. motorizirani puk (mtp), u Kiseljaku 4. mjesoviti artilierijski puk (map),

a u Rajlovcu Vazduhoplovna tehnicka akademija, 130. Vazduhoplovna baza

(VB) iTR Z "Orao".

U Mostaru se nalazila 10. motorizirana brigada, zatim 171. vazduhoplovna

baza (VB), Lovacko bombarderski puk, helikopterski puk, Vojna gimnazija

"Marsal Tito", 819 tehnicka baza (TB) i 901. intendantska baza (InB). Na pros-

toru Doboja nalazili su se 6. motorizirana brigada i 222. mjesoviti artiljerijski

puk (map), potom komanda 11. partizanske divizije (partd) sa pristapskirn

jedinicama i 19. patizanska brigada (partbr) iz sastava te divizi]e. U oblizno]

Derventi bila je smjestena 327. motorizirana brigada (mtbr) i 18. partizans-

ka brigada iz sastava 11. partizanske divizije stacionirane u Doboju.

JN I

nal

divPV I

ski

brio

zar

jed

obj

tril

karizi

51 .

49'

bri

jsk

(m

pic

ba:22:

bri

31'

bri

Bil

SF ]

uk

po

2 6



1 aU Travniku su bile 428. brdska brigada (bbr) , 262. tehnicka baza i 14. par-

tizanska brigada. U Zeniei je staeioniran 6D3. puk ABHO, u HadziCima 36D.

inZenjerijski poligon i Tehnicki remontni zavod (TRZ) , Han Pijesku 2](]. brd-

sk a hrigada i u Foci 19 partizanska hrigadaCentar Bosanske krajine, Banja Luka bila je krcata ljudstvorn i tehnikom

.INA. U njoj je bilo siediste 5. korpusa JNA sa pristapskim jedinicama. Tu se

nalazila 16. motorizirana brigada, 5. mjesoviti protivoklopni artilierijski

divizion, 5. mtesoviti artil jerijski puk, 5. laki artiljerijsko raketni divizion

PVO, 5. inzenjerijski bataljon, 5. oklopni puk, 5. bataljon vojne policije, Skol-

ski centar oklopnih jediniea, 293. inZenjerijski puk (inzp), 329 oklopna

brigada (Okbr), 589 raketno-artiljerijska brigada (rabr), komanda ID. parti-

zanske divizije sa pristapskim [edinicarna, 820. Nastavni centar oklopnih

jedinica (NC OJ), 5.okp, VTRK "Kosmos", 1. ceta VOJIN (na pJanini Kozara-

objekat Lisina), 993. tehnicka b az a. 9 78 inZenjerijska baza (LnB) i 741. dis-

rributivni eentar (DC).U Prijedoru se nalazila 343. motorizovana brigada, te 11. i16. partizans-

ka brigada iz sastava 1D. partd, dok su u Bihacu bili staeionirani 1. moto-

rizirana brigada, potom 171. avijaeijski puk, 200. Vazduhoplovna baza (VB) i

51. bataljon VOJIN (bVOJIN).U Tuzli se nalazila Komanda 17. korpusa sa pristapskim [edinicama;

497. tnzeniertisk! bataljon, 17. bataljon vojne polieije, 92. motorizirana

brigada, 17. diverzantski odred, 17. inzenjerijski hataljon, 17. laki artiljeri-

jski divizion PVO (lardPVO) i 454. mjesoviti protivoklopni artiljerijski puk

(mpoap). Pored ovih jediniea u Tuzli su bili stacionirani jos 399. vazduho-

plovna baza (VB), 2 ceta VOJIN (na Okresanici na Majevici) . pozadinske

baze i [edinice. 904. tehnicka baza, 93 . SnO, 740. inzenjerijski bataljon,

223. hataljon tehnicke sluzbe i 734. nastavni eentar .

U Brckom je bilo sjediSte 395, motorizirane brigade i 22. partizanske

brigade i z sa stava 38 . d iv i zi je a u Bijeljini Komanda 38. partizanske divizijc i

317. puk veze,Na jugu BiH, u Trebinju se nalazio 590. sanitetski Nastavni centar i 472

brigad~ mornaricko desantne pjesadije. u Capljini Auto-nastavni ccntar i u 4BileCi Skola rezervnih oficira pjesadije. - - - +

u

i i

;m

le)

tak

:lID

iz

1g e

Iik-

saz-

rna,

eci:

no-

-ok-

(lad

~88.

puk

.d ii

zne-

.ket-

Jap)

lap),

baza

ovna

raziiapros-

rijski

skim

izno]

zans-

lIobilizocija srpsklh d.brovoljoc, i no.rui.nj, IRA \

Zbog slabog odziva regruta u vrueme raspadaJugoslavije, Predsjednistvo

SFRJ u svojstvu vrhovne komande OS, u julu 1991. godine donosi odluku 0

ukljucivanju dobrovoljaea u jNA, kaje najprije salje na ratista u Hrvatskoj, a

po tom u BiB. Do 19. marta 1992. godine na taj nacin komande 2. i 4. vojne

2 7



oblasti na prostorima BiH mobilizirale su 77.000 dobrovoljaca. koie ie .INA

naoruzala sa 51.900 cijevi, a Karadzicev SDSsa doelatnih 17.298 cijevi. Sto je

jns znacajnijc, u vrijeme pred zvanicnu agresiju na BiH, nasa drzava je bila

klasicni lager borbene tehnike, naoruzanja iopreme JNA,a to znaci i srpski

agresori na BiH raspolagali su sa oko 600 tcnkova, 1.100 oklopnih borbcnih

vozila. Artiljerija je imala na raspolaganju 11.855 cijevi kalibra preko 20 mm,

914 cijevi PAraketa (64 borbena vozila sa raketama 9 Kl1 i 9P-115) i 145

lansera PO vodenih raketa 9 Kl1 (maljutki), preko 2.000 PAT-ova,380

"praga" kalibra 30 mm, 320 PATova20/1,145 raketa "strela-Zlvl",48lanseraPAraketa "strela-l.M" na vozilima... Od artiljerije za podrsku imala je 7.500

oruda medu kojima je 200 samohoelnih haubica 122 mm, 145 haubica 155

mrn, 100 PO topova "ZIS"76 mm, 160 VBR-ova128 mm ..

Od avijacije stacionirane na aerodromima Bihac, Banja Luka, Tuzla,

Sarajevo i Mostar na raspolaganju su imali 80 borbenih aviona ioko 50 bor-

benih helikoptera. Tu je i oko 40 vojnih skladista sirorn BiH sa ogromnim

kolicinama granata, municije i ostalih ubojnih sredstava.

Za uspjesno komandovanje na raspolaganju su im bila podzcmna

komandna mjesta i centri veze u Konjicu (ARK),Han Pijesku (Goljak 1,2 i 3)~ ;'~'~s~rajevu (Bosut 1 i 2), te jos preko 20 radio-relejnih cvorista, odnosno

~emnih objekata na gotovo svim vecim bosanskim planinama.

J ~t U pripremnom periodu agresije na Bosnu 1 Hercegovinu pripremljena r e

taktika grupiranja 1 razmjestanja jedinica .INA i srpskih dobrovoljaca na

"zarnisljene borbene polozajc" pod izgovorom izvodenja redovnihvjezbovnih aktivnosti, gadanja i reelovne obuke. Tokom 1991. i sve do aprila

1992. godine dolazi elo ubrzane dislokacije jedinica iz Siovenije i Hrvatske,

ali iiz same Bosne i Hercegovine, narocito iz urbanih sredina, na poligone,

viezbalista i u mania mjesta, gdje je vecinsko srpsko stanovnistvo, Tako,

naprimjer, iz Sarajeva, Mostara, Visokog, Kiseljaka, dakle iz rnjesta gdje Srbi

nisu Cinili vecinu, izmjestaju sc znacajne komanele, kompletne jedinice i

sredstva, ali sa ciljem ponovnog osvajanja rih mjesta. Po tom planu se iz

Lukavice, pocetkom 1991. goeline, izrnriesta 240. srednji samohodni raketni

puk PVO(ssrp PVO)u rcjon Sokoca, a 346. laki artiljerijski puk PVOu rejonTrebevic - jahorina - Pale. lzVisokog se u selo Mokro kraj Sarajevaprebacuje

4.mjesoviti protivoklopni artiljerijski puk, a jedinice 4. mjesovitog artiljeri-

jskog puka iz Kiseljaka se sukcesivno izmijestaju na Koran kraj Pala. Dio

Vojne boinice iz Sarajeva, sa opremom i osobljem, dislocira se u tamosnji

bolnicki objekat zatvorenog tipa na Podromaniji kraj Sokoca.

O k u p a c ij o B o s n e i H e r c e g o v in e

2 8



nacelnik Gencralstaba Oruzanih snaga SFRj, preko Kukanjca, narcduje da se

MUP-u RS ustupe helikopteri. transporteri, izvidacka oklopna vozila, borbe-

na vozila, tercnska vozila, naoruzanje, oprcma i uniforme, prije svega

Odredu specijalne namjene .\1UP iz Banje Luke.

D is lo k o c i j a U ii c k o g i P o d g o r i c k o g k o r p u s o u H e rc e g o v in u

Vee je spomenut odlazak 10. mtbr. i2 mostarskih kasarni prema Kuprcsu

sa-;amjerom da se 2aplasi tamosnje hrvatsko stanovnistvo. kao i disloka~ija

drugih iedinicaJNA u Bosni i Hercegovini. L isto vrijeme iii tacno 16. augus-

ta. prema "'fIrVatskoj Posavini i Moslavini kreeu jedimce 5 . banjafuckog]or-

~ze Savu kraj Bosanske Gradiske i odmah stupaju ~ro-

tiv hrvatskih snaga (Zbor narodne garde i MUP) na pravcu Hrvatska GradiSka

~..-Qpi. ~rtltku vla,eti stravican prizor prilikom povratka sa

kratkog godisnjeg odrnora provcdenog u Bosanskoj Krupi. U Bjelovar gdje

sam sluzbovao nisarn sc mogao vratiti jer su upravo tada zatvoreni svi

granicni prelazi pa i aerodrom u Zagrebu. Sve starjesine koje S!l~e u

Bosni i Hercegovini, a sluzbovali su u Hrvatskoj, organizirano su prebaceni

iZTIanja Luke. prekoStareGradiSke, do Okucana, Duz puta sam gl~.ao

ostatke, netom porusenih, hrvatski_i1_s~I~ koja._s_tld_<)_g_~evala ~~ilo

~~l}j~no...s~~To je bilo prvi put da vidirn tako uzasne posljedice

rata i nedjela pocinjcna od strane JNA. Neste ranije, pocetkom augusta,

jedinice 12. (Novosadsko' korpusa .INApre laze DunaV,'"u is enu

SlaW@ju i usmjeravaju sc prema u ovaru i Osijeku. ~ustu.~

~dine. na prostore Trebinja, BiI~1 jllb,inja su dovedeni dli_elovi .}.

(Podgoricko ) kor usa, a na prostare Mostara, Stoea i Nevesin' "e1ovi 3 7.

(Uzickog) korpusa. Dovodenje ovih korpusa .INAizvrseno je uz obrazlozenje

o a se radi 0 oslguranju mostarskog aerodrorna ad ustaskih jediniea i HDZ-

ove (Tudmanove) vlasti te spriecavanju medunacionalnih sukoba. Naravno,

istina je bila drukcija. Nairne. jedinice su dovedene u istocnu Hercegovina

radi agrcsije na Hrvatsku, jer je krajem ljeta 1':)91. godine Generalstah JNA

formirao dvije posebne grupacije: Mostarsku i Trebinjsku. Prvu Cine iedinice

UZickog, a drugu Podgorickog korpusa. Cilj Trebinjske bio je blokirati sred-

nju Dalmaciju i izici u rejon Splita, a Mostarske - spojiti se sa snagama

Kninskog korpusa i izici na Iiniju Karlobag - Karlovac - Virovitica.

[ediruce Uzickog i Podgorickog korpusa su dosle u istocnu Hereegovinu

izmcdu 19. i 25 . septembra. Dolasku ovih jedinica, uz dosta problema. prethodi-

la je mobilizacija u Srbiji iCrnoj Gori. Mobilizirani su uglavnom Srbi iCrnogorci,

a li i veci broj Bosnjaka, kojima sc prijetilo zarvorom i gubitkom radnog miesta,

3 0



Uzicki korpus se razmjesta na pravcu Gacko _ Ncvcsinjc _ Mostar, a Komanda

Korpusa, na celu sa generalom Milanom Torbicom, u samorn Nevesinju.

Veti dio Uzickog korpusa ic razmj£Stcn u rcjonu Mostara. [)ioj_t:dinica se...___ - ~-----~-- -- --- _- .~------.~-----~-.-- ----------.~

smjesta u objekte "Sjeverni l()go(',_J_uznllog(_~I"'~._ "Heliodrom", aerodrom

"'Dmjes", a din u satcire -aul komuni_kacile M()st"E-=---1)~L

V~cvski puk, kao KAG, pripremio jc i zaposjeo polozaje l1a aerodrome,,();:tijes" ina (:obanovom pulU!. --~---

jedinice Podgorickog korpusa snaga dva bataljona 1 " " ' 9 bbr. iz Niksica. sa

komandantom pukovnikom Krstom Dericem, i 57- pjesadijska laka brigada iz

Pljevalja, razmjcstenc su na aerodrornu i heliodromu. a posto su bile na

pravcu Uzickog korpusa, njemu su i pripojene. Druga protivavionska raketna

brigada iz Niksica, sa komandantom potpukovnrkom Milanom Miliccvicc~,

-rasporeuena Ie u rcjon Dubrave _ Domanovici. 'freta protivavionska raketni

a'V1z1Ia, sa komandalltolll pukovn1KOm Radovanom Radovicem, razmjestcna

je na pravacSeiORavno _ Cepikuce ~l! sastavu 3 partizanske~ije

su ,e brigade: Cetinjs a, / _ iolasinska i 0 _ t itogradska, Uz njih, 57. piesadi-

jska laka brigada iz Pljevalja (bez 1 i 2. bataljona), takoder razmjestena je u

rejonu Ravnog i Cepikuca U Nik~icu jc za ovu priliku formirana 179- dobro-

voijacka brigada. Sa komandantom pukovnikom Petrovicern, razmjestena je

na izlazu iz Trebinja prema Ivanjici. Komanda Podgorickog korpusa, sa pris-

taps kim i pozadinskim jedinicama, na celu sa komandantom generalom

Radomirom Eremijom. razmjestena je u rejonu sela Visocani, Strujani j

Liubovije. Zbog potrcbe funkcionalnog djelovanja jcdinica_jNA na prostorima

Hercegovine, formirana jc OG sa komandnim mjcstom u Trebinju.

Komandant OG je bio general Radomir Damjanovic.Odmah p(~pristizanju jcdinica, izvrscn je njihov oQ_gativno-st!~_(egijski

r~___terenu, izvrS£!!Q_zaQQsjedan.jeT irliiOT~redenjc do~ih

objekata Hum i Or!Q::~_~ke kose, oct seta Milikovica, preko Slip~

' l e p E l T a : c k ; - KruscDl_i _~vodola,zapc)sjedanTc--rureaenje rejona borbenih

pololaja s istocne strane komllnikacije Mosta~) i dominantnih

~iyol~z:lia ~D;:ilir;-va, l1odova,J:::l.cu:llilile iDomanovica_

Artiljcrijske jedinice iedinicc AIUPVO su urcdile izaposjelc polozajc u kasar-

nama u "Sievernorn" i "luznorn logoru", na aerodromu "Ortijcs", na hcliodromu

ulasenici ina Dabica poljanama, Ovakvim rasporedom artiljcrije su u potpunos-

ti kontrollrane komunikacijc . '\!Iostar_ Citluk, Mostar _ Siroki Brijeg, Mostar _

Capljina i dalje tc kornplctna regija od hjeJopoljskc kotline do Stoea i Capljinc

Cinom dolaska jedinica Uzickog i Podgorickog korpusa i njihovim opera-

tivnim razvojcrn, izvrsena ie potpuna okupacija Hercegovine, u koju je sta-

cionirano 15,000 pripadnika .JNA iz Srbije iCrne Gore. sa ogromnim

naoruzaniem svih kalibara Njima su ubrzo pridodanc jedinice protupod-

mornickrh hclikoptera iz Divulja, a na heliodrom jasenica _ jedna cskac!rila

31



helikoptera i veci broj A R J i jedinica PVO. Sve vrijemc boravka na ovirn pros-

torima jedinice .INAsu vrsile diverzi]e, pljacke, kidnapiranja i ubistva musli-

manskog i hrvatskog zivlja, a pod njihovim osiguranjem izvuccno je oruz]e i

oprema iz magaeina TO, kapacitcti namjenske industrije "Soko", VTI

"Vrapcic i", Aluminijskog kombinata i drugih preduzeca od znacaja za

Iogisticku podrsku borbcnih aktivnosu.

1:

o

1;

S

51

.I V

.I V

R i j e c k i k o r p u s u H e rc e g o v in io

u

"/

P"<'1

Krajcrn 1991 . godine, na teritoriji istocne Hercegovine, U Bileci, razmjes-

ta se i 13. (Rijecki) korpus JNA, koji raspolaze ogromnim arsenalom oruzja,

posebno artiljerijskog, svih kalibara i vrsta, ali malim brojem starjesina, koji

su vjerovatno os t ali u Hrvatskoj. Lociranjem u Bileci, dolazi do popune ovog

korpusa ljudstvom iz Hercegovine, ali i starjesinskirn kadrom iz eijele .INA

porijeklom iz Bosne iHercegovine. U sastav ovog korpusa ulaze sve

komande i jedinice koje se nalaze na ovom prostoru, kao i srpska TO i

dobrovoljacke jedinice. U februaru 1992. godinc, na celo ovog korpusa

dolazi general Momcilo Perisic, koji odmah uspostavlja komandno mjesto na

aerodromu "Ortijes". U tom periodu se iz Hercegovine u dolinu Drine

povlaci UziCki korpus, u kome general a Torbicu smjenjuje general Dragoljub

Ojdanic, a Torbica preuzima duznost komandanta Kninskog korpusa,

urnjesto R atka M ladica. Povlacenjem UZickog, Bilecki, odnosno

Hercegovacki korpus preuzima kontrolu nad tim dijelom Bosne i

Hercegovine, s tim sto Valjevski puk ostaje u Mostaru, u sastavu

Hercegovackog korpusa.

Zl

S;

N

is

z:

9

m

bi

SI

stpi

M

P o d u d a r n o s t o p e ra ti v n o g r u z v o ja J N A u B iH

s p la n o m S i v j e i b o m " R om a n i j a 9 1 "

sr

" F

vr

je

taperativni razvoj .INA u BiB u 1991. godini istovjetan je sa ranijim

planovima "Sutjeska", odnosno planom "odbrane SFRJ u slucaju opec agre-

siie Vadavskog i NATO pakta''. Analizam plana djelovanja "plavog" (NATO) i

"crvcnog" (INA) na podrucju BiH (7. arrnije), na cemu su godinama radilc

mnoge starjcsine .INA, mcdu kojima je bilo Bosnjaka iHrvata, potpuno se

podudaraju sa srvarnim operativnim razvojern .INAu Em, postavljenim poli-

tickim ciljevima i vojnirn zadacima politickog i vojnog vrha srpskog naroda u

Beogradu i na Palama. Ukratko, "plavi" prema planu "S-2", zapocinie agresi-

ju desantom na jadranske otoke i po dubini Bosne i Hercegovine. Dio snaga

OG "jadran" (TG 'Ankona" i10. AK), prema pisanju kontraadmirala Davora

za

o~

ns

cr



a

a

e

b

Domazeta Lose u "Hrvatskom vojniku", poslijc iskrcavanja sa dcsantnc

osnovice Ravni Kotari - Siano. nastavlja napitJ u dubirii Bosnc IliercegOvii1c Glavlli-pravac cljelclvanja l(l Ai("jc Metkovic - Mostar - ~

Safiievo. a TG 'Arikor17:Sinj - Ltvno - Kupres - BugojnO,Oclgovo-;:--

"crvenog" na predvidcn'i plan. prema istom izvoru, slJcaecl Je: prcma agre-

soru se izvode tri opcrativne grupe. Prva, 0(; "Mostar". izvodi odbranu

Mostara i istocnc Herccgovinc. zaustavl]a "plavog" najdalje juzno od

Mostara, stvara uvjcte i prclazi u kontranapacl, izbija na obalu itu nastavljaodbranu. Druga OG, "Kupres". sa prostora Kupreske visoravni vrsi hocne

uclare na snage TG "Ankona", a dije10m snaga se angaZira sa snagama QG

"Mostar", koja vrsi protunapad dolinom Neretve. Po stvaranju uvjeta,

produzava napad na pravcima koji izvode rem-a--S ·to. 'Ireca. OG

arajevo", razmiesta se u siri rcjon srednje i istocne Bosne, vrsi razbijanje

zracnog desanta na podrueju Glasinaekog polja, prelazi u napad, deblokira

Sarajevo i prelazi u kruznu odbranu sireg podrucia Sarajeva.

Odakle ovakva podudarnost stvarnog rasporeda JNA u do\ini

Neretve, jugOistoene Hercegovine, Kupresa i Sarajeva sa "S-2" i odakleistovjetna podudarnost sa zamislima djelovanja strana na tzv. grupnom

zanimanju (GZ) i komandno-stabnoj ratnoj vjdbi (KSRV) "Romanija

91", oclakle podudarnost sa stratdkim srpskim ciljevima u BiH od 12.

rnaja 1992. godine'Odgovor je prost: Sve je planirano na naivisern vojnom nivou. Prva su

hivsi planovi upotrebe prilagodeni novim uvjetima, a potom legalizirani u

Skupstini srpskog naroda u Banjoj Luci (12. maj), gdje se donose "srpski

strateski ciljevi". Zato ie vise nego jasno zasto je JNA 1991. godine ras·

poredila svoje korpuse u istocnoi Hercegovini, zasto su snage 10. mtbr. izMostara stacionirane na Kupresu (u svom sastavu je imala jake oklopne

snage za vece prodOfC po dubini) i, na kraju, zasto je organizirala GZ i KSRV

"Romanija 91". .I asno je da se radilo 0planskirn aktivnostima najviscg vojnog

vrha i srpskog rukovodstva na celu sa Milosevicem. Ovi pokazatelji govore da

je Bosna i Hercegovina. ustvari, okupirana na miran nacin prije izvrsene bru-

talne agresije pocetkom aprila 1992 godine.

i,

o

u

m

'e -

)i

il e

se

)li-

IU

.si-

1 9 a

)[a

A n a li z a G Zi

K S R V " R o m a n i j a 9 1"

Prema navodirna u Vojnom Leksikonu, Beograd 1981. godine, "grupno

zarumanie'' je "ohlik prakticne obuke starjdina radi vjezbanja i provjere

osposobljenosti u ratnoj vJestini", a "komandno-stabna ratna viczba je

najslozeniji oblik prakncne primjene obuke starjesina. komandi-stabova i

civilnih struktura za izvodenjc borbcnih deistava" Njima prethocle ostaJi

3 3



obliei obukc, poput trcnaza, komandantska putovan]a, GZ i SRY,a plani-

raju se na nivou divizije-korpusa iv i si rn n ivo ima .

Tai':no 5 april a 1991, godine, na isti dan kad ce godinu kasnije i zapoceti

agresija na Sarajevo, izdana je zapoviest za "odbranu", odnosno za GZ

"Romanija 91 ' '. Nju je navodno, izdao general Zore, Slovenac koji vjerovatno

nije ni znao sta se sprema, niti je odrcdio ta] datum. Medutirn, on ubrzo

odlazi i na njegovo mjesto dolazi general Vojislav Durdevac koji rukovodi i

komanduje vjczborn. Pet mjeseei kasnije, u septembru je izvedena KSRVpod

tim nazivom. Durdevac je dubio takticki zadatak od pretpostavljene

komande tadasnje 2. vojne oblasti i na bazi toga uradio borbene dokumente

za upotrebu jcdinica.

II organizacionom naredenju i taktickom zadatku komandanta 4. kor-

pusa _INA,dati su osnovni parametri i vremenski rok, 510 jasno govori da su

SSNO i najvisi vrh .INA u planovima imali jasa[l sccnarij i smisljeno odredili

podruqe zapadne Hercegovine (pravac prema Sinju i Splitu, !ito nikada nije

}io J2!a~ upotrebe 4.~pusa, nipo planu S-1 ni S-2), kao blizei dalje

okruzenje Sarajeva za u v ie zb av an je n iz ih komandi i jedinica.Pr a zapovijesti, lavni f' 'i a ada "plavog" su Metkovie - Imotski -

Kupres, zaurn etkovic - Konjie i Sinj - Livno - Kupres. Sa te o sno vice bi

~dai':i t~ebali iziCi u siri rejon Sarajeva. '

~ Zadatak "crvenog", u ovom slucaj~ 11. korpusa, sa 84. partizanskom

divizijorn i drugim jedinicama TO, jest zaustaviti napadaca najdalje po liniji

T usnica - Vran planina - planina Cabulja i planina Velez, te stvaranje uvjeta

za komranapad. Upravo ta linija je linija operativnog rasporeda .INA (u

Kupresu - 1 0. m tbr., u dolini N ererve - U zick i korpus, u Trebinju -

Podgoricki, u Bileci - Rijecki Hercegovacki). Po dubini, iza te linije sukasarne idrugi znai':ajni objekti .INA (Konjic, Hadzici, Bileca, Trebinje,

Sarajevo, posebno Lukavica, Koran iVogosca), sa respektabilnim snagama i

sredsrvima.

Viesto, kroz zadatkc ostalim korpusima, koji su imenovani slucajnim bro-

jnim oznakama, takoder se nedvosmisleno izvodi zakljucak da su njihovo

mjesto iuloga, ustvari, planirani seenarij upotrebe ukupnih snaga i sredsta-

va JN A u Bosni i Hereegovini. Taka je 9, korpus imao ulogu stvarnog 2. kra-

jiskog korpusa, 5. korpus ulogu Sarajevsko-romanijskog korpusa, 6. korpus

8. strategijske grupe ulogu hercegovackog korpusa, 10. korpus ulogu 9. kor-

pusa .INAu Kninu, 6. RSTO predstavljao je jedinice TO srpskog naroda BiH. .

Iz odluke, datih zadataka i analize ovih vjczbi, proizilazi da je osnovni

cilj bio stvaran]e uvjeta za ofanzivna djelovanja, odnosno agresije na

Sarajevo i Mustar. Nisu izvoc1eni napadi na rnjesta gdje su vee bile jedinice

.INA i gdje su Srbi vecina, u dubini zarnisljene odbrane. Tamo je vee izvrse-

na "tiha okupacija", pa su Bosniaci i Hrvati protjerani. pobijeni iIi odve-

deni u logore.

v

s

II

u

g

s

s

s

p

S '

jt

R

n:

pi

bi

ni

3 4



~ki-vice bi__,

Indikativno ie ela se uporno ne "brani" ni'eclan grad u kome su Bosnjaci

i Hrvati veCina i ela tamo nema NA. Dna se tamo elovodi iz duhim: i sprema-..,

-; ofanzivna d'elovanja u mjestima gdje zive nesrbi, osebno za adnoj

Hereq,govini, a radi se zapravo 0pokusa'u spajanja sa snagamaJNA u rejonu

knina i stvaranje "vc ie, r IJe osto taj cilj nijc ostvaren, pristupa se izra-

di reduciranih ciljeva srpskog naroda u Bill na Skupstini od 12. maja.

I. cemu se jos ogled a poeludarnost vjezbovnih planova .INA iz 19<)1.

godine sa planovima agrcsije na Bosnu i Herccgovinu'

Prvo, teritorija razmjestanja "crvenog'' podudara se sa razmiesrajern .INAi

ratnih jedinica TO. tzlaskorn, recirno na Kuprcs, Gornji i Donji Malovan, vrse

se pripreme za odbranu Srba i u tajnosti naoruzavaju Srbi - sliedbenici SDS

politike. Pod izgovorom za viezbu, dovode se korpusi JNA iz Srbije i erne

Gore u Istocnu Hercegovinu, a rijec je 0 klasicnoj okupaciji. Podudarnost [e

i angaiiranje velikog broja ratnih jeelinica TO, a to su vee formirane jedinice

Karaelzieevih "SDS·ovaca" koje su u svemu oslonjenc na JNA.

