finansijski sistem bih

5/14/2018 Finansijski sistem BiH - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/finansijski-sistem-bih 1/17

U N I V E R Z I T E T U S A R A J E V U

Ekonomski fakultet

u Sarajevu

Predmet – Meñunarodno bankarstvo

Seminarski rad

Tema: FINANSIJSKI SISTEM BIH

MENTOR: STUDENT:

Prof.dr.Fikret Čaušević Dizdarević Selma 188-64893-BiO/08

Sarajevo, februar 2010. godine



2 Finansijski sistem BiH

Uvod

U okviru privrednog sistema jedan od najvažnijih podsistema je finansijski sistem.

Sastavljen je od više elemenata koji omogućavaju nesmetan tok finansijskih sredstava u

jednoj društveno-ekonomskoj zajednici. Pomoću finansijskog sistema vrši se transfer finansijskih sredstava izmeñu različitih grupa i subjekata u privredi. Obavlja ogroman brojfunkcija u privredi: funkciju štednje, funkciju blagostanja, likvidnosnu funkciju, kreditnufunkciju, funkciju plaćanja, funkciju zaštite od rizika, makroekonomsku funkciju, funkcijutransfera resursa kroz prostor i vrijeme, obezbjeñivanje informacija, funkciju kreiranja novca.

Najvažnije osobine finansijskog sistema su dinamičnost, otvorenost i kompleksnost.

• Dinamičnost znači da se u finansijskom sistemu stalno dešavaju promjene i pojavljujunovi dogañaji koji sistem dovode u privremena stanja ravnoteže i neravnoteže.

• Karakteristika otvorenosti je jako izražena kod finansijskog sistema, tu se prvobitno

misli na otvorenost prema inostanstvu, pa se stoga govori o globalnom karakterufinansijskog sistema.

• Karakteristika kompleksnosti nam govori da je i sam finansijski sistem sastavljen izvećeg broja podsistema. Finansijski sistem se sastoji od kombinacije većeg brojainstitucija i učesnika (Centralna banka, komercijalne banke, osiguravajuća društva,mikrokreditne institucije, lizing kompanije, investicioni fondovi), finansijskih tržišta (devizno, tržište novca i kapitala) i finansijskih instrumenata (instrumenti duga,vlasnički instrumenti i derivativni – izvedeni instrumenti).

Finansijske institucije čini veliki broj fizičkih i pravnih lica koja se pojavljuju u najrazličitijim

ulogama i često sa dijametralno suprotnim motivima.Finansijsko tržište je organizovani tržišni prostor na kome se susreće ponuda i tražnjafinansijsko-novčanih sredstava i formira cijena tržišne alokacije finansijskih sredstava.Finansijsko tržište predstavlja instituciju kreiranu od strane društva kako bi se na što boljinačin alocirali ograničeni i oskudni finansijski resursi i kako bi se na najefikasniji načinzadovoljila tražnja za njima. Ono je mjesto gdje se kreiraju finansijski instumenti gdje seokupljaju svi učesnici. Po svom predmetu poslovanja, finansijsko tržište se običnodekomponuje na novčano tržište, devizno tržište i tržište kapitala.

Finansijski instrumenti predstavljaju predmet trgovanja na finansijskim tržištima. Njihova

razvijenost i diverzifikovanost su najbolji pokazatelj stepena razvijenosti pojedinihfinansijskih tržišta. Finansijski instrumenti su: vrijednosni papiri, depoziti, potraživanja,finansijska prava, žiralni novac, devize i devizni kursevi kao i zlato i plemeniti metali.Vrijednosni papiri su najvažniji i najzastupljeniji finansijski instrumenti.

U seminarskom radu predstavit ću sve relevantne finansijske institucije u BiH, te finansijskotržište BiH kojeg čine tržište novca i kapitala.




1. Finansijski sistem BiH

Iako finansijski sitem BiH još uvijek nije dovoljno razvijen, čine ga odgovarajuće institucije iučesnici koji su i sami na različitom stupnju razvoja. Finansijski sistem BiH čine: Centralna

banka, komercijalne banke, osiguravajuća društva, mikrokreditne organizacije, leasingkompanije, tržište kapitala i tržište novca.

• Struktura sektora finansijskih usluga u BiH

2005 2006 2007 2008Vrijednost(u mil.KM)

Udio(%)

Vrijednost(u mil.KM)

Udio(%)


Udio(%)


Udio(%)

Banke 11.440 77,3 14.622 79,6 19.570 79,9 20.815 80,9

Investicioni

fondovi 1.793 12,1 1.553 8,5 1.762 7,2 1.225 4,8

Lizingkompanije

660 4,5 1.025 5,6 1.422 5,8 1.600 6,2

Društva zaosiguranje ireosiguranje

587 4,0 684 3,7 800 3,3 890 3,5

Mikrokreditneorganizacije

314 2,1 486 2,6 946 3,9 1.213 4,7

Ukupno 14.794 18.370 24.501 25.743

Tabela 1 Struktura sektora finansijskih usluga u BiH

Posmatrajući period od 2005. do 2008. godine, možemo vidjeti da je finansijski sektor BiH„bankocentričan“, njime dominira bankarski sektor. Udio bankarskog sektora se svakegodine sve više povećava da bi u 2008. godini činio više od 80% udjela u ukupnoj aktivicijelog finansijskog sektora BiH.

