genadij petrovic malahov - lecenje 200 najrasprostranjenijih oboljenja
DESCRIPTION
fgbvTRANSCRIPT
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
1/183
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
2/183
Genadij Petrovi Malahov
LECENJE DVESTA
NAJRASPROSTRANJENIJIH
OBOLJENJA
(PREVOD S RUSKOG)
BEOGRAD2007.
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
3/183
SADRAJ
OT) RUSKOG IZDAVAA 11
UVOD 13
PRAKTINE PREPORUKE ZA PRIMENULEKOV ITI H TERAPIJA., 13
OPTI PODACI O LEKOVITOM
BILJU 79
Stanja fitopreparata 79
Terapi je leenja 82
RECEPTI I PREPORUKE ZA
LEENJE OBOLJENJA 87
A D EN O I D I T I S 87A D E N O M PROST ATE 90
A F T E 92
ALE R G I J A 93
A N E M I J A ( MALO KR VN OS T) 95
A N G I N A 100
AR TR ITIS 10 4
A S T M A 107
ATER OS KLER OZ A 108
BEL O PRA NJE 110
BEONA 111
BLEFARITIS 112
B O LU GRL U 113
BOI , U U IM A 114
BOL U JETRI, SLEZ1NI, POD RE BR ICI I
U N OJ KESI 115
BOL U E LU CU I CR EV IM A 116
BOL U BUBRLZIMA I MOKRANOJ
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
4/183
B E I C I
BOL U OIMA
BRADAVICE
BRONHITIS
B RONHIJ ALNA ASTMA
CIROZA JETRECISTA NA JAJNICIMA
CISTITIS
IR NA ELUCU 1
DVANAESTOPALANOM CREVU
DEPRESIJA (MELANHOLIJA)
DERMATITIS
DIJABETES
EKCEM
ENCEFALIT1S
E N D O M E T R I T I S
EROZIJA GRLIA MATERICE
FAR1NGITIS
FIBROM
F U R U N K U L ( I R )
GAJMOR1TIS (MAKSILARNI SINUSITIS)
GASTRITIS
GINGIVIT IS
GLAVOBOLJA
G L O M E R U L O N E F R I T I S
G LUVOA(G UB ITAK SLUHA)
GLJIVINA OBOLJENJA KOE
GOJAZNOST (L1POMATOZA)
G ORUICA
GREVI
GREVI U BUBREZIMA
GRE VI U CR EV IM A 165
GR EV I U JETRI 166
GRIP 167
GROZNICA 168
GUB ITA K APET ITA 169
GUAVOST 170
HEMOROID1 171
HEPATITIS 175
HEPATITIS HRON IN I 179
HERPES 186
HIPER TONI NA BOLE ST 188
HIPOTON1JA 191
HOLECISTITIS 192
INVAZI JA GLI STA 196
IIJAS 199KAME N U BUB REZ IM A (LIT IJAZA] 200
KA ME N U UI 202
KAALJ 207
KATARAKTA 209
KIJAVICA(RINITIS) 210
KILA 212
KLIMAKS 213
KOL1TIS 215KOLPITIS 218
KONJUKTIVITIS 220
KOZM ETI KI DEFEKTI KOE 221
KRATKO VIDOST 223
KRVARENJA 225
LARING1T1S 226
LIAJ 227
LUPUS 229
117
118
118
122
125
127
129
130
132
135
137
137
141
142
143
144
146
147
149
150
153
155156
. 157
. 159
. 159
. 160
. 162
. 163
. 164
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
5/183
MALARIJA 2 3 1
MA MU ZE NA PETI 232
MAS NO TKI VO (LIPOM ) 235
MASTOPATIJA 236
METEORIZAM 238
MITHSLRI 240MUCANJE 242NAP RSL INE NA NOG AM A 244
NEFRITIS 245N E K O N T R O L I S A N O M O K R E N J E
(ENUREZA) 247
N E P LO DN O S T 2 4 9NEPRI JATAN ZA DA H IZ USTA 251
NESANICA 252
N E U RO DE RMI T I S 2 5 6
OPAD ANJE KOSE 257
OPEKOTINE 258
OSPE 259
O S T E O HO N DRO ZA 2 61
O S T E O P O RO ZA 2 64
PARAL IZE. PARE ZE 265
PARAPROCTITIS 266
PARODONTOZA 268
PIELONEFRIT1S 269
PLEUR1TIS 270PNE UMO NIJ A (UPALA PLUA ) 272
POD AGR A (KOSTOB OLJ A) 276
POLI ARTR ITIS 277
POLIPI 278
P O RE ME A J ME N S T RU A LN O G
CIKLUSA 281
PREHLADA 283
PROLIV 285
PROSTATITIS 286
PSORIJAZA 287
RADIKUL1TIS 289
RAK 291
RANE 299
RAN E OD LE ANJA 300
REUMATIZAM 301
SIND ROM IIRON1NOG UMOR A 303
SKLEROZA 305
SR ANE MAN E 310
STENOKARD 1 JA (ANGI NA PEKTO RIS) 312STOMATITIS 313
SVRAB 314
UGA 316
TONZILITIS 317
TRAHOMA 318
T RO MBO F LE BI T I S 3 2 0
T U BE RKU LO ZA 3 2 2
UJEDI 324UM OR NO GU 324
UPAL A DES NI 325
UPALA JAJNI KA 326
UPALA MODANE OPNE ILI
KI MEN E MO DINE 327
UPALA VAGINE (KOLPITIS.
VAGIN IT IS) 32 8
VA G I N A L NE I N F E K CI JE 32 9
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
6/183
VARI KONO PROI RENJE VENA 331
VITILIGO 335
VRTOGLAVICA 336
ZATVOR 337
ZNOJENJE 346
ZUBOBOLJA 348
ULJEVI 352
UTICA 352
PREGLED LEKOVITOG BILJA 362
OD RUSKOG IZDAVAA
Za ljude koji ele da due godina sauvaju zdravlje
i da ive dugoveno, kao i da se oslobode raznih oboljenja,
namenjenaje serija knjiga uvenih autora, lekara, narodnih
lekara, lekarafitoterapeuta o leenju vie od 200 najras
pr o s t r a nj enijih obolj e nj a.
uveni autor knjiga o samoozdravljenju G. P. Mala
hov predlae, proverene kroz njegovu viegodinju praksu,
recepte leenja urinom, ienjem organizma, lekovitim
travama i daje preporuke za leenje razmatranih oboljenja.
Ve vam je poznato kakve mere za izleenje pos toje
i kako da ih pravilno primenjujete.
U knjizi je korieno iskustvo italaca u leenju raz-nih oboljenja. Unikatnost se sastoji u tome, to se, sjedne
strane, u njoj daju najraznovrsniji metodi leenja, a sa druge
strane sadre se preporuke samog autora, koje e vam
pomoi da izbegnete greke, da ne ustuknete pred pote-
koama.
Metodi ienja organizma koji su predloeni upore
do s receptima leenja lekovitim travama, sa karakteristika-
ma individualnih osobina i biolokih ritmova oveka, poma-u svakom oveku da izvri korekciju vlastitog programa
samoleenja i da postigne najbolji efekat leenja.
Preparati od lekovitih biljaka dokazali su svoju pred-
nost u odnosu na hemijske lekove: pri njihovoj upotrebi u
oveji organizam dospeva itav kompleks njemu bliskih
(srodnih) bioloki aktivnih materija.
ajevi, odvari, ekstrakti, ulja i masti od biljnih siro-
vina deluju na organizam blae, bolje ih podnose bolesnici,
znatno rede izazivaju sporedne alergijske reakcije. U pos
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
7/183
lednje vreme l ekoviti preparati od biljaka sve vie se prime
njuju u kompleksnom leenju bolesnika. Najefikasnija he
mijska sredstva, leei jedan organ, unitavaju druge orga-
ne i, kao posledica. organizam u eelini. Preparati biljnog
porekla , sade jstvuj ui u og rani eno m obi mu sa elijama or-
ganizma i normalizujui njegovu delatnost. ne nanose tetu
organizmu.
Svi recepti, koji su prezentirani u knjizi, proraunati
su za odraslog oveka. Zbog toga deci do tri godine starosti
dozu treba smanjiti od 3 do 5 puta, deci od tri do sedam
godina 23 puta, deci od sedam do etrnaest godina
1.52 puta.
Po pravilu, ovek esto poinje da obraa panju
na svoje lino oseanje (zdravstveno stanje) tek posle toga,
kada mu se pojave prvi simptomi oboljenja.U traenju puta ka ozdravljenju ljudi poinju da se
lece sami, i esto prema linom miljenju koriste recepte
narodne medicine, zaboravljajui pri lom. da na prvi pogled
be zo pa sn a sredst va, mo gu biti ne sa mo ko ri sn a, ve i t etna
po organizam. Da se to ne bi desilo, potrebno je znati tanu
dijagnozu oboljenja. Pre nego pristupite leenju u domaim
uslovima. konsultujte se sa lekarom, koji e vam postaviti
tanu dijagnozu i tek posle toga ponite da sainjavate vla-stiti program samoizleenja. koristei se preporukama i re-
ceptima uvenog autora.
Lekovite sile ovejeg organizma zaista su neiscrp-
ne, ubeen je autor. One e vam omoguili da pobedite
bolest, da oz dr av it e, po moi e vam da po n et e no vi ivot,
pun radosti i veselja. Odlino ete izgledati i uvek ete bili u
formi. Moete da se ponovo rodite! elimo vam zdravlja!
UVOD
U toj knjizi uoptio sam moje iskustvo steeno le
enjem najrasprostranjenijih oboljenja, raunajui na lo,
da ono moe biti korisno i vama, mojim dragim itaocima.
Neki recepti su preuzeti iz vaih pisama, u kojima sa mnomdelile radost izleenja i lugu poraza (neuspeha). Nadam se
da e vam recepti i preporuke navedene u knjizi pomoi u
sanioizleenju.
PRAKTINE PREPORUKE ZAPRIMENU LEKOVITIH
TERAPIJA
Pristupajui samoleenju, treba uzeli u obzir svoj uz-
rast, individualnu konstituciju, bioloke ritmove organizma
i godinje doba. Praksa pokazuje, da se uspeh samoizleenja
u prvom redu sastoji u potpunom i sistematskom ienju
organizma, io ini glavne komponente dobrog zdravlja
pravilno razmiljanje, psihiko spokojslvo, normalandnevni raspored, dovoljna motorna aktivnost, ishrana mo-
nolitnim produktima pravilnim redosledom i optimalnim
kombinovanjem, odsustvo glupih navika, umerene terapije
elienja organizma. Pre svega:
1. Odred ite kojem konslil ucion om tipu prip ada te.
2. Uzmite u obzir svoj uzrast.
3. Usaglasite sve mere leenja sa bioritmolokim fa-
ktorima i osobenostima godinjeg doba.
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
8/183
4. Precizirajle. koji su organi aktivni za vreme vaeg
leenja, a koji su slabi.
5. Imajte u vidu porodinu mikroklimu, meusobne
odnose sa najbliima. Od toga, lakoe. zavisi kvalitet proce-
sa samoizleenja.
Tek posle takvog testiranja" moe se pristupili pla-
niranju, a zatim realizaciji samoizleenja. Ukoliko to ne
uradite ili se prema nabrojanim preporukama lakomisleno
odnosite, tada moete naneti tetu svom zdravlju.
Pravilno izaberite vreme leenja:
Najbolje vreme za leenje bilo kojeg organa je
vr em e nj eg ov e na jvee ak ti vn os ti u to ku go di ne . Na pr imer ,
najbolje je istili jetru u vreme njene 72dnevne aktivnosti
tokom godine.
S ciljem profilakse odravajte svoje slabe organeu vremenu njihove najslabije aktivnosti. Na primer, srce po-
dravajte zimi; bubrege leti; jetru ujesen; plua u pro
lee.
istite i obnavljajte organe u vreme njihove naj-
ve e ak ti vn os ti . Za je tru je to pr ole e ; za srce le to ; za
bu br eg e zi ma; za pl u a je sen ; za e lud ac vr em e iz me u
godinjih doba (prelaska iz jednog u drugo godinje doba).