S druge strane, "plavi" se ubacuje za izvodenje specijalnog rata, naglasa-

va se angaiiranje unutrasnjeg neprijatelja (Hrvata i Bosniaka) s ciljem "dalje

destabilizacije prilika u zemlji i slabljenja oelbrambenih snaga''. One se

angaiiraju po vee naveelcnim pravcima, preko mjcsta gdje su Srbi manjina iii

nema JNA. Neprijatelji su "paravojne" formacije u Hrvatskoj i Bosni i

Hercegovini, jer se manipuliralo tezom 0 tajnom naoruzavanju Bosnjaka i

Hrvata sto je za posljedicu imalo kontrareakciju Srba i stvaranje animozitcta

prema bosnjackom i hrvatskom sranovnistvu.

Pravci angazirania "plavog" su pravci rnoguceg angaziranja hrvatske

vojske, odnosno "pobunjenika", kako ih srpsko rukovodstvo naziva. Oni

su po svaku cije nu morali biti zaustavljeni na zamisijeno] liniji.

Mobilizacija i vjezbc ratnih jedinica izvrseni su sa ciljem osiguravanja

uvjeta ela se skladista naoruzania i ubojnih TMS dislociraju na sigurno,

gdje su Srbi vecina, da se dovrsi vojno organiziranje i naoruZavanje srp-

skog naroda; da se osigura uredenje teritorijc za buduci manevar srpskih

snaga po frontu i dubini, da se zauzme povoljan takticki polozaj u odno-

su na protivnika i stvore uvjeti za okupaciju RiH i, na kraju, poel firmom

"kruzne odbrane Saraieva". tri OG JNA organiziraju obruc oko Sarajeva i

pripremaju njegovu okupaciju .

Iz odluke se jasno vidi stvarna zamisao komandanta KSRV"Romanija 91".

Sve sto se kasnije dogadalo u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu kael

je u pitanju JNA u elolini Neretve i [uzne Hercegovine, od napada na scloRavno, pa do najzescih napada na Sarajevo i Mostar, nedvosmisleno ukazujc

na podudarnost KSRV "Romanija 91" sa stvarnim angaziranjern .INA na tom

podrucju i dogadanjima krajem 1991. i pocctkom 1992. godine. Moze Ii to

biti slucajno? Nc. Mozda sarno za ucesnikc vjezbe na nizim nivoima. ali visi

nivoi komaneli i jedinica dobro su znali sta to znaci i sta se radi.

)Iani-

ioceti

:a GZ

vatno

ubrzo

vodi i

V pod

vljcnc

mente

i. kor-

.da su

dredili

j;ifiije

lelalje

inskom

)0 liniji

~uvjcta

JNA (u

binju -

inijc su

rebinje,

agama i

lim bro-

njihovo

sredsta-

g 2 . kra-

. korpus

u 9 . kor-

da Bil·l...

~ : i ~ ~ V ; ! l[edinice

~eizvrse-iii odve-

3 5



T r a n s fo rm o c i jo T e r i t o r i j o ln e o d b ro n e

Teritorijalna odbrana je, kao dio Oruzanih snaga SFRJ, hila organizirana

na cjelokupnoj teritoriji i akvatoriji jugoslavi]e. sto se maze vidjeti j u

"Strategiji aNa iDSZ SFRJ" (str. 54.-60.). na jedinstvenim osnovarna, u

skladu sa potrebama i planovima odbrane i zasrite i specrficrum uvjetima

svakog dijela teritorije SFRJ Zamisljcno je i do detalja isplanirano da TO bor-

hem djelovanja izvodi sudjelujuci sa snagama JNA i samostalno, oslanjaiuci

se na opcine, mjesne zajcdnice i organizacije udruzcnog rada,

Osnova uspjeha TO, kao ias u cjelini, bila je bazirana na Iokalnorn

stanovnistvu i njegovoj podrsci, Paralelno, TO ornogucuje masovno sudjelo-

vanjc stanovnisrva u oruzano] borbi i izvodenje borbenih djelovanja na svim

dijclovima ratista na kome bi sc nasle snage agresora, posebno na privre-

mcno zaposjednutoj teritoriji i osigurava borbenu kontrolu cjelokupne teri-

torije SFR). Medutim, to je istovrerneno predstavljalo iglavnu smetnju za

stvaranje "vclike Srbije" irealizaciju agresije na Bosnu i Hercegovtnu,

Prema svjedocenju generala Hasana Efendica u knjizi "Ko je branio

Bosnu", naredenjem G S OS SFR}, broj 19-], od 14. maja ]990. godine,

nalozeno je svim republickim rukovodsrvima da poduzmu mjere na trans-

formaciji TO. To je podrazumjevalo. reorganizaciju iukidanje pojedinih

jedinica TO, smanjenje brojnog stanja, oduzimanje ipovlacenje cjelokupnog

naoruzanja iz jedinica TO i njegovo skladiStenje u magacine JNA, slabljenjc

kadrovske popune TO, zaustavljanje razvoja infrastrukture TO, reduciranje

popune tehnickorn opremom (to su najcesce radili pojedini SOUR-I, RO-e i

OOUR-i) i povlacenje odrec1enih znacajnih planova i dokumenata iz stabova

TO (planovi mobilizacije, upotrebe, razvoja i slicno),

Konkretno, u Socijallsticko] Repuhlici Bosni i Hercegovini TO se do 1986.

godine razvila u jaku oruzanu silu, sa 7,52 posto angaziranog stanovnisrva u sas-

tavu jedinica ove komponenre as SFRJ, Znaci, do te godine je SR BiH imala

313.990 pripadnika TO. ad tada pocinje tendenciia brojcanog smanjcnja jedini-

ca TO, da bi krajem 1991. godinc, taj broj spao na svega 86.164 pripadnika TO.

Ovo smanjcnje TO jc, po instrukcijama iz Beograda, U javnim medijima

prikazivano kao cin stcdn]e, kao smanjcnje opterecenja republickih i

opcinskih budzcta, ncpotrehnog odsusrva voinickog i stariesinskog kadra iz

privrednih aktivnosti tokom vjezbi TO, te ekonomskim i finansiiskim proh-

lemima privrec!e SFI\J u cjelini .

Objcktivni ckonomski problemi u zernlji su postojali. Ali stvarni razlozi

smanjcnja ljudstva i materijalno-rehntckih kapacireta TO bili su ideoloski i

vOjno-strategijski. Pojavom nacionalizama u republikarna SFR.l, poscbno u

Srbiji, koja se pod izgovorom "ocuvarua Iugoslavije' identificira sa vrhorn

}NA, direktno se isla na smanjenjc horbenih mogucnosti i matcrijalno-

a

r

l

v

d

n

,II

k

tr

u

p

3 6



tehnicke opremljenosti ove komponcnte Oruzanih snaga, poscbno u zapad-

nirn republikama i njcno potpuno pntcinjavanjc GS .INA Oduzimanjem

oruzja i drasticnim smanjenjem ljudstva na pocetku 1990. godine,jcdinice

Teritorijalne odbrane osim borbene spremnosti, izguhile su isvoju osnovnu

namjenu, opceodhrambeni karakter, prvenstveno zbog straha vrha .INAda se

ne prctvore u republicke vojske. Nazalost, odluku Predsjednistva SFRJ, a na

preporuku GS ]NA, ispostovalc su neke republike, medu kojima i Sosna i

Hercegovina. Time je TO Bosne i Hercegovine postao obicni zbir golorukih

liudi, bez pravih evidencija, ali i potpuno pocijepan po naeionalnom savu,Srpska TO je bila za rat i popunjavala je JNA tokom agresije na

Hrvatsku. Orugi dio, gdje je hila apsolutna vecina Bosnjaka i Hrvata, hio je

protiv rata i odbijali su mobilizaciju u redove .INA.Vecina pripadnika TO iz

srpskog naroda u Bosni i Hercegovini je tokom 1991. i 1992. godine

naoruzana i oprernljcna za rat, 0 cemu svjedoei i orginalan izvjesta] gene-

rala Milutina Kukanjca, komandanta Oruge armijske oblasti, koji pred agre-

siju izvjestava svoje pretpostavljene u Beogradu da "ima 63.198 dobrovo-

ljaca u svojim [edinicama", da je "podijelio 51.900 komada pjesadijskog

naoruzania, a SOS [os 17.238 kornada'' te da je "penzioniranim oficirimapodijclio 300 automatskih pusaka ... " Ove "dobrovoljaeke [edinice" su prvo

angazirane u JNA, a potom u VRS.

Uz regularne jedinice TO, naredbom generala Drage vukosavlievica,

komandanta RSTO SOcijalisticke Repuhlike Bosne i Hercegovine od 3.

augusta 1991. godine, odobrcno je formiranje jos 242 staba i [edinica u

mjesnim zajednicama i OOUR-ima (7.688 pripadnika), sto je odrnah uradeno

u opcinama gdje je SOS imao vlast. Predsjednik opcine je automatski bio i

predsjednik Kriznog staba SOS, bme su [edinice TO pretvorene u "para-

vojne formacije SOS" koje ce zajedno sa .INA izvrsiti agresiju na Bosnu iHercegovinu i pociniti stravicne zlocine nad Bosnjacima i Hrvatima.

Pod plastom tzv. transformacije teritorijalnc odbranc izvrseno je razoruzanje

do tada postojecih jedinica. Povuceno naoruzanje iskoristeno je za naoruzava-

nje srpskog stanovnistva, dobrovoljackih jedinica i popunu jedinica

Jugoslovenske vojske, sve u cilju osrvarenja plana srvaranja "velike Srbije",

D is lo k a c ij a j e d in ic a J N A i z S io v e n i j e

Nakon fmgiranog rata i"pokusaja zastite ustavnog poretka u Slovcniji",

kako sc govorilo, pocetkorn augusta 1991. godinc su iz Siovenije na pros-

tor Bosnc i Hercegovinc pocele stizati [edinice ]NA. Ovaj pokusai zastitc

ustavnog poretka zemlje i njenog unutrasnieg integriteta, ustvari, bio je

planski alibi za svc ono sto je uslijedilo kasnije u Hrvatskoj, a nakon toga

3 7



u BiH. Jedinice JNA su planski razrnjcstanc u BiH i tokom razmjestaia nista

nije prepustano sluca]u. Planski su izmedu ostalih razrnjestcne sltjedcce

jcdinice: Oklopna brigada iz Vrhnike razrnjesrena je u rejonu Zaluzana

kraj Banje Luke. Dijelovi Planinske brigade iz Kranja su razmjesteni na

prostoru Travnika, u Zenici komanda 14. (Ljubljanskog) korpusa sa pris-

tapskim jedinicama. Zrakoplovni sastavi su razrnjesteni ria aerodrome

Mahovljani, Zeljava, Dubravc iOrtijes. gdje se stacionira oko 150 aviona i

50 helikoptera raznih vrsta.

jedinice 5. (Banjaluckog) korpusa, nakon djelimicne mobilizaci]c, u

augustu 1991. godinc krccu pravccm Gradiska - Okucani i napadaju

Hrvatsku vojsku, ali su zaustavljcne prije nego sto su izvrsik: presijecanje

hrvatske teritorije, odsijecanje Slavonije i spajanje sa srpskim "ustanicirna"

u njoj. Razlog neuspjeha je ncdovoljan broj ljudsrva za borbu, jer su

Bosnjaci i Hrvati izbjegavali na mobilizarijskim mjestima primiti oruzj« i

ratovati protiv Hrvatske. Zato je narednih rnjescci izvrsen pritisak na sve

koji ne zele uzeti oruzie inositi "trobojku" (iii kokardu). To su karakte-

rizirala rnaltrctiranja i batinjanja u MUP-u, ostanak bez radnog mjesta, odu-

zimanje stana, kucni pritvor ... Ovakav odnos SDS vlasti posebno je bio

karakteristican za opcine Bosanski Petrovac, Kljuc, Prijcdor, Celinac,

Bosanski Novi, Banja Luka ..

Pocetkom agresije svi neposlusnici .. vojnosposobna i "nepatriotska" lica

pod prisilom angazirani su na kopanju rovova u okviru radne obaveze, gdje

ih je bilo najlaksc "zaloziti'' da poginu.

U maju, junu i julu 1992. godine, pod okriliern Vojske RS i vlasti SDS,

otpocele su psiholoske torture, likvidacije videnijih Bosnjaka i Hrvata (u

prvom redu, intelektualaca i bogatijih ljudi), otvaranjc vatrc oko njihovih

kuca, ubistva u kucama istanovirna, silovanja, pljacke imovine, rusenje kuca,

odvodenje u logore Manjaca, Keraterm, Trnopoljc .

U vrijeme iscekivanja medunarodnog priznanja drzave Hepuhlikc Bosne

i Hercegovine, drzavni vrh u Beogradu, uz pornoc kornandi i jedinica JNA

u Bosni iHercegovini, u februaru i martu 1992. godine zapocinje pljacku

banaka, proizvodnih kapacitcta ... Demontiraju se i iz Bosne i Hercegovine

u Srbiju odvoze kompletnc rvornicc, prirodna ipotrosna dobra, gotovi

proizvodi, posebno namjenske industrije. Ono sto se ne moze pokrasti j

transportirati, unistava se eksplozivom, paljevinorn ili avioudarima. (inilo

se to samo u krajevima gdjc su Srbi manjina ili ako SlI procijcnili da ce ta]

prostor u Karadordevu zamisljcnorn podjelorn ostati izvan predvidenc

srpske vlasti.

Tokom 1991/1992. godine Tv-repetitori na Kozari, Pljesevici i Majevici

preusmjeravaju se prema Beogradu, cime Bosniaci i Hrvati u vecem dijclu

Bosne iHercegovine ostaju bcz TV signala iz Sarajeva i Zagrcha. lJ elektron-

'}

3 8



Ista

eee

ana

na

lris-

irnc

Ina i

skim medijirna bila je dominantna propaganda iz Beograda kao specijalni

oblik psiholoskog rata,

F o rm i r o n j e V o j s ke R S

e, u

daju

:anje

ima"

.r su

L~jC i

a svc

rakte-

,odu-

Ie bio.linac.

Krajem aprila , izmedu krnjeg Predsjcdnisrva SFRJ i SVKOS SFRJ, s jedne,

j Predsjcdnistva Rcpublike Bosne iHercegovine, s druge strane, zapoceo jeproces pregovora 0 povlacen]u JNA iz Bosne iHercegovine, sto je podupi-

rala medunarodna zajednica. Vrsilac duznosti sekretara SSNO general-

pukovnik Blagoje Adzie (rodom iz okoline Gacka) dolazi u Banju Luku i

tra zi p ov la cen je 3 86_ i 3 29 - o kb r, i svih sistema PVO u Srbiju, ali s e v ra ca

"neobavljcna posla", jcr to, navodno, nisu dozvolili Srbi i predstavnici JNA

loci rani n a p o dr uc ju Bosanske krajine. Kasnijc, u iesen 1992- godine, nje-

gOY nasljednik gcneral-pukovnik Zivota Panic se hvalio pred kolegama iz

GeneralStaba JNA da je Vojsei RS u BiH ostavio 900 tenkova, 1,100 oklopnih

vozila, sarno u Krajini 45, borbenih aviona i 30 helikoptera, sa borbenom

tehnikom PVO, te 852 artiljerijska oruda kalibra preko 40 mm, Spornenute

jedinice, 386, i329 , okbr., ostale su u sastav u }, i2 , k ra jis ko g k orp u sa VRS

ikoristene su u napadima na "koridoru", prema Dcrventi, Tesnju, Gradaccu

iTravniku.

Dok je trajao taj proces u tzv SAO, SDS i .INA intenzivno vrse etnicko

ciscenje teritorije Bosne i Hereegovine od nesrba ubijanjem na lieu mjesta,

klanjem, silovaniem, zatvaranjem u logore, paljevinama irnovine i pro-

gonom stanovnistva. Pod okriljem JNA stvara se tzv Vojska RS, Izbor

komandnog sastava, logisticko osiguranje, personalni poslovi, njihove

finansijske prinadleznosti i borbena upotreba su ostali u nadleznosti

Generalstaba JNA, a naredbu za formiranje VRS je, 10. maja, potpisao

nacelnik Staba Oruzanih snaga SFR_T.Za komandanta je postavljen general-

potpukovnik Ratko Mladic, a za nacclnika general-major Manojlo

Milovanovic, Pomocnik za moral je general-major Milan Gvero, glavni

logisticar, general-major Dorde Dukic, nacelnik za sigurnost pukovnik

Zdravko Tolirnir, a pukovnik Mico Grubor nacclnik za mobilizaciju.

a" lica

~, gdje

ti SDS,

lata (u

jihovih

c kuca,

. Bosnc

icaJNA

pl jacku

egovine

, gotovi

. ikrasri i

1:inilo

cia ce ta]

.dvidcnc

Majevici

:01 dijelu

elektron-

39



B IHACK I O KRUG

N e p o s r e d n a r a t n a o p a s n o s t u B iH

1] prcthodnom poglavlju pokusao sam metodorn analitickog pristupa

razloziti sve bitne clemente vezane za pripreme JNA i paravojnih formacija

SDS u realizaciji agresije na Bosnu i Hercegovinu. Pocetkom aprila na pros-

torima BiH bilo je stacionirano oko 175.000 naoruzanih vojnika i starjesina

JNA, a snage SDS uvezane u dobrovoljacke jedinice cinile su trinaest briga-

da, vise samostalnih bataljona i cera sa ukupno od preko 70.000 vojnika.

Plan napada na Bosnu i Hercegovinu iizvodenje agresije je trebalo izvrsi ti

najkasnije za 45 dana, i to je bio zajednicki zadatakJNA i Karadzicevih prista-

lica. Snage JNA su bile organizirane po korpusima. Deseti bihacki korpus

razrnjesten je u rejonu Bihaca, Bosanskog Petrovca i Glarnoca, Peti,

Banjalucki korpus u rejonu Bosanskog Novog, Prnjavora i Kupresa, Bilecki u

rejonu Foce, Konjica, Mostara i Bilece, Druga OG Trebinje u rejonu Mostara

i Capljine Dijelovi 12. (Novosadskog) korpusa na liniji Zvornik - Bratunac,

a uzvodno, u rejonu Visegrad - Foca, Uzicki korpus. Djelovi Ljubljanskog i

Mariborskog korpusa, po izlasku iz Slovenije, usii su u sastav Tuzlanskog i

Sarajevskog korpusa, a ojacani Zrakoplovni korpus u rejonu Bihaca,

Mostara, Banje Luke i Tuzle. Naspram njih je bilo oko 75.000 bh. patriota iz

Patriotske lige, "Zelenih beretki", TO i slicnih organizacija, od cega samo

25.000 naoruzanih lahkim pjesadijskim naoruzanjcm i oko 16.000 rezervnih

iaktivnih policajaca naoruzanih istorn ii i slicnorn vrstom naoruzanja.

Snage saveznika, Hrvatske vojske i HVO, broiale su oko 15.000 boraca.

One su bile organizirane u pet brigada. Jedna je bila na prostoru Bosanskoga

Broda, Odzaka i Dervente, druga u rejonu Konjica iProzora, treca u dolini

Lasve i dvije brigade na prostoru Capljine, Sirokog Brijega i Livna,Sve skupa, bio je to odnos Davida i Golijata, golorukih patriota i do zuba

naoruzanog ncprijatelja, dornacih i uvezenih Srba iCrnogoraca.

** *Po otpocinjanju agresije na Bosnu i Hercegovinu, Predsjednistvo

Republike Bosne iHercegovine (bez dva srpska dana) I', kao Vrhovna

4 1



komanda, 8. aprila 1992. godine, proglasava "neposrednu ratnu opasnosr" i

donosi "Uredbu 0 ukidanju dotadasnjeg STO" i "Uredbu 0 formiranju Staba

TO BiH", cime se sustinski rnijcnja organizaciona i kadrovska struktura

dotadasnje TO, smjenjuje se dotadasnji komandant general-pukovnik Drago

Vukosavljevic, a imenuje novi, pukovnik Hasan Efendic. Za nacelnika STO je

imenovan pukovnik Stjepan Siber. Dan kasnijc, Predsjednisrvo Republike

Bosne i Hercegovine je donijelo "Odluku 0 objedinjavanju svih naoruzanih

snaga na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine", cime je osiguran legaliteti legitirnitet svih branilaca Bosne i Hercegovine od agresije.

Neocekivanim pocetnim otporom agresiji zapoccla je i nova etapa u histori-

ji naroda Republike Bosne i I-1ercegovine, a posebno Bosnjaka koji su rekli ne

"velikoj Srbiji!' ' Io je pocetak stvaranja Armije Republike Bosne i Hcrccgovine,

u uvjetima potpune okupacije i apsolutne nadmoci agresora, kako u MTS, tako

i ljudsrvu. Ova armija ce u odbrambeno-oslobodilackom ratu omogucin

opstanak drzave Bosne i Hercegovine i bosnjackog naroda, kao i svih ostalih

naroda koji su Bosnu i Hcrcegovinu smatrali svojom domovinom.

O k u p a c ij a P r i j e d o r a , S a n sk o g M o s to , K l j u to . . .

Kako se agresorska operativno-strategijska napadna operacija otvorene

okupacije Republike Bosne i I-1ercegovine nije odvijala po zamisljenom

planu, borba u Bosanskoj krajini i Bihackoj regiji je otpocela 15 dana kasni-

je u odnosu na ostatak Bosne i Hercegovine. U namjeri da ostvare direktni

kontakt sa Marticevorn RSK, jedinice JNA i SDS su tokom aprila i maja

pokusavale okupirati Bosansku krajinu.Prva je, 21. aprila ]992. godine, napadnuta Bosanska Krupa, sa ciljem da

se "najmuslirnanskija" Bihacka regija odvoji od ostatka Krajine. Poslije dvod-

nevnih borbi, agresor je uspio okupirati dio grad a na desnoj obali Une, ali

su snage TO i MUP uspjele organizirati odbranu na Jijevoj obali j sprijeciti

dalje prod ore agresora.

Opcina Prijedor je napadnuta 29 aprila, Grad je, prakricno, okupiran bez

otpora. Gradicu Kozarcu (90 posto Bosnjaci) dat je ultimatum Komande

Banialuckog korpusa "da predaju oruzje" i nakon odbijanja branitelja, 24. rnaja

]992. godine on je osvojen ulaskom pjesadije i tenkova. Napadaci su odmahpristupili rusenju, paljenju, pljackanju, ubijanju i odvodcnju Bosnjaka u logore.

Komandant agresorskog 5. korpusa izviesten je "da je u Kozarcu ubijeno S O D

turaka-balija, a 1.200 zarobljeno". Zarobljenici su odvedeni u logorc "Keraterm"

17. Bi ljona Plovsic i Nikola Koliev ic, dotcdosn] c lonovi Predsjednistvo RBiH, pred pocetck cqre-

sorskih udaro prelaze no Pole tzv. prestonicu Srpske republike Bosne i Hercegovine.

42



:"

ib a

.lra

ig o

) je

ike

nih

itet

i "Omarska", a prezivjclo nesrpsko stanovnistvo ie - kao u doba Hitlerovog naciz-

rna - svoje kucc i stanove moralo obiljeziti bijelim platnorn u znak predaje.

U Prijedoru, Sanskom Mostu, Bosanskorn Novom i Kljucu, dobrovoljacke

jedinice SDS iNA su preuzele vlast gotovo bez otpora i odmah zapoceli sa

odvodenjern nesrba u logore Manjaca, Keraterm, Omarska, Trnopolje i

Ljubija. Tokom ljeta ovaj je prostor etnicki ociscen, civi lno stanovnisrvo pro-

tjerano, a oko 20.000 vojno sposobnih muskaraca je zatvorcno u logore.

Uzrok ovakvom stanju je ncdovoljna pripremljenost iorganiziranost,

Bosnjaka i Hrvata za odbranu na ovim prostorima gdje su bili vecinski dio

stanovnisrva. To bi uglavnom bili najznacajruji razlozi izostanka pruzanja

otpora agresorskim snagama. No i pored takvog stanja treba napornenuu

herojski otpor Bosnjaka iz Kozarca koji i pored poduzetih odbrambenih

aktivnost i nisu mogli sprijeciti i zaustaviti daleko nadmocnijeg agresora Po

zauzimanju Kozarca agresor je pocinio strasne zlocine nad stanovnistvom

ovoga mjesta,

Na ovaj nacin neprijateljske jedinice odsjekle su Bihacku regiju (1.600

kvadratnih kilometara, sa 250.000 stanovnika) i stavile je u potpuno

okruzenje blokirajuci cio prostor s ciljem konacnc okupacije. Patrioti ove

regije su prozreli njihov plan. Nisu im to dozvolili tokom blokade koja je tra-

jala 1.201 dan, Pruzil: su herojski otpor i nanijeli im velike gubitke, a u

zavrsnim operacijama su oslobodili 8.000 kvadratnih kilometara teritori]e.

Nakon okupacije dijela Bosanske Krupe, agresor sa istoka uspostavlja lini-

ju fronta prema regiji Bihac: Ivanjska - Bosanska Otoka - Bosanska Krupa -

Veliki Radic - Grabez - Pritoka - Lohovska brda - Pliesevica. S druge strane

su bile linije fronta RSK

U to vrijeme su u B ih a cu s na g e 10. bihackog korpusaJNA i Zrakoplovnog kor-

pusa boravile na aerodromu Ze1java.Nakon dugog nadmudrivanja ipregovora, 18.

i19 . maja, JNA se, zajedno sa srpskim stanovnistvom povlaCi u rejon Bosanskog

Petrovca, a unistavaju kompletan aerodrom Zeljava, vrijedan preko sedam milijar-

di dolara. Dvades.et i drugog maja okupiran je dio naselja Bosanske Otoke, na •

desnoj obali Une, a 10. I11. luna iKulen-Vakuf ____J

ori-

L ne

inc,

ako

iciti

alih

rene

110m

asni-

.ktru

maja

m da

Ivod-

e, ali

[eciti

1bez

iande

maja

dmah

igore.

=>800

telm"

D v o d e s e t p e t o g o d is n ja h ip o te k o C a z i n s k e b u n e

Nisam rnnogo znao 0 najnaseljenijem i najbosniackijern dije1u Bosne(118 stanovnika po jed nom kvadratnorn kilornetru), poznatijem u narodu

kao Bihacka ili Cazinska (Ljuta) krajina ili, jcdnostavno. Krajina. Znao sam

ono sto se dalo nauciti u skoli, te kroz price iegende 0Muji Hrnjici, Huski

Miljkovicu idrugim vise iii manjc znanim Krajisnicirna izniklim na vjetrome-k ogre-

4 3



***J isto vrijerne 1987. godine u Beogradu, srbijanski politicki vrh,

era lstab .IN A i KOS p rivo de k raju pripreme za realizaciju projekta

stvaranja "velike Srbijc" U okviru kojcg jc jedan od zadataka kompromitacija

i udaljavanje sa politickc scene uticajnih bosnjackrh kadrova. Oni su tada bili

najznacajniji kohezioni faktor na politickoj sceni SFRJ Krajnji cilj kampanje

bilo je uklanjanje jednog od najvecih bosnjackih politicara Titove epohe,

Cazinjanina Hamdije Pozderca, clana Predsjcdnistva SFHJ ipredsjednikaKornis i je za u st av n e p r or nj en e, Pozdcrac ne bi dozvolio ukidanje ustavnih

odredbi iz 1974. godinc 0 autonomiii Kosova i Vojvodinc, sto je Milosevicu

bio cilj, a za dvije godinc (1989.) bio hi predsjedavajuci Prcdsjednistva BiH.

Za eliminaciju Hamdije Pozderca i njcgovc brace Hakije (u ratu umro u

Beogradu) igcnerala Sakiba (umro u Sarajevu) iskoristena je tzv. mjenicna

afera u krajiskorn poljoprivredno-prehrambenom gigantu 'Agrokomerc",

Mjenice b ez p okrica su izd ava ne u svim firmama s ir om jugo s lav ij e, ali karn-

panja i sudski proces pokrenut su sarno protiv 'Agrokomerca", Bez posla je

ostalo 20.000 radnika, a bcogradski mediji nisu birali nacine i metode

blacenja Pozderaca, prije svih Hamdije, sto je rezultiralo iznudenorn

ostavkorn na svc politicke funkcije i zagonetnom srnrcu u bolnici u Sarajcvu.

Cil] je postignut, izvrsene su ustavne promjene i srvoreni uvjeti za rca-

lizaciju projekta "velika Srbija", Ekonomski i politicki oslabljcna, Krajina je

prinudena cia sagne glavu i suti, ali ne zadugo.

