SVEUILITE U ZAGREBFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

SEMINARSKI RADComment by Martina: SEMINARSKI

FUNKCIJA I SUDIONICI UNUTARNJIH LUKA U EUROPI I SJEVERNOJ AMERICI

SADRAJ

1.Uvod12.Rijene luke - podjela luke, terminali, platforme23.Funkcije: umetanje unutar regija i opskrbnih lanaca53.1Tri redni sustav53.2Transportna funkcija (prva razina)63.3Funkcije lanca opskrbe (druga razina)74Sudionici: Ubacivanje unutar strategije i politike94.1Sudionici i njihove strategije94.2Odnosi sudionika u rijenim lukama104.3Prednost i sukoba interesa114.4Javni interes za rijene luke: alat za planiranje i odrivost?125Europski i sjevernoameriki odabrani sluajevi135.1Lyon terminal: rijena luka aglomeracije posveena modalitetima135.2Zaragoza: rijena luka u konkurentnom zaleu155.3Venlo: satelit terminal za Rotterdam i Rhine/Scheldt deltu165.4Savannah: Konsolidacija pristupnika sa satelitskih terminala185.5Logistiki centar Chicago: rijena luka u sreditu (hub centar) sjeverne Amerike.205.6CenterPoint-KCS Intermodal Freight Gateway at Kansas City: novi koridor za distribuciju u unutranosti Sjeverne Amerike.206.Zakljuak227.Literatura23

1. Uvod

Rijene luke poele su se pojavljivati diljem svijeta gdjeje bila potreba za poveanjem prijevoza rijekama i kanalima. Postoji pitanje oko imena te treba li se koristiti pojam suha luka (dry port). U lanku se navodi kako je inland port (rijena luka ili unutarnja luka) prilagodljiv naziv s obzirom da se koristi kao terminal, kao i injenca da se obavljaju logistike operacije.Ova perspektiva zahtijeva daljnje promatranje kako transportnog lanca opskrbe i kako razni sudionici koji sudjeluju u operacijama funkcioniraju.Iako su rjene luke plnirane, namjetene i voene od strane irokog spektra osoblja, u rasponu od javnog do privatnog interesa, tranporta i opskrbnog lanaca u cilju oznaavanja luka kao satelit terminala. Za ukrcavanje ili intermodalni centri.

2. Rijene luke - podjela luke, terminali, platformeComment by Martina: Poglavlja poinjati na novoj stranici

Uloga i funkcija rjenih luka bila je predmet rasrave s obzirom da nema dogovora ak se pojavila i zabrinutost oko same definicije. Unutarnja distribucija tereta odvija se od industrijske revolucije. Razvoj intermodalnog transporta od 1970. Ide u korist unutarnjim terminalima koji obavljaju funkcije koje su sinkronizirane sa globalnim lancima opskrbe.Kako intermodalizacije uzima mjesto u lukama i pomorskom prometu treba uzeti u obzir razvoj unutarnjih teretnih aktivnosti sa stajalita pomorskog.Pojam suhe luke se esto odnosi na terminale gdje se obavljaju radnje kao i u glavnim lukama koje su povezane eljeznicom ili rijenim putem.Postoji rasprava da obalni terminali mogu funkcijom kao i unutarnji terminali sve dog god su vrsto povezani.

