fiziČke osobine · prelamanje svetlosti on vidi ribu ovde…. prelamanje svetlosti a ona je, u...
TRANSCRIPT
FIZIČKE OSOBINE
I
STRUKTURA MOLEKULA
FIZIČKE OSOBINE
Aditivne osobine ndash predstavljaju zbir vrednosti
odgovarajuće osobine konstituenata sistema
Konstitutivne osobine ndash zavise od načina vezivanja atoma
u molekulu a u manjoj meri od njihove prirode i broja
Koligativne osobine ndash zavise od broja molekula u sistemu
a ne od njihove prirode
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
MOLARNA ZAPREMINA
Idealno gasno stanje na T = 27315 K i p = 101325 kPa
Vm0 = (00224141 00000002) m3mol
Tečnosti Molarna zapremina tečnosti je aditivna ali i
konstitutivna osobina
spm MvM
n
VV
KOP (1)
Izomerna jedinjenja imaju približno istu molarnu zapreminu
na temperaturi ključanja
CH3(CH2)5CH3 ndash n-heptan Vm = 1476 cm3mol
CH3CH(CH3)(CH2)3CH3 ndash izo heptan Vm = 1475 cm3mol
KOP (2)
Molarna zapremina članova homologog niza ugljovodonika
na temperaturi ključanja raste za svaku CH2 grupu za 22
cm3mol
Određivanje ekvivalenta zapremine vodonika
2Vm(H) = Vm(CnH2n+2) - nVm(CH2)
= Vm(CnH2n+2) - n 22 = 11 cm3mol
Vm(H) = 55 cm3mol
KOPOVO PRAVILO (empirijsko)
Molarne zapremine mnogih tečnosti kada se određuju na
njihovim temperatura ključanja pod atmosferskim pritiskom
jednake su sumi zapremina atoma konstituenata
KOPOVO PRAVILO
Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol
H 55
C 110
Cl 228
Br 278
I 375
-O- 78 (OH)
O= 122(C=O)
S 226
KOPOVO PRAVILO
Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol
H 55
C 110
Cl 228
Br 278
I 375
-O- 78 (OH)
O= 122(C=O)
S 226
KOPOVO PRAVILO
Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za
približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti
(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i
kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
PARAHOR
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 2899 09787 2638
61 2361 08330 2647
120 1648 07616 2643
240 347 05739 2657
Meklod C
41
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 1701 07109 2856
50 1369 06713 2865
110 700 05707 2865
170 142 03785 2884
C6H6 (C2H5)2O
PARAHOR
PconstM
41
4141
mV
MP
BmB
AmA
B
A
V
V
P
P
41
41
Sagden
rsquoltlt
ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI
PARAHORA
Ugljenik 48 Trostruka veza 466
Vodonik 171 Dvostruka veza 232
Azot 125 Fosfor 392
Kiseonik 200 Sumpor 485
O2 u estrima 600 3-člani prsten 167
Brom 680 4-člani prsten 116
Jod 900 6-člani prsten 61
Fluor 250 Naftalinski prsten 122
2143341
sgcm
PARAHOR ndash primer 1
C6H4CH3CN ndash toluolnitril
[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]
= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466
= 2929
[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
ciklična struktura
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232
= 3172
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
ciklična struktura
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61
= 3001
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
[P]teor = 3172 ndash linearna struktura
[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura
[P]exp = 2987
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE
NA GRANIČNU POVRŠINU
bull deo zračenja se reflektuje
bull deo zračenja se apsorbuje
bull deo zračenja se propusti
(prelomi)
REFLEKSIJA
Upadni
ugaoUgao
refleksije
Jednakost upadnog i prelomnog ugla
ru
PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine
Slično je i sa svetlošću
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
FIZIČKE OSOBINE
Aditivne osobine ndash predstavljaju zbir vrednosti
odgovarajuće osobine konstituenata sistema
Konstitutivne osobine ndash zavise od načina vezivanja atoma
u molekulu a u manjoj meri od njihove prirode i broja
Koligativne osobine ndash zavise od broja molekula u sistemu
a ne od njihove prirode
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
MOLARNA ZAPREMINA
Idealno gasno stanje na T = 27315 K i p = 101325 kPa
Vm0 = (00224141 00000002) m3mol
Tečnosti Molarna zapremina tečnosti je aditivna ali i
konstitutivna osobina
spm MvM
n
VV
KOP (1)
Izomerna jedinjenja imaju približno istu molarnu zapreminu
na temperaturi ključanja
CH3(CH2)5CH3 ndash n-heptan Vm = 1476 cm3mol
CH3CH(CH3)(CH2)3CH3 ndash izo heptan Vm = 1475 cm3mol
KOP (2)
Molarna zapremina članova homologog niza ugljovodonika
na temperaturi ključanja raste za svaku CH2 grupu za 22
cm3mol
Određivanje ekvivalenta zapremine vodonika
2Vm(H) = Vm(CnH2n+2) - nVm(CH2)
= Vm(CnH2n+2) - n 22 = 11 cm3mol
Vm(H) = 55 cm3mol
KOPOVO PRAVILO (empirijsko)
Molarne zapremine mnogih tečnosti kada se određuju na
njihovim temperatura ključanja pod atmosferskim pritiskom
jednake su sumi zapremina atoma konstituenata
KOPOVO PRAVILO
Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol
H 55
C 110
Cl 228
Br 278
I 375
-O- 78 (OH)
O= 122(C=O)
S 226
KOPOVO PRAVILO
Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol
H 55
C 110
Cl 228
Br 278
I 375
-O- 78 (OH)
O= 122(C=O)
S 226
KOPOVO PRAVILO
Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za
približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti
(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i
kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
PARAHOR
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 2899 09787 2638
61 2361 08330 2647
120 1648 07616 2643
240 347 05739 2657
Meklod C
41
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 1701 07109 2856