Na prvim visestranackirn izborirna, 18. novembra 1990 godine, pobijedi-

la je Stranka demokratske akcije i tada prvi put u novijoj historiji dolaz i u

pitanje srpska kadrovska hegemonija u Bihacko] regiji. Njeni neposredni

izvrsioci i korisnici, od oficirskog, policijskog, diplomatskog i partijskog

kadra iaparata, pa sve do univerziteta i medija, osjctili su se ugrozcnim na

svojim monopolnim pozicijama.

Neposredno pred izbijanje rata u Slovcniji, a potom agresije u Hrvatskoj,

presjecene su sve komunikacijske veze Krajine sa tim republikama, Uz njenu

granicu sa Hr va ts ko rn r as p lam sa v a se rat. Kraj ina postaje operativna osnovi-

ea za napade . INA na Hrvatsku. Putevirna Krajine sa istoka na zapad, i obrat-

no, prolaze motorizirane kolone . INA, ali i c et ni ck e p a ra vo jn e formacije.

Sa bihackog aerodrorna Zeliava polijccu borbcni avioni na zadatke u

Hrvatsku, a septernbra 1991. goc line iz tzv SAO Krajine u Hrvatskoj u Bihac

1stizu prve izbjeglice Hrvati iz pc.granicnih miesta. Do kraja te godinc krozKrajinu ih je proslo oko 10.000, a Krajisnici su im otvorili dornove i pruzili

svaku pomoc do odlaska zaobilaznim putcvima u Hrvatsku.

-----t_; stanju ni rata ni mira u Krajini, 5DS je, prema instrukcijama sa Pala.

radio na realizaciji okupacije ovoga dijela Bosne i Hercegovine. U skladu s

tim, siri se nacionalisticko raspolozenje i mrznja prema Bosnjacima i

II

n:

el i

vr

rc

01

js l

s b

tr:

m

p(

pt

gc

za

sv

g l

p (

m

br

va

01

h r

df

Hi

p ;

su

fa

pc

01

46



Sjecarn se 6. maja 1992 godine kada se izrnedu ostalih u Stab javio Atif

Dudakovic. Nakon kratkog razgovora iupoznavanja sa njiru, rekao sam mu

da ce od sutra biti moj nacelnik Staba u Komandi OpCinskog staba, Pogledao

me je sa cudcnjem, vjerovatno se pitajuci u sebi, kako to da odmah bude

postavljen na tako visoku duznost 10 je bila moja opravdana odiuka jer su

nam trebali strucni ljudi, Atif Dudakovic je bio major bivse JNA, artiljcrac, sa

iskustvom u Artiljerijskom skolskorn centru u Zadru. Dudakovic ie vee

sutradan po ceo da obavlja duznost na koju sam ga postavio. Takoder mi je u

sjccanju ostao dan, 13. rnaj 1992 . godine, kada sc u Stab Teritorijalne

odbrane javio Mirsad Selmanovic. Pitao me je, kakva je ovo vojska, misleci na

Teritorijalnu odbranu, i za sta se ona bori. Rekao sam rnu da ie to

Teritorijaina odbrana i da se bori za Bosnu i Hercegovinu, prije svega za mus-

limanski narod, jer je on ugrozen u Bosni iHercegovini. Nakon konsultaci-

ja sa gospodinom Ljubijankicern, Selmanovic je upucen u Bosansku Krupu

na duznost komandanta Opcinskog sraba. Mcdutim, brzo se morao vratiti.

Krupljani ga nisu prihvatili kao komandanta sto jasno govori 0 tada prisut-

nom lokalizmu. Selmanovica sam po povratku iz Bosanske Krupe postavioza pomocnika nacelnika Staba za obaviestajne poslove u opcinskorn Stabu

Bihac, gdie je zapoceo svoje novo sluzbovanie nakon napustanja jlva, To su

bili prelomni dani ne samo za dvojicu navedenih stariesina vee i z a sve ostale

koji su se u to vrijeme stavljali na raspolaganje nasim jedinicama. Moji sarad-

nici i j a sviesni situacije cinil; srno sve da im pomognemo da se sto prije i sto

bolje prilagode iuklope u nove uslove u za njih teskom vrernenu. Upravo

Dudakovic iSelrnanovic postali su iprvi komandanti nasih manevarskih

brigada, formiranih pri opcinskom Stabu odbrane Bihac,

Najved priliv starjesina bio je u aprilu i rnaju 1992. godine." Najvise je bilo

Bosnjaka, ali je bilo oficira i drugih nacionalnosti. Moze se vidjeti .daturn nji-

hovog javljanja u jedinice Teritorijalne odbrane opcina i Okruga Bihar iz

predocenog spiska sacinienog na osnovu arhivske dokumemacije. Svi oficiri su

korektno prihvaceni i rasporedeni u [edinice, da znanjem i iskustvom pomognu

u ustroiavaniu Teritorijalne odbrane izvodenju borbenih djelovanja.

Prezime iime Datum javljanja

Agic (Salih) Hairudin

Agovic (lsmet) Zijad

Ajanovic (Mustafa) Jasmin

Alagic (Ferid) Muhamed

Avd« (lusuf) Amir

Aziraj (Scli rn) lso

15051992

22.04.1992.

22.04. ]992.

22041992.

0406.1992

04.06.1992

18. Podoei novedeni 0 bivs im okt ivnim stor jesnorno JNA preuzeti su iz evideneije rotne perso-

nolne boze podotoko kojo je vodeno no nivou Petog korpuso ARBiH.

7 3



Baiburovic (Muharcm) Malik 21041992Bajramovic (Sulcjman) Alaga 13121992Barunovic (Branko) jos ip 23041992Basic (Husein) Ibrahim 270'11992Basic (Mehmed) Rasim 01.10.1992Bccirovic (Salih) lzudin 1405.1992Becirspahic (Husein) Ismet 2004.1992BeganoviC (Ismet) Samir 20,06,1992Begic (Mustafa) Mujo 01121992.Begic (Meho) Nijaz OUJ71992.

BegiC (Huscin) Sefik nema podataka

Behrern (A1ija) Rizvo 17.041992Bchric (Mujo) Fikret 20.04.1992Berisa (Seri f) Vesel] 22.041992,l3esit (Adem) Adil 16051992Bdit (Bcco) Bekir 03.051992,Bes«: (Asim) jasrninko 19.051992.BeslagiC (Husein) Semsudin 22.041992.Bcuk (Miroslav) Zdenko 22041992.Bisit: (Sime) Miroslav 29051992.

Bonjas (Zvonko) Drazen 23.061992.

I i i Brdar (Dane) Dusan 22.04.1992.,' I Bulut (Veljka) Goran 24,04.1992.

' . ' 1Butkovic (Mustafa) Sakib 2704.1992

I

Cavor (Branko) Branko U6.06.1992.

:Cinac (Sulejman) Ibrahim 1004.1992Cajic (Redzo) Jasmin 22.04,1992Camdzic (Alija) Zahid 22,04.1992.Candar (Mato) Zla tko 30.041992

,.;!Causevic (Dzevad] Eldin 20.051992

ICausevic (Ibrahim) Osman 01.08.1992.Causevic (Ahmet) Rifet 16.05,1992.Cclebir ( jusuf) Juso 01.0S,1992.Cikic (Muharned) Edin 1101 .1992.I'·C O y i < ' (Medo) Emin 28.071992.Cehaj«: (Ram a) Nusret 1605,1992.

~

Cenanovic (Ramiz) Rasim OUJ51992.Coralie (Midhad) Midhad 23.061992,

'·1 Coral ie (Sefik) Muhidin 15.041992Coralie (Mujo) Nijaz 22.04.1992

Cosic (Ivan) Matija 1604.1992. I

Dedic (Ibrahim) Ekrem 1604.1992 JDedic (Adem) Mustafa 26051992. JDelanovic (Sejdo) Adil 22041992. I~Dervisevic (Redzo) Nazif 25.05.1992 J



Dervisevic (Nurija) Nurvet

Dizdarevic (Huse) Dzevad

Dizdar ic (Padil) Sead

Dudakovic (Orner) Atif

])upanovic (Ismet) Fikre t

Durakovic (Salko) Edhem

Durakovic (Salko) Ramiz

Durakovic (Hasan) Scad

Pazlic lsakFazlic (Abdurahman) Mirsad

Fejzic (Abdurahman) Edin

Fdic (Omer) Bejdo

Felic (Hasib) Dzevad

Fiolit (Stjepan) Ivan

Fuudak (Torno) Damir

Gajic (Veljko) Aleksandar

Gazibcgovic (Mustafa) Hidajim

Gluhalic (Munir ) I rfan

Grgic (Iozo) Anto

Gngic (Mato) Zdjko

Hadzk (Ejub) Elvir

HadzihajdareviC (Munir) Mustafa

Hadzovic (Mirsad) Ahmed

Hajrizi (Bajram) Muharem

Handanovic (Ramo) Ramiz

Haracic Alaga

Hasanagic (Muharem) Fadi!

Hasi' ic (Adil) Alija

Himaj (Sabrija) Arif

Hodzic (Rifet ) Farko

Hodzic (Muhamed) Ncdib

Hodzic ( Sc ca n) S ec an

Hrkic (Alija) Senad

Huskic (Husein) Ramiz

lbradzic (Osman) Zlatko

Ift ic (Ahmct) Edvin

[lie (Milan) Drago

Imsirovic (Hilmija) Samir

Imsirovic (Osman) ZijadIs ie (Ibrah im) Mumin

Isic (Selim) Senad

jahic (Behadil) Nedzad

jasarevic (Ferid) Scnudin

Ionck (Vlado) Darko

jus ic (Rasim) Ismet

16.05.1992.

2204.1992

15.0'11992

06'()5.1992

15041992.

22.041992.

29.071992

20.041992

14.05.1992.24.041992

22041992

1309J992.

15.04.1992

1804.1992.

24.04.1992.

19.041992.

27.041992.

23.041992

27.04199222.041992.

10.121992

26.05.1992

2505.1992.

22.04.1992

24041992

24.04.1992.

15041992.

17.051992

22.04.199222.041992

19.051992.

01.061992

2404.1992

1504.1992.

18.041992

l'i.04.1992.

1S.04. 1992.

15041992.

1504.1992.22.041992

22.041992 .

22.04.1992

26.05.1992

24.05.1992 .

1809.1992



Kadic (Kemal) Edin

Kadic (Ibrahim) Jasmin

Kadic (Munih) Mefai l

Kadir ic (Orner) Sejad

Kahric (Abid) Mustafa

Kalafatic (St jepan) Zvonko

Karabegovic (Jusuf) lr fan

Kardas (Ibrahim) Dzelal

Kasic (Huse) Edin

Kazaz ic (Mensur) ErvinKeserovic (Husein) Zlatko

KliciC (Hasim) Sead

Kliko (Mehmed) Emir

Kornic (Ferid) Dzernal

Korac (Huse) vejs il

Korcic (Adem) Besim

Kostic (Hasib) Mehmed

Kovac (Refik) Rasim

Kralj (luraj) Juraj

Kucuk (Salko) MustafaKudic (Saban) Husein

Kuduzovic (Mujo) Esad

Kalauzovic (Dedo) Fuad

Ku rb cg o vi c ( D ze va d) Senad

Kuric (Hasib) lsmet

Lojic (Mchrncd) Zuhdija

Magdic (Anto) Zeljko

Mahovkic (Orner) Nusret

Maleskic (Avdo) Zehrudin

Marie (Zvonko) ZdenkoMarkovic (Milorad) Ljubisa

Masovic (Musa) Kermin

Mazlag ic (Ibrahim) Ekrem

Mcrdanic (Husc) Meho

Mesic (Sclim) Scnijad

Midzic (Muharem) Arnir

Midzic (Rifet ) Jusuf

Midzic ( Ibrahim) Suad

Mil jkovic (Orner) Muhamed

Mizk (Muharem) RefikMrenica (Stevan) Aleksandar

Muhamcdagic (Sejdo) Sulejman

Mujadzic (Nuri ja) Sefket

MujagiC (Ibra) Fuad

Mujagic (Husnija) Sekib

21.04.1992.

2404.1992

1504.1992

17.09.1992.

1604.1992

29051992

17041992

22041992

24.04.1992

2004.1992

01081992

25.04.1992

19061992.

13051992

13041992.

06.051992.

nema podataka

26.06.1992

27041992

20051992

13.051992.

20.051992

15041992

26.04.1992

29.041992

01.081992

24.041992

30.041992

22.041992.

2204199222.05.1992

17.05.1992.

15.041992.

15.04.1992

01.081992

27.041992

nema podataka

22.041992

260'U992

22.041992

14051992

22.04.1992.

15.0Ll 1992

22.041992

07.041992.



Mulic (Sefik) Amir

Mulie (Bectr) Emir

Mulie (Adem) Mensur

Mureskic (Alaga) Esad

Murgi{ (Ioso) Milan

Murk (Mujaga) Dulaga

Murk (Emil) Davor·lvan

Mustafic (Rasim) Harndija

Nadarevic (Selim) Ibrahim

Nanic (Ibrahim) Izet

Nijemcevic (Orner) Suad

Nikolic (Borde) Aleksa

Omanovic (Abdulah) Sejfulah

omeragic (Orner) Ari f

Omeragic (Orner) lsmet

omercevrc (Hasib) Salih

Oracevic (Mustafa) Mujo

Osmanagie (Ali;a)Hajrudin

Osmancevic (Abid) Abdija

Osmanovic (Suljo) Serif

Pajic (Habib) Izet

Pasic (lzet) Adi l

Pasovic (Semso) Edin

Pavic (Ivo) Vinko

Pavlina (Stjepo) josip

Pecenkovic (Esad) Damir

Pecenkovic (Esad) Emir

Piralic (Serif) Besim

Plavul] (Suad) Amir

popdenoviC (Mujaga) Husein

Porcic (jusuf) Ziatan

Pozderac (Ante) Ziatko

Preljevic (Sajto) Enver

Prsa (Grga) Ivan

Puskar (Ferid) Edin

Ramie(Nurija) Ilusein

Ramie (Smail) Murat

Ramie (Mahmut) Samir

Ramovic (Adem) lsmet

Rastoder (Meta) Zejto

Redzepagic (Husein) Edhem

Rckic (Sule;man) Enes

24041992.

1905.1992

22.041992

27.041992

24041992.

0904.1992

22.04.1992

21041992.

20.051992.

04.04.1992.27.041992

22.0q 1992.

04.04.1992

1705.1992

13041992.

21071992.

06.051992.

14.04.1992.")

17.04.1992

05.05199220.061992

22.04.1992.

22.04.1992.

19.06.1992

2404.1992.

15.041992.

2204.1992.

15.05.1992.

16.05.1992

27.04.1992.22.04.1992.

22.041992

15041992

12.051992.

25.061992.

16.04.1992.

16.041992

22-041992

15.041992.

20.04.1992.16.041992

1504.1992.

1 9 . Z o Ho jr ud in o O smon oq ic o n ov e d en j e d at um ong a zo v on jo u T e ri to ri jo ln oj o db ro ni O k ru go . On

j e u c in u ma jo ra n a pu s ti o b iv 5UJNA i p ri kl ju cio s e o rg on iz oc ij i o tp or o u s e p temb ru 1 9 9 1 . g od in e .



Rekic (Osme) Esnaf

Rizvanovic (Serif) Izet

Ruzdijic (Adil) Almir

Ruznic (Murat) Adil

Sadikovic (Smail) Fuad

Sadikovic (Serif) Midhad

Sal ihagic (Osman) Sulejman

Sal ihovic (Ibrahim) Edin

Sedic (Kadir) Mirsad

Sefic SuadSelmanovic (Huse) Mirsad

Sirovina (Murat) Becir

Smlat ic (Sulejman) Sidik

Smlatic (Sulejman) Zlatan

Sofie (Husein) Ismet

Sokac (Franjo) Zeljko

Somborac (Antun) Antun

Spahic (Serif) Asim

Stanojevic (Miloje) Goran

Suljevic (Harun) SamirSulj ic (Hasan) Hilmija

Sulj ic (Setko) Nedzad

Suljkanovic (Husein) Osman

Sabackic (Safet) Fikret

Sabanovic (Aziz) Rahim

Sabotic (Osman) Sefker

Seck (Hirnzo) Mirzan

SimiI.' (Pero) Marko

Tabakovic (Sula) Sevko

Tahirovic (Mehmed) Ibrahim

Tahr lc (Ibrahim) Rifet

Vincar (Henrik) Vladimir

Zanacic (Arit ) Senad

Zjakic (Rizo) Irfan

Zulic (Hamdija) Mustafa

Zivkovic (Milan) Marinko

ZivkoviC (Ivan) Pave

Zrnavc (Borislav) Marjan

Zuvela (Franko) Tonci

15.04.1992

23041992

24041992.

29.051992.

30.041992.

08041992.

22041992.

23041992.

20.041992.

23.04199228.051992.

23.041992.

28.04.1992

22.041992.

27.051992

25.061992

23.041992.

27031993.

27.041992

04.051992.1604.1992

0105.1992.

24.04.1992

0104.1992

2204.1992.

2204.1992

01.07.1992

15.04.1992.

04061992

15.051992

22.04.1992

24111992.

1604.1992.

16.051992.

22.04.1992.

24.04.1992.

16.04.1992

16041992.

22041992.



Devetnac5torica njih dali su svoje zivote u horbi za Bosnu iHercegovinu:

Prezime iime

1. B<tjbutoviC (!vIuharemj Malik

2. IkganoviC (lsmct) Samir

3 Begic (Meho) Nijaz

4. Uegic (Husein) Sefik

5. Besic (Adem) Adil

6. Hrkic (Alija) Scnad

7 ts tc (Ibrahim) Mumin

8. Kadic (Munib) Mefail

9 Korac (Husc) Vejs il

10. Masovic (Musa) Kermin

11. Mujagic (Husnija) Sekib

12. Nanic (Ibrahim) Izet

13 Omcrccvic (Hasib) Salih

14. Ramie (Smail) Murat

15. Rekic (Sulejman) Enes

16. Rekic (Osmc) Esnaf

17. Srnlatic (Sule jman) Sidik

18. Suljkanovic (Husein) Osman

19. Zulic (Ilamdija) Mustafa

Datum imjesto pogihije

25.091992. Sokolac

nestao kao pilot aviona AN-2()

24.(l":'.1995. podlegao 00

posljedica ranjavanja u

rejonu Krivaje

28.10] 993.. Skokovi

28 11.1992. Grabez

03111992., Grabez

29081995, Ripac

18(H.1994, Dobrenica

)OOJ.1994, Krivaja

02.12.1992 .. Grabd

13.09.1992. Golubic

05.081995. Vijenac

26.06.1993., plato Srbljani

2).11.1994., Sokolac . izvrs io

samoubistvo

2611.] 994., Privilica

20.05.1994., podlegao 00

posljcdica ranjavanja u

rejonu Debeljace

1212.1992., GrabeZ

2502.1995., Bugar

12.06.1992 .. Orasac

Kako u drugim dijelovima Bosne i Hcrcegovinc, tako jc i u Krajini

bilo prisutno nepovjerenje prema hivsirn pripadnicima .INA. Koliko god

jc neko htio nab opravdanje za takvo ncpovjercnje, to sam srnatrao i

smatram pogresnim. Medurim. bez obzira na moj stay u odnosu na

izrazeno nepovierenie prema njima u to vrijerne, bivse starjesine .INA

trebalc bi biti svjesne, sa danasnie distance, da nije bilo cudno tadasn]e

nepovjcrenje prema njima. Negativan minos prema oficirima .INA

uzrokovali su postu pei i ponasanie .INA u cijern su sastavu oni bili, prije

i poslijc izvrscnc brutalne agresijc. lz spiska i datuma javljanja jcdinica-

ma Teriroriialnc odhranc vidi SC, da su se te starjesinc, njih dvjeslOScs, \

naest, stavili na raspolaganje nama u Teritorijalnoj odbrani, poslije

izvrsene agresije. VeCina se [avila u aprilu, dosta njih u maju, junu, julu,

a neki i kasnije. Ta Cinjenica jc clodatno uticala na srvaranje negativnog

odnosa prema starjdinama bivse .INA.

- - - - - - - - - - - - - - - - - - -

7 9



OpCinski stab je poduzeo sve da sc na terenu sprijeci izrazcno nepov-

jerenje Nismo to mogli sprijeciu naredbama i upozorenjima, vee iscrplju-

jucirn radom sa ljudima na terenu. Od hivsih starjeiiinaJNA zahtijevao sam i

istima govorio da jedino u borbi, strucnoscu, sposobnoscu i patriotizmom

mogu steci povjerenje boraca i starjesina Teritorijalne odbrane sto se u prak-

si i dogadalo.

Prilikom napada agresorskih snaga iz sireg rejona GrabeZa na pravcu

Grabel - Vinica - Zalozje - Cekrlije, iako smo imali poneki minobacac, borci

ih nisu znali koristiti u borbi. Izvjesten sam sa terena da im treba strucna

pomoc. Naredio sam svome nacclniku Staba, artiljercu Atifu Dudakovicu, da

tokom noci izvrsi obuku boraca na postojectm minobacacirna, lito jc i

uradeno. Takav licni primjer pozitivno se odrazio na stanje morala i brzo se

procuo u ostalim vojnickirn kolektivima, tako da su borci sve vise zahtijevali

da na njihovom cclu budu strucno osposobljeni vojnici. U prvim danima

agresije ovo ie bilo vrlo bitno.

Iznijet cu jos jedan primjer koji pokazuje nepovjerenje prema bivsim

oficirima _INA.Prilikom saopcavanja odluke za napad, koji se na polozaje

agresora trebao izvcsti 12. juna, pred predsjednikom Okruga i koman-

dantorn Okruznog staba Teritorijalne odbrane, te predsjednikom opcine

Bihac, nakon iznosenja kompletnog plana, predsjednik opcine zahtijevao

je od mene da starjdine koje su bile prisutne sa mnom tokom iznosenja

odluke, smjestim u karantin do pocetka izvodenja borbe, To se odnosilo

na nacelnika Stab a Atifa Dudakovica i nacclnika za obavjestaine poslove

Mirsada Selmanovica. Nisam to prihvatio po cijenu da me razrijese sa

duznosti komandanta. Prvo, to sam smatrao stetnim za nasu borbu.

Drugo. bio sam ubijeden da se radi 0discipliniranim, strucnim i odgo-

vornim patriotima, koji su bili spremni boriti se, a ne 0 "kosovcima", sto

jt bilo tendenciozno iii iz neznanja rasprostranjeno razmisljanje u javnos-

ti. Izmedu ostalog i to SU bili problemi sa kojima sam se morao nositi kao

komandant.

Prvog dana povlacenja iz Bihaca, JNA nije uspjela izvuci kompletnu

opremu i sredstva. Magacini u Vedrom Polju ostali su puni, ali i minirani.

Navecer sam u Komandu pozvao saradnike i komandante odreda i izdao

zadatak da se, uz pune mjere sigurnosti i maskirne discipline, ude u rna-

gacine, izvrsi razminiranje iprebaci sto vise marcrijalno-tchnickih sred-

stava, prije nego sto _INAnastavi sutradan sa dislociranjem. Svoju odluku,

ranije istog dana predoCio sam gradonacelniku Bihaca. Njegov zadatak

bio je da vodi intenzivne pregovorc, a mi dobijcmo na vremenu radi

priprcma za izvodenje ove iostalih akcija. Gradonacelnik Ibrahimpasic

bio je skepucan. Mislio [e da nccerno uspjeti. Rekao mi jc da je to tesko

izvesti u praksi i da ce to oficiri JNA primjetiti surra kada nastave sa

8 0



1. baca« hom hi)

2. PM " 7 , ' ) rum M-5:\ .2

3 RH-ATMI

+1. ra kc ta ') 0 nun .2

";5 RIlH 90 mrn OSA

-16. puska snajperska sa prigusivaccm 7,9 rnm 21 PAM 12, "7 rum, hrow

-+Il. m etak 100 mm, T -55 22

-+9. PM 6 2 m rn , _ ~P.250. metak 76 rnrn ZIS 65

51. 1'1' mina -10

52 . PTI 2

53 MB 81 mrn -I

54. L it 1 07 rum 4

55. mina 1\1l:l 81 mm 150

Navcdcna kolidna ubojnih sredstava bitno jt pomogla nasim jedinicama u b orb i

sa agresorom iako su H a S C potrebe bile znatno vece. Hili smo sviesni situacije u

okruzenju i slozenosn nacina dornra municije i naoruzanja u nasu zonu odgo-

vornosti te napora pretpostavljene komande u Sarajevu koje j e c in il a u tom pravcu,

Ra zb iv s! o k r uz cn je u kame smo s e n al az il i, u sp o st av a z ra cn og mo st a p o zi ti vn o

s e o dr az il a na stanje rnorala Okruzenje i blokada, posebno komunikacijska, u

voinickom i taktirko-opcrativnnm smislu stavijaju vojnike pred najslozenq«

zadatkc i u takvim situaciiarna dolazi do nevierovatnih obrta i rjcsenja, koja u prvi

mah mogu izgledati nernoguca . Kad st e s\iesni da ne rn a te t vorni ce u kojoj se

proizvodi munidja, da nemate sigurnih puteva kojima se ona moze doturiti, da

o no c irn e ra sp o la ze te m ora te c uv ati i racionalno upotrcbljavati i da jedino mozet«

borhom oduzeti izarobiti od agresora sve ono cirne je on raspoJagao. a sto je varna

bilo neophodno, uvieren sam sa distance od prcko deset godina od tada, da smouspjcli sarno zahvaljujuCi nevierovatnoj energiji, radu i upornosti, savrsenom

unutrasniom organizacijom, motivirani zeliom da uspiesno prebrodimo sve

teskoce i oslobodimo svoju domovinu. Z nalo se desiti da u Kornandi Korpusa

ostanemo sarno sa 5.000 do m o o o metaka u rezervi, ne racunajuo raspolozivo

stanje municije "u r uk a rna " bo ra ca i s tarjesina Aii,kao sto sam vee rekao, ni u ratu

ne postoji potpuno fizicko okruzcnje, iako to na prvi pogled tako izgleda.

IZ m k o p lo vn u 9 ru pu - n e r e d ru m " tu ru li i i "

l.istrojavanje Ieritorijalne odbrane pranlo jc formiranie i ustrojsrvo Zrakoplovne

grupe na celu sa Nedzadom Suljiccrn, al l organizaciji Okmznog staba. Izgradcna jc

improvizirana pista aerodroma u Coralicima kraj Cazina iuspostavljen zracni most

sa Zagrebom Hrabri piloti su CiniJinadcoviccanske napore i, u teskim ratnirn uvje-

rima, vizuelnim Ictenjem prevaljivali razdaliinu izmcdu Zagreba i Coralica da bi

pomogii borcima i narodu Krajinc. Zracni most. uspostavhcn od Coralica do

Zagreba, imao je izuzetan znaca] za Okrug Bihac i vodcnje horbi.

1 4 8



Nakon formiranja Zrakoplovna grupa ulazi pod kornandu Staba vrhovnc

komandc iosrajc u tom starusu do kraja rata. Posebau doprinos u Iormiranju

Zrakoplovne grupe. odnosno njcnc infrastrukture ipoletno-slctrnh staza, pripa-

da okruznim i opcinskirn organima vlasti Cazin i gradevinskoj opcrativi tc

opcine. Uspjeli su nasi organi i u tako teskim uvietima, finansirati jcdan takav

projckat kao stu jc acrodrorn u Coralicima. Opcina Cazin jc u uvjctima agrcsij«,

okruzcnia, nes.tasicC isvih drugih problema, uspjela u ovum. poduhvatu.Zelja za 1ocuvanjcm svoga naroda i svoje dornovine hila je jaca uti svih problema.

l o g i s ti c k e i pristnpske j e d i n i c e

Ranije uspostavljeni logisticki elcmcnti formiranjem Lnsko-Sanske

Operativnc grupe brzo su prerasli u logisticku bazu sa odjeljcima 1I Bihacu,

Bosanskoj Krupi, Cazinu i Velikoj Kladusi, U uslovima u kojima smo sc nalazili

Iogisticka baza sa ocljeljcima je uspjesno opskrbljivala nasc jcdinice. Pristapskc

jedinice formirane su sa danom formiranja Unsko-Sanske operativne grupe.

S a n i t e t s k o o b e z b j e d e n je

Komanda Unsko-Sanske operativnc grupe poscbno je posvecivala paznju

sanitctskom ohezbjeclenju. U tom cilju formirali smo i YMRC Gata u kome

SlI borci i starjesine imali kompletnu mcdicinsku pornoc koja se mogla

pruziti u to vrijeme a koja je podrazurnjevala Iiicccn]e, oporavak i rchahi-

litaciju nakon ranjavanja, povrcdivanja i bolesti.