Najveći rast u sektoru finanijskih usluga u BiH bilježe mikrokreditne organizacije i lizingkompanije. Mikrokreditne organizacije su zabilježile rast u 2008. godini u odnosu na 2007.godinu od čak 28%, dok lizing kompanije za isti period bilježe rast od 12,5%.

Društva za osiguranje i reosiguranje bilježe rast ukupne aktive iz godine u godine u godinu,meñutim njihovo učešće u ukupnoj aktivi sektora finansijskih usluga opada.

Može se uočiti značajan pad udjela investicionih fondova u ukupnoj aktivi finansijskogsektora, kao posljedica krize na svjetskom finansijskom tržištu (tržištu kapitala).




• Broj zaposlenih u finansijskom sektoru BiH

Brojzaposlenih u: 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008CBBiH

190 241 250 264 276 287 295 315 326

Bankama 6.986 7.315 7.519 7.623 7.840 8.292 9.164 10.208 11.054

Osig.društvima

N.P. N.P. 1650 N.P. N.P. 2727 2850 3147 3.362

Mikrokr.organizacijama

N.P. N.P. 100.000 N.P. 603 878 N.P. 1441 1779

Tabela 2 Broj zaposlenih u finansijskom sektoru BiH

Na prethodnoj tabeli je prikazan broj prijavljenih zaposlenih osoba u institucijamafinansijskog sektora. Ako se podatak o broju zaposlenih u finansijskom sektoru 1 uporedi sazvaničnim podacima CBBiH o ukupnom broju zaposlenih u BiH (890 hiljada), dolazimo do

procentualnog učešća ovog sektora u ukupnom broju zaposlenih od približno 2%.

Meñutim, ne zna se koliko je taj broj zaposlenih veći kada se dodaju i neprijavljeni radnici.

Obavljena studija uticaja mikrokredita na klijente pokazuje da jedan aktivan kreditzapošljava 2,1 radnika, što ukazuje na značaj ovog sektora i na radno angažovanje po ovomosnovu. Prema ovom pokazatelju pretpostavka je da je ovaj sektor u 2005. godini mogaoobezbjediti zapošljavanje 306.350 radnika (broj se dobije kada se broj aktivnih klijenata

pomnoži sa brojem radnika koje jedan aktivan kredit zapošljava), što bi trebalo omogućiti prelazak zaposlenih iz neformalnog u formalni sektor. Tako veliki broj zaposlenih samoukazuje na značaj mikrokreditnih institucija.

1.1. Centralna banka Bosne i Hercegovine

Najvažnija finansijska institucija u finansijskom sistemu je centralna banka.

Centralna banka BiH je osnovana 20.06.1997. godine. Njene osnovne funkcije su: voñenjemonetarne politike, „posljednje utočište banaka“, i supervizija nad poslovanjem. Najznačajnijiinstrument monetarne politike CBBiH i jedini koji ova centralna banka ima na raspolaganjusu obavezne rezerve.

• Stopa obavezne rezerve

Godina 2001 2002 20032 2004 2005 2006 2007 2008Stopaobaveznerezerve

15% 20%3 5% 10% 15% 15% 15% 18%4

Tabela 3 Stopa obavezne rezerve BiH

1 Ne treba zaboraviti da podaci o broju zaposlenih u ostalim finansijskim institucijama nisu dostupni.2 Pravila za izračunavanje obavezne rezerve su promijenjena 1.juna 2003. godine s ciljem da se osigura jednak tretman domaće i stranih valuta. Osnovica je proširena tako da uključuje pasivu denominovanu u stranimvalutama, ne samo u domaćoj valuti. Stopa obavezne rezerve smanjena je sa 10 na 5 procenata.3 Stopa je 10% na depozite u KM.4 Rast stope obavezne rezerve u 2008. godini desio se da bi se usporila kreditna ekspanzija.




Centralna banka povećavala je stopu obavezne rezerve u cilju usporavanja intenzivnogkreditnog rasta sve do oktobra 2008. godine. Tada, stopa obavezne rezerve je smanjena sa18% na 14%. Od 1. januara 2009. godine stopa obavezne rezerve je 14% na depozite i

pozajmljena sredstva sa ugovorenim rokom dospijeća do jedne godine, a 10% na depozite i pozajmljena sredstva sa ugovorenim rokom dospijeća preko jedne godine. Od 1. maja 2009.

godine stopa obavezne rezerve na depozite i pozajmljena sredstva sa ugovorenim rokomdospijeća preko jedne godine iznosi 7%.

Ovo sniženje stope obavezne rezerve u periodu finansijske krize izvršeno je u cilju podsticanja banaka da više sredstava usmjeravaju na plasiranje kredita. Meñutim, banke su ukrizi smanjile odobravanje kredita unatoč smanjenju stope obavezne rezerve.