50 1369 06713 2865
110 700 05707 2865
170 142 03785 2884
C6H6 (C2H5)2O
PARAHOR
PconstM
41
4141
mV
MP
BmB
AmA
B
A
V
V
P
P
41
41
Sagden
rsquoltlt
ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI
PARAHORA
Ugljenik 48 Trostruka veza 466
Vodonik 171 Dvostruka veza 232
Azot 125 Fosfor 392
Kiseonik 200 Sumpor 485
O2 u estrima 600 3-člani prsten 167
Brom 680 4-člani prsten 116
Jod 900 6-člani prsten 61
Fluor 250 Naftalinski prsten 122
2143341
sgcm
PARAHOR ndash primer 1
C6H4CH3CN ndash toluolnitril
[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]
= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466
= 2929
[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
ciklična struktura
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232
= 3172
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
ciklična struktura
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61
= 3001
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
[P]teor = 3172 ndash linearna struktura
[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura
[P]exp = 2987
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE
NA GRANIČNU POVRŠINU
bull deo zračenja se reflektuje
bull deo zračenja se apsorbuje
bull deo zračenja se propusti
(prelomi)
REFLEKSIJA
Upadni
ugaoUgao
refleksije
Jednakost upadnog i prelomnog ugla
ru
PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine
Slično je i sa svetlošću
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
MOLARNA ZAPREMINA
Idealno gasno stanje na T = 27315 K i p = 101325 kPa
Vm0 = (00224141 00000002) m3mol
Tečnosti Molarna zapremina tečnosti je aditivna ali i
konstitutivna osobina
spm MvM
n
VV
KOP (1)
Izomerna jedinjenja imaju približno istu molarnu zapreminu
na temperaturi ključanja
CH3(CH2)5CH3 ndash n-heptan Vm = 1476 cm3mol
CH3CH(CH3)(CH2)3CH3 ndash izo heptan Vm = 1475 cm3mol
KOP (2)
Molarna zapremina članova homologog niza ugljovodonika
na temperaturi ključanja raste za svaku CH2 grupu za 22
cm3mol
Određivanje ekvivalenta zapremine vodonika
2Vm(H) = Vm(CnH2n+2) - nVm(CH2)
= Vm(CnH2n+2) - n 22 = 11 cm3mol
Vm(H) = 55 cm3mol
KOPOVO PRAVILO (empirijsko)
Molarne zapremine mnogih tečnosti kada se određuju na
njihovim temperatura ključanja pod atmosferskim pritiskom
jednake su sumi zapremina atoma konstituenata
KOPOVO PRAVILO
Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol
H 55
C 110
Cl 228
Br 278
I 375
-O- 78 (OH)
O= 122(C=O)
S 226
KOPOVO PRAVILO
Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol
H 55
C 110
Cl 228
Br 278
I 375
-O- 78 (OH)
O= 122(C=O)
S 226
KOPOVO PRAVILO
Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za
približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti
(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i
kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
PARAHOR
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 2899 09787 2638
61 2361 08330 2647
120 1648 07616 2643
240 347 05739 2657
Meklod C
41
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 1701 07109 2856
50 1369 06713 2865
110 700 05707 2865
170 142 03785 2884
C6H6 (C2H5)2O
PARAHOR
PconstM
41
4141
mV
MP
BmB
AmA
B
A
V
V
P
P
41
41
Sagden
rsquoltlt
ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI
PARAHORA
Ugljenik 48 Trostruka veza 466
Vodonik 171 Dvostruka veza 232
Azot 125 Fosfor 392
Kiseonik 200 Sumpor 485
O2 u estrima 600 3-člani prsten 167
Brom 680 4-člani prsten 116
Jod 900 6-člani prsten 61
Fluor 250 Naftalinski prsten 122
2143341
sgcm
PARAHOR ndash primer 1
C6H4CH3CN ndash toluolnitril
[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]
= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466
= 2929
[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
ciklična struktura
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232
= 3172
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
ciklična struktura
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61
= 3001
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
[P]teor = 3172 ndash linearna struktura
[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura
[P]exp = 2987
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE
NA GRANIČNU POVRŠINU
bull deo zračenja se reflektuje
bull deo zračenja se apsorbuje
bull deo zračenja se propusti
(prelomi)
REFLEKSIJA
Upadni
ugaoUgao
refleksije
Jednakost upadnog i prelomnog ugla
ru
PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine
Slično je i sa svetlošću
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
MOLARNA ZAPREMINA
Idealno gasno stanje na T = 27315 K i p = 101325 kPa
Vm0 = (00224141 00000002) m3mol
Tečnosti Molarna zapremina tečnosti je aditivna ali i
konstitutivna osobina
spm MvM
n
VV
KOP (1)
Izomerna jedinjenja imaju približno istu molarnu zapreminu
na temperaturi ključanja
CH3(CH2)5CH3 ndash n-heptan Vm = 1476 cm3mol
CH3CH(CH3)(CH2)3CH3 ndash izo heptan Vm = 1475 cm3mol
KOP (2)
Molarna zapremina članova homologog niza ugljovodonika
na temperaturi ključanja raste za svaku CH2 grupu za 22
cm3mol
Određivanje ekvivalenta zapremine vodonika
2Vm(H) = Vm(CnH2n+2) - nVm(CH2)
= Vm(CnH2n+2) - n 22 = 11 cm3mol
Vm(H) = 55 cm3mol
KOPOVO PRAVILO (empirijsko)
Molarne zapremine mnogih tečnosti kada se određuju na
njihovim temperatura ključanja pod atmosferskim pritiskom
jednake su sumi zapremina atoma konstituenata
KOPOVO PRAVILO
Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol
H 55
C 110
Cl 228
Br 278
I 375
-O- 78 (OH)
O= 122(C=O)