Kontejnerizacija Rijene luke dominantno su vezana uz rukovanjekontejnera kako pomorske i domae ali druge intermodalne aktivnosti, tako iizmjenjivi transportni sanduci takoer imaju ulogu. To ukljuuje niz aktivnosti s dodanom vrijednosti poput integracija, pretovar ili proizvodnjaNamjenska veza Rijene luke moraju biti povezane s lukim terminalom s koridorom visokakapacitet. Kaminonski prijevoz se moe koristit ali najbolje veze su eljeznicom ili teglenicama.Massification(Proces usklaivanja neto na masovnu publiku.)Rijene luke moraju raditi sa velikim kapacitetm na najnioj moguoj cijeni. Inae,izravne usluge iz pomorskog terminala su bolji izbor. Namjenska veza i proces usklaivanja u masovnu strukturu se meusobno uvruju.Od kad se luka smatra kompleksom povezivanja dva sustava cirkulacije (unutarnje i pomorske)uglavnom kroz terminale, rijene luke obavljaju slian posao, ali u okviru unutarnjeg sustavu cirkulacije . Meutim, temeljna razlika ostaje; a luka je obavezno vor za pomorsko/kopneni , iako sa odreenim unutarlukim natjecanjem, unutarnja luka je samo opcija za kopneni prijevoz koji je vie prikladan dugo koliko je pogodan komercijalnim uvjetima. Kao primjer satelit terminal (unutarnji terminal koji je esto u neposrednoj blizini pomorskog terminala) je prikladna opcija kada su luka skladita pretrpana, omoguujui nekoliko manjih zadataka, kao skladita praznih kontejnera da budu preseljeni. Kako god zbog mnogo razloga , kao to je opadanje u prometu, proirenje pomorskog terminala ili izgradnje novih modernih terminalnih postrojenja, tako luki terminal moe uzeti poslove koji su voeni na satelit terminalu ,koja postaje mnogo manje poeljna opcija. Izraz platforma ima i neke albe jer obuhvaa razne druge logistike i distribucije tereta koje su esto prisutne u blizini rijenih luka, osobito onih veih dimenzija.Ipak rjene luke i platforme smatraju se izmjenjivim uvjetima. Kako je rjena luka najjednostavnji zajedniki nazivnik koji moe imati razliita geografska obiljeja , sudionike i funkcije preporua se da termin rjena luka ostaje najprikladniji. U svjetlu gore navedenog potvreno je da procjene odgovarajue definicije uzimaju koncept rjene luke koji poiv u raunovodsvu za funkciju kao i razliiti imbenike koji su ukljueni u postavljanje i rad. Dok odreene rjene luke su privatne i povezane opskrbnim lancem postavljene u podruje sa kojim su sasvm nevezane, druge su rezultat javnih inicijativa s ciljem da se uvrsti i razvije raspodjela tereta unutar regionalnih gospodarstava. Neke su strogo komercijalne kako one financiraju svoje poslovanje kroz prihode koje stvaraju, dok su druge subvencionirane osobito za pruanje infrastruukture. U nekim sluajevima rjene luke mogu biti visoko posveene odreenom gradskom podruju ili pojedinom korisniku. Osim toga, sudionici imaju razliite odnose osobito ako su javni i privatni interesi u pitanju, podrazumjeva razliite mogue ishode koji mogu sluiti funkcijama rijenih luka. Posebno relevantni razvoj koji je stavljen unutarnjim lukama u dnevnom redu je i nekoliko javnih i privatnih sudionika koji uzimaju pojam kao simbol buzz word pomau naglasiti strategije i oekivanja da ulove vrijedne aktivnosti. Mnogo unutarnji intermdalni centri su oznaeni kao unutarnje luke, jednostavan proces koji ne treba podcjenjivati ak i ako su napravljene da odgovaraju funkcijski i operativno za distribuciju terta.Unutarnje luke unutar intermodalnog okvira razvoja Razvoj rijenih luka je dio trenda koji ukljuuje bliu integraciju izmeu pomorskih i kopnenih teretnih transportnih sustava, proces koji je oznaen kao luka regionalizacije (Notteboom and Rodrigue 2005). Taj trend je bio uznapredovan sa tehnologijom komercijalnim interesima i javnom politikom. Kontejnerizacija i opskrbni lanci su snano veze gdje je integracija transp. Lanaca napravila unutarnje luke koje pomau da masovnu robnu distribuciju pomorskog transporta usklade sa kopnenom distribucijom naroito zbog zaguenja lukih terminala koji nemoju niti mjesta za proirenje. Sudionici u komercionalnom sektoru naroito pomorski terminali , pomorske kompanije globalna logistika, opskrbljivai, promotori su pomogli u razvoju unutarnjih teretnih opcija. Osim toga javni sudionici su prepoznali taj trend i poei s razvojem unutarnjih luka u okviru svojih planiranja. Dakle, u posljednjih nekoliko godina, dolo je do izuzetanog interesa da favoriziraju postavku rijene luke u javnoj politici i poslovnim strategijama, kao to su one od pomorskih tvrtki.Konkretno, luke vlasti postaju sve svjesnije i proaktivne u koordinaciji distribucije tereta te aktivnosti u njihovom zaleu.Kao intermodalni transport unutarnje luke isto unutar razvojnog ciklusa gdje razni sudionici interveniraju za njihovo smjetanje oblik uspostavu proirenje, razvoj pa ak i pad. Jo jedna dimenzija ovog ciklikog ponaanja tie se konkurencije kao uspjena komercijalna ideja esto dovodi do mnogih imitatora i pokuaja razlikovanja. Otkad su unutarnje luke opcija za unutarnju teretnu distribuciju , komecijalne promjene i natjecanje s drugim terminalima mogu bitno promjeniti njihov model poslovanja i gurnuti ih u razvoj poslovvanja , pad ili zastarjevanje. Trite su usluge, funkcije koje obavljaju, a sudionici koji su ukljueni e ii dug put do stabilnosti ekonomske isplativosti u unutarnji terminal. Ipak, kao to zalee postaje predmetom poveanog natjecanja, ekonomske isplativosti nekoliko unutarnjih luka moe dovesti u pitanje. Iako na tritu se moe brzo oistiti viak u opskrbi stavljanjem vie proizvoaa iz poslovanja, terminali su druga stvar jer mnogi imaju razne oblike subvencija to moe biti vrlo sporno ako je racionalno zauzeti mjesto. Dapae, ako su neke rijene luke razvijene za smjetaj kapaciteta koji je ogranien na lukim terminalima znaajna poboljanja u svojstvu lukih terminala moe promijeniti komercijalnu odrivost unutarnjih luka te bi oni mogli proteti funkciju koju su izgubili. Ovo istraivanje e prikazati kako traansport i transportni lanac te odreeni sudionici ukljueni u njihovo smjetanje i operacije zajedno vezani za unutarnje luke.

3. Funkcije: umetanje unutar regija i opskrbnih lanacaComment by Martina: Pripaziti na razmake izmeu rijei3.1 Tri redni sustav

Unutarnje luke su pogodne za regionalnu ekonomiju geogrfski sa povezivanjem regija u globalne opskrbne lance. Zbog tog Wakeman koristi troredni sustav za predstavljanje funkcije ve izmeu intermodalnog terminala i zalea(regije) posebno unutar luke uprave. To moe biti lako primjenjivo na unutarnje luke u prvom redu predstavljanje samog terminala osobito u pogledu volumena, kapacteta i svojstva, drugi red za aktivnosti logistike povezane sa unutarnjim terminalom i trei stup zastupa niz maloprodaja i proizvodnih djelatnosti koje ulazi ili izlazi se upravlja logistikim aktivnostima drugom stupu.

Slika 1. Funkcionalni odnosi rijeni luka i njihovog zalea

U tom okviru rijene luke sastoje se od unutarnjih terminal i oblinje ili co-located logistikih aktivnosti koje su u funkcionalnoj vezi s njom. Kao takav, zalee je zbroj svih tokova tri razine. Iako je zalee prikazano na slici 1 kontinuirana, to moe biti isprekidan i; osobito akoje rijena luka vor u globalnom opskrbnom lancu.

