gata staklo keramika

14
INSmur ZA ABHEOLOGU!J U XlII 1894 Split - Salona 1994 SPLIT 1994 GATA JASNA Crkva Justinijanova doba A Church from Justinian '$ Time i suradnici XIII CONGRESSUS INTERNATIONAlIS ARCHAEOLOGIAE CHRISTlANAE XIII KONGRES ZA ARHEOLOGIJU God. lov. br.: Urednik / Editor Joško Sign: Recenzenti / Reviewers Nikola Marin POSEBNA IZDANJA knjiga 4. / Published by Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture - Split Regional Institute for Protection of Cultural Monuments - Split

Upload: martin-siljeg

Post on 08-Aug-2015

123 views

Category:

Documents


2 download

TRANSCRIPT

Page 1: Gata Staklo Keramika

INSmur ZA ABHEOLOGU!JU Z~GP.EIlU

XlII1894 Split - Salona 1994

SPLIT 1994

GATA

JASNA JELIČiĆ-RADONIĆ

Crkva Justinijanova dobaA Church from Justinian '$ Time

i suradnici

Crnković/Čač\l/Katić/Fadić/BonačićMandinić/Kovačić

XIII CONGRESSUS INTERNATIONAlIS ARCHAEOLOGIAE CHRISTlANAE

XIII MEĐUNARODNI KONGRES ZA STAROKRŠĆANSKU ARHEOLOGIJU

God.lov. br.:

Urednik / EditorJoško Belamarić

Sign:

Recenzenti / ReviewersNikola Jakšić

Marin Zaninović

POSEBNA IZDANJA knjiga 4.

Izdavač / Published byRegionalni zavod za zaštitu spomenika kulture - Split

Regional Institute for Protection of Cultural Monuments - Split

Page 2: Gata Staklo Keramika

KERAMIKA IZ RANOKRŠĆANSKE CRKVE UGATIMA1

Keramika koju ćemo ovdje obrađivati odabir

je tipološki određenijih primjeraka pronađenih

prilikom istraživanja ranokršćanske crkve u

Gatima. Tu u prvom redu dolazi importirana

fokejska i sjevernoafrička crveno glačana

keramika IAfrican Red Slip Ware i Phocaean Red

Slip Ware)", te neki primjerci amfora.

Prve dvije vrste keramike rasprostirale su se

po čitavom ondašnjem mediteranskom svijetu.

U nas je također prisutna ova vrsta keramičkog

materijala, ali je veoma malo obrađivana.Šire je

objavljen jedino materijal iz Dioklecijanove

palače.'

Za prostor Bosne i Hercegovine t. Čremošnik

OPIS KERAMiČKOG MATERIJALA

Afrička crveno glačana keramikaIAfrican Red Slip Ware)

Br. 1Tanjur promjera oko 36 cm. Rađen je od crvenegline obilno miješane s veoma usitnjenimkristalnim vapnencem. Ovakva se faktura odrazilai na površinu posude pa su stijenke blago hrapave,što je karakteristično za Hayesovu formu 87.Radi se o većem primjerku tanjura, plićeg

recipijenta. Noga je prstenasta, piramidainogoblika zaravnjenog na stajaćoj površini. Rub odtijela tanjura dijeli urezani žlijeb, od njega se rubdalje pruža koso prema obodu. S donje stranebliže kraju pruža se još jedna urezana linija.

Ovaj primjerak pripada Hayesovoj formi 87,tipu B. Hayes za taj tip predlaže dataciju u rano6. stoljeće. 5

Primjerke forme 87 još nalazimo uranokršćanskoj

crkvi u Lovrečini na Braču i u gradu Hvaru(neobjavljeno).

je objavljivala navedenu građu sa svojih

istraživanja.2 Ona za nju u početku preuzima

naziv N. Lamboglie: "Terra sigittata Chiara" ili

samo "chiara", u kasnijim je radovima naziva

"sjevernoafričkom sigillatom".

N. Lamboglia je napravio prvu tipološku i

kronološku podjelu crveno glačane keramike.3

Posljednju opsežniju i cjelovitiju studiju dao je J.

W. Hayes,4 na njegovu tipologiju se i u ovom

radu oslanjamo.

Ovdje ćemo dati pregled keramičkih nalaza

koji su služili za potrebe crkve uGatima. Luksuzniji

importirani primjerci tipološki su raznolikiji, što

nam je olakšalo obradu i interpretaciju materijala.

Br. 2Ulomak "izbačenog" oboda dublje zdjele. Sgornje strane je dobro očuvana crveno­narančastaglazura, s donje strane je loše izražena

Primjerak pripada Hayesovoj formi 91. Tipje teže odrediti jer je oštećen rub posude a tijelonije sačuvano, pa se ne može sigurnije odreditioblik posude. Za ovu formu Hayes predlažedataciju od sredine ili kasnog 5. st. (tip A) do 600- 650. g. (tip 0).6 U Dioklecijanovoj su palači

pronađeni tipovi 91 B/C, datirani u period odkasnog 4. st. do sredine 7. stoljeća 7

Br. 3Ulomak ruba posude također s izbačenim

obodom, promjera 17, 2 cm, crveno-smeđe

boje, vidljiv je tek tanki ostatak crvene glazure sdonje strane oboda. Radi se o posudi dubljeg

200

r!!!!2

Afrička crveno glačana keramika (1, 2, 3)African Red Slip Ware (1, 2, 3)

zdjelastog oblika. Izbačeni obod koso se savijaprema dolje. Primjerak iz Gata srodan jeHayesovoj formi 91.

Fokejska crveno glačana keramika(Phocaean Red Slip Ware)

Br. 4Ulomak ruba zdjele s nešto bolje sačuvanom

crvenom glazurom, promjera oko 24 cm. Nazadebljanom obodu s vanjske strane cijela jepovršina ukrašena nazubljenim kotačićem uskihduguljastih zubaca. Ukras je izveden u dva reda.Gornji red utisnutih zubaca je uži, dok je donjiduži. Primjerak pripada Hayesovoj formi 3, tipu F- 23. Ovaj veoma rašireni tip Hayes datira usredinu 6. stoljeća.8 Kod nas ga nalazimo ugradu Hvaru, u Lovrečini na Braču, u Ublima naLastovu Isve neobjavljeno) i Dioklecijanovojpalači.9

Br. 5Ulomak ruba zdjele sa širokim trakastim obodom,promjera 27,4 cm. Neukrašeni rubovi obodablago su izvijeni prema vani, donji nešto više.Djelomično je sačuvana crvena glazura.

Ovaj primjerak također pripada Hayesovojformi 3, tipu C 7 datiranom prema nalazima satenske Agore pomoću novca Lava I (kasnijinovci 460-475). 10 t. D. Schrunk primjerke forme3 C datira u 5. i rano 6. st. 11 Izgleda da jeprimjerak ovog tipa pronađen u Mogorjelu unutardvojne bazilike 5-6. st., 12 no loše je dokumentiranpa je teško preciznije odrediti tip.

3

Br. 6Ulomak dna posude s pečatnim ukrasomstiliziranog kantarosa. Motiv je podijeljen u dvadijela. Donjemu nedostaje noga, ali se jasnoističe pet jezičaka koji predstavljaju narebrenotijelo kantarosa. Gornji dio sadrži dvije volutekoje se pri vrhu izvlače u motiv lotusa. Volute bimogle predstavljati stilizirane ručke kanta rosa,slično kao na prikazima kantarosa na mozaicima. l3

Veoma sličan primjerak pronađen je na atenskojAgori i datira se u rano 6. stoljeće. 14 Razlikuje seod našeg po broju jezičaca (ima 4 komadal i"pupoljak" motiva lotusa je spoJen s izvijenimkrakovima, dok kod gatačkog stoji samostalno.No bez ikakve sumnje naš tip možemo pripisatigrupi III, po Hayesovoj klasifikaciji ovog pečatnog

ukrasa iz ranog 6. st., kako se datira poatenskomprimjerku.

Br. 7Ulomak dna posude tanjih stijenki, crvene glines ostacima tek nešto, od glinene podloge,tamnijega crvenog površinskog namaza. Naunutrašnjoj strani sačuvane su dvije trake ukrasaizvedene nazubljenim kotačićem.Donja se boljeističe, izvedena je u tri reda, između dva redadužih zareza nalazi se jedan uži točkasti. Gornjired je lošije sačuvan ali je identičanprethodnom.Oba su postavljena izvan radijusa prstenastogdna, na početku donjeg dijela tijela posude. Dnoje piramidalno sa zaravnjenom stajaćom površinom.Ovaj fragment pripada jednom od gracilnijihoblika forme 3, otvorenijeg zdjelastog oblika.

201

Page 3: Gata Staklo Keramika

48

,.", 9

13

12

11

...

Ulomci netipične crveno glačan e keramike(11,12,131Fragments of atypical Red Slip Ware (11, 12, 13)

Br. 11Ulomak posude crvene boje, promjera oko 20cm, veoma loše sačuvanog premaza koji je očito

bio tanko nanošen. Slične je crvene boje kao iglina, pa se više osjeti "pod prstom" nego što sevizualno ističe kao namaz. Obod je blago izvijenprema vani i koso prema dolje. Vanjska stijenkau blagom luku prelazi iz tijela u obod. Na trbuhuse ovaj tip počinje zadebljavati.

Br. 11, 12, 13

Tri ulomka nepoznate forme. Sličnog su oblikapa ih ovdje navodimo zajedno. Faktura im jetakođer slična. Na površini su vidljiva usitnjenazrnca vapnenca, ali to ne narušava finoću posuda.

Ulomci netipične crveno glačane keramike (8. 9)Fragments of atypical Red Slip Ware (8, 9)

10

Ulomak finiie posude domače proizvodnje (101Fragment of vessel of finer quality and of domestic production (10)

mjestima vidljive veće tamne mrlje nastale uprocesu pečenja posude. Grublje je fakture,površine prekrivene šupljim rupicama ikamenčićima vapnenca. Obod je cilindrično

izvučen iz ramena na kojem se nalaze tri paralelnaureza. Radi se o primjerku koji nije import većprimjer domaće proizvodnje.

5

premazom razrjeđene gline, promjera 14,4 cm.Obod je izvučen prema vani i blago nakošenprema dolje. Po površini posude vidljiva su manjazrnca tamnijeg vapnenca. Najvjerojatnije se radio primjerku afričke crveno glačane keramike zakoji u literaturi ne nalazimo analogije.