S 226
KOPOVO PRAVILO
Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol
H 55
C 110
Cl 228
Br 278
I 375
-O- 78 (OH)
O= 122(C=O)
S 226
KOPOVO PRAVILO
Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za
približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti
(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i
kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
PARAHOR
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 2899 09787 2638
61 2361 08330 2647
120 1648 07616 2643
240 347 05739 2657
Meklod C
41
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 1701 07109 2856
50 1369 06713 2865
110 700 05707 2865
170 142 03785 2884
C6H6 (C2H5)2O
PARAHOR
PconstM
41
4141
mV
MP
BmB
AmA
B
A
V
V
P
P
41
41
Sagden
rsquoltlt
ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI
PARAHORA
Ugljenik 48 Trostruka veza 466
Vodonik 171 Dvostruka veza 232
Azot 125 Fosfor 392
Kiseonik 200 Sumpor 485
O2 u estrima 600 3-člani prsten 167
Brom 680 4-člani prsten 116
Jod 900 6-člani prsten 61
Fluor 250 Naftalinski prsten 122
2143341
sgcm
PARAHOR ndash primer 1
C6H4CH3CN ndash toluolnitril
[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]
= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466
= 2929
[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
ciklična struktura
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232
= 3172
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
ciklična struktura
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61
= 3001
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
[P]teor = 3172 ndash linearna struktura
[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura
[P]exp = 2987
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE
NA GRANIČNU POVRŠINU
bull deo zračenja se reflektuje
bull deo zračenja se apsorbuje
bull deo zračenja se propusti
(prelomi)
REFLEKSIJA
Upadni
ugaoUgao
refleksije
Jednakost upadnog i prelomnog ugla
ru
PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine
Slično je i sa svetlošću
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
KOP (1)
Izomerna jedinjenja imaju približno istu molarnu zapreminu
na temperaturi ključanja
CH3(CH2)5CH3 ndash n-heptan Vm = 1476 cm3mol
CH3CH(CH3)(CH2)3CH3 ndash izo heptan Vm = 1475 cm3mol
KOP (2)
Molarna zapremina članova homologog niza ugljovodonika
na temperaturi ključanja raste za svaku CH2 grupu za 22
cm3mol
Određivanje ekvivalenta zapremine vodonika
2Vm(H) = Vm(CnH2n+2) - nVm(CH2)
= Vm(CnH2n+2) - n 22 = 11 cm3mol
Vm(H) = 55 cm3mol
KOPOVO PRAVILO (empirijsko)
Molarne zapremine mnogih tečnosti kada se određuju na
njihovim temperatura ključanja pod atmosferskim pritiskom
jednake su sumi zapremina atoma konstituenata
KOPOVO PRAVILO
Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol
H 55
C 110
Cl 228
Br 278
I 375
-O- 78 (OH)
O= 122(C=O)
S 226
KOPOVO PRAVILO
Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol
H 55
C 110
Cl 228
Br 278
I 375
-O- 78 (OH)
O= 122(C=O)
S 226
KOPOVO PRAVILO
Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za
približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti
(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i
kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
PARAHOR
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 2899 09787 2638
61 2361 08330 2647
120 1648 07616 2643
240 347 05739 2657
Meklod C
41
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 1701 07109 2856
50 1369 06713 2865
110 700 05707 2865
170 142 03785 2884
C6H6 (C2H5)2O
PARAHOR
PconstM
41
4141
mV
MP
BmB
AmA
B
A
V
V
P
P
41
41
Sagden
rsquoltlt
ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI
PARAHORA
Ugljenik 48 Trostruka veza 466
Vodonik 171 Dvostruka veza 232
Azot 125 Fosfor 392
Kiseonik 200 Sumpor 485
O2 u estrima 600 3-člani prsten 167
Brom 680 4-člani prsten 116
Jod 900 6-člani prsten 61
Fluor 250 Naftalinski prsten 122
2143341
sgcm
PARAHOR ndash primer 1
C6H4CH3CN ndash toluolnitril
[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]
= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466
= 2929
[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
ciklična struktura
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232
= 3172
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
ciklična struktura
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61
= 3001
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
[P]teor = 3172 ndash linearna struktura
[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura
[P]exp = 2987
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE
NA GRANIČNU POVRŠINU
bull deo zračenja se reflektuje
bull deo zračenja se apsorbuje
bull deo zračenja se propusti
(prelomi)
REFLEKSIJA
Upadni
ugaoUgao
refleksije
Jednakost upadnog i prelomnog ugla
ru
PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine
Slično je i sa svetlošću
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
KOP (2)
Molarna zapremina članova homologog niza ugljovodonika
na temperaturi ključanja raste za svaku CH2 grupu za 22
cm3mol
Određivanje ekvivalenta zapremine vodonika
2Vm(H) = Vm(CnH2n+2) - nVm(CH2)
= Vm(CnH2n+2) - n 22 = 11 cm3mol
Vm(H) = 55 cm3mol
KOPOVO PRAVILO (empirijsko)
Molarne zapremine mnogih tečnosti kada se određuju na
njihovim temperatura ključanja pod atmosferskim pritiskom
jednake su sumi zapremina atoma konstituenata
KOPOVO PRAVILO
Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol
H 55
C 110
Cl 228
Br 278
I 375
