filozofski fakultet u sarajevu
TRANSCRIPT
Filozofski fakultet u Sarajevu
S I L A B U S
AKADEMSKA 2016/2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Engleski jezik 1 (opći predmet) FIL ANG 103
Odsjek za psihologiju
Predmetni nastavnik doc. dr. Amira Sadiković
Saradnik dr. Nejla Kalajdžisalihović, lektor
Sedmica Nastavna jedinka (predavanja)
1. Vrste riječi, glagoli i njihove osobine. Pomoćni glagoli „to be“ i „to have“. Modalni glagoli.
03.-07.10.
2. Vrste riječi, glagoli i njihove osobine. Pomoćni glagoli „to be“ i „to have“. Modalni glagoli.
10.-14.10.
3. Glagoli: glagolska vremena: tvorba i upotreba; bezlični glagolski oblici: infinitiv, particip i gerund; osnovna pravila slaganja vremena: upravni i neupravni govor; trpno stanje: tvorba i upotreba;
kondicional: tvorba i upotreba.
17.-21.10.
4. Glagoli: glagolska vremena: tvorba i upotreba; bezlični glagolski oblici: infinitiv, particip i gerund;
osnovna pravila slaganja vremena: upravni i neupravni govor; trpno stanje: tvorba i upotreba; kondicional: tvorba i upotreba.
24.-28.10.
5. Imenice: vrste, rod, broj: brojive i nebrojive imenice, padež: genitiv i njegova upotreba.
31.10.-04.11.
6. Imenice: vrste, rod, broj: brojive i nebrojive imenice, padež: genitiv i njegova upotreba.
07.11.-11.11.
7.
Pridjevi: tvorba, vrsta, poređenje: pravilna i nepravilna komparacija pridjeva.
14.11.-18.11.
8. Provjera znanja studenata
21.11.-25.11.
9. Prilozi: tvorba, vrste, poređenje.
28.11.-02.12.
10.
Član: vrste (određeni, neodređeni, nulti član) i upotreba.
05.12.-09.12.
11. Član: vrste (određeni, neodređeni, nulti član) i upotreba.
12.-16.12.
12. Zamjenice: vrste i tvorba. Brojevi: vrsta: glavni i redni; i njihova tvorba.
19.-23.12.
13. Rečenica: osnovni patern rečeničnih članova te promjena reda riječi.
26.-30.12.
14. Rečenica: kondicionalne rečenice.
02.01.-06.01.
15.
Filozofski fakultet u Sarajevu
09.-13.01. Pregled gramatike
16.
Priprema za ispite
16.-20.01.
17. Rok za završni ispit za studente I. i II. ciklusa koji studiraju po Bolonjskom procesu
23.-31.1. Ishodi učenja:
1. Analizirati sadržaj s ciljem upotrebe odgovarajućeg oblika riječi i odgovarajuće riječi.
2. Analizirati sadržaj s ciljem upotrebe odgovarajućeg glagolskog oblika.
3. Transformirati rečenične konstrukcije u rečenične konstrukcije istog ili sličnog značenja.
4. Upoznati se s engleskim jezikom struke.
5. Diskutirati o aktuelnim temama na engleskom jeziku.
Način izvođenja ocjene:
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra, kao i na završnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po sljedećim elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja: Prva provjera znanja (Grammar) - 30% Aktivnost i učešće na nastavi (diskusija, prezentacija, rad u grupama) - 20% Završna provjera znanja (Grammar and Language in Use) - 50%
Vrednovanje znanja studenata: Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Obavezna literatura: Maris, A. (1998). New Headway Intermediate Test Booklet, Oxford: Oxford University Press. Blanchard, K.& C. Root (2006). Ready to Read More: A Skills-Based Reader. New York: Pearson Education. Stručni tekstovi po izboru nastavnika/saradnika Preporučena literatura: Walker, E. & S. Elsworth (2000). Grammar Practice (for Intermediate Students). Essex: Pearson Education Limited.