Datacija: od druge četvrtine 6. do početka 7. st.

Br. 9Manji ulomak posude tanjurastog oblika, teškoodredivog porijekla, dobro sačuvanog premazatamnocrvene višnja boje. Rub je izvijen premavani, s gornje strane zaravnjen, dok s donjestrane lice blago prelazi prema gornjem dijelutijela posude.

Br. 10Ulomak lonca zatvorenog oblika, crvene boje. Upresjeku je tamnije pečen, dok su na pojedinim

6

'.. :,.

Br. 7aJoš jedan ulomak dna zdjelaste posude spremazom kao kod prethodnog primjerka. Sunutrašnje je strane izveden ukras ruletiranjem,ukras je postavljen izvan radijusa prstenastenoge, na samom početku donjeg dijela tijelazdjele.

Noga se s vanjske strane koso uklapa u donjidio tijela posude, dok se od dna odvaja oštrijeravnom ali niskom stijenkom noge.

Sličan ukras ruletiranja nalazimo također naformi 3 (dno zdjele forme3, B4), pa najvjerojatnijei ovaj komad, kao i prethodni kojemu je identičan

po fakturi, pripada formi 3.

Fokejska crveno glačana keramika (4, 5, 6, 7, 7alPhocaean Red Slip Ware (4, 5, 6, 7, 7a)

Netipični primjerci

Br. 8Ulomak zdjele s djelomično sačuvanim crvenim

202 203

Page 4: Gata Staklo Keramika

19

18

-t

C kod nas kontinuira i u početak 6.st Iz tog

vremena je sav ostali tipološki odredljiviji

materijal, pa u Gata ovaj tip dolazi na krajU svog"kontinuiteta. I. D. Schrunk tip C iz Dioklecijanove

palače datira u 5 - početak 6. st

Forma 87 B (br. 11 i fragment dna s

karakterističnim pečatnim ukrasom stiliziranog

kantarosa (br. 6) datiraju se po Hayesu u rano 6.

st, doduše za formu 87 B on predlaže takvu

dataciju, dok je ulomak s pečatnim ukrasom

sigurnije datiran prema nalazima izAtene i Korinta

gdje su nađeni primjerci veoma slični gatačkom.

Primjerak izGata pokazuje da ovaj ukras kontinuira

i u sredinu 6. st.

Motiv kantarosa je čest u ranokršćanskoj

simbolici, osobito na mozaicima. Na fokejskoj

crveno glačanoj keramici postoji dosta ukrasa s

-.

17

;;,,

Po opisanom keramičkommaterijalu vidimo

davećinatipološki indikativnijih primjeraka spada

u 6. st., zapravo se sigurnije može reći za samo

jedan primjerak da je egzistirao iu drugoj polovini

5. st To je posuda br. 5, radi se oHayesovoj

formi 3 C datiranoj prema nalazima s atenske

Agore pomoću novca Lava I iz perioda 460 -475. g.

Forma 3 fokejske crveno glačane keramike

čini 80 - 90% sveukupne produkcije fokejske

keramike iz druge polovine 5. i prve polovine 6.

st20 To se vidi i na našim lokalitetima gdje su u

navedenom periodu primjerci ovog oblika gotovo

nezaobilazni. Gatačka crkva pokazuje da forma 3

stijenka oštro prelazi uvanjsku. Radi se o jednomod tipova amfore Dressler 27. On se datiraobično u 4. - 5. st., gatački primjerak možemodatirati u 6. st

Ulomci grla sjevernoafričkih amfora tipa spathe;on (17,.18,19)Fragments of neck of North African amphora of spatheJOn type (17, 18, 191

. ,

U Gatima je pronađeno devet fragmenataovog tipa, najvjerojatnije se radi o ostacimadvaju primjeraka. Ima je još u gradu Hvaru16 ijedan ulomak je pronađen u Dicmu na gradiniGrubuša, odnosno kasnoantičkom Deciminu.Javlja se po čitavom Mediteranu, a ima je i uBritaniji. 17

16

Br. 16Ulomak ramena kasnoantičke amfore kodWilliamsa i Peacocka označene kao Class 43. 18

Smeđasto-crvene je boje s gustim pravilnimnarebrenjima. Ovaj tip se datira od 4. do 7.st

Br. 15Ulomak tijela amfore svijetlosmeđeboje, zrnastefakture, izvana stepenasto narebrena, sa širerazmaknutim rebrima. Na vanjsku površinunanesen tanak sloj razrjeđene gline žučkasto­

bijele boje, gusto pomiješane s veoma sitnimzrnima kalcita.

Presjek amfore (16)

Fragment of amphora, section (161

Br. 17, 18, 19Pripadaju amforama sjevernoafričkogpodrijetla,u literaturi poznatima pod nazivom"spatheion" .Karakteriziraju ih manje, uz grlo prijubljenije ručice

i usko cilindrasto tijelo.Br. 17 je rađen od crvene gline dok mu je

površina premazana smjesom od razrjeđene

gline žućkaste boje. Br. 18 je oker boje, dok muse u presjeku vidi crvenkasta jezgra. Br. 19 jeoker boje s manjom i tijelu približenom ručicom.

Ova se vrsta amfora datira od 4. do 7. st 19

Br. 20Ulomak grla i oboda amfore tipa Dressei 27.Crvene je boje, grlo od ljevkasto izvijenih ustadijeli urezana crta. Na vrhu oboda unutrašnja

i 15'

.,'

14

Br. 12Ulomak zdjele od crvene gline, promjera oko15,6 cm, s djelomično sačuvanim crveno ­ružičastim namazom, lakše uočljivim jer je debljenanesen a razlikuje se po ružičastom tonu odcrvene podloge gline. Obod je zadebljanogčetvrtastog oblika dok je na trbuhu primjetnatendencija blagog savijanja tijela prema unutra.

Na lokalitetu je pronađeno dosta ulomakaamfora od kojih ćemo neke tipičnijeoblike ovdjedonijeti. Također je nađena karakteristična

narebrena keramika koja može biti ostatakvećihvrčeva ili amfora.

Br. 13Ulomak posude od crvene gline, promjera oko15,6 cm, s djelomično sačuvanim crveno­ružičastimnamazom, lakše uočljivimjer je debljenanesen a razlikuje se po ružičastom tonu odcrvene podloge gline. Obod je zadebljanogčetvrtastog oblika dok je na trbuhu zamjetnatendencija blagog savijanja tijela prema unutra.

Br. 14Ulomak ramena amfore tamno-crvene (višnja)boje, izvana narebrene površine, fine fakture.Karakteristika ovog tipa amfora je veoma usitnjenikristalni vapnenac koji se na svjetlosti presijava.Radi se o primjerku istočnoegejskogpodrijetla,koja se javlja u periodu od kraja 4. do kraja 6. st

Presjeci ulomaka tijela amfora (14, 151Fragments of bodies of amphorae; sections (14, 151

Naš primjerak pripada kasnijem tipu M 373 kakoje ovu amforu Robinson objavio u kontekstumaterijala kasnog 6. st. s atenske agore. 15

204 205

Page 5: Gata Staklo Keramika

kršćanskom simbolikom (najviše ima križeva!.

Takvi primjerci su se upotrebljavali u svakodnevnom

zivotu, ali ih veoma često nalazimo ustarokršćanskim

sakralnim objektima. Stoga se sumnja da su

neke od tih prikladno ukrašenih posuda služile u

liturgijske svrhe. Hayes polemizira s ovakvim

stavom. On smatra takvu konstataciju pogrešnom,

naglašavajući da se primjerci s prikazima križeva

ili s drugim kršćanskimmotivima nisu proizvodili

baš zbog liturgijskih potreba, što svakako stoji,

20

Ulomak grla amfore 1201Fragment of amphora neck (20)

no i on uviđa da su se određeni primjerci

upotrebljavali za razne svrhe uranokršćanskim

crkvama 21 Gatačkiulomak s motivom kantarosa

jedini Je takav pronađen na lokalitetu. Drugi

neobjavljeni fragment fokejske keramike s

motivom križa pronađen je pored crkve sv. Petra

u Ublima na Lastovu, treći s pečatnim ukrasom

od tri križa kružno raspoređena na dnu posude

pronađen je ispod Sinjske tvrđave22

Primjerak forme 3 F (br. 4) potječe iz sredine

6. st; u prvu polovicu 6. st možemo staviti i

ulomke dna ukrašene ruletiranjem (br. 7 i 7a). Ta

vrsta ukrašavanja na fokejskoj se keramici

upotrebljavala u 5. i ranom 6. stoljeću. 23 Skloniji

smo kasnijoj dataciji navedenih primjeraka koliko

zbog fakture i premaza sličnog kasnijim

primjercima fokejske forme 3 koji se ističu

drugačijim pečenjem i "tvrđom" fakturom, toliko

što je većina nalaza iz 6. i početka 7. sl.

Ovdje možemo preciznije odrediti dataciju

našeg materijala. Naime, indikativniji primjerci iz

ranog 6. sl., ili pak iz sredine 6. st., zatvaraju donji

kronološki okvir lokaliteta iz Gata. Očigledno je

to prva polovica 6. sl. Specifična arhitektura i

namještaj ranokršćanskecrkve u Gatima pripada

periodu bizantske vladavine na Jadranu.24

Keramički nalazi također potvrđuju 6.sl., kako

ćemo vidjeti i po ostalim keramičkim nalazima

koji nisu kronološki osjetljivi kao navedeni, ali

ova serija, okvirno gledajući, iz prve polovine 6.

sl. svjedoči da do izgradnje crkve nije moglo doći

u kasnijem periodu ranobizantske, odnosno

justinijanske vladavine, već upravo na njenom

samom početku. Mislim da možemo uzeti za

terminus ante quem non ranog keramičkog

materijala iz Gata god. 535. - 545., kad počinje

bizantska vladavina na Jadranu.

Osim navedenih tipološki odredljivijih

primjeraka, na gatačkom je lokalitetu pronađeno

primjeraka istočno-mediteranske i njoj slične

keramike za koje ne nalazimoanalogije u literaturi.

No ovdje ih možemo bar sigurnije datirati.