-O- 78 (OH)
O= 122(C=O)
S 226
KOPOVO PRAVILO
Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol
H 55
C 110
Cl 228
Br 278
I 375
-O- 78 (OH)
O= 122(C=O)
S 226
KOPOVO PRAVILO
Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za
približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti
(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i
kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
PARAHOR
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 2899 09787 2638
61 2361 08330 2647
120 1648 07616 2643
240 347 05739 2657
Meklod C
41
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 1701 07109 2856
50 1369 06713 2865
110 700 05707 2865
170 142 03785 2884
C6H6 (C2H5)2O
PARAHOR
PconstM
41
4141
mV
MP
BmB
AmA
B
A
V
V
P
P
41
41
Sagden
rsquoltlt
ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI
PARAHORA
Ugljenik 48 Trostruka veza 466
Vodonik 171 Dvostruka veza 232
Azot 125 Fosfor 392
Kiseonik 200 Sumpor 485
O2 u estrima 600 3-člani prsten 167
Brom 680 4-člani prsten 116
Jod 900 6-člani prsten 61
Fluor 250 Naftalinski prsten 122
2143341
sgcm
PARAHOR ndash primer 1
C6H4CH3CN ndash toluolnitril
[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]
= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466
= 2929
[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
ciklična struktura
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232
= 3172
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
ciklična struktura
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61
= 3001
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
[P]teor = 3172 ndash linearna struktura
[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura
[P]exp = 2987
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE
NA GRANIČNU POVRŠINU
bull deo zračenja se reflektuje
bull deo zračenja se apsorbuje
bull deo zračenja se propusti
(prelomi)
REFLEKSIJA
Upadni
ugaoUgao
refleksije
Jednakost upadnog i prelomnog ugla
ru
PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine
Slično je i sa svetlošću
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
KOPOVO PRAVILO (empirijsko)
Molarne zapremine mnogih tečnosti kada se određuju na
njihovim temperatura ključanja pod atmosferskim pritiskom
jednake su sumi zapremina atoma konstituenata
KOPOVO PRAVILO
Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol
H 55
C 110
Cl 228
Br 278
I 375
-O- 78 (OH)
O= 122(C=O)
S 226
KOPOVO PRAVILO
Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol
H 55
C 110
Cl 228
Br 278
I 375
-O- 78 (OH)
O= 122(C=O)
S 226
KOPOVO PRAVILO
Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za
približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti
(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i
kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
PARAHOR
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 2899 09787 2638
61 2361 08330 2647
120 1648 07616 2643
240 347 05739 2657
Meklod C
41
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 1701 07109 2856
50 1369 06713 2865
110 700 05707 2865
170 142 03785 2884
C6H6 (C2H5)2O
PARAHOR
PconstM
41
4141
mV
MP
BmB
AmA
B
A
V
V
P
P
41
41
Sagden
rsquoltlt
ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI
PARAHORA
Ugljenik 48 Trostruka veza 466
Vodonik 171 Dvostruka veza 232
Azot 125 Fosfor 392
Kiseonik 200 Sumpor 485
O2 u estrima 600 3-člani prsten 167
Brom 680 4-člani prsten 116
Jod 900 6-člani prsten 61
Fluor 250 Naftalinski prsten 122
2143341
sgcm
PARAHOR ndash primer 1
C6H4CH3CN ndash toluolnitril
[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]
= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466
= 2929
[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
ciklična struktura
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232
= 3172
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
ciklična struktura
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61
= 3001
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
[P]teor = 3172 ndash linearna struktura
[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura
[P]exp = 2987
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE
NA GRANIČNU POVRŠINU
bull deo zračenja se reflektuje
bull deo zračenja se apsorbuje
bull deo zračenja se propusti
(prelomi)
REFLEKSIJA
Upadni
ugaoUgao
refleksije
Jednakost upadnog i prelomnog ugla
ru
PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine
Slično je i sa svetlošću
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
KOPOVO PRAVILO
Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol
H 55
C 110
Cl 228
Br 278
I 375
-O- 78 (OH)
O= 122(C=O)
S 226
KOPOVO PRAVILO
Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol
H 55
C 110
Cl 228
Br 278
I 375
-O- 78 (OH)
O= 122(C=O)
S 226
KOPOVO PRAVILO
Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za
približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti
(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i
kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
PARAHOR
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 2899 09787 2638
61 2361 08330 2647
120 1648 07616 2643
240 347 05739 2657
Meklod C
41
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 1701 07109 2856
50 1369 06713 2865
110 700 05707 2865
170 142 03785 2884
C6H6 (C2H5)2O
PARAHOR
PconstM
41
4141
mV
MP
BmB
AmA
B
A
V
V
P
P
41
41
Sagden
rsquoltlt
ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI
PARAHORA
Ugljenik 48 Trostruka veza 466
