Donji Bahori - 1998

1. B ah o r i (M uslimani). Selo je udaljeno oko 10 km sjeverno od Gacka. Smjestilo sc na jugoistonoj strani Bogdanove glavice (1225m), a na lijevoj strani bahorske rijeke. Selo se sastoji od tri zaseoka. Glavni dio sela je vrlo zbijen, Bahorska rijeka na svom izlasku iz glavnog dijela svoga toka, prem a Gatakom polju dobija drugo ime Graanica, je r protie kroz is toimeno selo. O ko sela je obilje ivih voda. Na istonoj strani sela se nalazi velika nekropola steaka, koji su izuzetno bogati raznim ornam entim a (ukrasima). Selo se spom inje u prvom Turskom popisu (1475-1477) kao dem at Vukua sina Vladikana. Imali su 20 dom ova 3 neoenjena i 5 muslimana, M ehmeda, M ustafu, M ahm uda, Jusufa i Kurta. Prvi put je selo spaljeno, a njegovo stanovnitvo pobijeno i protjerano u zimu 1941. godine od komija pravoslavaca to je bio Gornjo-Gataki etniki bataljon. U tri zaseoka 1922. godine je ivjelo 38 familija, 1941. godine 46 poslije Drugog svjetskog rata u selo se vratilo 34, a etnike kame 1992. godine doekuju 32 familije. etnici su bez ikakva povoda 31.6.1992. godine napali selo opljakali ga i spalili. N jeg o v o stanovnitvo pobili, a osta tak protjerali. Opljakali su oko 4.000 sitne stoke 160 krava. 20 konja i dosta peradi. O vo je bilo jedno od bogatijih stoarsko-poljoprivrednih sela.

Dilberovii, su doselili 1920. godine iz D obropolja na majinstvo jedno domainstvo, na strani ivjelo jedno.

259

Dilili, potiu od G rcbovia 1900. godine u selu je ivilo dva dom ainstva. U toku D rugog svjetskog rala bjee ispred etnike kame. Poslije rata sc vraa jedno , koje 1992. godine etnici progone u novi muhadiluk, a kom ije im sve uzim aju sem golog ivota.

Grcbovii. Za sebe kau da su od Grabovica, u stvari su potomci prvih B ogum ila to su prihvatili Islam po dolasku Turaka. U selu jc ivilo 11 familija 1900. godine. Izm eu dva svjetska rata 5 seli iz Bahori, a 1941. godine ovdje je 13 familija, koje etnici progone i ubijaju da bi se poslije rata vratilo 10. Novi egzodus 1992. godine doekuje 7 familija, a sada su razusuti po svijetu i veliko je pitanje da li e nekada neko da se vrati na svoje ognjite.

Kavazovii, su srodnici G rebovia od Drugog svjetskog rata ovdje je ivilo jed n o domainstvo.

M cmii, su kao i Grebovii od (bogumila) Grabovica, jed n u i drugu su od prvog m uslim ana u selu M ehm eda, a prezime su dobili po M em iji , sinu M chm edovu. 1900. godine u B ahorim a je ivjelo 12 familija, izmeu dva svje tska rata etiri su odselile iz sela traei bolje uslovc ivota. U D rugom svjetskom ratu u selu je bilo 18 familija, M em ii bjee pred etnikom kam om , ali dosta njih nije uspjelo um ai zlikovcima. Poslije rata iz m uhadirluka se vraa 10, a novi p rogon 1992. godine doekuje 15 familija, i sada su mnogi poklani, a ostali sc spaavaju b jegs tvom i deportacijom. Do tada je na strani ivjelo preko 40 fam ilija Memia.

arotii, su isti rod sa M em i im a i G rebovi im a isti im jc korijen. 1900. u B ahorim a je bilo 4 familije, a 1941. godine 8 koje kao i ostali Bahorani trae spas u bijeg pred koljaim a. Mnogi to nisu uspjeli, pa su bili rtve etnike kame. Sledei p rogon 1992. godine u selu zatie samo dvije familije iako se poslije Drugog svjetskog rata vratilo 7. Na strani je 1992. godine ivjelo 11 familija Sorotia.

Talovii, su kao i ostali u Bahorim a od Bogumila, istog su roda sa M em i im a i ostalim u selu. O vdje jc 1900. godine ivjelo 5 familija. 1941. godine 9, kada bjee u muhadirluk. Poslije Drugog svjetskog rata 5 se vraa, a novi egzodus 1992. godine doeku je isto 5 familija. U to vrijeme na strani jc ivilo 32 fam ili

je. I veliko je p itanje da li e se iko vratiti na svoja spaljena ognjita.2. Baii. (M uslimani). Selo je smjeteno ispod obronaka Lisa Stijene (1550)

na krakoj terasi (931) sa desne strane rijeke Munice. Selo nem a ivu vodu. pa je vrlo in teresantno radi ega su sc ljudi tu naselili kada se zna d a j e prvi uslov / a stvaranje sela voda. a ovo selo se smjestilo izmeu rijeke i planine. O d G acka je udaljeno u pravcu jugozapada 4.5 km. V jerovatno su se ovdje smjestili iz odbram benih razloga. Po popisu 1971. godine ovd je jc bilo 254 stanovnika. Baii su doseljenici od H erceg Novog, a ovdje su se naselili 1687. godine.

260

Rasici 1999 zaseok Lastva

Baii se pom inju u Berkovi im a i Stocu 1849. godine, Bilei i Ljubinju. Prezime su dobili po Bai. Izm eu mezara maljevica i Baia nalazi se lokalitet Arapu5a" nazvan po Arapu koji je tu bio razapeo ator i ubijao svakog onog ko bi proao tuda. a nebi htio platiti prolaz. U selu je 1900. godine ivilo 28 familija, jo 1907. godine etiri familije su odselile u Ameriku, a pet u Tursku. Poetkom Drugog svjetskog rata u selu je ivilo 44 familije, poslije osloboenja 47. Prvi put etnici uspijevaju selo spaliti, a njegovih skoro pola s tanovnika ubiti od 38 familija 1992. godine. Za ovu porodicu se m oe rei da ju je etnika kam a prepolovila, a sve njihovo opljakano i spaljeno, ostatak stanovnitva je raseljen po bijelom svijetu. Ovdje su etnici opljakali preko 2.700 ovaca, trista koza i 210 goveda.

atovii doli sa ea-Bilea, a inae su od Risna od istoimenog plemena. Ovoprezime se pom inje jo u 16 vijeku, pa se smatraju najstarijim p lem enom u

*

istonoj Hercegovini. Jedan od Catovia se doselio na majinstvo, a jedan se doselio kao imam. Od 1900-1941. u selu su ivjele 4 familije. U toku D rugogsvjetskog rata jed n a seli, a 1992. godinu u selu doekuje 7. U novom etnikom

*

koljakom pohodu atovii su prepolovljeni, a ono malo to je ostalo razasuto jcpo itavom svijetu. 1992. godine na strani je ivjelo 12 familija Catovia.

Dankovii doselili 1900. godine iz Hodinia jedno domainstvo, 1941. godine ovdje su ivjela etiri domainstva, a 1992. godine dva.

idelije vode porijeklo iz Hotelja pominju se i u Berkovim a 1832. godine kod Stoca 1900. godine. Ovdje su ivjela 4 domainstva.Od 1941-1946. est, a 1992. godine 7 dok ih je na strani bila 14. Sada su i ovi iz sela raseljeni po svijetu.

Temimi potiu od istoimenih iz Trebinja. U Trebinju se jo 1738 . godine p o m inje Temim Hadialijaga Temin hodi-M ehm ed se pominje u Stocu 1734. godine a inae su iz Herceg Novog. U B ai im a je bilo stalno jedno domainstvo, a 1992. godine pred etnikim napad dva. Na strani je bilo 19^2. godine 7 domainstava Temima.

Rasici 1999 zaseok ideiija

261

3. Beruica, pravoslavci, po popisu iz 1886. godine selo se zvalo Peruica selo je smjeteno istono od G acka na visoravni (1300) i udaljeno od optinskog centra 11 km. Selo ima vie ivih voda. Njegovi stanovnici su se naselili kao stoari iz C. Gore i june Hercegovine.

Drag umi li od 1900-1945 u selu je bilo 5 domainstava, (1990. godine dva) na strani tri.

Grguri su doselili od Popova polja, ovdje su se naselili oko 1883. godine. 1900. godine u selu je bilo 9 dom ainstava. Izmeu dva rata pet je odselilo, a od 1941- 1992. godine u selu je 7, a na strani 11 domainstava.

Pjeii iz Krivodola C rna G ora u selu je stalno jedno domainstvo, a na strani tri.

4. Braicvii. pravoslavci. Selo se nalazi sjeverozapadno od Gacka oko 14 km. Smjeteno je na prisojnoj strani Klaina (1362) na sjeveru, s istone strane je Gradac (1407). Ima dobru ivu vodu i upravo se smjestilo sa obje strane potoka.

Buhe su doselili izm eu dva rata iz Domrka, a inae vode porijeklo od Borakog jezera. Od doseljenja do 1990. godine stalno je jedno dom ainstvo i jedno na strani.

Manjak. Ovdje su doli iz D olua kao Gluci, ali su promijenili prezime. Doselili su negdje oko 1815. godine. 1900. godine ovdje su ivjela dva domainstva, izmeu dva rata su odselila, a 1941. godine opet su dva u toku rata jedno naputa selo. Od tada je stalno jedno u selu, a na strani tri.

Vilici su doselili iz Popova polja oko 1830. godine. 1900 godine u selu su bila 4 domainstva. Izmeu dva rata jedno seli u Bosnu. Od tada do 1992. godine u selu ive tri domainstva.

Zirojevii su doli pred kraj 18 vijeka od Bilekog kotara. 1900. u selu je bilo 19 domainstava, izmeu dva rata 10 seli na koloniziranu zemlju Kosova i Vojvodine. Drugi svjetski rat u selu zatie 26, pet seli u toku rata. Kraj rata doekuje 23 domainstva, a 1992. sedam. Na strani ima 43 dom ainstva ovog bratstva.

5. Branilovii, Muslimani. Selo je udaljeno oko 5 km juno od Gacka. Smjestilo se na rubu donjeg Kuljskog polja, na prisojnoj strani Gradine (gdje je nekada bila neka rimska graevina i sada se dobro uoava kaldrmisani put oko gomile kamena ostatka nekadanje graevine) i Velike grede (1051). Selo je zaklonjeno od hladnih sjevernih vjetrova, ima vie ivih voda. Ispod sela su bae i obradivo zemljite, a na sam om junom obodu polja protjee rijeka Munica. Iznad sela su panjaci. Zna se da su u Branilovii ma 1519. ivjela tri neoenjena Bonjaka i d a je ovo selo bilo itluk M ahmud-terdumana (tumaa) i smatra se da su ovo bili prvi muslimani u gatakoj optini. Branilo vii su se nalazili u nahiji Gacko u Hercegovakom sandaku. Branilovii su jedno od nastarijih naselja u gatakoj optini.

262

Kua ampara Salka 1981. i 1998, godine selo Brani lov ii 1999poslije etnikog pohoda.

263

IEM:

v

Branilovii. Zzascok Bukcinje. Hobuli i spomenik Campara Kanta

264

U prvom popisu koji je izvren na ovim prostorima 1475-1477 pripadalo je nahiji Gacka, a plaali su carski porez od 90 aki to znai d a j e selo imalo 180 kom ada sitne stoke je r se plaalo pola ake po komadu. Iz sljedeeg popisa 1585 godine selo je timar M eh m ed a timarnika i Sulejmana, ehaje tvrave Klju. T im ar ima 18 dom ova. Batina K ovaeva u ruci Balije i M usta fe sina R adovanova (Radovan Bogumil). Batina Kovaeva u ruci H asana Dobrinova, batina Junusa R ado jeva u ruci Torlaka D avudova, ift H ajm ani u selu Braniloviima, timar Jusufa M ehm edova. Batina Bajramlije D avudova sa ispendom od 170 aki.

Batina Jusufa M ehm edova sa ispendom od 120 aki.Batina E jnehana M ehm edijcva sa ispendom od 120 aki.Hasan Sulejmanov ift i Balije Ivaeva ift ifluk sina M ehm edova u Braniloviima u ruci M use sina Skenderova. a sada

u ruci Dafera sina M use Skenderova i R izvana Hajdarova.Iz ovog popisa se vidi da su bogumili m asovno prihvatali Islam u ovim kraje

vima, kao svoju novu vjeru.Stanovnici ovog sela su plaali Carski porez.

Ispendu 225 akiift 231 akiPenicu 500 akiSm jeu 500 akiZ o b i krupnik 300 akiP roso 100 akiM ed desetina 25 akiLan 75 akiBostan 30 akiSijeno 30 akiPoljaina . 30 akiS lam a desetina 50 akiM ukata 120 akiPorez na sitnu stoku 260 akiG loba i svadbarina 200 aki

Posebno je plaeo tim ar Jusufa M ehm edova 300 aki. Carski porez u ovom selu iznosio je 3276 aki. Selo je od 1941-1945. godine bilo neosvojivo za etnike iako je imalo 37 rtava, ali je zato 51 godinu kasnije (1992) sravnjeno sa zemljom od sinova i unuka od on ih koji ga nisu mogli osvojiti za vrijeme Drugog svjetskog rata. Selo jc napadnuto od etnika kada i kompletna Kula 18.6.1992. godine

265

u 4 sahata izjutra. Stanovnitvo golo i boso izbjeglo u bezvodnu planinu da spasiV

goli ivot. Zene i djeca poslije par dana su se predali etnicima koji su ih pro tjerali za Makedoniju. Prilikom napada ubijeno je 10 osoba onih koji nisu mogli pobjei, uglavnom starijih i nem onih . Selo je spaljeno i opljakano, a ostalo je preko 2.000 ovaca i janjaca. Kao i 186 goveda 13 traktora 7 kamiona itd .