Filozofski fakultet u Sarajevu
S I L A B U S
AKADEMSKA 2016/2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Engleski jezik 1 (opći predmet) FIL ANG 103
Odsjek za psihologiju
Predmetni nastavnik doc. dr. Amira Sadiković
Saradnik dr. Nejla Kalajdžisalihović, lektor
Sedmica Nastavna jedinka (vježbe)
1. Vrste riječi, glagoli i njihove osobine. Pomoćni glagoli „to be“ i „to have“. Modalni glagoli.
Rad na tekstu. Čitanje, analiza i diskusija o tekstu.
03.-07.10.
2. Vrste riječi, glagoli i njihove osobine. Pomoćni glagoli „to be“ i „to have“. Modalni glagoli.
Rad na tekstu. Čitanje, analiza i diskusija o tekstu.
10.-14.10.
3. Glagoli: glagolska vremena: tvorba i upotreba; bezlični glagolski oblici: infinitiv, particip i gerund; osnovna pravila slaganja vremena: upravni i neupravni govor; trpno stanje: tvorba i upotreba;
kondicional: tvorba i upotreba. Rad na tekstu. Čitanje, analiza i diskusija o tekstu.
17.-21.10.
4. Glagoli: glagolska vremena: tvorba i upotreba; bezlični glagolski oblici: infinitiv, particip i gerund;
osnovna pravila slaganja vremena: upravni i neupravni govor; trpno stanje: tvorba i upotreba; kondicional: tvorba i upotreba.
Rad na tekstu. Čitanje, analiza i diskusija o tekstu.
24.-28.10.
5. Imenice: vrste, rod, broj: brojive i nebrojive imenice, padež: genitiv i njegova upotreba.
Rad na tekstu. Čitanje, analiza i diskusija o tekstu.
31.10.-04.11.
6. Imenice: vrste, rod, broj: brojive i nebrojive imenice, padež: genitiv i njegova upotreba.
Rad na tekstu. Čitanje, analiza i diskusija o tekstu.
07.11.-11.11.
7. Pridjevi: tvorba, vrsta, poređenje: pravilna i nepravilna komparacija pridjeva.
Rad na tekstu. Čitanje, analiza i diskusija o tekstu.
14.11.-18.11.
8. Provjera znanja studenata
21.11.-25.11.
9. Prilozi: tvorba, vrste, poređenje.
Rad na tekstu. Čitanje, analiza i diskusija o tekstu.
28.11.-02.12.
10. Član: vrste (određeni, neodređeni, nulti član) i upotreba.
Rad na tekstu. Čitanje, analiza i diskusija o tekstu.
05.12.-09.12. 11.
Član: vrste (određeni, neodređeni, nulti član) i upotreba. Rad na tekstu. Čitanje, analiza i diskusija o tekstu.
12.-16.12.
12. Zamjenice: vrste i tvorba. Brojevi: vrsta: glavni i redni; i njihova tvorba.
Rad na tekstu. Čitanje, analiza i diskusija o tekstu.
19.-23.12.
Filozofski fakultet u Sarajevu
13. Rečenica: osnovni patern rečeničnih članova te promjena reda riječi.
Rad na tekstu. Čitanje, analiza i diskusija o tekstu.
26.-30.12.
14. Rečenica: kondicionalne rečenice.
Rad na tekstu. Čitanje, analiza i diskusija o tekstu.
02.01.-06.01.
15.
Rad na tekstu. Čitanje, analiza i diskusija o tekstu. Pregled gramatike
09.-13.01.
16.
Priprema za ispite
16.-20.01.
17. Rok za završni ispit za studente I. i II. ciklusa koji studiraju po Bolonjskom procesu
23.-31.1.