Na celu ovoga Centra. na duznosti upravnika nalazila se Melisa Mulic, nakon

nje centar je vodio Muhamed Peccnkovic, dok su se na duznostima pomocnika

upravnika nalazili Muharem Durakovic, Salko lsakovic i Edin Puskar. Nacclnik

Oeljeljenja za fizikalnu mcdicinu bio je Nedim l'aSic, a duznost zamjenika

nacelnika obavljala je Senada Halkic, stoma tolog jc bio lsrnet Dizdarevic, Ccntar

je odigrao izuzetnu ulogu u lijcccnju i rehabilitaciji nasih ranjenika. Lickari i

rukovodsrvo Centra ulagali su rnaksirnalnc naporc u izlijcccnju i rehabilitaciji

nasih ranjenika. Svim ranjenicirna koji SlI prosli kroz ova] Centar 1I sjecanju je

ostalo bespostedno zalaganje i velika paznja medicinskog osoblia,

V o jn o s u d s t v o i p r a v o s u a e

Razradcn jc i uspostavljcn sistcm vojnog sudstva i pravosuda, koji su imali

znacajno mjesto kako prilikom formiranja jcdinica Unsko-Sanske opcrativne

1 4 9



SEDJ] M: ;:RS.4D, n a fo r m a c ij s kc mje s tc pomoln ik a n2<'-e.i K;;:.

It8ba za Qperativ~o-na5tavne poslove,

CEP.VliEV=-r NURVET, ne f r m a c ij s k c . m je a t o p o m o i n Lke n a ve l. >-

.'Llko ;t~b9. z a obe v jeLt e jne po s Lov e ,

=,) :LS:j SEL~AD, na r o r mac ijs ko mj e stc neve Lnik a ve-:e,

OMERAGC ISMET, ne fc rmac Lj s xo mj e stc r.orno l nike ~,2 -f:-2r,iKo;;

{t a b e ;:: :a popu. nu i pe r s on a l nc po s Love ,

~, TUPIJ E,1UB, no f crme c ijs k c mj est.o porno l n ike k oruand a n ta za

mcr eL, IPD j vjers ke pit a nja ,

8 ~A~ILAGIJ EDIN, ~a formacijsko mjesto pomc~nlka kOffiand~nta

za p0s]ove bezbjednosti,

SIROVINA BEJ1Rr na fo.rma cijs ko mj c sto pornc l nik a k orne nda r.t a

<':.0 Loo Ls t iku i; iAMTJ MUHAM£!J, na f o r m e c ij s k c m ' j e a t . c p o m o l n i.k a x c m a n de n t .e

~ plCt:;~ran='e ~ m~terijalno-finansijsko poslovanje.

Rukovodsrvo Okruga na celu sa doktorom Ljubijankicem. nije prihvatilo

da Osmanagic bucle kornandant. Ljubijankic se pismom obratio nacelniku

Staba Vrhovne komande Seferu Halilovicu. Trazio je izmjenu narcdbe iprcd-

Jozio da [a budem komandanr Korpusa, kao dotadasnji komandant Unsko-

Sanske operativne grupc. Argumentirao ie to cinjenicom da sam St, zajedno

sa borcima i starjesinama Staba Tcritorijalnc odbrane Bihac, kasnije Ilnsko-

Sanske opcrativne grupe. uspjesno suprotstavio srbocctnickorn agrcsoru, i

zahtijevao da Osrnanagic nc bude postavljen na tu duznost

Odgovor je bio negativan, Nacelnik Halilovic je, izrncdu ostalog, odgovo-

rio Ljubijankicu "Drekovic jest clan Parriotske lige, ali nije dovoljno prov-

[crcn clan i Osmanagic (reba biti komandant Korpusa kojcg treba forrnirari".

Oclmah posli]c pristizanja pisma inarecibe iz Staba Vrhovne komande,

dakle istog dana, ] 2. oktobra 1992. godinc, ocito nezadovoljan stavorn

nacelnika Scfera Halilovica. rahmetli Irfan Liubijankir jc na inicijativu

gradonacclnika lbrahimpasica sazvao sastanak u zgradi Opcinc u Bihacu.

Osim l.jubijankica. Osrnanagica i mcne. bili su prisutni i predsjcdnik

Izvrsnog odhora i clan Predsjednisrva Okruga Mirsad veladzic, NcnadIbrahimpasic - prcdsjcdnik opcine Bihac, Natko Muhamcdanagic -prcclsjcd-

nik opcine Cazin, Mehmed Mahie - predsjednik opcine Bosanska Krupa.

Safer llidic - poslanik Skupstine Republike Bosne iHcrccgovine, Alaga Topic

- predsjeclnik Predsiednrstva Okruga. Tema je bila pitanje ko ce biti kornan-

;::. gt r j e {Lr.e o d r e i e n e o v o m n a r adboru z a v r !.i o c e d u n o s t i : - , B

formacijska njesta I razrje[avaju 5e dosada{nJe d~ nosti.

3. 'J'la r.a r eoce stupa na snagu sa dariom Ol.QktoD!"2 1992.godlne.

-1 . Sr a tu sna pitanja s t a r je Iine odr elen ih OVOID ne r e dbom u

vezi sa sl~'born (po privremenoj ratnoJ forrnacij~ regulisare

nadle ni pretpcstavl]eni star]e(in.a.

RM!DK

Na-elnik [VK OSS ef er H a: il ov il



dant Petog korpusa. Zucna rusprava jc dugo trajala. Najgr1atiji jc bill

Hajrudin OsmanagiC. koji je u [ednom trcnutku rekao:

-Ja sam komandant Korpusa i, ako nastavite na ovaj nacin, poduzet cu svc

rnjerc ciavas lisim slobode'Sastanak je dosao do Tacke usijanja. Ljubijankic ie uzvratio Osrnanagicu.

rckavsi da on nc zcli hiti ni vojnik, a kamoli ncsto drugo. u stroju kornc {e

on (Osmanagi{j kornandovatir\akon pauze i ponovne duge diskusije, uslijcdio je novi prijedlog inici-

ran od strane gradonacelnika Bihaca Ncnada lhrahimpasica za izbor kornan-

danta Korpusa. Prijedlog je po sian na dvijc adrese: nai'clniku SeferuHalilovicu i predsjedniku Aliji Izctbegovicu ,

110

ku

:d·

.o -

no

.o-

10-

)V·

r.lc,

)111

vu

.u.

uk

ad

:cI·

)a,

)ic

in -

I, ' JRUZ:Z.ANE SNAG£ : REPUBLI K£

I 8DSNE I HERCEGOV I ! >IE

I J I (FWZZI iI SS T ~B: Ot>kI'<ANE

I~!~=~~3:~~:~;~~.;~l;~:8-~l_i I HAec

III ' ;.:~:~~:~~y';~:~~dO

IJ pri.l.ogu ...k1.,~ dot;.t.avljamo V..n\ pli)edlolJ p,..-",dse-dni£stva c+r-uq.a

, ln h. ac c; . ,. .. <;jerjni{:E oo r z zeo e l i' .H) .199 ;; :~ (Judlne komvn(lrn s a c tav ~) ~ ,C' '' -rll sa

-{lih~\r:ckO[J

SSTA fi VRHOVNf KOMA"! ]) !: :- us

8ARA,1£V{)

N.. ii c.cnos t 51O'1(:il''' 'rI,;Il!h}Vu:c:

( af _.• ( Jv Jel 'erl eo c c e too i po tp a ecm ;

ZAF-UV~TEr)NIK

b ,..- i 9 ~ cl i r-

ti~,_ir-Udlf1 nsmenecr cv

so sr.e i He'n:;:eqQYr1~'

QKfi:UGt, BIH \CC

~ . ~ G) 0 1 /E!-'i)1:2-- _L7

:.,..-",du_,,,,dnis.,tvo [J~X<q~ I,i:i_h.c c na s s ecni ct 1::.1().j_49~. qod ..rl[,'.Td

ko ju j S L1 p ,- is lI5 tYO v;1. 1l ~~om,, 11: 1< 1ll t OY.5~" tJs",,J,h<lqi~:{:_ i ;._OIll.adan1_ liS(lG-,~

1 ,,)f T-- D n,. .. -.ovi _c c,po:.t . p ....1 Uc.- , po n . . . , . -put, i ea cce r n r s a q .~!>ti. t o\ VKOS ,..- l :- .i.H_.

'- J ~ ~ .• lO "CI p...&dl ..""",je k.nma(1~"Int.iO. i UZle() kn nHln dp" g . .. .. s t"'''''' ~. (l>ih~~t:~(')g)

~( ),. -p dS ~ u s~ql .. .s il o _i " i c o o it e ic . ,;l ;_ ,, ,d. ,c ci z ", j" ,c ni cC>_ l:

f:'RI,'FDLO(,

[.DiI , ; E ' ZCI ~:_pm. rld"l """,,,,t ...,, '!">.~:o,..P!.\.!D.. im{JIlLlj l;:

f ' . • ..-,J.~ D...-",kov'ir:C., dos,.;td"'ld,ll>n_li ~.omco .c la r, t us oe 1& kOI ll <, --<d .. r> ", kOI'.pl(<;~

"ROlml1- DL\r-oI \"..oV~~<::, ' 1 : ' " n . .. .cc .. lnik " da b . .. ) _ ._ o, .. .~ .u " . .

-{:jLlt! Top: ic ;c :~ z . . . p "" "o c< .:_~: .om ;od. 1\ ro -t ;eM m,)rO'llno ya5-p:>-tanj~

Eo .J: i.n Ha l: il, ;. ,c ;;i cc ,ri < p oma ce. ~Dm .. d . .. n- l" , l ... bezb-,.,.d,~os.t

-f'. Illr .... t Dery. tss" -' V: lCC; , z "' " pomoccroik", I--.om.l.d...t ... t:e cbavj e e-s te s oe po'Sloy~

-i: !o?(Ccir S irovin ... z .;o . p omoec ni k . .. ! -Dm .. .d ol \ "t . .. : Z . , . p<:)lc.dlnl_

:".Dd s e H<.>.jrLldin O"'m-~n"'91cc:~kom"'d;;,rlt OV~JSc LmENlll_J(' 7;> ' vo. ro og "t",SSt·" f·: lit-i

s... sjed:u;;G ..,1lII Z~Qn=,bl.

:: ;0" S-E (llljt ;> n . ..,. .-. ,.db" , (n ar E )db.. !. 0 lmlO'nov ...n_1U K.Vre~. \~v: i. ~c ." "-, ,, ~-_Dm. . d<\n1. "" kOl"'pus;<,

1 i."eno" ...- U H" ,j ,.. ud1. nd Osman et gi\,;cOl ; ; " YO) n0 9 " "t _" E>" ,IH l p r_) In Q(j uCC nO st l

i"to" -~m~no dostt.-vEt_

"_f:'l"'jjl\-dlDq l .. ~_olil""d",nti\ j ~.,gm.:lQV l·__...-pu",.;-, ~\IP",q.;,ss~n _I e !B' " I--;OIl><l.dOlnt.om ()kSSo

H"J r~,dlnOfl\ Cl",,,,,,,nC'lq_c:ce," i "':Dmd~n lO1l1 USOG Rdlffilzom o -- e+cv t c ceo i o r e o s t ...i.rc

ci..-rl1ns;tVl'1 z.;\j@dn:i...::ckl p~-ijedloq 'te 5e ~"'lD,",I'E m~no st,,",vl.iii<_ .u v e. n !>- n, lq "

vv i uoso ... do-s te v ljliii'n;i. pr)._ edlozi : > . . . . imenOv ....n_;e komi\ncl<lllta. i r.om, ;nd~1 ~.

~f.ocP""_' _----~



nUT{;.l~". ~~cc ' ; '<'J11-~' ' ; pBsl",,,a ,.....-.J,;tEln.H." p. l.1II.nov...nj~.\ t~~;-n~~t~i~~--·--

:.om.it.nd" :;. ~:.Q"'-CJuS~ "u.z.z,-,o .J'" d ... ,@ odmZl IJ s ta vl tC vo! t'\ .. n . ...)~ i .(1., u r'oku

0i;J :3 d-ilO.l (lQ5t ... t t e 1<i\""t:!_H;nil< s n oc no OYDIfI or r j e o t c q u ,

Zto - t" "c :c no5t nap ri Jed ni\vl/denit, p "" lJ~d l( )gol : $V0.1 1m p o to t aom .r amze.e e

--dJoflt O ," :.S So H .:: .j t" ~\ d.l .r, O sn '' '''' '''' ''g: 1o: :c K-d an t U9:0C l R" lI liz DrekoYicc

--------------_--- _ . _ . _ - - --,-"-------- --- ------ ------ --~------------

Ilatku Muh...nE"ailndqicL,pr-li!d6J~dni~ Op!i>li>tinE C<zl.n

I '1 I;>hmed Mc-.h1cc.p.p~e'd'P_oE!-d"i '" Op! :l !' :t il "l~ B.Kt"Llp""

Hid:!c<:_ S.. .fet,posl-il nlk skupsst ;ine ~;l ,H 1. c1 1 cr-ec s ,

Alo'lg". too ic c s ru or-e-csoecrn t+ r lF (>df ;j ~! dn i5i st v" , O~: "'UQ"

B r z o k o r e k c i ja S e f e r o H o l i lo v i c o

Dakle, predlozen sam na duznost kornandanta Petog korpusa, kao i moji

saradnici u Komandu Korpusa, a Osmanagic ie predlozen za vojnog atasea

Rcpublike Bosne i Hercegovinc u Hrvatskaj. Kao sto se vidi, trazeno je da te

dvije naredbe dodu istovremeno, te israknuto da je ta zajedntcki prijedlog

svih relevantnih politickih struktura u Okrugu.

Satisfakcija mi je bila to, sto su svi politicki faktori ipredstavnici organa

vlasti svojcrucno potvrdili da prihvataju da budem postavljen na tu izuzctno

odgovornu duznost. Posebna vojnicka cast mi je bila sto su me na sastanku

Ko rn an de Un sk o -S an sk e aperativne grupe i Kornande O kruz no g stab a, p red -

lo;~iliipodrzali svi moji saradnici iz Kornande Unsko-Sanske operativnc grupe

kao i saradnici Hajrudina Osmanagica iz Komande Okruznog staba scm dvo-

jice pomocnika Hajrudina Osmanagica, Ncrrnina Babka i lsmcta Orneragica. 0

kornandantima brigada da ine gavorim.

Takoder ga nisu podrzale ni casne stariesine njegove komande sa kojima

ja licno nikada nisam imao problema. To je znacilo priznanje mag dotadas-

njeg napornog rada i to mi je bilo znacajnije nego hocu li nakon toga biti

postavljen na duznost komandanta.

Vee 14. oktobra 1992. godine, naredbom broj 02/589-62, Petom korpusu

odreduju kornandanta injegove saradnikc, a ponistava se narcdba broj

02/5B9-60. od 12. oktobra 1992 godinc, kojom je Hajrudin Osmanagic biopostavljen za komandanta Petog korpusa i istovrrrncno dobijamo narcdbu i

smjcrnicc za otpocinianjc aktivnosti na forrniranju Pctog korpusa.

16 0



sTAB VRHOVNE KOMANDE ORU2ANIH SNAGAP ev . b r- aj 1 !' 2/ S8 9- 62

N~ 05nOIJU c L a r t e . 7a. :i 7 7 . t f r - e c i b e S ~ = . a : o : o f l . sk o m ~ n . a g o " , c e I u. e c i

:.J Armiji R BiH i eiar-e 10. Qdlu\(e 0 p r o a z voderuu, t,mapr-ediva:-.J:...:.

i rjesavan,;t.;.. 0 cmrt c-sime u slu::bi ,'oj~i:o. it c a a e vrije!fle !"'at_~cg

st-.~inja ("Sll.!~~ef'i list. R . BiH'- .. brc,:- "i!./92), nacel!"'!lk stab.;l

I,irh-ovne Komeride oru.::.~r.ih $-naga Sepuc t ie.e Bcs!le i i-ierc:egovit:>E',

do'" a s i.

N ARE Il B U

1. ~a ~~tne du~nosti u jedioic~ Armije qepunlike 90sne Yercego-

vine, po prlvrethenoj r-ert ncj formac;~ji Dd r- e c u j ~ 'S o e

v ,..ftioce dl1i!:nC!stislijede~e star-jes;ine ito:

a} U 5. kor-pu~ - Bihae

1. DREKDV!CRAMIZ, tla for-macijsko meet.c koma.nCanta kor-puae

2... DURAKOVlc RAMI:!:, na form.d.cijsko _mesto .nacelnika ~taba t.o--pue,e

3.. SEDI6 MIRSAD , n a f or ma ci js ko m je s. to p om oc .n ik a n ta ce 'l ni '< 3 i. ta ba .=a operativno-nastavne paslove

4 DERVIsEvlc NURVET, na -fOt'macij5ko in.)e~to peraoeoika nace:;-li.~,a

~taba. za o!:lavjestajne pt)sl~ve

5. IS!~ SENAD,_ rva +cr-mec.i j s-cc mjest:o n.aceLn a ke vea e

6~ OMERI\SI6 !SMET, na Tormacijsko mjf:!sto pomoenika nace:'nika i:.tao<3.

za papunu i per$an41n~ p0510ve

7. TOPIC': E.JUB.. na fc:-fltaci j?ako mjesto pomo.::.ni_ka Koma:1oa.r.ta ce mo:"ai

IPO i vje~ska pitanja

S. . HALILAGlc EDIN, na. formaci jsko me;!sto pomo~nik3. ;to.cma.ncar.tc . .:!'_'I .

poslave bezbijednosti

9. SIROVINA BEcIR, na formacijsko mjesto pomocni~a komar.ca~~a~a

lc-gistiku

:0~ RAMIe I"1UHAHEO, na f~l-t'maci js~o mjestC:J pomoeni k a kcm.a'1d.ar:'-~.z a

plani~anje i materijaino-finansijskc pos4ovanje

2~ Star je~if"le oee-eeene cvcm naredbLim za vr-er oce du±nos".:.i ~:~ f-of'T.a-

cijska mjestQ,raz~j~$avajuse dosada$~je Ou~nost~.

3~ Ova na~edba stupa na snagu sa danom 0!.oktobrQ 199~. ~c~~ne)

3. s t a v 1 j a IS. e v a. n s nag e naredb.a n.a~e~:--i ke ~ta..')aVrhovr.e Kama:1deCS, pov ..ur-oj t!l2/'5S9-6@ od 12.1~ ..1'99::. goei _~:?, u

cjelinl ..

4..Statusn& pitanJ~ 5tarje~ioa odredenih Qvom r.arecbom w ve=: sa;!u.!i:botl! oc p""'iv~&me"1cj ratnpj ~o!"ma~:!.j! r-equt r sveee n3.~2c:!!1i

pr-EtpQat..a.v.l J:eni .fotar- j~$in_ ..

RMlOK

f . . _ ~ - ~ r+: I't'"'- tv tv!(

~f1t-~1-

~ IT1"f:'.K » ID nR PUS.

o<Ul>

.

16 1



Narcdba JC stupila na snagu I. oktobra 1992. godine, a stavliena je vansnage narcdba nacelnika Sraha Vrhovne komande OS broj: 02iSH9-(lO od

12.]0.]992. godine u cjelini, SIO se moz« vidjeti u tackt 3. narcdbc 0 mom

postavljcnju na duznost kornandanta Petog korpusa, kojcg ie tek trebalo

forrmrati. Ovi dokumcnti porvrduju da Osrnanagic nikad nijc bio kornandant

Pctog korpusa, jcr jc narcdha o njegovom posravljcnju stavljcna van snage sa

danom donoscnja, a nova je xtupila na snagu prijc nego !ito je Osrnanagic

postavljen na duznost komandanra.

Zasto jc doslo do problema izmedu nas dvojice? Zasto je nacclnik Staba

Vrhovnc kornandc podrzao Hajrudina Osmanagica iako je znao da sam ja kao

komanclant Unsko-Sanske opcrativne grupe zajcclno sa svojirn saradnicima

planirao i vodio borbena dcjstva?

* * *No i pored toga sto gospodin Hairudin Osmanagic nikada nijc bio u prak-

si komandant Petog korpusa, niti jc njimc ikada komandovao sro je poznato

svima u Krajini, posebno borcima istariesinama, pojedinci iz vojnog i polio

tickog zivota zele nekada Iicitirati sa naredborn 0 postavljenju Hajrudina

Osmanagica na duznost kornandanta Petog korpusa. Smail Klicic u svojoj

knjizi "Medubosnjacki sukob u Cazinskoj krajini 1992.-1995 ", l1a strani 55,

vjcrovamo nesmotreno kaze "Peri korpus formiran je 21.10.1992. godinc.

Prvi kornandanr je bio major Hajrudin Osmanagic."

Prilozeni dokumenti 0postavljcnju komandanta Petog korpusa dernantira-

ju pisanjc gospodina Klicica, Uostalom u vrijeme pisanja nareclbi za postav-

ljcnjc komandanta Petog korpusa i c!ok se odvijala prcpiska u praksi ie posto-

jala sarno Unsko-Sanska operativna grupa. kojom sam ja komandovao i

Okruzni stab kojim je komanclovao Hajrudin Osmanagic

Nakon zavrscnog rata, u Komancli Petog korpusa, povodom proslave

pojedinih godisniica, Hajrudin OsmanagiC je pozivan i pompezno najavljivan

kao prvi komandant Pctog korpusa. Sta je bio cilj takvih najava njega kaonavodnog kornandanta korpusa, to znaju oni koji su ga kao takvog najavlji-

vall. Vjerovatno je cilj i zelja bio minimizirati mo] doprinos i urnanjiti moj

ugled mcdu Krajisnicima, u cernu nisu uspieli. ja sam svoj ugled gradio sa

svojim borcima istarjcsinama na fer osnovi. Uostalorn, uzdignutc glave i

cista obraza dosao sam u Krajinu i otisao iz Krajine. Za soborn nisam osravio

vile, kulc, hotele, rnotele. niti bilo sta drugo cirne bih ukaljao svoj ratni put.

Prolivenu boracku krv u materijalnom smislu nisam kapitalizirao, niti mi jc

to ikada palo na pamct cia uradim.

jasno mi jc sto pojedinci iz politickog i vojnog zivota, kazern pojedinci,

jer je taj krug dosta uzak, prikazuju Hajrudina OsmanagiCa kao komandanta

Petog korpusa, iako su i oni svjesni cia on to nikada nije hio.

L dncvnom Iistu "Oslobodcnjc" od 14. deccmbra 2002. godine, navodno

clanovr "Kluba bosniackih intelektualaca Velike Kladuse", osvrcuci se na



J a lernirna, rcccno mi je da cc najvjerovat nije poxtaviti pukovnika bivse

J NA Himzu Pccenkovica iz Bihaca. Gospodin Pccenkovic se nije nalazio

u Bihacu, niti sam ga ja do tada upoznao Nakon zavrsenog razgovora

rckao sam: "Pa cto, ako je to osnovni cil] mojih pretpostavljenih on

ncce imati poteskoca oko realizacije dubijenog zadatka, ja cu uciniti sve

da se to u praksi uspjesno realizira":

Teska situacija na bojnom polju potisnula je moja razmisljanja i

sjccanje na razgovor 0 dolasku glavnog inspckrora iz Staba vrhovne

kornande RHeta Bilajca. Dana 27. novembra 1992 godine u vccernjimsatima javijeno mi jc sa aerodrorna Coralici, da jc doputovao gospodin

Bilajac i cia bi trebao doci ncko po njcga, Pozvao sam pomocnika za

moral Ejuba Topica, ispricao mu kompletan moj razgovor i naredio mu

da ode po gospodina Bilajca. Rekao sam mu da usput bude profesionalan

u komunikaciji s njim. Sjedio sam IIOperativnorn centru bela su usli

Ejub Topic i pukovnik Bilajac. Po ulasku pukovnik Bilajac nazvao mi je

selarn. Odgovorio sam mu alejkumuselam, ali sam ga istovrerneno upo-

zorio cia se u Petom korpusu ne pozdravlja rukom. otvorenom sakorn u

visini grudi, vee cia je u Petom korpusu pozdrav sa srcdnjim prstom na

sljepoocnici sa dlanorn otvorenim iokrenutim naprijed, ada se svi ostali

nacini pozdravljanja koriste iskljucivo van stroja, van sluzbcnih prostori-

ja i komunikacija. Naravno, pukovnik Bilajac kao iskusan covjek i star-

jcsina prihvatio je moju reakciju, ali je shvatio da ni]c naisao na pre vise

topao odnos, vee vise, na oficijelno gostoprimstvo. Prije nego sto sam

pukovnika zamolio cia sjedne, zatrazio sam cia mi pokaze pismeno.

naredenje iii ovlastenjc za boravak u mojoj jcdinici. Skinuvsi naocale,

preturajuci po dzcpovima pukovnik je trazio papir koji sam zahtijcvao da

mi pokaze U prvi mah po njegovim reakcijama mislio sam cia ncma tog

papira. lpak ga je nasao u jcdnom od svojih dzepova i ciao mi ga na uvid.

Zamolio sam pukovnika da sjedne, pazljivo procitao papir i vidio sam cia

se radi 0 ovlastcnoj osobi ispred Staba Vrhovne komande. lz ovlastcnja

sc vidjelo da je pukovnik Bilajac u funkciji glavnog inspektora i cia ima

ovlasten]e kontrolirati jcdinice korpusa,

'e·

ke

.a .

'itl

ca

io

ir-

.1 0

u-

ih

)()

:a -

ju

0-

ju

m

ca

ih

H.

ga

ve

it-

se

sa

10

10

0-

je

h·

1 7 1



f'--I

~REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA

STAB VRHOVNE KOMANDE ORu2ANIH SNAGA

S A RAJ E V 0

Broj: = t 1~1 - ~1Sarajevo, 17. ~0.199?godjne

Nakon uvida u ovlascen]e, rekao sam pukovniku:

-Gospodine pukovnice drago mi je sto imate ovaj papir, jer vjerujte mi ciaga niste imali, odlucio sam izdati zadatak cia vas se prirvori, jer mi je preko

glavc mcsctarenja i bavlienja pojedincima i rjcsavanja pcrifernih problema

dok se borci i starjesine Petog korpusa i narod ovog kraja grcevito bore za

opstanak igoli spas.

lJ razgovoru sa pukovnikom Bilajccm vidio sam cia se racli () ozbiljnom

covjcku, koji apsoJutno razumijc probleme u kojima smo sc nalazili. Bio je

prilicno upoznat sa stanjem u zoni odgovornosti Petog korpusa. Tokom

boravka uvjerio se da izvjestaj: gospoclina Osmanagica nisu bili tacni ni real-

ni i rekao mi je cia u Stabu Vrhovne kornande nisu sebi smjeh dozvoliti cia

gube vrijeme sa gospoclinom Osmanagicem. lstovremeno mi je rekao cia je

obi sao svc jedinice AR BiH i cia sc Peti korpus nalazi u najtezoj materiialno-

tehnickoj situaciji. Nije mogao vjerovati cia srno imali tako malo sredstava.

Rekao je cia je imao informacije cia ih imamo dalcko vise. Izmcclu ostalog

rekao mi jc cia je jedan teret, koji ide za 107. iii 108. brigaclu Drugog kor-

o V L AS T E NJ E

kojim se ovlascuje, pukovnik RIFAT BILAJAC, da vrsi

inspekcijske poslove, glavnog inspektora Armlje R BiH

prema svim jedinicama OS R BIH.

:jTABA

t ~ - - - - - - - - - - - - - - ~



:j,", ~~~.,~()u VeZJ

"le U ' 0; -;1-

i,..."I",,-, .:_~",1 • -N.'\~"(":'c;. t : : . .

b.;olE"I'-l ,O l 00

Z~;. .!-L...., :.c.l "".",I.Lq !'!VO

8 rn;ie~tc:i. r c. l~", I{Ur;)..1

. .l~ 1 dt""lICi', fbil:it.-j<\ I'{~

-"·1:llj:I.I'i:Il,:~j-c.m\ i o!Cu';iL?m .. ..iel'"

~~\'flO. 00-0 kg. . L" ,; ,(v) ..h .1" (!'."

j ( ; . _ - ; pr€I~('I."-d,) \i'.CL~tf.:;

-';."'('. 1.:1"

~\~) :~:~ . ~_V.,l f, :: " . . 01 - : ; . : r r-or» 11':\

~ :' " ; _ ,1 " \ ""J ~1

. , . . . , > < . " , , , , , . " . : . n : i . - " , ; : : . J . t.en-!

