frederic chopin

Upload: ines-nozica

Post on 08-Jul-2015

224 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

IME: Frederic PREZIME: Chopin GOD. I MJESTO RO ENJA: 1. o ujka 1810., elazowa Wola (Poljska) RODITELJI: Justyna Krzy anovska (poljakinja); Nicholas Chopin (francuz) GODINA I MJESTO SMRTI: 17. listopada 1849., Pariz (groblje Pre Lachaise)

Od svoje 5. god. po inje svirati klavir Upoznaje se i sa skladanjem, prve skladbe pi e s ocem Bio je svojevrsna atrakcija tada nje Var ave Ve u 8. god. svira klavirske koncerte uz orkestar (Mali Mozart) Prvi profesor bio mu je Joseph Elsner, kasnije Wojciech Zywnog, te Wilhelm W rfel na Var avskom konzervatoriju Odlazi u Be (1829.) gdje pi e dva klavirska koncerta

Nastavlja u Parizu To se razdoblje isti e kao najplodnije kad govorimo o njegovu stvarala tvu Kao individua se kretao u visokom dru tvu, te pridavao veliku pa nju modi predstavljaju i preciznog i estetski konzervativnog gra anina i umjetnika.Pariz, Place Vendome

No njegov je karakter u mnogo emu druga iji: bio je duhovit, izuzetan imitator, ali isto tako revolucionaran, egzoti an i ponekad neshvatljiv

U to vrijeme upoznaje i neobi nu spisateljicu George Sand ( Amadine-Aurore Lucile Dupin) feministkinju koja je pu ila i obla ila se kao mu karac (neprihvatljivo za ono doba)

Njihova je veza bila burna, i mnogo je pridonijela samoj Chopinovoj stvarala koj produktivnosti

Jedan je od prvih skladatelja koji jasno izra ava nacionalizam kroz svoju glazbu, poznati primjer je Revolucinarna etida

Arthur Hedley : Prona ao je u sebi tragi nu pri u Poljske kao glavni izvor inspiracije. Tema poljske slave i stradanja bila je stalno pred njim, a on je promijenio primitivne ritmove i melodije u trajnu umjetni ku formu. Franz Liszt: Chopin mo e zauzeti prvo mjesto me u glazbenicima koji su imali pojedina ne pjesni ke osje aje prema pojedinom narodu.

Schumann: U njegovoj se glazbi mo e prona i oru je zakopano u cvije u.

Zanimljivo je da nije imao uzora Bio je sklon klasicizmu Za razliku od ostalih romanti ara poput Liszta i drugih koji su ga obo avali, isto se nije moglo re i za samog Chopina koji ih je prezirao iako je i sam bio jedan od njih Suvremenike poput Berlioza, Schumanna, Mendelssohna, Schuberta je omalova avao, Liszta smatrao dosadnim, a od Beethovena se pak u asavao Uistinu je po tovao jedino Bacha i Mozarta Franz Liszt: Bio je originalno stvorenje..izvan svih okvira. Robert Schumann: Kapa dolje, gospodo! Ovo je genije.

Bio je potpuno inovativan i neshvatljiv za svoje vrijeme Uglavnom pi e za klavir Stvorio je instrumentalnu baladu i scherzo kao pojedina ni komad Uveo je i velike inovacije u klavirsku sonatu, mazurke, valcer, nokturno, poloneze, etide...

Chopinova glazba za klavir kombinira jedinstvenu ritmi ku misao, u estalo kori tenje kromatike i kontrapunkta to stvara poseban krhki zvuk u melodiji i harmoniji. Robert Schumann o Sonati u b-molu: On sam zapo inje i zavr ava rad ovako: s disonance, kroz disonance, te u disonance. Sam je razvio svoj stil, harmonijsku strukturu, funkcionalne ukrase, modulacije, pasa e, te svoj prepoznatljivi

-glazbeni termin koji se odnosi na izra ajnost i slobodu, ritam se u skladbama reste e i skuplja prema vlastitom ili dirigentovu naho enju iako svaki takt po inje i zavr ava na udarac metronoma.