To su tri primjerka br. ll, 12, 13 jednostavnije

forme. Teško je odrediti sigurnije mjesto njihove

provenijencije, no očigledno je da se radi o

sličnim primjercima, tj. o jednoj formi. Radi se o

tri ulomka različitih posuda, njihova je pojava

znakovita jer se po broju zastupljenosti nalaze

odmah iza veoma popularne i raširene forme 3

fokejske crveno glačane keramike od koje su u

Gatima pronađena 4 komada. Stoga je moguće

da se radi odomaćim imitacijama, štoće se moći

utvrditi tek u budućim istraživanjima. Zbog

jednostavnosti forme i nenaglašenog oboda,

vjerojatno se radi o kasnijim tipovima; na to

upućujeslična neobjavljena zdjela pronađena na

Gradini u Baškoj Vodi u kontekstu sa zlatnim

solidusom Justinijana I koji se datira poslije 542.

g. i s novcem Justina II (565 -577 gl pa bi se

prema tome gatački primjerak mogao datirati u

drugu polovinu 6. st.

Domaćoj produkciji pripada ulomak lonca br.

10 koji se izdvaja od ostalog materijala fakturom,

oblikom i načinom pečenja. Možemo ga datirati

kao prethodne komade.

Ista datacija bi vrijedila i za zdjelu br. 8, kao i

za primjerak br. 9 za koje također ne nalazimo

usporedbe.

Sigurnije možemoodrediti formu primjercima

br. 2 i 3 Radi se o formi 91 afričke crveno glačane

keramike. Prvi je primjerak karakterističniji, ali je

suviše fragmentiran da bismo mu sigurnije

odredili tip i dataciju. Drugi komad br. 3 bolje je

sačuvan, notip je nepoznat. Predstavlja vjerojatno

tip forme 91 iz sredine 6. sl. Naime, sličan je

primjerak pronađen u Maloj Luci ranobizantske

utvrde Korintija na Krku. Nalaz s Krka vremenski

se poklapa s gatačkim, pa bismo ovaj tip mogli

datirati u doba Justinijana l, oko sredine ili treće

četvrtine 6. sl. kad je očito bio u opticaJU.

Ostali indikativniji primjerci keramike mogu

se također datirati u ranobizantski period u nas.

Tu u prvom redu dolazi ulomak ramena

amfore br. 16. koji pripada tipu ranobizantskih

amfora jajolikog tijela s gusto narebrenom

vanjskom površinom (Class 43 po Williamsu i

Peacocku). Na našoj se obali ovaj tip često javlja

na bizantskim vojnim utvrdama 6. sl. 26 Pronađen

je u Novom Vinodolskom, Premudi, Rogoznici, u

Žrnovu kod Splita, u Šibenskom kanalu27 i u

Baškoj Vodi. Amforu iz Gata možemo datirati od

druge četvrtine 6. do ranog 7. sl.

Ulomak amfore br. 14 pripada kraju 6. sl.,

prema nalazima s atenske Agore, što bi

odgovaralo i dataciji našeg nalaza iz Gata, s tim

da treba pretpostaviti kontinuitet i u rano 7. st.

Ovaj oblik se lako prepoznaje po karakterističnim

srcolikim ručicama, veoma uskom grlu kojeg je

manji ulomak pronađen u Gatima i specifičnoj

tamnije crvenoj boji (naginje boji trule višnje).

Fragmenti spatheiona (br. 17, 18, 19)

sjevernoafričkog podrijetla datiraju se od 4. do 7.

sl. Naši su primjerci vezani za bizantski period

vladavine na Jadranu, pa su vjerojatno i stigli

bizantskim trgovačkim brodovima. U Gatima su

se javljaju od druge četvrtine 6. do u 7. st.

Fragment amfore br. 15 mogao bi pripadati

spatheionu, ima specifičan i lako prepoznatljiv

namaz razrijeđene gline žučkasto bijele boje,

gusto miješane s usitnjenim zrncima kalcita

crnkaste, crvenkaste i bijele boje. Ovaj se namaz

jasno razlikuje od crvene podloge tijela amfore,

te čini površinu hrapavom.

Ulomak amfore br.20 pripada tipu Dressler

27 (po Peacocku iWilliamsu Class 5l) običnose

datira u 4. i 5. stoljeće,28 dok ima i kasnijih

primjeraka, koji se datiraju u 6. i 7. stoljeće 29

Primjerak iz Gata se razlikuje od ranijih tipova po

nešto svijetlijem crvenom tonu ioštrijem prelazu

unutrašnje stijenke oboda u vanjsku. Kod ranijih

primjeraka vrh oboda je zaobljeniji i blaži.

Navedene razlike odnose se samo na obod, da

li je bilo kakvih tipoloških razlika kod tijela i ručica

ostaje otvoreno pitanje. Gatački ulomak možemo

datirati u 6. st.

Gatački primjerak Robinsonove amfore M

373, s atenske agore, navedeni ulomci

spatheiona i ulomci ranobizantske amfore s

gustim narebrenjem vanjske stijenke (Class 43)

jasnije otvaraju egzistenciju crkve u 7. sl. Za prvu

smo naveli moguće produženje kontinuiranja iz

kraja 6. sl. u početak 7. st. Vjerojatno će nešto

više oovom periodu reći domaća gruba keramika

iz Gata koju obrađuje V. Kovačić.

Salona je bila stoljećima veliki uvoznik

206 207

Page 6: Gata Staklo Keramika

"

I,

7

3

,

'I

,'", 1 ••~ <.

\'. 't

4

'. '

~, /, ~

.. -,: '-,."

. .. :.. '~" :,~~~

. ,~,

'\ ',"

~

, : '

i{N~lS I

,t~ -'~---''­

• 8

f . _ .,

,{).r~1\ •.• r I.

\'

5

. /

6

(~. ,, ~ '. ~< \;

.... ti . . '~ .

~.~.~, ()('lllC\h' \fi. .' # ,4 V\JU;; ,- . 'I

,'j' .' 'l i'. l:, - ~ .•')'~I .~I, .

Ulomci krovnIh opeka s pečatima radionica

Fragments of stamps of manufactured on tiles

7. Idem, O.C., 223.

5. R. Marijašić, O.C., 65

Miroslav KATIĆ

6. A. Škegro, Rimska žigosana opeka na području Bosne i

Hercegovine, Zbornik radova posvećenih akademiku Alojzu

Bencu, Akademija nauka i umjetnostj u BjH, Posebna

izdanja,knj. XCV, Sarajevo 1991,226.

and dated to the early 6th century. Unlike thementioned Greek specimens, the Gata findscan be dated around the mid - 6th century.

At Gata a few pieces of undetermined formhave been excavated as well. These are threeexamples of nos ll, 12, 13. of different typesbut of identical form. It seems that an unpub­lished vessel from Baška Voda which can bedescribed as a slightly more open type of thesame form could help establish their firmerdating. Namely, the mentioned vessel was foundin context with a gold solidus from the mint inConstantinople, issued after 542, and with agold coin of Justin II (565 - 577), which meansthat the Gata examples could fall into the sec­ond half of the 6th century. The other examples(nos 8, 91. along with the fragment of a pot oflocal production no. lO, can be dated between535 - 545 and the start of the 7th century.

The same dating is valid for the fragments ofamphorae of Class 43 according to Williams ­Peacock (no. 161, and for the fragments of theamphora M 373, according to Robinson's classi­fication of the polterys finds in the excavation ofthe agora of Athens (no. 141. could be dated tothe close of the 6th/ start of the 7th century. Theamphora no. 20 belongs Dressler type 27 of the6th century. The Gata example differs, how­ever, from the earlier types with its sharpertransition from the inside to the outside wall onthe rim of the vessel.

More indicative material comes from the 6thcentury. The early forms (African 87 B andPhocaean 3 C and 3 F, along with the fragment

2_ J J Wilkes. Importation and Manufacture of Stamped

Bricks and Tiles in the Roaman Province of Dalmatia,

Roman Brick and Tile, BAR Int. S., 68, Oxford 1979, 68.

3_ R. Matljas/ć, O.C., 66.

4. B. Slapšak, Tegula O. Clodl Ambrosi, Situla 14/15,

OpvscvJa losepha Kastelic sexagenario dicata, Ljubljana

1974.177.

THE POTTERY FROM THE EARLY CHRISTIAN CHURCH AT GATA

On the site of the early Christian church atGata fragments of African and Phocaean RedSlip Ware. as well as several examples ofamphorae have been unearthed. The typologyused here follows J.W. Hayes.

The fragment of a plate. 36 cm in diameter,of the Hayes form 87 B (no. ll, a very fragmen­tary indistinct example of the form 91 (no. 21 andanother specimen of the same form (no. 3)belong to the first group. The last example is ofindistinct type occurring also among the findsfrom the early Byzantine castrum of Korintia inthe island of Krk. Therefore, it can be dated withgreat certainty to the time of the early Byzantinerule in the eastern Adriatic, falling between themiddle and the third quarter of the 6th century,in which period the type was in circulation.

The examples of the form 3 type C 7, c.27.4cm in diameter (no. 5) and those of the form 3type F 23 (no. 41. the fragment of a vesselbaltom with impressed decoration of stylizedkantharos (no. 6) and two other fragments ofboltoms (nos 7 and 7a) identifiable probably asPhocaean wares of form 3, all belong to thePhocaean Red Slip Ware. The form 3 C reachedGata towards the end of its existence, while theappearance of the form 3 F corresponds withHayes's dating. Hayes places it into the middleof the 6th century, albeit the production of thisform continued well into the second half of thecentury. The fragment with the imressed deco­ration in the form of kantharos is similar to theexamples found in Athens and Corinth, belong­ing to the group III of the Hayes classification

210 211

Page 7: Gata Staklo Keramika

of impressed decoration with the representa­tion of a kantharos) fix the lowest time -limit forthe dating of the church at Gata. These ex­amples are usually dated to the early 6th centuryand sometimes lO the mid - 6th century. Herewe can estabilish their firmer dating: it is the

beginning of the Byzantine rule on the easternAdriatic coast. Consequently, the terminus antequem non of the ceramic material would be theyears 535 - 545, in wich Dalmatia fell toByzantium.

KASNOANTIČKO STAKLO UGATIMA

THE FINDS OF ROOF TILES WITH WORKSHOP SEALS

During excavation works carried out on thesite of the Gata church 8 fragments of roof tileswith seals of workshops have been unearthed.

