ZAŠTO OVAKO PROBLEMI S PARKIRANJEM U NOVOM NASELJU

Parkiranje na nogostupu Autobusno stajalište s obje strane

Kad se je prije tridesetak godina gradilo Drenovsko novo naselje, projektanti nisu vodili previse racuna o mjestu za parkiranje vozila. Ubrzo se to pokazalo kao veliki problem koji, sve većim brojem osobnih automobila, postaje sve ozbiljniji. Gornje dvije slike pokazuju kako se u ulici Braće Hlača parkira na nogostupu (lijevo) ili na autobusnoj stanici (desno). Teško da se može osuditi vlasnike ovih vozila, nemaju, naime, gdje parkirati. Sa strane MO postoji odavno prijedlog za izgradnju parkirališnog prostora iza nizova 4, 6 i 8 u istoj ulici, ali odaziva nadležnih nema. U Žminjskoj ulici postavljena je metalna ograda da se automobili ne bi parkirali na zelenu površinu.

Ne sumnjamo u dobru namjeru, no efekt od učinjenog vidi se na slici. Zelena površina je zaštićena, ali pješaci nažalost nisu. Nogostup umjesto pješacima služi za parkiranje.(slika dolje lijevo). U gornjem dijelu ulice uz lijevi rub označena su mjesta za parkiranje. Vozači se pridržavaju oznaka, nogostup je slobodan za pješake(slika dolje desno). Nije li se isto ili slično rješenje moglo učiniti i na ovom mjestu. Ulica je, naime, jednosmjerna cijelom dužinom i dovoljno široka da se može uz rub kolnika parkirati i da ostane dovoljno mjesta za nesmetan promet. S pravom se postavlja pitanje: jesu li važniji ljudi ili zelena površina?

Automobili na nogostupu, pješaci po kolniku A može i ovako, regulirano oznakama

GODIŠNJA SKUPŠTINA UABA DRENOVA U POTPUNOSTI PODRŽAVAMO STAV PREDSJEDNIKA MESIĆA

Minuta šutnje za preminule članove

INFORMATIVNI LIST ZA PODRUČJE MJESNOG ODBORA DRENOVA - RIJEKA

Broj 7 veljača 2007. Godina 2.

FFIINNIILLEE SSUU MMAAŠŠKKAARREE OO KKAARRNNEEVVAALLSSKKIIMM DDOOGGAAĐĐAANNJJIIMMAA OOVVEE GGOODDIINNEE NNAA DDRREENNOOVVII

U Dom kulture na Lokvi održana je 15.veljače 2007. godišnja skupština Udruge antifašističkih boraca i antifašista (UABA) Drenove. Skupštini su, uz preko trideset članova Udruge, kao gosti bili nazočni predsjednik i tajnik Saveza antifašističkih boraca Primorsko- goranske županije Marko Pavković i Zdenko Jurčić i predsjednica ogranka SDP Drenove Sonja Oštarić.

Predsjenik UABA Drenova Drago Abramović pročitao je izvještaj o radu Udruge u 2006. godini u kojem je istaknuo brigu o svojim bolesnim i socijalno ugroženim članovima, i brigu o održavanju spomenika iz 2. svjetskog rata. Posebno je istaknut problem vraćanja prava borcima, invalidima i logorašima koja su ukinuta devedesetih i potreba izjednačavanja prava s pravima branitelja iz Domovinskog obrambenog rata. U diskusiji je dotaknuto nekoliko aktualnih političkih tema kao npr. nesuglasice oko postavljene izložbe "Fijumani" u Modernoj galeriji i posebno narasle tenzije nakon nedavnih izjava talijanskih vlasti i odgovora predsjednika Mesića o problemu fojbi. Svi prisutni podržali su stav i izjave predsjednika Mesića te je odlučeno da mu se pošalje telegram s porukom o podršci.