C a m p a r e , su od Hadajlia iz Nikica. U Stocu je ivio am para Salih 1885. godine. Prezime su dobili po m uzikom bakarnom instrumentu (udaraljke-kas- tanjete). I sada u Braniloviima postoje ostaci Hadajline kule i Hadajlina njiva. Takoe i kod Stoca postoje Cam parinc njive, to je dokaz da su i ovdje nekada

V

ivjeli. U Baeviima-Rudine, ivio je neki Campara, a zvali su ga Panda-Pas a. U selu Braniloviima 1900 je bilo 27 familija. Izmeu dva svjetska rata odselilo je 9, a 1941. godine ima 34. U toku D rugog svjetskog rata selo naputa ponovo 7 dok je osloboenje doekalo 32 familije, a posljednji egzodus 1992. godine doekuje 21 familija. Sada se nalaze po itavom svijetu. Ovo piem da ne bi zaboravili svoje korijene. Na strani je 1990. ivjelo preko 120 familija.

D u b u r i imaju iste korijene sa amparam a. 1900. u selu jc ivjelo 18 familija. Izmeu dva rata dvije su odselile 1941. godine ima 16, a 1945. godine 13 familija. etniki napad 1992. godine doekuje 10 koji su sada po itavom svijetu.

Kusturice doselili su iz Plane 1920. godine. Jedna familija je ivjela sve do 1955. godine i odselila u Mostar. U Mostaru su sada 2 familije.

S u k i i su, doli oci N ikia kada su Bonjaci protjerani iz tog dijela Hercegovine. U selu je 1900 bila jed n a familija 1941. etiri. Jedna seli u toku rata, a 1945. godine u selu doekuje 4 familije. Egzodus 1992. godine u selu doekuje 3 familije, a na strani je u to vrijeme bilo 9 familija.

Zekii, vode porijeklo od unuka V lade Bijelia koji je preao na islam, a ivio je u XV vijeku zvao se Zeko i po n jem u Zekii. Zekii se pominju u Trniini jo za niskog vakta, a sami za sebe kau da su od Hebiba. Zekii hadi-M ustafa Jamak pominje se u Stocu 1817. Najvjerovatnije da su se ovdje doselili kao stoari. Iz Stoca, pominje se i hadi-Ismail 1832. godine. U selu je 1900. ivjelo 10 familija. Izmeu dva rata selo je napustilo 9 u toku Drugog svjetskog rata 3, tako da je kraj rata u selu doekalo 9 familija. etniki progon 1992. godine doekuje 10, a u to vrijeme na strani ima 17 familija.

6. B o rac , 1475-1477 je timar Karadoza i Dimotike, Ham ze i Meraje, Senkura iz Pripeka, Dogana iz Vidina i Jusufa iz Ohrida posjednika tvrave Klju ima 82 dom a 10 neoenjenih. Ovdje je izvren popis Bora gdje je upisano vie sela, pa je teko saznati koja su sela postajala tada. U Tarahinom dolu imali su posjede Duburi i Zvizdii.

266

7. Cernica je 15 km ju n o od Gacka. Selo je smjeteno ispod Vrhova (1065) i to u njegovoj prisojnoj strani, a na nadmorskoj visini 842 m. Iznad m alog polja, koje se prua u pravcu jugoistok-sjeverozapad. Cernica se pominje u XV vijeku kao trgovako mjesto, carinarnica i sjedite gatakog kadiluka. Sigurno d a je bila najvanija arija i trg izmeu Dubrovnika i Foe. Danas je to sam o seoce. Cernica je postala administrativni centar gtake nabije, odmah po ulasku Turaka. Godine 1476 ovdje sjedi subaa, a 1477. Alija Vojvoda" Cernice i Primorja. Prije 1532. postala je sredite kadiluka. Iz jed n e geneologije koju je sastavio bla- gajski kadija Ali-Fehmija Begi (Bey-zade) vidi se da je njegov rodonaelnik doao u kadiluk Cernicu u Hercegovakom Sandaku s turskom vojskom. On je od sultana dobio berat na velike posjede, u Cernici i okolini i ovdje se stalno nastanio. Njegovi potomci su imanja nasljeivali s koljena na koljeno, sve do pojave Kurd M ehm eda sina Aliji na i sina Jusufova, koji je carskom naredbom postavljen za muhafiza tvrave u Gabeli.

Kod lleb iba je sauvano predanje d a j e nihov rodonaelnik stigao u Cernicu preko Boke iz Turske, istina je da je ova porodica najstarija sa M ehiim a i H usiim a od Bonjaka u gatakom kraju. Cernika damija je sagraena 1559. godine kod Hanske glavice. Zna se da je njen imam bio do smrti Rustem i M ustafa sin Sulejmana Halifin poslije njih Alija sin BeSirov. Prihod od vakufa 1916. za ovu damiju iznosio je 128 kruna, a mutevalija j e bio Alija llebib. Ova dam ija se pominje poslije jedne bitke izm eu komita Baja Pivljanina i Hamze Mijatovia, komite su porazili, a u tom boju su poginula dva H am zina sestrica (Alija i Halil) koje sahranjuje kraj Ccrnike damije. Bitka je b ila prije 1630. godine. Scm damije do 17. stoljea sagraeno jo 6 mesdida koje su podigle porodice Hebiba i Tanovia. Takoc je postajao u cernici mekteb, medresa, tekija i hamam, karavansaraj, han i mehkema. Ovdje je bilo 18 duana u kojima se trgovala i vodila zanatska radinost: kovai, terzije, limari, sedlari, samardije, urije, ebedije i dr. Svi navedeni objekti su zavrili u komitskom plamenu. Za turskog vakta na spram m ehkem e sagraena jed n a esm a (kadina esm a) sa druge strane puta, sa velikim kam enim koritom. Voda za ovu esmu je dovedena sa izvora Studenac, kao i za hamam i kara van araj.

Iz jednog sauvanog spiska terzija, urija i ebedija u m ostarskom arhivu od 13 aprila 1755. sa prom ovisanja kalfi spom enutih zanata, vidi se d a su promo- visani i Cerniani, a to su slijedee terzije: Husein Basic, sin M ehm edov , Ibrahim engi, Abdulah Brki, A bdulah Voli, O sm an Kalajdi, sin Ibrahimov, Beir sin Omerov, Mustafa Pervan, sin Om erov, Salih, sin Seferdina base, Mustafa Novalija, sin Alijin, H asan N am ac, sin A hm edov , Husein Veli, sin Abulahov, M ustafa sin Gruev. U Cernici je bilo vie harem a sa balucima na kojima su bili epitafi sa arapskim pismom: engia harem, harem kod damije, i jo dva kojima ne znam imena.

267

Krajem juna 1876. godine Crnogorci su potpuno razorili C em icu , Klju, Haptovac, Mulja, Lipnik. Stolac i Kazance. Sve is lam ske objekte su sravnili sa zem ljom to ine i 1945. i na kraju 1992. godine domai zlikovci.

Stalni napadi komita prisiljavaju Cerniane da se sele u sigurnija mjesta i to dalje od crnogorske granice u Sarajevo, Mostar. Polovinom 16 stoljea doselio je u M ostar neki hadi M em ija, preivao se Hadiomerovi, a potjee od tamonjih Hebiba. u Mostaru je sagradio dami ju i mekteb uz nju, a po njemu itavu mahalu nazvae Cernica, a ime je dobila po vakifovu mjestu roenja.

U Cernici je u XVIII vijeku boravio hercegovaki sandak-beg Ali paa engi radi regulisanja trgovakih i drugih pitanja sa Dubrovnikom. Po pisanju putopisca Evlije elebi, Cernica je bila naselje sa 350 kua (ploom pokrivenih) 3.000 stanovnika, damiju , medresu, dva mekteba 6 mesida (bogom olje bez m inareta), tekija, ham am , han i 18 duana. Obzirom da sc ovdje nalazila carinarnica, onda je sigurno i mjesto dobilo ime po carinarnici C a m ica . Isto j e imala i jedan

V

trg. Dolaskom Smail age Ccngia (prva polovina XIX vijeka) ii Gacko, kao trgovaki centar poinje da jaa gradi u sjevenom dijelu polja "Gacko* koji e postati, umjesto Cernice sjedite kadiluka 1858, godine. Cernica je spaljena 1876. godine od Crnogoraca i tokom Drugog svjetskog rata je spaljena, ali samo bonjake kue, U selu j e ubijeno 20 stanovnika, je r se i tada pokualo zatrti sve s to je bonjako. Poslije Drugog svjetskog rata u Cernicu se vratilo 18 porodica, da bi 1992. godine srpsko-crnogorska armada i domai etnici sve to je bonjako opljakali, spalili a stanovnitvo poubijali i protjerali sa njihove pradedovine na put bez povratka. Ubili su 7 stanovnika, ovdje su opljakali oko 430 ovaca i jan jaca kao 47 goveda.

Cernica 1475-1477 je timar Ilijasa iz Vidina Abudlaha i Jusufa iz Novog Pazara. Alimadc i H am ze iz Toplice, Karadoza iz Pripeka, Ilijaza iz Bitolja i H am ze iz Bosne, posjednika tvrave Klju. Pazar Cernica 116 dom ova 15 neoenjenih. Dio poreza pripada naprijed spomenutim godinje 800 aki, a ostatak od 11,246 aki pripada Sultanu.

Drugi popis 1585. godine Cernica pripada nahiji Gacko, a sam o je Mas Mirilive, batina M ustaf-bega, u ruci M ehm eda Vojvode.

Batina Sinan-bae, u ruci Velije Jusufova.Batina Radoljeva, u ruci aba Milina.Mezra, bare stube sa livadama u blizini kasabe su u posjedu stanovnika Cernice.Kasaba se nalazi naputu za Novi D ubrovnik i skele na Neretvi (Gabela).M jesto je kamenito, zbog toga trgovci i prolaznici imaju velike tekoe pro

lazei taj kamenjar. Stanovnici su osloboeni vanrenih poreza, je r moraju da iste i odravaju ovaj put, a vanredni porez je orahorluk (grado-zidarstvo), porez na sitnu stoku, i za to su upisani u posebni defter. Carski porez se plaa na mukatu.

268

penicu, smjesu, zob, lan, bostan, poljainu, sijeno, desetina od meda, desetina od slame, mlinove, kopnena carina, svadbarina, na neoenjene stanovnike globa i porez na tapije.

Bajetii, pravoslavci, potiu iz Mirilovia sa Rudina (Bilea), prije dolaska u Bi leu 1816. godine, ivjeli su na Njeguima sa prezim enom Matinovi. U Ccrnicu su dovedeni kao mustediri (kmetovi). U selu je 1900. bilo jedno domainstvo, a 1990. dva.

ustovii, M uslimani, doli su iz Kljua 1900. U selu su ivjela 4 dom ainstva, dva su odselila izmeu dva rata, a od tada do 1992. godine u selu je ivjelo 5 domainstava.

Hebibi, Muslimani, su najstariji stanovnici Cemice. Doli su preko Boke iz Turske, pominju se i u Bilei prije 1800. godine. U selu je 1900. bilo 8 domainstava, pred Drugi svjetski rat 15, a poslije rata 17, egzodus 1992. zateklo je 6 domainstava, koje je zadesila ista nesrea kao i sve Bonjake Gacka.

Puare, pravoslavci, doli sa U lin ja 1908. dva domainstva i 1992. isto.arovii. pravoslavci, potiu sa Krsca, tri domainstva inae potiu sa starog

Vlaha sa Kosova i 1992. godine isto.Vukotii, M uslim ani, su isti rod sa Hebibima. U selu je 1900. ivjelo 4

domainstva, Izm eu dva rata 3 su odselila, a izmeu 1941-1945. pet. 1992. godine u selu je bilo 5 dom ainstava koja je zadesila sudbina svih Bonjaka.

8. emerno, pravoslavci. Selo se prvi put pominje 1445. g. prvi izvori govore da jc tu prolazio karavanski put koji je povezivao primorje sa kontinentom (Dubrovnik-Trebinjc-Bilea-Gacko-Foa) a odatle na Carski drum.

em erno je 1475-1477. dem at Pablaha sina Radovana 15 dom ova 4 neoenje-V

na. Z a turskog vakta ovdje su se odravali panauri. U istom vrem enu na em ernu se spominje gostionica i Han, koji je drala krmarica Bol jka.

em erno je razvodnica dva sliva Crnom orskog i Jadranskog. Ovdje je postojala jed n a kua sa i jeg je junog krova voda ila u Jadran a sa s jevernog u C rno more, to je prava vododjelnica. Koliko nauka za sada raspolae podacim a ovo j e jed in stven sluaj u svijetu. Selo je smjeteno na emerskoj visoravni, s jeverno od Gacka, samo ime sela govori kako je u njemu ivjeti (1306).

Snjegovi koji ovdje padaju od rane jeseni, pa do ranog prol jea, znaju pasti i do2,5 m. Od optine je udaljeno 18 km. prem a sjeveru na putu prem a Podrinju i Sarajevu. Cemerski prevoj je uven po estim saobraajnim zasto jim a koji su nekada znali biti po nekoliko sedm ica u toku zime, radi velikih snjegova i sm etova. Uz sami magistralni put ima odlina iva voda. Stanovnici ovog sela tokom Drugog svjetskog rata skoro svi su bili u etnicima, pa i njihovi sinovi i unuci 1992. godine.