Vodonik 171 Dvostruka veza 232
Azot 125 Fosfor 392
Kiseonik 200 Sumpor 485
O2 u estrima 600 3-člani prsten 167
Brom 680 4-člani prsten 116
Jod 900 6-člani prsten 61
Fluor 250 Naftalinski prsten 122
2143341
sgcm
PARAHOR ndash primer 1
C6H4CH3CN ndash toluolnitril
[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]
= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466
= 2929
[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
ciklična struktura
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232
= 3172
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
ciklična struktura
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61
= 3001
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
[P]teor = 3172 ndash linearna struktura
[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura
[P]exp = 2987
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE
NA GRANIČNU POVRŠINU
bull deo zračenja se reflektuje
bull deo zračenja se apsorbuje
bull deo zračenja se propusti
(prelomi)
REFLEKSIJA
Upadni
ugaoUgao
refleksije
Jednakost upadnog i prelomnog ugla
ru
PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine
Slično je i sa svetlošću
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
KOPOVO PRAVILO
Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol
H 55
C 110
Cl 228
Br 278
I 375
-O- 78 (OH)
O= 122(C=O)
S 226
KOPOVO PRAVILO
Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za
približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti
(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i
kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
PARAHOR
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 2899 09787 2638
61 2361 08330 2647
120 1648 07616 2643
240 347 05739 2657
Meklod C
41
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 1701 07109 2856
50 1369 06713 2865
110 700 05707 2865
170 142 03785 2884
C6H6 (C2H5)2O
PARAHOR
PconstM
41
4141
mV
MP
BmB
AmA
B
A
V
V
P
P
41
41
Sagden
rsquoltlt
ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI
PARAHORA
Ugljenik 48 Trostruka veza 466
Vodonik 171 Dvostruka veza 232
Azot 125 Fosfor 392
Kiseonik 200 Sumpor 485
O2 u estrima 600 3-člani prsten 167
Brom 680 4-člani prsten 116
Jod 900 6-člani prsten 61
Fluor 250 Naftalinski prsten 122
2143341
sgcm
PARAHOR ndash primer 1
C6H4CH3CN ndash toluolnitril
[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]
= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466
= 2929
[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
ciklična struktura
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232
= 3172
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
ciklična struktura
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61
= 3001
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
[P]teor = 3172 ndash linearna struktura
[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura
[P]exp = 2987
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE
NA GRANIČNU POVRŠINU
bull deo zračenja se reflektuje
bull deo zračenja se apsorbuje
bull deo zračenja se propusti
(prelomi)
REFLEKSIJA
Upadni
ugaoUgao
refleksije
Jednakost upadnog i prelomnog ugla
ru
PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine
Slično je i sa svetlošću
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
KOPOVO PRAVILO
Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za
približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti
(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i
kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
PARAHOR
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 2899 09787 2638
61 2361 08330 2647
120 1648 07616 2643
240 347 05739 2657
Meklod C
41
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 1701 07109 2856
50 1369 06713 2865
110 700 05707 2865
170 142 03785 2884
C6H6 (C2H5)2O
PARAHOR
PconstM
41
4141
mV
MP
BmB
AmA
B
A
V
V
P
P
41
41
Sagden
rsquoltlt
ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI
PARAHORA
Ugljenik 48 Trostruka veza 466
Vodonik 171 Dvostruka veza 232
Azot 125 Fosfor 392
Kiseonik 200 Sumpor 485
O2 u estrima 600 3-člani prsten 167
Brom 680 4-člani prsten 116
Jod 900 6-člani prsten 61
Fluor 250 Naftalinski prsten 122
2143341
sgcm
PARAHOR ndash primer 1
C6H4CH3CN ndash toluolnitril
[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]
= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466
= 2929
[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
ciklična struktura
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232
= 3172
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
ciklična struktura
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61
= 3001
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
[P]teor = 3172 ndash linearna struktura
[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura
[P]exp = 2987
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE
NA GRANIČNU POVRŠINU
bull deo zračenja se reflektuje
bull deo zračenja se apsorbuje
bull deo zračenja se propusti
(prelomi)
REFLEKSIJA
Upadni
ugaoUgao
refleksije
Jednakost upadnog i prelomnog ugla
ru
PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine
Slično je i sa svetlošću
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
PARAHOR
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 2899 09787 2638
61 2361 08330 2647
120 1648 07616 2643
240 347 05739 2657
Meklod C
41
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 1701 07109 2856
50 1369 06713 2865