Two of the fragments bear the seal of theworkshop of Pansiana (nos l, 2). An identicalnumber of fragments comes from the work­shop of Solonas (nos 3, 41. while other threefragments carry the seal reading O(vinti) ClodiAmbrosi (nos 5, 6, 7) and the letters DI, AM, SIin the ligature form. One of the fragments wasmade in the workshop of Clia) Tliti) HermetisIno. 81. it shows the letters ME And TI in the

ligature. Like the majority of rooftiles uncoberedin the region, all of the examples are importsfrom Northern Italy. They were carried toDalmatia via the port of Salona, most probablyduring the course of the first centuries A. D. Thesurviving tiles were preserved due to their sub­sequent reuse in other constructions as late asthe 5th and 6th centuries, as is shown not onlyby the Gata finds but also by other hall-markedroof tiles discovered on a couple of early Chris­tian sites in Bosnia-Herzegovina.

M. K.

Na arheološkim istraživanjima crkve sv.

Ciprijana u Gatima kod Omiša, uz ostale izuzetno

bogate nalaze iz kasnoantičkog razdoblja, nađeni

su ibrojni primjerci kasnoantičkogstakla. 1Novija

sustavna istraživanja ranokršćanskih objekata,

kao što su Majsan kod Korčule, 2 Srima kod

Šibenika,3 "Crkvina" u Galovcu kod Zadra,4 te

Putalj iznad Kaštel-Sućurca,5 potakla su u

posljednje vrijeme veći znanstveni interes za

izučavanje kasnoantičkog stakla. Nakon tih

malobrojnih lokaliteta s djelomice objavljenom

staklenom građom,6 ipak se pokazalo da

ranokršćanski objekti u Hrvatskoj. osobito u

Dalmaciji, obiluju kasnoantičkim staklorn,

posebno onim oblicima vezanima za kršćanski

kult. Među brojnim ulomcima stakla što su

pronađeni uGatima moguće je razlučiti 73 različita

ulomka koji dobrim dijelom pružaju elemente za

rekonstrukciju oblika i statističku obradu

materijala.

staklenih niti (girlandama ili spiralamal. ili

ornamentom obojenih horizontalnih trakaB

Staklene čaše na nozi su, kako to za sada

pokazuju nalazišta u Hrvatskoj, neizostavni nalazi

ranokršćanskih lokaliteta. 10 Služile su kao lampe

uljanice, odnosno kao zavjetni "lumini" . Brojni

primjerci na pojedinim sakralnimobjektima kasne

antike sugeriraju i potvrđuju njihovu zavjetnu

funkciju,ll a nije isključeno da su bili u upotrebi

i pri religijskom obredu kao kaleži. 12 Općenito se

smatra da je kalež na nozi sredozemni tip

staklenog posuđa, premda iz objavljene građe

proizlazi da najranije datirani primjerci ipak dolaze

iz crnomorskog prostora. Tu su datirani u konac

3. i u 4. st.,13 dok ih u 4. i 5. st. nalazimo na

cijelom prostoru Sredozemlja, u Egiptu, Siriji,

Cipru, Grčkoj, Sirakuzi i drugdje. 14 S određenim

različitostima u izvedbi, ali i kvaliteti i boji stakla,

javljaju se i na Apeninskom poluotoku, posebno

u sjevernoj Italiji. 15 Staklena čaša na nozi - kalež

Ulomci čaše na noziFragments of stemmed glass

Staklene čaše na nozi - kaleži sastoje se od

kružne stopice, cilindrične nožice i koničnog ili

zaobljenog recipijenta.? Kružna stopica ima

najčešće prstenast i prošupljen rub. Dno stopice

je udubljeno. Cilindrična je nožica uglavnom

šuplja do središta s gornje i donje strane8 Rub

recipijenta je blago zadebljan i razvraćen, anjegov

vanjski plašt je rijetko ukrašen aplikacijama od

Čaše na nozi - kaleži

212 213

Page 8: Gata Staklo Keramika

.7,.

/.--..',.:--:--.~

{

uljanice26 Osim navedenih primjera, ovakve su

se staklene lampe mogle pojedinačno nositi u

ruci, neovisno onjihovim ručicama za vješanje.27

Prva pojava staklenih lampi u obliku lijevka

vezuje se za Palestinu, odnosno crkvu sv. Ivana

Krstitelja u Samari28 Ti su primjerci datirani u 5.

i 6. st. kao i istovjetne svjetiljke iz Novae u

Bugarskoj29 U Palestini ih nalazimo i u 7. st., a

od 5. do 7. st. datirani su i primjerci iz

Transjordanije (Gerasa)30 Od 600. godine do 8.

st. datirano je i nekoliko primjeraka iz Thasosa u

GrČkoj.3l Nešto kasnije, u 9. st., datiraju se

lampe iz Egipta (Fustasl.32 Iz 11. i 12. st. potječu

nalazi iz Korinta, a iz 8. do 13. dolaze tri različite

izvedbe svjetiljki u obliku lijevka iz Murana (crkva

sv. Marije i Donata)33 U luci Torcello pronađene

su lampe u obliku lijevka koje potječu iz 12. i 13.

Sl.,34 a iz 13. sl. datiraju i one iz Winchestera u

Engleskoj35 I nakon 13. sl., ovakve staklene

lampe su i dalje u upotrebi. U 14. st. otkrivene su

u kraljevskoj palači u Budimu u otpadnoj jami iz

vremena kralja Sigizmunda,36 a Mađarska pruža

potvrde o upotrebi staklenih lampi za tzv.

"polycandila" sve do 17. st.37

U Hrvatskoj, kako jeveć rečeno, kasnoantičke

Ulomak čaše na nozi s ukrasom zlatne nitiFragment of stemmed glass with golden threaddecoration

. ,.-

Takva izrada staklene čaše na nozi pokazuje da

se radi o skupocjenom i raritetnom primjerku.

S obzirom da se u dosadašnjoj literaturi ne

mogu kronološki distancirati pojedine inačice

ovog tipa staklenog posuđa i da je ovaj tip veoma

slabo istrazen na našim prostorima, moguće je

da se kalezi u Gatima datiraju u 6. ili početak 7.

st., kako to lokalitet sugerira.

Ulomak čaše na nozi s aplikacijom staklenih nitiFragment of stemmed glass with applied glassthreads

Lampe u obliku lijevka

Staklene lampe u obliku lijevka izuzetna su

rijetkost među kasnoantičkimnalazima Hrvatske.

One se sastoje od poput zdjelice širokog

recipijenta iuskoga šupljegcilindričnogzavršetka.

Utakav se recipijent stavljalo ulje i plivajući Zizak.

Na rubu recipijenta, koji je uglavnom neznatno

zadebljan, ponekad se nalaze tri male ručice za

vješanje, pa se moze govoriti o dvojakom

funkcioniranju takvih uljanica. Naime, staklene

lampe u obliku lijevka mogle su funkcionirati kao

samostalna viseća rasvjetna tijela, ili su bile

sastavni dio visećeg metalnog lustera, tzv.

"polycandila" .Takvi viseći lusteri - "polycandila",

imali su kruzne otvore za usađivanje staklene

tridesetak staklenih ulomaka koji pripadaju tome

tipu staklenog posuđa - kalezIma. Od tih ulomaka

mogu se izlučiti 22 različita primjerka staklenih

čaša na nozi. Uglavnom su rađeni od smeđkasto­

žućkastoga do maslinasto-zelenoga stakla. Ovdje

posebno treba istaći dva ulomka ruba i tijela koji,

po svemu sudeći, pripadaju tom tipu čaša.25

Naime, fragmenti su izrađeni od stakla mliječne

boje, a pod rubom imaju horizontalnu zlatnu nit.

Crtež čaše na noziDrawing of stemmed glass

nije nepoznata ni u kasnijim razdobljima, nalazimo

je na brojnim lokalitetima 6. i 7. st. Stoga se

moze kazati da je, sa stanovitim modifikacijama,

ovaj oblik prezivio do u 'ani srednji vijek.16 Na

Thasosu u Grčkoj ovakve su se čaše na nozi

nalazile u svim građevinskim fazama, pa ih je

moguće datirati od 400. godine do u 8. st.17

Na prostoru Hrvatske, odnosno u Dalmaciji,

brojni su ranokršćanski lokaliteti s nalazima

staklenih kaleža. Na prvome mjestu treba istaći

otočić Majsan kod Korčule na kojemu je nađena

izuzetno velika količina ulomaka, uglavnom

stopiea, ovog tipa staklenog posuđa.1 8 Brojni su

ulomci nađeni i u Srimi kod Šibenika,19 "Crkvini"

u Galovcu kod Zadra,20 te na Putaiju (Sv. Juraj)

iznad Kaštel-Sućurca 2l U kasnoantičkom sloju

Salone pronađeno je oko 30 fragmentiranih

staklenih čaša na nozi,22 a nekoliko kružnih

stopica od kaleža nađeno je i u Ublima na otoku

Lastovu,23 te na otočiću Lučnjaku u Pelješkom

kanalu 24

U Gatima kod Omiša pronađeno je oko

Ulomci čaša na noziFragments of stemmed glass

214 215

Page 9: Gata Staklo Keramika

staklene lampe za tzv. "polycandila', iti one

samostalne, do sada su prava rijetkost. Prvi

nalazi vezani su za crkvu sv. Jure na PutaIju iznad

Kaštel-Sućurca 38 i lokalitet Crkvinu u Galovcu

kod Zadra,39 ali izgleda da oni nisu nepoznati ni

na drugim ranokršćanski m lokalitetima Dalmacije40

U Gatimaje, koliko je do sada u Dalmaciji poznato,

pronađena najveća količina staklenih uljanica u

obliku lijevka. Od dvadesetak ulomaka moguće

je izdvojiti 14 različitih primjeraka koji su najvećim

dijelom rađeni od žućkasto-zelenkastoga ili,

češće, od maslinasto-zelenoga stakla. Od

Analogije za fragmentarne čaše iz Gata kod

Omiša nalazimo širom Rimskog Carstva, a

pronađene su većinom na lokalitetima 4. st.

poslije Krista 45 Primjerice, brojni nalazi iz

ranokršćanskog kompleksa u Emoni pripadaju

prvoj i drugoj polovini 4. st46 Vjerojatno su ti

tipovi kontinuirali idužetijekom 5. st., a kršćanski

kompleks u Gatima sugerira da su konične

nedekorirane čaše bile u upotrebi u 6. ili početku

7. st.