N ika da ne stimuliite po prirodi jake or gane, jer epo zakonu antagonizma oni jo vie guiti suprotne slabe or-
gane. Na primer, stimulacija bubrega zimi jo vie gui srce
i, obrnuto, stimulacija srca leti jo vie gui, u to vreme.
slabe bu breg e. To se odno si i na jetru i plua .
Radi sprovodenja nekih zdravstvenih preporuka i
terapija trebae vam lunarni kalendar (informaciju o fazama
Meseca moete nai u bilo kom kalendaru).
Prva faza lunarnog meseca poinje sa mladim rnese
com i zavrava se prvom etvrtinom. U loj fazi organizam
se stee (gri) i tada se moe najbolje fiziki opteretiti.
Druga faza lunarnog meseca poinje sa prvom etvr-
tinom do punog meseca. U toj fazi organizam se iri i tada
je najbolje sprovoditi terapije ienja, vezane za ienje
organizma, posebno jetre.
Trea faza lunarnog meseca poinje od punog mese-
ca i zavrava se sa treom etvrtinom. U toj fazi organizam
se stee (gri) i moe se najbolje fiziki opteretiti.
etvrta faza lunarnog meseca poinje sa treom
etvrtinom i zavrava se u etvrtoj etvrtini. U toj fazi orga-
nizam se iri i tada je najbolje primenjivati terapiju ienja
debelog creva.
Tokom etiri faze postepeno se aktiviraju odgovara-ju i or ga ni o ve j eg or ga ni zm a. Zbo g lo ga t o sv ak a faza
traje u proeku 7,5 dana, ona se obino deli na tri jednaka
vre me nska de la (p ri bl i no po 2,3 2,5 da na ), za vreme
kojih je aklivan odgovarajui ,,deo*' organizma.
Prva faza vreme aktivnosti sledeih organa i sis-
tema:
U prvoj treini aktivni su: mozak, lice, gornja eljusti oi.
U drugoj treini aktivni su: eustahijeva truba, donja
eljust, grlo, vrat i vratni prljenovi.
U poslednjoj treini aktivni su: ramena, ruke (do
lakata), plua i nervni sistem.
Druga faza vreme aktivnosti sledeih organa i sis-
tema:
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
9/183
U prvoj treini aktivni su: grudi, deo lela iznad ut-
robe (trbuha) i lakatni zglobovi.
U drugoj treini aktivni su: srce, grudni deo kime,
una kesa i jetra.
Uposlednjoj treini aktivni su: eludac, tanko i de-
belo cre vo i or ga ni tr bun e dupl je.
Trea laza vreme aktivnosti sledeih organa i sis-
tema:
U prvoj treini aktivni su: bubrezi i deo oko krsta
(slabina).
U drugoj treini aktivni su: polne lezde. mokrana
beika i pr av o cr ev o.
U poslednjoj treini aktivni su: trtini zglobovi, zad-
njica i butne kosti.
etv rta faza vre me aktivnost i sle dei h organa i sis-tema:
U prvoj treini aktivni su: kotani sistem, kolena i
koa.
U drugoj treini aktivni su: lanci nogu, zapea
ruku.
U poslednjoj treini aktivni su: stopala nogu. peri-
staltika creva i lenosti u telu.
Za vreme aktivnosti organa mogu se namenski spro
vodi ti me re leenja, ozdravlj enja i jaanja or ga ni zm a.
Dnevna aktivnost organa i funkcije organizmavezane za nju:
Jetra 13 sal a
Plua 35 sati
Debelo crevo 57 sati
eludac 7 9 sali
Pankreas (guteraa) 911 sa li
Srce 1113 sati
Tanko crevo 13 15 sati
Mokrana beika 15 17 sali
Bubrezi 17 19 sati
Perikard 1921 satTri grejaa" 21 2 3 sata
una kesa 23 1 sat
Pojam tri grejaa" oznaava funkciju metabolizma
U elijama ovejeg organizma. (U elijama organizma do-
lazi do asimilacije hranljivih materija, koje su upotreblja-
vane i pr ev ar en e u el ud a no c re vn om tr aktu .)
Dnevni bioritmovi oveka. Vano je znali, da semaksimum i minimum aktivnosti raznih biolokih procesa
vr em en sk i ne po kl ap a. Tako se . na pr imer, mak sima lne vr ed
hosti temperature tela i krvnog pritiska uoavaju u 18 sali.
lelesne teine u 20 sali, trenutne zapremine disanja u
13 sati, leukocita u krvi u 23 sata. Treba obratiti panju
na karakter periodinih (povremenih) promena temperature
tela, poto od njih, kao i od ritma disanja zavisi nivo razmene
materija. Utvreno je. da smanjenje temperature tela moeda izazove prestrojavanje fiziolokih ritmova i samim tim da
povea ivotni vek. Pri poveanju temperature tela (na pri-
mer, kod oboljenja od gripa) bioloki sati oveka, obrnuto,
poinju da teku bre.
Radna sposobnost organa krvotoka u razliito vreme
dan a takod e je razliita. Dv a puta dnev no ona se nagl o sma-
njuje: oko 13 i o ko 21 sat. U to vrem e nije po eljn o pod
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
10/183
vr gava ti se ve i m fizikim na pr ez an ji ma , de js lv u vi so ki h
temperatura i nedostatku kiseonika.
Ak tiv no st or ga na za st varanje krvi ra sp or e en a je
prema sledeem: kotana sr u ranim jutarnjim satima,
slezina i limfni vorovi oko 1720 sati. U ranim jutarnjim
salima u krvotok dospeva najvea koliina mladih eritrocita.
Maksimum hemoglobina u krvi uoava se od 11 do 13 sati,a minimum od 16 do 18 sati. Maksimum eera u krvi
uoava se od 9 do 10 sati ujutro, a minimum uvee i preko
noi.
Karakteristian je dnevni bioritam i za organe pro-
ba ve, lako se u je tr i na iz me ni no stvaraju u i gl ik og en .
U prvoj polovini dana stvara se maksimalna koliina ui i
samim tim se obezbeduju optimalni uslovi za probavu hrane
(na primer, masti). U drugoj polovini dana jetra nagomilavaglikogen i vodu. Pri tom se njene elije zapreminski povea-
vaju sk or o tri pu ta .
U jutarnjim satima pojaava se peristaltika ereva i
motorna funkcija eluca. ienjem creva u organizmu se
stvara deficit kuhinjske soli i vode. U to vreme stvara se e
ludani sok najmanje kiselosti.
Uvee je najizraenija funkcija luenja bubrega.
Njen minimum je u vremenskom razmaku izmeu 2 satanoi i 5 asova ujutro.
Rukovodei se tim podacima, mogu se regulisati
vr em e uz im an ja hr an e, njena ko li i na i kv al it et . U st vari ,
u prvoj polovini dana treba da prcovladava hrana bogata
be lan ev in am a i ma sna hr ana, a u dr ug oj hr an a bo ga ta
ugljenim hidratima i mlena hrana.
Tokom dana ovek vie puta osea podizanje fizio-
loke aktivnosti. Danju su to periodi od 10 do 12 i od 16
do 18 sati, kada je organ izam maks imal no otporan na kise
oni ko gla dova nje. To vrem e je najpovoljnije za fiziki rad
i donoenje odluka.
Nou se fizioloke aktivnosti podiu od ponoi do
1 sat posle ponoi. To vreme esto koriste intelektualci za
stvaralaki rad.
Maksimum fizioloke aktivnosti je od 5 do 6 sati
ujutro.
Poznavajui bioloke ritmove organizma, dnevne
i mesene aktivnosti organa i sistema, moe se pristupali
leenju. Bez obzira na to, da ne bi pravili greke pri izboru
i da bi pravilno primenili metode leenja treba da odredite
svoju individualnu konstituciju. U pojmu ivotnih prin-
cipa termin zdravlje oveka" oznaava, da su sva tri
ivotna principa vetru, ui i sluzi meusobno uravnoteenai dovoljno snana.
ivotni princip vetra. Odgovara za cirkulaciju u
organizmu. Ovaj pojam obuhvata itav kompleks pokreta:
kretanje vazduha za vreme udisaja i izdisaja, brzina
misaonih procesa, kretanje krvi. limfe i drugih tenosti,
brzina odvi janja hemi js ki h reakci ja u e li ja ma i bi ol o kih
procesa uopte, odstranjivanje ekskrementa, mokrae, slinaitd. Zbog toga to se ivotni princip vetra sastoji iz primar-
nih elemenata prostora i vazduha, koji nemaju nikakve
tvrde niti tene supslance, ali poseduju osobine (kvalitete)
suvoe i hladnoe, viak tog principa ima isuujue i ras
hlaujue dejslvo na organizam. Oslonac (osnovni poloaj)
log ivotno g principa je donji deo tela: od pupk a do slopal a
nogu (uglavnom pravo crevo).
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
11/183
Ukoliko je veiar u normali nae razmiljanje je
dobro (jasno), imamo mnogo energije, ereva lunkeioniu
dobro, sve cirkulacije u organizmu su u harmoniji.
Simptomi poveanju ivotnog principa vatra su sle
deei:
1. Mokraa prozrana, kao voda, jako se peni (pe
nua), posle stajanja ostaje isla;
2. Jezik suv, crven, hrapav, u ustima opor stran ukus:
3. Kaalj sa mutnim ispljuvkom (lajmom), zatvo-
ri;
4. Komplikacije vetrovitih poremeaja uoavaju se
leti, a u toku dana poetkom veernjeg sumraka i pri svi-
tanju;
5. U slabinama, sakrumu (krstima) i zglobnim udub
ljenjima (jamama), a takode i u mnogim drugim zglobovimaosea se bol, kao od udaraca (batina);
6. Mravljenje, suvoa koe. jaki. otri bolovi na
zatiljku, u grudima i u vilicama;
7. Javlja se elja za kretanjem, disanje konfuzno
(nejasno), svest iritirana (razdraljiva);
8. Glava se koi (trne) i javlja se vrtoglavica, um u
uima, nesanica, drhtavica i protezanje.
ivotni princip ui.Odgovara za odravanje tem-
perature tela i odvijanje svih fiziolokih reakcija: probava
hrane, razmena materija, imunitet itd. To je apstraktna
(zamilj ena) toplola, odvojena od materijalnog tela. To je
vatra organizma.
u se sastoji iz primarnih elemenata vatre i
vode,pa zbog toga predstavljavruu i vlanu tvorevinu sa
preovladavanjemvruih svojstava nadvodenim.Pri preko
mernom poveanju tog ivotnog principa u organizmu se
nagomilava vrelina, podie se temperatura tela, remeti se
probava hrane. Oslonac ui je srednji deo tela od dija-
fragme do pupka.
Simptomi prekomernogpoveanja ivotnog principa
ui su slcdei:
1. Mokraa crvenouta, sa jak im mir isom i pa rom;
2. Jezik sa debelom naslagom, u ustima kiseo strani
ukus;
3. Ispljuvak (lajm) crvenout, prilino slan; ed;
4. Komplikacija unih poremeaja uoava se u
je sen, a u toku dana u podne i u pono;
5. Glavobolja, telo gori, suvoa u nozdrvama;
6. U oima utocrveni oblai, iznenadni grevi;
7. Nou nesanica, a danju je nemogue zaspati;
8. Znojenje, zadah od tela.
ivotni princip sluzi. Odgovara za materijalni
deo tela, to jest za adheziju (spajanje) molekula i njihovo
oblikovanje. Pri lome ovaj princip funkcionie na nivou
molekule, elije, organa i tela u celini. To je oslonac orga-
nizma.
Sluz se sastoji iz primarnih elemenata zemlje ivode, pa zbog toga predstavlja hladnu i sluznu tvore-
vinu. Kod prekomernog poveanja tog ivotnog principa u
organizmu se nagomilava hladna sluz, koja se u prvom redu
skuplja u gornjem delu telaod temena do dijafragme. Zato
se ta mesla smatraju osloncem ivotnog principasluzi
Simptomi prekomernog poveanja ivotnog principa
sluzi su sledei:
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
12/183
1. Mokraa bela, sa neznatnom parom i zadahom
(mirisom);
2. Jezik i desni su beli, u ustima bljutav (neslan)
stran ukus;
3. Sline i lajm u grudima i glavi, potitenost, tegobe
u telu;
4. Komplikovanje sluznih poremeaja uoava se
u prolee (uopte za vreme vlanog, hladnog vremena), u
toku dana uvee ili ujutro;
5. Oni kapci oteeni, oi beliaste:
6. Apetit je naruen, probava hrane oslabljena;
7. Nema toplote, telo otie, pojavljuju se bubuljice
na koi;
8. Bolovi u bubrezima i karlici, zglobovi slabo pok-
retni, svrab koe;
9. Slabo pamenje, sanjivost. slabost (malaksalost).
U zavisnosti od toga, koji od ivotnih principa preo
vladava u oveku, formira se njegova konstituci ja.