1.2. Komercijalne banke

Komercijalne banke su finansijski posrednici koji prikupljaju sredstva izdavanjemtransakcijskih, štednih i oročenih depozita pojedinaca i institucija i tako prikupljena sredstvakoriste za odobravanje poslovnih, potrošačkih i hipotekarnih kredita.

2000. godina je obilježena kao godina u kojoj je bankarski sektor konačno počeo da se krećeu pozitivnom smjeru. Povjerenje se vraća i deponenti se počinju vraćati u banke. Banke dajuviše kredita, a uslovi kreditiranja su realniji.

Nadzor nad poslovanjem banaka vrši Agencija za bankarstvo, koja takoñer vrši i nadzor nadmikrokreditnim organizacijama i lizing kompanijama.

Zakonom propisani minimalni iznos osnovnog kapitala koji jedna banka mora da ima je 15miliona KM i taj iznos je na snazi od 2002. godine kada je podignut sa 10 miliona na 15miliona što je uzrokovalo veće spajanje banaka.

• Broj banaka u BiH

Godina 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008Ukupanbroj banaka

55 48 40 37 33 33 32 32 32

Banke u privatnomvlasništvu

36 36 34 30 27 27 27 30 30

Banke udržavnomvlasništvu

19 12 6 7 6 6 5 2 2

Tabela 4 Broj banaka u BiH5

U posmatranom periodu je proces privatizacije banaka u državnom vlasništvu je privedenkraju. Nivo stranog vlasništva je nastavio da raste, a broj banaka je opadao kroz ujedinjavanjei zatvaranje banaka.

5 http://www.cbbh.ba/files/specijalne_teme_istrazivanja/sti_01_09_bs.pdf




Finansijski sektor BiH je 95% u vlasništvu nerezidenata i to: Italije, Austrije, Njemačke.

• Učešće banaka u većinskom stranom, većinskom domaćem privatnom i većinskomdržavnom kapitalu u ukupnoj aktivi bankarskog sistema.

2005 2006 2007 2008

UhiljadamaKM

Učešće uukupnojaktivi

UhiljadamaKM


UhiljadamaKM


UhiljadamaKM


Strane 11.012.705 86,1% 14.185.796 90,3% 18.764.264 91,0% 20.283.182 91,3%

Domaće678.718 5,3% 399.155 2,5% 860.359 4,2% 882.528

4,0%

Državne 1.098.500 8,6% 1.122.016 7,2% 1.003.375 4,9% 1.058.068 4,8%Tabela 5 Učešće banaka u većinskom stranom, privatnom i državnom kapitalu

Primjetno je da banke u većinskom stranom vlasništvu još imaju dominantan udio (91,3%) uukupnoj aktivi bankarskog sistema i da domaće privatne i državne banke kontrolišu vrlo mali

segment tržišta, te stoga ne mogu imati uticaj na tržišna kretanja.

• Stopa adekvatnosti kapitala

Godina 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008ProsječniKAK (%)

28,4 25,1 20,5 20,3 18,7 17,8 17,7 17,1 16,3

Tabela 6 Stopa adekvatnosti kapitala u BiH

Supervizorske institucije u odreñenoj zemlji mogu da odrede i više stope kapitala od 8%, takoda je stopa adekvatnosti kapitala u BiH 12%. Ona ne smije biti ispod 12% i ne bi trebala da

bude veća od 12%. Banke u našoj zemlji je drže na znatno većem nivou od minimalno potrebnog. Efekti globalne finansijske krize nisu se negativno odrazili na stopu adekvatnostikapitala koja sa 30. 06. 2009. godine iznosi 16,6%.

• Osiguranje depozita u BiH

Godina 20006 2001 2002 20037 2004 2005 2006 2007 2008Iznososiguranihdepozita

- 5.000 7500 7500 7500 7500 7500 7500 20.000

Broj banakakojeosig.depozite

- 7 10 19 21 22 24 24 24

Tabela 7 Osiguranje depozita u BiH

Kao odgovor na nadolazeću finansijsku krizu, u decembru 2008. izvršena je promjena zakonakojom se povećava iznos osiguranog depozita za fizička lica na 20.000 KM.

6 2000. godine osnovana je Agencija za osiguranje depozita u FBiH, a uskoro treba da počne sa radom i Agencijaza osiguranje depozita u RS-u.7 Osiguranje depozita postaje obaveza za sve banke. Banke da bi postale članice spomenutih Agencija moraju daispunjavaju odreñene kriterije.




Posljednje informacije vezano za osiguranje depozita su:

• Potpisan ugovor sa EBRD-om o kreditnoj liniji u iznosu od 50 miliona eura, a u svrhu povećanja iznosa osiguranog depozita na 50.000 KM,

• Union banka d.d. Sarajevo (banka u državnom vlasništvu) je ušla u programosiguranja depozita u okviru Agencije za osiguranje depozita.

• Ročna struktura depozita i kredita

S obzirom da bh. tržište kapitala još uvijek nije razvijeno, klijenti, za potrebe finansiranjasvojih aktivnosti, koriste bankarske usluge kao dominantni izvor finansiranja.