269

'A

Grkovii, su doli iz V rbe potjeu iz sela G rkovaca kod Trebinja. 1900. u selu su ivjele 3 porodice sve do 1946. g. od tada do 1992. g. dvije.

Grubaii, su doselili sa Baljaka kod Bilee. Potjeu iz Pilatovaca, Crna Gora. Doselili su oko 1897. g. N a em ernu su 1900. godine bile dvije porodice sve do 1941. g. a od 1945. g. do 1961. g. pet, od tada je d n a na strani etiri.

Kekii, po tjeu od M iloev ia iz N adania od 1912-1992. jed n o dom ainstvo.Mihii, doli kao nomadi iz Poplata kod Stoca, inae su porijeklom iz

Vasojevia, C. Gora. Od dolaska 1919-1992. jedno domainstvo.Subotii, su iz Vrbe u koju su doli iz Lazaria 1870. g. na im anje A govi-age

kao m ustediri (kmetovi). U selu je 1900. g. bilo 5 dom ainstava, uzm eu dva svjetska rata, tri su otila na koloniziranu zemlju u Vojvodini. O d 1941-1992. g. ovdje ive dva, a na strani 6 domainstava.

Sudum i, doli iz Podoso ja kao stoari 1879. g. od tada do 1992. g. je d n o domainstvo.

Supii, su po tom ci Varazia iz C. Gore, Ovdje su dovedeni kao mustediri na im anje A gov i -age 1714. g. kada je vezir upril i otiao da smiri pobunjena c rnogorska p lem ena, u povratku jc sa sobom doveo preko 2.000 C rnogoraca i naseljavao ih po BiH, a gro na Glasinac. U selu su 1900. najbrojniji i najstariji 13 dom ains tava sve do 1946. g. kada 5 odlazi u kolonizaciju (Kaniu, Sirig i Viroviticu). N a em ernu je 1992. g. bilo 9 dom ainstava, a na strani 17.

9. D a h a n i i . pravoslavci, su locirani jugoistono od Gacka, na niskoj karatnoj zaravni (993) 15 km od Gacka. Begovi su ovdje naselili svoje mustadire. Pusto polje j e s tarina H ajdara Tanovia koji je imao veliku kulu i im anje . Kula jc imala tri sprata. Sruili su je austrougarski vojnici. Kod njenih ruevina sagradio je Branko Ili kuu . Postoji predanje da je ena M iloa Obilia, V ukosava bjeei iz K ljua od Sandalja , na ataru ovog sela odm orila - odahnula , te je selo po tom e dobilo ime. Se lo ima dobru ivu vodu Vrba . Selo jc bilo bonjako to se da zakljuiti p o topon im im a u selu i oko njega. U D rugom svjetskom ratu su uglavnom pripadali e tn ikom pokretu, a i 1992. g. listom.

Banai, vuku korijen od M ihajlovia iz C. Gore. 1900. u selu je bilo 4 dom ains tva izm eu dva rata 2 sele u kolonizaciju, od 1941-1992. g. u selu ive dva, a na strani 4 dom ainstva.

Boljanovii, su doli iz sela Bolevii C. G ora 1714. g. dovedeni kao mustediri. U selu je 1900. bilo 13 dom ainstava , izmeu ra tova u kolonizaciju odlazi 9, a 1941. ih je 10. U toku rata tri sele, kraj rata doeku je 10 i sve do 1992. g. ostaju u selu. N a strani ivi 30 dom ainstava.

Crnogorci, doli iz starih Dulia, a vode porijeklo iz Ozrenia od Jovovia iz Crne Gore, uzeli su sebi prezime Crnogorac. O vdje su doselili 1795. g. U selu je bilo 1900. g. dva dom ainstva, jed n o jc odselilo pred Drugi svjetski rat. 1992. g. u selu je jed n o , a na strani 4.

270

Popovii, doselili iz Kazanaca inae vode porijeklo od araca, (selo Martinii u Bjelopovliima), a djed im M ihajlo Vlastelinovi pobjee sa Plane radi krvne osvete. U D ahan ie su doselili poslije Drugog svjetskog rata, gdje i 1992. g. ivi jedno domainstvo.

Perovii, potjeu iz Banjana C. G ora doli 1714. g. kao mustediri. U selu je 1900. g. bilo tri domainstva. Od 1941-1947., pet, a sada 1992. g. 4, a na strani 5 domainstava.

Ilici, doli od Bilee 1909. g., a inae potiu iz Risna C. Gora od 1909-1941. u selu je bilo jed n o domainstvo, a 1945. dva. 1992. g. ovdje ivi jedno a na strani dva.

Mandii, iz Novih Dulia, inae su od M aleevaca sa M oska (Oputne Rudina) od doseljenja, pa do 1992. god. jedno domainstvo.

Vidakovii, (iz starih Dulia) porijeklom su Crnogoraci, Od 1900-1992. g. u selu ive 4 a na strani 7 domainstava.

10. D obre lj i , pravoslavci, se nalazi 13 km jugo is tono od G acka na osojnoj Strani Gata, koju ini kraka zaravan (982). Selo je razbacano u po uvalama. Pria se da je u selu nekada ivio Drago Orozovi po kom e je seoska peina nazvana Dragojac . On je bio odmetnik. Selo ima dobru ivu vodu. Tokom 1941-1944. g. njegovi stanovnici su bili listom opredjeljeni za etniki pokret, a isto 1992. g.

Bumbii, potjeu od Vuinia sa Grahova, C. Gora, ali su ovdje dovedeni 1714. g. kao mustediri na begluk. Od 1900-1941. ovdje je ivjelo 5 dom ainstava od 1945-1992. g. deset, a na strani 26 domainstava.

Kovacvii, doli iz Srevia na eninstvo. 1898. g. jedna familija. O d 1941. dva. 1992. jedna, a na strani 9 familija.

Laetii, su rodom iz Korjcnia. U selu je 1900. g. bilo 5 familija, 1992. devet, a na strani 22, prezime sam o govori sve.

Popovii, doli iz Kazanaca, a inae im je porijeklo iz Bjelopavlia (sela Martinii). Od doseljenja do 1992. g. jedno domainstvo.

Todorovii, su od Todora Bulajia sa Grahova, Crna Gora, a bio je u najmu kod Draga Orozovia. Ovdje se oenio i ostao, 1900. g. u selu je bilo 8 dom ainstava. Izmeu dva rata, dva odlaze u kolonizaciju. Od 1941-1945. g. sedam, a 1992. g. deset, a na strani 18 domainstava.

11. D o m rk e , pravoslavci, nalaze se 11 km sjeverozapadno od Gacka. Lee na krakoj visoravni ( 1 182m), ovo selo je nekada bilo engia imanje. Sadanje njegovo stanovnitvo su bivi mustediri dovedeni iz drugih prostora. Selo je pogodno za stoarenje ima dobre panjake i vodu, ali je dosta besputno i pasivno, toponimi u selu i oko njega ukazuju d a j e bilo bonjako. Njegovi stanovnici do1944. godine su bili opredijeljeni za etniki pokret.

271

Buhe, su dole sa Zagorja, U selu je ivilo 1900. godine est domainstava od kojih je jed n o odselilo izmeu dva rata. P red rat 1941. godine u selu j e 11 jedno seli u toku rata, osloboenje u selu doekuje 10. a 1992, godine 7 na strani 5 domainstava.

Mirii, doli iz Ravni, 1900. godine ovdje je bilo 6 domainstava. Izmeu dva rata tri su otila u kolonizaciju, a od toda do 1992. godine etiri, isto toliko ivi na strani.

12. Donja Bodeita, pravoslavci, nalazi se 15 km sjeverozapadno od Gacka u osojnoj strai, D obrog dola (1348)m. Smjestilo se sa obje strane potoka Vuevice. na visini od 1250 m. Bilo je engia imanje. U donjim i gornjim Bodeitima ivjela je porodica engia. Bodeita su bila timar is to imene porodice. Na tom prostoru je m notvo ivih voda. Ispod kua je obradiva zemlja, a iznad su panjaci. Selo je nepogodno za stanovanje, bezputno i iz loeno jak im vjetrovima naroito zimi, kao i visokim snjegovima. Stanovnitvo iskljuivo ivi od stoarstva. Selo je 1475-1477. dem at Radosava, sina V u k o sav a 26 dom ova 5 neoenjenih. Ovdje su nekada na engievu imanju ivjeli Hujduri i odselili u M edanie, a sada su u selu potomci engievih mustedira. Listom su bili za etniki pokret i 1941. i 1992. godine.

Kovaevii, iz Srdevia,Skoko iz Jugovia.Crna Gora. j13. Dram aina, pravoslavci, je sm jeteno 7 km sjeverois tono od Gacka na

visini od 1160 m. Ima izuzetne uslove za stoarenje, dobre panjake i ive vode. Tokom rata 1941., pa i 1992. opredijeljeni za etnitvo /

Akrabii, potjeu od Bjelica iz Crne Gore dovedeni 1714. godine kao must* ediri na begovsku zemlju. U selu su ivjela 1900, tri dom ainstva sve do 1945. od tada ne ive o v d j e . \

w

Babici, (su doli iz Korita), inae su o^Uljarevia, koji su od Saraca, iz Bjelopavlia. a ovi od Mihajla Vlastelinovia. U selu je 1900. godine bilo 3, poslije 1945. godine pet, a 1992, godine dva domainstva. Na strani osam.

Bokovii, iz Mrkodola (Banjani, C rna Gora), doli su kao mustediri na begluk. U selu j e 1900. godine bilo 6 familija izmeu dva rata jedno je otilo. Dok im je broj od 1941-1945. porastao na 8, danas 1992. godine u selu ima tri, a na strani 13 familija.

14. D raljevo , pravos lavc i , sm je ten o na k rako j v isoravni (1050)m . sjeverozapadno od Gacka. Njegovi stanovnici su potomci mustedira na imanju Agovi-age. Selo je smjeteno iznad sjeverozapadnog dijela Gatakog polja, iz njega se itavo G atako polje vidi kao na dlanu i jedno je od bogatijih sela na ovom prostoru.

272

Draljevo se pom inje u prvom turskom popisu 1475-1477. kao timar M ahm uda i Turbana Jusufovih sinova posjednika tvrave M ostar (42 dom a 4 neoenjena). Ukupni hasovi 750 aki, demat Vuete sina Nikole.

U Draljevu postoji stari harem uveden u gruntovnicu pod br. 811, a povrine 2350 m2. Ima i danas starih niana sa dekoracijama, ali bez natpisa.

Glogovci doli iz Mirua kod Bilec, oko 1780. godine danas 1992. godine dva domainstva.

Popovii , su pori jek lom od M ihaila V laste linovia-arca iz M artin ia . (Bjelopavlii, C rna Gora) 1900. godine u selu je ivjelo 10 domainstava sve do1945., a 1992. godine tri, na strani 27.

Banai su doli iz pustog polja, jedno domainstvo.Simunovi, doao na eninstvo iz Pive.ue, su od Uljarevia iz Banjina na rijeci Graanici su naslijedili od Age

vodenicu, rijeka je ljeti presuila i potom ih nazvae ue. Najstarije su p leme u Draljevu. A ga ih je doveo kao svoje mustedire, oko 1783. goine. U selu je 1900. godine bilo 6 domainstava, dva su otila u kolonizaciju 1920. godine. Osloboenje u selu 1945. godine doekuje 4, a 1992. godine tri domainstva.

15. Drugovii, M uslimani, u srednjem vijeku se na prostoru ovog sela pom inje Clap Drugovich" po kome je, vjerovatno, selo dobilo ime. Selo je udaljeno5,5 km jugozapadno od Gacka. Smjeteno je na krakoj terasi izmeu obronaka Bjelanice i desne obale rijeke Munice. Po svemu ovom e se moe zakljuiti da je stanovnitvo ovog sela bjealo nekada ispred neprijatelja, pa se tu sklonilo. Selo je jedino dobro za stoarcnjc, je r je u zaleu sela planina pogodna za ispau. Najblia iva voda je Sopot u Kuli udaljena 1,5 km. U D rugom svjetskom ratu u ovom selu je poginuo 21 stanovnik. Selo su srbo-crnogorski pljakai i domai koljai spalili 18.6.1992. godine, a njegove stanovnike pobili i protjerali diljem svijeta. U ovom su selu zlikovci ubili 13 ljudi. U selu je ostalo oko 4 .300 ovaca i janjaca i 230 goveda.

ustovii doli na majinstvo iz Kljua do 1952. bile su dvije familije, a 1992. godine jedna.

Deci potjeu od Deka iz H. Novog,Pominju se u Berkoviima i Stocu 1885. godine, po nekima iz Hotclja (Stolac) najvjerovatnije. U Dnigovie su doselili oko 1730. godine. U selu je 1900. godine bilo 11 famili ja. Jedna je odselila izmeu dva rata. Osloboenje 1945. godine u selu je doekalo 21, a etniki pokolj 1992. godine 12 familija, koje su raseljene diljem svijeta na ast i potenjekomijama pravoslavcima. Porueno selo od etnika

273

18. G acko , je centar opine. Pojam imena G acko je opisan u p redhodnom tekstu. Sve do nedavno ovo mjesto se zvalo Metohija, kako ga i danas zovu stariji stanovnici. Smjeteno je na pri soj noj strani Ponikava (1107) nalazi se na 950 m nadm orske visine, na raskrsnici magistralnih puteva: tako d a j e vrlo frekventno, posebno u ljetnom periodu, O vuda vode najblii putevi sa kontinenta za more.