KONSTITUCIJA VETRA
Takvi ljudi (slika 1A) su posrbljeni, suvonjavi, bledi,priljivi, slabo podnose hladnou, pri njihovom kretanju uje se
prasak zglobova.
Oni su siromani, nedugoveni, telom mali, vole pesme,
smeh, borbu, pucnjavu, daju prednost slatkom, kiselom, vruem,
po navikama su slini supovima, jastrebovima i lisicama.
CZudi
Ljudi sa vrlo izraenom konstitucijom ovog lipa
obino su fiziki slabo razvijeni. Imaju spljoten grudni
ko, ispod koe se dobro uoavaju vene i tetive (ile). Oni
su crnopurasti (mrke boje koe), njihova koa je hladna, gru-
ba, suva i ispucala. Na telu imaju nekoliko mladea ta mne
boje.
Rastom su ili suvie niski ili visoki, nene su telesne
konstrukcije, i dobro im se istiu zglobovi i kosti zbog
slabo razvijenih miia. Njihova kosa je retka, kovrdava,
trepavice su tanke (fine), oi su bezstrasne. Oi mogu biti
upale, male, suve, sa mutnim i suvim spoljanjim i unutra-
njim opnama (koicama). Nokti su grubi i lomljivi (krhki).
Vrh nosa je izvi jen i zadignut.
Fizioloki procesi se odvijaju brzo. Ces to se javljaj u
problemi sa probavom hrane. Vrlo teko se popravljaju
(debljaju). Oboavaju slatko, kiselo i slano, vole vrue
napitke i alkohol. Stvaranje mokrae je nedovoljno, stolica
je suva, oteana i u maloj kol iini. Skloni su znojenju
(naroito leti) vie. nego drugi tipovi konstitucija. San im
je brz, povr an i zahteva manje vr emena nego kod drugih .
Ruke i noge su im esto hladne.
Svojstveni su im entuzijazam i ivost, opreznost i
smirenost. Oni hodaju i govore brzo, ali se brzo umaraju.Psiholoki, oni se karakteriu brzim shvatanjem
(percipiranjem), ali slabim pamenjem. Tako, momentalno
shvativi neto, oni to mogu brzo zaboraviti. Imaju malu
snagu volje sa sklonou ka psihikoj neuravnoteenosti,
malodunosti, strpljivosti i smelosti.
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
13/183
A B C
Slika 1. Osnovne konstitucije ljudi:
A ko ns ti tu ci ja ve tr a; B ko ns ti tu ci ja u i ;
C konstitucija sluzi.
Trude se da brzo zarade novac i isto tako brzo ga tro-
e. Vole da se bave onim vrstama sporta u kojima se zahteva
br zi na sa nai zme ni n im odm ar an je m.
KONSTITUCIJA UI
Ljudi konstitucije ui (slika IB) imaju predispozicije(skloni su) za e i glad; kosa i tela kod njih su ukaste boje,
izotrenogsu unio. oholi. Znojese i zaudarajunaznoj.Bogatstvo i telo su im proseni. Skloni su slatkom, gor-
kom, oporom, prohladnom. Po navikama su slini tigrovima, maj-
munima i jakasima (demonima).
udi
Ti ljudi su srednjeg rasta, vitki, elegantni. Njihov
grudniko je iri negokod ljudi konstitucije vetra. Kod
njih su manje izraene vene i tetive. Prema nekim podacima
imaju mnogo mladea i pega, plaviastih ili braonkasto
crveni h po boji. Miii s u im srednje razvijeni, zbog eg a je
njihov kostur manje izraenu poredenjusa ljudimavetra.
Boja lica im moe bili ukasta, crvenkasta, sa nijan-
som boje meda, a moe biti i svetla. Koa im je meka, topla
i prijatna pri dodiru. Kosa je tanka (fina), svilenkasta, rida
ili braonkasta, sa tendencijom da rano sedi i opada. Njihove
oi mogu biti sive, zelene ili meenobraonkaste; pogled
im je otar, prodoran, a one jabuice umereno isturene.
Konjukti va (venjaa) ovih ljudi je vlana, cr venk ast a, a
nokti meki; oblik nosa zaotren, vrh nosa sa tendencijom da
pocrveni.
Fizioloki procesi u organizmu odvijaju se bolje
nego kod lica sa konstitucijom vetra. Razmena materija je
uglavnom aktivna, creva dobra, to se ispoljava kroz odli-
an apetit. Lica sa ovom konstitucijom su sklona uzimanju
ve e ko li i ne hr an e i na pi ta ka . Vole hr an u sl at ko g, go rk og
i oporog ukusa, u prohladnom stanju, a takodc hladne
napitke. San im je srednje duine i normalan. Oni stvaraju
veliku ko li i nu mo kr ae i ek skr em en ta (u gl av no m u teboje i te no g) . Sk lo ni su znojenju. Temperatura tela im je
malo poviena (u smislu kone pokrivke), ruke i noge su im
obino tople (ak i pri jakom mrazu). Ne podnose mnogo
sunevu svetlost.ne vole vr u in u (k upan jeu parnom kupa-
tilu) i izbegavaju teak rad.
Ljudi sa navedenom konstitucijom su asloljubivi,
inteligentni, otroumni, skloni su da budu dobri govornici.
Svoju emocionalnost ispoljavaju burno, naroito emocije
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
14/183
gncva, mrnje i zlobe (po navikama su slini tigrovima,
majmunima i demonima "').
Oni vole da demonstriraju svoj materijalni procvat,
iako ne raspolau velikim bogatstvom. Vole da se bave onim
vr st am a sp or ta u ko ji ma se ispoljava ju in div id ua ln e os ob in e
linosti (lepota tela, osobine volje, misaone sposobnosti,
kultura): boks, auto trke, tenis, umelniko klizanje, ah.
KONSTITUCIJA SLUZI
Kod ljudi konstitucije sluzi (slika 1C) tela je prohladno,zglobovi i kosti se ne istiu, oni .su mesnati i beti. Po obliku su
okrugli. Glad, e, patnje podnose lako.
Tela su kod njih krupna, ive dugo, bogato, imaju vrst
san. Imaju iroku duu, po prirodi imaju dobru narav. Slini supo navikama lavovima i bivo/ima.
Czudi
Telo kod ljudi ove konstitucije je dobro razvijeno.
Grud ni ko im je irok, ven e i tetive se ne vide, mus kul at ura
je do br o ra zv ij ena, kost i se ne ispoljavaju. Sk lon i su de b-
ljanju.
Njihova lica su vesela, ivahna i svella, koa meka.bl is tava, ma sna (m o e biti hla dn a i bl ed a) . Ko sa je gu sta ,
meka, tamne boje. Oi su im plave ili braon, beonjae vrlo
ve li ke , be le i pr iv la n e, a ko nj uk li va (v e nj a a) be z ten de n-
cija za crvenilom.
Fizioloki procesi u organizmu ovih ljudi se odvi-
ja ju us por en o, apet it je um er en . On i vo le hra nu ljuto g,
gorkog i oporog ukusa (nemaju nita protiv da popiju al-
kohol i popue). Stolica im je meka, blede boje, evakua
ci ja se odvija pola ko. Znojenje je kod njih umo ren o, s an
zdrav i drugotrajan. Ruke su na dodir prohladne i vlane.
Oni imaju veliku ivotnu sposobnost, raspolau dobrom
samokontrolom. Vole terapije vezane za toplotu: parna
kupatila, masae. Prema mnogim liavanjima. nestaicama
(ivotnim, u ishrani) i tekom radu odnose se suzdranije,
nego prethodni tipovi. Obino su zdravi, sreni i miro-
ljubivi.
Psiholo ki su skloni strpljenju, spokojnosti , pratanju
i ljubavi. Ali umeju da budu lakomi (gramzivi), privreni
sopslvenom posedu. Njihovo shvatanje je sporije nego kod
prethod nih tipova konstitucija, ali zato kada je dn om neto
shvate, oni to pamte celog ivota.
Umeju da zarauju pare i da ih razumno troe. Kao
rezultat toga, uspevaju da se obogate.
Fizikom kulturom i sportom slabo se bave, vie
vo le da po sm at ra ju sa si ra ne .
MEOVIT1 TIPOVI KONSTITUCIJA
1. uni + sluzni lip. Ti ljudi objedinjuju u sebi
sve prednosti i nedostatke ovih tipova. Visoki su rastom,
prekrasne telesne konstrukcije. Upravo takva kombinacija
omoguava da se dugotrajnim radom zadovolji svoja sujeta
(oholost).
2.uni+ vetroviti tip. Uglavnom su to ljudi srednjeg
rasla (ogromna veina stanovnitva), lako se oduevljavaju,
ali dalje od svoje etvrti ili graa oni ne ele nita da znaju.
Zadovoljavaju se malim i trenutnim stvarima.
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
15/183
3. Vetroviti + sluiti tip. Po pravilu, to su jake li-
nosti, na promenu situacije reaguju brzo, nepokolebljivo,
sprovode svoju liniju, dre situaciju u svojim rukama.
4. Uravnoteeni tip. Drevni mudr aci su ga smatra li
najboljim, poto su kod njega ivotni principi vetra. ui i
sluzi priblino isti. To su, po pravilu, dugoveni ljudi, koji
intuitivno oseaju Prirodu, Kosmos, vole harmoniju u sve-
mu i ne zapadaju ni u kakve krajnosti. Mnogi duhovni uite-
lji oveanstva pripadali su tom tipu konstitucije.
Kako istiti organizam. Svako leenje treba poeti
od ienja organizma. Ponekad je dovoljno samo oistiti
organizam da bi ovek ozdravio.
Organizam treba poeti istiti od debelog creva.
IENJE DEBELOG CREVA
Od davnina klistiri se smatraju najefikasnijim i naj
prislupanijim sredstvom za ienje ne samo debelog cre-
va, ve i celog organizma. Oni pomau oveku da se izbavi
od 80 posto oboljenja, pa zbog toga ne polcenjujte taj jedno-
stavan (prost) i efikasan nain obnavljanja zdravlja.
Klistiri za proiavanje stimuliu debelo crevo da
se prazni. Oni se rade sa gumenim krukama (irigatorima)zapremine 50100 grama. Priprema tenosti za klistiranje:
u 50100 grama tople vode rastvoriti jednu kafenu kaiicu
kuhinjske soli, ili ulja. ili sapuna. Za klistiranje se moe ko-
ristili i sve ili ukuvan urin.
U sluaju upornih zatvora rade se klistiri samo sa
uljem. Radi toga zagrejati 50200 mililitara biljnog ulja
(sLincokretovog, maslinovog, sezamovog, lanenog, konop
ljanog itd.) do temperature tela i pomou gumene kruke
uneti u debelo crevo.
Lekoviti klistiri lece ne samo sluzokou debelog
creva, ve i, upijajui se u krv, podstiu ozdravljenje celog
organizma. Radi dobijanja lekovitih sastava u toplu vodu
dodaju se razne materije, odvari od trava.
U tom sluaju najbolje je koristiti lekovile klistire
sa malom zapreminom tenosti od 50 do 200 grama. Klis-
tiranje se obino vri uvee.
Na primer, ekstrakt kamilice spreava stvaranje ga-
sova u debelom crevu i ispoljava blago koagulaciono dej
slvo na sluzokou. Kamilica se ukuvavapo proraunu: supe
na kaika cvetova kamilice na 200 grama vode od ega se
46 aa ekstrakta koristi zajedno klistiranje.
Kod hroninog kolitisa primenjuje se rastvor per
mangana (voda treba da bude bledo roze boje).
Za izbacivanje polipa i parazita primenjuju se klistiri
sa ukuvanim urinom do jedne treine ili jedne etvrtine prvo-
bitne zapr emine. Kod bakleri jskosluzne patologi je najbol je
je primenjival i ivu vod u" (vodu sa alkalnim svojstvima) .