Ročnastruktura

depozita ikredita

2001 2002 2003 2004

Iznos Učešće Iznos Učešće Iznos Učešće Iznos Učešće

Depoziti poviñenju

2.148.903 65% 2.390.674 58% 2.679.691 51% 3.258.456 48%

Kratkoročnidepozit

743.263 22% 780.295 19% 932.523 18% 1.005.101 15%

Dugoročnidepozit

431.078 13% 982.776 24% 1.620.746 31% 2.548.487 37%

Ukupni

depoziti 3.323.244 100% 4.153.745 100% 5.232.960 100% 6.812.044 100%

Kratkoročnikrediti

646.742 31% 883.864 27% 985.411 24% 1.292.619 22%

Dugoročnikrediti 1.175.201 56% 2.097.558 65% 2.955.554 71% 3.909.498 72%

Dospjela potraživanja

278.974 13% 237.092 7% 237.404 6% 255.355 6%

Ukupni

krediti 2.100.917 100% 3.218.514 100% 4.178.370 100% 5.457.472 100%

Tabela 8 Ročna struktura depozita i kredita u BiH U hiljadama KM

Pored sveobuhvatnog rasta depozita, dodatni pozitivni trend je poboljšanje u strukturi njihoveročnosti. Udio dugoročnih depozita raste iz godine u godinu, to ukazuje da grañani imaju

povjerenja u bankarski sektor.

Dugoročni krediti bilježe rast i čine 72% (u 2004.godini) ukupnih potraživanja od banaka štoukazuje na to da stanovništvo i preduzeća preferiraju finansiranje na dugi rok.

Visoko učešće depozita po viñenju i dugoročnih kredita ukazuje na ročnu neusklañenost izmeñuizvora i plasmana u bankarskom sektoru.




• Sektorska struktura depozita i kredita

Grafik 1 Sektorska struktura depozita u BiH

Ukupni depoziti bankarskog sektora na kraju 2008. iznosili su 12,01 milijardi KM. U poreñenju sa prethodnom godinom zabilježili su pad od 125,5 miliona KM, odnosno za 1%.

Takvo kretanje posljedica je smanjenja depozita vlade pošto su ostale kategorije depozitazabilježile porast. Na depozite stanovništva na kraju 2008. otpadao je najveći procenat(43,3%) ukupnih depozita domaćeg bankarskog sektora.

Grafik 2 Sektorska struktura kredita u BiH

Najveći dio rasta kredita se odnosi na dva sektora: domaćinstva i privatna preduzeća. Na ovadva sektora zajedno se odnosi preko 95% ukupnog rasta kredita. Očigledno je da i daljekomercijalne banke uzimaju ova dva sektora kao najpouzdanije klijente, dok ostali sektoriimaju vrlo malo kapaciteta za zaduživanje. Posmatrajući strukturu potraživanja u 2008. godininajveći dio se odnosi na privatna nefinansijska preduzeća (46,30%), i po prvi put imala su

najveće učešće za razliku od predhodnih godina, zatim na domaćinstva (46,02%), dok se nasektor vlade odnosi samo mali dio (manje od 1%) ukupnih potraživanja.

U 2009. godini zabilježen je pad i kredita odobrenih stanovništvu i kredita odobrenih privatnim preduzećima.

0,8 1 1,2 1,4 1,7 1,9 1,90,6 0,8 0,9 1,1 1,53,1 2,3

1,61,9

2,53,2

4,1

5,2 5,2

0,7 0,21

1,3

1,6

1,92,1

0

2

4

6

8

10

12

14

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Nefinansijska privatna

preduzeća

Domaćinstva

Vlada

Ostalo

1,4 1,3 0,8 0,8 0,9 1 1,11,5 2 2,6 3,5

4,45,7 6,7

1,41,9 2,5

3,24,1

5,3

6,7

02

4

6

8

10

12

14

16

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Preduzeća

Stanovništvo

Ostalo




• Kamatne stope na depozite i kredite

Datum

Kamatne stope na kredite denomirane u KM Kamatne stope na depozite denomirane u KMPrivatna preduzeća Stanovništvo

Stope na kratkoročnezajmove u %

Stope na dugoročnezajmove u %

Stope na a-vista depoziteu %

Dugoročna štednja u%

2002 12,07 10,59 1,44 4,38

2003 10,54 9,18 0,96 3,402004 9,92 8,23 0,77 4,022005 9,03 7,70 0,63 3,632006 7,66 7,39 0,49 3,482007 7,03 7,13 0,35 3,9811.2008. 7,26 7,21 0,32 3,5701.2009. 8,28 9,14 0,35 3,30

Tabela 9 Kamatne stope na depozite i kredite

U periodu od 2002. do 2008. primjetan je pad kamatnih stopa i na depozite i na kredite, što se prije svega može povezati sa privatizacijom bankarskog sektora i smanjenim rizikom poslovanja u BiH. U 2009. godini primjetan je rast kamatnih stopa kao jedna od posljedicafinansijske krize.

1.3. Osiguravajuća društva

Odgovornost nad poslovanjem osiguravajućih društava ima Agencija za osiguranje na nivouBiH.