110 700 05707 2865
170 142 03785 2884
C6H6 (C2H5)2O
PARAHOR
PconstM
41
4141
mV
MP
BmB
AmA
B
A
V
V
P
P
41
41
Sagden
rsquoltlt
ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI
PARAHORA
Ugljenik 48 Trostruka veza 466
Vodonik 171 Dvostruka veza 232
Azot 125 Fosfor 392
Kiseonik 200 Sumpor 485
O2 u estrima 600 3-člani prsten 167
Brom 680 4-člani prsten 116
Jod 900 6-člani prsten 61
Fluor 250 Naftalinski prsten 122
2143341
sgcm
PARAHOR ndash primer 1
C6H4CH3CN ndash toluolnitril
[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]
= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466
= 2929
[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
ciklična struktura
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232
= 3172
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
ciklična struktura
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61
= 3001
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
[P]teor = 3172 ndash linearna struktura
[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura
[P]exp = 2987
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE
NA GRANIČNU POVRŠINU
bull deo zračenja se reflektuje
bull deo zračenja se apsorbuje
bull deo zračenja se propusti
(prelomi)
REFLEKSIJA
Upadni
ugaoUgao
refleksije
Jednakost upadnog i prelomnog ugla
ru
PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine
Slično je i sa svetlošću
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
PARAHOR
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 2899 09787 2638
61 2361 08330 2647
120 1648 07616 2643
240 347 05739 2657
Meklod C
41
t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)
20 1701 07109 2856
50 1369 06713 2865
110 700 05707 2865
170 142 03785 2884
C6H6 (C2H5)2O
PARAHOR
PconstM
41
4141
mV
MP
BmB
AmA
B
A
V
V
P
P
41
41
Sagden
rsquoltlt
ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI
PARAHORA
Ugljenik 48 Trostruka veza 466
Vodonik 171 Dvostruka veza 232
Azot 125 Fosfor 392
Kiseonik 200 Sumpor 485
O2 u estrima 600 3-člani prsten 167
Brom 680 4-člani prsten 116
Jod 900 6-člani prsten 61
Fluor 250 Naftalinski prsten 122
2143341
sgcm
PARAHOR ndash primer 1
C6H4CH3CN ndash toluolnitril
[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]
= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466
= 2929
[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
ciklična struktura
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232
= 3172
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
ciklična struktura
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61
= 3001
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
[P]teor = 3172 ndash linearna struktura
[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura
[P]exp = 2987
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE
NA GRANIČNU POVRŠINU
bull deo zračenja se reflektuje
bull deo zračenja se apsorbuje
bull deo zračenja se propusti
(prelomi)
REFLEKSIJA
Upadni
ugaoUgao
refleksije
Jednakost upadnog i prelomnog ugla
ru
PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine
Slično je i sa svetlošću
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
PARAHOR
PconstM
41
4141
mV
MP
BmB
AmA
B
A
V
V
P
P
41
41
Sagden
rsquoltlt
ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI
PARAHORA
Ugljenik 48 Trostruka veza 466
Vodonik 171 Dvostruka veza 232
Azot 125 Fosfor 392
Kiseonik 200 Sumpor 485
O2 u estrima 600 3-člani prsten 167
Brom 680 4-člani prsten 116
Jod 900 6-člani prsten 61
Fluor 250 Naftalinski prsten 122
2143341
sgcm
PARAHOR ndash primer 1
C6H4CH3CN ndash toluolnitril
[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]
= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466
= 2929
[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
ciklična struktura
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232
= 3172
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
ciklična struktura
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61
= 3001
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
[P]teor = 3172 ndash linearna struktura
[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura
[P]exp = 2987
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE
NA GRANIČNU POVRŠINU
bull deo zračenja se reflektuje
bull deo zračenja se apsorbuje
bull deo zračenja se propusti
(prelomi)
REFLEKSIJA
Upadni
ugaoUgao
refleksije
Jednakost upadnog i prelomnog ugla
ru
PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine
Slično je i sa svetlošću
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI
PARAHORA
Ugljenik 48 Trostruka veza 466
Vodonik 171 Dvostruka veza 232
Azot 125 Fosfor 392
Kiseonik 200 Sumpor 485
O2 u estrima 600 3-člani prsten 167
Brom 680 4-člani prsten 116
Jod 900 6-člani prsten 61
Fluor 250 Naftalinski prsten 122
2143341
sgcm
PARAHOR ndash primer 1
C6H4CH3CN ndash toluolnitril
[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]
= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466
= 2929
[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
ciklična struktura
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232
= 3172
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
ciklična struktura
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61
= 3001
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
[P]teor = 3172 ndash linearna struktura
[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura
[P]exp = 2987
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE
