Financiranje HVO-aSlobodan PraljakINJENICEhttp://www.slobodanpraljak.comSlobodan PraljakZagreb, lipanj 2008. http://www.slobodanpraljak.comFinanciranje HVO-ainjeniceNakladnik ................... Oktavijan d.o.o.Nikola Babi PraljakUrednik ....................... Ured obrane Slobodana PraljkaCIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne isveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 669543ISBN 978 953 7597 02 3 http://www.slobodanpraljak.comPredgovor ....................................................................................................................... 3Odluke o prometu novca ................................................................................................ 5Platni promet ................................................................. ................................................ 8Odluka o ratnom porezu u Mostaru ............................................................................. 11Uredba o prometu motornih benzina ........................................................................... 14Osnivanje Hrvatske banke dd Mostar .......................................................................... 15Osnivanje mjeovite banke Hrvatska Banka dd Mostar .......................................... 24Uredba o reguliranju platnog prometa u hrvatskim dinarima u HZ HB ...................... 27Naredba o obaveznoj uplati deviznih sredstava .......................................................... 28Hrvatski Nacionalni fond Chicago .............................................................................. 30Devizne doznake iz inozemstva .................................................................................. 33Odobrenje za podizanje gotovine ................................................................................ 35Odluka o konverziji novca ........................................................................................... 44Odluka o obveznom financiranju obrane ..................................................................... 46 Odluka o visini naknade dnevnica za vojsku ............................................................ 53Izvrenje posudbe novca HVO od strane MORH-a ..................................................... 59Godinje financijsko izvjee za 1993. god. HR HB .................................................... 61Poseban prilog knjizi dijelovi zapisnika svjedoenja Miroslava Rupia ................. 66SADRAJhttp://www.slobodanpraljak.comPREDGOVORJedna od neistina i lai o ratu u BiH, o HZ HB, HVO-u, o Hrvatima koji su u BiHnarod jeste tvrdnja da su ih Hrvati iz Hrvatske financirali.Hrvatska je siromana, izmeu ostalog, i zato to je prehranjivala i naoruavalaHVO, te Hercegbosanske brane i opanare, bjeloarapaki, divlji i neradniki, lijeni svijet - tako zbore i piu gomile liberalnih humanista ispijajui po svjetskim metropolama loa pia. Kmetski udvorni, spram svake bjelosvjetske ue, moraju i oni imati nekoga nad kim e trenirati svoju imperijalnu nadmo.Tako to valjda mora biti.to vie humanistike kuknjave, uenja i dobro plaenih predavanja, to vie mrtve djece od gladi u Africi i ostalim Afrikama.Vie je ljudi unesreila prisila EU o liberalnoj trgovini s Afrikom nego e ih liberalno humanistika nagvadala spasiti.Toliko o toj burleski.U knjizi i na web-u iznijeteinjenice neka dakle poslue razumnim ljudima.Neka im te injenice pomognu da nikad, ni u kom sluaju i pod nipoto ne popuste budalama."Pametniji poputa" smijena je i glupa i neistinita poslovica.Slobodan Praljakhttp://www.slobodanpraljak.com 3http://www.slobodanpraljak.com 4http://www.slobodanpraljak.com 5http://www.slobodanpraljak.com 6http://www.slobodanpraljak.com 7http://www.slobodanpraljak.com 8http://www.slobodanpraljak.com 9http://www.slobodanpraljak.com 10http://www.slobodanpraljak.com 11http://www.slobodanpraljak.com 12http://www.slobodanpraljak.com 13http://www.slobodanpraljak.com 14http://www.slobodanpraljak.com 15http://www.slobodanpraljak.com16http://www.slobodanpraljak.com 