Zakonom propisani minimalni iznos osnovnog kapitala za osnivanje društva za osiguranjekoje se bavi poslovima neživotnog osiguranja je 5 mil.KM, životnog osiguranja je 3 mil.KM i

društva za reosiguranje je 3 mil.KM.Segment osiguranja kao dio ukupnog finanijskog sistema ima značajan udio na finansijskomtržištu BiH.

• Broj osiguravajućih društava u BiH

Godina 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008Broj osig.društava

28 N.P. 26 25 25 25 27

Tabela 10 Broj osiguravajućih društava u BiH

Stanje na tržištu osiguranja u BiH je takvo da postoji veliki broj osiguravajućih društava u

usporedbi sa npr. susjednom Hrvatskom, a tamo je privreda u boljem stanju i po slobodnoj procjeni stanovništva ima za 1 milion više.

U budućnosti se može očekivati dolazak društava iz Slovenije, Hrvatske i Srbije, a za zemljevan regije BiH tržište je suviše malo.




• Ukupna premija društava za osiguranje u BiH

2004Udio(%)

2005Udio(%)

2006Udio(%)

2007Udio(%)

2008Udio(%)

Neživotno 268.054.119 90,2 302.000.164 90,4 320.650.450 88,9 347.721.898 86,5 387.155.865 85,5

Životno 29.176.486 9,8 31.946.987 9,6 39.944.571 11,1 54.504.117 13,5 65.937.908 14,5

Ukupno297.230.605 100 333.947.151 100 360.595.021 100 402.226.015 100 453.093.773 100

Tabela 11 Ukupna premija društava za osiguranje u BiH

Važno je naglasiti da je udio neživotnog osiguranja dominantan ali udio životnog osiguranja uukupnom osiguranju8 u BiH bilježi rast iz godinu u godinu, što je pozitivan znak. U sklopuneživotnog osiguranja dominantno učešće ima osiguranje od autoodgovornosti sa učešćem od49,2% u 2008. godini, s tim da premija po osnovu ovog osiguranja iz godine u godinu i daljeraste, ali učešće ovog osiguranja se smanjuje postepeno.

U budućnosti se očekuje da autoodgovornost neće više puno rasti u pogledu broja vozila (alinovi viši limiti će zahtijevati veću premiju). Perspektiva su imovinska osiguranja, autokasko,te odgovornost. Posebno perspektivno je životno osiguranje i mirovinsko osiguranje.

Stepen razvijenosti osiguravajućeg sektora se mjeri odnosom premije i broja stanovnika. Tajodnos u 2006. godini u BiH je iznosio 83 KM po stanovniku (uz pretpostavku 4,3 milionastanovnika). Samo poreñenja radi iznos premije po jednom stanovniku u Sloveniji iznosi1.687 KM.

• Aktiva i kapital u bankarskom i sektoru osiguranja u BiH

2005 2006 2007 2008

Banke Osiguranje Banke Osiguranje Banke Osiguranje Banke OsiguranjeAktiva 12.156.809 676.065 15.231.189 707.633 19.682.436 853.339 20.820.631 888.896Kapital 1.295.177 254.300 1.612.918 263.776 1.967.104 301.287 2.237.198 332.579

Tabela 12 Aktiva i kapital u bankarskom i sektoru osiguranja u BiH

1.4. Mikrokreditne organizacije

U junu i augustu 2006. nadležni organi RS i FBiH donijeli su nove Zakone o mikrokreditnimorganizacijama koji predviña da entitetske Agencije za bankarstvo preuzmu supervizorsku

ulogu u ovom segmentu finansijskog sistema BiH.Poslovanje mikrokreditnih organizacija u BiH je zakonski regulisano od početka 2007. godinekada su na snagu stupili entitetski zakoni o mikrokreditnim organizacijama.

Sve MKO ispunjavaju zakonom propisani minimalni iznos osnovnog kapitala uplaćenog unovcu koji od 50.000 KM za mikrokreditne fondacije i 500.000 KM za mikrokreditna društva.

8 Udio životnog osiguranja se povećao sa 9,6% u 2005. godini na 14,6% u 2008. godini.




Glavni klijenti mikrokreditnih organizacija nemaju sredstava za kolateral i imaju nikakve ilimale prihode. Ove organizacije imaju značajnu ulogu u smanjenju siromaštva i podršcirazvoju malog i srednjem poduzetništva meñu socijalno ugroženom populacijom.

• Broj mikrokreditnih organizacija, broj i vrijednost plasiranih kredita, broj aktivnihklijenata

Godina 2004 2005 2006 2007 2008Broj mikrokr.organizacija

469 5010 N.P. 24 27

Brojplasiranihkredita

90.073 155.261 203.485 N.P. N.P.