Kako pravilno primeniti klistir za ienje
Potrebno vam je lone Esmarha i gumena kruka (iri
gator ) zapremine najmanje 100 grama. Klistiranje je poelj no
vriti posle pranjenja debelog creva ujutro ili uvee.
Nalili 11,5 litar urina u lone Bsmar ha (termo*
for), obesi li na visinu najmanje 1,5 metar iznad pod a. Na
lone privrstiti gumeno crevo. iji slobodan kraj namazati
uljem ili vazelinom. Gumeno crevo presaviti da voda ne bi
isticala (ukoliko imate slavinicu. zatvoriti je). Zauzeti pozu
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
16/183
na kulenima i laklovima (karlica mora bili iznad ramena),
uvui gumeno crevo u debelo crevo na dubinu 1025 cen-
timetara, otpustiti crevo (odvrnuti slavinicu) i postepeno
putati tenost u debelo crevo.
Posle toga treba lei na leda i malo podii karlicu.
Korisno je napraviti stoj na ramenima ili zabaciti noge iza
glave. U takvom poloaju ostati 3060 sekundi. Zatim mirnoodleati na leima ili desnom boku 515 minuta, ukoliko ne
bu de te im al i j akih po tr eb a za nu dom. i m se po ja vi nu da
idite u toalet.
Mikroklistiri
Kod energetskog razbalansiranja organizma (dehid
riranost. suvoa i smanjivanje toplotnih sposobnosti) primenjuju se klistiri sa mlekom i uljem.
Sastav za mikroklistiranje se u toplom stanju, pomo-
u gumene kruke, uliva u debelo crevo (terapiju je prepo-
ruljivo primenjivati na zalasku sunca). Zatim treba malo
odleati. Po pravilu, organizam sam dri u sebi taj sastav
onoliko vremena, koliko mu je potrebno. Rezultat terapije
je da se as im il uj e i ne ut ra li se sup sta nc a suv o e i hl adno e,
koja je izazvala navedene poremeaje. Suvoa i vrsto a(tvrdoa) neutralist! se vlagom mleka i smekavaju uljem,
a hladnoa toplotom, koja se sadri u mleku i dodatno
javl ja pri nj eg ov om kvar enju . Po pr av il u, po sl e 23 ta kv a
mikroklistira stolica postaje meka, laka i poprima oblik
kobasice. Osim toga, prirodno se normalizuje mikroflora
creva.
Prvi sastav, mleko 100 grama, pretopljeni maslac
20 grama. Sastav se koristi protiv zatvora, ovjeg ekskre
menta. stvaranja gasova, suenja i dehidracije organizma.
Drugi sastav: osnova, kao kod prvog (mleko i
pretopljeni maslac), kojoj se dodaje prslovet dumbira ili
bi bera . odno sno ml ev en e cr ve ne pa pr ik e. Taj sa st av do-
punski neutralise sluz u organizmu i poveava toplotne
sposobnosti organizma, pa se zato moe preporuiti gojaz
nim, flegmatinim ljudima.
Trei sastav: osnova, kao kod prvog, dodati pola
kafene kaiice (510 grama) kuhinjske soli. To pojaava
dejslvo prvog sastava.
etvrti sastav: osnova, kao kod prvog, dodati pola ili
je dn u sup en u ka i ku za si en og od va ra pe li na ili po la ka fe ne
kaiice isitnjenog belog luka. To pomae kod poremeajau ui.
Isprobajte sve varijante i odaberite najpovoljniju za
vas.
IENJE JETRE
ienje jetre pomou travaOsim maslinovog ulja i limunovog soka za ienje
je tre pr im en ju ju se pr a ko vi na ba zi trava.
Prvi dan (dan uoi leenja): do 21 sat pripremiti pra-
ak od semena sledeih komponenata u jednakim delovima
(po jednu ka lenu kai icu): mirodija, mo ra, korijanar.
kim i anis. Semena sipati u mlin za kalu i samleti u prah.
Ukoliko ne naete seme moraa, umesto njega uzmite
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
17/183
dve doze mirodije (mora ima jae ejslvo od mirodije).
Samleveno seme sipajle u aicu.
Mirodija, mora, korijandar, kim i anis su biljke
koje imaju izrazita svojstva vetra"". To znai da oni dodaju,
pobuuju u organizmu obrtnooscilirajuu energiju. Upravo
je la ene rgija po tre bn a da bi u po st al a to n ijom i da bi se
primorala jetra i una kesa da vre snanije kontrakcije
izbacuju u, a sa njom i neistoe.
Seme tih biljaka ima izraena fitoncidna svojstva
i snano deluje na patogene mikroorganizme, koji ive u
cluanocrevnom traktu, jetri, unom mehuri i u samoj
ui.
Uzeti 5 kafenih kaiica listova sene (Cassia acu
tifolia Delile). samleti u mlinu za katu i sipati u drugu a-
icu.Uzeli 8 kafenih kaiica korenja revnik (Rheum
palmatum). samleti u mlinu za katu i sipali u treu aicu.
Koren revnika moe se zameniti sa 8 kafenih kaiica kru
ine.
U svojim knjigama vie puta sam ukazivao na to, da
je gl av na tajna us pe no g i enja je tr e sna n o pr ol er iv an je
(proliv). Kod nekih ljudi, iz raznih razloga, nema dovoljno
energije za snano proterivanje. dok kod drugih energija nemoe da se pravilno usmeri nadole.
Primenjujui senu i revnik biljna purgalivna sred-
stva, mi ne samo da slinui/ieino energiju, ve je i pravilno
usmeravamo nadole prema izlazu. Rezultat zajednike
primene (ih biljnih sredstava je da stimuliemo potrebnu
energiju u organizmu, razraujemo u. ubijamo kolonije
mikroba, sve to otkidamo i snano izbacujemo iz organizma.
Praak iz tri aice dobro promeati, ponovo samleti
u mlinu za kalu. sipali u au i pokriti.
U 21 sat uzeli jed nu kafenu kaiicu pra ka i raz-
mutiti u 50 miligrama svee vode i odmah popiti. Zatim
popiti jo 50 miligrama svee vode.
Navedena koliina praka dovoljna je za tri oveka.
Ukoliko jetru isti jedan ovek, ostatak praka treba sau-
vati . Uk ol ik o im at e zatvor , mo et e ga uz im at i uv e e po
jednu ka fenu ka i i cu .
Drugi dan leenja. Ce o dan ne jest i. Ujutro pos le
stolice primenili klislir za ienje sa 11,5 liter tople vode.
Zatim piti praak , po jed nu kafenu kaiicu na 50 milig rama
svee vode, prema sledeoj emi: u 08.00, 10.30, 13.00
i 15.30 sati. U 17 sati popiti topli odvar (aj) od semena
trava, kojeg treba pripremiti ujutro:Kora kruinejedna kafena kaiica. list eukaliptusa
jed na kafena k aiica, cvetovi kamilice jedn a s upena
kaika, smilje jedna supena kaika. Tu smesu trava posle
uzimanja praka, tj. u 08.00 sati, preliti sa 400 miligrama
kljuale vode, kuvati na blagoj vatri 5 minuta, skinuti sa
va tr e, um ot at i u de be li pe k ir i os taviti da od stoj i do 17 sa ti .
Posle proeediti i popiti.
Cvetovi kamilice i smilje su trave koje blagotvornodeluju na jetru i podstiu njenu funkciju. Kora kruine
stimulie proliv i peristaltiku creva. List eukaliptusa, zahva-
ljujui svojim posebnim svojstvima, razreuje u, otvara
une kanale i ubrzava tok tenosti.
U 18 sati popili 120150 miligrama toplog mas-
linovog ulja i odmah zatim popiti sok od gejpfruta ili limuna
(koliko elite). Zatim na deo tela oko jetre privezati toplu
grejalicu (vrua se ne preporuuje) i lei na desni bok.
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
18/183
U 23 sala ponoviti sve to je uraeno u 18 sati
(maslinovo ulje 120150 miligrama, sok i grejalica). Na
lome se zavrava terapija za taj dan. Leite da spavate.
Trei dan oporavak. Ujutro, posle stolice, uraditi
klistir za ienje i ponoviti ga 23 puta svakog drugog
sata. Ukoliko je stolica spontana, tada posle svake stolice.
To podstiee bolje ienje i smanjuje intoksikaciju na raun
povratne asimilacije une ljake (neistoa).
Posle prvog klistiranja popiti 1502 00 mil igr ama
soka od krom pira (najbolje iz neo ie nog roze krom pira )
i 30 minula odleali mirujui. (Sok od krompira piti ujutro
jo 67 dan a. ) Po elji mo e se pit i sok od a rg ar ep e ili
smesa so ka od jab uke i soka od cvekle u odn osu 5: 1.
U 1 4 sati moet e poet i da jed ete , pridr avaj ui se
sedmonevne ograniene dijele: kae, sokovi, krompir pire.kiselomleni produkti, supe od povra, biljno ulje i drugo.
Prvog dana oporavka moe se piti aj od trava sa
medom.
Tok om nedelje posle ienja jetr e organ izam treba
odmoriti. Prekinuti sa svim terapijama. Probava hrane treba
sama da se normal i zuje.
Dvostruko ienje jetre
To ienje jetre vri se na isti nain kao i obino
ienje, ali se ponavlja sledeeg dana. Na primer, danas
istile jetru pomou maslinovog ulja i limunovog soka i
sledeeg dana ponavljate isto ienje.
Prvu terapiju ienja poeti uvee oko 19 sati. Radi
toga pomou grejalice dobro zagrejati jetru i produiti i dalje
grejat i. Toga dan a do 1415 sati jest i lake salate i mal o ka e
na vodi i pili svee isccdene sokove.
Sledeeg dana , ujutro, uraditi klistir za ienje (mo -
gu i dva), da bi se oistilo debelo crevo. itav dan piti sokove
u bilo kojim koliinama, ali samo svee pripremljene. Mogu
se jesti i salate od povra. Bilo koji drugi produkti, ak i
kae. nisu poeljni.
Tokom tog dana produiti zagrevanje jetre pomou
grejalice i u 19 sati ponovo piti maslinovo ulje i limunov sok.
Sledeeg dana, ujutro, klistir za proiavanje i prelazak na
uobiajenu ishranu.
Da bi preki nuli s uvie jak pro liv pos le ie nja jet re,
jed ite riu i ku va ni kr om pi r. Opo r uk us tih nam ir ni ca zau s-
tavlja proces proliva. Toga dana uzimajte to manje povra,
vo a i so ko va .Efekat dvost ruko g ienja jet re je mn ogo bolji.
ldeomotorno ienje jetre
Jetra se moe istiti pomou ideomotornih pokreta.
Najpovoljnije vreme za ideomolomo ienje jetre
je vr em e njene ma ksim alne ak ti vn ost i: od 23 do 3 sa ta (v re -
me aktivnos ti u ne kese je od 23 do 1 sal, a jet re od 1 do 3sata). Meutim, dobar efekat ienja moe se postii i od
20 do 22 sata.
Uspeh id omot orno g ienja jetre i un e kese um
nogom zavisi od prethodne pripreme, koja se sprovodi sva-
kodnevno tokom itavog perioda ienja (oko 2 nedelje).
U prethodnu pripremu spadaju: promena Ishrane
smanjivanjem belanevinasle i masne hrane i poveanjem
koliinepovra i voa u dnevnom obroku hrane; svakodnevno
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
19/183
zagrevanje gtejalicom (termoforom i slino) dela lola oko
je tr e (o ko2030 minuta) pred seansu ideomotornog ie-
nja; stiskanje stomaka posle zagrevanja grejalicom; svako-
dnevno uzimanje smesa od trava za izbacivanje ui.
Samo ideomotorno ienje jetre odvija se ovako:
posle prethodne pripreme ukljuiti muziku, zauzeti udobnu
pozu i opusti ti se. Konce nlri sati se na jetr u i u svesti stvorili
jasnu sl iku, koju nakalemit i" na je tr u.
Zamiljeni lik jetre treba da se skuplja i iri prema
laktu muzike. U poetku skupljanje i irenje ide u smeru
. .goredole, , i traje oko 8 minuta. Zatim krai odmor i produ-
iti sa skupljanjemirenjem u smeru desnolevo", lakode
8 minuta.