3.2 Transportna funkcija (prva razina)

S transportnog stajalita unutarnje luke ispunjavaju 3 vane funkcije za kontejnerski teret vezane za ili dolaze iz zalea. Satelit terminali: Objekt se nalazi u relativnoj blizini lukog terminala a koji se uglavnom slui za dodatni promet i funkcije koje su nie dodanom vrijednou kao npr. skladite kontejnera. Moe se vidjeti da kopneni produetak pomorskog terminala pomae ublaiti optereenja i to je glavni razlog zato se smatra unutarnji terminal. Satelit terminal mogu biti opskrbljivani kamionima, kratkim eljeznikim linijama i teglenicama ali manje od 200 km je povoljna opcija. Satelit termina prua i usluge pretovara tereta u druge transportne jedinice za unutarnje plovne putove i pomorske, istiui svoju posredniki ulogu u unutarnjoj distribuciji tereta. Tovarni centar: Intermodalni eljezniki ili tegleniki terminal omoguuje pristup od lukog terminala do regionalnog proizvodnog i trgovakog centra. To je najei oblik prijevoza kod unutarnjih terminala gdje masovna kontejnerizacija putuje koridorima te se sastavlja ili rastavlja. Kao takav, unutranji terminal daje sredite u tuzemstvu teretnih distribucijskih sustava.Transmodalni centri: rubni transportna funkcija na unutarnjim terminalima povezuje vee sustave teretne cirkulacije na istom modu prometa (eljeznica na eljeznicu) ili intermodalnim eljeznica na kamion. Teret je vezan za drugi terminal u zaleu ali se funkcije mogu mijenjati. Takav unutarnji terminal djeluje kao posrednik poloaja koji povezuje unutarnje sustave distribucije tereta.

Slika 2. Vrste rijenih luka

3.3 Funkcije lanca opskrbe (druga razina)Consolidation/deconsolidationTransportne funkcije sa prve razine unutarnjih terminala slue kao opskrbni lanac funkcijam gdje su dodane vrijednosti i predviene za teret. Najznaajnije su:Consolidation/deconsolidation: konvencionalno upravljanje zalihama prakticira se gdje je teret CONSOLIDATED(OR DE CONSOLIDATED) u kontejnerima. To isto moe ukljuivati paletizaciju tako da tereti mogu biti prilagodljivi za transportne oblike za opskrbne lance kojih su dio. Konsolidacija moe ukljuivati postizanje serije. Veliina (skupina kontejnera) dolikuje teglenica ili vlak poiljku dok je dekonso-moe ukljuivati razbijene serije, tako da se oni mogu biti preuzeti od strane kamiona.Transloading: mnogo unutarnje distribucije tereta tei da bude dizajnirana da rukuje specifinim teretima koji mogu regularno stati u kontejner, koji su drugaiji od pomorskih kontejnera koji su 40-stopni. Npr. U S. Americi optimalni tuzemni teret za kamion i vlak je 53 stopni kontejner dok je u Europi kamionski oko 45. Zajednika logistika djelatnost obavlja se na unutarnjim terminalima te time ukljuuje pretovar tereta sa pomorskog kontejnera na tuzemnu jedinicu. esta konsolidacija , deconsolidacija i operacije pretovara su pomijeane zajedno. Comment by Martina: Pripaziti na gramatiku i padee (pomorskih)Comment by Martina: stopniComment by Martina: tuzemnuComment by Martina: estaOdlaganje: oblik upravljanja zalihama bilo je na unutarnjem terminalu kroz odreeno zadravanje, nudi mogunost rute tereta prema posljednjem minutu i posljednji kilometar razmatranja. Unutarnja luka postaje ublaiva unutar opskrbnog lanca , koji predstavlja oblik skladitenja na bazi terminala.(Rodrigue and Notteboom, 2009). Ta praksa je posebno rasprostranjena kod velikih trgovaca koji imaju sustav trgovina i tako oriste unutarnje terminale za dobro reguliranje svojih distribucija. Lake transformacije: Razliiti oblici proizvoda i paket transformacija, kao to su pakiranje, oznaavanje ili prilagodba na nacionalno, kulturno ili jezino trgovinske karakteristike. Kao lokacija blia krajnjim korisnicima, unutarnje luke mogu biti koritene za unapreenje fleksibilnosti upravljanja opskrbnim lancem.

Ove aktivnosti su standardne logistiki postupci koji uobiajeno su povezane s pomorskim terminalima s nekim poput pretovara postaje praktino s postavljanjem satelitskih terminala.Unutarnjim lukamam je doputeno da uzmu mnogo funkcija opskrbnih lanaca za kopno, omoguuje nove uvjete racionalizacije kroz modove (cesta-elj) i sa ponudom boljih pristupa unutarnjim marketima. Tako moe biti ugraen u lancu prakse odrive opskrbe.

Zalee : trea razinaOva razina nije direktno vezana sa unutarnjim terminalom ali kao meuspremnik (druga razina) odkad odnosi trini prostor. Dvije glavne kategorije tokova su ukljuene. Komercijalni sektor dominantno odnosi ulazne tokove i stvara neravnoteu koja se mora upravljati u drugom stupu, naime repozicioniranje praznih kontejnera. Proizvodni sektor ima tendenciju da imaju vie uravnoteen tokove posebno za srednje aktivnosti koje se takoer generiraju izlazne tijekove jer ulazi postati izlazi. Unutarnje luke rukuju i/ili procesiraju terettne tokove vezane za treu razinu.