Gacko: Mekteb i damija

Gacko: Damija 1999, gomila kamenja

G ack o 1475-1477. Demat, Radaa. sina Vukia 79 dom ova 13 neoenjenih 6 d o m o va p laa n ijabet(globa) 6 ne plaa jer s lue za rezervuvojnika. G acko se ne pom in je u popisu 1585. godine to je sigurno da su u njemu ivjeli Vlasi (stoari), koji nisu popisivani u tom turskom popisu. Ovo se ne odnosi na

276

dananje Gacko ve obuhvata vie sela, je r se ovdje pominje kao posebno selo Gornje Gacko. 1475-1477 timar pripada Gacku tri demata 12 domova tri neoenjena. Ovaj timar H am ze iz Novog Brda. Laz Kasima i Jusufa, posjednika tvrave Blagaj. Gacko je istovremeno timar Alije Arnauta posjednika tvrave Blagaj, plaali su porez od 1689 aki. Dio Gacka je Metohija, a ostala dva sela su nepoznata.

Ovdje je izgraena crkva 1882. uz pomo velikih priloga Bonjaka. Prvu damiju je ovdje sagradio je M ehmed-Spahija Zvizdi u 17 stoljeu. Po njegovoj eni Slavi dobio je naziv izvor Slavljan. On je preao na islam. U gruntovnici damija sa haremom je uvedena pod br.663, katastarska estica 415, a ima povrinu od 556 m2.

Ovdje i danas postoji uz samu damiju mekteb koji je podigao major Sukri-beg 1874. godine. Na podruju tadanjeg kadiluka radilo je 1886. devet sibjan mek- teba: Metohija, Medaniima, Graanici, Ravnima, Mjedeniku. Kljuu, Kuli, Koritima i Haptovcu. Bonjaci gacka su 1874. podnijeli zahtjev da se gataki sibjan mekteb pretvori u rudiju (srednju kolu) ali im to nije dozvoljeno 1903. je otvorena i Bonjaka itaonica, a njeni lanovi su radili na kulturnom uzdizanju Bonjaka ovog kraja. U Gacku je bilo nekada pet harema koji su zapremali povrinu od 15800 m2, ali su svi uzurpirani od 1945-1962. i na njima dignute javne ustanove i stambene zgrede. Mnogi baluci su bili dekorisani arapskim pismom. ali su zavrili u robilicama ili temeljima zgrada, kao sto su ostale i kosti naih predaka u temeljima tih graevina.

Iz popisa 1910. godine vidi se da Gacko ima 941 stanovnika od toga 569 Bonjaka, 256 pravoslavaca, 85 katolika, 9 Jevreja, 22 vojnika, po istom popisu u Koritima je bilo 72 Bonjaka, 14 pravoslavaca, 6 katolika, Dobropolje 165 Bonjaka. 21 pravoslavac, Ilaptovac 205 Bonjaka, 140 pravoslavaca, 32 katolika i 17 Jevreja. U Zagradcima 90 Bonjaka, 69 pravoslavaca. Vrba 17 Bonjaka, 46 pravoslavaca. I na Miholjaama je ivjelo 9 Bonjaka i 21 katolika. U Nadaniima 21 Bonjak, Medanii 128 Bonjaka. 71 pravoslavac, Mulja 92 Bonjaka, 30 pravoslavaca. Iz ovog popisa je lahko zakljuiti da su Bonjaci sistematski potiskivani sa svojih prebivalita, a sve u cilju proirivanja pravoslavlja. U vrijeme ovog popisa u Gacku su pravoslavci bili mustediri (kmetovi) 97,8%, u Nevesinju 91,2% dok su Bonjaci bili zemljovlasnici. U prva dva svjetska rata ekstremni pravoslavci su pobili dosta Bonjaka i opljakali ih.

U ratu 1992. godine svi Bonjaci su protjerani iz itave optine, a mnogi zavrili pod etnikom kamom i sve to su imali zavrilo je u zlikovakim rukama. etnicima je od bonjakih nevoljnika ostalo preko 27.000 ovaca i janjaca, preko 3.500 goveda, mnogo osobnih automobila, kamiona, traktora i drugih tehnikih pomagala. Danas gataki Bonjaci rasuti po cijelom svijetu oekuju da se stvore uslovi povratka na svoja ognjita.

277

Panonimica Gacko

etnici su i 1941. godine planirali, ali im nije uspjelo napravit pokolj, zato to jc is tovrem eno u Gacku bila njem aka i talijanska vojska, koja je uvala Bonjake od etnike kame, a i sami su se organizovali u odbrani svojih dom ova. U ratu 1992. godine j e to bilo nem ogue; goloruki protiv tenkova i topova. 1945-1950. godine ono to nije uspjelo etnicima, uspjelo je na kraju partizanima u slobodi. Mnogi Bonjaci su likvidirani. Jedan od primjera je kamenovanje istaknutog i potenog Bonjaka A bida Prgude koji j e skonao u gomili kamena razularenih pravoslavaca 1945. godine.

Avdii, M uslimani, starosjedioci 4 familije, 1992. pobijeni i protjerani.Baii, M uslimani, doli iz Baia do 1992. godine ovdje j e ivjelo 19 famili

ja, kada su protjerani iz Gacka.Beatovii, pravoslavci, doli iz Bodeita poslije Drugog svjetskog rata 2

familije,Bekani, pravoslavci, jedna familija i otila iz Gacka.Bijcdii, M uslimani, jedna familija doselila 1890. godine sa Jasena kod

Trebinja, a odselili tokom Drugog svjetskog rata. Bavili su se trgovinom.Bilii, pravoslavci, doli od M ostara kao trgovci odselili pred Drugi svjetski rat.Bjclogrlii, pravoslavci, doli iz Lipnika poslije Drugog svjetskog rata dvije

familije.Bjeloglavi, pravoslavci, doselili iz Graanicc. poslije Drugog svjetskog rata.

278

Bokovii. pravoslavci, doli iz Drameine poslije drugog svjetskog rata, ovdje su sad 4 familije. Inae im je starina iz Banjona.

Bukvii, pravoslavci, doselili iz Bukovika Crna Gora poslije Prvog svjetskog rata. Bavili su se trgovinom, jed n a familija.

Cilovii, M uslimani. U G acku su bili starosjedioci 1900 ovdje j e ivilo 7 familija. Izm eu dva rata, tri su odselile u Tursku, a tri u Mostar. Posljednja naputa Gacko 1946. godine.

Crnogorci, pravoslavci iz stranih Dulia su doli poslije d rugog svjetskog rata, 1992. 4 familije.

am pare , M uslimani. Doselili iz Branilovia i Kraljeva do la 1900. godine u Gacku su ivjela 4 domainstva, 1992. godine bilo jc 17 kada su svi protjerani a njihova dobra zavrila u z likovakim rukama.

imii, M uslimani, doli su iz Ilodinia. 1992. ovdje je bilo 12 familija. 1992. godine su protjerani u osam zem alja svijeta.

urii, pravoslavci, jedno domainstvo je dolo 1947. izTrebinja. 1992. godine dva.Damjanci, pravoslavci. Iz Slivalja je jedno domainstvo dolo poslije drugog

svjetskog rata, inae su od Blagojevia iz Pive.Dizdarcvii. M uslimani. Doli su iz Korita. 1914. godine u G acko je doselilo

16 familija. Pominje se u Stocu Dizdarevi Ilusein 1819. godine. Prije bijega iz Korita u jam u Dizdaruu je baeno 18 Dizdarevia 1876. godine po emu je i dobila ime. U ovu ja m u su ustae na elu sa Hcrmanom Kresom Tonogalom pobacale pravoslavce 1941. godine. Pravoslavci joj od tada prom ijenie ime u Korika jam a, da skinu ljagu sa sebe da bi dolo do zaborava da su tu bacani Bonjaci. Radi onoga to uinie ustae sa par izroda Bonjaka, svi gataki Bonjaci dobie epitet ustae. Pravoslavci su se plaili odm azde radi D izdarue i Bonjakog vlasnitva - grunta na Koritima i Kobiljom glavom. Dizdarevii su potomci Dizdara koji d izahu koritsku kulu, od vakta kada kljuki grad izgubi svoju vanost. Tada se Korita bila Bonjaki posjedi uz neto Mustedira (pravoslavaca). Dizdarevii vode porijeklo od Mehia iz Kljua. Do progona iz Gacka 1992. godine bila je sam o jed n a familija.

Drakovii, pravoslavci, su doli iz Slivalja poslije Drugog svjetskog rata.Drljevii, M uslimani, starosjedioci od dolaska Turaka, ima ih i u Bi lei 1817.

godine, potjeu iz Duboaka, Banjani. Od 1900. ovdje su ivjele 2 familije prije protjerivanja 1992. godine bilo je 7 familija.

Deci, Muslimani, su doli iz Drugovia, poslije Drugog svjetskog rata, a 1992. godine do progona ovdje je bilo 9 familija.

Duburi, Muslimani, su doli iz Ravni 1900. godine (jedno domainstvo), a poslije D rugog svjetskog rata doseljavali su iz Branilovia tako da je 1992. godine bilo 8 domainstva.

279

Fazlagii, M uslim ani, su doselili 1918. godine iz Kule. Naroito su doseljavali poslije Drugog svjetskog rata. Prije egzodusa 1992. godine bilo je 11 familija.

Gajii, pravoslavci, su doli iz arada. Izmeu dva rata jed n o domainstvo.Grii. pravoslavci, iz M edania, gdje su doli iz Crne Gore kao aginske sluge,

poslije su bili mustediri (kmetovi).Govedarice, pravoslavci, sa M iholjia su doli oko 1897. godine 1992. godine

bilo je 9 familija.Grebovii, M uslim ani. Doli su iz Bahori 1912. godine do Drugog svjetskog

rata bile su 2, a 1992. prije progona 17 familija. etnici su ubili 7 lanova ove familije.

Grdii, pravoslavci. Doli su poslije Prvog svjetskog rata. vuku korijen od Bjelokosia.

Glogovci, pravoslavci. Doli su sa Draljeva, poslije Drugog svjetskog rata 1992. godine bile su tri familije.

Gojkovii, pravoslavci. Iz Bora su dola 2 domainstva poslije D rugog svjetskog rata i 1992. godine dva domainstva.

Grkovii, pravoslavci. Doli su iz Vrbe pedesetih godina, a 1992. godine bila su tri domainstva.

Habei. Muslimani. Starosjedioci. Bavili su se trgovinom i zem ljoradnjom od turskog vakta. Dvije familije.

Hadii, Muslimani. Doli su iz Bilee. Za austrijskog vakta pom inju se u Ljubi nj u i Bilci. 1900. godine sve do Drugog svjetskog rata ovdje je ivjela jedna familija. Prilikom progona iz G acka bile su tri familije, a tri na strani.

Hajdarevii, M uslimani. Doli su za turskog vakta. Od dolaska, pa do odlaska 1947. godine bilo je 7 domainstava.

Hrustanovii, M uslimani. Potomci su ura Zvide (pataren). Ubraja ju se u starije stanovnike Gacka. U G acku je 1900. bilo 10 familija, a 1992. godine jedna.

Ignjatovii, pravoslavci. Doli su iz Slivalja 1960. godine bile su dvije familije.Janjii, pravoslavci. Doli su od Foe. Izmeu dva svjetska rata bila je jedna

familija.Jaganjaci, Muslimani. Doli su iz Bilee. 1992. godine bile su dvije familije.Jcftanovii, pravoslavci. Doli su od M ostara za austo-ugarskog vakta. Bavili

se trgovinom. Odselili su poslije Drugog svjetskog rata.Kariici. pravoslavci. Doli su za vrijeme Austo-Ugarske iz Izgori. Od dolaska

do 1992. godine bila jed n a familija.Kekii, pravoslavci. Doli su poslije Prvog svjetskog rata iz Ravni. Bavili se

trgovinom. Bilo je jed n o domainstvo.Koprivice, pravoslavci. Poslije Drugog svjetskog rata dola su iz Gradine. Bila

su dva domainstva.

280

Kosovii, pravoslavci. Dola su tri domainstva sa Miholjaa, poslije Drugog svjetskog rata.

Koutii, pravoslavci. Doli su sa Miholjaa 1896. godine. Bila su tri domainstva 1992. godine.

Kovaevii, pravoslavci. Doli su iz Srevia, izmeu dva rata, 1992. godine bilo je est domainstava.

Kurtovii, Muslimani. Vode porijeklo od ure Zvide, ali se pominju u Barkoviima 1885. Ljubinju i Bilei. U Gacku je 1900. godine bilo 9 familija. Izmeu dva rata 14 je otilo iz Gacka, a drugi svjetski rat doekuje 10. Jedna familija seli u toku Drugog svjetskog rata. 1992. godine u G acku ivi 15, a na strani 47 familija.

Kljetanovii, pravoslavci, doli su u novije vrijeme iz Zvornika.Luii, pravoslavci. Sa Miholjia su doli 1903. godine. 1992. godine bilo je

jedno domainstvo.Mandii, pravoslavci. Doselili su iz Novih Dulia, a potjeu iz Bjelopavlia

(selo Martinii), od Mihajla Vlastclinovia, koji pobjee u Gacko sa Plane radi krvne osvete. Potomstvo mu se nazva arcima, a od njih su Mandii.