Nedekorirane konične čaše na prostoru

Hrvatske do sada su veoma slabo zastupljene ili

nisu publicirane. Novija arheološka istraživanja

ipak pokazuju da se one redovito javljaju na

ranokršćanskim lokalitetima. Tako su, na primjer,

arheološka istraživanja crkve sv. Jure na Putaiju

iznad Kaštel-Sućurca kod Splita dala gotovo

cjelovit primjerkoničnečaše47 Može se očekivati

da i na drugim kasnoantičkim prostorima i

ranokršćanskim objektima u Dalmaciji neće

nedostajati nalaza ovakvih koničnih čaša.

Za ranokršćanski lokalitet Gata kod Omiša s

većom sigurnošću se može kazati, s obzirom na

fragmentarnu sačuvanost,da je pružio čak devet

koničnih čaša.48 Sve su rađene od plavkasto­

zelenkastog stakla debelih stijenki.

Konične nedekorirane čaše

Odlike su kasnoantičkih nedekoriranih čaša

izrazitoudubljeno (lijevkastol dno i konično tijelo

na kojemu se nalazi zadebljani rub. Stijenke su

im debele s znatnim tragovima razvlačenja

staklene smjese i mjehurićima zraka. Boja stakla

je najčešće plavkasta do plavkasto-zelenkasta,

dok su rijetki primjerci rađeni od zelenoga,

maslinastog ili smeđeg stakla 42 Plašt im nije

dekoriran, a po obliku su veoma srodne nešto

ranijim i istovremenim čašamakoje su, kao i ove,

služile i kao kandila ("lumini") u sakralnim

objektima, ali i u svakodnevnoj upotrebi43Jedna

skupina čaša, srodnih koničnim nedekoriranim

čašama, izrazito je tankih stijenki, dok su druge

s reljefno dekoriranim plaštom 44

cilindričnih završetaka samo dva odudaraju po

svom obliku, ali se oni po boji i kvaliteti stakla ne

razlikuju od ostalih.

U dosadašnjoj literaturi izvršena je određena

tipološka podjela ovakvih staklenih lampi, ali s

obzirom na veliki kronološki raspon njihove

proizvodnje koji traje do 19. st., nije još dovoljno

učinjeno na njihovom tipološko-kronološkom

razgraničenju,4,

\. ,

Crtež lampi u obliku lijevkaDrawings of funnel-shaped lamps

Lampe u obliku šalice ili zdjelice

Staklene lampe u obliku šalice ili zdjelice

imaju udubljeno dno koje postupno prelazi u

zaobljeni iti konusni recipijent. Stijenke tijela su

im veoma tanke. Pod zadebljanim prstenastim

rubom recipijenta ili približno na sredini zaobljenog

tijela najčešće se nalaze tri ručice za vješanje.

Naime, ovakve šalice su služile kao samostalne

viseće ili stajaće svjetiljke jer se u njih stavljalo

ulje s plivajućim žiškom. Dakle, staklene zdjeliceCrtež konične čaše

Drawing of canie glassLampe u obliku lijevkafragments of funnel-shaped lamps

216 217

Page 10: Gata Staklo Keramika

ili moguće staklenim uljanicama u obliku lijevka

koje također ponekad imaju tri ručice za

pojedinačno vješanje.60 Ovakvi držači ranokršćanskih

svjetiljki, koji su izrađeni od kovane brončane

žice, kao i metalni lusteri - "polykandila", koji su

u crkvenim zdanjima izgledali poput svijetleće

krune, zaslužuju da budu zasebno znanstveno

obrađeni.61

Brončani lanci za vješanje staklenih lampiBronze chains for hanging of glass threads

Crteži staklenih lampiDrawings of glass lamps

kod Zadra (lokalitet Crkvina). gdje su prema

ostalim analogijama datirani od 5. do 6. st58

Arheološka istraživanja crkve sv. Ciprijana u

Gatima kod Omiša dala su sljedeći dokaz o

prisutnosti kasnoantičkih staklenih svjetiljki u

obliku zdjelice u Hrvatskoj. Tu je na osnovi donjih

dijelova staklenih recipijenta svećom sigurnošću

identificirano 19 lampi ovog tipa. Moguće je da

su se ovakvi stakleni oblici importirali s Bliskog

istoka na kraju 4. ili u 5. st, a u Gatima su očito

našli punu primjenu i tijekom 6. st

Osim toga, i u Gatima su, kao i u Galovcu kod

Zadra,59 pronađena dva kompleta brončanih

elemenata lustera za pojedinačno vješanje

staklenih uljanica. Jedan je sačuvan gotovo u

cijelosti, dok je drugi nešto fragmentarniji. Oba

su elementa za vješanje, nema dvojbe,

istovremeni staklenim svjetiljkama - zdjelicama

~.

su, kako to kaže i J. Belošević, svjetiljke

liturgijskog karaktera, a upotrebljavale su se kao

kandila u samom prostoru svetišta49

Postoje mišljenja da su ove svjetiljke potekle

s Bliskog istoka s kraja 4. st. 50 U Gerasi ih se,

iako nesigurno, datira u 4. i 5. st. Poznate su i u

Italiji, ali najsjevernije do Rima. Tu najraniji

fragmenti dolaze iz Ostije, a ostali primjerci u

Sirakuzi datirani su na početak 5. st i kasnije. 51

U katakombama u Sirakuzi (Vigna Cassia) nađeni

su također i drugi primjerci lampi - zdjelica, koje

C. Isings datira u drugu polovinu 4. i rano 5. st. 52

Kasnom 4. st pripadaju i brojni fragmenti lampi

tipa zdjelice iz Mitreja sv. Priske uRimu,53 a

jedan cjeloviti primjerak iz Rima SH Auth datira

od kasnog 4. do 7. st. 54

U Bugarskoj (Novae) također je zabilježen

ovaj oblik lampi. A. Turna ih svrstava u tip 4. i

datira ih u 4. i 5. st. 55 Na lokalitetu Crkvina u

Klobuku kod Ljubuškog u Bosni i Hercegovim

nađene su istovremene i analogne lampe ­

zdjelice,56 a J. Belošević smatra da i drugi

lokaliteti Bosne i Hercegovine pružaju ulomke

ovog tipa svjetiljki, ali se na njih nije svraćala

dovoljna pozornost.57

Na prostoru Hrvatske, koliko znam, prvi

poznati i publicirani primjerci dolaze iz Galovca

Ručice staklenih lampiHandles of glass lamps

218 219

Page 11: Gata Staklo Keramika

Trbušaste boce (?)

Prema klasifikaciji pronađenih dna proizlazi

da je nađeno 6 boca. Prije svega, dna su nešto

veća i drugačija od prethodno izdvojenih oblika,

a uz ovdje obrađenu građu utvrđeno je i nekoliko

fragmentarnih rubova koji su ljevkasto razvraćeni

i tipični za trbušaste kasnoantičkeboce. Naravno,

takve karakteristične boce kasne antike

pronađene su cjelovite na nekropolama

"bezbroja" lokaliteta i datiraju se u 4. i 5. st.62 U

Gatima su one nađene u sasvim drugom

kontekstu. S većom sigurnošću može se

pretpostaviti da je ovdje riječ o trbušastim

staklenim bocama udubijenog dna, kratkog

cilindričnog vrata i širokog razvraćenog oboda,

koje su specifične za kasnoantičko razdoblje 4. i

5. st., a njihova upotreba u Gatima i tijekom 6. st.

ili na samom početku 7. st. nije isključena. 63

One su uglavnom, kaošto je to slućaj i s ulomcima

iz Gata, rađene od žućkasto-zelenkastog,

zelenkastog ili maslinasto-zelenog stakla.

Čaša s reljefnim ornamentom saća

Veoma raritetne čaše s ravnim dnom, blago

zaobljenim tijelom i neznatno razvraćenim

obodom puhane su u kalup. Pojedinačno su bile

nađene na nekoliko lokaliteta u zapadnim

provincijama Rimskog Carstva. Poznati primjerci

dolaze iz Kolna,64 Trijera,65 zatim iz Dolenjske u

SIoveniji66 i iz Francuske.67 S obzirom na mali

broj poznatih primjeraka, U. Friedhoff ih u svom

članku opravdano uvrštava u tipove staklenog

posuđa koji ukazuju na visoki socijalni status

pokojnika jer su u Kolnu nađene kao grobni prilog

s ostalim tipovima staklenog materijala.6B

lako su u Gatima pronađena samo dva ulomka

Čaša s reljefnim ornamentom saća

Honey-comd pattern relief ornamented glass

tijela, koja se međusobno spajaju, oni nam ipak

govore o karakteru, odnosno reprezentativnosti

ranokršćanskog kompleksa. Čaše s reljefnim

ornamentom saća sigurno su datirane novcem

iz 330 - 337. godine,6g a u 4. st. su datirane i u

Sloveniji, Francuskoj i Rumunjskoj70 Međutim,

s obzirom na skupocjenost izrade, što se

potvrđuje ipojedinaćnim i raritetnim primjercima

u svjetskim kolekcijama stakla, nije isključeno da

je gatska čaša od bjelkasto-bezbojnog stakla bila

u posebnoj upotrebi u crkvi sv. Ciprijana u 6. st.

odnosno da su se ti tipovi čaša i duže proizvodili.

Najvjerojatnije je i ona bila izrađena u jednoj od

kelnskih staklarskih radionica.

Balsamariji s kapljičastim dnom

Balsamariji s kapljičastim dnom, kao i

prethodna čaša, rijedak su tip staklenog pribora,

pa je očito da su služili za pohranjivanje neke

posebne tekućine (pomasti). U literaturi, izgleda,

nisu lučene različite izvedbe i različite kvalitete

stakla od kojih su ovi balsamariji načinjeni, pa nije

moguće odrediti odnose njihove rasprostranjenosti

i kronologije. Tako na primjer C. Isings, pod

formorn 9 b, obrađuje balsamarije bez ručica i

one s dvije ručice (amforaste). 71 No činjenica je

da se balsamariji s kapljičastim dnom ipak javljaju

od 1. do 4. st. na lokalitetima u Italiji, Švicarskoj,

Rumunjskoj, Češkoj, Slovačkoj i Francuskoj72 U

nekim slučajevima se ovakve bočice datiraju čak

u 7. st. 72a Moguće je pretpostaviti da su ovakvi

.,

Balsamariji s kapljičastim dnomBalsam-bottle with drop-shaped bottom

kapljičasti balsamariji, vjerojatno s nekim

modifikacijama u obliku, a koje nama zbog

fragmentarnosti primjeraka u ovom slućaju nisu

poznate, bili izrađivani i u 6. i početkom 7. st.