4 Sudionici: Ubacivanje unutar strategije i politike

4.1 Sudionici i njihove strategije

Mnogi sudionici su ukljueni u rijene luke, od kojih svaki ima vlastitu strategiju, ovisno o njenoj glavnoj djelatnost, ak i ako vertikalna integracija moglo dovesti do nekih preklapanja (vidi tablicu 1). U isto vrijeme, razne funkcije mogu se razviti u rijenim lukama, ovisno o sudionicima. najosnovnija rijena luka je unutarnjim terminal koji omoguava prebacivanje kontejnera s bare ili vlakovima na kamion ili obratno. Funkcija skladitenja je gotovo nepostojea. U tom sluaju, unutarnji terminal je vor u prijevoznom lancu, s poveanjem razine integracije zbog kontejnerizacije, ali bez izravnog utjecaja na robu koja se pretovaruje u prijevozu. Uslugu od vrata do vrata uglavnom pruaju pediteri kroz trgovaki transport ili brodskim linijama putem prijevoznikkog transporta. Transportne tvrtke, kao eljezniki ili rijeni operateri mogu takoer teorijski razvijati od vrata do vrata usluge, ak i ako su najosnovniji pruatelji transportnih usluga, kao podizvoai pediterskih ili transportnih linija.

Tablica 1. Glavni sudionici i njihove uloge u rijenim lukama

4.2 Odnosi sudionika u rijenim lukama

Rijena luka je konstrukcija u kojoj sudionici u unutarnjoj distribuciji meusobno djeluju kako bi ostvarili svoje ciljeve. Transportne tvrtke su uglavnom zainteresirane za unutarnje terminale kao sredstvo za pruanje usluga svojim glavnim klijentima, to otvaramogunost da se natjeu s drugim transportnim tvrtkama i poboljanje logistike svoje kontejnerske imovine. Glavni klijenti nude redovite tokove punih kontenjere tereta izmeu lukog terminala i fiksne unutarnje toke, primjerice proizvodnog pogona ili centra unutarnje distribucije. To otvara mogunost za razvoj prijevoza vlakovima izmeu luke i unutarnjih terminala. Poveanje rijenog transport smanjuje unutarnje trokove prijevoza, poveava konkurentnosti i pomae proirenju zalea luke. U isto vrijeme, unutranjost terminala postaje kopneno kontejnersko skladite koje omoguava repozicioniranje praznih kontejnera u pokuaju da se bolje usklade ulazni i izlazni tokovi.Ako su skladita zajedno locirana s unutarnjim terminalima, operacija se moe obaviti izravno na robu, to je korak naprijed naspram koritenja samo spremnika kao intermodalni alat. pediteri su zainteresirani za ove operacije. Ako transportne tvrtke razviju niz logistikih aktivnosti za robu, oni to najee provode kroz logistike podrunice. Osnovne logistike operacije (drugi stup djelatnosti) koje pediteri koriste su konsolidacija, dekonsolidacija i transloading operacije. Osim tih osnovnih operacija, vrijednost moe biti dodana na robu od laganih transformacije kao to su oznaavanje ili standardizacija. 4.3 Prednost i sukoba interesa

Razliite vrste odnosa koji mogu biti uspostavljeni za upravljanje i rad rijene luke, od iskljuivo privatne inicijative, za projekte vrlo utjecajne javne politike i financija, ne zaboravljajui cijeli niz javno-privatnog partnerstva izmeu njih. Ti odnosi trae oblik prednosti, to znai da je suha luka alat za ubrzavanje vlastitih ciljeve, posebno generiranja prihoda (najam, porezi, dohodak, itd). Za prijevoz i operacije opskrbnog lanca, est oblik prednosti moe biti izgraen preko ekonomskih imbenika (massification) i lokacije (terminali). Za javne sudionike, prednost obino poprima oblik urbanistikih propisa koji utjeu na dostupnost nekretnina, pruanje komunalnih usluga i infrastrukture te razne sustave oporezivanja. Zajedniko oekivanje je da trokovi (ili smanjenje primanja) povezane s pruanjem potpore biti e nadoknaei veim buduih dohodkom nakon to rijena luka pone s radom i stvaranjem regionalne ekonomske koristi. Drugi oblik regulatornog podeavanja ostvarivanja prednosti je zona slobodne trgovine (FTZ) ili sustavi unutarnjeg carinjenja. Ove strategije omoguuju teretu da se dovede u unutranjost bez potrebe za obavljanje carinskih operacija u luci;rijene luke djeluje kao ulaz robe, barem iz perspektive carinjenja. Plaanje ak moe biti odgoeno dok teret ne proe FTZ.Odnosi meu sudionicima mogu dovesti do sukoba interesa. Ako ti sukobi nisu rijeeni ni trinim silama ili propisom, nekoliko rizika mogu se pojaviti. Najei je rizik od nadopskrbe, gdje mnogi sudinici imaju za cilj uspostavljanje rijene luke u okviru svoje nadlenosti. To je osobito sluaj za javne sudionike na lokalnoj i regionalnoj razini, gdje je tee prema najnovijoj metodi stvaranja razvoja i posla, to im omoguava da postanu industrijski parkovi, logistike zone ili rijene luke... Izalo je na vidjelo da bi ovo mogao biti sluaj u nekoliko dijelova svijeta, kao to su Indija (Ng i Gujar, 2009.) ili u zapadnoj Europi, pogotovo u Rajna / Scheldt delti (Notteboom, 2009. godine). U Sjevernoj Americi, ovo pitanje je ublaeno zbog toga to sve rijene luke moraju ukljuivati eljezniki terminal ili biti u razumnoj udaljenosti od eljeznikog ili lukog terminala. eljezniki terminali, a posebno dijelovi mree, su pod kontrolom velikih privatnih eljeznikih operatera, koji imaju vlastite poslovne interese i generiranje prihoda kao prioritet. Tako djeluju kao snaan sudionik koji filtrira geografske i operativne sukoba interesa, jer svaki unutarnjim projekta luke mora pokazati jasni komercijalni potencijal za operatera eljeznikog terminala. Iznad naglaavaju rasprava o politici dali bi vlade trebale biti ukljuene u posao rijenih luka u roku u obliku regulative ili, alternativno, da li oni ne bi trebali intervenirati i prepustiti tritu odluku o poloaju, veliini i funkciji. Oba pristupa imaju prednosti i nedostatke, kao to je dupliciranje objekata u trinim okvirima, odnosno netrinim (politikim) na temelju odluke o lokaciji u trinim okvirima. 4.4 Javni interes za rijene luke: alat za planiranje i odrivost?