Mastilovii, pravoslavci. Doli su poslije Drugog svjetskog rata iz Izgori.Memii, Muslimani. Doli su za vrijeme Drugog svjetskog rata kada su etnici

spalili Bahori. U Gacku je 1992. godine bilo 12 familija.Miletii, pravoslavci, doli sa Ulinja, a u Ulinje iz donje Hercegovine.Miloevii, pravoslavci. Iz Lukovica i um a doli su poslije D rugog svjetskog

rata. 1992. godine u Gacku su ivjela 3 domainstva.Milovii, pravoslavci, iz Zagradaca, doli su poslije Drugog svjetskog rata.Nenadii, pravoslavci, iz Novih Dulia.Osmanagii, Muslimani. Doli su 1928. godine iz Podgorice. Izmeu dva rata

bilo je 5 familija, a pred etniki pokolja 1992. godine tri.Pai, Muslimani, sa Tjentita. Doli su u toku Drugog svjetskog rata. 1992.

godine bilo je jedno domainstvo.Paii, Muslimani. Doli su iz Haptovca i Meuljia tri familije, 1992. godine pet.Popadii, pravoslavci. Doli su poslije Prvog svjetskog rata od Foe i vratili se

nazad pred Drugi svjetski rat.Popovii, pravoslavci. Doli su poslije 1945. godine sa Draljeva i iz Graanice

4 domainstva,Pokovii, Muslimani, potomci Kazanac-pae. 1900. godine ovdje je ivjelo 7

familija, a 1992. godine pred etniki napad 8.Prgude, Muslimani. Doli su iz Ravni 1941. godine kada im je selo spaljeno od

etnika, u Gacku je 1992. godine ivjelo 5 domainstava.

281

Puare, pravoslavci, sa Ulinja. Poslije Drugog svjetskog rata, 1992. godine u Gacku su bila 4 domainstva.

Redii, M uslimani, 1914. godine su protjerani iz Korita. U Gacko su dola dva dom ainstva i 1992. godine dva. Redii sc pom inju u Berkoviima i Stocu (Redi Hasan 1843. godine). Najvjerovatnije da su se odavde naselili u Korita.

Runevii, pravoslavci. Doli su tri domainstva, izmeu dva rata, iz Zanjevice 1992. godine bila su dva.

Sarii, Muslimani. Poslije Drugog svjetskog rata doli su iz M cdania i Stoca 1992. godine bilo je pet domainstava.

V

Savii, pravoslavci, iz Zanjevice. 1992. godine bile su tri porodice. Inae vode porijeklo sa Starog Vlaha.

Samardi, pravoslavci. Doli su iz Nevesinja, bavili se trgovinom i odselili.Skoke, pravoslavci. Po jedno domainstvo dolo je iz Bodeita i Jugovia

poslije Drugog svjetskog rata. 1992. godine bila su dva.Slijepevii, pravoslavci. Doselilo je jedno domainstvo iz Sam obora 1911.

godine u Gacko 1992. godine ivi pet domainstava.Stajii, pravoslavci. Jedno domainstvo dolo je iz Vrbe 1949. godine.Starovii, pravoslavci, iz Samobora. Jedno domainstvo bilo je 1947. godine.Subotii, pravoslavci. Jedno domainstvo je dolo iz Vrbe 1949. godine.Supii, pravoslavci. D va domainstva doselila su sa em erna poslije Drugog

svjetskog rata.Sako vii. M uslimani. Potomci su ure Zvide. Najstariji su stanovnici Gacka.

U Gacku je 1900. ivjelo 9 familija ove velike porodice. Pred Drugi svjetski rat 15, a etvrti pokolj Bonjaka 1992. godine, ovdje je doekalo 8 familija.

kiljevii, pravoslavci, iz Izgori. Naselili su se u G acko poslije 1950. godine. Bila su tri dom ainstva 1992. godine.

kobalji, Muslimani. Iz Drugovia su doli poslije 1950. godine. 1992. godine bilo je 15 familija.

upii, pravoslavci. Naselili su se u G acko poslije Drugog svjetskog rata. 1992. godine bilo je pet domainstava.

Solaje, pravoslavci, jedno domainstvo dolo je 1964. godine sa Miholjaa.Talovii, M uslimani. Doli su iz Bahori 1942. godine, kad su etnici spalili

selo. 1992. godine u Gacku je ivjela 21 familija.Tanovii, M uslimani. U Gacko su se naselili iz Zagradaca i Meuljia, 1900.

godine u Gacku je ivjelo 7 familija, a 1992. godine do etnikog progona 11.Tepavevii, pravoslavci. Iz Vratkovia. Bila su dva domainstva poslije 1946. godine.Tasumi, Romi. Starosjedioci su. Naselili su se u vrijeme Turske. U Gacku je

1900. godine bilo 5 domainstava, dva su odselila 1942. godine, a ostali 1951. godine. Bavili su se zanatstvom i zemljoradnjom.

282

Vidakovii, pravoslavci. Jedno domainstvo naselilo se 1960. godine.Vilii. pravoslavci. Jedno dom ainstvo doselilo se iz Braievia 1961. godine.Vinjevci. pravoslavci, iz Vinjeva doselila su poslije Drugog svjetskog rata 4

domainstva.Vukovii* pravoslavci, doli su sa Ulinja i Lipnika poslije Drugog svjetskog

rata 1992. godine bila su tri domainstva.Vukanovii, pravoslavci. Doli su od Trebinja. Bavili su se trgovinom i odselili

1941. godine.Zekii. M uslimani. Bile su tri familije. 1992. godine pred etniki napad prot

jerani su iz Gacka.Zelenovii, pravoslavci. Doli su sa Miholjaa. Jedno domainstvo bilo je

1992. godine.Zirojevii, pravoslavci. Doli su iz Braievia. Poslije 1992. godine bila su dva

domainstva.Zvizdii, Muslimani. Vode porijeklo od ure Zvide (pataren). Sa Sakoviima i

Kurtoviima su najstariji stanovnici Gacka, ali ih ima i na Bcrkoviima 1840. godine. U ariji jc 1900. godine ivjelo 9, a 1941. godine 17 familija. Uoi etnikog progona Bonjaka iz ove optine bilo je 17 familija ove velike familije.

19. Selo Gareva, pravoslavci, nalazi se jugoistono od centra optine 10 km. na stjenovitoj krakoj zaravni ( 1 100)m. Selo jc podijeljeno na dva dijela na Malu i Veliku Garevu. Kau d a je selo dobilo ime po crnici zemlji u seoskim dolovima (zemlja crna kao gar). 1941. godine listom su bili za etniki pokret.

Bjekovii. su od Damjanevia ispod Krsca, 1900. u selu je bilo 6 dom ainstava, 1927. godine tri su odselila na Kosovo i Vojvodinu. O d tada do 1992. godine u selu ive tri domainstva.

Bajevii. Doli su kao siroad iz Zanjevice kod ujaka, inae su se zvali Beati. Novo prezime su uzeli po djedu koji se zvao Bajo. 1900. godine u selu su bila 4 domainstva. Poslije Drugog svjetskog rata 1927. godine u kolonizaciju odlazi 5, i od tada do 1992. godine u selu je 5 domainstava.

urii, doli su iz Vratkovia, na miraz. U selu su 1900. godine bile 3 familije.1945. godine pet, a 1992. godine etiri.

Jegdii, su od istoimene porodice iz Podosoja, Bilea. U selu su 1900. godine bila tri domainstva. U kolonizaciju 1926. godine je otilo 5. od 1941-1945. godine iz sela su otila 2 domainstva. Poslije 1941. godine u selu je bilo 6, a1992. godine sedam domainstava.

Popadii, su od istoimene porodice iz Podosoja, Bilea. U selu je 1900. godine bilo jedno domainstvo. Od tada do 1992. godine u selu ive dva.

Stojanovii, potjeu iz sela Golubinci, Crna Gora. 1900. godine u selu su ivjela 4 domainstva, od kojih su 3 odselila 1926. godine u kolonizaciju. Od 1945-1992. godine u selu ive 4 domainstva.

283

Suici, iz Kazanaca, 1900. godine u selu je ivjelo 7 domainstava, od kojih je

pet otilo u kolonizaciju izmeu dva rata. 1992. godine u selu je bilo 9

domainstava, a na strani 16.

Zimonjii, su doli iz Lukovica kao Kneevii i promijenili prezime u

Zimonji. Dr. Jefto Dedijer je zabiljeio da su od Kolaina (Odarenica). U selu su

1900. godine bila 3 domainstva, 1927. godine iz sela su odselila dva, od 1945-

1993. godine u selu su bila 2, a na strani 11 domainstava. U srodstvu su sav

Mandiima i Popoviima koji potjeu od Saraca kao i Kneevii.

20. G o r n ja B o d e / i ta , pravoslavci, su sjeverozapadno 15 km od Gacka u.pris

ojnoj strani G reda Bjeloglava (1552) ispod Vueva. Selo ima vie jakih ivih

voda. N ekada je bilo Cengia imanje gdje su bili naseljeni mutediri to su

uvali begovsku stoku. Vrlo je teko za ivljenje zbog jakih zimskih mrazova,

velikih snjegova i visoke nadmorske visine gdje je se lo smjeteno. Mutediri su

1845. godine protjerali svoje gospodare begove. Selo je 147-5-1477. godine bilo dem at Vukia, sina Stanoja, 34 dom a 5 neoenjenih.

Adii iz Lisne, Piva, nekada lladii, ali poto pravoslavci uglavnom vre per- mutaciju, zamjenjuju A i H umjesto Hadi piu Adi, tako se udomailo i

Adi. U Bodeita su doselili oko 1761. godine od doseljenja do 1945. godine ovdje su bila dva, a 1992. godine jedno domainstvo.

Gutovii, su od Boovia iz Trebjese kod Nikia, dovedeni su 1714. godine kao mutediri na aginsku zemlju. U selu je 1900. godine bilo 6 domainstava.

Dva su odselila izmeu dva svjetska rata. a dva poslije 1946. godine u selu su 1992. godine bila dva domainstva.

Kovaevii, su doli na miraz iz Srdevia 1899. godine. Tada kao i 1992. godine ovdje je bilo jedno domainstvo.

Petkovii su doli sa Snijenice kod Fojnice 1863. godine. U selu je 1900.

godine bilo 5 domainstava. Jedno je odselilo pred Drugi svjetski rat u Pazovu.

1946. godine u selu je 6, a 1992. godine jedno domainstvo.

Popadii su doselili iz Gareve na eninstvo.

Bejatovii, su doli iz anjevice na miraz.

Damjanci, su doli iz Slivalja* a inae potjeu od Blagojevia iz Pive. Ima ih i u Careve u.

Milovii. su iz Zagradaca.

Terzii su od Bi lee, a inae su od Drobnjaka iz Crne Gore.

284

21. Graanica se nalazi 3 km sjeverozapadno od Gacka, na prisojnoj strani Pribonja (1 139)m. Rijeka Graanica dijeli selo na Malu (pravoslavnu) sa istone i Veliku (bonjaku) na zapadu Graanicu. Selo je imalo izuzetno dobar sm jetaj uz magistralni put G acko-N evesin je . Term oelek trana im je pritisla obradiva zemljita, a selo zagadila, pa je od poetka rada TE ovdje bilo rizino ivjeti. TE je poklopila uglavnom bonjaku zemlju. Iz ovog sela odnosno Male Graanice su Popovii, glavni etniki komandati i ideolozi u Drugom svjetskom ratu. Poetkom D rugog svjetskog rata Velika (bonjaka) Graanica spaljena, a stanovnitvo pobijeno ili protjerano. Isto se dogodilo i 1992. godine. Ovdje je izgleda klica etnitva neunitiva. Mala Graanica je naseljena mustedirima iz Crne Gore 1714. godine, a bila je vlasnitvo Agovi-age. U selu je do 1992. godine bila jedna damija i dva harema. 1475-1477. godine je timar Karaoza iz Janbola i Ismaila iz Sereza (2 doma). Plaali su porez od 331 aku. Imali su i jedan mlin. Iz popisa 1585. godine vidi se da timar pripada Aliji timarniku, Jahiji Sahinovu i Mehmedu Redepovu posjednicima tvrave Klju. Inae je batina Vukomirova u ruci Hasana Osman-agina. ima 22 doma i plaaju porez 3.600 aki.

Graanica. O starosti mjesta svjedoe ostaci starih zidina na kojima se vide pukarnice i na em er zidana vrata i prozori. Ovdje postoji damija i harem. Minaret dam ije se vidi iz daleka. Damija je stituirana u jugoistonom dijelu sela. Ovoj damiji su gravitirala sela; Bahori, Mrdenovii, Vratio, Ravni, Jugovii, Dobropolje, Vratnica, Medanii, Mrdenovii i Graanica. Zajedniki je izgraena od stanovnika ovih sela. Selo ima jo jedan veliki harem jugozapadno od damije iznad puta Gacko-Nevesinje.

Ovdje su nekada ivjeli: Agovii, Dolturi, Fazlagii, Lende, Masnici i Suljevii kojih vie ovdje nema. U Maloj Graanici su nekada ivjeli Agovii, engii, Hodii i Zvizdii. 1 danas se vide zidine engia kule. Odavno ovdje nem a Bonjaka je r su im zemlju otele njohove sluge-mustediri, a gazde poubijane ili pobjegle da sauvaju gole ivote.

B jeloglavi, pravoslavci. Doli su iz Slivalja, predak im je u Malu Graanicu doao kao pop, jedna su od starijih porodica u selu. 1992. godine bila su tri domainstva.

ustovii. Muslimani. Potjeu od istoimene porodice iz Kljua, koja jc ovdje dola 1907. godine. 1941. godine bilo je 8 familija, a 1992. godine etiri.

Davidovii, pravoslavci. Doli su iz Samobora, a potjeu od Milovia iz Pive. U Malu Graanicu su se naselili 1946. godine. Bilo je jedno domainstvo.

Dilii, M uslimani. Doli su iz Medania. 1900. godine ovdje su ivjela dva domainstva, izm eu dva rata jedno je odselilo. Poslije Drugog svjetskog rata sele i ostali iz Graanice.