Zavrni deo ideomotornog ienja jetre i une kese
sastoji se u tome, da posle kraeg odmora (23 minuta) za-miljate, oko 6 minuta, prilivni talas" u jetri, koji u smeru
toka kroz une kanale izlazi iz. jetre i une kese. Na laj
nain, lo, to se slreslo" bie blagovremeno isprano u dva
naestopalano crevo i dalje napolje kroz debelo crevo.
Ideomotorno ienje jetre treba raditi dve nedelje,
svakoga dana po pola sata.
Za vreme terapije ienja mogu se javiti slabiji bo-
lovi u predel u jet re ili oseaj m un ine to je prir odn a reak-cija organizma.
Tokom dvonedeljnog perioda ienja jetre u eks
krementu se moe videti uno kamenje zelene, tamnosive
i crne boje, kao i stara u koja podsea na mazut. Kada se
kamenje prestane pojavljivati u ekskremenlu, ekskremenl
poprimi svezu utu boju, to ukazuje da treba zavriti sa
ienjem.
Po zavretku dvonedeljnog ienja jetre, s ciljem
profila kse, treb a je istiti sva kog drug og, tree g ili etvr tog
dana po 20 minuta. To e odravati jetru u dobrom stanju.
ienje jetre leti
ienje jetre pom ou maslin ovog ulja i li muno vog
soka je grubo" ienje iste se samo uni kanali i
una kesa od vrstih (kompaktnih) tvorevina. Jetru je
poeljno oistiti i na elijskom nivou. Najbolje sredstvo za
lo je gladovanje, ali se to moe uradili i pomou biljaka
i njihovih soko va. Le to je upravo najpovo ljnije vrem e za
takvo ienje.
Salate i sok od maslaka sa lucerkom su dobri anti
oksidanti i obnavljai tkiva jetre. To je odlino sredstvo zaienje i leenje hepatitisa i kamenja u ui. Kamilica i
grozninica (Scutellaria galericulata) nezamenjivi su kod
trovanja alkoholom i lekovima. Takode je korisno lie od
maline, nana, lie od umske jagode, kovrdavi kiseljak
(Rumex crispus), hajduka trava, alfija, blagovanj (Hvsso
pus officinalis), rumarin, iris, delelina, poljski 1 j uti (Ranun-
culus polyantliemus) i ma j Oran (Origanum ma/orana).
Moe se pili koncentrovani ekstrakt od petrovca, heloneje irazlika (sve zajedno) svakoga dana po dve supene kaike
23 p uta dnev no . Pe run odst ranjuje zag uen je jet re, a
lie maline ili umske (domae) jagode pojave zastoja u
njoj. Koren lincure zajedno sa rotkvom stimulie rad jetre,
poboljava apetit i probavu. Petrovac je koristan kod utice.
Samo ienje jetre zasniva se na leenju sokovi-
ma tokom odreenog vremenskog perioda. Treba poeti
sa trodnevnom dijetom na jabukama ili cilrusima, a zatim
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
20/183
prei na svee produkte. Kao dopunu njima jesti kuvane
bo bo ve (g ra a k, soju i sl i no ) i pa su lj . Iz be ga va ti hr an u koja
sadri tetne materije, ne puiti i ne konzumirati alkoholne
napitke. Pijte koliko elite istog jabukovog i soka od
argarepe, jednom u nekoliko dana ujutro popijte au soka
od evekle malim gutljajima, polako. Ukoliko se pojavi
svrab na koi, ujutro popijte au vrue vode sa sokom odpolovine limuna.
Sema petodnevne terapije sokom za ienje jet-
re (trudite se. kao stoje ve navedeno, da pijete samo proti
je vu ili na ma gn el isan u vo du) :
Prvi dan 300 gra ma soka od arg arep e, po 100 gra-
ma soka od evekle i krastavaca.
Drugi elan po 300 grama soka od argarepe i spa
naa.Trei dan 500 grama soka od argarepe.
etvrti dan 100 grama soka od evekle i 300 grama
soka od argarepe.
Peti dan po 60 grama soka od celera i peruna i
300 grama soka od argarepe.
Radi ubrzanja procesa ienja klistirajte se sa obi-
nim i ukuvanim urinom.
Za vreme petodnevne kure ienja svakoga danaili svakog drugog dana primenjujte proiavajuesmek
avajue kupke, dodajui u toplu vodu po pola do jednog
litra ukuvanog urina. Trudile se da celo lelo bude pod vodom
i da u kadi ostanete 2530 minuta. Za vreme kupke moete
oselili muninu, ali e se ona izgubiti do kraja kupke, pa
zato ne izlazite iz kade pre vremena. Zatim se dobro obriite
i odleite u postelji jedandva sata, da bi se dobro preznojili.
Izvesno vreme oseaete slabost. Preko noi moete staviti
oblogu sa ricinusovim uljem ili urinom na stomak i jetru. To
e stimulisati creva na ienje.
Za obloge, kupke i pripremanje ulja za masau ko-
ristite elarska ulja kamilice (razne vrste), smilja, limuna,
limunske vrbene, lipe, hajduke trave i moraa. Isparljive
materije tih ulja kroz kou lako prodiru u organizam i
podstiu izbacivanje nei stoa iz jetre. To podsti u i eliksiri
od cvetova.
Eliksir od cvetova malo podstie ienje jetre od
neisto a. Masla ak i enjenj jaaju jetru, podst iu obnav-
ljanje tkiva, a eukaliptus pomae kod upalnih procesa u
je tr i.
Za vreme ienja jetre trudite se da se to manje
razdraujete. Jetra je mesto gde se stvara energija gneva i
mrnje, koja kvari krv, stvara mnog o une ljake (neis toa )i izaziva zastoj energije. Nauite se da kontroliete svoje
emocije i zapamtite, da one u prvom redu unitavaju vas.
IENJE KRVI
ienje jetre treba poeti sa trodnevnom terapijom
sokovima (moe se produiti i do 57 dana). Koriste se sve-
e iscedeni sokovi od voa i povra crvene boje: sok odvi nje , kljukve {pyococcus microcarpus), evekle, groa,kupine, crvenog kupusa itd.
Sokovi crvene boje stimuliu reprodukciju krvi, zasi
uju organizam spektrom crvene boje, koja izbacuje pato-
logiju, kao i bioloki aktivnim materijama.
Prirodna, aktivirana voda, koja u organizam dospe
va sa so ko vi ma , omogu ava da se br zo iz ba cu je ras tvo re na
ljaka iz krvi.
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
21/183
Da bi pomogli organizmu da to bolje izbacuje tok-
sine, primenjujte klistire.
Terapija ienja krvi moe se pojaati odlaskom sva-
kog drugog dana u saunu. Posle saune odmah popiti udarnu
dozu soka. Ukoliko vas posle toga protera, to znai da se
je tra uspeno ist i.
IENJE BUBREGA
ienje bubrega jelovim uljem
loje, moda, najprostiji i najefikasniji nain ie-
nja bubrega. Sastoji se iz dve uzastopne etape: jednu nedelju
piju se diuretici, a sledee nedelje njima se dodaje 5 kapi
je lo vog ulja i sve to pije se 3 put a dnev no, na 30 minutapre jela. im se u mokrai pojavi talog (obino 34 dana),
ponite primenjivati dopunske preporuke za izbacivanje
kamenja i peska kroz mokrane kanale. Posle dve nedelje
ienja odmorite organizam (12 nedelje) i ponovite istu
kuru leenja, i dalje ponavljajte sve dotle, dok ne postignete
eljeni rezultat.
Upozorenje. Smesu diuret ika i je lovog ulja treba
piti kroz slamicu, jer moe da rastvori emajl na zubima!Neki ljudi sipaju ga u kapsule od lekova i gutaju.
Originalno ienje bubrega
U 5070 grama svee mokrae rastvorili 5 kapi
jelovog ulja. Zati m 12 minuta snano mukat i da se sve
dobro izmea i popili u jednom gutljaju. Obratite panju da
smesa ne dodiruje zube. Moete piti i kroz slamicu. Da bi
zatitili zube, prethodno moete isprati usta biljnim uljem.
Smesu mokrae sa jelovim uljem piti prema ranije
opisanoj emi (ienje bubrega jelovim uljem) ili 3 puta
dnevno 1520 minuta pre jela. Kura leenja traje od 5 do
7 dana. Posle pauze od 23 dana ponoviti kuru. Tako spro-
vesti od 2 do 5 kura. Po pot reb i moete ponovit i posle 12
meseca.
ienje bubrega semenom lana
To je sredstvo za ienje bubrega kojeg su vie-
struko proverili ruski seoski lekari. Uzeti kafenu kaiicu
semena lana na au vode i skuvati.
Dva dana piti po pola ae odvara od semena lana,
svakog drugog sata.
Poto je od var od lana dosta gust, pre uzimanja
treba ga razblaiti toplom vodom (poeljno je da se voda
prethodno magnetise bolje isti). Ukoliko vam se uini da
odvar od lana ima neprijatan ukus. moete u njega dodati
limunov sok.
Jednostavno ienje bubrega odvarom od trava
Pripremite odvar od troskota, listova breze i isit
njenih plodova ipka. Po 23 supene kaike svake kompo-
nente sipajte u litarsku teglu. Sadraj prelijte kljualom
protijevom vodom, teglu zatvorite i postavile je u lonac sa
kljualom vodom, a ispod nje stavite neku tkaninu. Lonac
drite na slaboj vatri 1520 minut a, skinite sa vatre i ostavite
da odstoji.
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
22/183
Uvee popili 2 ae kao aj, a u preostalom od varu
rastvoriti 2 supene kaike soli i u tom rastvoru natopiti vu-
nenu tkaninu. Tkaninu ocediti i du celih lea staviti kao
zagrevajuu oblogu. Dopunski na deo tela oko bubrega sta-
vit i grejal icu (l er mo fo r) . Ob lo gu drali pr ek o no i .
U poetku mokraa moe da vam bude mutna, a
alim e postati prozrana i ista. Istovremeno e se istiti
zglobovi i kima, prestae bolovi, oistie se svaka elija
organizma.
S obzirom da su komponente ekstrakta nekodljive,
primcnjujle ekstrakt dok ne postignete eljeni rezultat to
jest i stu mo kr a u.
ienje bubrega pomou lubenice
Ta prijatna terapija ienja primenjuje se leti, u
sezoni lubenica. Treba stvoriti zalihe lubenica i hleba od
proklija le pe nice . elite da jed ete lubeni ca, elite da
pijete lubenica, mnogo ste gladni lubenica sa hlebom.
Za vreme ienja poeljno je prisustvo ukuana , zbog toga,
to e vam moda biti potrebna pomo kada pone da izlazi
pesak i kamenii. Ko ima slabo srce, treba unaprcd da
pripremi korvalol. validol, niador (amonijak). Poeljno jestalno primenjivati kupku sa toplom vodom i pripremljenim
odvarom od trava. Zapamtite, to je mala operacija bez
noa.
Tu terapiju ienja moete kombinovati sa drugim
sredstvima za ienje organizma od kamena: pijenjem sve-
e isceenih sokova, fizikim vebama i drugim. Takvo
ienje traje 23 nedelje do postizanja zadovoljavajuih
rezultata.
IENJE ORGANIZMA OD SOLI
ienje od soli pomou lovorovog lista
U 300 grama kljuale vode spustiti 5 grama lo-
vo ro vo g li a, kuvati 5 mi nu la , sk inuti sa vatre i sipali u
lermos da odstoji. Rastvor procediti i piti s prekidima
tokom celog dana u manjim gutljajima. Ne srne se popiti
sve odjednom, jer mogu nastupiti komplikacije. Terapiju
ponavljati tri dana. Posle pauze od nedelju dana kura se
moe ponoviti.
Nemojte se uditi, ukoliko vam mokraa bude ru-
iasta i b udete mo kril i skoro svaki h pola sata. Stvar je u
tome, to soli poinju tako intenzivno da se rastvaraju, da
nadraLiju mokranu beiku.Da se soli veoma dobro rastvaraju moete se uveriti
posle dve nedelje. Ukoliko vas ne budu boleli i izvrtali se
zglobovi, prestanu bolovi koji su vas muili cele godine,
vi de e te da sve post aje do vo lj no po kr et lj ivo i bo lo vi
nestaju.
ienje organizma sisanjem biljnog ulja
Uzeti jednu kafenu kaiicu (najvie do supene ka-
ike) biljnog ulja (najbolje od suncokreta), staviti u prednji
deo usta i sisati, kao bombonu. Ulje se ne srne gutati. Terapija
se sprovodi lako, slobodno, bez naprezanja i traje 1520
minula. Ulje je u poetku gusto, zatim je teno (idko), kao
voda , po sl e e ga ga tr eb a ispl junuti . Ispl junuta te n os l treba
da bude bela, kao mleko. Ukoliko je uta, proces sisanja nije
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
23/183
doveden do kraja. Ispljunuta leenost je inficirana i mora se
ispljunuti u klozetsku solju.