Ostaje otvoreno pitanje njihove namiene u

ranokršćanskom objektu. Jesu li pripadali

grobovima, koji su devastirani, ili su imali sasvim

posebnu namjenu, možda kao recipijenti za

pohranu "svetog ulja" ili "blagoslovljene vode".

Moguće je da su se davali hodočasnicima što je

bio slučaj i sa staklenim ampulama iz Svete

zemlje73

Zaključna razmatranja

Ranokršćanski kompleks Sv. Ciprijana u

Gatima kod Omiša dao je izuzetno vrijedne i u

Hrvatskoj arheologiji slabo poznate tipove

kasnoantičkogastaklenog materijala koji tek u

novije vrijeme počinju nalaziti mjesto u domaćoj

arheološkoj literaturi. Nažalost, lokalitet i objekt

Sv. Ciprijana od kasne je antike do danas imao

nekoliko građevinskih faza, pa je kasnoantički

sloj ispremiješan i devastiran. Stoga prilikom

istraživanja nije bilo moguće uspostaviti

stratigrafiju slojeva. Kontinuitet življenja, gradnje

i ukopa na tom prostoru posebno je ugrozio i

onako krhki stakleni pribor, pa je do nas dospjelo

nešto više od 100 ulomaka. Od toga su broja

klasificirana 73 ulomka različitih primjeraka stakla,

odnosno 7 tipova staklenog posuđa.

Najbrojniji su tip staklene čaše na nozi - kaleži

(22) koje se u većini slučajeva datiraju od kraja 4.

do početka 7. st., amoguće je da su se proizvodile

u nekoj od sredozemnih staklarskih radionica.

Služile su kao svijeće uljanice i zavjetni" lumini" ,

a upotreba takvih čaša, osobito s obzirom na

oblik kaleža nije isključena ni uranokršćanskom

liturgijskom obredu.

Drugi veoma zanimljiv tip što ga se nalazi tek

u novije vrijeme predstavljen je s lampama u

obliku lijevka (14). I u njihov se recipijent stavljalo

ulje i plivajući žižak pa su, budući da su ponekad

imale i tri ručice, mogle funkcionirati kao

samostalne viseće svjetiljke ili su bile dio tzv.

"polycandila". Moglesu se i nositi u ruci, očemu

imamo potvrde na srednjovjekovnim drvorezima.

U Gatima ih je, istina u ulomcima, pronađeno 14,

pa taj lokalitet spada u do sada najbogatija

nalazišta lampi uobliku lijevka u Hrvatskoj. Ovakvi

primjerci staklenog pribora datiraju se od 5. do 7.

st., a njihova upotreba inače seže sve do 19. st.

220 221

Page 12: Gata Staklo Keramika

Može se pretpostaviti da su primjerci iz Gata bili

proizvedeni u Palestini lli u nekom radioničkom

centru na Crnom moru.

Konične nedekorirane čaše također su

zastupljene na Sv. Ciprijanu u Gatima. To je

veoma jednostavan oblik recipijenta koji je, kao

i ovi prethodni. mogao biti upotrijebljen za

uljanicu, štoviše, jednostavne konične čaše

mogle su biti prototip ostalim staklenim

ranokrščanskimsvjetiljkama (čašama na nozi ­

kaležima, ili onima u obliku lijevka). U Gatima je.

s većom sigurnošću, moguće razlučiti 9

primjeraka koje po svemu sudeči treba datirati u

6. st. ili početak 7. st. Zbog velikog broja inačica

u izvedbi i kvaliteti stakla, kao i zbog srodnosti s

nekim drugim oblicima čaša - uljanica, mjesto

njihova nastanka za sada se ne može utvrditi.

S ne tako zanemarivim brojem javljaju se i

lampe u obliku šalice ili zdjelice (19). One su. kao

i lampe u obliku lijevka, imale tri ručice za vješanje.

Za razliku od njih. nisu služile za umetanje u

velike metalne lustere, tzv. "polycandila", već

su funkcionirale kao "monocandila" . Mogle su

prema tome biti samostalno viseće ili stojeće. U

Gatima su se našla i dva brončana držača za

pojedinačno vješanje staklenih svjetiljki (onih u

obliku lijevka. kao i onih u obliku šalice ili zdjelice).

Jedan je gotovo u cijelosti sačuvan, dok je drugi

nešto manjkaviji. Datacija ovog tipa staklenih

sVjetiljki ide od kraja 4. do 6. st., a moguće je da

su ovi primjeri importirani s Bliskog istoka.

Trbušaste boce s kratkim cilindričnimvratom

I širokim razvraćenim (ljevkastim) obodom u

Gatima su vjerojatno zastupljene sa 6 primjeraka.

Taj tip boca rasprostranjenje po cijelom Rimskom

Carstvu tijekom 4. i 5. st., ali nas nalazi uGatima

upućuju na to da nije isključeno da su se

upotrebljavale i u 6., kao i početkom 7. st. 74

Vrlo su zanimljiva dva mala ulomka čaše s

reljefnim ornamentom saća (T. 51. kao i dva

donja dijela balsamarija s kapljičastim dnom.

Čaše s ornamentom saća veoma su raritetne i U.

Friedhoff ih opravdano uvrštava u tipove

staklenog posuđa koji ukazuju na visoki socijalni

status njihovih posjednika 75 U slučaju crkve sv.

Ciprijana u Gatima i fragmenti čaše s reljefnim

ornamentom saća potkrepljuju spoznaju o

skupocjenoj i raskošnoj crkvenog opremi, te o

reprezentativnosti rano kršćanskog objekta.

Ovakve čaše su. izgleda, produkt kelnskih

staklarskih radionica. Premda se inače datiraju u

4. st., moguće je da je njihova skupocjena izrada

uvjetovala da su neki oblici trajali duže. kako

pokazuje primjerak iz Gata u 6. st.

Otvoreno je pitanje upotrebe balsamarija s

kapljičastim završetkom uranokršćanskom

sakralnom objektu. Pronalazilo ih se inače

pojedinačno na pojedinim lokalitetima i uglavnom

pripadaju grobnim cjelinama. Najbrojniji su ul.

st.. ali se okvirno datiraju od 1. do 4. st. Nalazi

balsamarija s kapljičastim završetkom iz Gata

pružaju nove elemente za znatno kasniju dataciju

(moguće s nekim modifikacijama u obliku koje

nama u ovom slučaju zbog fragmentarnosti

primjeraka nisu poznate) što je potvrđena u i S.

Giovvani u Cividaleu 76 Mogle su pripadati

grobovima ili imati posebnu namjenu kao staklene

ampule za pohranu posebnih "posvećenih"

tekućina (pomasti).

Dakle, analiza 7 tipova kasnoantičkog

staklenog pribora iz crkve sv. Ciprijana uGatima

dopunjava sliku o funkcioniranju kršćanskog

obreda, crkvenom inventaru i liturgijskom

posuđu. Relativnim mnoštvom oblika i velikom

brojnošću primjeraka ovo staklo, nadalje,

potvrđuje saznanja o raskoši i bogatstvu ovog

ranokršćanskogkompleksa. Osim toga, značajno

je da Sv. Ciprijan u Gatima kod Omiša u ovom

trenutku spada među najbogatija nalazišta

kasnoantičkog, odnosno ranokršćanskog

liturgijskog stakla u Hrvatskoj77

1. Istraživanja je obavljao Regionalni zavod za zaštituspomenika kulture iz Splita pod vodstvom J. Jeličić-Radonić.Vidi: J. Jeličić, Ikonografija ranokršćanske lunete jz Gata,PPUD 25, Split 1985, 5-20; J. Jeličić-Radonić, Plutejiranokršćanske crkve u Gatima kod Omiša, PPUD 29, Split1990,5-20; J Jeličić-Radanje, Ranokršćanski oltar uGatima,PPUD 31. Split 1991, 5-20.

2. C. Fisković, Ranokršćanska memorija igroblje na Majsanu,SHP 3/13. Split 1983. 65-80. sl. 18. 19 ; C. Fisković.

Ranosrednjovjekovne ruševine na Majsanu, SHP 3/11,Zagreb 1981, 135 ; Brojni stakleni ulomci kaleža na nozidanas se čuvaju u Pomorskom muzeju HAZU u Orebiću inisu još objavljeni.

3. Istraživanja je obavljao Muzej grada Šibenika podvodstvom Z. Gunjaće, ali staklena građa još nije publicirana.Jedan primjerak je objavljen kod: Z. Gun/ača, Srima ~

kompleks kasnoantičke sakralne arhitekture, Katalogizložbe, Šibenik 1985.

4. Dio kasnoantičkog i srednjovjekovnog stakla iz Galovcanedavno je objavio voditelj istraživanja J. Belošević. Vidi J.Belošević, Ishodi pete završne kampanje istraživanjalokaliteta Crkvina u selu Galovcu kod Zadra, RadoviFilozofskog fakulteta u Zadru (dalje RFFZd) 31 (18l, Zadar1993. 136-140.

5. I. Fadić, Kasnoantičko staklo na Putaiju, Kaštel-Sućurac

od prapovijesti do XX stoljeca, Zbornik, Split 1993, 61-75.

6. Ovdje bismo mogli pribrojiti i Uble na Lastovu skasnoantičkim kompleksom, kao i Lovrečinu na Braču

(podatke i uvid u kompletnu staklenu građu omogućila mije J. Jeličić-Radonić, voditeljica istraživanja), zatim Sv. Ivanu Zadru (istraživanja su u toku a vodi ih Arheološki muzej uZadru!, Lučnjak između Korčule i Pelješca, ranokršćanska

Salona itd. (Vidi; e Fisković, Ranokršćanska memorija igroblje na Majsanu, SHP 3/13, Split 1983, 65-68 ; isti,Ranosrednjovjekovne ruševine na Majsanu, SHP 3/11,Zagreb 1981, 135; E. Dyggve, Recherches a Salone I,Copenhague 1928, 147: V. Han, Tri veka dubrovačkog

staklarstva, Beograd 1981, 135, T. 2, ll.

7. PO obliku recipijenta D. Harden (Some Lombard Glassesof the 6th and 7th Centuries, Srednjovjekovno staklo naBalkanu, Balkanološki institut, Beograd 1975, 22) čaše nanozi klasificira u tri grupe. Tu spadaju one s recipijentom uobliku slova U, slova V i one u obliku tulipana

8. Klasifikaciju staklenih nožica u pet osnovih tipova I

nekoliko podtipova predložila je A. Turno, Remische undFruhbyzantinische Glaser aus Novae in Bulgarien, KelnerJahrbuch fUr Vor- und Fruhgeschichte 22, Kain 1989, 165.