17http://www.slobodanpraljak.com18http://www.slobodanpraljak.com19http://www.slobodanpraljak.com 20http://www.slobodanpraljak.com21http://www.slobodanpraljak.com 22http://www.slobodanpraljak.com23http://www.slobodanpraljak.com24http://www.slobodanpraljak.com25http://www.slobodanpraljak.com 26http://www.slobodanpraljak.com27http://www.slobodanpraljak.com 28http://www.slobodanpraljak.com29http://www.slobodanpraljak.com 30http://www.slobodanpraljak.com31http://www.slobodanpraljak.com 32http://www.slobodanpraljak.com33http://www.slobodanpraljak.com 34http://www.slobodanpraljak.com 35Prijepis dokumentaNARODNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINESARAJEVOSarajevo, 10.12.1992.god.Broj:6-30-1/92Na temelju lanka --- zakona o bankama i drugim financijskim organizacijama - lanka 1. Uredbe sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se u Bosni i Hercegovini primjenjuju kao republiki zakoni ( -- list Republike Bosne i Hercegovine br.-----), Narodna banka Bosne i Hercegovine donosiR J E E NJ E1. Izdaje se dozvola za osnivanje Mjeovite banke Hrvatska banka d.d. Mostar.2. Ovo rjeenje je konano.O b r a z l o e nj eOsnivaki odbor Mjeovita banka Hrvatska banka d.d. Mostar podnio je Narodnoj banci Bosne i Hercegovine zahtjev za izdavanje dozvole za osnivanje banke sa propisanim dokazima i dokumentacijom.Razmatrajui ovaj zahtjev, u Narodnoj banci Bosne i Hercegovine ocjenjeno je da su ispunjeni zakonom propisani uvjeti za osnivanje banke, kao i da je zahtjev opravdan jer je rijeen kao u dispozitivuNa temelju lanka -- ----- --------- Zakona o bankama i drugim financijskim organizacijama ovo rjeenje je konano u upravnom postupku, ali se protiv njega moe povesti upravni spor podnoenjem tube Upravnom sudu Bosne i Hercegovine u Sarajevu u roku od 90 dana od dana primitka ovog rjeenja.http://www.slobodanpraljak.com 36http://www.slobodanpraljak.com37http://www.slobodanpraljak.com38http://www.slobodanpraljak.com39http://www.slobodanpraljak.com 40http://www.slobodanpraljak.com41http://www.slobodanpraljak.com 425http://www.slobodanpraljak.com4314http://www.slobodanpraljak.com441http://www.slobodanpraljak.com45http://www.slobodanpraljak.com46http://www.slobodanpraljak.com47http://www.slobodanpraljak.com48http://www.slobodanpraljak.com49http://www.slobodanpraljak.com50http://www.slobodanpraljak.com51http://www.slobodanpraljak.com52http://www.slobodanpraljak.com 53http://www.slobodanpraljak.com 54http://www.slobodanpraljak.com55http://www.slobodanpraljak.com56http://www.slobodanpraljak.com57http://www.slobodanpraljak.com58http://www.slobodanpraljak.com 59http://www.slobodanpraljak.com60http://www.slobodanpraljak.com 61http://www.slobodanpraljak.com62http://www.slobodanpraljak.com 63http://www.slobodanpraljak.com64http://www.slobodanpraljak.com65http://www.slobodanpraljak.com 66http://www.slobodanpraljak.com 67http://www.slobodanpraljak.com68http://www.slobodanpraljak.com69http://www.slobodanpraljak.com 70http://www.slobodanpraljak.com 71http://www.slobodanpraljak.com72http://www.slobodanpraljak.com73http://www.slobodanpraljak.com74http://www.slobodanpraljak.com75http://www.slobodanpraljak.com76http://www.slobodanpraljak.com 77http://www.slobodanpraljak.com 78http://www.slobodanpraljak.com79http://www.slobodanpraljak.com 80http://www.slobodanpraljak.com 81http://www.slobodanpraljak.com 82http://www.slobodanpraljak.com83http://www.slobodanpraljak.com 84http://www.slobodanpraljak.com 85http://www.slobodanpraljak.com 86http://www.slobodanpraljak.com 87http://www.slobodanpraljak.com 88Poseban prilog knjiziPripremio istraivaki tim generala Slobodana Praljka.MIROSLAV RUPIDIJELOVI ZAPISNIKA8.10.2007Na pitanja tuitelja odgovara:U logistiku bazu Grude doao je u 8. mjesecu 1992. kako je HVO bio u procesu osnivanja, nisu imali nikakav razvijen sistem, sve se moralo kreirati, pa i financijski odjel. Trebalo je postaviti shemu kako odjeltrebabitipostavljen,svejetrebalobitidokumentirano,trebalasupravilaisvapratea dokumentacija.Bio jeufinancijskomodjeluHVO-vojnomiuspostavljaojefinancijskustrukturuzapotrebevojnog