Bi 1~J..i< ~ " t .

cv '.:f~; F, ;

?~scI4Tr;; riA S

Kl/Rl~F(

pusa, veri od ukupno poslatog tcreta Petom korpusu za ovih osam mjeseci

rata. Ovo potvrduje i izvjestaj pukovnika Bilajca koji je stigao u pretpostav-

Ijenu komandu 11. dccernbra 1992. godine na ruke nacelnika GS OS R BiH,

Sefera Halilovica,

Naglasio ie cia ce po povratku u Zagreb uciniti svc sa ljudima koji su se ba-

viii tim poslorn, cia se stanje prornjcni. Pukovnik je u zoni odgovornosti Petogakorpusa boravio do 25. dccernbra 1992. godine, kaela je sa improviziranog taerodroma CoraliCi otputovao za Zagreb. Odrzao je rijcc i najvise dol eta vaz-

dusnirn mostom Zagrcb-Coralici imali smo poslije njcg.~o.:.:vo:.;.gb-::0~d:::la:;;;s!,:k~a;;_.

Po dolasku u Sarajevo susreo sam se sa, tada ve e gcneralorn AR BiH,

Rifatom Bilajcem, koji je pricao 0 utiscima koje je ponio iz Petoga korpusa.

1 7 3



informiranje ipropagandu. Bihar i Krajina su tokom xvih ratnih godma hili

u ccntru paznjc, a poscbno u zavrsnim operacijama 19<)5. godine.

Prakticno, nije bilo re1evantnog politicara na svijeru da nijc CUO za Bihac i

slozenu situaciju u kojoj se nalazila Krajina.

Bitku na tom polju smo dobili, probili sc u svijet i izborili da istina izidc

na vidjelo, a pristup Komande Korpusa informiranju zasnivao se na jakoj i

probojnoj propagandi. Pored Ejuba Topica u pocetnorn periodu, posebna

zasluga pripada lzudinu Saracevicu, pornocniku komandanta za moral i nic-

)ovim stariesinama.

Kornanda Korpusa poduzimala je svc mjerc i aktivnosti, i u tome je usp-

jela, cia se form ira televizija u toku 1993. godine. U Bihacu je postojaotnformarrvno-rchruckt centar Radio-tclcvizije Sarajevo, koji je prestao sa

radom pocctkom agresije. Dio repetitora i tehnikc toga centra ostao je na

agresorskoj srrani, dio smo uspjeli nadornjestiti aktiviranjcm drugih prcda-

jnika i kornpletiranjem opreme sa onih koji su se nalazili u mcduprosroru

nasih i agresorskih jedinica.

Tclevizija Bihac stavljena je u funkciju za 21 dan. lJ tome narn je porno-

gao komandant Francuskog bataljona pukovnik Bres, cije je mjesto znacajno

u misiji UN-a u Okrugu Bihac, Pamtim ga kao casnog i postenog Francuza,

Nedostaiuci tehnicki dio, ncki modulator, prcko svoga bataljona, dovukao

nam je iz Zagreb a i mi smo 3. clecembra 1992. godine, pustili urad svoju

televiziju, kola je oduscvila sve u Okrugu. U pocctku se program mogao

iti u opcini Bihac, a vrlo brzo iu cijelorn Okrugu. Posebno je bilo pitan]e

ovanja prerna agresoru, sto je takoder dalo dobre rezultate.

osebno interesantan element u naso] propagandi bio jc spot 0 Petorn

korpusu - "Sili nebeskoj?". Naziv "Sila nebeska" po tekstu spota 0Petom kor-

pusu - predlozio je moj pomocnik Izudin Saraccvic Spot Ie stalno bio prisu-

tan u cijeloj zernlji i u naso] diiaspori. Postao je prepoznatljiv i imao je

znacajnu ulogu. Spot Petog korpusa "L boj u boj" ustvari je simbolizirao

poziv svim Kraiisnicima u borbu za oslobodenje svoje clomovine i razbiianje

cvrsto uspostavljenog agresorskog obruca narnetnutog narodu Krajinc bru-

talnom agresijom. Pored toga, uraden je i spot za svaku brigadu. Paralelno

sa uspostavorn TV-centra u Bihacu. kojim je rukovodio gospodin Muhamed

Mulic sa svojim saradnicima novinarima, kamermanirna i ostalom ekipom,

pokrenut je list Petog korpusa "Ljiljani", list "Slobodna Bosna", list "[deja".

20. Tekst spoto 0 Petom korpusu outoro Dilvoda Felica:

U BOJ

U paklu i u roju

s tobom smo Sosno sv i .

Samo zovi, svi smo tu,

mi srno tvo] sinovi

Soma lOV;I svi smo tu I

mi srno zlotni l ii ljani.

U boj, u boj, u bo],

u boj za norod svaj.

Mi srno silo nebeska,

Peti karpus Armi je BiH.

U votri i u cvijecu

uvijek smo s toborn mi.

Majka nasa ne baj se,cuvoju te heroji

Majka nasa, ne boj se,

tebe brane heroji.



ire-

za

ratovao protiv seccsionista Fikrcta Abdica, odsjecen od Staba Vrhovne

kornande Armije Rcpublike Bosne i Hercegovine islobodnih teritorija

Republikc Bosne i Hercegovine.

Razvoj vlastite vojne industrijc, kao nas odgovor na ncmogucnost opskr-

bljivanja iz vanjskih izvora, izbjegavanje frontalnih horbi zbog tehnicke

nadmocnosu neprijatelja te primjenjivanje upada u dubinu agresora,

diverzantskih dejstava, prepada i drugih oblika borbe protiv agresora cine

xpccificnosti Petog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Ratni plijcn je takoder bio znacajan za opskrbu korpusa. Operativna i

strategijska inicijattva od pocctka do kraja rata, tc uspjesi Petog korpusa nat-

jerali su agrcsora da ga cijeni i da se plasi njegovih boraca i starjesina,

Element discipline i odgovornosti, te visok stepen organizacije, utkani su

u vojnicke kolektive, pa je i po tome Pcti korpus bio primjer u Okrugu Bihac.

Sve je to doprinijclo visokom ugledu Petog korpusa.

1Jzoni odgovomosti Petog korpusa djclovao je Glavni stozer HVO regije

Bihac, sa jcdnorn bojnorn od oko 500 vojnika i starjesina, To je ranije bio

bataljon u sastavu 2, bihacke muslimansko-hrvatske pjesacke brigade. Njihovzapovjednik Vlado Santic bio je nacelnik Staba j zamjenik komandanta te

brigade. Na Santicevo i insistiranje politickog rukovodstva HDZ, formiran je

HVO, Logisticki je bio naslonjen na Peti korpus. Odredena mu je zona

odgovornosti, uspostavljeno komandno mjesto i precizirani daljnji cilievi

borbe protiv zajednickog agresora. Kao komandant korpusa, prihvatio sam

zahtjeve i podrzao formiranje HVO i prestrukturiranje 502. pbr,

Sve do borbe protiv "autonomasa", Santicevi i odnosi HVO sa Komandom

Petog korpusa bili su harrnonicni. Pojavom "autonomije", Vlado Santic je

presao u Veliku Kladusu i orvoreno sarac1ivao sa Fikretom Abdicem.

Na srecu, Bosnjaka iHrvata, pripadnika Petog korpusa i HVO, a poseb-

no zaslugom Komande Korpusa i rnudrih hrvatskih ibosnjackih politicara

u opcini Bthac, nije se poremetio dugogodisn]i suzivor ta dva naroda,

Vlado Santic je ostao sam u Velikoj Kladusi, a bojna HVO odbila je

poslusnost svom zapovjedniku, njeni pripaelnici pridruzili su sc ocuvaniu

onoga sto jc vrijedilo izrncdu elva naroda. Pripadnici HVO nisu sudielo-

vali sa tzv, Narodnom odbranorn u borbi protiv Petog korpusa, niti su

poduzimali, bilo sta, sto bi otezalo tu borbu. Na zadovoljstvo svih u

Okrugu, i iedne i c1ruge formacije, nije bilo sukoba izmedu Pctog kor-

pusa i HVO-a. To je jos jeclna specificnost u Okrugu koja je mnogo

znacila Bosnjacirna i Hrvatirna koji su vecinorn zivjeli u pogranicnorn

pojasu ikoji su pored fizickr hlizine Republike Hrvatske, dusorn isrccm

bili za Bosnu i Hercegovinu.

Uostalorn i dobro i lose se pamti. Hrvatski narod nije zaboravio prve

dane agresije, kad su napadnuta sela is pod Pljesevice. U selima sa

hrvatskim stanovnistvorn Zavalju, Meduclraiju i Skocaju odrnah su se nasl:

cas-

ska

nih

like

c:ne

.a i

.ora

ista

jski

lnih

11i5-

na-

lasti

znjc

rna,

;ani-

inta

iniu

IjuCi

-pri-

la se

clja.

.aka,

anju

'rim-

..ata,

rna i

ezul-

tnirn

ie i

wao

l jske

20 u

rpus

1 8 7



borci Teritorijalne odbrane i pripadnici policije iz Bihaca i zaustavilinapade. Tokom 1992. i 1993. godine pomagali smo cia ta sela ne padnu u

~ ~,u~~1agresora. Po mom odlasku iz Krajine Vlado Santic se ponovno vratio

L _ : _ ~ ~ l a Cna celo HVO.

N e p r i j a te lj s k e s n a g e a n g a ii r a n e p r o t i v j e d in ic a P e to g k o r p u s a

Prije nego sto predem na opisivanjc borbi, bojeva i operacija, zelim

ukazati na brojnost, rasporcd, oruzanu i tehnicku opremljenost nepri-jateljskih jedinica suprotstavljenih nasirn icdinicama naspram zone odgo-

vornosti Petog korpusa Armi]c RBiH.

Sa istoka su nas okruzivale jcdinicc Prvog i Drugog korpusa Vojske RS, sa

zapada - dijelovi Banijskog, Kordunskog i Lickog korpusa Marticeve VRSK, a

unutar vlastite zone odgovornosti - jcdinice tzv. Narodne odbrane tzv. APZB. 0

kakvoj snazi neprijatelja se radilo, najbolje govori podatak 0sastavu agresorskih

korpusa, prije svega jedinica Dmgog krajiskog korpusa, koje su, izmedu osta-

lih, bile direktno angazirane prema jcdinicama i sastavima Petog korpusa:

- 15. laka pesadijska brigada iz Bihaca,

- 1 . laka pesadijska brigada iz Drvara,

- 17. laka pesadijska brigada iz Kljuca,

- 11. laka pesadijska brigada iz Bosanske Krupe,

6. pcsadijska brigada iz Sanskog Mosta,

2. laka pesadijska brigada iz Mrkonjic-Grada,

2. arti ljerijski puk,

- 2. inzinjcrijski puk,

- mehanizirane snage ekvivalenta jednog puka, rasporedene

kao pojacanje pjesackih brigada,

- 2. puk PVO-a,

- snage vojne policije i komandosa ekvivalenta jednog puka,

- logisticki elementi i os t ali elementi podrskc u potrebnoj mjeri.

U napadima na istocni dio Okruga, uz jcdinice Drugog korpusa VRS. bili

su, stalno ili po potrebi, angazirani i dijelovi Prvog krajiskog korpusa VHS.

Primjera radi, Prva pesadijska brigada najveceg i najjaceg, Prvog korpusa VRS

iz Bosanskog Novog, bila je stalno angazirana prema Petom korpusu, a ostale

snage su angazirane po potrebi u ofanzivnirn i defanzivnim operacijama

prema Bihackoj regiji. liz njih, dijelovi Banijskog, Kordunskog i Lickog kor-pusa VRSK. ekvivalcnta cctiri pjesacke brigade. Ove snagc su g1avnim snaga-

1 1 1 a bile angazirane oa liniji fronta prcma Hrvatskoj vojsci, a prema Bihacko]

regiji su posjedale drzavnu granicu i tokom operacija VRSdjelovale su prcma

bihackoj regiji s ciljcm razvlacenja snaga Petog korpusa,



zasjedanic Drllgog bosnjackog sabora Prije odrzavanja Skupstine Republike

Bosne iHerccgovine, njen predsjcdnik Miro Lazovic je na ruke kornandanta

Petog korpusa poslao poziv za prisustvovanjc sjcdnici, sa molbom da prisus-

tvuju i nasi prec!stavnici s podrucja Okruga.

Dvadesetpetog augusta dobio sam obavjcstenje od kornandanta Delica

da - ako mi uvjcti dozvoljavaju, uz prcthodno poduzimanje mjcra sigur-

nosti u toku mojc oc!sutnosti - krcnern sa delegatima Skupstinc Republikc

Bosne i Herccgovinc. lstovrcmeno su 0 odrzavanju Skupstine obavjesteni

njcni poslanici sa teritorije bihackc ibanjalucke regije koji su se nalazili naOkrugu, kao ipredstavnici vlasti iclan Predsjednisrva Fikrct Abdic, Pozivi

su upuceni kao da su sretna vremcna ikao da se nista u Okrugu ne des ava,

a vrlo dobro su mali ibili upoznati od strane kornande Petog korpusa cia

sarno sto nije buknuo sukob sa Fikretorn Abdiccm inicgovirn pristalicama.

OD BR ANA R EP UB LI KE

I;IG-JNATAJN<!~~60 pOVJERLJIVD

Jbavjestenje j<",-dantima. 2, 4, 5 i 6

Korpusa

. r e n ic e sa, d e l e g a t i m a akup s t a-ne 8i H t v a z a s j e d a n f e . . . . S . a r · , ? . le v o a k c

nogucnosti do=voljavaju u= p~edhDdno predu~imanj€ potrebnih mje~3s iq u r - r i o e tj z e ; / r - " i j e m e vase o o a u t r - o - s t i,

, 0 MAN D A ~ TEes imDelle

2 8 9



1-- . ~ __

I

~ HITHD./taU.o v;;I)'-~4a OIlM_$ti#.i"dl;J$t .. t;rtJ; } 'l ot . .. ti.<d~n@'~.d"I?~-.· i' J i i J . i/ld o.<i&'UC:-it-r

I da p()s$ilfld-·Odqo"ai,ofrf;tj.-~,J;tat~.~

IRfPBULIY./j'BOSNA 1-1#r~C'GOV1NAAJrBAStWAf( BIll 2ACiRH;

! fRLO H!TNO

;:avr~/:l 2~~Nl8.1?·?]~ PH

-,/r - g. Flkr- i' t A.b,jic

g. I r ten l.)u!J;ji:j],k-::

q. 111. r sea 1/"" ~I;" 'l:

~a r,iiS H:~"'::; b"IJf;~~t~

ict r o s h r e tcu I .. '-' ::<i'.Jr~b ...j.. _~;c' " ;Jd.tl 5~l1p,;;tir f! BlH

-:-,!~,j_f'r, pr e v c;s sur r «. : : : < l P 6 ! _ ie l 'O ~ 1 a / . : " > : . . . iD o t,:!i o b " ' o . - ( ' _ ' ' ' ' 1 , i ~ n i ne p r r e s I).".! ~a p r e v - , 1< ' ;:;;''lr-ebja':

~ 'J]i pnrc',' titi ,;,J;d_>a~ ""d '.J.)ut" !;,",j-'_Po~f;

-e f: 1- ..,r l: A lIbas-a.j8 ~

;;J~q--Q508. <jj.)?452 L

r; ; f

J' pr;~:;;~:l" ~~~ !?_~b; ; ;~~_~ '! '""'co "_.. .• c., " .." I iI__ ~ __ -

Or'_:";::~e5:ngl;l, ,- . r- ; ;>L I~, :C$I~: I -;EiCEGOVr- ,f :

S. K - = - 1 : f' U S

ODBRAHMMI' l1I11. lWI:VOJHA TAJ '1 (A '-

S7ROoD POVlEKtntlIJ

17,ftn".a._:, l' .rU1

t ,. &

t;,nlJ-flT."JI 5.t.<!rp<J..$il

~lr <;,-,,;1', R.{Jreko>i.;f,j

HITHO

AD.:- 13[,

A: J _:3 1 OE

2 9 0



1--------------------------·----

I

R[PUBL IKA-4OS.. l iA -. ,J ., ;. . . ". £ ~CtGOV INA Ot iBRAHA --RfPU[U I Kf

ST'III· VIffi1.fIIffIiI!U1KlUfI1t OS R Bi~ VOJ/{~·-·TA.1HA

S A1IIJI(IJ £ ;>-0 STROGO POVJER/;J~VC

I sir.j ...a,2S.~S.ji.?_'S!i:J:,¥Q~·(h7J.e

t\-cil S.K

(111f" tsr etcov icc e)

-"',lar'll-.-e 1.- ;;rd/!ne ,:,/.upi ss t r e u ~7~}0 U r c. "[I) ,~-,;m;:; ,r ,,1: 17ta; ':".f;: _~f-~

c r , ~_i'jbljar,r, .1.C:;;;' vec et- es • : ':~J-,t, .. .Clu f"'8,.01'~ .'13:::'1 I;"~ ;-)Il /lPti-

,J,-uptf r,

PRrDSc7£JN:;

~."_rd t z e t b eo.vvi c-:

Pozvali su me iz Abdicevo itali hocu Ii iCi u Sarajevo.

Sugerirano mi je da kao komandant obavezno trebam otiCi na S upstinu, Na

Skupstinu su otisli svi republicki posianici iz Okruga, opCinska rukov;"c!stva

Cazina, Velike Kladuse, Bosanske Krupe, predsjednik Skupstine Okruga Ejub

Topic. UOkrugu su ostaJi Q!edsjednik Vlade Ziatko jusi<' sa svojim ministri-

ma ibihacko opCinsko rukovo.d:itvo.

- U Sarajevo su krajem augusta ipocetkom septembra otputovali poslanici

rcpublicke Skupstine: dr. Irfan Ljuhijankic, Zijo Kadic, Hase Hajrulahovic,

S afe r H rd ic , Hafeza S abliak ov ic, A lag a 'lop ic, N ijaz M iljko vic, E jub T op ic,

prcdsjcdnik Okruga i ujcdno rcpublicki poslanik, te Natko Muhamedagic,

prcdsjednik opcine Cazin, Alija Besircvir Beg, poslanik Okruzne skupstine,

lsmet Velie, clan Vlade Okruga, Bjub Alagic, prcdsjednik opcine Velika

Kladusa, Zijad Hasic, iz Bosanske Krupe iAsim Ccmalovic, iz Vclike Kladuse.

U Sarajevo nije otputovao Fikrct Abdic.

Do kraja rata, od navcclenc gospoclc koji su otputovali u Sarajevo, osim

Ejuba Top ica , koji je dosao sa drzavnorn delegacijom, niko se nije vratio u

zonu odgovornosti Petog korpusa. Hafeza Sabljakovic, Narko

Muhamedanagic i Alija Bcsirevic su preko Zagreba dopurovali u Veliku

Kladusu i stavilise na raspolaganje svorne "vozdu". Ljubijankic je postao

2 9 1



ministar vanjskih poslova, Ziko Kadic jc otisao u Ambasadu u Bon za minis-

tra-savjctnika za humanitarna pitanja, a ostali delegati su ostali, sto u

Sarajevu, sto u Zagrebu. lako je bilo pokusaja cia dodu u Krajinu, to nijc bilo

rnoguce jer je vee hila proglasena tzv. APZB i zapoceli su oruzant sukobi.

Iako je dan ranije javljeno u Abdicev kabinet cia cu iei, na dan polaska javio

sam da ne idem. Kad sam se poslije cuo s njim, bio je zacuden time sto nisam

otisao u Sarajevo, je r je vjerovatno ocekivao moj odlazak. Time hi, onako kako

to sarno on um ij e, z av rs io p o sa o. Mada ne tvrclim - niti to zelim rcci - da jc sv eu Krajini ovisilo sarno 0 meni , ja sam ipak u to vrijcmc, kao komandant Pctog

korpusa, bio najistureniji covjek. Vojno-polit icko stanje na Okrugu bilo je veorna

slozeno Abdicu se institucionalno nije imao vise ko suprotstaviti. Gotovo svi nje-

govi protivnici u organima vlasti dotad su hili razrijeseni, CSS je bi o pod nje-

govom apsolutnom ingerenci jom, na celu sa lrfanom Sa ra cev ic em . jedino mu se

mogla suprotstaviti Komanda Korpusa sa s vo jim j ed in ic am a , s to je i ucinila.

Odlaskom republickih poslanika u septembru sa prostora Okruga Bihac

na zasjedanje Skupstine R BiH i sjednicu Bosnjackog sabora ostao sam sam

sa svojim borcirna istarjcsinama. Upravo u septembru 1993 godine FikretAbdic je finalizirao sve priprerne za proglasenje tzv. Autonomne pokrajine

Zapadna Bosna. Morali smo se paralelno sa vodenjem borbe protiv agresora

suprotstavljati sve energicnijim napadima Fikreta Abdica na Peti korpus. Cilj

nap ada Fikreta Abdica na Peti korpus bio je jasan, oslabiti njegove rcdove,

podijeliti ga, pasivizirati njegovu horbu i na kraju pridobiti njegove kljucne

pripadnike za ostvarenje svog cilia, lako usamljeni uspjeli smo sacuvati

jedinstvo Petog korpusa i na kraju suprotstaviti se uspjesno Abdicu u

pokusaju secesije. Danas razmisljajuci, smatram veoma bitnim donosenje

odluke da sc ne odazovern pozivu i cia nc otputujern u Sarajevo na zas-jcdanje republicke Skupstine . .los jednom se pokazalo da smo u Komandi

Korpusa imali dobre procjene i ocjene stanja u kome srno se nalazili.

I n te rv ju l o g r e b a tk om l i s tu " D a n o s "

U augustu je, postao dobra vidliiv duboki jaz izmedu patriotski opredi-

jeljenih snaga, koje jc okupljala Komanda Petog korpusa, izagovornika

autonomije. Fikrct Abdic je koristio Owenovu i Stoltcnbergovu ponudu zasvoju licnu promociju kao novog-starog Iidera. U odnosu na rad na terenu,

svoje jayne nastupc riesavao je u hodu i prema zacrtanorn cilju ~ autonorni-

ji. Istina, javljala mu se idilcma treba Ii odmah proglasit i svoju "republiku"

ili prvo autonomiju, pa prcko njc clod do "rcpuhlike''.

To je narocito vidljivo iz intervjua koji je dao zagrebackorn Iistu "Danas",

objavljenom 31. augusta 1993 godine.

29 2



U vrijcme proglasenja tzv AJ>ZBIrfan Ljubijankic nije horavio u Bihacu

Bio je u Sarajevu, C meduvremenu postao je ministar inozemruh poslova u

Vladi Republike Bosnc i Hercegovine.

Fikret Abdic jecinio we da dode do podjele u Islarnskoj zajcdnici, u cernu nije

znacajno mph Dio imama, naroCito u Velikoj Kladusi, podrzavao je seeesiju

F ik rc ta Abdica , Osim nekolicme imarna izVelike Kladuse ostali imami (,TSrO s u s ta li

lIZ Komandu Petog korpusa u borbi za mcdunarodno priznatu Republiku Bil-l.

Jasan stay lslamske zaiednice u osudi Fikreta Abdica bio je veoma znacajan za sve

na s u Okrugu, Abdiceve pristalice svakodnevno 5U obilazile boree i s ta r ie s ine Pe tog

korpusa i vrsili pritisak da otkaZu lojalnost Petom k orp usu . N aro d jc bi o u dilemi

iscekujuCi daljnji razvoj dogadaja.

Abdic i njegove pnstalice pokrenuli su sve sto je moglo biti u funkciji

proglasenja AnD. Komanda Korpusa je, i pored svojih svakodncvnih

aktivnosti u odbrani Okruga, paralelno bila angaZirana j na sprjecavanju sri-

canja legitimiteta APZB pred narodom, pripadnicima jedinica Petog korpusa

i CS5 Bihac, uspijevajuci pri tom zadrzati zavidan nivo borbene gotovosti i

morala kod vojnika i starjcsina. Okruznc vlasti bile su u potpunoj funkciji

realiziranja "autonomije".

Dok je obnasao duznost pomocnika kornandanta za moral u Petom kor-,

pusu, Topic me je kritizirao i skretao paznju da ne treba mnogo saradivati sa

Abdicem. Tada se nije moglo ni pretpostaviti da ce Abdic krenuti putem izda-

je. Medutim, kad je postao predsjednik skupstine Okruga, Topic je ostvario

punu saradnju sa Abdicem. Na to sam gIcdao kao na nesto normalno, sve

dok nije - zajedno sa Abdicern - krenuo u realizaciju uspostavljanja tzv

AJ>ZB .lJostalom, i Abd ic je, u svom ekspozcu, informirao svoje delegate da

je Topic Ejub u Sarajevu da bi objasnio real no stanie na podrucju

autonomne pokrajinc, Stoji da je on bio za inicijativu, da je predodo njen

program na Skupstini Okruga, da ga je Skupstina jednoglasno usvojila i daje upravo on predlozio usvajanje inicijative.

-Prema tome - ka7AO je Abd ic - razlog za nepovjerenjc niernu za izbor na duznost

predsjednika Skupstine MZB, ne bi bio korektan i, molim va s da ovo uvazl te .

To SU, naravno, uvazili delegati Skupstine tzv APZB, U tako slozenoj

vojno-politickoi isigurnosnoj situaciji doslo je do proglasenja tzv Al'ZD.

t-=P r o g i " e n j e Aulo"mne p o k rt l j in e Z a p , d n o 80s"

Neposredno prije proglasenja "autonomijc", stanje u zoni odgovornosti

Petog korpusa bilo jc izuzetno tesko i slozeno Intenzivirani su agresorski

napadi, Kako sam prcthodno rekao, okruzno rukovodstvo i opcinska

rukovodstva Cazina i Velikc Kladuse prihvatili su inicijativu Fikreta Abdica.

308



Pripadnici MUP-a bili su poclijeljeni. Poclijcljeno jt bilo i opcinsko rukovod-

stvo SDA u Bihacu; jeclan dio clanstva jc podrzavao politiku smijcnjenog

prcclsjcdnika Okruga Irfana Ljubijankica, a drugi dio je bio uz Nenada

Ihrahimpasica, nacelnika opcine Bihac. Cilj je bio jasan, poeijepati vladajucu

stranku i time umanjiti njen uticaj na politicka zbivanja u Okrugu.

Tih dana Abdicev stab bio jc maksimalno mobiliziran. Njegovi i istupi njc-

govih najbl izih saradnika i pnstalica svodili su se na jednostavno pitanje: jeste

Ii za mir i da yam djeca ne ginu iii nistcr jeste li za otvaranje Okruga prema

Zapadu? Takvim parolama narod je u pocetku povjerovao i potpisivao se za

"inicijativu" 0proglasenju Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, mada je bilo

imnogo falsificiranih potpisa To su vjesto provodil i njegovi satelit i prctvara-

juci ispiskove humanitarne pomoci u potpise podrske inicijativi. Abdic je, u

daljnjoj igri, manipulirao tim hrojkama i narodom Krajine u siro] javnosti.

Dana 9. septernbra, Abdic se prvi put oglasio u javnosti i objavio da su u

toku pripreme za srvaranje tzv. Autonornne pokrajinc Zapadna Bosna.

Gostujuci na lokalnoj televiziji, IIemisiji pod nazivom "Vrijeme istine", obz-

nanio je njeno srvaranje. Kao gost Hrvatske televizije, koja mu je tih dana

bila maksimalno na usluzi, 16./17. septembra, starjesine Komande Korpusa

na celu sa mnom nazvao jc bolesnicima kojc treba lijeciti iii krivicno goniti.

Reagiranja protiv stvaranja autonomije od strane pojedinaca, ustanova i

institucija, nisu dozvala pameti Fikreta Abdica, Njegov stab i pristalice su ga

maksimalno podrzavali, hrabrili i na svim skupovima frenencno skandirali

"svorne Babi", To ga je ohrabrivalo podsticuci njcgovo samoljublje ion je

srljao u neizbjezan sukob sa snagama Petog korpusa. Upozorenja Komancle

Korpusa nije vise zelio slusati Cvrsto je vjerovao u uspjeh i pomoc svojih

saveznika, Njegove akcije su slijedili agresori, ne samo propagandom, vee i

zcsrokim napadima na linijc odbrane Petog korpusa.

Zanesen razvojem dogadaja, kladuski "Babo" procijenio je da su sazreli

uvjeti za proglasenjc autonomije. Na osnovu prikupljcnih potpisa, u prc-

punorn Domu kulture u Velikoj Kladusi, 27. septembra 1993. godine, pro-

glasio je "autonornnu pokrajinu Zapadna Bosna", Uz uobicajenu retoriku,

pozdravljanje i prezentiranje svoje vizijc buducnosti, Fikret Abdic se prisut-

nirna obratio slijedecim rijccirna:

-Postovanlgradani zapadne Bosne, dragi Krajisnici,dame igospodo!