9. Vidi npr. D. Harden, o. e., 21, figo 1 e.

10. U novije su vrijeme nađeni na gotovo svim istraživanimranokršćanskim lokalitetima (Majsan kod Korčule, Srimakod Šibenika, Galovac kod Zadra, PutaIju iznad KaštelSućurca, Ubli na Lastovu, Lovrečina na Braču itd,),

11. Koliko je do sada poznato, u Dalmaciji je najveći brojkaleža pronađen na Majsanu kod Korčule (v. bilj. 2), a pokazivanju Z. Gunjače, zastupljenost ovog tipa staklenogposuđa kasne antike nijezanemariva ni u Srimi kod Šibenika.

12. Uz pojedine druge poznate reprezentativno izrađene

primjerke moguće je da su i dva mala ulomka staklenogrecipijenta iz Gata, od kojih je jedan ukrašen horizontalnimzlatnim trakama, pripadali kaležu. Takvi skupocjeno izrađeni

kaleži govore o njihovoj posebnoj namjeni u kršćanskom

obredu.

13. A Tumo, o. c., 163-165; M. Bucovala, Vase antice destiela la Tomis, Constanta 1968, 43-44, tip 12, kat. br. 37­40.

14. C. Isings, Roman Glass from dated Finds, Groningen/Djakarta 1957, 139-140; O. Vessberg, Roman Glass inCyprus, Opuse. Arch. 8, 1952, 124; D. Harden, RomanGlass from Karanis, Michigan 1936, 171 i d.; G. DavidsonWeinberg, Evidence for Glass Manufacture in AncientThessaly, American Journal of Archeology 66/2, 133; N.Sorokina, Das antike Glas der Nordschwarzmeerkuste,Ann. du 4e Congo Int. d' Etude Hist. du Verre, Ravena­Venecija, 1967, figo 4,7; A. von Sa/dem, Glass from Sardis,American Journal of Archeology 66/1, 1962,9-10; eBalura,Consideration sur la Production et la Diffusion du verredans la Dade Superieure, Ann. du 7e Congo Int. d' EtudeHist. du Verre, Liege 1978, 30; S.H.Aurh, Ancient Glass atthe Newark Museum, 1976, 150 i 226-227; Glass from theAncient World, Coming-New York 1957, 123, 129, 153 ;Regeszeti Fuzetek 2/11, Kezirat Gyanant 1962, T. 39, 5; ODoppelfefd, Romisches und frankisches Glass in Kain, Kain1968, sl. 180: Ancient Glaser, Staatliche Kunstsammlungen,Kassel 1975, 130: L. Berger, Ramische Glaser ausVindonissa, 8ase11960, 39.

15. e Isings, O.C., 139-140; D. Harden, Some LombardGlasser, O.C., 22-23. Za fregmente iz katakombi u Sirakuzi,kao i za one iz MitreJa pod crkvom sv. Priske u Rimu vidi C.Isings, ibidem.

16. Vidi biii. 13-15, I Langobardi (Electa), 36, 114 g, 366-375,x3e, x 10, 11,12; D. Foy, M. Bonifay, Elementsd' evolutiondes verreries de I'antiquite fouilles de la Bourse (1980),Revue Archeologique de Narbonnaise, 17, Paris 1985, figo1; 8. 915. sU. tig 4; 89-91. 119-129 17. su. ti9. 5; 130-137.148-151.

17. C. Abadie-Reinaf, J. P. Sodini, La ceramiquepaleochretienne de Thasos, Ecole Francaise d' Athenes1992. 93.

18. Vidi bilj. 2.

19. Vidi bilj 3.

20. Vidi biii. 4.

222 223

Page 13: Gata Staklo Keramika

21. Vidi bilj. 5.

22. e. Fiskovic, Ranokršćanska memorija i groblje, o.c., 76,e. Fisković, V. Han, o.c., 135; E. Dyggve, Recherches, o.c.,247.

23. Uvid u staklenu građu s Lastova pružila mi je J. Jeličić­

Radonić, voditeljica istraživanja, zbog čega joj i ovompngodom zahvaljujem.

24. e. Fiskov;c, Ranokršćanska memorija i groblje, o.c., 76.

25. Vidi biii. 12.

26. Takvi su nam metalni okviri poznati u Coming Museumof Glassu NewYorku, zatim u Caričinom Gradu, Gamzjgradu,kao i na Brionima u Istri Mdi: H. Gyurky Katalin, Kozepkoriuveg leletek Budaroi, Communicationes ArcheologicaeHungariae 1982, 160; N. Duva/, M. Jeremić, Carićin grad I.Beograd - Rim 1984, 131-135). Elementi brončanog lusteraza umetanje staklenih lampi pronađeni su i u Galovcu kodZadra {Vidi: J. Belošević, Ishodi pete kampanje, o.c., 138,T.34.1

27. To nam najbolje ilustrira drvorez Johannesa Zainera uUlmu iz 1485. godine {Vidi: H. Gyurky Katalin, o.c., 163; I.Fadic, o.c., T. 4: l l.

28. H. Gyurky Katalin, o.c., 157; A. Gasparetto, RepertiVitrei Medievali dalla Basilica dei SS. Maria e Donato diMurano, 78-80.

29. A. Turna, o.c., 167.

30. A. Gasparetto, Reperti Vitrei, o.c., 79.

31. C. Abadie-Reina/, J.P.Sodini, o.c., 91.

32. A. Gasparetto, Reperti Vitrei. o.c., 79.

33. Ibidem; H.Gyrky Katafin, o.c., 159-160.

34. Ibidem; A. Gasparetro, Reperti Vitrei, o.c., 79.

35. H. Gyuarky Katafin, O.C., 159.

36.lbldem.

37. Uz navedeno, brojni povijesni izvori, minijature i slikedaJU podatke o upotrebi ovog tipa staklenog pribora i uNjemačkoj, Francuskoj i Belgiji tijekom l 5. i 16. st. Međutimod posebnog Je značaja da su se u Hrvatskoj, točnije naBraču, lampe u obliku lijevka upotrebljavale sve do koncaprošlog stoljeća. U posebnom članku koji će biti posvećensamo ovom tipu staklenih lampi biti će publicirane ispomenute lampe s Brača.

38. I. Fadie, O.C., T. 2: 1, 67-68.

39. J. BeJoševic, o.c., 138-139, T. 34.

40. Ovdje bismo mogli istaći Lovrečinu na Braču koju jeistraživala J. Jeličić-Radonić, te Sv. Ivana u Zadru ivjerojatnomnoge druge neobjavljene ranokršćanske lokalitete iobjekte.

41. Prve pokušaje klasifikacije i tipologije dali su: A. Turna,o.c., 167; A. Gasparetto, Reperti Vitrei, o.c., 78, H.GyurkyKatalin, o.c., 158: A. Gasparetto, Matrici e Aspeni dellaVetraria Veneziana e Veneta Medievale, Journal of GlassSludies 21, 1979, 86.

42. M. C. ea/vi, I Vetri Romani del Museo del Aquilela,Aquileia 1968, 170, 171, T. P 1, T. 26: 2, 3.

43. NalaZ-ene su i u naseobinama i u kasnoantičkim

grobovima i uz ranokršćanske objekte. Kod staklenogmaterijala iz Gata za neke od dna je, zbog njihovefragmentarnosti, teško sa sigurnošću ustanoviti pripadajuli koničnoj čaši ili zdjelici, ili pak i nekoj trbušastoj boci.

44. Vidi npr. L. Slim, DecouvertesArcheologiques recentesdeVerres (Chypre), Bulletin de rAssoc.lmer. pour I'Histoirede Verre, 6, 1971-72, 145-148, L. 8arkoczi, PannonischeGlasfunde in Ungarn, Budapest 1988, T. 8-10; C. Isings,Roman Glass from dated, o.c., 1l 3, forma 96 a; E.B.Thomas, Die Glaser des Espelmayartelds, Linz 1962, 107.

45. Morin-Jean, La Verrerie en Gaule sous I' Empire Romain,Societe de propagation des livers d'Art 23, Paris 1922,tip. l 05, C.lsings, Roman Glass from dated, o.c., forma 106e; C. Jsings, Roman Glass in Limburg, Groningen 1971, 72,br. 47, figo 16; R. Sunkovski, Antike Glaser in Carnuntumund Wien, Wien 1956, figo l l a; O. Doppelfeld, o.c., figo 82:L. Barkocz;, Die datierten Glasfunde aus dem 3-4Jahrhundert von Brigetio, Folia archeologiea 19, Budapest1968, kat. 81; N. Sorokina, O.C., Abb. 4:3; A. Cermanovic­Kuzmanovic, Oblici i hronologija rimskog staklenogmaterijala iz nekropole municipija S, Živa antika 21/1, Skopje1971,198: A. Cermanović-Kuzmanovic, Rimsko staklo ujugoslovenskom delu provincije Donje Panonije, Beograd1986, l 5, T. 3: 6: S. Petru, DasSpatantikeGlas in Slowenien,Srednjovekovno staklo na Balkanu (5. do 15. vek), Beograd1975, lO; Z. ŠUbic, Tipološki in kronološki pregled rimskegastekla v Poetovioni, Arheološki vesnik 25, Ljubljana 1976,T. 7: 59.

46. Lj. PJesničar Gec, Starokršćanski center vEmoni,Ljubljana 1983, T. 25, 27, 28.

47. J. Fadic, o.c., T. 2, 1,66-67; rekonstrukciju je izvršio IvoDonelli, preparator Muzeja hrvatskih arheoloških spomenikau Splitu.

48. Budući da su sačuvana samo dna s malim donjimdijelom tijela, teško je s apsolutnom sigurnošću tvrditi dase zaista radi o koničnim čašama. Dna svjetiljki u oblikušalice ili zdjelice su veoma slična spomenutim, ali su ona sblažim udubljenjima i od znatno tanjeg stakla drugačije

kvalitete.

49. J. Be{ošev;c, o.c., 137.

50. C. Jsings, Roman Glass from..., o.c., 162, form 134.

51. Ibidem.

52.lbidem.

53.lbidem.

54. S.H.Auth, o.c., 151.

55. A. Turna, o.c., 167, Abb.2.

56. J. Marjanovic, Prilog problematici datiranja nekihstarokršćanskih crkava u Bosni i Hercegovini, GZM 45,Sarajevo 1990,109.