dijela HVO, a civilni je bio posebno, a ef civilnog financijskog odjela bio je Neven Tomi.UBiHuvrijeme1992.nijepostojalabankauHZHB,zatosekoristilopodrunicomuImotskomiu Opuzenu.Gotovina se podizala u HRD-ima, rijetko u DM.Dokument P 10294 , je dokument banke iz koje je podignut novac, a dokument potvruje daSam je Miroslav Rupi preuzeo 70 miliona HRD-a ili 15.000 DM. Valutni teaj je bio 4.000 HRD-a =1 DM.Pripodizanjunovcanijeseradiloonovimnovanicamave oupotrebljavanim.Kadasepodizao novacbilojepotrebnoodobrenjeNBH.ToodobrenjetrailajePrivrednabanka,ane onajkojije podizao novac.Iznimno je podizao DM ako je trebalo plaanje u Njemaku ili slino.PlaanjeHVO vojnomdijeluovisilojeodopinedoopine.Nekeopinenisumogleplaati jedinice na svojem podruju.PlaesuisplaivaneizGrudazaprofesionalnuvojsku,upoetkuugotoviniakasnijenabankovni raun pojedinaca.Profesionalnivojnici suoni koji su potpisali ugovor saHVO.Plaaprofesionalnih vojnika, vojnika s ugovorom bila je oko 400 DM. Plaalo se u HRD-ima, jer u to vrijeme u BiH nije bilo domae valute, pa se koristila ili HRD-ima ili DM.http://www.slobodanpraljak.com89Aktivni pripadnici brigada dobijali su oko 150 DM. Razlika u plai izmedju pripadnika profesionalnih postrojbi i aktivnih vojnika u brigadama je postojala zbog niza okolnosti. Profesionalne jedinice bile su smjetene u vojarni 24 sata. Aktivni vojnici su poslije odraene obveze ili kui i nisu bili stacionirani u vojarni. Vojarne nismo niti imali.Plaa moja bila je od 80 do 200 DM ovisno o inflaciji.Na pitanje, a nakon to su pregledani dokumenti koji govore o pozajmici od strane RHHVO- u,koliko je HVO dugovao RH na kraju rata, odgovorio je:U 1992 godini HVO-e je primio 1.400.000 maraka od MORH-a, a u 1993. godini primio je oko 4.500.000 maraka. Medutim, ako znamo da je hrvatski narod iz BIH koji je u velikom broju ivio izvan BiH a koji je bio obavezan da plaa mjesene obroke kako bi financirao obranu BiH, tada, po mojoj ocjeni, Hrvatska ima daleko vei dug prema BiH (vjerojatno je mislio HZ HB) nego to je novac koji je bio transferiran.Kad govorim o dugu, tada mislim na Herceg Bosnu u cjelini a ne na HVO vojni ili HVO civilni dio.Sudac Antonetti u svojem pitanju ukazuje na okolnost iz iskaza gdje je reeno da oni koji nisu ivjeli u BiH (Hrvati) su trebali sudjelovati u obrani BiH i ako je dobro razumio, ti ljudi su trebali plaati svoje doprinose u RH i to objanjava zato je RH davala novac HVO-u.Rupi; da, ja mogu to objasniti. Novac je bio prikupljan od naih ljudi koji ive izvan zemlje.General Zagorac bio je asnik hrvatske vojske koji je bio pomonik ministra uka i kljuna figura za logistiku hrvatske vojske i bio je na elu tvrtke koja se zvala Ray Allan (vjerojatno misli na RH Allan) ija je svrha bila osigurati oruje za vojsku. Onje bio potpisnik rauna i potvrda te i rauna u banci preko kojih je prikupljan novac od ljudi iz inozemstva. Kako je rat u RH zapoeo prije nego u BiH, Hrvatska je otvorila taj raun kako bi sredstva bila uplaivana u taj raun pa su Hrvati iz BiH takoder uplaivali novac na taj raun kao pomo Hrvatskoj koju su uvijek smatrali svojom domovinom. Kada je rat poeo u BiH, nastavljali su plaati novac na isti raun na koji su i do tada uplaivali. Tako je Hrvatska imala obvezu da transferira dio novca u BiH (pretpostavlja se HZHB).Na pitanje suca, prema vaem znanju koliki je ukupan iznos novca koji su Hrvati koji ive izvan BiH i koji su uplaivali novac na taj raun, a kojim je upravljao general Zagorac.Rupi: danas, milijarde su iznos kojim se barata. Milijarde maraka, 2, 3, 5. postoje pekulacije oko brojki. Medutim, ja to znam jer sam itao u novinama i odatle meni informacije.Sudac: ako taj raun doista postoji, onda bi znai mogli imati zapise u hrvatskom budetu za 1992. i 1993. godinu. Mi bismo morali nai stavke u budetu da je to prihod od donacija od Hrvata iz inozemstva. Rupi: ta stavka doista postoji. RH ima tu informaciju i jo se utvruje koliki je iznos novca doao na taj raun, tako da konani iznos jo nije poznat.Praljak: moda bi svjedoka