Ogromnlm potpisivanjem inicijative za formiranje autonomne

pokrajine 'Zapadna Bosna', nasi uvazeni gradani i postovaoci su nam

omogucili da rnozemo poceti sa radom. Predlaiem da pocnemo sa

radom (aplauz).

Prije svega, osjecarn obavezu da vas pozovem da minutom sutnje

odamo rahmet i pozdrav svimpoginulim u ovom ratu. Ncka je rahmet

islava svimpoginulim u ovom ratu.

309



Za nasu danasnju sjednicu predlazem sliiedeci dnevni red:

L Uvodno izlaganje predsjednika Odbora potpisnika inicijative za

formiranje APZB,

2. Donosenje odluke 0 konstituiranju ustavnog Parlarnenta APZB,

3. Donosenjc odluke 0 izboru Predsjednistva, predsjednika idoprcd

sjednika Ustavnog parlamenta APZB,

4. Donosenje odluke 0 konstituiranju i ustavnim principima APZB,

ukljucene u sastav Republike Bosne i Unije republika BiH,

5. Donosen]e odluke 0 izboru predsjednika APZB,

6.Donosenie odluke0 imenovanju mandatara za sastavprveVladeAPZB,7. Donosenje odluke 0 izboru VladeAPZB.

Stavljarn predlozeni dnevni red na glasanje. Ko je za, rnolim da

digne ruku, (aplauz).

Mada dati aplauz smatram iprihvataojem dnevnog reda, pitam lma

Iineko protiv predlozenog dnevnog reda ... Nema niko.

Nije se niko uzdrzao od glasanja? Nije oiko.

Konstatiram da je dnevni red danasnje sjednice jednoglasno usvo-

jen (aplauz).

Dame igospodo,

Uovom sudbonosnom trenutku za sve nas, pripala mi je duznost i

cast da vas obavijestim da su zajednickorn voljom potpisnika inicijative

stvoreni svi uvjeti za proglasen]e APZB,ravnopravne konstutivne dan-

ice Unije republika BiH. Ovaj danasnji e m je historijski, jet oznacava

pobjedu demokracije i dostojanstva nad destrukcijom i laznim

obecanjima. Kao sto znate, narodima BiHje govoreno da mirno spava-

ju i da rata nece biti i da je za rat potrebno dvoje. Slagali su da se Poca

nikad nece ponoviti, a dogodilo se vece klanje nago ikad. Nebrojeno

puta su govorili da ce deblokirati herojsko Sarajevo, pa oi to oisu bili

kadri izvrsiti. Lagali su vas strpljivo, bezobzirno, dugo i istrajno da ce

vojne intervencije biti, iako su pouzdano znali da od toga nema nista,

Niko od ozbiljnih svjetskih pollticara nije bio kategorican u najavama

vojne intervencije kao s t u je to ucinio nas ministar inostranih poslova,

kome su mooopolizirani drzavni mediji podanicki pomagali u

proizvodnji laznih nadanja. U takvom ambijentu, oarodi Bosne i

Hercegovine su ginuli sirorn Republike nadajuci se svakog dana

uskrsnucu tih obccanih situacija. Umjesto slobodne i cjelovite Bosne i

Hercegovine, dobili smo tri nacionalne republike, a Muslimani su,

umjesto Istinske zrtve, dovedeni u poziciju trece zaracene strane.

Takvu historijsku Ijagu Muslimani zapadne Bosne nemaju pravo

presutiti, a pogotovo zaboraviti. Vi ste najbolji svjedoci da se historijaovdje ponavljala i 1950. i1987. i1992. godine. Od Cazioske buoe do

afere 'Agrokomerc', uvijek su nase slobodarske teznje gusene progoni-

rna, ucjenama i stradanjima. Uprkos tome, iz svakog tog zla izlazili smo

kao moralni pobjednici. Istina, pale su mnoge ljudskc glave i ranije, a

i U ovom ratu, da bi nasi potornci zivjeli bolje i ponosnije. Zato ne smi-

31 0



jemo nijcdnog trenutka zaboraviti da nam je u amanet stavljcno da

opravdamo smisao svih nasih zrtava. Nasi ciljevi su [asni, napravit

cemo od zapadne Bosne poligon za demokratizaciju rada, znanja,

stvaralastva, ljudskih prava isloboda, modernih i nezavisnih medija i

suvrernenih komunikacija. Otvorit cemo prostor svimmladim ljudirna

da nikad vise ne podu trbuhorn za kruhom u nepoznati i daleki svijet.

Dat cemo svima priliku da se skoluju u zapadno] Bosni i u svjetskim

centrima. Zelimo zamijeniti vojnicke uniforrne, puscane cijevi i hladne

rovove za knjige, strojeve ikornpjutere. Ne dopustiti da ikad vise nase

rnajke placu za poginulim i otislim sinovima. Ne zaboravite nase

hrabre poginule i ranjene branitelje. Njihovim porodicama na svaki

moguci nacin moramo ublaziti gubitak najdrazih.

Kao sto mate, ° naso] ideji proglasenja APZB pismeno su obavi-

jesteni predsjedatclji Zenevske konferencije Owen i Stoltenberg,

Helsinska federacija za zastitu ljudskih prava, Evropski parlament i

medunarodna javnost. Spremni su nas na svaki nacin podrzati, dati

nam konkretne programe isredsrva za finansiranje, poslati nam svoje

eksperte da usavrse nase strucnjake u primjeni najnovijih tehnologija,

prenijeti nam svoja dernokratska iskustva i graditi sa nama ravno-

pravne odnose. Na temelju medusobne korektnosti, ekonornskih i

politickfh interesa, ustanovit cerno odnose sa nasim sjevernim susjedi-

ma Republikorn Hrvatskom i osigurati upotrebu bescarinske zone u

naso] pokrajini i slobodne zone u luci Rijeka. Takoder, nakon

konacnog definiranja unije republika BiB, trazit cemo rjesenja za

suradnju sa svim njenim konstitutivnim clanicama.

Gradani zapadnc Bosne, dame i gospodo, nase ce interese u Uniji

republika BiB i na medunarodnorn planu zastupati nasi polttlcart,

diplomate, privrednici, nasi najbolji kadrovi, I sam cu, vlastitim prim-

jerom covieka koji nikad nijc izdao dana obecan]a, traziti od svih njih

da nikad svoj rad na usmjere protiv nas inasih interesa. Mi ne smije-mo sa nase strane napraviti niti jedan potez koji bi ugrozio mirovne

pregovore u Bill i vratio ih na razinu sa koje se ne bi moglo predvid-

[eti neko opccprlhvatliivo ipravedno rjesenje. Zato svi nasi zahtjevi,

kako sam stalno isticao, moraju biti pravcdni, realni iodmjereni.

Stalno moramo imati na umu, takoder, i intenzivnu zelju ipotrebu

velikog broja gradana muslimanske nadonalnosti sa podrucja opclna

Priiedor, Sanski Most, Bosansk.i Novi, Bosanska Krupa za povratak na

svoja vjekovna ognjista, ja znam da nekc bivse opcine, Vrnograc,

Pccigrad, Kulen-Vakuf Buzim idrugc, zele ponovo status opcina. Ako

je to volja njihovog stanovnistva, nema nikakvog razloga da ih u tomesprjecavamo. Moramo, takoder, stvarati sve pretpostavke za slobodu

vjeroispovjesti. Izgradit cerno nove vjerskc objekte, ostecene bogo-

molje cerno obnoviti i pokazati svima na prostorima bivseJugoslavije

da religija povezuje, a ne razdvaja Ijude, kao sto to, uostalorn, nalazu

Bozije zapovijesti. Ali, necemo dozvoliti zloupotrebu vjere u politicke

3 1 1



eiljeve, kao sto to na najpcrfidniji naem u ovom ratu cine neki

funkcioneri Stranke dernokratske akcije. SDAi vlasti u Sarajevu nisu

nas se sjetili pri podjeli novcane ihumanitarne pornoci, pa je nas

narod u zapadnoj Bosni u proteklih 18 mjeseci dobijao sarno mrvicc.

Dragi Krajisnici, nc smijemo zivjet! u iluzijama da ce nase danasnje

odluke naici na odobravanje svih. Posebno ce one biti kost u grlu onima

koji su od zapadne Bosne htjeli napraviti najvecu grobnicu muslirnan-

skog naroda, ali mi necemo nase neprijatclje progoniti staljinistickim

metodama, isprobanim ina nama vee nebrojeno puta. Neprijatelji mogunama blti samo oni koji ne znaju sta je zapadna Bosna, Budite uvjereni

da ce oni sarni otici odakle su dosli. Njihovi putevi nas ne interesiraju.

Pred nama je nas tezak, ali dostojanstven put novog oporavka od ratnih

sokova, put ekonomske obnove iput gradnje novog povjerenja mcdu

Krajisnicima, svimnarodima i svim vjerskim konfesijarna.

Neka yammoj primjer bude pouka igarancija da je pravda neunistiva.

Ja sam, po ko zna koji put u svom motu, spreman podrtijeti teret novih

udara, pogotovo sto vjerujem da nisam sam protiv svih. Znam da smo

zajedno, i vi samnom i ja sa varna. Krenimo u akciju preporoda nase APZB,

i to gordo, hrabro i dostojanstveno! Zapadna Bosna nam sirom otvara vrata.

U zeIji da na pravi nacin predstavimo nase potpisnike iniciiative za

osnlvan]e APZB, predlazern da doneserno odluku 0 konstituiranju

ustavnog poretka APZB.Molim odvjetnika Bozidara Sicela da podnese

tekst ove odluke.

Rijec je zatim uzeo advokat Bozidar Sicel, Ahdiceva desna ruka i rvorac

svih akata APZB, iznoseci da je Glavni odhor incijative za konstituiranie

APZB, donio odluku 0 konstituiranju Ustavotvornog parlamenta APZB,

GIavni odbor inicijative za konstituiranje APZB, na sjednici

odrianoj u Velikoj Kladusi 27. septernbra 1993. godine, donosi

sljedecu odluku 0 konstituiranju Ustavotvornog parlarnenta:

Clan 1.

Glavni odbor inicijative za APZB sebe konstituira u Ustavotvorni

paclament Al'ZB na osnovu zelje potpisn.ika inicijative.

Clan 2.

Ustavotvorni parlament ima zadatak da prihvati Ustav, prihvaca

zakone i druge propise i provede izbor zastupnika u buduci parlament,

Ustavotvorni parlament ovom odlukom preuzima vrhovnu j zakonodavnu

vlast te nadleznosti koje odreduje rezolucija 0 ustavnim principima

Pokrajine ZB iobavlja ih do izbora zastupnika 1I Parlament Pokrajine.

Clan 3.

Svi propisi koji su vazili na dan prihvatanja ove odluke ostaju na

312



snazi, ako nisu u suprotnosti sa propisima koje prihvaca Ustavotvorni

parlamcnt. U slucaju nejasnoca, 0 spornim pitanjima odlucuje

Ustavotvorni par lament APZB,odnosno Predsjednistvo Parlamenta.

Clan 4.

Skupstina Okruga Bihac i Izvrsni odbor Okruga Blhac,

prihvacanjem ove odluke, prestaju sa radom, a sva njena prava i

duznosti preuzima Ustavotvornl parlarnent APZB, odnosno

Predsjednistvo tog parlamenta.Clan 5.

Odluke i propisi opcinskih skupstina ne mogu biti u suprotnosti sa

propisima koje prihvaca Ustavotvorni parlament APZB.

Clan 6.

Ova odluka stupa na snagu u momentu njczina prihvacanja,

UVelikoj Kladusi , dana 27. septernbra 1993. godine.

Opet je mikrofon preuzeo Pikret Abdic.

-Stavljam prijedlog ponudcne odluke na glasanje. Koje 'za', molim

da digne ruku ... Koje 'protiv'? Nema niko ... Kose uzdriao od glasanja?

Nije niko ... Konstatiram da je jednoglasno donesena odluka 0konsti-

tuiranju APZB u okviru Republike Bosne i unije republika Bosne i

Hercegovine.

Prelazirno na trecu tacku dnevnog reda. Donosenje odluke 0 izboru

Predsiednistva, predsjednika i potpredsjednika Ustavnog parlamenta

APZB.Ja cu yam predloiiti kandidate za predsjednika, dopredsjednika

i clanove Predsjednistva Ustavnog parlamenta APZB.Za predsjednika

Skupstine AP predlazem Ejuba 'Iopica, za dopredsjednika predlazemBozidara Sicela, za clanove Predsjednistva predlaiem: Allju Besirevica,

Seada Kajtezovica, Aderna Ibrahimpasica, Ibragu Hadzelica, Nedeljka

Teklica, Rasima Alibegica iIsmeta Velica,Stavljam na glasanje prijedlog

odluke 0 izboru Predsjednistva, predsjednika i dopredsjednika

Ustavnog parlamenta APZB. Molirn, ko je 'za' neka digne ruku ...

Suljicev prijedlog je da, urnjesto Ibrage Hadzelica, stavimo Idriza

Badnjevica ... Koje za ovaj prijedlog, molim da digne ruku ... Sobzirom

da smo vee glasali, a mali je broj Ijudi za Rizu Badnjevica, vidim po

broju dignutih ruku, [a konstatiram da je odluka 0 izboru predsjedni-

ka, dopredsjednika i clanova Predsjednistva llstavnog parlarnentaAPZBjednoglasno usvojena.

Ohavjestavam vas da Ejub Topic nije danas na sjednici Ustavnog

parlamenta. Istovremeno vas obavjestavam da me je Ejub Topic obavi-

[estio j trazlo da ide na sjednicu u Sarajevo, s ciljem da objasni realno

stanje na podruc]u nase AP. Medutlm, rnorate imati na urnu da je on bio

za inicijattvu, da je iznio na Skupstinu Okruga, da je Skupstina jedno-

3 1 3



Po povratku sa sastanka. zamjcnik Scdic me izvijcstio 0 rczultatima, ali iponasanju Fikrcta Abdica tokom pregovora. Bio je izuzctno ljut zbog rnoga

nedolaska i poremecenih planova, vezanih, vjcrovatno za moju likvidaciju.

Svoj bijes iskalio jc verbalnim napaclom na preclsjeclnika lzetbegovica,

drzavno rukovodstvo imene kao komanclanta korpusa. Nakon toga je

"odrzao prcdavanje 0dcmokratiji, tc pravu na uspostavu autonomije. Pored

nase zelje za mirnim rjesenjern stanja u Okrugu i jasnih upozorenja, Fikret

Ahdic je nastavio sa svojim aktivnostima secesije i uspostave organa vlasti tzv.

Autonomne pokrajine Zapaclna Bosna.

!_ _ _ _ _ . , V e z ir o v t e le fo n

H. Na aerodrom Coralie; zracnirn mostom 1. oktobra 1992. godine izmedu

V ostalih materijalno-tehrurkih sredstava, prebacen je i jedan satelitski telefon.

Poslao ga je Ured Okruga Bih ac iz Zagreba po otprernnic i broj 16/92. Kao

primalac su naslovljene Oruzane snage Republike Bosne i Hercegovine u

Okrugu Bihac, t j. Unsko-Sanska operativna grupa : Nakon st o su sateli tski

telefon zaprimili logisticki organi Unsko-Sanske operativne grupe, dobio

sam zahtjev od dotadasnieg predsjeclnika Okruzne skupstine Irfana

Ljubijankica i preclsjeclnika lzvrsnog oclbora Mirsacla Veladzica cia se telefon

dostavi u Izvrsni oclbor, jer je za njih i nabavljen. Postujuci legalne organe

vlasti, nareclio sam cia im se telefon preda.L-o---,.

to vrijeme Skupstina Okruga i Izvrsni odbor nisu imali svoje sjediste i

zgradu sa adresom. Preclsjednici Skupstine i Izvrsnog odbora Okruga su

kancelarije na radnim mjestima koristili za obavljanje tih duznosti, Satelitski

telefon je, po preuzirnanju, u svojoj kancelariji u Velikoj Kladusi instalirao

Mirsad Veladzic. koji je obavljao iduznost predsjednika Opcinskog odbora

SDAVelike Kladuse

Pocetkom februara ] 993. godine Mirsad vcladzic jc smijenjen sa

duznosti predsjednika Izvrsnog odbora Okruga, a na tu funkciju je

postavljen Zlatko Jusic, koji je u narcdnom pcriodu postao bitan oslonac

Fikretu Abdicu. N ovi organi vlasti su odmah nakon imenovanja

uspostavili infrastrukturu, odrcdili sjediste tako da je predsjcdnik

Okruzne skupsnne boravio i imao sjcdiste u Bihacu, a predsiednik Vlade

sa ministarstvirna u Cazinu.

Novoizahrano vodstvo okruznih organa zahtijevalo je cia im se satelits-

ki telefon preda, [cr je i nabavljen za potrebe Izvrsnog odbora. Smijenjeno

vodstvo tvrdilo je da je telefon nabavila SDA Bill te ga na osnovu toga

koristi njen ogranak IIVelikoj Kladusi. Ne bih ni znao sta novo rukovod-

stvo zahtijeva od starog da nisam 3 J. marta 1993.gocline od Izvrsnog od-

3 2 2



bora Okruga Bihac dobio zahtjcv hr. 02/017-()/93. kojim traZl: da za nji-hove potrebe izvrsimo mobilizaciju satelitskog telcfona. Nar avno.

Komanda Korpusa JC reagirala profcsionalno. Aktorn be 05/13-977-2, od

3. aprila 1993 godine uputila je Izvrsni odbor Okruga da sc obrati

nadleznim organima koji rack na poslovima mobilizaciie, tj. opCinskom iii

okruznom Sckretarijatu odbranc. Dana 28. aprila od Predsjednisrva

Republikc Bosne i Hcrccgovine, odnosno predsjcdnika Predslcdnisrva

Alije tzctbegovica primio sam odluku sljedeceg sadrzaia

REPUB LIKA SOSNA I HERC E~ovr NAP R.E D S JE D.,N.r S.,T."V D

PREDSJEDNll(

)

a

Komandi V korpu~a

A RH1 JA fl l li H

- na ruke g.D~ekoYi~a

Satelitski t.ell!fon br o.i s ! O J ! ! ' 871 1446257 u Velikoj Kladusi Je

vlasnistyo Medjun~rodne zaJednice ~a pornoc Huslimanima BiH i stavlJen ]e na

raspolaganje SDAKlad~se. Stoga Je nedopu§tivo da se telafO~ odu2ima~

M ol im V. i3 .Sda t o s pr ij ec :it ,e .

Po:!drav

PREDSJEDNIK

~REDSJEDNlSTVA R BiH

Alija Izetbegovic

a

e

c

a

k

\

2W_ 1tO't1}.brnj ddOim cU

t"r.imljl:flo~f~d? ..

~ - : - : : : - : - - : : : - - - - - ~ ~

i-

:>

a

I-

I-

323



FtEPUSllKA ! lOSHA r IHflICEGOVIN

PREDSJtDNiSTYO

_ P F l ~ P S J E O H I J (

r.o~ndi v kO~usa

- na ruk~ g. Drekov~6a

SateHtski telli!fon brlj: 00 ISh 144 62 57

U V~likoj ~ladu~i je vlaBni~tvo Med~~arQrlna zajednice

za Pomoc Muslirnanlma SiR! stavlJen J~ ~ ~aspolaganJe

so,; Kledu!\e. Stog2. je nedOJlUlIti vo c 1 i 1 6'" \fGlefor. cduz L ma .

Mol1lo V&lI da -';0 spriJt'(lit' ••

r

(

s

k

SaraJevo,28.04.1993.

1- - - - -Odrnah po dobijanju odluke od predsjednika Repuhlike, istu sam uz pro-

pratni akt Komande Korpusa (povjerJjivo broj: (Jl;l-1665·1 od 17. maja

1993. godine), uputio Izvrsnorn odboru Okruga i Ccntru sluzb! sigurnostiBihac, sa zahtjcvom da postupe po istoj, Nije mi bilo jasno zasto jc pred-

sjcdnik odluku u putio bas meni, pored institucija vlasri i (lana

Predsiednisrva koji je boravio u Okrugu.

Policajci CSS Bihac lojalni Fikretu Abdicu, po nalogu lrfana Saracevica,

vrsioca duznosti nacelnika CSS Bihac, kasniie rninistra odbrane tzv APZB. i

324



-------~~---~~-.---~--~~

pored toga sto su bili upoznati sa odlukom preclsjednika Predsjednistva,

upali su u prostorije Stranke demokratske akcije u Velikoj Kladusi izrnedu

ostalog, oduzeli satelitski telefon Nakon upada u prostorije maltretirali su

Mirsada veladzica i njegove saradnike, Saznavsi 0 aktivnostima policajaca,

nazvao sam lrfana Saracevica iostro ga upozorio na dogadaje oko maltreti-

ranja bivseg predsjednika Izvrsnog odbora i ujedno predsjcdnika OpCinskog

odbora SDA Velika Kladusa, Posebno upozorenie lrfanu Saracevicu uputio

sam zbog nepostivanja odluke predsjednika lzetbegovica, vezane za satelits-

ki telcfon koja je blagovremcno dostavljena njemu i organima viasti, tUpoznavsi Izvrsru odbor Okruga i C5S sa predsjednikovom odlukom,

racunajuci da ce se ista nakon svega sto se dogodilo inakon upozorenja od strane

Komande Korpusa ispostovati, potisnut drugim obavezama vise nisam pridavao

posebnu paznju tom problernu. Ali,po saznanju da se C55 nijc pridrzavao odluke

prcdsjednika Predsjednistva, vee da je teleion oduzeo na sebi svojstven nacin,

odmah sam nazvao gospodina Saracevica. U telefonskom razgovoru, iskazao sam

mu zahtjev da se satelitski telefon odmah preda Komandi Korpusa iu protivnomukoliko ncispostujc moj zahtiev bit cu prinuden uz upotrebu sile realizirati

odluku predsjednika. Komanda Korpusa imala je velikih problema sa uspostav-

ljanjem direktne vezc sa Gcneralstabom Armije RepubUke Bosne i Hercegovmc u

()ndo"e s..,.a .GILICI a OC Ml , H D.C £G OV IH f

S.10RPUS

fe v "'1o(!H"r-1_ 1 i -ffi- 1 ! 1 3 11_

170::>9310.VOJNA TAJNA

POVJERLJ IVO

Dopis Predsjednika

Predsjednistva R B1H,

g-dlna A~ Iz~tbegcvic~,dostsv!Ja.- - - - - - - - _ g _ L ~ _

U prilogu akta dostavljamo Vam fctokoPiJu dopisa Predsjednika

Pred5jednlstva. ad 28~04.1993. godinQ upucen Komandantu 5.Korpusa4 u ve ai <;.a.tellt$l<og t.e Ie+ona na. «oc tr eb r uSDA 'V.Kladusa..

Fot okop ij i!; dop is a. Vam 5e dostavlja na znanj e radl d .. .jeg Vas eg s tavau Yezi pomenutog telefona.

SM/IM

RadJeno u 3 PI"imjerkai dostelvl .renc r

1. a/a K-de 5~K

2. 10 Okruga Bihac

3 . CSB Bih.ac

PRILOG: Fotokopi ja dopisa

3 2 5



Saraievu, Da budem iskrcn, do tada nisam ni mao za rnogucnosn kojc ima satelit-

ski telefon. Namjcravao sam traziti saglasnost pretpostavljcne komande cia satelit-

ski telefon stavirn u funkciju, za potrebe Petog Korpusa, sto sam kasnije i uradio,

Irfan Saraccvic, ne cekajuci da zavrsim, odlucno mi [c odgovorio:

-Mozc, ali ako zdite da budc prolivcna krv! Mi yam to nccerno ustupiti na

miran nacm:

Naglasio sam mu cia telefon mora precIati do 19 sati is toga dana kako ne

bih koristio silu za ricsavanic ovog problema. Naravno, Saracevic to nije

ispostovao C5S nijc uvazavao najvece drzavne institucijc ukljucujuci iprcd-

sjednika Predsjednistva Republike Bosne iHerccgovinc.

lzvrsnorn odboru Okruga i njegovorn prcdsjcdniku Zlatku ,JusiCu obratio

sam se dopisorn, a i usmcno sam trazio od njega kao predsjcdnika da utice

na CSS da postupe po zahtjevu Komande Korpusa i da Komandi vrate sarelit-

ski telefon. Kada su vidjeli cia je davo odnio salu i cia cemo mi zbilja upotri-

jebiti s ilu u cilju realizacije odluke predsjednika i ujedno Vrhovnog kornan-

danta, Izvrsni odbor Okruga donio je odluku br. 02/017-420/93, od 15. maja,

kojom je regulirao da CSS preda telefon Komandi Petog korpusa, a u tacki

dva navedene odluke regulirano je: "Satelitski telefon iz tacke 1. ove odluke

daje se na period od 10 dana, io oe l 15. maja do 25. maja 1993. godine",

RBl 'l 1llLI u 1lO5NA I HERCEGOVINA

OUDG ~

IZVRSl' II ODBOR OKRllGi.

BroJ ,02/017-420/93

Da~ll~.o5.1993.,odh ..,

p,..daj.dnft Izvrsoog odbora Okr"ug-a.albae daDa l~.o!5 .. donl0 J.

ODLUKU

o pOBudbi 88telitskg telerona

l.Bat.lit.xi tel.ron 1D NO144 62~7.1"46261 deje Be DB poaudbu

1 koriltenje 5...ur-pu su .A.rm1jaB080. 1 Hercugovln. 1 to l1cno

komendantu tI.KOrpUS8 .Ram1J:UDrekovic\I.

2.Sat.11t.kl tel.ton lz tlleke love odl.uk. daje •• DO.period ad

10 dana i to cd 1.5.015. do 2.:s.o5.199:3.god1ne

3. Transport 1 predaju 88t.l1 takeg telelona lzvrii it ee radniciCSSB1bae dans 1~.o~.1993.godln e ,

3 2 6



t-

t-

).

()

'e

t-

'i-

:1 -

a,

ki

te

Po prijemu satclitskog tclclona. narcdio sam da se uspostavi veza sa

Generalstabom. izvijestio pretpostavljenu komandu i predlozio cia sateli tski

tcleron ostane u Komandi Korpusa, jer jt ocito da pored toga sto nam jc

potreban dodatno je zaostrio politicku situaciju u Okrugu. Sa ovakvom

privremenom odlukom nisu hili zadovoijni niti organi vlasti Okruga niti pak

ogranak SDAu Velikoj Kladusi na cclu sa Mirsadom Ve!aclzicem. Ocito da nije

bilo samo puko pitanje satelitskog telefona kao srcdstva za ostvarivanje veze.

vee se radilo 0 slozenijem poiitickom pitanju, Vidio sam cia mnogi nisu zado-

voljni, jer se postavljalo pitanje. zasto Veladzie mora imati satelitski telefon i

osrvarivati vezu sa najodgovornijim vojnim i civilnim organima bez kon-sultacija sa ostalim u Okrugu?

O RU ZA N€ : S NA 6 EREPU BL IKE B0 5NE I HE RCE GOVINE

5 _ K OR PU 5 ~----=-----~~~f--t~~~STR_ P OV. BR . _ O J / / . - "_!*-::i J Y - ! ! . _ 1 1 ~ . . s : ·BIHAC , 17. Q5.11993_~ GODI~b'()i d:_iu<).1

\ ~firnl;IHI'" __..:----"\ daLum! " .d • . .: .1~ar-i_ ~'-'"-~----+::~!"-'91-

Ra~rje_enje problema6ateli~t$y.og telefona,_

izvjestaj i prijedlog~-

a Ha l Ll ov ic a)

koji su

pclemik.

1. D~na 01~tO&1992. god. avio-transportom iz R Hryatske na a.Coralici,

'izmed yu oritalih MTS pr-ebacen je i 1 (jt!dan) satelit~ki teleofon.

2. Navedent tel~fon je poslao ~red Okruga Bihac u Zagrebu po otrp~mnici

er-o j 16/92 a k ec primaoe nas icvt j enc f e OS R 8iH u Oto -uuu B iha. l; , tJ.

Uns~:o-San5ka 06.