57. J. Belošević, O.C., 138.

58.lbidem.

59. J. Belošević. o.c., 138.

60. Obrada ovakvih brončanih elemenata, za pojedinačne

lampe i tzv. "polyeandila", izvan su teme ovog rada pazaslUŽUJU posebnu obradu i znanstvenu pozornost. Stogase nadam da će pobuditi zanimanje istraživača i za ovomkategorijom materijalne kulture kasne antike.

61. To prije, jer je sve donedavno Interpretacija istih ilisličnih nalaza brončanih kovanih ili tordiranih žica, kružnihpostolja i limenih kružića bila veoma različita ili nikakva.

62. Vidi npr. kod e. Jsings, Roman Glass from, o.c., 161,form 133, kao i srodne forme 1Dl i 104 II 19-120 i l 22-125).

63. Na kasnoantičkim nekropolama u Dalmaciji nađen jeveći broj cjelovitijih primjeraka trbušastih boca sa širokorazvraćenim rubom. U 6. i početak 7. st. ovakve su bocedatirane i na nekropoli u San Giovanni u Cividale, v.Langobardi, o. c, 374, 375, x: 14, 15.

64. C./sings, Roman Glass from ... , o.c., 133, form 107 a;U. Friedhoff, Beigaben aus Glas in Korpergrabern desspaten 3. und des 4. Jahrhunderts: Ein lndiz fur denSocialen Status des Sestatten 7, Kolner Jhr. fur Vor-undFruhgesschichte 22, 1989,37-48 Abb. 1,5; A. Dopperlfeld,o.c., sl. 56.

65. C. Isings, Roman Glass from, o.c., 133.

THE LATE-ANTIQUE GLASS AT GATA

The early Christian complex of St. Cyprian atGata near Omiš has yielded over 100 fragmentsof glass material of that number we have man­aged to c1assify 73 fragments of glass vessels.

The stemmed glasses - chalices (22) repre­sent the most frequent type. In the majority ofcases they can be dated to the period betweenthe end of the 4th and 7th centuries and wereprobably produced in some glass workshop on

66. $. Petru, o.c., 8, 9; T. Knez, Novi rimski grobovi naDolenjskem, Rasprave Slovenske akademije nauke inumetnosti 6, 1969, 107.

67. Morin-Jean, o.c., 195.

68. U. Fr;edhoff, O.C., 37 id.

69. Ibidem. grob 217.

70. Vidi bilj. SS.

71. C. Isings, Roman Glass from .., O.C., 25.

72. Ibidem; O. Vessberg, o.c., 132, M. Bucovalal, O.C., 133,br. 274, B. Fi/arska, Szkla Starozytne 1, Warszawa 1952, T.49: 1; Morin-Jean, O.C., tip 7; A. Kisa, Das GlasimAltertume,Leipzig 1908, 52, 53.

72.a. D. Foy, M. Bonday, o.c., figo 3: 73, figo 4: l l l-l 13.

73. Vidi kod K. Skik, La colection de verres Musulmans defabrication loeale conserves dans les Musees de Tunisie,Bull. de I'Assoc. Inter. pour l'Hist. du Verre 6. Liege 1971­.72. 94, 95.

74. Veoma oskudne analogije ne omogućavaju preciznijuklasifikaciju i kronološku distinkciju trbušastih boca. Naovom stupnju istraženosti možemo se zadovoljiti iovakvomširokom datacijom. Vidi bilj. 63.

75. Vidi bilj. 68.

7B.Vidi bilj. 72.a

77. Na ovom mjestu zahvaljujem M. Oršulić (studenticiarheologije) i S. Piaca (službenici Arheološkog muzeja uZadru) na crtežima.

Ivo FADIĆ

the Mediterranean. They served as oil-lampsand votive "lumina". Due to their chalice formtheir use might as well have been associatedwith the early Christian liturgical service.

The second type is represented by lunnel­shaped lamps (14). Sometimes they were pro­vided with three handles and could have lunc­tioned as single hanging lamps or made part 01the so called "polycandila". Even il the ex-

224 225

Page 14: Gata Staklo Keramika

amples of this kind of glassware date frombetween the 5th and 7th centuries, the typeremained in use tili the 19th century. It is pos­sible that the Gata examples were produced inPalestine or in some production center on theBlack Sea.

The items from St. Cyprian also include coni­cal undecorated glasses. Likethe previous type,this simple recipient form could have been usedas oil-lamp. We can distinguish, with relativelygreat certainty, 9 examples of these glasses.They should be dated into the 6th or early 7thcentury. Because of a great number of variantsof workmanship and quality of glass and theiraffinity with some other forms of glasses oil­lamps, it is not possible to identify their placeof origin, at least for the time being.

Even the number of lamps in the shape ofcupor little dish is quite considerable (19). Theselamps had three handles for hanging and func­tioned as "monocandila ". Occurring on the siteare also two bronze holders for individual hang­ing of glass lamps. The type should be datedinto the period between the end of the 4th and6th centuries. The uncovered items might rep­resent imports from the Near East.

lt seems that the potbellied bottleds withshort cylindrical neck and wide flat rim arerepresented by 6 examples. In the 4th and 5thcenturies this bottletype was common through­out the Roman Empire. Yet, the finds from Gatashow that in some areas they were in use as lateas the 6th and early 7th centuries.

Drinking glasses decorated with honeycombpattern - two small fragments of which havebeen excavated on the Gata site - are a truerarity. U. Friedhoff justly includes them into thetypes of tableware indicating a high social sta­tus of their owners. In the case of the church ofSt Cyprian at Gata they corroborate the thesisabout the rich and costly church furnishings andthe monumentality of the early Christian struc­ture. It seems that such glasses were producedin the glass workshops of Cologne.

The function of the drop-shaped balsamariain an early Christian place of workship is stillunclear. Namely, so far this kind of items hasbeen found only in sepulchral contexts. Conse­quently, the balsamaria with drop-shaped bot­toms from Gata offer new elements for a muchlater dating (possibly with certain modificationsin form of which we ::now nothing because ofthe very fragmental state of the items). Any­way, the balsamaria either belonged to thedevastated graves or served as special glassampullae for the storage of "consecrated" liq­uids.

The analysis of 7 types of late-antique glass­ware from the curch of St Cyprian at Gata helpsfill in the calunae still existing in our picture ofthe Christian rite, of church furnishings and ofliturgical vessels. Due to the relative diversity offorms and to the great number of examples thesite of Gata offers one of the richest assem­blages of late-antique, i.e. early Christian liturgi­cal glass vessels in Croatia.

I.F.

NALAZI KASNOANTIČKOG NOVCA

Količinu kasnoantičkognovca nađenu prilikom

istraživanja ranokršćanske crkve u Gatima mogli

bismo opisati kao vrlo skromnu, da ne kažemo

siromašnu. Nađena su samo tri loše sačuvana

minima 5 ili 6. stoljeća. Ovakav nalaz, koliko god

skroman i neugledan, ipak predstavlja informaciju,

pa će usvoje vrijeme biti od koristi za proučavanje

rasprostranjenosti, cirkulacije i porijekla minima

u Dalmaciji.

Najbolje sačuvan novac (br. 1) među ova tri

primjerka ima promjer od 12 x 11 mm, težak je

1.35 g, a orijentacija mu je 1 h; donekle je

istrošen i propao od korozije. Na aversu je

prikazana glava cara u profilu nadesno, nema

vidljivih tragova legende; na reversu je prikazan

križ u vijencu. Nađen je u površinskom sloju među

kasnosrednjovjekovnim grobovima pred

pročeljem crkve (R 16). Ovo bi mogao biti

polucentenionalis Teodozija II (408-450.), kovan

u nekoj od istočnih kovnica (MIR 84).' Moglo bi

se raditi i o novcu pripisanom razdoblju Teodozija

11,2 ili pak nekoj od barbarskih imitacija, prema

analogijama koje nam pružaju ostave iz Dalmacije,

zapadne Grčke i južne Italije. Ostava iz Dalmacije,3

pohranjena u British Museum, datirana je u

kasno 5. stoljeće, a sadrži 2197 komada novca.

Sedam su grčki, ostali rimski od radijata do

novca 5. stoljeća, dok su 54 primjerka

neklasificirana, a154su problematična4Ugrupu

neklasificiranih ubrojen je barbarski novac, i tu

se uz ostale navode i tri primjerka s križem u

vijencu na reversu5 kojima bi mogao biti analogan

novac iz Gata. Druga je ostava iz vremena Lea I

(457-474), čuva se u zbirci Sveučilišta Yale.6

Nalazište joj nije poznato, a autori je smještaju

negdje na potezu između Korinta i Dalmacije, na

osnovi komparacije sa spomenutom ostavom iz

Dalmacije, te s ostavom iz Korinta o kojoj će dalje

biti govora7 Ostava se sastoji od 928 komada

malog brončanog novca 4. i 5. stoljeća. Među

njima su 34 primjerka s križem u vijencu na

reversu pripisanu Teodoziju II ; težina im varira

od 1.40 g do 0.36 g. Šezdeset je komada, s

križem u vijencu na reversu što je pripisano

razdoblju Teodozija II, a 15 barbarskim imitacijama

iz njegova vremena ili kasnije B Težina im je od

1.38 doO.36 g za prvu grupu, te od 0.99 g do 0.23

g za barbarske imitacije. Jednaki tipovi novca

zastupljeni su i u ostavi iz istog razdoblja iz

Korinta.9 Autor pretpostavlja da je sakrivena oko

465-470. godine. 10 Ostava sadrži 478 komada

brončanog novca, od kojih su tri grčka, a ostali

rimski od Klaudija II do Lea I. Dvadeset i devet

primjeraka s križem uvijencu na reversu Mattingly

je interpretirao kao neodređeni novac 4-5.

stoljeća.11 Nema podataka o težinama, što je

slučaj i za spomenutu ostavu iz Dalmacije. Na

zapadnom dijelu Peloponeza, u mjestu Zacha,

kupljena je za American Numismatic Society, a

vjerojatno odatle i potječe, ostava od 1179

minima, zakopana u 6. stoljeću.' 2 Čak 666

primjeraka novca iz te ostave nije bilo moguće

idenficirati i opisati. Sadrži inače novac 5. i 6.

stoljeća; uz kasnocarski još bizantski, vandalski

226 227