Za vreme sisanja organizam se oslobaa od mik-
roba, toksina, pojaava se razmena gasova, aktivira se i
norma l i zuje raz men a materija. Tu terapiju treba pri me
njivali jednom dnevno, najbolje natate, moe uvee pred
spavanje.
Upozorenje, prilikom primene datog metoda mogu
se pojaviti privremene komplikacije, posebno kod ljudi koji
bolu ju od vie obol jenja. To je rezult at slabl jen ja a ri t a
oboljenja. Koliko puta i kako dugo primenjivati tu terapiju
svaki ovek odluuje sam, polazei od stanja vlastitog
zdravlja. Akutna oboljenja lce se lako i brzo, za dve
nedelje. Leenje hroninih oboljenja moe potrajati mnogo
due.
IENJE ORGANIZMA OD PARAZITA
ienje od parazita pomou trojke"
To je ekstrakt od ljuske oraha, trave pelina i praka
od karanlilia. Istovremenim uzimanjem te tri komponente
u organizmu se unitavaju svi odrasli paraziti, njihove larvei jajaca, kao i patogeni mikroorganizmi i gljivice.
1. Ekstrakt od orahaPrvi dan: 1 kap kapni te u pola a e vod e (to je prib-
lino 100 milil itara ). Poeljno je uzimati na glad an elud ac,
na primer pre jela.
Drugi dan : 2 kapi u 0,5 1 a e vo de .
Tre i da n: 3 kapi u 0,5 1 ae vo de .
etvrti dan: 4 kapi u 0,5 1 ae vode.
Peti da n: 5 kapi u 0,5 1 a e vod e.
esti dan: 2 kafene kaiice istovremeno u 1 ai
vo de .
Posle nalivanja ekstrakta u vodu saekati 15 minuta.
Ukoliko v am je telesna teina preko 70 kilogr ama, m oet e
uzeti dve i po kafene kaiice na au vode.
Ne treba sipali ekstrakt od oraha u vruu vodu jer to
unitava njegovu protivparazitnu jainu.
2. Uzimanje pelina (u prahu)
Prvi dan: uzmite prstohvat pre jela (sa vodom).
Drugi dan: 1/4 kafene kaiice pre jela (sa vodom).
Trei dan: 1/3 kafene ka ii ce pre jel a.
etvrti dan: 1/2 kafene kaiice.
Produite da poveavate dozu do 14. dana, kada mo-
ete uzimati po pola supene kaike. Ne morate uzeti svudozu istovremeno, moete je uzeti u 23 puta pre jela.
Tokom 6 dana uzimajte po pola supene kaike, a za-
tim po pola supene kaike jednom nedeljno.
3. Karanfilie (u prahu)
Prvi dan: 1/5 kafene ka iic e 3 puta dne vno pr e jel a.
Drugi dan: 1/4 kafene kaiice 3 puta dnevno pre
jela.
Tre eg do dese tog dana: 1/3 kafene kai ice 3 putadnevno pre jela.
Posle desetog dana: kafena kaiica jed no m nedelj-
no.
Va no je sh vati ti , da se u po e tk u treba lei li pr ot iv
parazita sa tri navedene komponente, a dalje sa ciljem pro-
filakse uzimati njihove udarne doze jed no m nedeljno t okom
itavog ivota.
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
24/183
Ruska varijanta trojke". U trojku" ulazi: povratio
(cvetria koarica), trava od pelina i praak od karanliliea.
Jedna doza pra ka od cvetov a povratia je 1 g ram, a dnevna
do 3 grama . Za pelin doza je 200300 mili gra ma i do 1
grama dnevno, a za sve praak karanlil iea 0,5 i 1,5 gram.
Poeljno je uzeti sve tri kompon ent e odjednom (pov
rati, pelin i karanlili), u kapsulama za lekove.
Panjal Kod ira na elucu i erozivnih gastritisa
ne preporuuje se uzimanje trojke1'. Opre zno primenj i va-
ti ovu terapiju kod hipertonije, jer karanlili poveava
arterijski pritisak. Ne poinjali navedeno leenje za vreme
menstruaeije ovi preparati izazivaju obilne menstruacije.
Ovo leenje je kontrai ndikativno za trudnice jer mo e izaz-
vati abortus.Ruska trojka*1 uzima se na sledei nain.
Prvi dan 1 kapsulu (jedna doza) na pola sata pre
je la .
Drugi dan 1 kapsulu pre doruka i pred ruak .
Trei dan i itavu narednu nedelju 1 kapsulu (por-
ciju) trojke" 3 puta dnevno: pre doruka, pre ruka i pre
veere .
Dalje, uzimati trojku" jednom nedeljno do krajaivota.
v
ienje pomou pelina
Pomou pelina vri se potpuno ienje od protozoa.
Organizam treba postepeno privikavali na pelin. U poetku,
prvog dana, stavljati po jedan suvi cveti na jezik, natopiti
pljuvakom i sa pljuvakom progutati, a moe se uzeti i sa
vodom. 1 tako svaka 2 sata od jut ra do veeri . Drugog dana
se ve mogu gutati po 2 cvelia i za 4 dana dozu poveati do
pune kalene kaiice pelina. Od petog dana uzimati pelin 3
puta dnevno pre jela i uvee (4. put) tokom 14 dana, ak se
moe uzimati i do 30 dana (samo ga ne smeju uzimati lica
sa individualnom konstitucijom vetra"), dovodei dozu sa
pune kafene kaike do 1/4 1/3 kalene kaiiee. Sada seona moe vakati i drati u ustima, jer deziniikuje zube,
desni i usnu duplju. (Kod nekih ljudi moe pucati emajl na
zubima, to ukazuje na prepobudenost ivotnog principa
vetra11. Posle prestanka uzimanja pelina emajl se moe
obnovili.)
Klistiranje poeti od drugog dana kursa leenja i
primenjivati ih 7 dana uvee. U poetku obian klistir sa 2
litra vode, poevi sa pola litra, sa toplim ekstraktom pelina(4243C). Posle pranjenja debelog creva uradili drugi
mikroklistir sa 50100 grama odvara od pelina, koji se
zadrava preko noi. Istovremeno sa klistirima treba poeti
sa ispiranjem (pricom) vagine i uretre 2 puta dnevno, ujutro
1 uvee , topl im od varom pel ina (4243 C).
Odvar od pelina priprema se na slede i nain: 1
kal'ena kaika pelina na 1 litar vode. Kuvati ne vie od 30
sekundi i ostavili da odstoji 710 minuta. Treba se ispirali2 puta dnevno prve nedelje, jednom druge nedelje, i lako
do 30 dana sa istovremenim zakapavanjem u nos, oi i ui.
Ispiranje produiti do prestanka svih simptoma infekcije
mokranih kanala. Posle toga prolilaktiki primenjivati
terapiju obavezno 2 puta godinje, u prolee i jes en, od 14
do 30 dana.
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
25/183
Ak o se us lc d pr im en c pelina bu de po bu i va o ve ta." ,
treba ga smirivati" pomou toplih kupki i mazanjem tela
maslinovim uljem.
IENJE ORGANIZMA
GLADOVANJEM
Jakim dejslvom ienja gladovanje unitava u orga-
nizmu sve patoloke procese.
Kada su velikom specijalisti za gladovanje G. A.
Vojtovi u post av il i pitanje , mo e li se gl ad ov at i sam osta lno
u doma im uslovi ma, on je odgo vorio: Drev na civilizacija
nije imala bolnice. Zbog toga se leenje, izmeu ostalog i
leenje gladovanjem, sprovodilo u domaim uslovima".
Kada je leenje gladovanjem kontraindikativno:
Kod ena druga polovina trudnoe i dok traje
dojenje. Poodmakli stadij um tuberkuloze sa nepokretnou
oveka.
Poodmakli stadijum zloudnih tumora (metastaza)
sa nepokretnou oveka. Poodmakli stadijum zloudnih oboljenja krvi sa
nepokretnou oveka.
Poodmakli stadijum dil'uznih oboljenja vezivnog
tkiva sa nepokretnou oveka.
Niz psihikonervnih oboljenja u poodmaklom
sladijumu sa nepokretnou oveka ili slaboumnou (se
nilnou).
Difuzni (rasprostranjeni) gnojni procesi unutra-
njih organa (abscesi, gangrena i drugi).
Kod sv ih oboljenja zabranje no je gladova nje uk oli ko
je o ve k, us le d bole st i, ne po kr et an . Ali to ne zna i da se ko d
njih ne moe postii pozitivni efekat leenja gladovanjem. U
sluaju, kada su svi metodi i sredstva iscrpljeni, celishono
je pr im en it i gl ad ov an je , ak i u ne po kre tno m sl anju. Pritome se moe postii ubedljiv pozitivni efekat terapijama
ienja, obinom masaom i masaom urinom.
Rokovi gladovanja i efekat ozdravljenja
Gladovanje u trajanju 13 dana aktivira centralni
nervni sistem po principu stresa zbog nedostatka hranljivih
materija; rastereuje probavni sistem, omoguava mu dapredahne, isti krv i donekle meuelijsku tenost i podstie
aktivnost limfocila.
Gladovanje u trajanju 37 dana, pored navede-
nog, dobro isti meuelijsku tenost; obnavlja epitclno
tkivo tankog creva i eluca; suzbija razne upale; ispoljava
bl ag ot vo rn o de js tvo na obnavljanju slu zo ko e e ns ki h po l
nih organa.
Gladovanje od 7 do 14 dana, pored navedenog,potpuno isti i obnavlja epite eludanocrevnog trakta
(ukoliko u njemu nema ozbiljne patologije); delimino isti
je tr u i ve zi vn o tkivo (telo postaje el as ti nij e) ; re gu li e rad
sranovaskularnog sistema; dobro rastereuje sve elije
organizma od ljake (neistoa); moe da resorbuje neke
infiltrate, tumore, ciste, nestaju polipi.
Gladovanje od 14 do 21 dan, pored navedenog,
pot pun o isti i obnavlja elije jet re i bubreg a, kao i vei
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
26/183
ne lezda unutranje sekrecije; moe podstai izbacivanje
kamenja iz une kese i mokrane beike, resorbovali glavni
deo nataloene soli i presovane sluzi, kao i raznih tumora
(dojke, polnih organa itd.); odlino isti i obnavlja vezivno
tkivo i kou; delimino isti kotano tkivo.
Devet pravila gladovanja
Svaki razuman ovek moe samostalno gladovati.
Radi toga treba se pridravati 9 pravila, do kojih sam doao
na osnovu linog iskustva i razmatranja preporuka i iskus-
tava drugih ljudi.
Klasino"gladovanje u trajanju 2030 dana.
Prvo pravilo. Radi boljeg zapoinjanja gladova-
nja uzeti veu dozu nekog purgativa (magnezijuma ili soBarbara'* u koliini najmanje 60 grama, rastvoriti u 300
400 mililitara vode i popili u jednom obroku). Purgativ se
uzima pre odustajanja od hrane, imajui u vidu sledee
ciljeve:
Prvo, pri ienju eluca i creva bre se ukljuuju
mehanizmi za prebacivanje na kvalitetni unutranji reim
ishrane.
Drugo, bre se gubi oseaj gladi.Kod ljudi, koji nisu potpuno oistili creva, jo 23
dana zadrava se oseaj gladi.
U retkim sluajevima purgativ se moe ponovo
uzeti posle 23 dana gladovanja, ukoliko ovek koji gladuje
u ekskremcntu uoava veliki koliinu ekskrementnog kame-
nja. Ponovno uzimanje purgativa bez posebne potrebe nije
poeljno, 'lb moe za izvesno vreme naruiti jonsku raz
menu u ovejem organizmu, izazvati muninu, pa ak i
povraanje.