AKTUALNI KOMENTAR

PREDSJEDNIKA VIJEĆA MJESNOG ODBORA

Ovako je izgledalo do neki dan DAMIR MEDVED Autobusna stanica na groblju, 10. veljače 2007. Priča sa nelegalnom montažom TELE 2 GSM antene u Žminjskoj i dalje traje bez naznake kada će konačno biti riješena. Da podsjetim, TELE2 je bez valjane građevinske dozvole početkom 2006 godine izvršio montažu GSM antene na tavanskom prostoru objekta u Žminjskoj 9. Montaža je izvedena nakon što je krajem 2005. potpisan ugovor o iznajmljivanju prostora sa suvlasnicima zgrade. Nažalost pritom nisu konzultirani stanari susjednih objekata kojima nova antena direktno zrači u sobe i dnevne boravke što je rezultiralo inicijativom grupe građana (220 osoba potpisalo je peticiju) da se antena hitno ukloni. VMO je podržalo zahtjev građana i kako nije bilo pomaka ponovo 20. 7. 2006. zatražilo žurno rješavanje problema od strane nadležnih službi. Ministarstvo zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva konačno donosi 11. prosinca 2006. odluku o uklanjanju bazne stanice u roku od 15 dana (dokument možete pogledati na našim WEB stranicama). Moglo bi se reći da je pravda spora ali dostižna, međutim i nakon gotovo 3 mjeseca antena je još uvijek na svojem mjestu donoseći profit vlasnicima. Čini se da je to zapravo unaprijed planirani način rada – postavi se nelegalno antena, računa se da će bilo kakva pravna procedura (uključivo sa žalbama) trajati godinama i onda na kraju, ako se i mora obaviti demontaža, objekt je već praktično amortiziran i može se krenuti u novi ciklus na novoj lokaciji. Pitam se samo da li se tako TELE2 ponaša i u matičnoj državi. No nadajmo se da će se ipak nakon više od godine dana ovaj slučaj završiti na zadovoljstvo građana Žminjske i susjednih ulica.

Da li može brže ?

U prošlom broju našeg lista pisao sam o sigurnosti u prometu pogotovo sa stajališta ugroženosti naših najmlađih sugrađana, da bi samo nekoliko dana kasnije nastao problem koji je upravo smanjio njihovu sigurnost. Početkom prosinca 2006. godine na glavnoj drenovskoj prometnici neposredno ispred autobusnog stajališta kod škole Fran Franković

nastalo je oštećenje asfalta. Iako je oštećenje više puta prijavljivano, nadležnim službama je trebalo više od dva mjeseca za sanaciju oštećenja glavne drenovske prometnice?! Možda se može prihvatiti da je to bilo blagdansko razdoblje, no to je ipak previše jer se ne radi o nekoj sporednoj prometnici koju koristi manji broj građana. Naravno uvijek se može naći opravdanje u vremenskim (ne)prilikama, no ako se već nije moglo obaviti sanaciju trebalo je barem ukloniti odlomljene dijelove asfalta. Valjda ne treba posebno naglašavati koliko je to oštećenje bilo opasno za naše najmlađe pogotovo što je postojala realna mogućnost da neki komad asfalta odskoči pod kotačima autobusa na djecu koja čekaju na ukrcaj. I tko bi onda bio kriv ?

Destruktivnost, konstruktivnost ...

Mogli ste u prošlom broju pročitati koliko smo novaca (500.000 kn) utrošili za postavljanje i uređenje novih autobusnih stajališta, koja su znatno doprinijela urbanom izgledu našeg naselja i omogućila ugodnije korištenje javnog gradskog prijevoza. Nije prošlo ni nekoliko mjeseci, a stajališta su pretvorena u ruglo. Kompletno su išarana grafitima, a na većini vidljiva oštećenja na opremi. Najsvježiji primjer vidljiv je na slici desno. Iz broja u broj apeliram na čitatelje (i mlađe i starije) da se čuva komunalna oprema jer se za sanacije troše vrlo velika sredstva koja bi sigurno mogla biti korisnije upotrebljena. Neki će reći da se radi o neobuzdanoj mladosti i da se tu ne može ništa napraviti, međutim držim da je to neprihvatljivo jer uništavanje našeg zajedničkog vlasništva i prava na ugodno življenje na Drenovi ne može biti ničim opravdano. Po drugoj strani imamo sjajan primjer mladih navijača Rijeke (Armada Drenova), koji su kreativno uredili dotada zapušten zid na ulazu u Drenovu iz smjera Škurinja o čemu možete čitati u nastavku. Prema tome nema nam druge nego stimulirati pozitivne ideje i aktivnosti, a konstantnom edukacijom u obitelji i školi djelovati na sprječavanje destrukcije...

