franjevci gotika

Upload: clarissaalessandragambuzza

Post on 13-Oct-2015

67 views

Category:

Documents


3 download

DESCRIPTION

jzfjzgv

TRANSCRIPT

Sveuilite u ZagrebuFilozofski fakultetOdsjek za povijest umjetnosti

Seminarski rad iz predmetaUMJETNOST GOTIKEFranjevci u kontinentalnoj Hrvatskoj

Clarissa Alessandra Gambuzza24. sijenja 2014.

Sadraj

1. Uvod ....................................................................................................................... 3

2. Franjevaki red .......................................................................................................... 4

3. Franjevci u Hrvatskoj ................................................................................................ 5

4. Znaajke arhitekture .................................................................................................. 7

5. Najznaajniji spomenici franjevake arhitekture ...................................................... 9

6. Ruevne crkve ........................................................................................................... 11

7. Skulptura ................................................................................................................... 13

Popis literature .......................................................................................................... 14

Ilustracije ................................................................................................................... 15

1. UvodGotiki stil zapoinje u blizini Pariza, a nakon samo sto godina on e ve utjecati na cijelu Europu. Ovakva je umjetnost prihvaena i izvan ove drave, te je prilagoena razliitim regionalnim uvjetima. U ovo vrijeme formiraju se i prosjaki redovi. Njihiva je misija bila propovjedaka i kako bi ju ostvarili, oni su gradili velike crkve za okupljanje vjernika. esto su te crkve bile oblikovane lokalnim obiajima gradnje. Prosjaki su redovi mnogo putovali, te time ire svoj utjecaj, a crkve koje grade su uglavnom u gotikom stilu.[footnoteRef:1] [1: J. E. Davis, W. B. Jenny, F.F. Hofrichter, J. Jacobs, A. M. Roberts, D. L. Simon, 2007., 467]

Za prostore Hrvatske najznaajniji je red franjevaki. Nakon to igrom sluaja sam Sv. Franjo posjeuje ove krajeve, njegov se utjecaj poinje iriti i oznaen je poetak gotike arhitekture u Hrvatskoj. Uslijediti e stoljea utjecaja i izgradnje novih crkava. Crkve nisu bile bogate, to odgovara franjevakom uenju o siromatvu, no one odraavju odlike gotikog stila.U sljedeih nekoliko poglavlja detaljnije e biti objanjeno na koji je nain Sv. Franjo dospio na ovo podruje, razlog zato su franjevci znaajni za ove prostore i to donose sa sobom. Takoer, navedene su i povijesne injenice koje smjetaju ova zbivanja u socialno-ekonomski kontekst. Nadalje, navedene su najznaajniji ouvani spomenici koje je ovaj red izgradio. Naalost su od mnogih crkava koje je ovaj red dao podignuti mnoge danas u ostatcima ostataka, poruene. Neke od njih nisu uope ostale sauvane, pa je tako jedino sigurno da je nekada neto postojalo u tim prostorima. Kraj franjevake gotike arhitekture obiljeio je prodor Turaka koji je takoer zasluan za ruevno stanje mnogih graevina.

2. Franjevaki redU ranom trinaestom stoljeu poinju se formirati prosjaki redovi. Oni najznaajniji jesu dominikanski i franjevaki red koji nastaju na podruju Italije. Oni se ne distanciraju od tadanjeg svijeta, ve sudjeluju u svakodnevnici. Za potrebe propovijedanja i pomaganja laicima grade se brojne crkve. Glavna odlika koja se istie kod ovoga reda jest siromatvo.Franjo Asiki, tako nazvan po rodnom mjestu Assisiju u Italiji, smatra se utemeljiteljem triju franjevakih redova: franjevaca, klarisa i tzv. treoredaca.[footnoteRef:2] Franjevaki je red osnovao 1209. godine. Glavni je cilj franjevakog reda bio produbljivanje duhovnosti i pomaganje siromanima. Smatrali su da je najbolji nain postizanja navedenog zavjet na siromano i duhovno usmjeravanje laika. [footnoteRef:3] [2: F.E. Hoko, 2000., 15.] [3: P. J. E. Davis, W. B. Jenny, F.F. Hofrichter, J. Jacobs, A. M. Roberts, D. L. Simon, 2007., 439.]