Vrijednostplasiranihkredita (umil.KM)

282 441 605 971 830,1

Broj aktivnihklijenata(u hiljadama)

88 146 198 287 390

Tabela 13 Broj mikrokreditnih organizacija, broj i vrijednost plasiranih kredita, broj aktivnih klijenata

• Sektorska i ročna struktura mikrokredita

MikrokreditiKratkoročni

kreditiDugoročni

kreditiDospjela potraživanja Ukupno

Pravna lica 3.576 11.970 325 15.871Fizička lica 91.363 707.526 15.421 814.310Ukupno 94.939 719.496 15.746 830.181

Tabela 14 Sektorska i ročna struktura mikrokredita

Prema sektorskoj strukturi mikrokredita 98% (814,3 mil.KM) od ukupnih kredita plasirano jefizičkim licima, a 2% (15,8 mil.KM) pravnim licima.

U ročnoj strukturi mikrokredita na kratkoročne kredite, u koje se uključuju i dospjela potraživanja odnosi se 11% (94,9 mil.KM), a na dugoročne kredite 87% (719,4 mil.KM).

Podaci ukazuju na značajno povećanje finansijskih sredstava koja se koriste za podržavanjemikrobiznisa. Kao rezultat uspješnog rada mikrokreditnog sektora u BiH, sedammikrokreditnih organizacija iz BiH se nalaze meñu prvih 100 rangiranih mikrokreditnihorganizacija u svijetu prema izvještaju „2008 MIX45 Global:Microfinance institutions“.

Performanse ostvarene u mikrokreditnom sektoru u BiH, pokazuju da ovaj sektor ostvaruje i

socijalnu i ekonomsku funkciju.

9 Od toga članice udruženja mikrokreditnih organizacija drže većinu aktive i njihov broj je 14.10 Od toga njih 12 drži 97% učešća na tržištu i članice su Association of Microfinance Institutions in BiH(AMFI).




1.5. Lizing kompanije

Lizing je pisani ugovor izmeñu lizing kompanije (davaoca lizinga) i korisnika predmeta(primaoca lizinga). U BiH lizing je regulisan putem dva zakona: „Zakona o lizingu FederacijeBiH“ i „Zakona o lizingu RS“. Bankarske agencije FBiH i RS vrše nadzor i licenciranjekompanija za lizing.

Minimalan iznos osnovnog kapitala lizing društva iznosi 250.000KM.

Brzo su prepoznate prednosti leasinga, kao što su ekonomičnost i laki pristup, jer nisu potrebna dodatna sredstva obezbjeñenja, brza obrada zahtjeva i fleksibilnost. Na bh. tržištuove kompanije su prisutne od 2001. kada je osnovana prva leasing kompanija.

• Broj lizing kompanija, broj i vrijednost lizing ugovora

Godina 2004 2005 2006 2007 2008Broj lizingkompanija

4 6 6 8 8

Broj lizingugovora N.P. N.P. 5.560 7.301 7.218Vrijednostlizingugovora (umil. KM)

208 358 466 757 690

Tabela 15 Broj lizing kompanija, broj i vrijednost lizing ugovora Vidljivo je smanjenje vrijednosti iz tabele u 2008. godini za razliku od 2007. godine i to zbogfinansijske krize i neprilagoñenosti regulative koja prati lizing poslovanje.

• Struktura lizing kompanija u BiH

Sredstva 2005

Udio

(%) 2006

Udio

(%) 2007

Udio

(%) 2008

Udio

(%)Vozila 159,68 44 171,96 37 262,12 35 268,14 39Oprema 152,97 42 113,94 24 174,98 23 153,53 22 Nepokretnaimovina

45,14 12 177,57 38 307,19 41 264,43 38

Ostalo 4,07 2 3,92 1 12,82 1 1,66 1

Ukupno 361,87 100 467,39 100 757,11 100 687,77 100Tabela 16 Struktura lizing kompanija u BiH U milionima KM

U strukturi lizinga, kada je riječ o vrijednosti ugovora, najviše ih je sklopljeno za vozila(39%) i nekretnine (38%), na opremu otpada 22%, a na ostale aranžmane 1%.

Globalna ekonomska kriza ostavila je traga na našem tržištu kada su u pitanju lizingkompanije. U posljednjem kvartalu 2008. godine lizing kuće su gotovo u potpunostiobustavile finansiranje nekretnina (nepokretne imovine).

U nekom budućem vremenu se očekuje dalji razvoj lizing poslovanja i otvaranje novih lizingkompanija u Bosni i Hercegovini.

Da bi lizing doživio uspjeh na BH tržištu, kao što je to slučaj sa susjednim zemljama, potrebne su izmjene Zakona o PDV-u u oblasti nekretnina, što bi svim lizing kompanijama u




BiH omogućilo povoljnije uslove za poslovanje i doprinijelo razvoju i modernizaciji privredeu BiH. Još neki problemi sa kojima se suočavaju lizing kompanije u BiH su: raslojenosttržišta lizinga po entitetima koje stvara poteškoće lizing kućama koje posluju na teritorijicijele države, još uvijek nije riješen ni problem koji proizlazi iz odredbi Zakona o cestovnom

prevozu FBiH.

1.6. Finansijsko tržište

Finansijsko tržište je mjesto na kom se trguje finansijskim instrumentima i na kom se susreću ponuda i potražnja za finansijskim instrumentima. Finansijsko tržište čine tržišta kapitala itržišta novca.