Uspostava rijenih luka (ili oznaavanju postojeih objekata) esto ukljuuje i privatne i javne interese. Javna intervencija opravdana je sa dvije vrste ciljeva koji se odnose na razvojne ciljeve i ciljeve planiranja. Prvi javni cilj temelji se na potrebi da se privuku logistike aktivnosti za razvoj lokalnog gospodarstva (zaposlenost, prihodi, porez ...). Lokalni i regionalni kolektiv, javna agencija ili trgovake grupe pokuavaju razviti zemljine i infrastrukturne politike kako bi se pomoglo u provedbi tih unutarnjih struktura. Drugi javni cilj uglavnom se temelji na ciljevima planiranja i regulacije. Rijene luke mogu doprinijeti ciljevima politike vezane za odrivost i promicanje koritenja eljeznikog i rijenog promet, smanjenje prometnih guvi i reorganizaciju raspodjele tereta kako bi odgovarao bolje lokalnoj osobitosti, kao to su urbane gustoe. Ove dvije funkcije (razvoj / planiranje) objanjavaju doprinos javni sudionika na svim razinama u uspostavljanju unutarnjih luka.

5 Europski i sjevernoameriki odabrani sluajeviOvaj odlomak sadri est odabranih studija u kojima se raspravljaju reprezentativne luke unutarnjih voda, tri u Europi i tri u Sjevernoj Americi. Oni su izabrani da predstavljaju presjek glumaca i funkcija koje imaju tendenciju da budu prevladavaju u njihovim postavkama.5.1 Lyon terminal: rijena luka aglomeracije posveena modalitetima

Rijena luka Lyon ilustrira razne funkcije i sudionike ukljuene u tim funkcijama. Pojam "port Avance" koristi se slubeno u partnerstvu zapoetom poetkom 1990. godine izmeu luke Marseille i rijene luke Edouard Herriot u Lyonu, 310 km u unutranjosti. Ovo partnerstvo se temelji na odnosima izmeu privatnih i javnih interesnih skupina koje sudjeluju u lukim, rijenim i eljeznikim operacija. Ovi partneri okupili su se 1993. i formirali drutvo pod nazivom "Lyon Terminal", kako bi pomogli koordinirati razne aktivnosti vezane uz intermodalni prijevoz rijene luke. Lyon Terminal je drutvo sastavljeno od razliitih dioniara s Compagnie Nationale du Rhne kao veinski vlasnik korporacije koja takoer ukljuuje luku Marseille, operatora bare i kombiniranog prijevoza eljeznicom Naviland Cargo. Tvrtka upravlja sa dvaju kontejnerskih terminala s ciljem promicanja razvoja rijenog i eljeznikog transporta. Razliite funkcije za rukovanje, skladitenje, pakiranje i prijevoz unutarnjim plovnim putevima su prikazani u partnerstvu s brodovlasnika i tvrtki zaduenih za leasing i popravak kontejnera. Od 1993. do 2008. godine, porast prometa od 32.000 do 137.000 TEU uoen, kao i za skladitenje praznih kontejnera, koji je stigao do volumena od 100 000 TEU u 2008. godini. Lyon Terminal drutvo koristi pojam "port Avance u svom pojmovniku te nudi tipian primjer rijene luke ukljuujui razliite dioniare (javni i privatni, institucionalni i operativni) i nose razliite luke funkcije (promocija, upravljanje, razvoj, operacije).

Slika 3. Rijene luke za aglomeraciju: Lyon terminal

Dvije vane funkcije mogu okarakterizirati ovu vrstu rijene luke. Prvo, drutvo promie intermodalnu integraciju kroz eljeznice i rijene prometne koridore. Dodatne usluge (leasing kontenjera, pakiranje, skladitenje, itd) odgovaraju tradicionalnim funkcijama rijenih luka. No, drugo, rijena luka Lyon takoer razvija vie izvornih urbanih usluga i ciljeva planiranja. Luka je u neposrednoj blizini centru grada, to je prilino jedinstvena situacija u usporedbi s drugim rijenim lukama koje imaju tendenciju da se pozicioniraju na vie perifernim mjestima u velikim gradskim podrujima. Stoga, kako bi opravdali svoj osporavani poloaj luka Lyon mora pruiti uslugu urbane aglomeracije. Takoer, glavni dioniar luke (Compagnie Nationale du Rhone; CNR) ima obvezu razvijati usluge od opeg interesa investirajui novi kapital svake godine. Kako bi zadovoljili tu obvezu, potreban je razvoj dulje odrive strategije teretne mobilnosti. Investiranje 2007. pokazalo je kako je razvoj drugog kontejnerskog terminala u luci Lyon nuna kao nain da se osigura odriva teretna mogunost za nastavak komercijalne aktivnosti u gradskom podruju. Stoga, mjeavina raznih sudionika stavlja rijenu luku u jedinstvenu ulogu ispunjavajui konvencionalne intermodalne funkcije. To zapravo ne funkcionira kao standardna rijena luka koja nastoji stvarati trine udjele u konkurenciji izmeu ostalih rijenih luka, ak i ako to prua za konsolidaciju prometa u aglomeraciji Lyonu za luku Marseille. Dodue, drugi terminal koji je otvoren 2007. godine ima za cilj razvijati partnerske odnose s drugim rijenim i morskim lukama u razvoju eljeznikog i rijenog prometa. No, za sada, luka Lyon je rijena luka za aglomeraciju (slui lokalnom tritu) sluei luci Marseille, nudei dodatne intermodalne mogunosti u zaleu.5.2 Zaragoza: rijena luka u konkurentnom zaleu