Za prostore Hrvatske franjevci su znaajni jer su upravo oni ti koji grade gotike graevine na ovim prostorima. Gotika kao novi stil dolazi na prostore Dalmacije sa dominikancima i franjevcima, da bi se onda proirila na prostore kontinentalne Hrvatske, ali i ire. Meutim, u jednom e trenutku dominikanci izgubiti interes za ove prostore, da bi njihovo mjesto zauzeli franjevci i tu dalje irili svoje djelovanje. [footnoteRef:4] [4: D. Vukievi-Samarija, 2000., 161.]

3. Franjevci u HrvatskojFranjo Asiki bio je 1212. godine primoran otii u Siriju radi mirovne misije. Na tom putovanju omelo ga je nevrijeme, zbog kojeg se brod morao skloniti u jednu od luka hrvatskog priobalja. Sv. Franjo je na ovim prostorima ekao mogunost povratka u Anconu, grad iz kojeg je prvotno krenuo. Nije sigurno koliko je on tono vremena ovdje proveo niti u kojem se tono gradu zadrao. Ljudi koje je tamo sreo pomogli su mu ukrcati se na brod kao slijepi putnik. S ovim je dogaajem povezano i jedno od uda sv. Franje. [footnoteRef:5] [5: Nepoznati dobroinitelj dao je posadi na brodu hrane za siromane putnike. Kada je brod zadesila oluja i putovanje je potrajalo due nego oekivano, svim je putnicima ponestalo hrane. Sv. Franjo je onaj koji je umnoio hranu dovoljno da se svi najedu.]

Ovaj e dogaaj upoznati franjevaki svijet sa ovim podrujem. Samo nekoliko godina kasnije u Trogiru je podignuto i prvo boravite za franjevce. Odavde e se ovaj red iriti i na brojnim podrujima osnivati svoje samostane i podizati mnogobrojne crkve. [footnoteRef:6] [6: J. Gudelj, Lj. Mavrai, M. Pelc, T. Premerl, N. M. Roi, E. Stipevi, R. Tomi, 2010., 25.-26.]

irenju franjevaca meu Hrvatima pomae podjela na banovine Slavoniju, Hrvatsku i Bosnu. Naime, u banovini Slavoniji bilo je potrebno u 13. stoljeu obnoviti vjerski ivot nakon razaranja zemlje od tatara. Kada prvi franjevci dolaze u hrvatske zemlje, nositelji politike i zakonodavne vlasti su kraljevi. Uz njih, tadanje drutvo formirali su i feudalci, sitni plemii i gradske opine. Unato injenici da su se ove skupine esto meusobno sukobljavale, franjevce su svi jednoglasno prihvatili. Drutvo i crkva bili su im skloni i na taj nain oni su mogli pronai i veliko podruje rada. Broj lanova im naglo raste, a preuzimaju i vane slube u drutvu i crkvi. [footnoteRef:7] [7: F. E. Hoko, 2000., 18.-19. ]

Postoji mnogo nesuglasica kada je u pitanju vrijeme i nain nastanka prve franjevake provincije na prostorima Hrvatske. Kada se istrauju poetci razvoja franjevaca u Hrvatskoj, esto se zanemaruje kontinentalna Hrvatska. injenica je, meutim, da su oni ovamo stigli jo dok je sv. Franjo bio na ivotu ( 1226.) [footnoteRef:8] [8: F. E. Hoko, 1987., 117.-118.]

Franjevci nisu odmah poeli graditi samostane. Oni su u svojim poetcima ivjeli po kuama i gostionicama. Tek kada je njihov broj dovoljno porasao, oni kreu u stvaranje arhitekture. Omoguile su im to i brojne darovnice kraljeva i velikaa. Jednom kada se ovaj red ukorijenio na prostoru Hrvatske, on je zapoeo i sa osnivanjem prvih provincija.Gradnja samostana i crkava biti e intenzivna nekoliko stoljea. Meutim, Krbavska e bitka svojim krajem prouzroiti i smanjenu graditeljsku aktivnost. Novi samostani nee se vie osnivati. Novi stilski osjeaj javlja se samo na kratko, i to od oko 1500. do poetka Mohake bitke. Meutim, bez velikog uspjeha.Crkvena arhitektura veinu je vremena graena u predgrau naselja. Kada dolazi do sukoba s Turcima, franjevci e utoite potraiti unutar gradskih zidina. To dokazuju ostatci crkava koji se smjetaju u prijelaz sa 15. na 16. stoljee.[footnoteRef:9] [9: Zorislav Horvat, 2000., 186-187]