trebalo pitati gdje su bill ti rauni na koje je uplaivan novac? U kojoj zemlji? I da to nije bilo u Hrvatskoj? Da li je to bilo u Villachu, Klagenfurtu, Njemakoj?Antonetti: kad govorimo o sredstvima, uzmimo npr. Hrvate koji ive u Americi. Da li bi novac iao preko USA rauna prije nego to bi doao u RH? Imate li bilo kakve informacije o putevima novca koji je transferiran?http://www.slobodanpraljak.com 90Svjedok:nemoguejeuzetinovacizAmerikeilibilokojedrugenormalnezemlje. Vinemoete jednostavno uzeti cash, vi to morate raditi novanim transferom izmeu banaka i hrvatska je otvorila u Austriji, koliko ja znam Hypo bank Austria u Villachu, raun. Ne znam za druge banke ali znam da je bilo rauna u Lichtensteinu i u Austriji.Dalje iz iskaza slijedi...Novac koji je stizao u Grude, bio je koriten za plaanje hrane, oruja i plae vojnika. Ali najvie za plae.TuiteljpokazujedokumentP10301kojigovoriodeviznomtednomraunuisvjedok napominjedasuHrvatikojisuivjeliuinozemstvuilikojisuemigrirali,uplaivalinovacinataj raun. A na tom raunu se radilo samo s DM.Ja sam znao, iako to nije spadalo u moj posao, da se novac skuplja i od taksa, carina, kao dio prihodaodzajednice,asluilojekakobiseisplaivaleplaevojnicima.Ponavljadanijebilo bankovnogsistemauBiHpasuraunimoralibitiotvorenidrugdje.PoduzeaspodrujaHerceg Bosne, ako su radila sa stranim zemljama, trebala su to obavljati transkacijama kroz bankovne raune, pa se to moglo samo otvaranjem nerezidentnih rauna kod privredne banke u Hrvatskoj a za plaanje u Njemakoj,Nizozemskojilibilokojojdrugojzemlji.NovaczaHZHBdolaziojebilooddonacija, bilo od taksa i carina. Ali ne mogu rei o kojim se iznosima radi. Vano je imati na umu da je Herceg Bosna bila u stvaranju; stvarali su se zakoni, nije bilo financijske policije, nije bilo zavoda za porez, pa je teko bilo nekoga prisiliti da plaa takse i daje dobrovoljne priloge.Trebaimatinaumuda jecijelovrijemetrajaorat,ljudinisuradili,nitanijeradilo,poduzeanisu radila,bilojenetomalotrgovine.Nitanismo proizvodili, sve smomoraliuvoziti.Prematome,to smo skupili, smo skupili i to je bio problem u skupljanju sredstava. A nije bio uspostavljen sistem koji bi mogao vriti kontrolu.Krajem 1993. godine kada je osnovano ministarstvo obrane, sastojalo se od sektora. Jedan od sektora biojesektorzaopskrbu,nabavu iproizvodnju,pajecentralnalogistikabazapostalasektorza nabavu, opskrbu i proizvodnju.RazgovaraseodokumentuP08118, ato jeizvjeeJelaviaod25marta1994kojeusebisadri godinje izvjee za 1993. godinu.Vojni platni popis tijekom 1993. godine bila je oko 102.000.000.000 dinara.Na pitanje tuitelja moe li dati visinu nepodmirenog duga (potraivanje) HVO-a na kraju rata.Dug je bio preko 100.000.000 maraka. Dokument P10267. to je dokument koji se sastoji od 4 razliita dokumenta koje je pripremio Rupi u 6.mjesecu1998.god.UdokumentustojistanjeobavezaHVO-a4.juna1998.iznosi342.000.000 kuna. 1994. ili 1995. godine ime hrvatske valute se promijenilo i uspostavljena je kuna, pa taj iznos od 342.000.000 kuna je dio iznosa koji treba uraunati u 100.000.000 DM-a. http://www.slobodanpraljak.com91Defacto,radiseo80.000.000 DM-a,prematome,dugHVO-ajebiooko100.000.000.alijane mogu rei da li je to vojni dug ili ne jer su stare obveze plaane a nove nastajale. Mi smo vjerojatno platilidugoveizrataalisnovcem1996.,1997.i1998.staresmodugoverjeavalialisunovi nastajali.Pomo RHbilaje480.000.000kuna,takodajei1998.godineHVOprimaofinancijsku potporuodRH,ali tadajepostojaosporazumizmeduRHiBiHopomoivojscifederacijeBiH HVO-komponenti.ABIH,kaodrugiintegralnidioarmijefederacijeprimalajepomo izarapskih zemalja.Napitanjetuiteljazatosuiznosiiskazivaniukunama,svjedokodgovora,jertadajo nijebilo domae valute i tek krajem 1998. ili moda ak 1999. uvedena je konvertibilna marka. Nisam siguran u datum. A kuna je bila slubena valuta do 2000. godine kada je slubena valuta postala marka.Na pitanje tuitelja potvruje da je HVO imao helikoptere i to misli 2, koji su bili u Posuju a letjeli su da bi nosili hranu u Srednju Bosnu kad je bilo mogue.To je zavretak direkta.Cross