fizika pitanja

Download Fizika pitanja

Post on 28-Sep-2015

28 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

pitanja iz fizike

TRANSCRIPT

1)

FIZIKA

1) Meunarodni sistem jedinica

Ako za svaku fiziku veliinu izaberemo po jednu jedinicu dobijemo sistem jedinica. Prema odluci XIV konferencije za mjere i utege, odrane 1971.god. za osnovne jedinice i mjere Meunarodnog sistema jedinica izabrane su jedinice i veliine u tabeli 1:

Mjera

Jedinice

Oznaka jed.

duina

metar

m

masa

kilogram

kg

termodinamika temperatura

kelvin

K

jaina svjetlosti

kandela

cd

koliina supstance

mol

mol

jaina struje

amper

A

vrijeme

sekund

s

tabela 1. tabela osnovnih jedinica

Ostale fizike mjere mjerimo mjernim jedinicama koje izvodimo iz relacija (formula) koje definiu te mjere, npr. brzina:

=

s

m

t

s

v

2) Putanja, put, brzina i ubrzanje

Putanja

Sve take tijela koje se kreu u prostoru opisuju liniju koju nazivamo putanjom ili trajektorijom. Prema obliku putanje, kretanje dijelimo na:

pravolinijsko - ako je njegova putanja prava linija

krivolinijsko ako je njegova putanja kriva linija

Put

Dio putanje izmeu dva poloaja jedne iste materijalne take na poetku i na kraju nekog posmatranog vremenskog intervala nazivamo put. Oznaavamo ga sa s, mjerimo ga sa metrom [m].

Brzina

Poto postoji ravnomjerno i promjenjivo kretanje, postoji i brzina kod ravnomjernog i promjenjivog kretanja. Brzina kod ravnomjernog kretanja jednaka je koliniku preenog puta i vremena za koji je put preen.

=

s

m

t

s

v

Brzina kod promjenjivog kretanja:

Srednja:

t

s

v

D

D

=

Trenutna brzina je srednja brzina u beskonano malom vremenskom intervalu.

Ubrzanje

Jednako promjenjivo kretanje je okarakterisano jednakom promjenom brzine u jednakim vremenskim intervalima vremena. To se naziva akceleracija ili ubrzanje. Ubrzanje promjenjivog kretanja mjeri se promjenom brzine u jedinici vremena.

=

2

s

m

t

v

a

3) Njutnovi zakoni mehanike

I zakon Zakon inercije

Svako tijelo zadrava stanje relativnog mirovanja (v = 0) ili jednolikog pravolinijskog kretanja (v = const.) sve dotle dok ga neka sila (drugo tijelo) ne izdvede iz tog stanja.

II zakon zavisnost izmeu ubrzanja, mase i sile

Ubrzanje tijela proporcionalno je sili koja na njega djeluje, a obrnuto proporcionalno masi tijela.

m

F

a

=

tj.

=

=

2

1

s

m

kg

N

ma

F

III zakon

Sile kojim tijela djeluju jedno na drugo su istog inteziteta i pravca, a suprotnog smjera.

1

2

2

1

2

2

1

1

2

1

a

a

m

m

a

m

a

m

F

F

=

-

=

-

=

4) Impuls, impuls sile. Zakon odravanja sile

Fizika veliina jednaka proizvodu mase tijela m i njegove brzine v naziva se impuls tijela ili koliina kretanja.

v

m

p

=

Impulsivne sile su sile velikog inteziteta, a kratkog djelovanja. Veliina I jednaku proizvodu sile F i vremena djelovanja te sile naziva se impuls sile.

Ft

I

=

Impuls sile se uvodi da bi se odredilo djelovnje sile na tijelo za odreeni vremenski interval.

Koliina kretanja (impuls) izolovanog sistema ima konstantnu vrijednost. Izolovani sistem je sistem na kojeg ne djeluju nikakve vanjske sile. Unutranje sile su sile uzajamnog djelovanja tijela u izolovanom sistemu.

const

v

m

v

m

v

m

n

n

=

+

+

+

...

2

2

1

1

5) Rad, snaga i energija. Zakon odranja mehanike energije

Rad

Ako sila koja vri rad djeluje u pravcu puta onda je njen rad

Fs

A

=

. Rad koji se izvri pri dizanju tijela mase m na visinu h jednak je promjeni gravitacione potencijalne tijela

mgh

A

=

.

Snaga

Snaga je izvreni rad u jedinici vremena. Snaga tj. brzina vrenja rada, jednaka je koliniku izvrenog rada A i vremena t za koji se taj rad izvri.

t

A

P

=

Energija je sposobnost tijela da izvri neki rad.