Dcci, M uslimani. Doli su iz Drugovia na miraz 1886. godine. U selu je 1900. godine bilo 5 familija 1941. godine 9, a 1992. godine sedam.

285

Dobro polje i vratnica 1999. - spaljeni 1992. od elnika

286

Glagovci, pravoslavci, potjeu iz Mirua kod Bilee. U G raanicu su doli kao mustediri A govi-age sa Draljeva, a poslije su tu zemlju dobili agrarnom reformom. O vdje je 1992. godine bilo jedno domainstvo.

Grebovii, Muslimani. Doli su iz Bahori 1942. godine, 1992. godine bila su dva domainstva.

Ivkovii, pravoslavci. Doveo ih je Agovi-aga na svoju zemlju sa Miholjaa kao sluge gdje su i ostali poslije agrarne reforme. 1900. godine ovdje su bila tri domainstva, i 1992. godine tri. Inae potjeu iz Ivkovi-mahale, selo Teklii, Crna Gora.

Krvavci, Muslimani, su porijeklom od Kadovia iz Nikia, od 1900. godine do 1941. godine ovdje je ivjelo 12 domainstava. Prije egzodusa 1992. godine ovdje je ivjelo 13 domainstava.

Maljevii, pravoslavci. Doli su iz Lipnika od istoimene porodice. Od 1900- 1946. godine ovdje su ivjele 3, a 1992. godine dvije.

Manojlovii, pravoslavci. Doli su iz Objeenika 1941, godine i stalno je bilo jedno domainstvo.

Popovii. pravoslavci. Doli su sa Draljeva na dobijenu zemlju agrarnomv

reformom. Potiu od Bjelopavlia (selo Martinii) porodica arac. 1900. godine do 1946. godine, bilo je 6 domainstava, 1992. godine pet.

Tunovii, Muslimani. Naselili su se prije Prvog svjetskog rata, iz Mrdenovia.V

Inae su iz Vratla od Volodera, a doli su na miraz kod Sahovia u Mrenovie. Od 1900-1941. godine u Graanici je bilo 6, a pred etniki egzodus 1992. godine sedam familija.

Solaje, pravoslavci, doselili su iz Lazaria, a potjeu od stare kneevske porodice, nekada su se zvali Pajevii. Od 1910-1946. godine ovdje su ivjela dva domainstva, jedno je otilo u kolonizaciju. 1992. godine u selu je bilo jedno domainstvo. Neki podaci kazuju da su sa Starog Vlaha.

Voloderi, Muslimani, su iz Vratla, a potjeu iz Hotelja kod Stoca. Nekada su se zvali ahini, a porijeklom su iz Azije. 1992. godine su ivjele tri familije.

Vukovii, pravoslavci, su doli od Trebinja 1880. godine na imanje Agovi-age jedno domainstvo.

22. G r a d in a , se nalazi 15 km sjeverozapadno sa obje strane magistralnog puta Gacko-Mostar. takoe sa obje strane rijeke Zalom ke (erope). Selo ine tri zaseoka. Vratnica, Dobropolje i Gradina. Sjeverozapadno iznad sela die se p lanina Ivica (1488)m dok je selo na nadmorskoj visini od 108()m.

Dobropolje 1475-1477 je timar Ahmeta. Fatiha. 2 dom a nisu davali nijabet, poto su sluili vojnu rezervu. Selo je imalo 11 dom ova i plaali su porez od 732 ake.

287

Iz drugog turskog popisa 1585. godine pominje se Gornje i Donje Dobropolje timar je Tim ura Skenderova i A hm eda Alijina, posjednika tvrave Klju. Batine su se vodile na Redepu, sinu Radovanovu, Saferu Sahinovu, Hubani keri Kurdovoj, Oruu A hm edovu, Cair na Mustafi Pavlovu i Jovanu Pavlovu. Ovdje se vidi d a j e jedan sin Pavlov koji je bio bogumil preao na islam. Plaali su porez na ift, penicu, zob, krupnik, jeam (2 mlina) desetinu od meda, lan, sijeno, slamu, poljainu i sitnu stoku. Globu i svadbarinu ukupno 2.800 aki, dio sela za rezervu vojnika 3 dom a (Ivo Raivoja, Miromana, Radko Vukiev i Dobrain sin Obre). Iznad sela Gradine nalazi se veliki harem gdje su sahranjeni Avdii i Mehii niani su uniteni da bi se zatrli tragovi ivljenja Bonjaka u ovom selu.

Ova dva sela (zaseoka) Dobropolje i Vratnica su 1942. godine spaljena i poruena od etnika, a Bonjaci protijerani ili pobijeni, sve ovo se ponovilo i 30. juna 1992. godine. Bonjacima je u ovom selu ostalo preko 1450 ovaca i 120 goveda.

Bratii, pravoslavci. Doli su iz Brestica 1887. godine, a 1900. godine u selu je bilo 5 domainstava. Od 1945-1992. godine ovdje su tri domainstva.

Dilberovii, Muslimani. Ovdje su doli iz M ekavaca 1735. godine a potjeu ody

Coinaga. koji su turskog porijekla. Ovdje su se naselili kao naseljenici timara. U selu je bilo 1900. godine 9 familija. Postepeno su se iseljavali da bi 1942. godine bilo 5. Novi etniki pokolj 1992. godine doekuje 5 familija.

Juge. M uslim ani, su iz Jugovia, od njihova dolaska do prvog etnikog progona 1942. godine, ovdje je bila jed n a familija, i vie se nisu vraali.

Koprivice, pravoslavci, iz Banjana, u selu je 1900. godine 9 domainstava. Izmeu dva svjetska rata 4 su kolonizirana u Slavoniju, a od 1946-1992. godine u selu je ivjelo 11 domainstava.

Kutrii, Muslimani, potjeu od Selimotia. Od 1900-1942. godine u selu je bilo 9 familija. 1942. godine sve im je opljakano i spaljeno, a stanovnici pobijeni ili protjerani. 6 familija j e bilo i 1992. godine da bi ih zadesila sudbina njihovih djedova i oeva iz 1942. godine.

Mehii, Muslimani. Doli su na miraz 1891. godine. Do Drugog svjetskog rata bila su tri domainstva, a poslije tadanjeg progona vie se nisu vraali.

Miloevii, pravoslavci, iz Rioca, Bilea, doli su 1903. godine. Inae su od Nikoevia iz Riana. 1941. godine ovdje su bila 4 domainstva, jedno je otilo u kolonizaciju. 1946. godine u selu je 7, a 1992. godine dva domainstva.

Seliinotii, M uslimani, su potomci Selima Skaljia. Od 1900. do 1942. godine u selu je bilo 8 familija, selo su napustili 1942. godine pred etnikim hordama. U selo su se 1946. vratile 3 familije, a novi etniki pokolj 1992. godine u selu doekuju 4 familije.

288

a s

Sw/af. Brkovii i Zekii. 1999. - spaljeni 1992. od elnika

289

Spahici. Muslimani, vode porijeklo od kaljia iz Vratnica, a pominju se u Berkovieima i Ljubinju 1849. godine. Njihov predak bijae spahija i po njemu se zovu Spahici. Od 1900-1942. godine u selu j e ivjelo 9 familija, kada su pobjegli pred etnikom kamom. 1946. godine u selo se vratila sam o jedna , koja doivljava novi progon 1992. godine.

Uljarevii, pravoslavci, dovedeni su u Gradinu kao mustediri izT rnov ice kod Bilee 1900. u selu su ivjela dva domainstva. 1992. godine bila su etiri.

kaljii, Muslimani, potjeu iz kaljana kod Risna. odakle su 1690. godine doli i najstarije su pleme Dobropolja. 1900. godine u selu je bilo 7 familija. Izmeu dva rata jedna je odselila u Mostar, a 1942. godine svi su pobjegli pred etnikom kamom. Prilikom povratka 1946. godine u selo su se vratile 3 familije koliko je bilo i 1992. godine prilikom novog etnikog napada.

Zanovii, Muslimani, potjeu od istoimene porodice iz Ulcinja. Od 1900-1942. godine do prvog etnikog napada bile su 3 familije 1946 godine su se vratile na djedovska ognjita, da bi poslije 50 godina isto doivjeli njihovi sinovi i unuci, od sinova i unuka predhodnih etnika.

23. I la p to v a c je smjeten na zapadnoj strani Muljskog polja, gdje zapoinje Muljski hudut. odnosno 4 km istono od Gacka, ispod Jovanova brda (1083)m. bolje reeno na dodiru polja i M iholjakih strana. Varoica se nalazi na magistralnom putu koji vodi preko Tjentita od Sarajeva za Trebinje i juni Jadran, jedan krak se od Haptovca odvaja preko Brljeva za Crnu Goru. U doba Austroug a rsk e , ova varoica je bila m nogo ivlja od Gacka. Tada je ovdje sagraen vojni logor (1881) i za ono vrijeme savremena bolnica. Logor je predstavljao najvee uporite istone Hercegovine prema Crnoj Gori. Osim ova dva objekta, ovdje je otvorena osnovna kola. Haptovac je imao damiju, mekteb i tri harema. Dam ija je napravljena stotinjak metara iznad puta u gornjem dijelu harema na ulazu od Gacka, izdaleka privlai pogled njen bijeli minaret. Upisana je u gruntovnici Haptovac br.22. kat. estica 59/19. Iznad je m ekteb udaljen pedesetak metara od damije upisan pod istim br. u gruntovnici kao i damija. Ovi objekti su zadubina H asan-bega Hasanbegovia sina Kazanac-pae. Sagraeni su 1690. godine. Ovdje su pored H asanbegovia i Paia ivjele porodice: Ali jagi, Avdi, Babi, Bai, Begovi, Bijedi. Cilovi, ampara, engi, olo, ustovi, C im i, D ilberovi , D izdarev i , D ankov i , D ubur , Fethagi , G ado , Resulbegovi* Sari. Sehovi, Tanovi, Vukoti i dr.

U Lazariima postoji vrelo zvano Hadijina peina , izmeu Lazaria i Mihaljaa je Ljubovica hudut ili begluci , Ljubovia drijelo . U Dobrcljima ima Kurtova gom ila. Zukova gom ila, Salihov meteriz . U katastrskoj optini Sam obor postoje nazivi njiva i livada Omanovia dolina , Talova dolina , Hajdarove jam e . Pod panouricom , M azlum i drugi islamski nazivi.

290

Zapadna periferija Haptovca sa damijom i dio harema preko Masnice Damija poruena od etnika 1992. godine.

Mulja, ovo selo sc nalazi 2 km istono od Haptovca sa desne strane rijeke Munice, a svoje ime zahvaljuje ovoj rijeci koja je nanosila mulj i deponovala ga na ovom prostoru - M uljskom huduli odatle selo dobi svoj naziv, a njegovi prvi stanovnici prezime Muljani i Novljani koji dooe iz Novog (Alija Novljanin). Od M ehm ed-bega su Pasii koji su ovdje ivjeli d o 1941. godine. U gruntovnici se sada vidi d a j e Muljski hudut i sada Paia vlasnitvo. Ovdje nije nikada postojala damija. Njeni vjernici su ili u Haptovaku damiju, ali su imali svoj m ekteb. koji je sagradio Hadaga-Pai. Zapalili su ga Pivljani 1915. godine obnovio ga je sin Hadagin osaga, a ponovo ga zapalili etnici 1941. godine i vie nije dizan, a ovdje se vie muslimani nikada nisu vratili. Ovdje malo nie od mekte- ba postojao je i Paia harem, crkva, 25 duana, 23 ugostiteljske radnje i prenoite, 2 prevoznika, 16 zanatskih radnji, izgraene su savremene stambene zgrade, kaldrmisana glavana ulica (u ono vrijeme ni vei gradovi se nisu mogli pohvaliti kaldrmisanim ulicama) dva drvena mosta preko Munice. Stanovnici ove varoice su uglavnom bili Bonjaci (preko 85%). Ovdje je izgraena u blizini logora prva javna kua na prostorima Hercegovine, njeno osoblje je bilo iz Hrvatske, M aarske i Austrije. Sa istone strane varoice jc selo Mulja do 28. juna 1941. godine iskljuivo naseljeno Bonjacima. Poslije progona Bonjaka i spaljivanja sela Bonjaci se vie nisu vraali na svoja ognjita, a zaposjeli su ga pravoslavci. Poslije osloboenja 1946. godine u Haptovac se vratilo nekoliko

291

bonjakih familija. Sinovi onih etnika iz 1941. godine isto uinie svojim komijama 1992. godine, tako da ovdje sada 1997. godine nema niti jednog Bonjaka. Varoica ima izuzetno pogodan smjetaj, zaklonjena je od hladnih vjetrova, pa time ime neuporedivno blau klimu od Gacka. Kako je direktno izloen udaru toplog talasa koji prelazi preko Kobilje Glave i kamenog brda. u Haptovcu mnogo ranije iskopni snijeg nego u ostalom dijelu Gacka.

Naselje se nekada zvalo Ilaptovi Do, vjerovatno po travi haptovini koja i danas raste u velikim koliinama oko mjesta. Po tome je i ime preraslo u Haptovac. Iseljavanjem Bonjakog stanovnitva, dolazi do promjene imena u Avtovac. Poto nai pravoslavci vrlo teko upotrebljavaju slovo H odnosno mijenjaju ga sa A ' i stalno prave permutaciju sa ova dva slova, kao na primjer kod Bonjakih imena. Alija, Asim, Ajdin, Hamid, Hasan, Hamdija, u prvom sluaju e biti: Malija, H asim i Hajdin, a u drugom: Amid, Asan i Amdija tako je i Haptovac postao Avtovac,

Prvi stanovnici, Haptovca su Hasanbegovii potomci Kazanac-pae. Haptovac sa Milijima se pominje u prvom popisu sandaka Hercegovina 1475-1477. g. a bio je demat tipana sina Miloa i brojao je 86 domova. Od kada se zna u Haptovcu su ivjele sljedee porodice (koje donosim radi boljeg pregleda, abecednim redom).