'3. Dana 08.10.1992. godine u. t<ornandu US DB au dosli g-din Irfan

Ljul::njankic i q-d:in Ve ladz ic Mirsad (Predsjedn1i:i Skupsine i 10

Okn.\ga. Bihacl i zen t jeve l t de ae navedeni _atelitskitelefon p r- ed a uro Okruga B}~ac, jer je navodno ~o lste i nabavljen. Na osnovu

zahtjeva navede~~ gospode tel@fon je zapisnicki predan g-dinu

Veladzic M. Te l e+on je- instalis.a.n u vv Kl edue i, au «c je svr-ne i ~,:oqa

j~ karisia ovoj komandi nije poznato.

4. Po~etkom februara 1993. ~od. S~upstina Okruga Bihac je r~z~j~$ila

g.Velad~l~ "irsada funkcije Predsjednik~ IO Okruga. a na istu

fUnkciju je iz~br~n g.Jusic Zlatan.Pocetkam marta t993. god. Skupstina Okruga Bih~c je razrjesila

g.LJubijankic lrfana funkclje Pred.sJednika Skwpstine Okruga, ana

istu Je i=abran Q.Topic Ejub .

.J ave n ap r e u o avedeno je uvod L\ coc et.ar-per io ett ja okc navedenag

satelitsko~ t.e l e+orra ,

Ncvo ia abe-enc vod et.vo ok ruzn t h organa =,ahtjeva de .€ telefon pr-e-de

njima na upotrebu, je~ je i nabavlJen za 10 Okruga.

SrnJenJeno vodstvo okruzniM organa sada tvrdi oa je telefon nabavil~

SDA BiH~ t.e ga n e oencvu toga kor-t s ti. n jec cqr-an ak u V. !(ladusLU vez t OVDQ 10 nkr- uqa Bihac je OVCjJ I<omandi dana. 31.03.1993. QOd.

uputl0 zahtjev br. 02/011-6/9.3 kCljlm traZIi? de. ;::.a njl-hove potr-ebe

azvr-eimo rtlabili::aciju oeveoencc satelit~H:og t eLe+on a , Nasim coqovor-orn

br. 1)5/13-977-2 od 03.04.1993. god. uPl"ltili smo 10 Okruga. da se po

p it an ju mobiLf zac r je obr-a't e riadLezn im cr-cao rme t j , mo-uanoo iii

Opstinskom Sekretarijatu odbrane.

3 2 7



6. fO Ok,..uga.jE do&.t ...v io z aht j ev z e moer l t aacr f u 080 V.I ·<ladusa, kcj i fe

isti ,..e.alizovao·uz ..sis t enc t fu SJB V.kl.du$a; dane 15.05.1993. god.

Nakon ovog-i.J.ljedili 5U telefonski pcz ivi ad etrane g.Veladz1C: Mirsada.

ovoj Kcm.ndi d. ga za~titimo i spr1jecimo ovakvu mobilizaciJu

sat$'itsk09 t~le+ona.QVCi_,,:I(om_nda j!! dan.. 28.04.1993. qoc . od Pr--edsjednistva. R EtiH. o-dnosno

Q-dina Predsj~dnika - Alije IzetbeQovica prim1la dopis u ko)em se k~2~d~ je na.ved@nl telefon vlasnistvo Medjuna,..odn@ zajsdniee ~a pomoc

Muslimanima BiH, a d~ je stavljen na ~aspola~anje SOA V.Kladusa, te da

ova Komanda ~prij~~i oduzimanje istog. 0 ovom dcpisu Pred~jednistva

R 9iH i5tOg da na su bili obavjesteni i Okruzni orQani i CSB Bih.c, a;:bog ceqe su -ee ifSti unatoc tome od:lucili za izuz Lmen je t aie+one ovoj

Vomandl niJ@ poznato.

7. Zbog sveQa napred navedenog, a na o~novu ,ahtjeva g-din. Predsjednika

A.I~~tbeQovica OVa komand~ j~ dana 15.05~1993. god. p~ewzela navedenisatelit~ki telefon cd 10 Okruga Bihac: i ist1 ce or euett g-dinu Veladz"

Mirsadu dana 18.05.1993. god. uz obavjestenje ~vih navedenih orQ~nada u buduce ne pokusavaju"isti mob11isati.

8. Ova KomandaV~s Je do sada redovno izvj~staval. 0 svim dogadJaJima u

20ni odgovorno~ti 5.Korpus3 kao i a drustveno-politi~kim previranjima 1p od je Lame kc j e nam u ovca vr emenu ni riajmen je nisu oot.r-ebnt ,' U av rm tim

dogadj.jima ova Komenda se po~tavljala nepristrasno, principjelo i

pr-ofe'Soionalnouvaza.v.ajuci 5vako9, ill n e " dr -z ec :: 1l-tr.anu"n 1k om e p as eb no i

nastajeci da. cjelokupni Okrug Bihac ujedini u j@dinstveni +ront bar be i

otpor~ aoresor~. Mislimo da sma to i uspjevali, a cinic~ma sve da se toj~dinstvo ostvar-i u potpunosti.

9. Na kraju predlazemo 2bog budu~ih adnosa u Okr-~g~ 8ih~C, a prvenstveno

zbog podrske nasem p~incipjelnom stavu U odnosu prema svima koji zal@ da

se ukt juce u f r"ont borbe p -r o ti v e a r -e e cre , d a .Ii "inkvinisani" satelitsld

t~lefon dodijeli Komandi 5.Korpusa jer c@ u istoj bitl u potpunosti ufunkciji corbe pr-otiv agresora.

Malima Vas ~tav - n~r@djenje po ovorn pitanju.

ZA SLD BD DNU REPUBLIKU 8DSNU I HERCEBDVINU '

SMIlM

Radjeno u 2 (dva) primjerka

d05 t a v 1 j e no,1. alii K-de 5~t::

2. 5VK as R 8iH (n/r Naceln1~d)

Nakon instaliranja satclnskog telcfona vrlo brzo smo uspostavili vczu sa

Generalstabom. Bili smo veoma zadovoljni sto napokon imamo kvalitetnu

komunikaciju sa Vrhovnorn komandom, racunajuci da cemo dobiti suglas-

nost da telefon ostanc u Komandi Korpusa.

To zadovoljsrvo je kratko potrajalo. V e e navecer, oko 22 sara, pozvao me,meni do tada nepoznati nacelnik Operativnog centra Cencralstaba Armijc

Republikc Bosne i Hcrcegovine, Zicro Suljevic, i rekao mi:

-Prenosirn ti odluku prcdsjednika Predsjednisrva Republike Bosnc i

Hcrcegovine Alije Izetbegovica da vratis satelitski telefon Mirsadu Veladzicu!

328

mailto:na.ved@nl

mailto:na.ved@nl



To je bin jcdan od prvih starjcsina koji me, kao kornandanta korpusa,

pozvao iz prcrpostavljene komande. (uc!io me takav stay starjesine iz

Generalstaba Arrnije Republike Bosne iHcrcegovine. Pokusao sam mu objas-

niti neophodnost za tim efikasoim sredstvom veze. Medutim, Suljevir mi je

odgovorio cia on to razumije, ali cia trebam postupiti po odluci bez obzira oa

prijcdlog koji sam uputio pretpostavljeooj komandi..

Po zavrsenom razgovoru sa Suljevicem, pozvao sam nacclnika

Generalstaba Sefera Halilovica, koji se nalazio na prostoru zone odgo-

vornosti Treccg korpusa, negdje oa sirern prostoru Zenice. Ispricao sam

mu sve 0 satelitskorn telefonu imorne prijedlogu, on mi je eksplicnnoodgovorio:

- Pravilno ste postupili! Neka Zicro radi svoj posao, a vi zadrzite telefon u

komandi i uspostavite vezu sa Generalstabornl Bitnija je komanda nego bilo

koji pojedinac.

Koliko mi je bilo nejasno Suljeviccvo prenosenje naredenja da vratim

telefon, jOs mi je bilo nejasnije sto ce telefon rukovodstvu Opcinskog odbo-

ra SDA u Velikoj Kladusi, dok Komanda Korpusa ima velikih problema sa

odrzavanjem veze sa pretpostavljeoom komandom. lstovremeno, zacudilo

me da stay nacelnika Generalstaba Armije bude u koliziji sa odlukom pred-sjednika Predsjednistva.

Nije problem bio u tome sto je Veladzic imao satelitski telefon, vee je

problem bio u tome sto Komanda Korpusa nije imala efikasnu vezu sa

Generalstaborn. Najveci problem je bio sto je glavna tacka kontakra 0 stanju

u Okrugu i Korpusu i glavni izvor ioformacija-dezioformacija tekao putem

tog telefona, Tu cinjenicu sam spoznao tek po dolasku u Sarajevo,

lzvjeStaji 0 stanju u Okrugu clobiveni preko satelitskog telefona bili su u

pretpostavljenoj komandi "vrijcdniji, tacniii i istinitiji" od redovnih izvjes-

raja koji su dolazili od Kornande Korpusa. Na bazi tih izvjeStaja dolazilo se

do zakljucka 0 stanju na tercnu i na osnovu njih pretpostavljena kornan-

da je dimenzionirala svoj odnos u odnosu na nase izvjestajc, ocjene i

procjene stanja u kome smo se nalazili.

Sutradan navecer, u predahu napornog dana, sjedio sam u Operativnom

centru. lz Centra veze je dosao starjesina iobratio mi se vojnicki:

-Gospodine komandante, trazi vas na telefon predsjednik Predsjednistva

Republike Bosne iHercegovine gospodin Alija Izctbegovic. Veza je orvorena.

Molirn vas, pozuritc'

Dan ranije prcdsjednik lzetbcgovir je takoder zvao Komandu

Korpusa, ali je razgovarao sa mojim zamjenikom Sedicern, Presao sam u

drugu prostoriju. llzeo sam slusalicu i u prvi mah nisam mogao pov-

jcrovati da me zaista zovc predsjednik Izetbcgovic. Do tada se nikad

nisam CU O sa preclsjednikom. U meni je proradio vojnicki gen, i sve vri-

3 2 9



jcrnc dok sam razgovarao. na daljini od 3'iO kilomerara, stajao sam ustavu, pozor:

Nakon razgovora 0 stanju u zoni odgovornosti Pctog korpusa, predsjed-

nik Prcdsjedrnstva mi jc rekao:

-Dc, molim te Drckovicu, vidi nckako, pa vrati Mirsi taj tclefon. Potreban

jc nama u Stranci, tc nam javi kad zavrsis taj posao!

Gospodin lzetbegovic me poselarnio i prckinuli smo vezu. Pitao sam

svojc neposredno potcinjene ko je taj Vcladzic, ko je on cia za njega inter-

ventra predsjednik Izctbcgovic. Nisam dobio odgovor. A kako sam i mogao

kad ni oni 0 tome nista nisu znali?Poslije moje prekornande, krajcm 1993. godine, i dolaska u Sarajevo,

uvjerio sam se da Mirsad Vc!ac!ziC uziva veliko povjcrenje drzavnog vrha i

vrha SDA i da je imao rec!ovan kontakr sa gcneralom Delicem, Nakon raz-

govora sa gospodinom prcdsjednikom, postupio sam po njegovom zahtievu

i ustupio teldon gospodinu Veladzicu,

Ne zelim biti tendcnciozan iii umanjiti bilo ciju vrijednost i doprinos, pa

ni doprinos Mirsada Veladzica, ali sto se rice vracanja satelitskog telefona

bez obzira sto mi je to trazio predsjednik Predsjednisrva, gospodin A1ija

Izetbegovic, kojega kao covieka i kao tadasnjeg prcdsjednika izuzetno cije-nim i uvazavarn, sa ove distance, smatram da je trebao biti uvazen moj pri-

jeding i da telefon ostane Komandi Petog korpusa na raspolaganju.

M i s te r i o z n o u lo g o e fe n d ij e C o lo k o v i c o

I. Okrug Bihac, odnosno u zonu odgovornosti Petog korpusa, pocetkorn

septembra 1993. godine, iz Zagreb a doputovao je efendija Salih Colakovic,

koristeci uspostavijeni zracni most Coralici - Zagreb. Doputovao jc sa

Fikretom Abdicem nakon njegovog povratka sa pregovora u Zenevi. Smjestio

se u Vcliko] Kladusi i iskazao zelju da posjeti Komandu Korpusa. U Komaneli

Korpusa primljcn jc 8. septcmbra 1993, goeline, zajedno sa imamom dzarnijc

Fethi]e u Bihacu, efcndijom Remzijom Balticern.

U to vrijeme Kornanda Korpusa nijc bila upoznata sa prcviranjirna II

lslamskoj zajccinici, na nivou Bosne i Hcrcegovine, na rclaciji Rijasct _

Mesihat. sro nije bilo ni cudno ier smo hili u blokacli i okruzcnju. preokupi-

rani iskljucivo oclbranom i ustrojstvorn jedinica.

Ja nisam poznavao efendiju Colakovica, Prije sastanka u Komancli

Korpusa, dobio sam informaciju od Obnoviteljskog sabora Islamske zajcd-

nice Okruga Bihac da se radi () nclcgainom predstavniku muslimana i insti-

tucije Mesihata Islamskc zajednice Bosne i Hercegovine koja vise ne postoji.

Salih Colakovic je do ukidanja bio njen prcdsiednik.

3 3 0



zaduzen za Hereegovinu i da uziva povjerenje predsjednika Alije

Izetbegovica.

Orucevic se ponasao korektno prema mcni ipomogao mi tokom pri-

jema duznosti, Vojnicki i savjesno je izvrsavao duznosti zamjenika sve do

odlaska iz Korpusa u opcinu Mostar radi formiranja oprinskih institucija

vlasti. Njegov odnos prcma mcni iKomandi Korpusa, u vccini slucajcva,

ostao je korcktan. Opcinski organi vlasti na celu sa Safctom Orucevicern

iRusmirorn Cisicem puno su uradili na logisticiranju jediniea Cetvrtog

korpusa.

General Delic mi je takoder skrenuo paznju da u '15. brigadi, sa

kornandnim mjestom u Buturovic-Polju, a kojom komanduje Hase

Hakalovic, "ima neki jusuf Hadzajlija, zvani Homeini" te da na poseban

nacin moram obratiti paznju na njegovo ponasanje, jer negativno utice

na stanje morala.

Na prvom referiranju koje sam imao u Komandi Sestog korpusa, na

kojem su bili prisutni svi komandanti brigada sa svojim pornocnicima,

upoznao sam se isa gospodinom Hadzajlijorn - Horneinijcm. Prijc nego

sto sam odlucio postaviti pitanje ko je taj jusuf Hadzajli]a, u prostoriji u

kojoj se odrzavalo referiranje primijetio sam starjesinu u ernoj uniformi,

koji je na glavi imao ernu mahramu i traku preko eela koja je bila ispisana

harfovima. U sebi sam pomislio da je to najvierovatnije "Horneini" na

koga mi je skrenuta paznja, U pauzi postavio sam pitanje stariesinama ko

je taj gospodin "Homeini"? Ocekivao sam da ce mi se javiti starjcsina u

ernoj uniformi. Medutim, nijc. javio se jedan onizeg rasta, srednjih go-

dina, rekavsi mi:

-Ja sam Iusuf Hadzajlija, zvani Homeini. Insallah, gcnerale, odigrat cemo

kolo u Visokorn' I dok se kolo u Visokorn ne odigra, nece biti srecc za nasuarmiju!

Da budem iskrcn, nisam razumio sta time zcli kazati. Pozvao sam ga u

kancelariju da porazgovaramo, ali i da mu dam do znanja da treba biti disci-

pliniran i odgovoran starjesina. Ophodcnje jusufa Hadzajlije je bilo korekt-

no, vojnicko i vrlo kulturno, ali mi je tokom razgovora ispricao nesto sto sam

prvi put CUO dolaskom u Kornandu Sestog korpusa, Ispricao mi je kako je

doslo do hapsenja zamjenika nacclnika Staba Armije RBiH gcnerala jovana

Divjaka i efendije Tabakovica, koga nisam bio u prilici upoznati. lznio mi jc

svoju verziju razloga zasto su njih dvojica liseni slobode u zoni odgovornos-

ti 45. brigade. Nikako nisam mogao prihvatiti njegova opravdanja iobias-

njcnja da ncko u Armiji, na takav nacin rnoze l isiti slobode zamicruka

nacelnika Staba Armije. Na moje pitanje zasto su lisili slobodc imam a

Tabakovica, odgovorio mi jc:

4 2 7



-Zbog sverca naoruzanjern.

Odgovorio mi je i na pitanje zasto da se kolo odigra u Visokom:

-Zato sto je ramo stvarni centar mob. a nc u Sarajevu'

(mao je izuzetno negativan stav 0 komandantu Dclicu, sto nisam mogao

vojnicki prihvatiti. 'lokorn razgovora Jusuf HadZajlija - Homeini mi je rckao:

-Culi SOlO za Vas, generale. Uvazavamo Vas i cijenimo, ali cerno Vas prov-

jeriti prijc dolaska u nasu zonu odgovornosti,

Rekao mi je da, osim predsjednika Predsjcdnistva lzetbcgovica i tada vee

razrijescnog nacelnika generala Sefera Halilovica, nikoga ne prihvataju kaoautoritete, tako da cu se i ja morati potruditi da zadobijem povjerenje i sim-

patije boraca njegove brigade kako bih pokazao i dokazao da sam stvarni

" patriota. Slozio sam se s njim da cu se potruditi da zadobijem povjeren]e, ali

se nisam slozio sa njcgovim izncscnim ocjenama, jer on nije bio nadlezan

davati te i takvc kvalifikacijc. Zadobio sam povjerenje boraca i starjesina 45.

brigade, njcnog komandanta Hase Hakalovica i,naravno, Homeinijevo. lmao

sam apsolutnu podrsku te brigade i njene komande u daljnjcm ustrojstvu

Korpusa i vodenju borbe. Medutim, Homeini je nastavio sa is tom pricom kao

i u toku moga primanja duznosti,Taman kad sam zadobio povjerenje i stavio pod kontrolu ne samo 45. vee

i ostale brigade u korpusu, dobio sam naredenje iz Glavnog staba da, sa

organima sigurnosti korpusa i brigada, te komandantom 45., dodem na se-

minar u Upravu sigurnosti u Sarajevo. Tek sto sam dobio to naredenie,

najavio mi se na razgovor komandant 45. brigade sa svojim pomocnikom za

sigurnost Hadzajlijom, Primio sam ih. jedino pitanje je postavio komandant

Hakalovic, i to 0 seminaru u Sarajevu,

-Gospodine generale, mi imamo informaciju da je Uprava sigurnosti orga-

nizirala seminar, pozvala ucesnike, izmedu ostalih i iz Cervrtog korpusa, iz

dva razloga prvi - obuka, clrugi - lisavanjc slobode moga pomocnika

Homeinija. Ako se to dogodi, nastavio je Hakalovic, sve ce biti blokirano od

Ivan-sedla do Vranjevica i niko iz Sarajeva nece moci uci u Hercegovinu, a

onaj ko pokusa - bit ce lisen slobodc! Mi imamo povjerenja u Vas i sa Vama

idemo na seminar ... Znate li Vi ista 0 ovome sto sam vam rekao?

Svjestan toga sta se moze dogoditi ukoliko se ostvare Hakalovicevc prog-

noze, rekao sam:

-Planirani seminar jest pomoc u obuci. i to pozitivan, a je Ii to metod

cla se slobode lisi Horneini, to ne znam? Ukoliko bih dobio argumcnte iii

nareclbu cla lisirn Homeinija slobode u skladu sa propisima, to bih sam

ucinio. a ne cla vas vodim u Sarajevo da ga tamo Iise slobode. Eventualno

njcgovo lisavanjc slobodc u Sarajevu bi bilo rusenje moje licnosti i

autoritcta te bi znacilo cla ja nisam sposoban izvrsiti takve zadatke, jer u

Komandi Korpusa takoder postoji organ sigurnosti. 0 tome nista ne znam

r

rr~

r

l

s

4 2 8



:i

i nemam naredenja iz Sarajcva, vezanih za lisavanjc slobode Vaseg

pomocnika. Ali, ukoliko ima argumenata da ce ga LJprava sigurnosti lisiti

slobode. a da mene nc treba upoznati 0 tome, nakon toga cina ce ona i

preuzeti odgovornost. jer, ona ne odgovara meni kao komandantu kor-

pusa, vee kornandantu Glavnog staba Arrnije Rcpublike Bosnc i

Hercegovine,

Time ie zavrsen sastanak. Krenuli smo put Ivan-sedla idalje, ka tunclu u

Butmir, na izvrsenje zadataka u vczi sa seminarom u Sarajevu, Po dolasku u

Sarajevo vidio sam da nije bilo drugih kornandanata osim mene. Sve vise mi

je postajalo indikativno cia ce se ostvariti ana sto mi je iznio Hakalovic, Kraj

seminara Horncini je docekao u pritvoru, a ja sam ostao sa Hakaloviccrn, kojimi je postavio pitan]e.

-Kako da Yam vjerujem gencralc, da niste mali da ce se srvari odvijati

upravo kako smo yam iznijcli?

Frustriran, Hakalovic je rekao da ce zaista blokirati sve u Herccgovini.

Moji pokusa]i da ga umirim i da isposlujem Horneinijevo oslobadanjc,

os tali su sarno pokusaji. Tek nakon uvjeravanja gospodina Izetbegovica

da ce Homeinija pustiti nakon dva-tri dana, kako su mu rckli u Glavnom

stabu, zajedno sa Hakalovicem sam se vratio na komandno mjesto. Uz

svo uvazavanje misije Uprave sigurnosti, koju ne osporavarn, nisam prijeupoznat sa razlozima lisavanja slobode Hadzailijc, ni pri njcgovom pus-

tanju (tacno nakon tri dana) na slobodu. Ne zelim reci da razlozi nisu

postojali, ali zelim reci da sa istim nikad nisarn upoznat. Ako su povezani

sa dogadajima u vezi s hapseniern generala Divjaka, onda su po meni

opravdani. To je trebalo svakako proeesuirati ukoliko u tome ima

Hadzajlijine krivice. A ako je razlog njegova prica i ponasan]e, to je drugo

pitanje. Smatram da sam kao komandant trebao hili upoznat, aka nista

drugo, bar nakon njcgovog lisavanja slobode . jcr, ja sam se morao vrati-

ti u Hercegovinu mec1u borec 'f5-e, sa informaciiom sta sc desilo nji-

hovom stariesini.

Da komandant Hakalovic i njcgov pomocnik jusuf HadZajlija - Homeini

nisu ni u koga imali povjerenjc osim u gospodina lzetbegovica i razrijescnog

nacelnika Staba Sefera Halilovica, potvrdili su ncposredno nakon uspjesno

izvcdenc opcracije "Iczcro '94"

U jcsen 1994. godinc predsjednik Predsjcdnistva je sa komandantom

Staba obisao zonu odgovornosti Ccrvrtog korpusa, posebno saglcdavajuci

stanje u Mostaru. Plan obilaska i boravka obuhvatao je iobilazak 45.

brigade u Buturovic polju. U pratnji gospodina Izctbcgovica, pored gene-

rala Dclica. hili smo ministar MllP-a Bakir Alispahk'. ja imoji saradniei, te

saradnici gcncr ala Dciica i ministra Alispahica. Dolaskorn na komandoo

mjcsto 45-e. raport gospodinu Izetbegovicu prcdao je komandant brigade

1

4 2 9



Hakalovic. Prije odrzavanja sastanka u kancelariji kornandanta brigade,

istupio je Horncini ikazao:

-Kornanclant i ja imat cemo sastanak sarno sa Predsiednikom' Niko drugi

ne moze prisustvovati' Ni general Delic, ni ministar Alispahic' A nadam se cia

nam general Drckovic nece zamjcriti, jcr ni on ne rnoze biti prisutan Zelimo

licno upoznati Prcdsjcdnika 0 nckim pitanjima koja ne elozvoljavaju vase

prisusrvo. Ne radi se nista () varna, generale Drekovicu j molimo Vas cia narn

nc zamjcrite!

Dok jc Homeini izgovarao ove rijeci, gospodin Izetbegovic je vee bio usao

u kancelariju, a na vrata je stala vojna policija. Sastanak [e trajao oko sat i po,

Ispred vrata su ostali stojeci kornandant Staba Arrnije, komandanr Korpusa i

ministar MLP-a jcdne drzave.

Gledali smo se s ncvjericorn,

-je liovo mogucc>, pitao sam general a Delica - a on mi je odgovorio - kao

sto vidis, izgleda cia jest'

Izrnedu nas pred vratima je, cini rni se, najvise bto pogoden general

Delre. To je nesto sto se u mom Petorn korpusu nikako nije rnoglo dogoditi.

Delic je rekao da ce reagirati kod gospodina lzetbegovica, _Ie Ii to uciruo, to

on zna. Po zavrsenoj posjeti, pozvao sam na razgovor komandanta

Hakalovica i njegovog pomocnika Hadzajliju, Rekao sam im da to vise ne

rade i da se tako ne mogu ponasati.

Nisam imao problema u daljnjem rukovodenju i komandovanju tom

adorn, a epizode s Homeinijem iz Herccgovme prisjecarn se da bih ilustri-

probleme sa kojima smo se susretali prilikom ustrojavanja nase Armije,

r.S e s t i k o r p u s

Sesti korpus je osim Kornande Korpusa, koja je brojala 112 pripadnika,

rmao pet brigada, cetiri samostalna bataljona, Mjesovit! artiljerijski divizion

(MAD), Logisticku bazu i Nastavni centar na Bradini. L J sastavu Sestog kor-

pusa su bile sljedece [edinice. 43, bbr. 44. bbr., 45. bbr. 649, IbL, 601. olbr.,

SB "Prozor", SB "Bielasnica", 6, bve 609 samostalni inzinjerijski bataljon. 6.

mjesoviri artiljerijski divizion, Logisticka baza.

Brojno stanje jedinica Sestog korpusa Armije Republike Bosne i

Hercegovine na clan prijema duznosti iznosilo je 8,463 pripadnika.

430



adc. Prcglcd brojnog stanja [edinica S~st()g korpusa 19. januara 1994. godine:

lrugi

.e da

limo

vak

nam

JEDINICA BROJNO STANjE

lIsao

ipo.

usa i

1 Komanda korpusa 112

2. 6. Bvp 17'1

3 609. samost. inz . Bataljon 331

4. 6. MAD "Igrnan" 244

5 6. LoB 88

6. 43 hhr 2.451'7 44. hbr 1S1;

8. 45 . hbr ](;319 M9. lbr. 97 6

10. 601olbr. 186

11 SB "Prozor" 599

12. SB "Bjelasnica" 126

~jKlJPNO 8,463eral

xliti.

0, to

lanta

c ne

. kao

tom

ustri-

je.

IJ odnosu na ratni zadatak, snagu agresora, dodijeljenu zonu odgo-

vornosti, konfiguraci ju zemljista, materijalno-tehnicku oprernlienost, borbu

na dva fronta sa srpskocrnogorskim agresorom iHVO, brojno stanje korpusanije bilo dovoljno. No i pored takvog brojnog stanja Sesti korpus se uspjesno

suprotstavljao i stit io slobodnu teritoriju.

Pisati 0 Sestom korpusu, a ne reci nista 0 njegovom sastavu, citalac ne bi

mogao stvoriti sliku 0oj nasoj jedinici. Kratka biografija jedinica Sestog korpusa

ne odslikava vrijeme i dogadaje tokom 1992 . i 1993. godine, vrijeme i uslove u

kojima su se forrnirale jedinice na tim prostorima, niti uslove u kojima su

izvodena borbena dejstva . .Mnogo toga se odigralo prije moga dolaska na tc pro-

store. Mnoge su borbe, bojeve ioperacije izvodil i hrabri borci Sestog korpusa od

Vranjevica do lgmana; od Prozora do Bjelirnica tokom 1992 . i 1993. godine. U

ovoj knjizi pokusat cu opisat i stanje u kojem sam zatekao jedinice Sestog i Cetvr-

tog korpusa, kao i kratke presiekc stanja i dogadaja tokom nepunc dvije godine

koliko sam boravio na duznosti komandanta Cetvrrog korpusa.

Karaktcristican je bio nacin organiziranja Sestog i Cervrtog korpusa. Ustvari,

slicnosti sa organiziranjem ostalih korpusa nase Annije su bile velikc. Od dobro-

voljaca i patriota okupljenih u Patriotskoj ligi, samoorgani.ziranim grupama i

manjim jedinicarna, preko tcritorijalne odbrane formirane su prve brigade. a

nakon toga Cervrti korpus Armije BiH. Daljnjom reorganizacijom jcdinica

Armije, formiran je i Sesti a nakon toga jcdinstveni Cctvrti korpus. Period djelo-

vanja pripadnika Patriotskc lige bitan je upravo za prostorc Hcrcegovine i ustvari to su bili pocctni temcIj i na kojima Cesc tokom vrcmcna izgradit i respek-

tabilne snage nase Arrnije. Sve iediruce Sestog i Cctvrtog korpusa imale su bogat

nika,

izion

, kor-

olbr.,

Jl1, 6.