4. Znaajke arhitektureDolaskom franjevakog i dominikanskog reda gotiki stil doao je na prostore Hrvatske. Franjevci su oni koji su ga proirili. Ovi su se prostori razvijali unutar dva umjetnika kruga. Dok su sjeverni dijelovi pripadali srednjoeuropskom, juni su pripadali mediteranskom umjetnikom krugu.[footnoteRef:10] [10: Diana Vukievi-Samardija, 2000., 162 ]

Franjevci svoje samostane u poetcima svojeg djelovanja podiu u predgraima i nadomak gradova. Nakon toga ulaze u gradove, u tzv. varoi. Graevine su bile vrlo skromne, usklaene sa vjerovanjem sv. Franje i njegovih sljedbenika.[footnoteRef:11] [11: ***(1995) Enciklopedija hrvatske umjetnosti, I. (Ur. Domljan, .), Leksikografski zavod Miroslav Krlea: 263., Zagreb]

Nastaju dva nova osnovna arhitektonska tipa. To su nenadsvoena ranije i nadsvoena kasnija bazilika (prelazno gotika) s poligonalnim svetitem. Dok se na jugu od cistercita preuzima i tipologija, na sjeveru se preuzima samo raspored samostanskih prostorija. Takav rani tip elevacije pojednostavljuje se do dvoranske crkve i ima veliku vanost za ovo podruje. Na sjeveru Hrvatske osnovni je oblik graevine jednobrodna dvoranska crkva s poligonalnim svetitem i potpornjacima. Opi oblik gotike franjevake crkve je jednobrodna i jednoapsidalna crkva svoenog svetita i broda. Taj oblik nastaje kao rezultat irenja jednostavnog oblika koji potjee od templara. Kao dio srednjoeuropskog stvaralakog kruga u kontinentalnoj Hrvatskoj, tipoloki se mogu izdvojiti dva oblika. To su jednobrodna poligonalno zakljuena dvoranska crkva (ili tzv. Saalkirche) i ee zastupljen tip jednobrodne crkve sa poligonalno zakljuenim svetitem koje je ue i nie. Ovaj posljednji tip biti e prihvaen kao opi model i utjecati e na gradnju 14. i 15. stoljea.[footnoteRef:12] On e odrediti opi tip crkava u Zagrebakoj biskupiji i takoer oblikovati crkvenu gradnju drugih redova.[footnoteRef:13] [12: Diana Vukievi-Samardija, 2000., 162] [13: Diana Vukievi-Samardija, 1994., 136-137]

Rane franjevake crkve sa kraja 13. stoljea imale su kratko poligonalno svetite, a korska pregrada bila je smjetena duboko u prostor broda. Tijekom sljedea dva stoljea svetite se izduilo. Time crkve poput one u Naicama dobivaju karakteristian ''dugi kor'' koji potjee iz sredinje Europe. Kontinentalni dio bio je, za razliku od Dalmacije, zemlja burgova i castruma. Uz castrume i biskupska sredita se najee nalaze franjevaki samostani. Poloaj tornja tono je odreen, a on je preuzet od cistercinskog pravila. On se nalazi uz boni zid crkve, smjeten izmeu broda i svetita. Ovaj smjetaj je odreen funkcijom prostorije u prizemlju tornja; sluila je kao sakristija. Na ovu se prostoriju vee samostansko krilo. Toranj se nastoji smjestiti sa sjeverne strane, kako bi taj poloaj omoguio to vei prodor svjetla. Meutim, on moe biti smjeten i sa june strane, a to esto diktira oblik terena ili urbanizam.Zacrtan je i raspored prostorija unutar samostana. Njega su franjevci preuzeli od cistercita, a potjee od benediktinaca u Monte Cassinu. Uz crkvu u istonom krilu nalazi se sakristija, potom kapitularna dvorana, dormitorij koji se nalazi preko puta crkve, dok su u zapadno krilo smjeteni refektorij i kuhinja. Pravilan klaustar oblikovan je trima krilima samostana koja su prislonjena na crkvu. Krajem 15. stoljea dolazi do promjena u oblikovanju svodova. Svetita i lae poinju se presvoivati mreastim ili zvjezdastim svodovima. Radi se o kasnogotikom franjevakom svodu, iji je jedini primjerak sauvan u Remetincu. Takvi svodovi nastaju kao rezultat narudbe imunih.[footnoteRef:14] [14: Diana Vukievi-Samardija, 2000., 167]