Moje preporuke: ukol iko ne elite da uzimate pur-
gativ, zaponite gladovanje pomou nekoliko (23) dvoli
tarskih klistira za ienje ili uradite ank Prakalanu sa
24 litra vode.
Drugo pravilo. Reim pijenja. Za vreme klasinog**gladovanja dnevno treba piti najmanje dva litra vode. Voda
se moe poeti piti odmah im pone da deluje purgativ.
Dejstvo purgat iva podstie izbacivanje natrij uma i vode
iz ovejeg organizma kroz creva. Ukoliko su kod oveka
koji gladuje izraeni otoci, prva dva dana moe ograniili
uzimanje vode do litra. Otoci, koji su ak otporni na leenje
tekovima, postepeno nestaju.
Ograniavanje koliine vode celishodno je i u slua-je vi ma kada ovek gladuje s povienom telesnom te mpe-
raturom. U lom sluaju temperatura e se prirodno, bez
dopunskih terapija i sredstava, sniavati i za 23 dana, po
pravilu, normalizovali.
Kod normalne telesne temperature reim pijenja
je pot reban radi kval itetni jeg razlaganja mast i. Za vr eme
gladovanja moe se piti i vie od dva litra vode, na primer,
56 litara i vie, i u lom sluaju voda se ne zadrava u orga-nizmu. Jednostavno e vas vie terati da mokrite i mokraa
e bili svetlija.
Obino se pije sveza voda sa izvora ili esme (filtr-
irana). Moe se piti prokuvana voda, deslilovana, od otop-
ljenog snega (ukoliko je sneg ist), prolijeva, vrua i hladna.
Nisu uoene neke bitne razlike u postizanju lekovito
proiilaklikog efekta pri promeni sastava vode, iako mnogi
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
27/183
istiu da otopljenu vodu piju sa velikim zadovoljstvom, a
da deslilovana bolje cisti organizam od neistoa.
Od 34 dana gladovanja ljudima, koji teko podnose
stadijum narastajue acidoze, preporuujem da u reim
pijenja ukljue jo pola litra mineralne vode. Ugljen dioksid
(CO.)U organizmu se nalazi u pel osnovnih varijanti, medu
kojima su i bikarbonati. kojih ima u mineralnoj vodi. Bikarbonat i, kao bui'eri (odbojnici), ubl aavaju razvoj ac idoznog
vrhunca .
Pijte tenosti po potrebi, ali ne suvie. Pijte vodu
takve temperature, koja vam je najprijatnija.
Tree pravilo. Reim kretanja. Treba se kretat i na
svee m vazduhu u proeku 1520 kilo metara dne vno. Prven-
stveno etati van grada u umi. na planinama, oko reka,
je zera , mora itd. U gradskom pakl u etati na mest ima gdeima manje transporta, gde se nalaze zone odmora, parkovi,
skverovi i umarci.
Osobe sa malom telesnom teinom treba da reim
kretanja ogranie do 510 kilometara dnevno.
Potpuna nepokretnost je relativna kontraindikacija
(zabrana) za gladovanje, poto se, u tom sluaju, kod ljudi
mogu stvoriti ekskremenlni epovi, koji u znatnom stepenu
spreavaju antitoksini efekat lekovitog gladovanja. Ljudi
koji gladuju pri tom se ne oseaju komotno. Kod njih se
uoava slabost, lupanje srca i drugi simptomi intoksikacije,
ali nemaju nikakvih drugih komplikacija.
U lelnje doba preporuuje se etnja na vazduhu u
lakoj odei, po mogunosti u kupaim kostimima. Kada
je prohladno vreme treba obui topl iju odeu. Poel jno je
etali takvim tempom da se blago oznojile, a jo je bolje
dobro se oznojiti. To je teko postii, poto se za vreme
gladovanja sui koa i sluzokoe.
Reim kretanja prilagodite svom linom osea
nju. Svako sledee gladovanje sprovodiete ponovom, i
to niste mogli postii ranije, postiele za vreme sledeeg
gladovanja. Ukoliko ste prvih dana gladovanja samo leali,
sledeih umereno etali, u daljem loku gladovanja moete
aktivno vebali fizike vebe.
etvrto pravilo. Vodene terapije. Radi boljeg izba-
civanja neistoa iz organizma kroz kou, jaanja kone
bari jere i borbe protiv suvoe koe i sluzokoa preporuuje
se tuiranje ili kupka najmanje jednom dnevno. Dobro je
primenjivati konlrastno tuiranje, smenjujui naizmenino
toplu i hladnu vodu. Za gojazne osob e dobar je tu arko,
kojim se istovremeno masira trup i udovi. Jednom u 57dana preporuuje se pariti u banji ili sauni.
Za vreme lekovitog gladovanja sauna nije kontra
indikalivna kod ishemije i niza drugih oboljenja srca.
Za vreme primene vodenih terapija ne treba esto
upotrebljavali sapun. Dovoljno gaje koristiti jednom u 7
10 dana. Moe se izvriti svojevrsno masiranje istrljati
likom od lipe svaki deo tela dok nc pocrveni.
U zavisnosti od individualne konstitucije odaberiteza vas najprihvatljivije vodene terapije.
Peto pravilo. Klistiri za ienje. Klistirati se treba
priblino nakon 24 sata posle dejstva purgativa.
Klistiranje se vri na uobiajen nain. Esmarhovo
lone napunili sa lilar i po prokljuale vode. Temperatura
vode ne srne prelaz iti 36 C. U vodu dodati 23 krista lia
hipermangana tako da voda poprimi svetloroze boju. Dalje
se postupak odvija kao to je ve opisano. Ukoliko su se
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
28/183
stvorili ekskrementni epovi, poeljno je ponovili klisti-
ranje i to sa veom koliinom vode. Ukoliko bolesnik ima
hemoroide, erozije, polipe ili gnojne rane (ir) na crevima, u
vo du za kl is ti ranje um es to hip er man ga na do da je se ra st vo r
kamilice ili nane. kantariona i niza drugih trava. Obino se
klistiranje vri pred primenu vodenih terapija.
Da li se klistirati ili nezavisi od duine trajanja gla-dovanja, zagaenosti organizma, individualne konstitucije i
teine oboljenja. U krajnjoj meri. jednom u dva do tri dana
klistirajte se sa rastvorom soli ili urinom. Na osnovu izba-
enog sadraja creva odluite se, treba li da ponovite slede-
eg dana ili ne. Ukoliko iz vas izlazi mnogo neistoa, klisti-
rajte se dvaput dnevno ujutro i uvee. Ukoliko ih je malo.
tada svaki drugi, pa ak i trei dan.
esto pravilo. Masaa i samomasaa. Ujutro i uve-e u trajanju od 30 minula preporuuje se masirati krvne
sudove, masirajui naizmenino razne delove gornjih i
donjih ekstremiteta (udova), naizmenino golenice i ramena,
kukove sa podramenieama, zatim kruna masaa stomaka.
Masiranje grudnog koa treba da vri maser ili neko od
ukuana. Izmeu lopatica i nie u trajanju 1015 minuta
masiranje vriti pritiskanjem grudnog koa pesnieama ili
prstima.Masirajte se uku van im urinom . Efeka t je bolji.
Sedmo pravilo. Higijena usne duplje. Za vreme
gladovanja ogromna koliina neistoa (ljake) odstranjuje
se gornjim putem" kroz nos i usta. Jezik je jako obloen.
Pojavljuju se naslage u usnoj duplji. Kroz usnu duplju iz
maksilarnih i eonih sinusa moe slobodno izlazili gnoj,
kao i iz zuba, obolelih od paradentoze. Ciste se od gnojnih
sadraja krajnici, ukoliko u njima postoje gnojne kesice i
epovi. Kadi odstranjivanja tih neistoa preporuuje se
naizmenino ispiranje usne duplje hladnom vodom, odva
rima od trava i rastvorom sode bikarbona. Ispiranje usne
duplje treba vriti pre svakog pijenja vode, to jest najmanje
67 puta dnevno.
Osino pravilo. Za vreme gladovanja ne preporuuje
se nosili sintetiku odeu.
Deveto pravilo. Ne kontaktirati sa hranom. Naru-
avanje tog pravila smanjuje lekovitoprolilaktiki efekat
gladovanja za oko 50%.
Kao najbolje vreme za gladovanje preporuio bih
vani vr em e po sl ov a. Im a ih e ti ri . Biraj te koj i va m je na j-
pogodniji i gladujle 1, 2, 3 ili 4 puta godinje od 7 do 30
dana.
Prethodna priprema pre gladovanja
Pomou raznih terapija ienja rasteretite svoj
organizam od neistoa.
Klisliranjem oistite debelo crevo od ekskremen
tnog kamenja i druge patologije. Za vreme gladovanja vie
nee bili snanih pranjenja iz njega, to e vam utedeti
energiju za drugi lekoviti rad u organizmu. ienje jetre omoguie vam da izbegnete krizna
stanja za vreme gladovanja.
Primenom parnih terapija odslraniete veliki deo
toksina iz tenih sredina organizma.
Terapija sokovima dopunski e isprali vezivno
tkivo i izleiti bubrege.
Preporuujem da promenite ishranu i uzimate to
vi e bi ljne hr an e. Od re ci te se ve sl a ki h (t or te , ko la i, o ko
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
29/183
lade, bombone i slino) i meovitih produkata (sendvii,
pie, kaurma, krompir s mesom i slino). Postavite sebi
pravilo da ne jedete nou i ne pijete posle jela. U tom sluaju
za vreme gladovanja nee biti jakih pranjenja i lako ete
podneti gladovanje, odmah poeti istiti organizam na elij
skom nivou.
Posle prethodnog ienja organizma poniteda gladujete u dane Bkadai (jedanaesti dan posle punog i
mlad og meseca) po 24 36 sati, a posle 12 mese ca prakti
kujte jedno 23dnevno gladovanje u drugoj ili etvrtoj
lai lunarnog meseca. Posle 23 meseca slinog programa
gladovanja biete spremni za 57dnevno gladovanje. Ve
ete imati dovoljno vlastitog iskustva.
Kako pravilno gladovati 2442 sata
Gladovanje u trajanju od 24 sata treba zapoeli
posle doruka tekueg dana i gladovati do doruka sledeeg
dana. Ne preporuuje se gladovati od veere do veere. Obil-
na veera smanjie efekat gladovanja jer se tim e remeti bio
ritam rada organa za probavu.
Za vreme gladovanja uzdravati se od bilo kakvog
je la , ka o i od so ko va od vo a i po vr a .Za to vreme moete piti obinu, namagnetisanu,
prolijevu ili destilovanu vodu. 'loje klasino" gladovanje.
Ukoliko se pije urin i voda, ili samo urin lo je urinsko
gladovanje. Ukoliko se uople ne uzima nikakva tenost
loje suvo" gladovanje.
Slabim i neodlunim osobama moe se dozvoliti
jedan iz uz et ak (s am o j edan ko d pr vo g gl ad ov an ja ) za vreme
gladovanja u trajanju od 24 sata. U au destilovane vode
moe se dodali jedna kafena kaiica prirodnog meda ili
je dna ka fena ka i i ca so ka od li mu na . Ti dod ac i de l uju ka o
rastvarai toksinih materija i sluzi. To se radi iz razloga
da bi voda bila ukusnija i bolje rastvarala sluz i toksine
materije.
Gladovanje u trajanju od 36 sati treba poeti posle
ve e re , gl ad ov at i ce o sl ed c i da n i zavri ti sa dorukom
treeg dana.
Gladovanje u trajanju od 42 sata poeti posle
ve e re , gl ad ov at i ceo sl ed e i da n i zavri ti uz im anj em hr an e
u 12 sati treeg dana.
Sve preporuke za gladovanje u trajanju 36 i 42 sala
analogne su opisanom za gladovanje u trajanju 24 sata.
U zavisnosti od individualne konstitucije moete
praktikovati klasino", urinsko ili suvo" gladovanje utrajanju 24, 36 ili 42 sata. nekoliko puta u druge povoljne
dane lunarnog ciklusa ili samo u dane Kkadai (dva puta
meseno).