Damir Medved, predsjednik VMO Drenova Članci i fotografije u listu: Christian Grailach, osim onih uz koje je naveden autor

DRENOVA NEKAD I SAD KAPELA SVIH SVETIH

Kapela Svih Svetih nalazi se danas u području

Centralnog gradskog groblja i služi za zadnji ispraćaj pokojnika. U knjizi riječkog povjesničara Ivana Koblera (1811. – 1896.) "Povijest Rijeke" nalazimo sljedeće: Kapela Svih Svetih smještena je na Drenovskoj visoravni prema Podbregu, a tu se zacijelo nalazila već u XVI. stoljeću. Godine 1603. Catarina Koscich zavještala je ovoj kapeli 550 lira, a 1606. akvilijski patrijarh u svojstvu nadpiskupa naređuje Giovanniu Sandalichu da se ne upleće u upravljanje zemljištem ove kapele, budući da je za to nadležan samo riječki arhiđakon.

Po nekin saznanjima kapela je izgrađena 1575. godine. Izgradnjom crkve Gospe Karmelske 1847. g. kapela gubi prvotnu namjenu, sve više propada, i dolazi u stanje vidljivo na lijevojj slici. Došavši na Drenovu 1970.g., današnji župnik vlč. Gabrijel Bratina zalaže se za njezinu obnovu i tako njegovom zaslugom obnovljena kapela od 1977. g. ponovo služi svojoj plemenitoj svrsi.

Kapela Svih svetih prije i nakon obnove

BOŽIĆNI KONCERTI

NASTUPI PJEVAČKOG ZBORA DVD DRENOVA

Koncert u crkvi Gospe Karmelske ADA BERTIĆ Koncert u crkvi Svetog Jurja ADA BERTIĆ

I ovu je godinu, baš kao i lani, dan iza Božića, na dan Svetog Stjepana pjevački zbor DVD Drenova održao Božićni koncert u crkvi Gospe Karmelske na Donjoj Drenovi. Unatoč hladnom vremenu i što je zbog renoviranja u crkvi bilo prilično hladno, posjetitelji su ispunili crkvu do zadnjeg mjesta i strpjivo odslušali repertoar koji su za ovu priliku pripremili vrijedni članovi drenovskog zbora i klape. Pod umjetničkim vodstvom svoga mladog voditelja Zorana Badjuka, zbor i klapa izveli su niz božićnih napjeva i bili nagrađeni oduševljenim pljeskom prisutnih. Zahvalivši se na kraju koncerta, domaćin, velečasni Gabrijel najprije se ispričao što je crkva tako nezagrijana, napomenuvši da će dogodine, kad se nada završetku izgradnje župnog dvora, sigurno biti ugodnije i pjevačima i slušateljima, pozivajući na taj način da se tradicija održavanja Božićnog koncerta nastavi.

U svom stilu je dodao: "Čuli ste kako je zbor pjevao. Na četiri jezika; hrvatski, talijanski, engleski i latinski. I neka netko kaže da nismo u Europi." Na blagdan Sveta tri Kralja isti je koncert ponovljen u crkvi Svetog Jurja u župi Svetog Jurja. U zagrijanoj crkvi bilo je ugodnije i pjevačima i posjetteljima koji su i ovaj put ispunili crkvu. Nakon vrlo uspjelog koncerta velečasni Dalibor Božić zahvalio se prisutnima, a članove zbora pozvao da ih počasti u obližnjoj pizzeriji. Nastavak večeri protekao je uz pjesmu i po koju čašicu, a velečasni Božić još jednom se zahvalio članovima zbora pozvavši ih da održe koncert u novoj crkvi u Škurinjama u kojoj će ubuduće služiti i na ovaj se način i oprašta od župe Gornja Drenova. Zbor je oduševljeno prihvatio poziv i već uvježbava novi repertoar namijenjen za tu priliku.