Ishodi učenja:
1. Analizirati sadržaj s ciljem upotrebe odgovarajućeg oblika riječi i odgovarajuće riječi.
2. Analizirati sadržaj s ciljem upotrebe odgovarajućeg glagolskog oblika.
3. Transformirati rečenične konstrukcije u rečenične konstrukcije istog ili sličnog značenja.
4. Upoznati se s engleskim jezikom struke.
5. Diskutirati o aktuelnim temama na engleskom jeziku.
Način izvođenja ocjene: Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra, kao i na završnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po sljedećim elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja: Prva provjera znanja (Grammar) - 30% Aktivnost i učešće na nastavi (diskusija, prezentacija, rad u grupama) - 20% Završna provjera znanja (Grammar and Language in Use) - 50%
Vrednovanje znanja studenata: Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu
Obavezna literatura: Maris, A. (1998). New Headway Intermediate Test Booklet, Oxford: Oxford University Press. Blanchard, K.& C. Root (2006). Ready to Read More: A Skills-Based Reader. New York: Pearson Education. Stručni tekstovi po izboru nastavnika/saradnika Preporučena literatura: Walker, E.& S. Elsworth (2000). Grammar Practice (for Intermediate Students). Essex: Pearson Education Limited.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S
AKADEMSKA 2016/2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Uvod u studij jezika (FIL ANG 110) (2 P)
Predmetni nastavnik Doc. dr. Selma Đuliman
Saradnik -
Sedmica Nastavna jedinka 1.
Introductory lesson 3 – 9. 10.
2. Characteristics of human language: unique properties – displacement, arbitrariness 10 – 16. 10.
3. Characteristics of human language: productivity, duality, discreteness
17 – 23. 10.
4. Linguistic disciplines: introduction to semantics – types of reference
24 – 30. 10.
5. Relations of sense: synonymy, antonymy, hyponymy; polysemy, homonymy
31. 10. –
6. 11.
6. Pragmatics: key concepts of pragmatics: context, speech acts, cooperative principle
7 – 13. 11.
7. Key concepts: presuppositions, implicatures; priprema za polusemestralnu provjeru
znanja
14 – 20. 11.
8. Provjera znanja studenata 21 – 27. 11.
9. Theory of politeness – the concept of face
28. 11 – 4. 12.
10. First language acquisition: the acquisition process
5 – 11. 12.
11. First language acquisition: the acquisition schedule phonetics, morphology, syntax,
semantics
12 – 18. 12.
12. Basic grammatical concepts: number, gender, case, comparison
19 – 25. 12.
13. Basic grammatical concepts: tense, aspect, voice, mood 26. 12. 2016. –
1. 01. 2017. 14.
Basic grammatical concepts: parts of speech: lexical words: nouns, adjectives, verbs,
adverbs 2 – 8. 01.
15. Test 9 – 15. 01.
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
16.
Završni ispit za studente I. i II. ciklusa po Bolonjskom procesu
16 – 22. 01.
ISHODI UČENJA:
1. steći dublji uvid u tumačenje temeljnih lingvističkih jedinica iz oblasti fonetike i
fonologije
2. usvojiti vještine razlikovanja artikulacije glasova u engleskom i b/h/s jeziku;
transkribovati i čitati transkripciju tekstova u engleskom jeziku
3. upoznati se sa sistemima i klasifikacijom fonoloških jedinica u engleskom jeziku
4. prepoznati na primjerima fenomene koji prikažu tokom predavanja
5. analizirati i tumačiti fonološke pojmove i odnose između glasova u engleskom jeziku te
na datim primjerima izvršiti fonološku analizu
6. definirati i prepoznati različita značenja fonoloških karakteristika (npr. promjena
intonacije).
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku
semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim
elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
Studenti se ocjenjuju u okviru aktivnosti tokom redovnog pohađanja nastave, a zaključna ocjena
se izvodi na osnovu vrednovanja aktivnosti na nastavi (10%), te pismeno putem
polusemestralnog ispita u osmoj (8.) sedmici semestra (40%) i završnog ispita (50%) u 16.
sedmici semestra. Da bi se ostvarilo pozitivno vrednovanje u strukturi moguće ocjene, student
treba da ostvari najmanje 55% od ukupno mogućih 100% vrednovanja po svakom elementu.