Tržišta kapitala su ona na kojima postoje dugoročni finansijski instrumenti, tj. instrumenti čije je dospijeće neodreñeno ili se njima trguje barem jednu godinu dana. Na tržištima novca setrguje vrijednosnim papirima čije dospijeće je manje od godinu dana.

Finansijsko tržište BiH ima tržište kapitala, ali nema razvijeno tržište novca. Instrumentifinansijskog tržišta su relativno nerazvijeni (bez ijednog inovativnog instrumenta).

1.6.1. Tržište novca BiH

Tržište novca u BiH je u ranoj fazi razvoja, ne postoji trgovanje svim instrumentima koje podržava tržište novca.

Naime, postojeći institucionalni okvir domaćeg bankarskog sektora, prije svega nedovoljnarazvijenost novčanog tržišta, uslovljavan da se komercijalne banke pri upravljanju

likvidnošću u znatnoj mjeri oslanjaju na investiranje u instrumente novčanih tržišta uinostranstvu kroz mehanizam kupovine i prodaje KM kod CBBiH (engl.forex window).

Od 1. januara 2008. godine postoji platforma gdje će komercijalne banke na dnevnoj osnovimoći ponuditi viškove i prijaviti potrebe.

1.6.2. Tržište kapitala BiH

Tržište kapitala BiH je organizovano i regulisano na dva tržišta kapitala, od kojih je jedno uFederaciji BiH, a drugo u RS. Vrijednosnim papirima se takoñe trguje na dvije berze, SASE(sarajevska berza) i BLSE (banjalučka berza).

Tržište kapitala u BiH, po obimu prometa i broju učesnika i investitora na tržištu, još uvijek spada u red malih i slabo razvijenih tržišta kapitala. Njegov ubrzaniji razvoj onemogućavalisu entitetska raslojenost tržišta, njegova nelikvidnost, ograničena ponuda tržišnog materijala inedovoljna ekonomska razvijenost zemlje.

Pad domaćeg tržišta kapitala bio je konstantan još od sredine aprila 2007, a istovremeno je prouzrokovan negativnim dešavanjima u zemlji, kao i svjetskom ekonomskom krizom.



1 4

F i n a n s i j s k i s i s t e m B

i H

• S

a r a j e v s k a i b a n j a l u č k a b e r z a

B e r z a j e m j e s t o z a p o v e z i v

a n j e p o n u d e i p o t r a ž n j e v r i j e d n o s

n i h p a p i r a i p o s l o v a n j e v r i j e d n o s n

i m p a p i r i m a p o u n a p r i j e d u t v r ñ e n

i m p r a v i l i m a

S a r a j e v s k a b e r z a , S A S E

B a n j a l u č k a b e r z a , B L

S E

2 0 0 3

2 0 0 4

2 0 0 5

2 0 0 6

2 0 0 7

2 0 0 8

2 0 0 3

2 0 0 4

2 0 0 5

2 0 0 6

2 0 0 7

2 0 0 8

P r o m e t

1 1 8 . 8 8 9

2 0 1 . 1

3 7

5 5 5 . 3

5 4

6

5 4 . 7

1 7

1 . 2

7 4 . 3

4 0 1 1

4 7 7 . 0

7 9

7 2 . 5

2 9

1 0 0 . 8

0 7

2 7 8 . 1

0 8

3 8 8 . 4 6

5

7 4 2 . 5

8 2

2 7 5 . 0

9 0

B r o j t r g o v a n i h

V P - a

2 5 . 4 7

0

3 8 . 6

4 7

6 4 . 5

5 4

5 0 . 0

8 4

7 0 . 7

7 3

1 7 . 1

1 6

-

3 4 8 . 0

9 3

3 6 0 . 1

5 3

7 8 7 . 9 7

0

7 0 2 . 4

8 8

5 0 6 . 9

9 3

B r o j t r a n s a k c i j a

3 7

6 1

1 1 6

7 8

1 5 9

3 9

-

8 6

1 9 1

1 8 3

1 9 1

3 1

T r ž i š n a

k a p i t a l i z a c i j a

7 6 2 . 1 2 8

3 . 7

5 1 . 8

4 8

6 . 4

6 9 . 6

4 1

1 1

. 4 0 4 . 7

8 7

1 5 . 5

1 8 . 2

5 7

7 , 8

0 8 , 6

8 2

8 7 1 . 5

8 0

1 . 6

0 1 . 0

3 2

2 . 8

7 4 . 1

4 0

7 . 4

5 9 . 1 7

9

7 . 7

4 7 . 8

5 0

3 . 6

8 5 . 7

3 0

T a b e l a 1 7 P r o m e t n a b e r z

i , b r o j t r g o v a n i h V P - a i t r a n s a k c i j a ,

t r ž i š

n a k a p i t a l i z a c i j a

U h i l j a d a m a

U 2 0 0 3 . g o d i n i o s n o v a n o j e d r ž a v n o V i j e ć e z a t r ž i š t e k a p i t a l a .

O v o t r ž i š t e j e u t o m m o m e n t u

i g r a l o s a m o o g r a n i č e n u e k o n o m s k u u l o g u u B i H .