Drenovski list, informativni list za područje Mjesnog odbora Drenova, IZDAVAČ: Vijeće mjesnog odbora Drenova - Pododbor za kulturu, Rijeka, Cvetkov trg 1, Tel: 051/ 255 275, e-mail: mo.drenova@rijeka.hr GLAVNI UREDNIK: Damir Medved, UREDNIČKI ODBOR: Marinko Boško, Željko Delač, Mladen Frlan, Christian Grailach, Draško Maršanić, Damir Mihić, Snježana Šerić, Dušan Štefan NAKLADA: 1.500 primjeraka

DDRREENNOOVVAA -- PPUUSSTT 22000077.. KKAAŽŽUU DDAA SSLLIIKKAA GGOOVVOORRII KKOOLLIIKKOO II TTIISSUUĆĆUU RRIIJJEEČČII –– PPRROOSSUUDDIITTEE II SSAAMMII

Kako to običaji i tradicija nalažu i ove je godine na Antonju, 17. siječnja, podignut Pust na Lokvi, čime je započelo peto godišnje doba, doba maškara. U organizaciji Zavičajne udruge Drenova (u osnivanju), ovogišnji pusni događaji bili su mnogo organiziraniji i sadržajniji. Pridružile su im se i boćarice Boćarskog društva Drenove. No, krenimo redom. Tradicija dolaska zvončara nastavljena je kad su 28. siječnja na Drenovu došli Halubajski zvončari i zvončari Korensko – Vlahov breg. Obišli su zaseoke Gornje Drenove, a navečer se u Domu na Lokvi plesalo do kasnih sati. Sljedeću nedjelju, 4. veljače u Domu je održan dječji maskirani ples, a 17. veljače Drenovske su maškare obišle cijelu Drenovu, uključujući i novo naselje. Svake subote u Domu su Drenovske boćarice organizirale maskirane plesove, a sve je završilo na Pepelnicu, 21. veljače kad se sudilo pustu i tradicionalno zapalilo kao osuda za sve loše što se je od prošloga Pusta na Drenovi dogodilo. Kako to običaj nalaže pročitan mu je presuda iz koje izdvajamo:

Dragi naši Drenovčani, a i drugi judi dobre voje va sakoj nevoje.

Na Drenove se je ovo leto čudo dogodilo, aš se je puno tega dobrega i lošega storilo i na kraju na naše veselje, hvala Bogu i Vragu pravega se je krivca ulovilo.

I evo ga sad je tu, ovde gore visi naš BARSIĆ, kega smo puno let lovili i sad smo komać dobro delo storili, dopejali smo ga tu da bimo ga osudili. . .Doznali smo da voli poć va lov , pa smo medvedića od miće male za borić zavezali i onda smo ovega BARSIĆA dopejali da va medvedića opali. I BARSIĆ je vas vesel bil ča je medvedića ubil i zato nan je još i platil, a mi smo ga onda ćapali . . .

Ma judi moji ki je kriv da se je stari cimiter va naselje pretvoril, bit će tamo i knjižnica, pa se nemojte čudit, ako se kakova knjiga zbati kemu na glavu ili se sama opre, to sigurno nečigov nonić i bišnonić dava znak da je još neka njegova košćica ostala zdola i sad nima mira ni spokoja, a za to je kriv ovi ki visi, BARSIĆ, aš da se je malo više založil, tu cimiter i daje bi bil, a kuću bi i drugde storil, i zato neka visi.

Ki je kriv da su oni kostanji i hlad spreda gornje crekve nekega smetali pa su ih otpilili i sad na suncu pred crekvu ne moremo stat živi. A mesto hlada evo nan jada, BARSIĆ je kriv i neka visi.

Ki je kriv da se je raspala lovačka kumpanija i da mesto lova va šume sad love jedan drugega va oštarije. BARSIĆ je kriv i samo on.

Ki je kriv da već na Drenove ni dolčića ni putića, da su same kuće i kućerine, da ni više lipe ni kostanja, pa ni starega panja.

Pokaral je se na Drenove, posvadil je prijatelje prave i va lovci se je zamešal ma mu vrag ki va njin spi ipak veće force ni dal.

Ma ki je kriv ča je jedna vesela maškara skačuć s pozornice od veselja, namesto da zatanca morala poć na hitnu, aš je jadnoj jedna noga malo pobegla na podu punom bele muke. Tako je ispalo da su kuharice i konobarice zakuhale brižnoj maškare nogu. A ki je kriv nego pust i to ovaj ovde BARSIĆ., e Barsiću, Barsiću si se smel ma sad će ti presest.