NA GRANIČNU POVRŠINU
bull deo zračenja se reflektuje
bull deo zračenja se apsorbuje
bull deo zračenja se propusti
(prelomi)
REFLEKSIJA
Upadni
ugaoUgao
refleksije
Jednakost upadnog i prelomnog ugla
ru
PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine
Slično je i sa svetlošću
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
PARAHOR ndash primer 1
C6H4CH3CN ndash toluolnitril
[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]
= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466
= 2929
[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
ciklična struktura
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232
= 3172
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
ciklična struktura
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61
= 3001
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
[P]teor = 3172 ndash linearna struktura
[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura
[P]exp = 2987
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE
NA GRANIČNU POVRŠINU
bull deo zračenja se reflektuje
bull deo zračenja se apsorbuje
bull deo zračenja se propusti
(prelomi)
REFLEKSIJA
Upadni
ugaoUgao
refleksije
Jednakost upadnog i prelomnog ugla
ru
PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine
Slično je i sa svetlošću
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
ciklična struktura
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232
= 3172
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
ciklična struktura
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61
= 3001
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
[P]teor = 3172 ndash linearna struktura
[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura
[P]exp = 2987
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE
NA GRANIČNU POVRŠINU
bull deo zračenja se reflektuje
bull deo zračenja se apsorbuje
bull deo zračenja se propusti
(prelomi)
REFLEKSIJA
Upadni
ugaoUgao
refleksije
Jednakost upadnog i prelomnog ugla
ru
PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine
Slično je i sa svetlošću
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232
= 3172
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
ciklična struktura
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61
= 3001
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
[P]teor = 3172 ndash linearna struktura
[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura
[P]exp = 2987
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE
NA GRANIČNU POVRŠINU
bull deo zračenja se reflektuje
bull deo zračenja se apsorbuje
bull deo zračenja se propusti
(prelomi)
REFLEKSIJA
Upadni
ugaoUgao
refleksije
Jednakost upadnog i prelomnog ugla
ru
PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine
Slično je i sa svetlošću
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
ciklična struktura
[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten
= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61
= 3001
CH3
CH3
H3C
O
O
O
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
[P]teor = 3172 ndash linearna struktura
[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura
[P]exp = 2987
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE
NA GRANIČNU POVRŠINU
bull deo zračenja se reflektuje
bull deo zračenja se apsorbuje
bull deo zračenja se propusti
(prelomi)
REFLEKSIJA
Upadni
ugaoUgao
refleksije
Jednakost upadnog i prelomnog ugla
ru
PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine
Slično je i sa svetlošću
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
PARAHOR ndash primer 2
(C2H4O)3 ndash paraaldehid
[P]teor = 3172 ndash linearna struktura
[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura
[P]exp = 2987
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE
NA GRANIČNU POVRŠINU
bull deo zračenja se reflektuje
bull deo zračenja se apsorbuje
bull deo zračenja se propusti
(prelomi)
REFLEKSIJA
Upadni
ugaoUgao
refleksije
Jednakost upadnog i prelomnog ugla
ru
PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine
Slično je i sa svetlošću
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
Molarna zapremina
Parahor
Molarna refrakcija
ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE
NA GRANIČNU POVRŠINU
bull deo zračenja se reflektuje
bull deo zračenja se apsorbuje
bull deo zračenja se propusti
(prelomi)
REFLEKSIJA
Upadni
ugaoUgao
refleksije
Jednakost upadnog i prelomnog ugla
ru
PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine
Slično je i sa svetlošću
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE
NA GRANIČNU POVRŠINU
bull deo zračenja se reflektuje
bull deo zračenja se apsorbuje
bull deo zračenja se propusti
(prelomi)
REFLEKSIJA
Upadni
ugaoUgao
refleksije
Jednakost upadnog i prelomnog ugla
ru
PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine
Slično je i sa svetlošću
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
REFLEKSIJA
Upadni
ugaoUgao
refleksije
Jednakost upadnog i prelomnog ugla
ru
PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine
Slično je i sa svetlošću
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine
Slično je i sa svetlošću
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
PRELAMANJE SVETLOSTI
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
PRELAMANJE SVETLOSTI
A ona je u stvari ovde
On vidi
ribu
ovdehellip
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
PRELAMANJE SVETLOSTI
iz ovog položaja se ne