Pomorski terminal Zaragoza (TMZ, terminal Maritima Zaragoza) je strateka inicijativa luke Barcelona. To je dio plana lukoga razvoja koji ima za cilj irenje zalea luke kroz osnivanje rijenih luka. TMZ osnovan je 2001. kao partnerstvo izmeu luke Barcelona i Mercazaragoza (iji je osniva Opina Zaragoza i Mercasa National Company). Ovo nije novi terminal nego implementacija na postojeu infrastrukturu u slubi s oznakom luka Barcelona koji ukljuuje usluge cestovnog prijevoza, rukovanje teretom, konsolidacija i dekonsolidacija te skladitenje. Luka Barcelona preuzima ulogu terminala promotora i logistikih aktivnosti preuzetih od operatera u podruju Mercazaragoze. Dakle, to je strategija iji je cilj promicanje i organizacija unutarnje raspodjele tereta, ali bez znaajnih ulaganja. Luka Barcelone sudjeluje uglavnom u financiranju novog eljeznikog terminala u suradnji s nacionalnom eljeznicom (RENFE) i tvrtke Acciona Logistika, to omoguuje eljezniki prijevoz robe izmeu luke i rijene luke.

Slika 4. Rijene luke u konkurentnom trinom podruju: Zaragoza Maritime TerminalPomorski terminal Zaragoza je vorite u sreditu dva stratekih koridora: Ebro koridor (Barcelona-Zaragoza-sjever panjolske) i Iberijski prolaz (Barcelona-Zaragoza-Madrid-Lisabon). Rijena luka je otprilike u sreditu podruja izmeu Barcelone, Madrida i Bilbaoa koji ine otprilike 70% panjolskog BDP-a. Ovaj unutarnjim terminal uglavnom se natjee s lukom Valencije za usluge u regiji grada Madrida. Kroz slinu strategiju, luka Barcelona razvija dvije rijene luke: na jugu Francuske i zapadno od panjolske. Pomorski terminal Zaragoza prikazuje specifinu ulogu rijene luke; promatranje ili zadravanje prometa na podruju trinog natjecanja sa strategijom koja ukljuuje minimalnu razinu ulaganja.Comment by Martina: Provjeriti prijevod

5.3 Venlo: satelit terminal za Rotterdam i Rhine/Scheldt deltu

Lociran je samo nekoliko kilometara od Nemake granice, Venlo, Nizozemska je u poetku bila povezana sa Rotterdamom sa Betuweline eljeznikom prugom u 19 stoljeu. Ta veza je prekinuta 1991, ali nova eljeznika veza visokog kapaciteta nazvana Betuweroute je zavrena 2007. sa velikim trokovima od strane Nizozemske. Dvo kolosjena pruga visokog kapaciteta ide do Venla i oekuje se da e poboljanja uinjena na njemakoj strani da se proiri koridor do Duisburg; europsku najveu unutarnju luku. Europski kontejnerski terminali (ECT), glavni operater u luci Rotterdam i element od Hutchinson Port Holding, koja je aktivno sudjelovala u osnivanju tri unutarnje luke da se ublai utjecaj kamiona u luci Rotterdam, koji stvaraju velika zaguenja. To su Venlo u Nizozemskoj, Duisburg u Njemakoj i Willbroek u Belgiji, sve su poele s radom 1999. Glavna funkcija Venla je da uvrsti i oslabi pritisak na eljezniki promet koji granii ili dolazi sa luke Rotterdam na dok ili eljeznike prostore. ECT djeluje i kao operater za pretovar konterjnera sa eljeznice na kamione i kao eljezniki operater. Shuttle trains ( vlakovi koji prometuju izmeu dviju toaka) upravljani su od Keyrail i D.B. Schenker kao glavni prijevoznik, nude shuttle usluge nekoliko puta dnevno za kontejnere izmeu Venla i terminala na rijeci Mass, ukljuujui Delta(APM) i Home(HPH) terminale u Rotterdamu. Oekuje se oekuje se da e do 2009. Godine 300 vlakova tjedno koristiti Betuweroute. Kao vodei operator ECT ima priliku da uvrsti tokove za nogo brodskih linija , i zadatak da izvode sline kompanije na drugim lokacijama (Gouvernal and Daydou, 2005). Postepeno drugi servisi su postavljeni kao skladita praznih kontejnera, funkciju na koju Venlo je osobitodobro prilagoen zbog svog poloaja u zemlji i blizine glavnih uvoznika i izvoznika uz Ruhr. (njemaka pokrajuna na granici s belgijom). Tromodalni terminal Venlo (TCTV) organizira za svoje korisnike na zahtjev ivrata do vrata preuzimanje i dostavu kontejnera sa kamionima. Kratkorone i dugorone posude kontejnera i usuga skladitenja su razvijeni , kao i odravanje kontejnera, popravljanje i ienje. U kasnijoj 2007. Venlo je postao proireni prolaz za ECT Delta Terminal u partnerstvu sa APL Logistic (Rodrigue and Notteboom, 2009.) Carinjenje se moe obaviti u Venlovom carinskom skladitu koje tei da se ubrzaju dostave u unutranjosti. Te usluge nisu vezane za robu a tiu se transportne funkcije i pruene su od strane operatora terminala. TCTV u vlasnitvu HPH je prolaz za Dutch trgovinu i industrijalizaciju Njemake Rhine/Ruhr podruja. Sa oekivanim otvorenjem unutarnjeg terminale za teglenice u drugoj polovici 2009. TCTV e postati tromodalna opcija, pojaanje unutarnje luke kao satelit terminala za Rotterdam i ak Antwerp.