A ki je kriv da su se na tanceh delile „ juhe od zajiki - ili ki ne razume - jezikove juhe - a to van je ono, kad neki neč van reče, pa onda vi drugemu, pa onda opet on van. Tako je bilo i va našoj sale na tanceh, samo ča se to jednemu ni pijažalo, aš on ni razumel domaći zajik. Drugi put ćemo mu prevest na zajik njegov ( a ćemo bit fini ).

I se je to BARSIĆ delal., dok nas je va oči gledal, al nas zavaral ni i sada neka vječno zaspi i neka zavlada mir i veselje – evo to su naše želje.

Drugo leto će pust bit sigurno boji aš će bit krojen po našoj mere, bit ćemo složni i puni voje. I zato dragi mještani Drenove nećemo pustit da nan se ovakovi pusti goje. I verujte da drugo leto bit će puno boje. Neka sada dojde obrana ako ima ča za reć, ako ne homo onda ovega BARSIĆA speć.

I na kraju po domaći: Pust je finil – ŽIVIO PUST.

DINKO MAVRINAC DINKO MAVRINAC

DRENOVSKE ADRESE ULICA BRAĆE HLAČA

Pogled na dio ulice

Rodna kuća braće Hlača, Kablarska cesta 36 Nadgrobni spomenik na groblju Gornja Drenova

ARMADA - NAČIN ŽIVOTA KAKO MLADI ISKAZUJU LJUBAV PREMA SVOM GRADU I KLUBU ZA KOJEG NAVIJAJU

Dio Armade - Drenova Grafit kod Zdravstvene stanice Način života, grafit na izlazu s Drenove Način života (detalj)

Subota, 6. siječnja, vozim na Škurinje novom cestom i na samom izlasku s Drenove uz rub kolnika vidim - trokut. Opet nekakav sudar, pomislim, i malo dalje, baš gdje su oni otoci na cesti, dva automobila i oveća grupa mladih ljudi. Znatiželjan stanem i vidim nije sudar, dečki u radnim odijelima. Neki vrijedno rade, čiste metlama zid uz cestu. Obratim im se s pitanjem što rade. Jedan od njih, Domijan Mršić kaže mi da su članovi Armade - Drenova i da namjeravaju cijelom dužinom zida nacrtati grafit. Spremno mi je pokazao zaista profesionalno pripremljenu skicu budućeg grafita i napomenuo da imaju uredno ishodovanu dozvolu od Vijeća mjesnog odbora Drenova. Volio bih to, kad bude gotovo slikati i objaviti u Drenovskom listu, kažem. Rado su pozirali za zajedničku fotografiju, napomenuvši da nisu prisutni svi članovi grupe.

Sjetio sam se da sam već vidio lijepe grafite kraj drenovske ambulante.Rekoše da su također njihovo djelo. Jednoga sam fotografirao, a nakon nekoliko dana vidio da je završen i ovaj, da zaista izgleda lijepo i privlači pogled prolaznika, za razliku od nesuvislih škrabotina kakve često viđamo po zidovima. Napravio sam još dva snimka i pomislio kako se mladi mogu zabaviti i ispuniti slobodno vrijeme sadržajnije od uobičajenog načina u kafiću ili beskrajno igrajući igre na računalu. Da ne spominjem poroke koji na Drenovi među mladima uzimaju sve više maha. Oduševio me je način kako ta grupa vrijednih mladih ljudi pokazuje ljubav prema svom gradu i nogometnom klubu za kojega navijaju..

Evo dečki, obećano – učinjeno. Svaka vam čast.

NAJAVA DOGAĐAJA

U povodu Dana žena Pododbor za kulturu Vijeća Mjesnog odbora Drenova priređuje izložbu „Tri žene – tri umjetnice“ na kojoj će Biserka Mihić izložiti ulja na platnu, Biserka Pintač keramičke radove, a Valerija Stuck svoje slike u tehnici akrila. Izložba će biti postavljena u izložbenom prostoru Mjesnog odbora na Cvetkovom trgu, a svečano otvorenje upriličit će se u srijedu, 7. ožujka u 19 sati uz sudjelovanje klape DVD Drenova.