Studenti koji zbirno steknu najmanje 55,00% ili više po sva tri vrednovana segmenta učešća u
ocjeni njihovog rada, ocjenjuju se pozitivnom zaključnom ocjenom u skladu sa Bolonjskom
tablicom vrednovanja uspjeha od 6-10.
Student koji ne položi s uspjehom integralni završni ispit u I. roku u 16. sedmici semestra, imat
će mogućnost polaganja popravnog ispita u II. terminu ispitnog roka najranije dvije (sedmice)
nakon što je polagao završni ispit u I. integralnom terminu. Ukoliko ni tada ne uspije da položi
završni ispit, postoji mogućnost da ga polaže u III. septembarskom popravnom roku. Završni
integralni ispit u II. popravnom ili III. popravnom (septembarskom) roku vrednuje se sa najviše
50% u strukturi zaključne ocjene.
Ukoliko student ni na popravnom ispitu u II. terminu ili III. popravnom (septembarskom) roku ne
postigne zadovoljavajuću zaključnu ocjenu prema važećoj skali ocjena (najmanje 55% od ukupno
100% po svim elementima vrednovanja), upućuje se da ponovi pohađanje nastave u narednoj
akademskoj godini sa istim obavezama i po istom režimu studija kao i studenti koji prvi put
upisuju i/ili pohađaju ovaj predmet.
U slučaju da student nije uredno pohađao nastavu ili ako želi da poveća konačnu ocjenu iz ovog
kolegija može da, uz odobrenje nastavnika, uradi dodatni seminarski rad (8-10 kartica teksta) na
zadatu temu u roku koji odredi predmetni nastavnik. Ako kvalitet dodatnog seminarskog rada
zadovolji postavljene kriterije, taj će se element uzeti u obzir kod izvođenja zaključne ocjene.
Filozofski fakultet u Sarajevu 3
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Po završetku redovnih zimskih i ljetnih ispitnih rokova, kao i poslije jesenjeg ispitnog
roka, rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Faklulteta.
Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata,
u skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta.
Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata
nego pod brojem indeksa.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016/2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra: Morfologija FIL ANG 112
Predmetni nastavnik: dr. Nataša Stojaković, docent
Sedmica Nastavna jedinica 1.
Words as units of language. Types and tokens. Lexical items 3.–7. 10. 2016.
2. Morpheme: bound vs. free. Roots, affixes, combining forms
10.–14.10. 2016.
3. Allomorphs. Morphemes and meaning
17.–21.10. 2016. 4. Lexemes, word forms, grammatical words. Inflectional morphology. Regular and irregular
inflection 24.–38.10. 2016.
5. Forms of nouns. Forms of pronouns and determiners
31.10.–4.11. 2016.
6. Forms of verbs. Forms of adjectives
7.–11.11. 2016.
7. Derivational morphology. Conversion. Derived adverbs. Derived nouns
14.–28.11. 2016.
8. Provjera znanja studenata 21.–25. 11.2016.
9. Derived adjectives. Derived verbs
28.–2.12. 2016.
10. Compounds
5.–9.12. 2016.
11. Other types of word formation: clips, blends, back formation, acronyms, &c.
12.–16.12. 2016.
12. Word structure: multiple affixation
19.–23.12. 2016.
13. Word structure: compounds within compounds
26. –30.12.2016.
14. Productivity. Historical sources of English word formation
2.–6.1. 2017.
15. Završni semestralni ispit
9.–13.1. 2017.
16. Završni ispit za studente I i II ciklusa po Bolonjskom procesu
16.–20.1. 2017.
PROVJERA ZNANJA
Redovni studenti: Jednosatni polusemestralni ispit (50%) i jednosatni završni semestralni ispit (50%).