Slika 5. Prekogranini satelitski terminal: Venlo5.4 Savannah: Konsolidacija pristupnika sa satelitskih terminala

Luka Savannah je u nadlenosti Luke uprave Georgia te je doivjela snaan rast svog prometa od 2008. godine, kada je procesuirala oko 2,6 milijuna TEU. Takav rast bio je posljedica dvaju glavnih trendova. Prva se tie demografske i komercijalne promjene koje su privukle teret koji se uobiajeno transportirao kroz sredinu i sjever na istonoj obali. A druga se odnosi ulaganjima u luku infrastrukturu za pruanje dodatnih kapaciteta, krae vrijeme tranzita kroz sve vode Panamske rute, velika imovina u nekretninama i niim trokovima rada, koji su doveli regiju u poloaj kao glavni pristup Sjevernoj Americi.

Rast Savannah sve vie stavlja pritisak na uspostavi satelitskih terminalima smanjujui pritisak na terminale u luci i olakati kopnenu distribuciju. Luka uprava posebno je aktivna u uspostavljanju logistikih zona u periferiji luke. Jedan od takvih zona je Savannah Port Authority Industrial Park (SPAIP) to je mjesto specijalizirano za satelitske aktivnosti uklanjajui pritisaka iz kontejnerskih terminala, poput kontejnera i asije za pohranu i popravak. U blizini su dvije stanice za terminale, jedan u vlasnitvu CSX i drugi od NS, koji je transportirao 235.000 TEU u 2007. godini, oko 9% prometa u luci. Oko 10 km od lukih terminala su dvije velike logistike zone; Crossroads Business Park (CBP) vlasnitvu Savannah razvojne agencije i Savannah River International Trade Park (SRITP) u vlasnitvu Georgia Port Authority. Oboje stvaraju prihode pomou posjednik modela gdje su objekti u zakupu iznajmljivaa u razliitim vremenskim razdobljima, ali neki su kupili zemljite i izgradili svoje objekte, kao to je veliki trgovac Target koji je dovren 2007. te je distributivni centar veliine 2,1 milijuna etvornih stopa. Iako takva spekulativna strategija moe pomoi privui kupce, jer su njihovi trokovi za ulazak nii, ona takoer dolazi sa opasnosti da iznajmljiva mora snositi posljedice ako se baza kupaca ne materijalizira ili ako su neki kupci odlue preseliti negdje drugdje. Na primjer, u 2008. godini, zbog pada u maloprodaji koliine, Wal-Mart je odluio prekinuti zakup svoga distribucijskog centra od 800.000 etvornih stopa u CBP i konsolidirati svoje aktivnosti u Statesborou, oko 70 km u unutranjosti. Za ovom sluaju, Wal-Mart je veliki kupac u luci, ali ne vie za logistiki park. Comment by Martina: Poravnanje teksta u seminaru mora biti obostrano

Slika 6. Pristupna logistika: Savannah

Koritenje slobodnim zonama (FTZ) je takoer esto odgoeno i dodano vrijednosti strategijama u amerikim lukama unutarnjih voda. Za logistiku klastera Savannah, SPAIP i CBP oba su u potpunosti smatrani FTZ. Trgovci koriste tu prednost da odgode plaanja na svoje uvoze sve dok ne naputaju FTZ.Na drugom planu postoji projekt za uspostavljanjem rijene luke 275 km zapadno od Savannah dobio je zamah. Glavni promicatelj Cordele Intermodal Center (CIC) su upanijska industrijska vijee koje slijede konvencionalnu strategiju generacije prihoda iznajmljivaa i ekonomski razvoj osiguravanjem zemljita u blizini na eljeznikom terminalu (CSX) i to je na raspolaganju za razvoj logistikih aktivnosti. Drugi je cilj poboljati zalee luke Savannah u jugozapadnoj Georgiji, u uskom podruju Floride i u zapadnoj Alabami, natjeui se sa uinkovitijom lukom Mobile. U pogledu prometa to bi mogao dovesti do niih trokova distribucije u unutranjosti to dovodi do neizravne gospodarske koristi. eljeznika veza uglavnom pripada dvajuoperatera, to daje prednost poslodavcima koji koriste eljezniki prijevoz koji ne naruava postojei CSX mreu. U aktivnosti satelitskih terminala i mogui razvoj neke rijene luke naglaavaju se nizovi strategija predvoeni lukom vlasti da se nosi s uvoznim orijentiranim funkcijama koje generiraju distribucije tereta prema aktivnostima sjevernoamerikih najveih "Big box" trgovaca (Walter i Poist 2004).5.5 Logistiki centar Chicago: rijena luka u sreditu (hub centar) sjeverne Amerike.

