1

Sveuilite u Zagrebu - Arhitektonski fakultet Diplomski studij arhitekture i urbanizma Katedra za arhitektonsko projektiranje Kolegij: Suvremeno stanovanje voditelj: prof. dr. sc. Alenka Deli, dipl. ing. arh.

Seminarski rad Fleksibilnost stambenog prostora

ak. god. 2010/2011 student: Ana Vraari

2

Sadraj: 1. Karakteristina obiljeja fleksibilnog stambenog prostora .....................................3 2. Analiza primjera .....................................................................................................5

2.1. Strani primjer: De Rokade, Nizozemska ..................................................5 2.2 Strani primjer: Edificio habitacional na Rua Simpatia, Brazil ...............7 2.3. Domai primjer: centar Zagrad, Rijeka ....................................................8

3. Zakljuak .............................................................................................................10 Temeljne postavke fleksibilnog stanovanja kao smjernice za koncept revitalizacije stambenog naselja Borongaj

4. Bibliografija ..........................................................................................................12

3

1. Karakteristina obiljeja fleksibilnog stambenog prostora Suvremeni, dinamini nain ivota postavlja tri bitna zahtjeva za stambene prostore: fleksibilnost (temelji se na postavi nosive konstrukcije), varijabilnost (postie se pominim pregradama i nenosivim elementima) te adaptabilnost (poloaj instalacijskih blokova i tehnike opremljenosti stambene jedinice). Fleksibilnost stambenog prostora podrazumijeva ukidanje prakse tonog definiranja veliina prostorija u stanu, odnosno povrina za odvijanje odreene aktivnosti, te projektiranje 'otvorenih' prostora modularno podijeljenih na nain da mogu prihvatiti mnogo raznovrsnih varijanti ureenja. Nedefiniranost funkcija uvjetuje onaj konstruktivni sustav, koji omoguuje smjetaj razliitih namjena, ime se rjeava problem zastarijevanja tlocrta, te graevina postaje dugorono odriva jer zahtijeva manje radikalnih adaptacija kroz dulje vrijeme. Stambeni prostor dobiva etvrtu dimenziju - zadovoljava sve potrebe stanara, koje se mijenjaju tijekom vremena (proirenje/smanjenje lanova kuanstva, prilagoavanje razliitim ivotnim stilovima i potrebama, i sl.). W.W. Wurster: studija mijene fleksibilnog prostora, definiranog skeletnim sustavom

U procesu projektiranja, nain koritenja se predlae okvirno ili openito, materijalizirajui se kao poetni 'viak' tlocrtne povrine. Predviaju se odnosi meu stambenim jedinicama temeljeni na proirivanju, spajanju, dijeljenju i zamjeni pojedinih dijelova ili itavih jedinica. Koritenje stambenog prostora se prikazuje kroz razradu to veeg broja varijanti, sistematiziranih modularnom mreom, redefiniranja komunikacije unutar stana i izmeu pojedinih stanova, te estom upotrebom pominih elemenata (pregrada, zidova, paravana, vrata). J. Van den Broek, J. Bakema: studija etapnog proirivanja stambenog prostora

4

F. Arsene-Henry: Montereau

Takenaka corp.: Flexus house 22 Konstruktivni sustav je najbitniji faktor koji odreuje stupanj fleksibilnosti stambenog prostora. Mora zadovoljavati tri bitna zahtjeva: diferencijaciju konstruktivnih elemenata, mogunost ostvarivanja razliitih varijacija unutar definirane povrine, te jednostavnost izvedbe. Postoje razne varijante multifunkcionalnih konstruktivnih sutava. esto se rabi princip okvira i ispune, kada se u prethodno definirani prostorni konstruktivni raster 'umeu' jedinice prethodno nedefiniranog unutarnjeg rasporeda. Razradom ovog osnovnog koncepta dolazimo do sustava odvojenih slojeva od kojih se graevina sastoji: konstrukcija (okvir), vanjska ovojnica, pregrade, instalacijske grupe i zavrne obrade/obloge. U kontekstu fleksibilnosti neizbjena je i razrada mogunosti upotrebe prefabriciranih elemenata u vidu pojedinih dijelova (pregrada, dijelova nosive konstrukcije, instalacijskih blokova i sl.), pa sve do itavih strukturalnih cjelina. W.F. Bogner: studija upotrebe prefabriciranih jedinica: sanitarni blok