Karnavas.VisteHrvatizVarea,akako jetezatuiteljstvadajeHZHBetnikiistilaHrvateizrazliitih mjesta Srednje Bosne, jeste li vi iz Varea otili zato to ste bili istjerani od Hrvata?Tonijetono.JasamotiaoprijesukobasBonjacima,meutimznamdasuHrvatiizVarea istjerani od strane A BiH.Herceg Bosna je osnovana u zatitu hrvatskog naroda pred kojom je stajala prijetnja napada. Svrha je bila da se obrani narod.Nisupostojalekomercijalnebankeinijebilo centralnebankeuBiHitimemislimnaBosnui Hercegovinu. Za vrijeme rata pokuali su osnovati centralnu banku ali kako nisu bili ispunjeni uvjeti za osnivanje, ona nije mogla funkcionirati jer BiH nije imala svoju vlastitu valutu.UrazgovoruodokumentuID0l765od10.11.1992.utvrenojeda jeslubenidokumentguvernera narodne banke BiH kojiautorizira osnivanjemjeovito v1asnitvo hrvatske banke kako bi obavljala meunarodne novane transakcije.Bilo je vrlo teko zbogratnih okolnosti da bi SDK funkcionirao normalno, ali unato tome,krozto vrijeme,nesamouBiH,negoiudrugimrepublikama,dolojedotransformiranjaizdirigirane ekonomije dotrineekonomije,tonije,nekikoracisubilipoduzetiupravculiberalizacijeali financijskastrukturauzemlji jeidalje bila bazirananastaromsistemuatojenormalnojerjesve bilo u v1asnitvu drave.Kada je poeo rat, u Sarajevu su tiskali bonove koji su mogli biti koriteni samo na teritoriju Sarajeva kao neka vrsta zakonitog plaanja.Dokument P00606 od 20.10.1992.ukojemjenavedenoproraun HZ HB-BHD to znai bosansko- hercegovaki dinar i postojao je raun za proraun HZ HB-a koji je bio u hrvatskim dinarima. Tako dajeustvarive odkrajaoktobra1992postojaladvaraunajedanzabosanskidinarijedanza hrvatski dinar.http://www.slobodanpraljak.com92Napitanjedadefiniratojenerezidentniraun,odgovara;pravnisubjektjednezemljemoeimati nerezidentniraunudrugojzemlji.Tojedaklepomoniraunutreojdravi.Takviraunisu potrebnijerbankovnisistemuBiHnijefunkcioniraopaseizBiHpremainozemstvunijemoglo vriti plaanje. Razlog tome je to za cijelu BiH vlada u Sarajevu nije donijela propise tako da je bilo nuno otvoriti nerezidentni raun.Dokument1D01768jedokumentod12.2.1992.aradiseosporazumuop!aanjuizmeduRHi SRBiH. Prema lanu 1, sva plaanja izmeu RH i SRBiH od januara 1992. bit e plaena u domaoj valutiRHiudomaojvalutiSRBiH.,aulanu2stranesporazumadogovarajudaesvaka omoguitiotvaranjenerezidentnihraunaskomercijalnimbankamaislubamadrutvenog knjigovodstvaudomaojvalutiodnosnerepublike.SporazumjepotpisaoministarfinancijaBiH Momilo Peji a drugi je bio ministar Martinovi.BiHbuduidanijeimalarazvijenibankovnisistem,imalajesporazumis RepublikomSrbijomo nerezidentnimraunima,atosehrvatskestranetie,trenutkomosnivanjahrvatskebanke, nerezidentni rauni su otkazani.Dokument 1D01763 od 9.11.1992. pismo elektroprivrede iz Sarajeva o nabavljanju dobara u stranoj valuti. Elektroprivreda BiH odluuje da e nabaviti satelitske telefone za oko 239 000 US $. Nadalje u dokumentu pie kako elektrina energija se isporuuje van preko elektroprivrede samo u Hrvatsku, mi nemamo konvertibilne valute. Zbog rata i zbog situacije koja je vladala u to doba u BiH, centralna bankanijefunkcioniralaibankovnisistemnijefunkcionirao.Nadalje,premadokumentuslijedi,s ciljemrjeavanjaproblemaunabavistranevalutezasatelitsketelefoneda tasredstvabuduuzetas deviznihraunaABIH,azauzvratelektroprivredaBiHdajenaraspolaganjeABIHsvoja potraivanjaodRHuhrvatskimdinarimaposlubenomteaju.SvjedoknavodidajeABiHimala otvoreniraunuAustrijiivjerojatnodrugiuHrvatskoj.Takodajeivlada BiHiABiHsuimale nerezidentne raune. Rupi: kao to je vidljivo iz dokumenata, konane bilance, svaka kuna koja je dola iz RH ima svoj pisanitrag gdje jepotroenadok ABIHtonijeimalaalipostojidokument gdjeAlijaIzetbegovi binapisao,npr.DajHarisuSi1ajdiu,Hasanuengiuilidrugima,milion dolara. I s tim komadom papira, rukom pisanim, iao bi u Be ipokupiomiliondolarabeztragana to su ti novci potroeni.Dokument1D01767jepotpisaoZlatkoLagumdijakojijebiozamjenikpredsjednikavladeRBiH 26.1.1993., a to je odluka o otvaranju nerezidentnog dinarskog i stranih valuta rauna u RH. Tako da je i vlada BiH otvarala