5. Najznaajniji spomenici franjevake arhitekture (slika br.1)Iako su franjevci doli na tlo Hrvatske vrlo rano, iz prvih desetljea trinaestog stoljea nije sauvan niti jedan spomenik.Jedan od najranijih primjera franjevake gradnje potjee iz posljednje etvrtine 13. stoljea. To je crkva franjevaca u Poegi koja pripada prijelaznom stilu. Radi se o jednobrodnij crkvi poligonalnog svetita koji je izveden iz osmerokuta. Ovdje se mogu primijetiti srednjoeuropske oznake. Crkva u Bau potjee iz istog razdoblja, no njeno svetite ija je osnova deseterokut nema srednjoeuropskih oznaka. Ova crkva je takoer znaajna jer je nain gradnje i upotreba opeke karakteristika tzv. srijemske grupe crkava u gotici. Smatra se stoga da je radionica koja je sudjelovala u izgradnji ove crkve povezana sa kasnijom crkvom u Bapskoj. [footnoteRef:15] [15: Diana Vukievi-Samardija, 2000., 167]

Iako se franjevci u Zagrebu spominju ve 1260. godine, oni e ovdje svoje najznaajnije objekte ostvariti krajem 14. i poetkom 15. stoljea.[footnoteRef:16] [16: Diana Vukievi-Samardija, 1994., 136]

Najzrelije graevine srednjoeuropskog kulturnog kruga ostvarene su u Zagrebu i Naicama. Ovdje je primjetan prije spominjani ''dugi kor''. Nakon 1460. ponavlja se monumentalan prostor, o emu govori svetite crkve u Kobau.Iloka je crkva znaajna radi svoje dekorativnosti, i o njoj e biti rijei kasnije. Vrhunac u arhitekturi kasne gotike u sjeverozapadnoj Hrvatskoj postignut je crkvom u Remetincu. (slika br.2) Radi se o razdoblju 15. stoljea kada dolazi do promjene oblika svoda. Tako u ovoj crkvi postoji primjer zvjezdastog svoda. Uz ovu crkvu, novosti u oblikovanju svoda imala je i crkva u Voinu, no ona danas vie ne postoji. Stoga je od velike vanosti naglasiti da je svod u Remetincu jedini sauvan kasnogotiki svod koji nastaje u ovim prostorima pod utjecajem franjevakog reda. On je u presjeku bavast, novost je to to nije podijeljen na jarmove. Svod podravaju konzole, dok rebra dobivaju ukrasnu funkciju. Kako kljuni kamen nije najvia toka u svoenju, postignut je dojam da visi. U glavnom je brodu svod vii nego onaj u svetitu i nadsvoen je usporednim rebrima. Svod Sv. Marije u Voinu takoer je u presjeku bio bavast i ukraen sustavom rebara koja gube svoju konstruktivnu ulogu. Zbog naina ukraavanja rebara bez prijelaza i njihovog istanjenog oblika vrlo je lako uoljivo kako oni nemaju nikakvu konstruktivnu ulogu. Stilske oznake ovoga svoda povezane su sa onima u sveanoj dvorani kralja Vladislava II. u Pragu. Nakon gotovo dva stoljea procvata i uspjenog franjevakog stvaralatva dolazi do poraavajuih bitki koje e naznaiti kraj franjevakog gotikog stvaranja na ovim prostorima. Posljednja poznata srednjovjekovna crkva izgraena prije provale Turaka jest ona Sv. Ivana Krstitelja u Klotru Ivaniu. Ova crkva na proelju iznad portala ima renesansni grb zagrebakog biskupa Luke. Svetite joj je neto dulje, kao oznaka redovnike arhitekture. Iznad dva jarma izdie se krini svod, nad svetitem nalazi se zvjezdoliki. Tlocrt, kao i sama unutranjost crkve dokazuje tradicionalizam.[footnoteRef:17] [17: Diana Vukievi-Samardija, 2000., 168]