5

6

2. Analiza primjera

2.1. Strani primjer: De Rokade, Nizozemska Arhitekti: Arons en Gelauff Architecten Lokacija: Groningen, Nizozemska Godina izgradnje: 2007 Povrina: 15 400 m2 Program: stanovanje: 72 stana, 2 penthousea poslovni prostori: 1000 m2 parking (garaa): 72 mjesta Projekt je zapoeo 2003. kao jedna od prvih realizacija plana ''Intenzivni grad'', iji je cilj bio poveati gustou izgradnje gradskih etvrti koje okruuju centar grada. Sam kompleks smjeten je na raskriju dviju avenija. U neposrednoj blizini nalazi se dom za njegu starijih osoba (Maartenshof), koji je renoviran tijekom izgradnje. Obje zgrade ine funkcionalnu simbiozu: stanovi u novoj zgradi prilagoeni su prvenstveno populaciji 'mlaih umirovljenika', a blizina doma omoguuje prilagoene nivoe usluga i pomoi stanarima na diskretan nain. Kompleks se sastoji od dva dominantna volumena: prizemni troetani blok s poslovnim sadrajima i garaom, koji definira odnos prema avenijama, te stambeni toranj ukupne visine 21 etau.

Kod projekta tornja su objedinjeni elegancija oblikovanja tako visoke graevine i financijska isplativost po etai. Same etae su krinog tlocrta te sadre po 4 stana L-oblika, sa centralnom komunikacijskom jezgrom u sredini. Ovakav oblik stambene jedinice omoguuje istodobno i prekrasan pogled i introvertiranost unutarnjeg prostora. Sve jedinice su fleksibilne i adaptabilne, to je omogueno postavom nosive konstrukcije (unutarnji zidovi izmeu stanova i stup u sredini) te instalacijskih blokova. Stanari imaju slobodu potpunog definiranja poetnog slobodnog plana.

7

Tlocrt prvog kata i garae Tlocrt tipine etae

Tlocrt tipine etae: razliite varijacije tlocrta

Fleksibilnost tlocrtnog plana

8

Cijeli kompleks je projektiran prema najviim zahtjevima odrivosti, ukljuujui i propise o kvaliteti stanovanja grada Gronigera. Garana mjesta smjetena su u bloku na prva dva kata, to je jeftinije rjeenje od podzemnog parkiranja, a ostvarena je prirodna ventilacija i dnevno osvjetljenje. 2.2 Strani primjer: Edificio habitacional na Rua Simpatia, Brazil Arhitekti: Gruposp arquitetos (Alvaro Puntoni, Joo Sodr, Jonathan Davies) Lokacija: Sao Paulo, Brazil Godina izgradnje: 2011 Povrina: 3000 m2 Program: stanovanje: 16 stanova (+ garaa) Stambena graevina smjetena je unutar guste izgraene strukture, koja je specifina za Sao Paulo. Takva nepregledna urbana matrica sadri iznimno malo javnih otvorenih prostora, a to je problem kojeg ovaj projekt rjeava na svojoj mikrolokaciji i time predlae poeljan koncept oblikovanja budue izgradnje ('projektiranje prazninom' na razini ulice). Oblikovanje zgrade iskoritava topografiju terena i stvara novu urbanu vrijednost u okruenju degradiranom intenzivnom izgradnjom. Donji i gornji ulini prilaz parceli parterno su ureeni zelenilom i bazenima. Zgrada, ukupne visine 11 etaa, podijeljena je na dvije funkcionalne cjeline, odvojene 'praznom' etaom, koja je ustvari zajedniki prostor i vidikovac, s bazenom okruenim atrijem. Na donje dvije etae nalaze se parkirna mjesta i servisi, dok je stanovanje smjeteno u gornjim etaama. Stambeni dio podijeljen je na dva volumena, od kojih se svaki otvara kvalitetnim vizurama prema sjeveru ili jugu. Spaja ih blok komunikacija sa zajednikim vanjskim prostorima (balkonima), koji ine poluotvoreni atrij iznad bazena u ulaznoj etai. Obilje vanjskih zajednikih povrina postavlja poticajan okvir za socijalizaciju stanara.