U

2 0 0 5 . g o d i n i z n a č a j t r ž i š t a

k a p i t a l a u b r z a n o r a s t e .

1 1 S a m o j e u s e p t e m b r u m j e s e c u

p r o m e t o v a n o 6 2 % u

k u p n o g p r o m e t a .



U BiH tržišta kapitala investicioni fondovi koji su prisutni nemaju uticaja na realni sektor jer su proizašli iz privatizacije, tu nema stvarnog toka finansijskih sredstava.

Broj brokerskih kuća i društava za upravljanje fondovima u BiH

2005 2006 2007 2008

Brokerske kuće 26 27 35 35Društva za

upr.fondovima24 24 2412 26

Tabela 18 Broj brokerskih kuća i društava za upravljanje fondovima u BiH

Ekonomska kriza i povlačenje investitora sa tržišta kapitala, najviše se odrazila na rad brokerskih kuća u BiH. Pad prometa na burzama uzrokovao je gubitke mnogih brokerskihkuća, koje su zahvaljujući velikoj dobiti iz prethodnih godina nastavile sa radom. Meñutim, tri

brokerske kuće su likvidirane, uslijed niske likvidnosti, te je na kraju godine posao berzanskih posrednika u BiH obavljalo 35 brokerskih kuća.

12 Dugo očekivana transformacija privatizacijskih investicionihfondova (PIF) u investicione fondove u FBiHzavršena je i u FBiH posluje 11 investicionihfondova.




Zaključak

Iz rada se može zaključiti da najvažniju kariku finansijskog sistema BiH čine bankarske

institucije. S obzirom da je sistemom dominira bankarski sektor logičnim se nameće da treba

po svaku cijenu treba sačuvati stabilnost ovog sektora. Stabilnost bankarskog sektora je proizašla iz privatizacije koja je može se reći uspješno završena. Neke od karakteristika ovog

sektora su: banke u većinskom stranom vlasništvu još imaju dominantan udio u ukupnoj

aktivi bankarskog sistema, banke drže stopu adekvatnosti kapitala znatno iznad minimalno

propisanog nivoa, sistem osiguranja depozita je prisutan i dovoljno stabilan iako ima nizak

iznos osigurane vrijednosti, udio dugoročnih depozita raste iz godine u godinu, to ukazuje da

grañani imaju povjerenja u bankarski sektor.

Svakako su i druge institucije prisutne u BiH važne karike finansijskog sistema. Te institucijeimaju još dosta prostora za napredak i iako su neke prisutne dugo koliko i banke (kao npr.

osiguravajuća društva) one su zbog ratnih dešavanja zapale u krizu gdje se još uvijek nalaze.

Mikrokreditne organizacije i lizing kompanije bilježe najveći rast u sektoru finansijskih

usluga i njihovo vrijeme tek dolazi.

Za finansijski sistem u cjelini može se reći da nije dovoljno razvijen. I da predstavlja

tradicionalan oblik finansijskog sistema. Veliki nedostatak predstavlja slaba povezanost

finansijskog sistema sa realnom ekonomijom što posebno predstavlja problem u uslovima

trenutne finansijske krize.

Finansijski sistem u BiH jeste pretrpio odreñene udarce finansijske krize, on se ipak pokazao

stabilnim. Jedan od glavnih nedostataka predstavlja i podjeljenost na dva entiteta koja se

oslikala i na finansijski sistem. Potrebno je izvršiti još reformi u finansijskom sektoru kako bi

se on uskladio sa standardima Europske unije. Meñu reformama potrebnim za pristupanje

Europskoj uniji nalazi i zahtjev za formiranje, odnosno uspostavljanje bankarske supervizije

na državnoj razini.




Literatura

• CBBiH, „Godišnji izvještaji“ od 2000 do 2008 godine,

• CBBiH „Bilten“, juli 2009. godine,

• CBBiH, „Izvještaj o finansijskoj stabilnosti za 2007. i 2008. godinu“,

• Mr Ljubiša Vladušić, mr Vidosav Pantić, Specijalne teme istraživanja: „Štednja

stanovništva i porast povjerenja u bankarski sektor u BiH“, CBBiH, decembar 2007.

godina,

• Agencija za bankarstvo FBiH „Informacija o bankarskom sistemu FBiH na dan

31.12.2006., 31.12.2007, 31. 12. 2008“

• Agencija za osiguranje BiH, „Statistika tržišta osiguranja u BiH – godišnji izvještaji za

2006, 2007 i 2008. godinu“,

• Udruženje mikrofinansijskih organizacija u BiH „AMFI Bulletin, Brošura izdata u

povodu godine mikrokreditiranja u BiH“, 2005. godina,

• „Informacija o mikrokreditnom sistemu FBiH sa stanjem na dan 31.12.2008. godine“,

Agencija za bankarstvo FBiH,

• Almir Peštek, „Edukacijski materijal – tržišta kapitala“, CBBiH.

Internet:

http://www.cbbh.ba/

http://www.azobih.gov.ba/

http://www.nados.ba/

http://www.fba.ba/hr/

http://www.amfi.ba/

http://www.leasing.org.ba/bs

finansijski sistem bih

Documents