Vladimir Horowitz: Chopin je jedini istinski veliki skladatelj za klavir. Laurencin: Chopin, jedna od najbriljantnijih, iznimnih priroda koje su ikada stajale na pozornici povijesti i ivota. On je onaj koji nikada ne mo e biti iscrpljen, niti stajati pred prazninom. Robert Schumann o Chopinovoj Eolskoj harfi: Treperenje u akordima As-dura, jo vi e podvu eno pedalom, harmonijski veoma bogato, s melodijom u le e im tonovima dok se u sredini akorda jasno izdvaja glas pridru en glavnoj melodiji.

Novi prstomet (klizio palcem s crne na bijelu tipku i obratno, podmetao prvi prst pod peti) Novi na in sviranja pedala Svirao gotovo bez te ine Jedina njegova slabost bila je nedostatak snage, pa je za publiku bio pretih. Zbog toga je esto bio kritiziran jer ga na koncertima za razliku od prvih redova, galerije nikad nisu ule

da ne sviraju samo iz zgloba, ve iz ake prstiju, podlaktice i nadlaktice Najva nija je gipkost Tehni ke vje be potrebno je izvoditi s puno koncentracije Obavezno slu anje pjeva a belcanta Svi prsti ne moraju biti jednake snage ; Zvuk se mo e proizvesti na onoliko razli itih na ina koliko prstiju imamo. Naprezanje mi i a strogo zabranjeno Stalni pedal Pjevan legato i nijansirani tonovi Rubato- ba kao kod Mozarta >> lijeva ruka je ona koja je zadu ena za ritam i tempo, dok se desna ruka poigrava , no uvijek u okviru mjere i tempa, uvijek pod kontrolom

Liszt o rubatu: Vidite li ono drve e? Vjetar se poigrava li em, a ispod te e ivot, me utim drvo ostaje kao to je bilo. Arthur Rubenstein: Kada sviram Chopina znam da govorim izravno u srca ljudi.

Chopinov potpis Chopinov originalni notni zapis

Upoznali su se u Parizu Liszt je bio njegova puka suprotnost, glazbenik duge kose, osvaja , sexsimbol Odnos im se sastojao od me usobnog po tovanja i prezira Liszt: Chopin e izgraditi novo kraljevstvo, ali samo u granicama svoje imperije., na to Chopin odgovara: Liszt svoje teme tra i po novinama. Upravo ga je Liszt upoznao sa George Sand Chopin je pri eljkivao Lisztovu snagu i na neki na in je elio ukrasti njegov na in sviranja etida

Neki od svjetski poznatih pijanista proslavili su se sviraju i upravo Chopinova djela: Arthur Rubenstein, Maurizio Rollini, Ivo Pogoreli , Martha Argorich, Claudio Arrau, Vladimir Horowitz, Vladimir Ashkenazy, Evgeny Kissin, te mnogi drugi. Arthur Rubenstein: Njegova glazba osvaja najraznovrsniju publiku. Diljem svijeta mu karci i ene poznaju njegovu glazbu. Vole ju. Ganuti su njome.

Umire od tuberkoloze Zbog krhke gra e i bolesti nije mogao svirati f . Pred kraj ivota postaje proziran te se njegovo sviranje pretvara u pregr t nijansi pp U svoje je vrijeme bio najpopularniji skladatelj, to nam dokazuje injenica da se i dan danas izvodi gotovo cijeli njegov opus

Plesni oblici (mazurke, poloneze, valceri) Nokturna Etide Preludiji 4 balade 4 scherza 3 sonate 2 koncerta za klavir i orkestar (e-mol i f-mol) Solo pjesme

Komorna djela (kvarteti) 4 impromtua Ronda Teme s varijacijama Pojedina na djela za klavir (fantazije, Uspavanka, Barkarola, i druga)

Frederic Chopin umro je 17. listopada 1849. u Parizu. Tijelo mu je pokopano na groblju Pre Lachaise, a srce po njegovoj elji u Var avi. U opro tajnoj povorci u Parizu ga je ispratilo 3000 ljudi, a u crkvi je otpjevan Mozartov Requiem.

Chopinov nadgrobni spomenik u Parizu, isklesao Auguste Clesinger