Bijedii. Muslimani. Doli su sa Jasena kod Trebinja 1881. g. Pominju se na Berkoviima i Stocu 1832. g. U to vrijeme dole su dvije familije. Bavili su se trgovinom, stoarstvom i zemljoradnjom. Bili su liferanti stokom za Austrijsku vojsku u Haptovcu, a 1920. g. su odselili u Mostar. U nekadanjoj Bijedia kui danas ive Mandii. Od tadanje dvije familije u Haptovcu, danas u Mostaru i Sarajevu ima 9. Rahmetli Demal sa suprugom i saradnicima je poginuo u avionskoj nesrei kod Kreeva, koja m u je namjetena u Beogradu.

Bilanovii, pravoslavci. Doli su 1900. g. iz Duvna kao trgovci i zanatlije. Pred Prvi svjetski rat jedna porodica seli. jed n a u toku Drugog svjetskog rata, a jedna ostaje i 1992. g. u Haptovcu.

a

Ceranii, pravoslavci. Doli su 1896. g. sa Miholjaa. Pred Prvi svjetski rat bilo jc 6 porodica, od kojih su 4 odselile poslije Prvog svjetskog rata u kolonizaciju. 1992. g. u Haptovcu ivi 10, a na strani 15 porodica.

Cukovii, pravoslavci. Doli su 1909. g. iz epelice kod Bilee, bavili se trgovinom, a 1945. g. otili kao kolonisti.

urii. pravoslavci. Doselili su 1892. g, iz Gareve. Od doseljenja do 1941. ovdje su bila 2 domainstva. O vdje vie ne ive.

Govedarice, pravoslavci. Doselili su sa M iholjaa 1900. g. bavili se zemljoradnjom. Izmeu dva svjetska rata jedno od 2 domainstva seli u Australiju, a jedno ostaje u mjestu.

292

Grguri, pravoslavci. Doli su iz Beruice 1898. g. vode porijeklo od Dobroslavia, u Haptovcu su se bavili trgovinom. 1992. g. ovdje su bila 3 domainstva.

H asanbegovii. Muslimani, su utemeljitelji Haptovca, najstariji stanovnici mjesta. Potomci su Hasanovi, koji bijae sin Kazanac-pae. Ovdje jc 1900. g. ivjela 31. familija, dvije su odselile izmeu dva svjetska rata, a ostali svi juna 1941 . g. kada su etnici protjerali Bonjake iz Haptovca, a njihovo sve opljakali. 1946. g. vratilo se sam o 5 familija, gdje su ivjeli do 1992. g. kada su protjerani od etnika, a neki i pobijeni. Sada po svijetu ivi p reko 40 familija ove porodice. U Haptovcu su se Hasanbegovii bavili trgovinom, zanatstvom, zemljoradnjom i stoarstvom. Bili su veliki zemljoposjednici. Kada su etnici zauzeli Haptovac juna 1941. g. zarobili su em su Pai curu od 17 g. dali su joj tri uslova, prvi da prede na pravoslavlje, drugi da se uda za pravoslavca i trei strijeljanje, odabrala je posljednji. Ipak su je poslije due vremena predali Bonjacima neozlijeenu.

Jovanovii, pravoslavci, su doli kao trgovci iz M rkonjia (Popovo polje). 1992. g. bilo j e jedno domainstvo.

Kapori. pravoslavci, doli su 1907. g. a otili 1942. g.Komnenovii, pravoslavci, iz Veliana (Popovo polje). Bavili su se trgovinom.

Ovdje su bili do 1946. g. i otili u kolonizaciju, a doli su u Haptovac 1907. g.Ko.utii, pravoslavci, doli su sa Miholjaa 1892. g. (jedno domainstvo).Kravici, pravoslavci, ive u Haptovcu od 1899. g. doli su nekad od Trebinja. Izmeu

ratova su bila tri domainstva i jedno je otilo u Slavoniju 1924. g. u kolonizaciju.Lojovii, pravoslavci, potjeu od nekog Jovana Bijelia. Ovdje su se naselili

1891. g. i bavili se trgovinom do 1941. g.Mihii, pravoslavci, su doli sa em erna 1881. g., a odselili 1942. g.Maljevii. pravoslavci. Jedna porodica je dola iz L ipnika 1920. g.Nenadii, pravoslavci, su doli iz Dulia 1902. g., a 1946. g. otili u kolo

nizaciju u Kovin - Vojvodina.Radmilovii, pravoslavci, su sa Baljaka kod Bilee doli 1914. g. i 1992. g. bilo

je jedno domainstvo.Rundo, pravoslavci. Doli su 1921. g. a otili 1941. g. Bavili su se trgovinom.Paii, M us lim an i , (veliki zem ljo p o s jed n ic i) su s ta rosjed ioc i kao i

Hasanbegovii i njima kao Hasanbegoviim a je predak Kazanac-paa. Pominju se u Stocu (Pai O m er 1746.) i Ljubinju. U Haptovcu su 1900. g. bile 32 familije, poslije 1920. g. etiri su odselile no i pored toga 1941. g. u naselju ima 35 familija, a ju n a 1941. g. su pobijene ili protjerane tako da se poslije osloboenja 1946. god. vratilo 13 tako da su se i one raselile skoro. 1992. g. novi etniki pokolj doekalo je 7 familija, koje su domai etnici pobili i protjerali, a njihovo sve prisvojili. Sada na strani ivi preko 80 familija Paia porijeklom iz Haptovca, svugdje ih ima, ali nem a tamo gdje bi trebalo, na svojoj pradjedovini u Haptovcu. I oni su se bavili trgovinom, zanatstvom, ugostiteljstvom, zemljoradnjom i stoarstvom.

293

Salko osaga (Hadzi-Age) PaiJedan od najvienijih ljudi iz porodice Paia na prelazu iz X IX u X X stoljee

svakako je Salko zvani osaga. Roen je u Milijima oko 1870. godine od oca Hadi-Aga, vrlo imunog dom aina. Ve od mladosti se poeo baviti politikom tako da ga je austrougarska vlast rado prihvatila, a on se uvijek znao postaviti tako da bude koristan svome narodu. Uoi p rvog svjetskog rata Austrija ga postavlja za gradonaelnika Gacka, koju dunost je obnaao i kada je Austrija napustila balkanske prostore. osaga se nalazio i u delegaciji Gaana kod austrijskog cara Franje Josipa u Beu. gdje je bio tuma narodnih potreba svoga kraja, za ta se zduno zauzim ao itavog ivota. Dolaskom kraljevine Jugoslavije zajedno sa Zejnilagom H asanbegoviem 1918. zaustavio pljaku dravne i privatneimovine i uz pomo nekih dom aih pravoslavaca uspio spasiti Haptovac od

crnogorskih pljakaa. Uskoro osaga se uputio u Beograd gdje je primljen kod Nikole Paia. Izloio mu je m noge probleme, istaknuvi za to vrijeme i najvee zlo koje je pritiskalo njegov kraj - hajduiju koja je b jesom uno sa crnogorske strane nasrtala na G aane ugroavajui im imanja i ivote. N jom su bili ugroeni sve dok nije likvidiran jedan od zloglasnih hajduka naeg kraja Majo Vujovi. Poslije obavljenog posla osaga dobiva zadatak od predsjednika V lade Nikole Paia da u Gacku osnuje radniku stranku. Poznat jc i kao veliki dobrotvor i aktivni pom aga Gajrcta", izgradio je mekteb u Milijima. U Haptovac je doveo i nekoliko trgovaca i zanatlija da razvije djelatnosti i unaprijedi svoj Haptovac. Za vrijeme Austrije i za vrijeme kraljevine Jugoslavije osaga jc vodio glavnu rije na svim regrutacijama. Za takvu aktivnost mu je vezana i ona njegova uvena izreka Bez opanaka nem a ni junaka".

Suici, pravoslavci. Dvije porodice su doselile iz C areva 1904. g. bavili su se trgovinom. 1992. g. bilo je jedno domainstvo.

chovii, M uslimani. Jedno dom ainstvo je dolo iz Bilee 1903. g. na enin- stvo. Bavili su se zanatstvom i zemljoradnjom. Odselili su poslije D rugog svjetskog rata u Sarajevo.

Torovii, pravoslavci, su doli 1918. g. a otili 1946. g. u kolonizaciju.Zelcnovii. pravoslavci, su doselili sa Miholjaa. 1893. g. bile su tri porodice,

a 1992. g. u Haptovcu je ivjelo 9 porodica.

Poslije D rugog svjetskog rata vri se prava najezda doseljavanja pravoslavaca

i borba za zemlju onih koje su otjerali 1941. g. Bonjaci se nisu tam o vraali

osjeajui da e se ovo zlo opet ponoviti, a oni su nezatieni na vjetrometini

c rnogorskim i dom aim zlikovcima. Ova predvianja su se obistinila. K akva koi-

cidencija. U istom mjesecu ju n u 1992. g>, 50 godina kasnije, ponovo su Bonjaci

pobijeni, opljakani i popaljeni, ne sam o ovdje ve u cijeloj optini. Od 1946-

294

_ f

Zascoci Hodi/lica, Gradac, Dzanci i Cimii 1999.

295

1992. g. ovdje su se naselili: Avdalovii, Bratii, Beali, Boljanovii, Bjeloglavi,

Blagojevii. Bjekovii, Goluhovii. Ivkovii, Jegdii. Koprivice, Kovaevii, Kravici, Luii, Mastilovii, Milelii, Milinkovii, Nikolii, Popovii. Pjeii, olajc, Suii, Tepavevii, Tijanii, Vujaii, Vukovii i jo m nogo drugih

Pravoslavnih prezimena. O d Bonjaka ovdje su bili Baii, ustovii, Memii i

Tanovii 1992. g. do progona.24. I lod in i i . M uslimani, se nalaze 4,5 km juno od Gacka. Smjeteni su na

prirodnoj preagi koja odvaja dva polja donje Kuljsko i gornje Gatako. Selo sesastoji od vie zaselaka nazvanih po njihovim stanovnicima (Gradac, Danci,

*

Cimii. Hidinii. Nukii, Karaili, Kraljev do). O vo je staro naselje i pominje se u prvom popisu 1475-1477. g. Timar je pripadao Nevesinju, Aliji iz Sof ije i Jusufu iz Bosne, posjedniku tvrave Blagaj ima 12 domova plaaju Havsu 855 aki.

Po drugom popisu 1585. g. Hodimii su timar M ahm uda timarnika grada Kljua. Batina Radieva ti ruci Hajdara sina Drageljina.

Batina Vukaeva u ruci udovice Stane.

Batina Nakova u ruci Jovandovoj. Timur Jusufov ift.

Batina Vukoslava i tipana sa Zeminom Mrkov do i dio livada.Mrkovice od sela Lazarii u ruci Sinana, Ahmet Abdulahov ift. Plaali su

porez 502 ake.

Selo je ostalo neporaeno tokom Drugog svjetskog rata.y

Campare. U Kraljevu dolu 1900. g. bila su dva domainstva. 1921. jedno je

odselilo u Gacko, a drugo 1960. g. u Dubrovnik. Na drugom lokalitetu Gradac doli su iz Branilovia 1882. g. dva domainstva, 1941. g. ve su 4. U toku 1942. g. jedno je odselilo u Sarajevo, od tada do etnikog progona bila su tri, a na

strani 7 domainstava.

imii, vode porijeklo od Hadiomerovia, a ovi od bogumila, ali se u Stocu pominje imi O m er 1849. g. U selu je 1900. g. bilo 5 domainstava, poslije Prvog svjetskog rata tri su odselila, a od tada do egzodusa 1992. g. u selu je 7 i

na strani 21 domainstvo.

Dunkovici. vode porijeklo od spahije H am zc Mijatovia. H am za je sa svojom robinjom imao vanbranog sina Dana i po njemu su nazvani Dankovii. Godine 1900. u selu je bilo 6 familija. Iste godine dvije sele u Tursku, jedno u

Rogaticu i jedno u Fou. Izmeu dva rata jedno odlazi u Nevesinje. Godine 1941.V

u selu ivi 13 familija, dvije sele 1942. g., a 1946. ovdje je 16 familija. etniki progon 1992. g. doekuje 15, a na strani 27 familija.

296

Hidovii, su od Hida iz Sandaka. Ovdje su 1900. g. bila tri dom ainstva. Izm eu dva rata jedno je odselilo u Mostar. Od 1941-1946. ima 6, 1992. g. doekuje 4, a na strani 9 dom ainstava.

Karaili, doli su o d n ek u d od Skadarskog jezera . Porijeklom su A lbanci. Godine 1900. u selu su bila dva dom ainstva , od kojih je jed n o odselilo na Cetinje. O d 1941-1992. g. u selu ive tri, a na strani 6 dom ainstava.

Karalija, je doao na en ins tvo 1960. g. a 1992. g. bila su dva dom ainstva.Nukii, iz Sandaka 1900. g. u selu su bila tri dom ainstva , a 1941. g. sedam ,

koliko i 1946. g. iako su dva odselila u toku 1942. g. etniki progon je doekalo 11 domainstava.

M em ii. Iz Bahori su doali na majinstvo. 1992. g. je d n o dom ains tvo a na strani 4.