Potencijalna energija tijela je brojno jednaka proizvodu inteziteta sile tee mg i visine tijela h

mgh

E

p

=

. Kinetika energija tijela je brojno jednaka polovini proizvoda mase tog tijela i kvadrata njegove brzine odnosno

2

2

mv

E

k

=

.

Mehaniku energiju posjeduje tijelo koje se kree, kada je podignuto iznad zemlje ili kad je elastino deformisano. Dijeli se na dva osnovna vida: kinetika i potencijalna. Energija tijela koje se kree je kinetika. Energija koja zavisi od poloaja tijela je potencijalna.

Zakon o odranju mehanike energije

mgh

E

p

=

2

2

mv

E

k

=

p

k

E

E

E

+

=

ukupna mehanika energija

U svakoj taki padanja nekog tijela ukupna mehanika energija e imati istu vrijednost

const

E

E

E

p

k

=

+

=

6) Moment inercije i moment sile

Moment inercije materijalne take mase m u odnosu na osu od koje je materijalna taka udaljena za r je

m

r

I

2

=

. Moment sile jednak je proizvodu sile i njegovog kraka.

rF

M

=

Moment sile koji djeluje na tijelo jednak je brzini kojom se mijenja njegov moment impulsa, ili u matematikom smislu, prvom izvodu momenta impulsa tijela po vremenu.

8) Kinetika energija i rad rotacionog tijela

Kintetika energija tijela sa momentom inercije I pri rotaciji ugaonom brzinom je

2

2

w

I

Ek

=

Rad momenta sile pri rotacionom kretanju, iji je intezitet M, pri ugaonom pomjeraju d nad kojim se vri rad je

q

Md

dA

=

. Za sluaj da je M konstantno

q

D

=

M

A

(

1

2

q

q

q

-

=

D

).

9) Moment impulsa. Zakon odranja momenta impulsa

Moment impulsa u odnosu na osu je veliina jednaka proizvodu koliine kretanja materijalne estice i rastojanja od osi rotacije.

mvr

L

=

Poto je

r

v

w

=

dobijamo

2

r

m

L

w

=

I

mr

=

2

- moment inercije

I

L

w

=

Zakon o odranju momenta impulsa

Posmatranjem vie estica moe se zakljuiti da je samo koliina momenata kretanja tih estica konstantna, ako na te estice ne djeluje nikakva sila:

const

L

L

L

L

L

n

=

+

+

+

+

+

...

4

3

2

1

const

I

I

I

n

n

=

+

+

+

w

w

w

...

2

2

1

1

10) Harmonijske oscilacije

Oscilovano kretanje pri kojem se elongacija tokom vremena mijenja po zakonu

t

x

x

o

w

sin

=

naziva se harmonijsko kretanje. t je faza ocilovanja.

Tijelo na koje djeluje sila

kx

F

-

=

harmonijski osciluje.

x proizvoljno rastojanje od ravnotenog poloaja

k koeficient elastinosti opruge

11) Priguene harmonijske oscilacije

U realnom svijetu rijetko su prisutne strogo slobodne oscilacije, jer se javljaju razni otpori kao to su otpor vazduha i sila trenja.

Kada djeluju ove sile "koenja", kinetika i potencijalna energija se postepeno troe na rad protiv njihovog djelovanja. Kao posljedica tog "rasipanja" energije amplituda se postepeno smanjuje i oscilacije priguuju. Ovakva kretanja se nazivaju priguene oscilacije.

bv

F

-

=

b koeficient trenja

12) Prinudne oscilacije. Rezonancija

Sluaj kada na tijelo djeluje sila iji se intezitet i smjer periodino mjenjaju:

t

f

F

o

w

cos

=

fo maximalna vrijednost vanjske sile

kruna frekvencija

t vremenski interval

Oscilacije koje nastaju djelovanjem vanjske periodine sile nazivaju se prinudne oscilacije.

Rezonancija

Nainteresantniji pojam kod prinudnih oscilacija je rezonancija. Kada je frekvencija prinudne sile priblino jednaka sopstvenoj frekvenciji oscilatora o, amplituda ima naroito velike vrijednosti. U odsustvu sile trenja, sav rad sile ide na poveanje energije oscilatora, pa se ampliuta stalno poveava.

13) Pritisak. Hidrostatiki pritisak

Pritisak F na horizontalno dno posude zavisi samo o hidrostatikom pritisku p i o povrini dna posude s.

s

p

F

=

Hidrostatiki pritisak je pritisak tenosti usljed sopstvene teine, a posljedica je djelovanja zemljine tee (gravitacije).

gh

p

p

o

r

+

=

gustina tenosti ili gasa

g ubzanje slo