nerezidentne raune.P00985,dokumentjeod1.10.2003.,privrednabankaZagreb.Ovajdokumentgovoriotomedaje istranisudacutvrdiodajesveraenosukladnosporazumuizmeuRBiHiRHod19.3.1992.is naputcima koje je davalo ministarstvo financija pa zbog toga to nije bilo nikakvo kazneno djelo.1D01772jedokumentkojipotvrujedajeopinaTomislavgraduskladusnjihovimstatutom organizirala samofinanciranje na nain da je zahtijevala priloge i to od graana koji imaju plae time da graani koji ive vani moraju plaati 400 maraka po putovnici za mukarce a ene moraju plaati 100. A dravljani zaposleni u Austriji moraju plaati razliite iznose. http://www.slobodanpraljak.com93Dokument1D01771govorionainufinanciranjaopinePosujeafinanciranjenaistinain doprinosima od graana s podruja opine koji su stalno zaposleni vani. Dokument 1D01757 Oraje 21.4.1992.,odlukakojomratnopredsjednitvovrikonverzijuizjugoslavenskihdinarauhrvatski dinar, a svjedok kae da je to bilo neophodno s obzirom na dogaaje u to vrijeme u BiH.Dokument1D01758od19.9.1992.jeodlukaoosnivanjupravanafinancijskukompenzacijuza obiteljipalihinestalihvojnika106.HVObrigadeBosanskaPosavina.Dakle,plaanjaizGrudaza obitelji palih vojnika bila su obaveza i ovaj dokument to potvruje. Govoreiouvoenjuhrvatskogdinara,svjedokjerekaodasupostojaladvarazlogazato;prvi osnovni razlog bilo je to to gotovo uope nije bilo trgovine ili one koje je bilo, bila je s tvrtkama iz RH. Drugi razlog bio je taj to je u dravnoj blagajni Jugoslavije ostao ogromni iznos jugoslavenskih dinara te su tako devalvirali v1asnitvo BiH.U crossu Karnavas prolazi kroz dokumente iz opine do opine iz kojih je vidljivo da je svaka opina imalagotovoistinainosiguranjasredstavazavojnepotrebenanaindasuodvojnihobveznika traili doprinose.Npr. opina Livno financirala je i bojnu Bruno Bui s 1.500. 000 hrvatskih dinara ali kao pomo.Taj iznos u njemakim markama iznosi oko 2000 DEM u to vrijeme.Od septembra 1993. godine, po zakljuku svjedoka, HVO se polako poela formirati kao vojska pod immislidajetrebaloimatitovieprofesionalnihvojnikaadabisedomobranireducirali.Na podruju Herceg Bosne nije postojala teritorijalna obrana ve su postojali domobrani. Domobranska pukovnija bila je opinska i sastojala se od ljudi iz opine u kojoj je osnovana.Dokument1D00297od9.10.1993.odlukaoiznosukompenzacijezavojnikekojisuposlanina posebanzadatakpoodluciglavnogstoera.Poodluci,svakivojnikdobija17DM-apodanu,a odluka se odnosila na domobransku jedinicu.Tuzla je u to vrijemebilamuslimanska opina u smislu da su veinski dio populacije bili Bonjaci. TamojeABiHbila,uzkojujepostojaoiHVOizajednikisunastupali.OpinaTuzlatakoerje imala odredbu otomedastanovniciopineTuzlakojisuuinozemstvumorajumjesenoplaatiza potrebeobraneTuzlaanovacseuplaivaouPrivrednubankuZagrebiliubankuuNjemakoj (I D00854).Tu odluku potpisao je Selim Belagi.1D00868 od 16.9.1992. nalog o nametanju posebnih poreza po kojem sve pravne, graansko pravne i civilneosobekojeprodajurobuiliuslugeiproizvoairobeirokepotronjeobaveznisuna podrujuopineTuzlaplaatiposebneporeze,priemujezacigareteizaalkohol30%,a10%za ostaleproizvode.Radiseospecijalnomratnomporezusciljemdase financiraABiHidruge opinske slube. Prema tome, ovi dokumenti iz Tuzle slini su dokumentima iz raz1iitih opina na podruju HZ HB i tako je bilo na cijelom podruju BiH-a, pri emu mislim na dio koji su kontrolirali A BiH i HVO. Sve je raeno po istom principu. http://www.slobodanpraljak.com941D01756 od 5.3.1993. odluka o obveznoj uplati strane valute za osobe koje su privremeno zaposlene u inozemstvuaza1993.godinu.Uplatesuvrenenanerezidentneraunealiinarauntuzlanske banke, to znai daje u Tuzli postojala banka koja je funkcionirala ali ne u 1992. ve u 1993. godini. Iako je postojala banka, postojali su problemi u Tuzli kao i u Mostaru s tim da je u Mostaru bilo malo bolje jer je postojala cesta za Hrvatsku a Tuzla je bila u okruenju i nisu mogli izvesti novac iz Tuzle. OpinenapodrujunakojimasubiliABiHiHVOsvojimodlukamaoporezimailinaredbamao doprinosimanastojalesusefinancirati.tosetiefinanciranjaodstranedijaspore,apodtimese misli osobe koje ive u inozemstvu i rade u inozemstvu, to je bio prilog na dobrovoljnoj bazi. A ti isti kojisuvaniradili,bilisuobvezniciiratnihporezakojisubiliodredenipoopinama.Takoda, dobrovoljniprilozisenemogusmatratiporezomjersuoninadobrovoljnojbazinegokaopomo Hrvatskoj i BiH. Novac je dolazio na raun koji je kontrolirala vlada RH i vrlo malo od tog novca je bilo transferirano nama (1D01755).1D01754-hrvatskanacionalnazakladaChicago, imena darovatelja za Hrvatsku i BiH1991.,1992.i 1993. 