Student koji ne položi jedan od ta dva ispita polaže popravni integralni ispit (100%).
Vanredni studenti: Kao redovni studenti ili samo dvosatni integralni ispit (100%).
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
ISHODI UČENJA
Nakon uspješno okončanih obaveza u nastavnom predmetu studenti će
moći da imenuju i opišu osnovne pojave iz oblasti fleksije i tvorbe riječi u engleskom
jeziku, te da se pri tome služe lingvističkom terminologijom
moći da opišu strukturu riječi u engleskom jeziku i analiziraju morfološki kompleksne
riječi
moći da prepoznaju prisustvo uticaja drugih jezika (prvenstveno francuskog i latinskog)
na vokabular engleskog jezika, a koji su ostavili traga i na njegovom morfološkom
sistemu
PROVJERE ZNANJA
Redovni studenti:
Jednosatni polusemestralni ispit (50%) i jednosatni završni semestralni ispit (50%). Student koji
ne položi jedan od ta dva ispita polaže dvosatni integralni ispit (100%)
Vanredni studenti:
Kao redovni studenti ili samo dvosatni integralni ispit (100%).
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje
sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016/2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Savremeni engleski jezik 1 (FIL ANG 131) (1 P; 5 V)
Predmetni nastavnik Dr. Selma Đuliman, docent
Saradnik Alma Žero, MA; Stephen Hefford, MA
Sedmica Nastavna jedinka
1. Upoznavanje sa strukturom kolegija, silabusom i semestralnim obavezama
3 – 10. 10.
2. P Translation: the basics
V Translation, reading comprehension, conversation, dictation, essay 10 – 16.
10.
3. P Synonyms, Antonyms
V Translation, reading comprehension, conversation, dictation, essay 17 – 23.
10.
4. P Prepositions (noun+preposition, adjective+preposition)
V Translation, reading comprehension, conversation, dictation, essay 24 – 30.
10.
5. P Affixes
V Translation, reading comprehension, conversation, dictation, essay 31. 10 –
6. 11.
6. P Compound nouns
V Translation, reading comprehension, conversation, dictation, essay 7 – 13. 11.
7. P Compound nouns
V Translation, reading comprehension, conversation, dictation, essay 14 – 20.
11.
8.
Polusemestralni ispit 21 – 27.
11.
9. P Connotation and Denotation
V Translation, reading comprehension, conversation, dictation, essay 28. 11 –
4. 12.
10. P False Friends
V Translation, reading comprehension, conversation, dictation, essay 5 – 11. 12.
11. P Word order (sentence structure)
V Translation, reading comprehension, conversation, dictation, essay 12 – 18.
12.
12.
Portfolio presentations (oral exam)
19 – 25.
12.
13.
Portfolio presentations (oral exam)
26. 12.2016
1. 01. 2017.
14. Portfolio presentations (oral exam)
2 – 8. 01.
15. Evaluacija
9 – 15. 01.
16. Završni ispit za studente I. i II. ciklusa po Bolonjskom procesu
16 – 22.
01.
P - predavanja; V - vježbe
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku
semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim
elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
20% - Vokabularni test
30% - Prezentacija portfolija
50% - Završna provjera znanja (ispitni rok); završna provjera znanja sastoji se od četiri
ravnopravna elementa (diktat, esej, dva prevoda); student je obavezan zadovoljiti sva četiri
elementa.