6. Ruevne crkveOsim spomenutih crkava, arheolozi su pronali brojne nalaze graevina u razruenom stanju. Unato tome to nisu uspjele biti dokumentirane u svom cjelovitom stanju, one jo uvijek daju jasan uvid u arhitekturu onoga doba.Jedna od takvih crkava je franjevaki samostan Sv. Marije u Cetinu. Po temeljnim zidovima odredivo je da se radi o velikom samostanu. No nije sigurno kada je tono izgraena ova crkva. U Hrastovici je u drugoj polovici 15. stoljea samostan osnovao jedan zagrebaki biskup. Smatra se da je i crkva Sv. Duha povezana s ovom djelatnou. Samostan e, kao i brojne druge, razruiti turska osvajanja. Pretpostavlja se da se na ovom mjestu u 17. stoljeu gradi novi.Samostan u Kostajnici nalazio se na mjestu dananjeg groblja i kapele Sv. Ane. Naime, nakon to su krajem prologa stoljea srueni zidovi kapele, pronaen je materijal s franjevakog samostana. Zakljueno je kako je kapela Sv. Ane utemeljena na starijem objektu, a ini se da se radi o junom krilu samostana. Arhitektonska plastika koja je ovdje pronaena odgovara 15. stoljeu. Na crteu Fra Ivana Petacija iz 1653. (slika br. 3) jasno je vidljivo da je u doba njegovog nastanka samostan stajao upravo na mjestu dananjeg groblja. Crkva se nalazila na sjevernoj strani samostana, dok je zvonik bio prislonjen uz zapadno proelje. Ostatci franjevake crkve Sv. Duha u Modruu (slika br. 4) otkrivaju tlocrt srednjovjekovne franjevake crkve. Ona se sastojala od izduljenog svetita i jednostavnog pravokutnog broda. Bila je zidana kamenom lomljenkom, uz junu se stranu svetita nalazila neka prostorija, a zidovi svetita bili su poduprti kontraforima. Svod je bio krini, to je zakljuivo po tragovima uzidavanja slubi.U Podgrau-Varalya nalazi se samostan Uznesenja Marijina (slika br. 5). Ono to je danas ostalo pokazuje da je on nekada bio okruen vodom, ali i zidinama. Zidine su mjestimino vidljive, njihov je oblik slian trapezu, a materijal je kamen lomljenac. Unutar zidina nalazi se samostan s crkvom i klaustrom. Ovaj se samostan spominje 1460. godine, i to kao ve zavreno zdanje. U samom Sisku takoer se spominje samostan. No, ne postaje nikakve indicije o moguoj lokaciji ovoga samostana. Franjevaka crkva Sv. Benedikta u Slunju (slika br. 6) zazidana je kamenom lomljencem. Uske monofore u svetitu imale su prozorske profilacije i troliste u nadvoju. Crkva je orijentirana svetitem prema jugozapadu, a srednjovjekovni se zvonik nalazio kao slobodnostojei ispred crkve. Samostan u Steninjaku nalazi se izvan naselja i osnovan je u 15. stoljea. Ono to je danas od njega ostalo jesu ostatci ostataka jer je njegovo kamenje bilo iskoriteno za gradnju modernih podruma.U Zrinu se jo u 16. stoljeu spominje i franjevaki samostan Sv. Katarine, a danas se naziva crkvom Sv. Margarete (slika br.7). Crkva je naravno poruena tijekom turskih prodora. Samostan nije ostao sauvan. Pretpostavlja se da se nalazio uz junu stranu crkve koju ine poligonalno svetite i brod. Uz junu stranu svetita nalazila se sakristija. Da je samostan bio na junom zidu broda dokazuje nepostojanje prozora na tom dijelu. Svetite i brod bili su poduprti kontraforima, a izmeu kontrafora svetita djelomino su ostali sauvani prozori sa sauvanim jednostavnim kruitima. Svod je bio krini. Posebnu pozornost iziskuju ulomak rebra svoda i jednostavna kruita prozora, jer su oni usporedivi sa drugim gotikim franjevakim crkvama.[footnoteRef:18] [18: Zorislav Horvat, 2000., 175-186]