može videti novčić u čaši
novčić se može videti kad
se čaša napuni vodom
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
PRELAZ SVETLOSTI
IZ JEDNE SREDINE U DRUGU
bull menja se brzina svetlosti
bull menja se putanja svetlosnog zraka
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku
providnu izotropnu supstanciju
Primena
1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera
2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija
3) Određivanje strukture
vcN
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
INDEKS PRELAMANJA
rr
cv
Elektromagnetna teorija svetlosti
rrvcN
rr N 1
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
VAZDUH rarr VODA
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
VODA rarr VAZDUH
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
SNELIJUSOV ZAKON
Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije
Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta
i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu
površinu
Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi
r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na
graničnu površinu
rrii NN sinsin
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
ZAKON REFRAKCIJE
žuti trougao
zeleni trougao
d
tv11sin
d
tv22sin
1
2
2
1
2
1
2
1
sin
sin
n
n
nc
nc
v
v
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
KRITIČNI UGAO
1
21
2
2211
sin
2
sinsin
N
N
NN
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
POTPUNA REFLEKSIJA
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
REFRAKCIJA I REFLEKSIJA
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
ZAKON REFRAKCIJE
2
1
2
1
1
2
1
221
sin
sin
v
v
vc
vc
N
Nn
relativni indeks prelamanja
N1(vazduh) = 100027 N2 n21
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
n za = 589 nm
sredina n sredina n
vakuum 100 ugljendisulfid 163
vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149
voda (20C) 133 KI (č) 167
aceton 136 staklo 150 ndash 190
ugljentetrahlorid 147 safir 177
polistiren 155 dijamant 242
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
MERENJE n
Indeks prelamanja se meri
bull refraktometrijski
bull interferometrijski
Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji
(nm) oznaka izvor boja
5896 nD Na para žuta
6563 nC n H crvena
4861 nF n H plava
4340 nG n H ljubičasta
5461 n5461 Hg para zelena
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
INDEKS PRELAMANJA
Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od
1) temperature T
T v n (= cv)
2) talasne dužine
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
n = f ()
Disperzija zavisnost n od
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
DISPERZIJA
Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su
razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih
bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
DUGA
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
POJAVA DUGE
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
22
0
2 1
Volfgang Selmajer
0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u
molekulu (ili energiji jonizacije)
ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
DISPERZIJA REFRAKCIJE
i i
ian
2
0
2
22
1
142
2
CB
n
c
ca
i
i
2
0
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
DISPERZIJA REFRAKCIJE
Ogisten Luj Koši
42
CBAn
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
n silikatnog stakla
Sastav stakla (mol )
A čisto silikatno staklo
B 135 GeO2 865 SiO2
C 91 P2O5 909 SiO2
D 133 B2O3 867 SiO2
E 10 F 990 SiO2
F 169 Na2O 325 B2O3
506 SiO2
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
MOLARNA REFRAKCIJA
specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)
1
2
12
2
n
nr
M
n
nR
2
12
2
1n
1nM
molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)
specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za
određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog
stanja)
molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
MOLARNA REFRAKCIJA
pm VVM
n
nR
2
12
2
Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu
zapreminu
Vm ndash izmerena molarna zapremina
Vp ndash zapremina praznog prostora
u jednom molu supstancije
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
[R] ndash PRIMENA (1)
Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli
su sfernog oblika)
3
3
4rNR A
3
4
3
AN
Rr
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
VjAi RnRnR
ni - broj atoma
nj - broj višestrukih veza
Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu
molekula poznatog hemijskog sastava
[R] ndash PRIMENA (2)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211
Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643
Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525
Brom 8865 Dvostruka veza 1733
Jod 13900 Trostruka veza 2398
3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
R RD R R
C 2413 2418 2438 2466
H 1092 1100 1115 1127
O(CO) 1189 2211 2247 2267
O(OH) 1522 1525 1531 1541
= 1686 1733 1824 1893
2328 2398 2506 2539
ATOMSKI I STRUKTURNI
EKVIVALENTI REFRAKCIJE
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3
Izmereno
Izračunato
2771
2767
2615
2631
2248
2231
2140
2142
STRUKTURNA ODREĐIVANJA
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)
E = Reksp Rizr optička anomalija
E gt 0 optička egzaltacija
E lt 0 optička depresija
OPTIČKA ANOMALIJA
2211
2
2
212
1 MxMx
n
nR
221121 RxRxR
Kvantitativna određivanja
na osnovu refrakcija smeše
[R] ndash PRIMENA (3)