.n« i

4 3 1



Zaohilaznica kod Bijelc strateski je hila vrlo vaina za siri dio tcritorije

Bosne i Hercegovine, posebno kad se prvi put Mostar povezao sa ostalim

dijelovima slobodnih teritorija. Nairne, sve mostove na putu M-17 na pocetku

agresije porusio je HVO. Prema Mostaru se u toku sukoba sa }IVO iz pravca

Jablanice moralo ici preko planina, a po potpisivanju Vasingtonskog sporazu-

ma prema Mostaru sc islo komunikacijom M-17 koristeci pontonskc mostove

i splavove UNPROFOR-a. To je izazivalo ogromne guzve na pnlazima, pa smo

odlucili da se izgrade putne zaobilaznice u zaljevima jezera - da ne zavisimood UNPROFOR-a dok se ne izgrade novi mostovi, Komandant Spanskog

bataljona UNPROFOR-a tvrdio je da je nemoguce napraviti kvalitetan usjek u

liticama uz jezero na Ncretvi. Na to sam mu rekao:

-Zvar C o Vasza dva mjeseca na otvaranie!

Ibilo jc tako. On naprosto nije mogao vjerovati da to mogu uraditi nasi

inzinjerci sa postojecom tehnikom, zalihama goriva, i problernima sa kojima

smo se nosili,

Dakle, svi ti putevi, sve te zaobilaznice, brojni mostovi na tim kornu-

nikacijama, sve su to velike pobjede hrabrih inzinjeraca, bez kojih ne bi bilo

moguce funkcioniranje korpusa i njegovih potcinjenih jedinica. Bataljon je

radio i na odriavanju novih i postojecih komunikacija u zoni odgovornosti

te na mjerama inzinjerijskog osiguranja pri izvodenja borbenih djelovanja.

, Arlilje " i 5ost.g kerpusu ISesti mjesoviti arti ljerijski divizion "lgman'' (6. MAD) form iran je 23. okto-

bra 1993. godine, sa komandnim mjestom na Bradini i u Konjicu. Divizionom

je komandovao Reuf Sidran. Divizion je 13. februara 1994. godine preformi-

ran u Cetvrti mjesoviti artiljerijski puk (MAP), u ciji sastav ulazi Cetvrti iSesu

mjesoviti artiljerijski divizion. Cetvrtim mjesovitirn artiljerijskim pukom

komandovao je nakon formiranja mladi i iskusni starjesina, artiljerac po stru-

ci Edin C:ajic. Pod njegovom komandom ova; puk postao je snazna artiljerijs-

ka [edinica. Borci i starjesine 6. MAD su. do formiranja 4. MAP, imali izuzetnu

zaslugu za artiljerijsku podrsku jedinicama Sestog korpusa.

***U sastavu Sestog karp usa nalazila se i Sesta logisticka baza, koja nije bila

razvijena i osposobljena za logisticku podrsku jedinica i sastava Sestog kor-

pusa. U sastav korpusa ulazio je i Nastavni regrutni centar u Bradini. Ovaj

Centar prilikom moga prijcrna duznosti nije bio infrastrukturno razvijen i

nije pruzao mogucnost kvalitetne obuke rcgruta i doobuke borackog sasta-

va. Komanda Korpusa za vrlo kratko vrijeme organizirala je fad u centru i

stvorila patrebene uslove za njegavo funkcioniranje. Vrlo brzo su se nasli na



usamljcni 649 . brigada i SB "Prozor' Moju konstataciju potvrdit ce i dogadaji

sa selom Here u januaru 1994. godine, kad je izvrsena ofanziva HYO iHrvatske

vojske, pred potpisivanje vasmgtonskog sporazuma. Napadom HYO na selo

Here vidio sam ncdovoljnu sposobnost u rukovodcnju i komandovanju,

nemogucnost pokretanja jedinica, izvrscnja manevra, bez obzira na krajnje

napore komanclanta Gusica.

Isticern vojnicko drzanje iuporan rad na konsolidaciji stanja tokom teskih

borbi u odbrani sela Here, prije i nakon njegovog pada, ispolien od strane

tadasnjeg nacelnika Staba Seslog korpusa Dzerne Najerovica i starjesina iz

komande Fehima Bibica i Ferida Mizdraka, U kriticnom mornentu Naietovic,Bibic iMizdrak poduzeli su nadcoviecanske napore u konsolidacij i odbrane i

zaustavljanju agresora. Prijetila je opasnost i ostalim slobodnim selima opcine

Prozor da padnu u ruke agresora, Eventualnim padom, sela Kute i SCipe, bio

bi ugrozen lijevi bok jedinica Treceg korpusa i istovremeno bi se stvorila

mogucnost agresoru da bezbjedno dovuce nove snage sto bi dodatno kompli-

ciralo i uslozilo vee ionako slozenu situaciju. Naravno, pored boraca

Prozorskog bataljona zelim istaci i hrabre borce 44. i 45. brigade, koji su usi-

ljenim marsom sro pjeske, sto vozilima, ipak uspjeli stici da pomognu

Prozoracima i svi skupa rame uz rame zaustavili su neprijatelja i konsolidiraliodbranu.

Korpus je, osim zasticene veze sa Stabom Vrhovne komande, irnao radio

i kurirske veze. Sesti korpus i jedinice koje su usle u njegov sastav, tokom

zestokih borbi u 1992. i 1993. godine i do mog prijema duznosti koman-

danta, imao je ukupno 415 poginulih i 622 ranjena pripadnika.

Pregled ukupnih gubitaka Sestog korpusa do 19 , januara 1994 , godine:

1993. godina

1992. godina do 19, 1. 1994, Uk u p n 0

JEDINICApoginuli ranjeni poginuli ranjeni poginuli ranjcni

L Komanda Korpusa

2. 6. bVP

3, 609. sam. in?.. bat.

II. 6 MAD

5. 6. LoB

6. 43. bbr.

7. 44, bbr.

8. 45. bbr.

9 6491br10. 601. olbr

II. S1 3 "Prozor"

2

10

13

47 11

15

48

5

38

11

4 9 93 93 140 142

13 87 182 92 195

13 53 75 9 1 88

18 29 22 40 40

3 40 9] 41 9 ! j

99 312 523 415 622

( 12 SB "Il,elasnICa"

! . UKUPNO 103

-



nacin prekinuse njihove ;i :ivOleposl ijc zarobljavanja, ada cc njihovi roditclji ,

porodice isaborci konacno saznati istinu.

Kad sam primio duznost komandanta, Cetvrti korpus jt brojao 8.544

vojnika i starjesina. Bcz obzira na relativno malo brojno stan]e, probleme sa

kojima su se suocavali, snagu i silu agresora, borci Ccrvrtog korpusa nisu

poklekli. Uspjcli su ocuvati raj prostor inisu dozvolil i implcmentaciju cilje-

va idogovora "vclikosrpske" i "velikohrvatskc" politike () poc\jeli Republike

Bosne iHercegovine.

Pregled brojnog stanja jedinica Cervrtog korpusa Armije Republikc Bosne ~i Herccgovine 19. januara 1994. godine:

JEDlNICA BROJNO STANJE

1. Komanda Korpusa sa Vodom veze 123

2. 4. bVP 21)

3. 41. smtbr. 2.274

4. 42 . bbr. 2386

5 47. bbr. 1533

6 . 48. bbr, 1.901

.. , SB "Sargan" 3118. SB "Ncvesinjc" 270

9 4. MAD 72

10 4. LoB 168

11. Ratna bolnica 199

12. Tovarna cera 34

UKUPNO 8.544

[edinice Cetvrtog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovinc su u

zoni odgovornosti prcma srpskocrnogorskom agresoru, 19. januara 1994.godine posjedale: desno, ukljucno tt 413 (Vranjevici) - Stjepangrad -

Ravnice - Guberaca - Fortica - Sljeme - Potporim - Rosce planina - Borova

glava - Plavac, ukliucno, a prerna HVO: lijevo, tt 413 - Malo polje - Kosor-

Velmos - rijeka Neretva - Donja mahala - Bulevar - Santiceva - Carinski

most - rijcka Neretva . HE "Mostar" - Sljunkara - samostan - put M-17 -

most prema Vojnom - rijcka Neretva - HE "Salakovac'' - rijeka Ncretva - Vrda

- Dreznica, uk1ju~cn~(~).:_....~_ --------------------

Moral boraea istarjesina korpusa bio je na vrlo visokom nivou, a apso-

lutno je bila neupitna privrzcnost drzavi i borbi.

Kratka biografua jedinica upotpunit ce sliku tog korpusa svirn onima koji

budu zeljeli da upoznaju Cervrti korpus i njegove boree. Mnogo je Truda

ulozeno prilikom formiranja jcdinica Cetvrtog korpusa. LIvidu borbena djelo-

vanja jediniea ovog korpusa ne moze ni izbliza prikazati sta se sve dogadalo

4 5 7



tojao i rivaluct opcinskih i okruznih organa, koji su nastojali pro-

funkcionirati, ali nisu uspijevali u punom kapacitetu zhog konccntriranja

moci u opcinskim organima vlasti. Angazovanjem komande novoforrnira-

nog Cetvrtog korpusa uticali smo na promjenu stanja. Ostvarena saradnja

iuspostavljcni odnosi na terenu od nivoa mjesnih zajednica do okruznih

organa vlasti ubrzo su dali rezultatc koji su dodatno pozitivno uticali na

cvrseu organizaciju vojnickih kolektiva, Na tako malum prostoru, kao sto

je u to vrijerne hila opcina Mostar, funkcionirala su - pored Ratnog pred-

sjednistva Mostara - i ratna predsjednistva Nevcsinja, Gacka, Trebinja,

Capljine, Stoca i drugih opcina u izbjeglistvu, tako da je to - uz potpuno

shvatanje opravdanosti njihovog postojanja - ipak bio premali prostor za

toliki broj ratnih predsjednistava sa razlicuim intercsima i problemima.

No i pored toga animiranje ratnih predsjednistava navcdenih opctna , i

planski uspostavljena saradnja, veoma pozitivno se odrazilo na moral

nasih boraca Danonocnim radom starjesma Komande Korpusa na terenu

i potcinjenih komandi uz potpunu podrsku organa vlasti uocene slabosti

jednostavno su nestajale.

Nista nije bila bolja situacija ni u sjevernoj zoni, gdje su zasebno djelovali

opcinski organi Konjica i jablanice, pa i opcine Prozor, koja je bila smjeste-

na u jablanici, veci dio rata, bolje reci do implementiranja Vasingtonskog

sporazuma,

U toku obilaska jedinica, ustanovio sam da su polozaji prema srp-

skocrnogorskom agresoru vise strazarskog, nego organiziranog

vojnickog djelovania, To me veoma cudilo, a posebno je bilo izrazeno u

zoni odgovornosti dotadasnjeg Cetvrtog korpusa U zoni odgovornosti

Sestog korpusa, osim na prostoru opcine Konjic, i to uzem dijelu, pros-

tor Prenja je bio nepokriven, kao i prostor sireg dijela padina Treskavice,sto je takoder stvaralo probleme. Cinilo mi se kao da su postojale saglas-

nosti 0 rnedusobnom nenapadanju. Kroz utvrdivanje zasto je to tako, u

razgovoru sa starjesinama, upoznat sam sa necirn meni do tada nesh-

vatljivirn, ali vjcrovatno nuzno potrebnirn u to vrijcme, a posebno

izrazenim u zoni odgovornost i Cetvrtog korpusa - da je tih dognvora i

saradnje, iako ne u klasicnom obliku. ipak bilo. Bilo je kupovine muni-

ci]e, naoruzanja i ostale oprerne od cetnika. pa i koordiniranog artiljeri-

jskog djelovanja po polozajima jcdinica HVO na dcsno] obali Ncretve.

Istina, borcirna i srarjesinarna u ovom dijelu Bosne i Herecegovine, S

obzirom na situaciju u kojoj su se nalazili, nije ni preostalo nista drugo

Ustvari, o ni su i os t ali zahvaljujuCi dovitljivosti, lukavstvu, realnom

razrnisljanju te pronicljivosti boraca i starjesina i organa vlasti, kao i

cvrstorn opredjeljenju naroda za ostank()ml_.n~a_!is'yvQoilli~----------f-

Analizirajuci navedcno, srnatrarn opravdanim to sto su radili.



pokrctanja privrcde i jacanja civil nih instituci]a, ali jc, istovrcmcno, hila

svjesna da rat j()~ uvijck bukti ncsmanienom zestinorn ida !11U se ne nazirc

kraj. lako ih jc smatrala opravdanim, Komanda Korpusa nije sa oduscvlje-

njem prihvatala takvc zahtjcve. Osnovni problem je bio u tome sto

dernografski poreneijal stanovnisrva u dolini rijcke Nererve nije mogao

zadovoljiti zahtjevc oclbrane i, istovrcmcno, zahtjeve insrirucija vlasti u vezi

sa demohiliztranjem njima potrebnih kadrova u drugoj polovini 1994 i

1995. godine. Vodeci racuna za ocuvanjcm borbene gotovosri svojih jedini-

ca, Kornanada Korpusa je bila prisiljcna selektivno izlaziti u susret rakvirn

zahtjcvima.

C.k. lp . lr i. lski ednes premo barbI

Bile su izrazene iprisutnc teznje za uspostavljanjcm Iokalistickih odnosa

u institueijama vlasti, komandarna i jedinicama. Ccsto su pojeclinei iz

opcinskih organa vlasti u praksi posezali za radnjama i mjerama koje nisu u

njihovoj nadleznosti, a odnosile su se na rukovodenje i komandovanje,

rjesavanje personalnih pitanja, kao i drugih pltanja koja su iskljuCivo u

dornenu vojnickog rjesavanja. Bilo je pokusaja prisvajanja jedinica razrn-

jestenih na svojoj teritoriji koje su smatrali svojim brigadama. Tome smo se

energicno suprotstavljali.

Svaki vid naseg suprotstavljanja takvirn islicnim pojavama dovodio je u

konfrontaeiju Komandu Korpusa i mene kao kornandanta sa predsravnici-

ma organa vlasti. Nazalost, to je hila izrazeno tokom 1994. i1995. godine,

i sve skupa je otezavalo rukovodenje i komandovanje jedinicama, stvaralo

klimu za nepravilne odnose i ncpovjerenje. Komanda Korpusa je to u star-

tu sasijeeala i stvari postavljala na vojnicki nacin. To nijc bilo lahko, uzme

li se u obzir kalkulantski nacin ponasan]a nekih ofieira Cetvrtog korpusa,

Zelirn to potkrijepiti detaljem koji odslikava stanje neprofesionalnog

odnosa pojedinaea, isti istovrcmeno prikazuje stanje i stepen organizira-

nosti na kome smo se nalazili.

Zahtjev organa vlasti iz Stoca upucen je u aprilu 1994. godine u

Komandu Korpusa. U njemu se navodi cia se u komandi ne nalazi ni jcdan

olieir na znacajnorn mjcstu koji je iz njihove opcine iii susjednrh opcina

poput Capljine, Trebinja i 5 1 . Anaiizirajuci zahtjev opcinskih organa Stoca,

smatrali srno ga potpuno opravdanim. U eilju rjcsavanja zahtjevaopcinskih organa vlasti Stoca zakljucll] smo da hi Esad Sejtanic mogao biti

starjcsina koji ispuniava strucne uvjete za rad u kornandi, pri tome je pori-

jcklom iz opcine Capljina, a u brigadi kojom jc komandovao bio je veliki

broj boraea i starjesina sa prostora opcine Stelae. Na niegovo mjesto smo

planirali posta viti Nusreta Sahica, tadasnjeg komanclanta Bataljona vojnc



policije. Ohavio sam razgovor sa Sejtanicem. koji se slozio i podrzao takavnacin razmisljanja prctpostavljcnc kornande. ali su se - prilikom pokusa-

ja implementacije ove odluke u praksi - pojavili problerni. Vojnici i star-

jesine, navodno dusebriznici za svojim komandantom. okupili su sc da

protestiraju pod izgovororn: "Nc damo mi svoga kornandanta, ne zelirno

mi drugoga komandanta," i slicno. To [e bilo apsolumo nevojnicko porta-

sanje irazmisljanie, ali je bilo posebno neprihvatljivo ponasanje koman-

danta brigade Sejtanica. Kao da su mu odgovarale reakcije njegovih

potcinjcnih, na osnovu cega se moglo zakljuciti cia je to unaprijed plani-

rana aktivnost na sprecavan]u realizacije naredcnja 0 primopredajiduznosti komandanta. Ne zcleci stvarati losu atmosfcru, u Komandi

Korpusa se odustalo od planirane aktivnosti, mada smo bili svjesni cia se

icdino na takav nacin mogu prcvazici postojeci lokalizmi. Bez obzira na raj

dogadaj koji odslikava svu slozcnost situacije u kojoj smo se nalazili,

moram reci da je, bez ohzira na ovaj dogadaj, Sejtanic veoma uspjesno

kornandovao svojom hrigadom i cia smo mi u Komandi Korpusa zeljeli

prije svcga vidjeti jednog tako uspjesnog srarjesinu sa tih prostora. Mozda

je dobro sto se sve to tako odigralo, jer su ipak borci 442. brigade bili

vezani uz svog komandanta, koji je ulozio sebe u kolektiv ove jedinice.

Kako je vrijerne odmicalo, sve ie manje bilo prostora za slican nacin

ponasanja irazrnisljanja. Ustvari, takav nacin ponasan]a je vee polovi-

nom 1994. godine uz punu podrsku mojih potcinjenih u potpunosti

prevaziden stvaranjem novih uslova i postavljanjem novih zahtjeva pred

potcinjene na tom planu. Posebno je bilo tesko tokom izvodenja bor-

benih dejstava izvrsiti manevar jedinica, bez cega nema uspjesnog

vodenja borbe: Teska je bilo pokrenuti jedinice sa prostora opcine

Mostar radi izvodcnja borbi napr irnjer. u opcini Konjic ili obrnuto.

Takvom stanju su u pocctku itekako kumovali mnogi pojedinci iz

vojnickih kolektiva pa nazalost i pojedinci iz organa vlasti, Kojima tonije odgovaralo Ali, i taj problem je Kornanda Korpusa rijestla i stvorila

uvjete za rnancvar jcdinica u vremenu i prostoru uz apsolurno posti-

vanje sistema rukovodenja ikornandovanja. Ustvari, nismo dozvoljavali

da se drugi mijesaju u realizaciju planiranih zadataka i aktivnosti.

Ovakve stavove Komande Korpusa su pojedinci iz organa vlasti naztvali

"voj norn huntorn", "vojnim pucern" i ne znarn kojim sve rijecima. Jedini

razlog tome je bio sto nisu mogli raditi kao do tada - cia podreduju

vojnicke kolektive svoiim, a ne ciljevirna borbe, te manipuliraju

vojnickim i starjesinskim sastavirna. Pojedinci se nisu mirili sa nasim

zahtjevima i nacinorn facia, pa su organizirano isli cak i predsjedniku

Predsjednistva Aliji lzetbcgovicu i hlili sc na mene i moju kornandu,

zahtijevajuci imoju smjcnu.

4 7 3



riiO je itekako tesko jcdinice, borcc i starjesinc izvcsti iz njihovihr mahala i sela, staviti ih u stroj i dislocirati na Bjclirnicki plato radi

priprcmc i izvodcnja borbi, a posebno im nije bilo lahko objasniti da je

borba na Bjelrmickorn platou upravo borha za grad Mostar, iii pak da je

borba u Konjicu za Konjic teza od borhc za Koojic koja se vodi oa

Bjclimickom platou,

'Iakvo stanje odnosa i ponasanja najodgovornijih u zoni odgovornosti

Ccrvrtog korpusa me podsjecalo urnnogome na 1992. godinu i Stab odbrane

u Bihacu, kacl srno imali problema izvesti vojnike i starjesine na dominantnepolozaje izvan grada i uspostaviti odbranu Bihaca. Prevazilazenje takvih

problema u pocetnom periodu organiziranja otpora u c1aljnjem toku rata

dalo je rezultate. Smatram cia smo mnogo energije odvajali na rjesavanje

unutrasnjih problema i da je to ocluzimalo dosta vremena i prostora od

priprema za vodenje borbc.

Posebno je tesko pitanje bilo pitanje usposrave sistema i odgovornos-

ti . jer, ncrna rezultata bez sistemskog rada ijasne odgovornosti. Sa siste-

mom se dobija, bez sistema gubi, Nazalost, idanas, sedam godina poslije

rata, susrecerno se sa nesisternskim funkcioniranjem, bez jasno izrazcneodgovornostl. I danas se osjeti neorganiziranost bosnjackog naroda. Ta

neorganiziranost posebno se ogled a u povratku naseg naroda na svoja

vjekovna ognjista, Stalno se iscekuje cia ce ta pitanja rijeslti neko drugi, a

ne mi sarni. Nema vise central nih komiteta, nema vise saveznih institucija

od kojih bi trebalo da nam dodu gotova rjesenja. Nece Focacima,

Viscgradanirna, Trcbinjcima, Capljincima i drugim, niko obczbijcditi

povratak ukoliko sc sami ne organiziraju. I danas neclostaje organizacija

na terenu. Svi vodimo visoku politiku. Primjer dobre organizacije i

upornosti u povratku su Bosnjaci iz Kozarca kod Prijcdora. Zaborav ikratko pamccnje nas stalno potiskuje.

Ilustracije radi, pitao sam borce 42. bbr.:

-Zasto ne prihvatate Nusreta Sahib, strucnog oficira i Bosnjaka iz Bosner

Ako njega nc prihvatate, nije mi jasno kako cere prihvatit i mene, Bosnjaka

porijeklom izvan Bosnc. covjeka koji Bosnu voli i srnarra svojom dornovi-

nom ..

Nisam dobio odgovor, ali sam ga znao.. Ireba Ii to uopce biti kriterij?

Apsolutno. nco Za vrijcme komandovanja Petim korpusorn, susretao sam se

sa Ijudima koji su govorili: "Bihar Biscanima!" Takve reakcije sam cue i u

Mostaru: "Mostar Mostarcima!' Postavljao sam sebi pitanje: Sta sa onima koji

nisu ni iz Mostara, ni iz Bihaca, a protjerani su iz Nevesinja, Gacka, Ljubinja,

Stoca, Lima, Trebinja, Sanskog Mosta, Kljuca, Bosanskog Novog, Banje

Luke' To mi nije bilo shvatljivo bcz obzira sto su iza tih slogana stajala obra-

zlozenja koja nisu u principu otkrivala pram istinu.

A7 A

Vrijeme lokalnih mocnika na srecu iscezava, a takvih mocnika u ratu jc



bilo na pretek. Dolazi vrijemc kada ce se valorizirati trud boraca i star-

jesina Armije Republike Bosne i Hercegovine u punom kapacitetu. Ako se

to ne desi, onda ce biti potrebno podici spornenik "neznanom iunaku",

jer bi on, ustvari, stmbolizirao one koji 5U mnogo dali, a za njih se ne zna.

Cuo sam za poslovicu: "L! ratu vlada daje topove, bogati volove, a siro-

masi sinove." Danasnja socijalna struktura personala Vojske Pcderaciie, cini

mi se, potpuno odgovara ovoj narodnoj izrcci, Duznost nam jc vojni poziv

uciniti atraktivnim u Bosni i Herccgovini, a to se posebno odnosi na

Bosnjake.

(rna jos jedna narodna: "Ko nc ieli hraniti svoju vojsku, hranit ce tudu."Ne hi bilo dobro da se i ta narodna ispuni, a posebno ne opet nama

Bosnjacima. Gledajuci danasn]u socijalnu strukturu pripadnika Vojske

Federacije nisam zapazio nijednog vojnika iii starjesinu a da mu je otac

direktor, profesor, prernijcr, ministar, general.

Ukupni gubici Cervrtog korpusa, do 19. januara 1994. godine, kada sam

primio duznost iznosili su: ~\

1 9 9 3 . godinaI

JEDINICA 1 9 9 2 . godina do 1 9 . 1 . 1 9 9 4 . Ukupnopoginuli ranjeni poginuli ranjeni poginuli ranjeni

1 . Komanda Korpusa 4 1 8 2 7 1 8 3 1

2 . 4. bVP 20 9 6 Z O 9 6

3 . 4 1 . smtbr. 1 1 9 1 5 0 340 6 3 8 4 5 9 7 8 8

4 . 4 2 . bbr. 8 24 9 5 1 2 6 1 0 3 1 5 0

5 ! i 9 i h b b r . 11 40 9 9 2 8 1 110 3 2 1

6 . RB Mo s ta r 7 7

UKUPNO 1 3 8 2 1 8 5 7 9 1 1 6 8 717 1.386

Ukupni gubici Cervrtog iSestog korpusa do 19. januara 1994. godine:

KORPUS Poginuli Ranjeni

1. 4 . korpus ARBiH 717 1 3 R C ,

2 6. korpus AR BiB 415 6 2 2

UKUPNO 1.132 2.008

4 7 5

r,

_L



Iz prikazanih poclataka se vicli da je tokorn 1992 i 1993. godine. u

Hcrccgovini za slobodu svoga narocla i domovine. zivor polozilo 1.132 pri-

padnika tadasnjih Cervrtog i Sestog korpusa. Taj broj ce se povecati tokorn

1994 i 1995. godinc. Nasi schrdi, poginuli i ranjeni trcbaju nam biti stalno

J ~~s~;~u. Uz svo uvazavanje doprinosa drugih, oni su najzasluzniji za nas i

~nak nase domovine.

D e m i l i t a r i z a c i j a M o s t a r a

Nakon potpisivanja Vilsingtonskog sporazuma i primirja sa postrojbama

HVO, 1994. godinu su tdisno obiljczilc sljedecc aktivnosti:

- Zastita slobodnih teritori]a,

- Transformacija i reorganizacija Sestog i Cervrtog korpusa u Cetvrti kor-

pusAR BiH,

- Dcmilitarizacija grada Mostara - dislociranje svih postojecih vojnih

kapaciteta iz urbanog dijela grada,

- Uspostavljanje primirja sa HVO i implementacija Vasingtonskog spo-razuma u njegovom vojnickom dijelu,

- Stvaranjc potpunih uvjeta za izvodenje sirih borbenih djelovanja protiv

srpskocrnogorskog agresora.

** *Postignuti dogovor a demilitarizaciji grad a tesko su prihvatili borci istar-

jesine Cetvrtog korpusa, ali i ja licno kao komandant. Nije nam bila poznata

sus tina sporazuma niti smo informirani 0 sadrzaju i cil jevima postignutog

dogovora. Na vise sastanaka sa politickim rukovodstvom u Mostaru i gospodi-

nom Oruceviccm, S obzirom na obim obaveza i poslova te kratkocu vremena

za implemcntaciju, iznosio sam dosta pcsimisticne stavove vezane za dcmili-

tarizaciju. Kasnilo se sa poduzimanjcm mjera na terenu. ja sam trazio od poli-

tickog rukovodstva, kada je vee sporazum postignut, da priprcmi politicku

k1imu za realizaciju postignutog dogovora 0dcmilitarizaciji grada, sto je i nor-

malno. Bio je problem ko ce povuci prvi potez LI tom pravcu, mi vojnici iii

politicari. Pozvani srno u Sarajevo kod gospodina predsjednika lzetbegovica,

Safer Orucevic i ja. Predsjednik me jc pitao cia li ja znam sta sc zeli postiCi

dcmilitarizacijom. Odgovorio sam mu cia nazirem sra se zcli, ali cia nisam u

potpunosti upoznat.Predsjednik Izetbegovic jc rekao da se clemilitarizacijom zele postici uslovi

za politicko rjesavanie situacije u gradu i za ujedinjcnje grada. Naravno, slozio

sam se sa gospodinom preclsjednikom. kome sam rekao cia vojnici mace ne

vole cuti za pojam clemilitarizacije, a kamo Ii ga u praksi sprovoditi. Rekao

sam mu j05, da se ne treba nervirati bez obzira na sve probleme sa kojima se

,.,

I.

1

c

fI.

i;

g

n

11

j(

k

o

jt

p

bK

o

K

b

k:

· .;-



... obracan]e borcima U okolini Konjica, 1994. godina .•.

L. .. tenkist i Cetvrtog korpusa ...

53 0

general drekovic

Documents