7. Skulptura Za gotiku je karakteristino da svetite na oltarnoj menzi dobiva krilni oltar. Jedini takav oltar koji je do danas ostao sauvan je Remetineki oltar. On je nastao oko 1470. godine i smatra se da ga je napravio majstor iz kruga njemakog kipara Jorga Syrlinna. Vjerojatno su sredinji dio kompozicije krilnih oltara esto bile Madone (slika br. 8), kao vrlo favoriziran motiv u franjevakoj umjetnosti. Marija Osjeka i Marija Slunjska smatraju se primjerom tzv. umilne Madone. Ona svoje korijene vue iz bizantskog tipa bogorodice Eleousi. Njezina desna ruka dri dijete, a lijevom se rukom igra s njim. Marija Gorica smatra se tipom putokazateljice. Ona dri dijete na lijevoj ruci i potjee iz tipa hodegitrije.U franjevakoj crkvi u Iloku bitno je primijetiti kamene fragmente. Znaajni su tri polukapitela cilindrinog oblika koja na tijelu imaju dekoraciju u obliku horizontalno postavljenih granica s rastvorenim hrastovim listom na vrhu. Ovi se kapiteli povezuju sa ranogotikim kapitelima iz crkve Nae Gospe u Budimu. I dok je lie kapitela u Iloku klesano sa vie naturalizma, motiv i nain klesanja pribliavaju ove dvije crkve. Konzole, izvorno kapiteli, a produljivanjem crkve dobivaju ovu funkciju, datiraju se u 14. stoljee. Postoji elja da se tijelo konzole ispuni biljnim motivom ili figuralnim prikazom. Isklesano lice Sotone, lice nemani i privid maski odaje kako je kipar imao smisla za groteskno. Oblikovanje koje suprotstavlja iste forme stilizaciji, te se igra sa svjetlom i sjenom postie dramatinost. U oblikovanju ''vorasto nadignutih'' listova, vrajeg lica i lica nemani moe se primijetiti bliskost Parlerove radionice. Sv. Ivan Krstitelj u Klotru Ivaniu jo je jedna crkva znaajna za razvoj srednjovjekovne skulpture. U unutranjosti ove crkve javljaju se heterogene konzole kao rad majstora koji je savladao formu. Skulpture ne djeluju istanano jer odnos svjetla i sjene nije tankoutan. Pretpostavlja se da su klesari ijih je ovo ruku djelo vidjeli u blizini sline skulpture ranijeg vremena. [footnoteRef:19] [19: Diana Vukievi-Samardija, 2000., 166-168]

U Zrinu je u crkvi Sv. Margarete pronaena nadgrobna ploa Nikole III. Zrinskog (slika br. 9). Ona se donedavno nalazila nad zapadnim ulazom i vjerojatno oznaava da je upravo on taj koji je osnovao ovaj samostan.[footnoteRef:20] [20: Zorislav Horvat, 2000., 175-186]

Popis literature ***(1995.), Enciklopedija hrvatske umjetnosti, I. (ur. Domljan, arko), Leksikografski zavod Miroslav Krlea: 263-265, Zagreb Penelope J. Davis, Walter B. Denny, Frima Fox Hofrichter, Joseph Jacobs, Ann M. Roberts, David L. Simon: Jansonova povijest umjetnosti, Stanek, Varadin 2008.Hoko, Franjo Emanuel: Franjevci u kontinentalnoj Hrvatskoj kroz stoljea, Kranska sadanjost, Zagreb 2000.Hoko, Franjo Emanuel: Franjevci u Srijemu, Slavoniji i Bakoj potkraj srednjeg vijeka, u: Croatica Christiana Periodica,Vol.11 No.19 Lipanj 1987.Pelc, Milan (urednik): Veliina malenih, Hrvatska provincija Sv. Jeronima franjevaca konventualaca, Zagreb 2010.Vukievi-Samardija, Diana: Umjetnost kasnog srednjeg vijeka, u: Sveti trag. Devetsto godina umjetnosti zagrebake nadbiskupije 1094.-1994., MGC Muzej Mimara, Zagreb 1994.Vukievi-Samardija, Diana: Srednjovjekovna umjetnost u franjevakim samostanima koji su pripali provinciji Sv. irila i Metoda, u: Mir i Dobro, Umjetniko i kulturno naslijee Hrvatske franjevake provincije Sv. irila i Metoda, Zagreb 2000.Horvat, Zorislav: Arhitektura franjevakih samostana u dotursko doba na prostoru kontinentalne Hrvatske i Slavonije (Arheoloki stadij), u: Mir i Dobro, Umjetniko i kulturno naslijee Hrvatske franjevake provincije Sv. irila i Metoda, Zagreb 2000.

IlustracijeSlika br. 1 Srednjovjekovni franjevaki samostani u Hrvata od 13. st. do 1526.

Slika br. 2 Tlocrt crkve u Remetincu, tip srednjoeuropske crkve

Slika br. 3 Samostan u Kostajnici, prema crteu fra I. Petacija

Slika br. 4 Modru, tlocrt crkve Sv. Duha

Slika br. 5 Podgrae (Varalya), zidine i situacija franjevakog samostana

Slika br. 6 Tlocrt franjevake crkve Sv. Benedikta (rasterom je oznaeno zie stare crkve, tokasta mjesta su peta svoda)

Slika br. 7 Tlocrt crkve Sv. Margarete u Zrinu

Slika br. 8 Madone: Marija Gorica, Marija Osjeka, Gospa Slunjska

Slika br. 9 Nadgrobna ploa Nikole III. Zrinskog

2