1D01774-okooperacijiimeusobnojpomoiizmeduRHiBiHupitanjimacarine,potpisanu Sarajevu 27.7.2000.Na pitanje suca, da li ima ikakvog znanja ili indikacije da je postojao slubeni nain finaciranja RH to znai da je novac bio predvien u budetu RH za financiranje HVO-a, svjedok odgovara kao to samve napomenuo,janeznamodaklejenovacdoao. JasamrekaodajeizRHu1992.godini dolooko1,4milionaDM-a,alineizbudetanegoizRH-aodnovcakojijebioplaen,odstrane naih ljudi iz inozemstva., a u 1993. godini toje bilo oko 4,5 miliona DM-a.Cross Senka NoicaKadasmogovorilioprofesionalnimvojnicimaivojnicimakojisu biliplaeni,akojisubili pripadnici brigada i jedinica koji su bili na plai, kao to su lanovi zapovjednitva glavnog stoera, operativnih zona, operativnih grupa i zapovjednici brigada, bili su plaeni po odjelu obrane.Mobilizirana brigada je isto to i domobrani, kao to sam rekao, domobrani bi po JNA bili pripadnici TO-a, a u Hrvatskoj, TO je ustvari domobranstvo. Mobilizirana brigada je isto to i domobrani jer to su ljudi koji su radili odreeni dio posla a zbog rata kako bi branili svoje kue, bili su mobilizirani u jedinice koje su se zvale domobranske.PraljakGdineRupi,postojalesuprofesionalnebrigadekojesubilepripadaleopinamaipostojalesu rezervnebrigade.Kasnijesuterezervnebrigadepostaledomobrani,prijetoga,bilesurezervne.U domobranima su bili ljudi iznad 55 ili 60 godina. Domobrani su bili samo oni koji su bili mobilizirani za te brigade kako bi obavljali lagane dunosti.2D00538-dokument koji pokazuje da je opina Livno imala otvoreni raun u Frankfurtu.2D00536odnosisenaPosuje.Izdokumentaslijedidajeu1992.godiniopinaPosujedonijela odluku o financiranju mobiliziranih vojnih obveznika.http://www.slobodanpraljak.com952D00539-odlukaopineTomislavgradod21.12.1992.godinekojadonosiizmjenuodreene prethodneodlukeopoduzimanjumjeraprotivvojnihobveznikakojinisuispunilisvojeobvezeod 15.12.1992.Uparagrafu3navedeneodluke,navedenojedaiznoskojijeplaenkaopomo RH neebitiuzimanuobzirkaopodmirivanjefinancijskihobvezaprema opini.Jesteliznalidasui dravljani R Hrvatske, a ne samo Hrvati iz BiH za vrijeme agresije JNA na Hrvatsku tijekom 1990. i 1991. plaali donacije u vidu pomoi RH.Prema toj odluci, na podruju opine Tomislavgrad bilo je nuno plaatiati doprinose za HVO i to je bila nova obveza.PitanjeAntonettija:premadokumentuproizlazidajenovackojijeiaoizopineTomislavgradi drugih opina bio poslan u RH i da je taj novac dolazio samo od dravljana Hrvatske iz inozemstva. Svjedokodgovara;Hrvatikojisuivjeliuinozemstvusuplaalialiopinajeodlukomrekla;vi jeste platili novac na raun no vi imate dunost braniti svoju opinu, to jest, financirati vau vlastitu opinu.Drugimrijeima,totosteplatili,neodnosisenanauopinu,pastogamorateplatitiza nau opinu.OpinesuskupljalenovacodpojedinacaitakoskupljennovacnisuslaliuHrvatsku,njimesu financirale svoje vojnike.2D00535-premadokumentuproizlazidajeopinaTomislavgradsamasebefinanciraladanije dobivala pomo od drugih opina niti od HZ HB i da odjel obrane nije imao dovoljno sredstava da financira pripadnike HVO-a.Svjedokujepredoendokumentizkojegproizlazidasunovcipodizanizaopineepe,Maglaj, Novieher,Tesli,ZavidoviiiZenicakojenisubileusastavuHZHB,ali suutimopinama postojale HVO jedinice a s nekima su se one zajedno borile protiv A BiH.U odnosu na 1. hercegovaku brigadu koja je pokrivala podruje apljine i Stolca, to podruje nije imalo nikakve ekonomske aktivnosti i ba nita nije tamo funkcioniralo.Nikakav novac nije mogao biti prikupljen, pola brigade je bilo sastavljeno od Bonjaka pa suzbogtogaonidobivalivienovacanegodrugi (MisliseizGruda). BrigadajepokrivalaNeum, apljinu i Stolac. Dokument 2D00150-dokument odjela obrane od 9.6.1993., pregled nacionalne strukture pripadnika HVO-a pod brojem 14. je 1. hercegovakabrigada,kojajeutovrijeme,dakleujunu1993,imala 4686 pripadnika od kojih je 1659 muslimana. Kanjenika bojna je imala 280 pripadnika od kojih je 116 bilo Bonjaka.2D00534-pismo Mate Bobana od 20.4.1992. adresirano na Peru Milolaa, Martina olji i Ivu Zrno, kojimseMateBobanzahvaljujenadonacijamakojesubileuzakladizapomo HercegBosnii kojim Mate Boban trai da novac koji su donijeli, podnesu ministarstvu financije RH. Dokument2D00533-potvrdaministarstvafinancijaRHoprijemustranevaluteuiznosu224,000 DM-a i kojom se obvezuje da e informati hrvatski nacionalni odbor u Grudama o iznosu sredstava kojasuprimljenaazaobranuHercegBosne,aHVOtrebainformatiopineuHZHB.Opinesu nabrojane. Prema tome, 224,000 DM je novac koji je primljen od pojedinaca i predan ministarstvu financija RH.http://www.slobodanpraljak.com962D00543-dokumentaustrijskebankeopologuiznosaod53,000DModstrane JureZovko, 27.4.1992. Sredstva za pomo Hrvatskoj i BiH iz kojeg se vidi da je novac uplaen na iro raun koji se nalazio u Bobanovom pismu za pomo Herceg Bosni.PravaHVOiABiHvojnikapopitanjuvauerauprivatizacijiipopitanjuostalihpravabila izjednaena i uspostavljenjem federacije BiH.PitanjeAntonetti-2D00150 - tosetieHVO-a,ukupanbrojvojnikabioje36.797,podijeljenokao to slijedi, 30.841 Hrvat i 15.956 muslimana.Iz ega slijedi da je veliki broj muslimana bio u HVO-uipitasvjedokadalimujetobilopoznato. Svjedok odgovara da je znao da su muslimani bili u HVO-u, nije znao toan broj ali kad bi pripremao zaplaeliste,nailaziojenaimenamuslimana.Antonettipitaokanjenikojbojni,paispadadaje 41% imala muslimana a svjedok kae da je znao da su se muslimani nalazili u kanjenikoj bojni ali nije znao tono koliko njih.RedirektU redirektu na pitanje tuitelja potvruje da je dug HVO-a u 1999. ostao na 80.000.000 DM dok je dug A BiH komponente bio daleko vei.PitanjesucaMindue:godinjiizvjetajfinancijskogposlovanja,strana7naengleskom,prijem njemakihmarakaodMORH-a.Akorazumijem,tojebionovackojisuposlalidonatoriakroz MORH je iao samo u tranzitu. (u zapisniku nije naveden odgovor, ali je oito odgovor bio da).DaljeMindua:hrvatskakatolikamisijaEsslingen,jesulitoprivatnidonatoriilicrkvasvjedok odgovarahrvatskakatolikamisijauEsslingenunavedenajezatotosunjeziniupljaniumisiji skupili sredstva i uplatili na raun. To su znai privatne individue, koje su osigurale sredstva i to nije bila upa ili neka religiozna ustanova.Odgovor;katolikemisijeusvijetupridruilesuseskupljanjusredstavazaobrambenirat.Tako je bilouAustraliji,Americi,Njemakojisvugdjegdjesupostojalehrv.Misije.Hrvatskajekatolika zemlja a u BiH konstitutivni dio su i katolici po vjeri i oni su skupljali novce za obranu.Dalje Mindua pita;prema tome,osobakoja je vodila katolikumisijujeskupljalanovceipredavala ih.Odgovor:osobakojajevodilakatolikumisijubilajeosobakojojsevjerovalo.Tadasulanovi misijedonosilinovacknjemuaonbi,kaotosmovidjeliudrugomprimjeru,predaotajnovacs popisom osoba i iznosom koji su osobe dale.Scott;Kadsegovorioizvjetajuoprihodima,nekolikoredakaodkraja,ponovnosepominjeMORH. Moete li objasniti u kojoj je to valuti?http://www.slobodanpraljak.com97Odgovor:udokumentulijepopiedasutovicarskifranci.Upoetku,prilikomprikupljanjasuto bili vicarski franci, ali su kasnije konvertirani u hrv. dinar, tako da su svi iznosi u ovom izvjeu u hrv.dinarima.Konvertiranisuiiznosiunjemakimmarkama,francimaiilinzima.Iovdjene govorimotomedaje268.000.000marakabilopodignutonego268,000,000hrv.dinaraakad preraunate, to je iznos od 60,000 DM-a.A ako sepogledanasamom poetku stranice, vidi se da se radi o strukturi prihoda od 1.1.1993.do 31.12.1993. izraenoj u hrvatskim dinarima ali primljenoj u razliitim valutama.NAPOMENA:Ako dokument u ovom prilogu ne pronaete u knjizi, pronai ga moete na http://www.slobodanpraljak.comhttp://www.slobodanpraljak.com98ISBN - 978 953 7597 02 - 3 http://www.slobodanpraljak.com