ISHODI UČENJA
Po završetku kolegija student će moći:
- prepoznati i opisati sličnosti i razlike između engleskog i bhs gramatičkog sistema, u skladu sa temama
koje su obrađene tokom predavanja,
- poboljšati kvalitet prevoda sa engleskog i na engleski jezik uz primjenu stečenog znanja,
- analizirati tekstove, opisati suštinu i argumentovano učestvovati u diskusiji (kritički razmišljati) na
osnovu datog teksta (znajući na koji način da traži i povezuje teme, riječi i ideje), te o
svakodnevnim/savremenim temama,
- proširiti vokabular kroz obradu tekstova (nove riječi, sinonimi, antonimi, kolokacije),
- koristiti rječnik i definirati ključne riječi datog teksta na engleskom jeziku,
- napisati sastav na odabranu temu koristeći tačne rečenične strukture,
- govoriti relativno tečno vodeći računa o gramatičkoj korektnosti, pravilnom izgovoru i intonaciji (ali su
kod studenta još uvijek primjetni različiti tipovi zastajkivanja i strani akcenat, te pravi greške fonološke
prirode),
- primjenjivati različite strategije učenja i sve četiri vještine slušanja, govora, čitanja i pisanja.
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom
uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Uvod u studij književnosti , FIL ANG 140_________________________
Predmetni nastavnik doc. dr. Ifeta Čirić-Fazlija _______________________________________
Saradnik Srebrenka Mačković, MA_____________________________________
Sedmica Nastavna jedinka (predavanja i seminari) 1. Uvodne napomene: predstavljanje kolegija i studentskih obaveza.
Pojam i uloga književnosti; diskusija: Terry Eagleton, Introduction to Literary Theory, Chapter 1. «What is literature»
5. 10. 2016.
2. Književne vrste: ep–historijska pozadina, klasifikacija, odlike 12. 10. 2016.
3. Književne vrste: poezija–historijska pozadina, klasifikacija, odlike, metrika; vježba: Metrika u W. Shakespeare, Sonnet LV; R. Frost, “Mending Wall”; T. Roethke, “My Papa’s
Waltz” 19. 10. 2016.
4. Književne vrste: drama–starogrčki teatar: religijsko utemeljenje, odlike, značaj Aristotelove Poetike; diskusija: Aristotle: Poetika, poglavlje 9: definicija tragedije, elementi tragične radnje. 26. 10.
2016. 5. Drama: Elizabetanski teatar–historijska pozadina, odlike;
diskusija: Sidney, The Defence of Poesie, odabir. 2. 11. 2016.
6. Kviz Diskusija: Sofokle: Kralj Edip (tragična radnja i likovi) vs.
W. Shakespeare, Hamlet (tragična radnja i likovi). 9. 11. 2016.
7. Drama: Iluzionistički i epski teatar; diskusija: T. Wilder, Our Town: Predgovor 16. 11.
2015.
8. Provjera znanja studenata 23. 11.
2016.
9. Naratologija: roman–historijska pozadina, klasifikacija, odlike; diskusija: V. Woolf, “The Narrow Bridge of Art” 30. 11.
2016. 10. Naratologija: uglovi naracije i vrste pripovjedača;
diskusija: V. Woolf, “The Narrow Bridge of Art” 7. 12. 2016. 11. Stilske figure: uvod i klasifikacija; metafora i metonimija;
diskusija: Ted Hughes, “Lovepet” 14. 12. 2016. 12 Historijski pregled književne kritike:
klasična teorija Platon-Aristotel-Longinus; diskusija: Longinus 21. 12. 2016. 13. Kviz
Historijski pregled književne kritike: renesansna teorija- Philip Sidney; diskusija: The Defence of Poesy
28. 12. 2016.
14. Historijski pregled književne kritike: neoklasicizam, romantizam, viktorijanska kritika; 4. 1. 2017.
15. Historijski pregled književne kritike: pregled savremene kritičke teorije: Nova kritika, dekonstrukcija, psihoanalitička,
feministička, marksistička itd.
11.1. 2017.
16. Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu 18. 1. 2016.
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
Sedmica Nastavna jedinka (vježbe) 1.
Upoznavanje sa studentima i predstavljanje metoda rada.
3.–7. 10. 2016.
2. Klasifikacija poezije & presjecište epskih/narativnih, lirskih i dramskih odlika S. Griffin ‘This is the Story of a Day in the Life of a Woman Trying’;
Engleske balade: ‘The Demon Lover’, ‘The Unquiet Grave’ 10.– 14.