9

Tlocrt zajednike otvorene etae Tlocrt tipine etae

Na svakoj od 8 etaa, dva dijela odvojena komunikacijama ine ustvari dva stana. Nosiva konstrukcija krutih bonih zidova (s instalacijama), te stupova i greda u sredinjem dijelu, omoguuje veliku fleksibilnost i prilagoavanje potpuno slobodnog stambenog prostora individualnim potrebama. 2.3. Domai primjer: centar Zagrad, Rijeka Arhitekti: Randi & Turato Lokacija: Rijeka, Hrvatska Godina izgradnje: 2007 Povrina: 18 000 m2 (ukupno), oko 6 000 m2 ini stambeni dio Program: mjeovita namjena (poslovni i trgovaki prostori, uredi, stanovanje, javna garaa)

10

Ovaj kompleks predstavlja tipian primjer graevine 'hibridne' namjene, nastao kao odraz intenzivnih dinamikih procesa suvremene izgradnje. Veliko mjerilo i razliitost sadraja imaju za posljedicu sudjelovanje vie autora u razradi urbanistikog plana i njegovih dijelova (garaa, pristupne ceste i eljeznika stanica, sam centar i njegove unutarnje cjeline). Centar je visine 6 etaa, od kojih prve 4 zauzimaju poslovni i trgovaki prostori, a zadnje dvije etae stanovanje, organizirano u obliku dvoetanih strukturalno odvojenih jedinica, kojima se pristupa sa zajednike krovne terase (ureeni vrtovi). Fleksibilnost i adaptabilnost je glavno obiljeje ureenja svih unutarnjih prostora (ne samo stambenih etaa), zbog potrebe udomljavanja razliitih namjena suprotnih karaktera. To je omogueno ne samo konstruktivnim sustavom stupova i greda, ve i samim procesom projektiranja i etapne izgradnje. Tradicionalni odnos arhitekta i klijenta je kod realizacije ovakvih kompleksnih komercijalnih graevina ostvaren u obliku klijenta-investitora (financiranog od strane druge institucije), koji nije krajnji korisnik, a s arhitektom komunicira preko posrednika (project manager), to ima za posljedicu to da sam arhitekt vie ne kontrolira cijeli proces izgradnje, ve su dinamini procesi i izmjene uraunate u sam koncept projekta. Tlocrt tipine trgovako-poslovne etae

Tlocrti stambenih etaa

11

Dinaminost kao glavno obiljeje projekta materijalizira se kod poslovnog dijela u unutarnjem ureenju pojedinih cjelina te oblikovanju proelja, a kod stambenog dijela u aktivnom sudjelovanju krajnjeg korisnika stambenog prostora pri tlocrtnoj organizaciji stana prilagoenoj individualnim potrebama (dodavanje i dijeljenje prostorija, umetanje galerija te internih stubita). Stambeni dio, u konanici, ima obiljeja slobodno rastue strukture. 3. Zakljuak Temeljne postavke fleksibilnog stanovanja kao smjernice za koncept revitalizacije stambenog naselja Borongaj Radionica arhitektonskog projektiranja - suvremeno stanovanje: studija revitalizacije montanih stambenih graevina (Jugomont, sustav JU-61). Nosiva konstrukcija sastoji se od nosivih poprenih zidova sloenih u sustav izmaknutog 'elja', konstruktivnog raspona 360 cm, sa uzdunim ukrutnim zidom u sredini. Originalni projekt je u svom konceptu vrlo suvremen, stoga to su sve prostorije jednakih dimenzija bez obzira na namjenu. Jednake dimenzije prostorija postavljaju okvir za razne varijante revitalizacije. U svojoj studiji ispitujem mogunosti smjetaja uslunih i poslovnih djelatnosti u prizemlje te proirenje stambenih jedinica dodavanjem nove 'ovojnice' zgrade zasebnog konstruktivnog sustava. Proirenjem stambenih jedinica postie se zoniranje funkcija (spavanje/boravak - servisi - spavanje/boravak). Grafiki prilozi projekta revitalizacije Borongaj:

12

13

4. Bibliografija Literatura 1. Schneider, T., Till, J., (2007), Flexible Housing, Elsevier Architectural Press 2. ***, Realized projects, URL: www.aronsengelauff.nl/ 3. ***, Habitacional, URL: gruposp.arq.br/ 4. ***, Zagrad Center / Randi & Turato URL: archdoc.mr926.me/zagrad-center-randic-turato-archdoc/7965/ 5. ***, Selected projects, URL: www.randic-turato.hr/ 6. Jett, M., (2011.), Simpatia Street Housing / gruposp arquitetos, URL: www.archdaily.com/160951/simpatia-street-housing-gruposp-arquitetos/

14

Arhivski izvor 1. Studijski arhiv, Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Kaieva 26, Zagreb