Da bi izbacili toksine i neistou iz usne duplje,
natrljajte belim lukom koricu hleba, dobro je savaite i
ispljunite. Va jezik e se oistiti i postati roze. Opor ukus
stimulie funkciju varenja u organizmu. Sada ste spremni
za uzimanje hrane.Pri izlasku iz gladovanja prva brana treba da bude
salata od sveeg povra na bazi narendane argarepe i
narezanog kupusa (kao zain moe se koristiti limunov
sok). Ta salata e u eludanocrevnom traktu delovati kao
metlica. To e postai rad eludanocrevnog trakta. Posle
salate treba da sledi jelo od barenog povra. To moe biti
kuvana cvekla, malo dinstani kupus.
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
30/183
Ne treba izlaziti iz gladovanja sa hranom kao to su:
meso. mleko. sir, maslac, riba, kao i orasi ili semena.
Kod sledeeg obroka hrane uz salatu od povra
(zimi povre malo dinstati) jesti hleb od proklijalog zrna
(lica konstitucije Sluzi"), a moe i supa od proklijalog zrna
(lica konstitucije Vetra").
Ukoliko izaete iz gladovanja sa sokom od argarepeili sokom od jabuke i evekle. to e vas proterati i dopunski
oistiti jetru i mokranu beiku od stare ui. Zamena za
sok u zimskom periodu je odvar od trava s medom.
Ukoliko tokom prvogdrugog dana ne budete imali
spontanu stolicu ili je ona tvrda, u vidu oraia" i ozleduje
anus, namaite itavo telo. posebno oko krsta (slabina),
maslinovim uljem. Pre potrebe za stolicom uradite mikro
klislir sa 100 grama obinog ili ukuvanog urina.Ljudi konstitucije vetra"' treba da skrate rok gla-
dovanja na pola.
Ljudi sa izraenom konstitucijom sluzi" mogu
due da gladuju, u zavisnosti od stepena izraenosti te kons-
titucije. to je ona jae izraena (tj. to je ovek deblji),
time ovek lake podnosi gladovanje. Za takve ljude nije
problem da gladuju 3040 dana.
Reim gladovanja. Mravi ljudi starijeg uzrastanajbolje je da gladuju u dane Ekadai dva puta tokom
lunarnog meseca (trajanje lunarnog meseca u proeku je 29
dana). Gladovati na vodi ili limunovoj vodi 2436 sati. Dva
puta godinje gladovali, najbolje leti. po 57 dana.
Ljudi srednje lelesne konstrukcije takode treba da
gladuju u dane Ekada i po 3642 sala na vodi. Tri puta
godinje u prolee. leti i u jesen (u dane Velikog, Petrovog
i Uspenskog posta) mogu gladovati od 7 do 15 dana.
Ljudi koji su gojazni, krupni mogu gladovali svake
nedelje od 24 do 42 sata. Oni mogu gladovali na suvo bez
vo de . Jednom u tri me sec a mo gu gl ad ov at i ili po 3 5 da na
na suvo. ili sa vodom po 1015 dana.
Treb a imati na um u: to je ovek stariji, li me je
krae vreme gladovanja. Stoje hladnije godinje doba. time
su rokovi gladovanja krai. to je ovek mraviji, krai jerok gladovanja.
Posle prethodnog ienja organizma leenje se od-vija ef ik as ni je .
LEENJE URINOM
U receptima za leenje mnogih oboljenja ja pre-
poruujem primenu urina pijenje i spolja u vidu masaa,obloga i ulrljavanja. Pri tom, treba da imale jasnu sliku
kada, ka ko i ka kav urin je najbolje upotreblja vali.
Vrste urina i njihove osobine
Vana os ob in a pr im en e urina je u to me , to po st o-
je mn og e vrs te uri na i svaka ima. po red op t ih. sam o svo ja
SVojstva, a shodno tome i odgovarajui uticaj na organizam.Vrst e urina su:
Prvi, srednji i poslednji deo mlaza urina pri mok-
renju.
Parni i neparni broj gutljaja urina.
Jutarnji, dnevni, veernji i noni urin.
Svee izluen. ohlaen, stari, veoma stari, ukuvani,
zamrznuti, zasien raznim materijama i aktivirani urin.
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
31/183
Urin novoroeneta, deji, muki i enski,
trudnica, ljudi zrelog doba, staraki urin.
Na kvalitet i sastav urina utie ishrana i emo-
cionalno stanje.
Prvi, srednji i poslednji deo mlaza urina
Postoji odreeni oblik energije koji stalno ..pot-
hranjuje" program razvoja ovejeg organizma i odrava
ga u stabilnom stanju. A. I. Vejnik je taj program nazvao
energijom vremena*' (hronalnom energijom). U sutini,
to je individualni potencijal ivotne snage ovcka. Svaki
ovek ima strogo odreenu koliinu te snage. Gubitkom
ivotne snage ovek poinje da stari.
U mokranoj beiei ivotna energija se, odbijajuise od zidova beike, koncentrie u centru. Zato je centralni
deo urina, koji se nalazi u mokranoj beiei, najvie zasien
ivotnom energijom, koja je odgovorna za zdravlje i duinu
ivota oveka. Gubei tu energiju, samim lim gubimo i
ivot, ali ukoliko budemo vraali tu energiju (pijenjem urina
ili masaom), samim tim prouiemo sebi ivot. Pijenje
srednjeg mlaza urina drevni ljudi su nazivali tehnikom,
koja donosi uspeh".U prvom i poslenjem mlazu urina sadri se malo
ivotne energije. Jo vie, u njima mogu da se sadre tetne
energije, koje su izbaene iz centra beike napolje.
Parni i neparni broj gutljaja urina
Urin treba piti naiskap ili piti neparni broj gutljaja.
To je potrebno zbog toga, da bi se sauvala interferencija
(talasni efekat). Sutina interferencije sastoji se u lome.
to se dva jednaka talasa nailazei jedan na drugi, mogu
meusobno neulralisati ili pojaati. U prvom sluaju efekat
primene urina bie ravan nuli, a u drugom pojaan.
Ukoliko ovek pije urin i prekida, sledei gutljaji usled
interferencije mog u meu so bno da se neutral isu, a ukoliko
pije naiskap nema nikakve neutralizacije.
Jutarnji, dnevni, veernji i noni urin
U zavisnosti od vremena dana mlaz urina ima raz-
liite osobine.
Od 3 do 15 sati u na em org aniz mu preo vlad a
va ki se la faza, a od 15 do 3 (p re ma lok al no m vre me nu)
alkalna. Ukoliko se koristi prva mokraa, ona bolje zaraslarane, resorbujc tumore, normalizuje unutranju sredinu
organizmu. Zato je kod navedenih poremeaja bolje koristili
tu vrstu mokrae.
Jutarnja mokraa je najkorisnija jer je zasiena
hormonima. Dva sata pre buenja aktivira se hipotalamus,
za njim hipofiza, pa zatim sve ostale lezde. Na primer,
vr hu na c sekrecije gl uk ok or ti ko id a u na db ub re n oj l ez di .
aktivnost titaste lezde i pankreasa (guterae) najveaje u ra ne ju ta rn je a so ve . Eto za t o je ju ta rn ja mo kra a
najkorisnija. Nikada ne proputajte priliku da upotrebite taj
..honnonalni koktel". Taj urin posebno je dobar za upotrebu
kod enskih oboljenja (pijenje, tamponi), jer on ublaava
bo lo ve i bolje zarasl a po vr e en e sl uz ok o e po ln ih or ga na .
Jutarnji urin je kontrainikativan (zabranjen) kod
nekih vrsta tumora, izazvanih suvinom produkcijom hor-
mona u organizmu.
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
32/183
U drugoj polovini dana i uvee mokra a je zasiena
hranlj i vim materijama , pr odukt ima dnev nog met abol izma .
On a se mo e koristiti kao hranlj ivi pro duk t. Uv e e se lui
mokraa bolesti: nju treba koristiti rano ujutro (neparan broj
gutljaja) za vlastito leenje.
Aktivnost bubrega je promenljiva tokom dana.
Tako. u jutarnjim i dnevnim satima bubrezi lue vodu, elek-
trolite, produkte azotne razmene; nou titronove kiseline,
amonijak, jone vodonika. Prema tome, za zakiseljavanje
organizma bolje odgovara noni urin. koji se uglavnom iz-
bacu je odm ah po sl e sna
Zbog toga, to se u naem organizmu naizmenino
smenjuje aktivnost organa, to se odraava na kvantitet i
kvalitet sadraja materija u urinu. Na primer, ukoliko je
aktivna jetra (od 23 do 1 sat), u to vreme u urinu e biti viematerija koje proizvodi jetra, njenih metabolita: ukoliko
je ak ti va n pa nk re as (od 9 do 11 sa ti ), tada e bit i vie
njegovih produkata i metabolita. Zato je radi normalizacije
funkcije nekog organa potrebno znati vreme njegovog
funkcionisanja. u lo vreme skupiti urin, aktivirati ga (na pri-
mer, drati ga izvesno vreme na tamnom i hladnom mestu
ili ga dovesti do kljuanja i naglo ohladiti) i upotrebljavati
u vreme najvee aktivnosti tog organa. Na primer, boli vaseludac. Vreme njegove najvee aktivnosti je od 7 do 9 sati.
Skupljate mokrau koja se izluila u to vreme. stavljate je u
friider na temperaturu 24 C i ostavljate da tu odstoji 34
dana, a zatim je upotrebljavate (podgrejanu do temperature
ok o 37" C) s cilje m lee nja eluc a od 7 do 9 sati. 'Ia ko s e
moe postupati sa svakim organom, dok se ne izlei.
Svee izlueni, odstajali, stari, veoma stari, ukuvani,zamrznuti, ohlaeni, zasien raznim materijama i
aktivirani urin
Svee izlueni urin koristi se odmah po izbaci-
van ju iz org an iz ma . Po st oj e dv e vr st e ta kv og ur in a: ur in
zdravog i bolesnog oveka. Zdravom oveku preporuujese da upotrebljava taj urin radi profilakse, odravanja hor
monalnog balansa na stabilnom nivou i s ciljem ekonomije
energetskih i materijalnih resursa organizma. Bolesnom
kao univerzalan lek.
Odstajati urin. Pri hlaenju urin gubi niz svojs tava,
to izaziva gubitak ivotne snage, toplote, tenokristalne
strukture itd. Rezultat je da urin gubi i niz korisnih svoj-
stava.Odstojalim se smatra urin koji je odstojao malo vie
od jednog sata posle izbacivanja iz organizma. U njemu
se postepeno gubi ivotna snaga. U prvom redu gubi se
svetlucanje (fluorescencija) i unutranja struktura se menja.
Ukoliko se koristi takav urin (pije, primenjuje za masau
itd.) on e prvo prema sebi privlaiti" energiju organizma
s ciljem obnavljanja primarnog svetlucanja i strukture.
Odslojali urin moe se i treba ga prikupljati radi ukuva va nja.
Veoma stari urin. Pojava miris a amon ijak a u urinu
je zn ak ra st va ra nj a be lan ev in a u njemu i promene ki se le
pll na alkalnu.
Veo ma stari urin mo e se pr imenji vati sp ol ja ka o
sredstvo za jaanje i st imulisanje organizm a, na raun
njegove promene pH sa slabokiselog na alkalni, za ras-
tvaranje raznih taloga kiselog porekla. Otar miris amoni
-
5/24/2018 Genadij Petrovic Malahov - Lecenje 200 Najrasprostranjenijih Oboljenja
33/183
jaka po ds ti e Otvaranje pora na koi i bol je pr od ir an je urina
u oveji organizam. Dopunski, kao to su pokazali rezultati
istraivanja naunika, miris amonijaka moe stimulisati
radnu sposobnost oveka. Setimo se preporuka drevnih
lekara, da je slian urin (sa mirisom amonijaka) dobro
koristiti za etoksikaeiju izbacivanje toksina iz organizma,
unitavanje glista, za ienje krvnih sudova, otklanjanjezapuenja. otkidanja trulog tkiva, a sam miris amonijaka
slui kao sr edstv o za izbacivanje toks ina. Rezul tat je da se
organizam isti.
Nek olik o naina pri me ne ve oma sta rog urina
Za ienje debelog creva od prljavtine i parazita.
Primenjivati klistire sa jednim litrom starog urina, sa bla-gim mirisom amonijaka. Urin treba daje odstajao najvie
23 d ana na temper aturi 20 C. Urin sa jak im mi ris om ne
odgovara moe izazvati