Rijena luka Chicago poela je s radom 2002. godine, te je u potpunosti privatizirana od strane eljeznikog operatera BNSF koji je uloo priblino bilion dolara u izgradnju najveeg sjeverno Amerikog intermodalnog eljeznikog terminala 60 km sjeverozapadno od Chicaga. The Joliet terminal, uz mnoge ostale na podruju oko Chicaga, se nalazi na kraju transkontinetalnog eljeznikog koridora voenog od strane BNSF i UP koji povezuje Los Angeles/Long Beach luke sa sreditem (hubom) Chicago. Chicago je posebno vano mjesto unutar sjeverno amerikog eljeznikog sustava zbog povezivanja sedam glavnih eljeznikih operatora. Zajedno poziciornirano s ovim projektom je i 2200 hektara logistike zone sa irokom lepezom funkcija ukljuujui i FTZ. Veliki dio nekretnina je ishod prenamjene skladita municije koje je bilo u vlasnitvu amerike vojske, te je razvijen od strane Central pointa, jednog od najveih svjetskih promotora logistikig centara. Promotor ProLogis je ukljuen u razvoj skladitenja prostora u dijelu centra. Veliki udio skladine imovine se iznajmljuje, istiui standardni model rijene luke u kojem promotor razvija objekte uz oekivanje povrata uloenog kroz prihode. Zakupitelji su trgovci velikih kutija , logistiki dobavljai povezani spacifiko azijskim opskrbnim lancima koji tranziraju kroz kaliforniju, i sa geogria pacific lancima kao glavnim proizvoaima papirnih i drvenih proizvoda. Logistiki centar Chicago time iskoritava interese vie privatnih poduzetnika u podruju transporta i cargo distribucije. eljeznikom operatoru, centar prua visoko tehnoloki intermodalni terminal velikih kapaciteta, poboljavajui time uinkovitost najveeg eljeznikog koridora na svijetu.5.6 CenterPoint-KCS Intermodal Freight Gateway at Kansas City: novi koridor za distribuciju u unutranosti Sjeverne Amerike.

Smjeten na dvije treine udaljenosti eljeznikog koridora LA-Chicago, Kansas City je drugi najvaniji eljezniki centar (hub) u unutranosti sjeverne Amerike. Krajem 1990 ih izvjee pod pokroviteljstvom opine Kansas Citya preporua d astruktura marketinga i upravljanja pomae organizacij transporta i logistikih inicijativa u regiji. 2001. Osnovan je KC smartport kao ishod tog procesa isada predstavlja neprotitan entitet koji pokriva podruje 50 gradova, dvije drave, nekoliko eljeznikih terminala, logistikih zona. Njegov odbor ine veina glavnih privatnih i javnih aktera ukljuenih u transport i logistiku. KC smartport nije unutranja luka, ali je upravljanje strukturirano na nain da pomogne osmisliti sustav unutarnjih luka oko Kansas citya. To je vjerojatno najnaprednija inicijativa u Sj. Americi u korist ekonomskog razvoja regije privlaenjem tvvrtki poveznaih s transportom i logistikom, te u korist poboljanja performansi u vidu cijene, fleksbilnosti i sigurnosti. Sa integracijom Sjeverno Amerike ekonomije u tijeku, Kansas city je uoio potrebu za novim koridorom prema meksiku, esto zvanim (NAFTA highway). eljezniki operater Kansas City Southern (KCS) je bio glavni zagovornik tog koridora uspostavom meksike podrunice s eljeznikim terminalima u luci Lazaro Cardenas. Sustav je oznaen KCS internacionalni intermodalni koridor i ulazi u USA u Laredu, drugoj velikoj unutarnjoj luci. Meutim, postavljanje ovog koridora zahtjeva menaere nabavnih lanaca da razmotre opciju Lazaro Cardenas, tako da postavljanjem unutranje luke na kraju koridora u Kansas Cityu za pomo sidrenja tereta. KCS i centerpoint propeties su 200. Poeli graditi 1340 hektara unutranje luke oznaene kao Center point_KCS Intermodal Freight Gateway. Ti radovi su upravljani od strane Kansas City port vlasti koje moe prodati ili dati u zakup zemljite pod njenom jurisdikcijom. Ovaj centar je zemljopisno specijalizirana unutarnja luka unutar Kansas City klastera s orijentacijom prema meksikim oprskrbnim lancima ili globalnim opskrbnim lancima koji proaze kroz meksiko. Stoga je vano napomenuti da je kompleks oznaen kao izlazna toka da bi se podvukao status toke ulaza globalne trgovine koja tranzira korz meksiko, te ulazi u unutarnje luke u USA.

6. Zakljuak

Potreba za unutranjim lukama dogodila se u nekoliko regija diljem svijeta, ponajprije u regijama koje su biljeile rast distribucije dobara u unutranjosti, to vodi poveavanu tokova dobara. Meutim, ne postoji konaan konsenzus o tome kako se trebaju oznaavati takvi infrastrukturni objekti, te se zagovarao naziv suhe luke. Predloeno je da se koristi izraz unutarnje luke jer se inio vie prikladan oznaaanju takvih objekata jer pretpostavlja odnos terminala, logistikih aktivnosti i njihovog zalea.Comment by Martina: poveavanuIako su funkcije unutarnjih luka relativno jednostavne, potrebni su ljudi za osnivanje upravljane i poslovanje. Zavisno o ciljevima, sredstvima i strategijama, moe se oblokovati iroka lepeza unutarnjih luka, posebno u vidu vlasnitva, ak i ako su funkcionalno sline. Rijene luke nude mnoge poslove, kao to su eljezniki operateri, pruatelji logistikih usluga.

7. LiteraturaComment by Martina: Vaa literatura su materijali koje ste dobili na predavanju te dodatna literatura ukoliko ste ju koristili. Ukoliko se pozivate na ovu ili drugu literaturu morate imati u radu fusnote

Jean-Paul Rodrigue , Jean Debrie, Antoine Fremont, Elisabeth Gouvernal - Functions and Actors of Inland Ports: European and North American Dynamics

4