Dođite pogledati što su tri žene - tri umjetnice poklonile ženama Drenove za njihov dan. Ulaz je slobodan.

Sutradan, 8. ožujka u Osnovnoj školi "Fran Franković“ održat će se koncert na kojem će nastupiti sekcije KUD OŠ „Fran Franković“ – dječji pjevački zbor, čakavska grupa te mješoviti pjevački zbor DVD Drenova. Koncert počinje u 18.30 sati, a ulaz je slobodan.

Glavna ulica drenovskog novog naselja je ulica Braće Hlača. Proteže se od raskršća s Drenovskim putem kod “granice“ do raskršća s ulicom Ivana Žorža kod drenovske ambulante. U nastavku produžava se u novoizgrađenu tzv. cestu A i na taj način postala je prometna žila kucavica Drenove, jer je na sebe preuzela nekadašnju ulogu Drenovskog puta u povezivanju Drenove s gradskim središtem i grada s centralnim gradskim grobljem.

Prilika je da se i ovdje spomene problem parkiranja za stanovnike ove ulice kao i opasnosti koje za pješake i vozače iz toga proizlaze. Naime, loša signalizacija i premalo označenih pješačkih prijelaza već su nažalost doprinijele prometnim nezgodama u kojima je bilo i povrijeđenih.

No, nije cilj ovog članka tražiti rješenja ovih ne malih problema, o tome više drugom prilikom. Želja mi je upoznati stanovnike Drenove, a pogotovo mlađe i novopridošle (stariji drenovčani to mahom znaju), tko i što su bili braća Hlača po kojima je ulica dobila ime. Poslužit ću se pri tome člankom Vilima Štefana "Sjećanja na revolucionarni radnički i omladinski pokret Drenove“ iz knjige "Drenova – školstvo i povijesni razvoj“ (Rijeka,1987.).

Već prije Hitlerovog napada na tadašnju Jugoslaviju 6. travnja 1941., talijanske vlasti počele su pripreme za rat i da bi zaštitile svoje državljane, stanovnike Donje Drenove, evakuirali su ih vlakom i autobusima u sjevernu Italiju. Gornju Drenovu je ubrzo, već par dana iza početka rata, okupirala talijanska vojska pa je tako Drenova nakon 17 godina kakve-takve slobode , ponovo pala pod talijansku okupaciju.

Jugoslavanska vojska nije pružila otpor, kralj je pobjegao u inozemstvo, Pavelić je sporazumom s Mussolinijem predao Italiji pola Hrvatske, Hitler je sa SSSR-om sklopio pakt o nenapadanju. U takvim uvjetima među narodom Drenove, a pogotovo među mladima, odgojenim u nacionalnom i antifašističkom duhu nastala je malodušnost i nesnalaženje. No ne zadugo. Već početkom srpnja osnovana je prva skojevska jedinica mladih Drenovčana iz koje se regrutiraju i prvi borci u partizanskim jedinicama. Jedan od njih bio je i prvi od braće Stanko Hlača, koji je poginuo 15. rujna 1942. na Modrušu u borbi s ustašama. Kao odmazdu za sve veći odlazak u partizane, okupator je kažnjavao i nedužne ljude pa je tako 6. lipnja 1942. kod Banovog Križa blizu Kastva strijeljano dvanestoro mladića među kojima i Josip Hlača, drugi od braće. U Drenovu su 1. siječnja 1945. prodrli četnici, hapsili su i predavali Nijemcima sve sumnjive ljude. Tako je i treći i najmlađi od braće Vjenceslav Hlača, dospio u logor Risiera (Rižarna) kraj Trsta gdje je završio u krematoriju. Vilim Štefan ovako piše: „Bila je to teška tragedija za tu obitelj, a i za sve Drenovčane. Jadni Martin (otac) imao je tri kršna i stasita sina. Jednog (Pepeta) su Talijani strijeljali kod Banovog križa, najstariji sin Stanko poginuo je u borbi s ustašama, a najmlađi Vence, odbornik Drenove, kao žrtva četnika".

Drenova i Drenovčani, čuvajući uspomenu na trojicu mladih domoljuba, dali su po njima ime jednoj od glavnih ulica u svome mjestu.