O ndobake, su potom ci Turaka , 1900. g. ovdje su ivjele 3 familije, 1924. dvije su odselile, a jedna nije im ala m ukih po tom aka i 1960. g. je izumrla.

25. Ig r i , M uslim ani. Se lo se nalazi oko 30 km sjeverno od G acka u Borakoj uvali, ispod Putoa (1624 m). Selo se prostire sa obje strane rijeke Igartice. Sastoji se od Gornjih i D onjih Igri. Sa ju n e strane sela uzdie se Jas ikovac (1236 m). Spaljeno je i op ljakano 1942. god. a njegovi stanovnici pobijeni i protjerani. Isto se to ponovilo i 50 go d in a kasnije 1992. g. Sam o j e ostalo oko 2.500 ovaca i 110 goveda e tn ic im a za pljaku, sem ostalih dobara.

Bajrovii, su doli za turskog vakta od Herceg Novog, 1900. ovd je j e ivjelo 13 familija, a 1942. g. 16 koje su pred e tn ikom k am o m pobjegle. a selo je opljakano i spaljeno. 1946. u selo se vratilo 6 familija, a novi etniki pokolj 1992. g. u selu doeku je 10 a na strani 21 familija.

Lende, potiu iz H otelja kod Stoca. 1900. u selu je bilo 5 familija, 1923. dvije sele. Ostale su pobjegle od etn ika 1942. g. i vie se nisu vraale u ovo selo.

Salin. Potjeu iz Crne rijeke, C rna Gora. 1900. g. u selu su bila 4 dom a ins tva. Poetkom drugog svje tskog rata, svi su izbjegli. 1947. - jed n a familija se vratila da bi 1992. g. doivjeli novi progon.

Skopak. Doali su od Nevesin ja . 1992. g. bilo je 6 dom ainstava .Vuk, je doao iz H o d o v a kod Stoca. 1900. g. ovdje je ivjelo jed n o dom ains t

vo, 1941. su pobjegli iz sela, kao i svi ostali. 1947. g. u selo su se vratile 3. Novi etniki progon 1992. g. u selu je zateklo 4 domainstva.

26. Izgori , pravoslavci, 1475-1477 su pripadali dem atu H eraka Prkovca. do m o v a je bilo 21 neoenjenih lanova 7. Pom enuti dem at je derbent (klanac) postao veom a opasan, za prolaz. S tanovnici se obavezuju da uvaju ovaj derbent i om ogue slobodan prolaz da se ne desi teta imetku, ivotu ni asti m us lim an ima ni inovjernicima. I koliko god dovedu ljudi iz vana ili preko mora. neka za jedno s njima borave i neka daju vlaki porez. Tako j e odredeno i u defteru utvreno.

297

Od nevjernika Vuka i M uslim ana vojnika Husnijina, bie odgovorni d a uvaju derbend i da n ikom e ne bude teta. Stanuju u mjestu Izgori-Zgura. a uvaju prolaz izmeu em erna i Sutjcske. Koliko god ljudi okupe neka plate vlaki porez i neka su osloboeni haraa, ispende i drugih zakonskih poreza. Smjeteni su na oso jn im i prisojnim stranama, koje se d iu s obadvije strane rijeke Izgorke do sastavka oko 15 km. Selo je bilo beziputa sve do 1987. g. Nalazi se na visini od 1370 m, a udaljeno jc od G acka oko 30 km , sjeveroistono od prevoja em erno. Za vrijeme velikih s n jegova zna biti odsjeeno od ostalog svijeta, i po tri mjeseca. Selo raspolae sa dosta ume, panjaka i izvora, oko kojih su se grupisali zaseo- ci. Stanovnici sela su bivi stoari iz donje Hercegovine. Dogonei stoku na ljct- nju ispau na katune tu su i ostajali za stalno. U ovom selu svo zemljite je uzurpirano - dravno. 1941. g. bili su uglavnom opredijeljeni za etnitvo sve do1944. g.

Ateljevii, potjeu od Korjenia, O d njih su Vukovii i Lisovi. G odine 1900. u selu su ivjela 3 dom ainstva, a 1941. godine est. 1992. godine u selu su etiri.

Adii, potjeu iz Lisine-Pive. Ovdje su doli oko 1880. godine 1900. godine u selu je ivjelo j e d n o domainstvo, od 1941-1945. tri, 1992. godine pet.

Drakuli, su od Bilee. Doselilo je jedno dom ainstvo i 1992. godine je bilojedno .

Dubljevii su doselili poslije Prvog svjetskog rata iz D ubljev ia na enin miraz. U selu su 1941. godine bile tri familije, a od 1946-1992. godine dvije. Jedna je 1946. otila u kolonizaciju.

Elezi, potiu od kneza Mirila iz L jubinja odakle su doli 1903. godine. 1941-1946. godine u Izgorim a su bila 4 domainstva, a 1992. dva.

Jankovii. su doselili iz M aleevaca, (dananja M alina-Ljubom ir). O d dose ljen ja do 1945. godine u selu su ivjela dva. a 1992. godine etiri domainstva. S tarina im je iz B jelopavlia od Saraca iz sela Martinia.

Kariici, su od Korjenia doli kao nomadi oko 1919.-1957. jed ino dom ainstvo je napustilo selo.

Krstoji. sa ureva Tjentita doselili su 1927. g. Od 1941-1945. godine ovdje su bila dva dom ainstva, jedno se odselilo na M iholjae, a jedno je bilo 1992. godine. Starina im je iz Kolaina.

Ljeevii, su doli 1942. godine (jedno domainstvo). I 1992. godine je bilo jedno . Inae su iz istoimene mahale, nahija Malonii Crna Gora.

Markovii. su doselili iz okoline Bilee, a potjeu sa N jegua iz Crne Gore od istoimenog bratstva. Od 1941-1945. godine u selu su bila 2 domainstva, a 1992. godine etiri. Loza im je iz Bjelopavlia selo Martinii od M ihajla Vlastelinovia, koji pobjee radi k rvne osvete iz Crne Gore njegovi potomci se nazvae arcima, a ovi po n jegovom sinu Marku.

298

Mijatovii, su doli 1890. godine iz Cicrine Popova polja, od tada do 1930. godine bilo je jedno dom ainstvo , od 1930-1945. dva. a 1992. godine jedno.

Mastilovii, su isto bratstvo sa G ordi im a najstarija su i najbrojnija porodica u selu. Doselili su oko 1770. godine od Korjenia kao nomadi. U 1900. godini ovdje je bilo 16, a 1941. godine 22, ak je 1945. godine bilo 27 porodica. M nogi su otili u kolonizaciju 1946. godine, a 1992. god ine ovdje 14 porodica.

Mitrii. jed n o dom ainstvo se doselilo 1927. sa Martinja 1992. jc bilo jedno domainstvo.

Ronevii, su doli iz Zanjev ice 1921. godine gdje i 1992. godine ima jedna familija.

kiljevii, ranije kilji, doli su sa Rudine krajem XVII vijeka. U selu je 1900 bilo 6 familija od 1941-1946. godine 9, a 1992. godine sedam.

V

Supii, potjeu iz Maline-Ljubomir. na ove prostore su doselili 1714. godine. U selu jc 1900. bilo 12 porodica. Od 1941-1946. ve ima 20. a 1992. 16 porodica.

Tijanii, su doli 1900. sa O putne Rudine, a 1947. su otili u Vojvodinu.Vukajlovii, su iz okoline Bilee. U Izgori su doli 1892. godine. U selu jc

1900. bila jedna, a 1992. godine tri familije.Vukovii, doli sa oputne Rudine u XVIII vijeku. U selu jc 1900. godine bilo

jedno , a od 1946-1992. godine dva.27. Jabuka. (M uslimani), se nalazi oko 27 km sjeverno od G acka na visini

1025 m ispod planine Tovarnicc (1792) i to na pri soj noj strani (preko puta Jabukih greda). Ispod sela protie rjeica Jabunica, koja se na sastavcima spaja sa Izgorkom i zajedno tvore rijeku Sutjesku. Selo ima dobre uslove za lov i ribolov, odnosno za lovni turizam. Obiluje veim brojem izvora. Selo jc 17. aprila 1942. godine spaljeno. Mnogi njegovi stanovnici su likvidirani, posebno djeca, ene i starci. Novi egzodus stanovnitvo doivljava 30. juna 1992. godine od sinova i unuka etnika iz 1942. godine. etnici su samo u ovom selu opljakali oko 2.700 ovaca i janjaca, kao i 86 goveda.

Bajrovii, od istoimenog p lem ena od Nikia. U selu je 1900. godine bilo jedno dom ainstvo, 1941. tri. Poslije progona od etnika 1946. godine, vraaju se u selo. Novi etniki pokolj 1992. godine n selu doekuje 5 domainstava.

Drndi, doli iz ipovca 1895. na eninstvo; 1900. godine u selu su dvije familije, 1941. tri, koji su 1942. godine pobjegli iz sela i vie se ne vraaju na svoju djedovinu.

Kalaba. doao sa Luka 1902. godine; sve do 1992. godine jed n a familija.Kalabuii, doselili se iz Foanske Jabuke 1893. a ve 1900. godine ima 4 famil

ije: 1942. godine 4 familije; iste godine naputaju selo pred etnikom kamom; vraaju se 1946. da bi doivjeli novi egzodus 1992. kada je bilo 6 familija.

299

Salin, doao na eninstvo 1907. godine a 1942. u selu su dva domainstva, kada su napustili selo. da bi se ponovo vratili 1946. godine i doekali novi egzodus 1992. kada je u selu bilo 5 domainstava.

Skopak. je najstarija porodica u selu; doli su od Nevesinja na miraz. Od 1900- 1992. godine u selu su 4 domainstva. Dva puta su bjeali od etnika 1942. da bi se vratili 1946. i 1992. godine veliko je pitanje hoe li se ikada vratiti.

28. Jasenik, pravoslavci, se nalazi 8 km istono od Gacka, iznad najstarije akumulacije na Balkanu, jezera Klinja na visini 1220 m. Selo je iznad jezera razbacano na krakoj zaravni, p o njezinim dolovim a na nekoliko odvojenih zaselaka. Ima osnovu kolu.

Adii, su porijeklom iz Pive-Lisina; u selu su dva domainstva 1992. godine.Okiljevii, doli iz M ulja da uvaju stoku Kazanac-pai na njegovom katunu.

U selu su 1900. godine bila dva domainstva. Od 1941-1945. godine tri, a 1992. godine etiri.

V

Rebii, doselili oko 1790. godine iz C. Gore. O va porodica sa Sojiima je najstarija u selu 1900. godine; u selu je bilo 12 familija. 1927. godine dvi je odlaze u kolonizaciju, 1992. godine ovdje je bilo 9 familija.

ojii, su najstarije p lem e u selu. O sebi znaju toliko da su odnekud iz. C. Gore, a ne postoje nikakvi pisani dokumenti o njima, bar ja nisam mogao do njih doi. U selu je 1900. godine bilo 7 familija. 4 su otile 1924. godine u kolonizaciju. Od 1941-1945. godine u selu j e bilo 5, a 1992. godine tri.

upii, doli iz Izgori 1931. godine sve do 1946. bilo jedno, a 1992. godine dva domainstva.

Vukm anovii , doli iz Vilusa - C. Gora; 1900. godine u selu 6 familija, 1924. godine dva domainstva odlaze u kolonizaciju. Od 1941-1945. godine u selu ivi 8, a 1992. godine tri familije.

300

29. Jugovii, se nalaze 25 km od G acka na krkoj visoravni (1240 m). Selo je nepogodno za stanovanje, jed ina n jegova pogodnost je stoarenje. O vo selo je sve do 1918. godine pripadalo Bonjacima. Ovde se pominju Juge prije 1530. godine, a potiu od Bogum ila V uksana Jugovia, koji sluae na dvoru H ercegovom , tako da selo dobi svoje ime po stanovnicim a - Jugovii. Ovi su preli na islam i prihvatili novu vjeru. Iz sela se jedan odselio u Mostar. Jedna od Jugua se udala za Albanca koji se zvao Zaim, a njegovi sinovi uzee majino prezime. Kupie imanje u Kuli i tam o se naselie 4 brata. Jedan od Juga se naselio u Dobropolje 1914. Selo je spaljeno 1942. godine, a njegovo stanovnitvo izbjeg lo da bi spasilo gole ivote. U selo se vie nisu vraali Bonjaci. Vie Jugovia nalaze se tri harema povrine 5 .850 m2 upisani u gruntovnici pod br. 291.

Adii, pravoslavci, iz Lisne su se ovdje doselili 1912. godine dva dom ainstva. a 1992. godina ima 5 domainstava.

G ojkovii, pravoslavci, doli iz Rudog Polja 1900. godine ovdje su bila 4 dom ainstva.

Izm eu dva rata dva su odselila u Pridvoricu i ostali su odselili iz Jugovia, a 1992. godine nema ni jedne porodice u selu.

Ivkovii, pravoslavci, doli iz N evesin ja na eninstvo. Od dolaska do D rugog svjetskog rata, jedno domainstvo koje je odselilo 1942. godine.

Jakii, pravoslavci, od Vukasovia, sa enice. U selu j e 1912. godine bilo jed n o domainstvo. Izmeu dva rata jedan od brae je odselio u Slavoniju. Opet1946. u selu su dva domainstva, a 1992. godine nijedno.

Juge, Muslimani, su najstariji stanovnici sela. 1900. godine u selu je bilo 5 familija, a i 1941. isto, koje naputaju selo pred etnikim noem. U selo se vraaju 1947. g., a 1954. posljednji naputaju selo pod nekim nevidljivim pri tiskom.

Luii, pravoslavci, pori jek lom iz Snatia-D alm acija ili od Tre