10. 2016.
3. Subjektivnost: Wordsworth, ‘Daffodils', Pound, ‘In a Station of a Metro’, ‘Liu Che’, Whitman, ‘Tears’ 17 .–21.
10. 2016. 4. Perspektiva:
S. Sassoon, ‘Glory of Women’, S. Smith, ‘Not Waving but Drowning’, T. Roethke, ‘My Papa’s Waltz’
24.–28. 10. 2016.
5. Aristotle: Poetika, poglavlja 10 i 11: prvenstvo radnje u odnosu na likove, jednostavna i složena radnja.
31. 10.–4. 11. 2016.
6. Aristotle, Poetika, poglavlja 13, 15: sažaljenje, strah, katarza, tragični (‘miješani’) likovi Sofokle: Kralj Edip; Shakespeare: Hamlet (usporedba tragičnih likova Edipa i Hamleta) 7.–11. 11.
2016. 7. Thornton Wilder, Our Town
(dramska priča, dramska radnja, likovi, inscenacija, elementi anti-iluzionističkog teatra)
14.–18. 11. 2016.
8. Provjera znanja studenata 23. 11. 2016.
9. Naratologija: Vanjski ugao naracije & i dvije vrste naratora: Odlomci iz Fieldinga i Hemingwaya 28. 11.–2.
12. 2016.
10. Naratologija: Unutrašnji ugao naracije (I) & naracija u prvom licu: Odlomci iz Swifta i Melvillea 5.–9. 12.
2016. 11. Naratologija:
Unutrašnji ugao naracije (II) & ‘lični’ narator; tok svijesti & unutrašnji monolog: Odlomci iz Woolfove i Joycea
12.–16. 12. 2016.
12 Lakoff, Metaphors We Live By Metonimija i personifikacija, str. 33-40
A. Marvell, “To His Coy Mistress” and/ or L. Hughes “Harlem” 19.–23.
12. 2016.
13. Pojam božanskog nadahnuća: Plato: Ion 26.–30.
12. 2016.
14. Neoklasicizam:
Alexander Pope, “Essay on Criticism” (odlomci) 2.–6. 2017.
15. Romantizam: P. B. Shelley, A Defence of Poetry (odlomci; usporedba) 9.–13.
2017.
16. Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu
18. 1. 2017.
PROVJERE ZNANJA Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
Filozofski fakultet u Sarajevu 3
1. Ocjena aktivnog učešća studenta na vježbama i seminarima (diskusije, prezentacije i sl.) - 25% 2. Ocjena rezultata polusemestralnog ispita- 25% 3. Ocjena iz kratkih pismenih provjera znanja/testova (dvije provjere znanja tokom semestra) iz
nastavnih jedinica obuhvaćenih satovima seminara/predavanja –15% 4. Ocjena iz završnog ispita – 35%
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje
sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
ISHODI UČENJA:
1) usvojiti ključne književne termine i pojmove;
2) usvojiti činjenice o najvažnijim književnim vrstama, stilovima, te književnim i kulturološkim
teorijama, klasifikacijama i pristupima;
3) diskutirati o književno-historijskom razvoju i najvažnijim književnim vrstama, stilovima,
teoretičarima i književno-kulturološkim djelima zapadnog svijeta i angloameričke književnosti;
4) samostalno čitati, analizirati i kritički procjenjivati književno-kulturološke i teoretske tekstova te
uspješno primjenjivati književno-teoretske termine i koncepte u analizi tekstova različitih rodova iz
angloameričkog podneblja (i šire);
5) demonstrirati svjesnost o vezi teksta i njegovog konteksta tj. potrebi proučavanja teksta unutar
šireg literarnog i vanliterarnog konteksta;
6) razvijati i produbljavati jezičke kompetencije i opće komunikacijske sposobnosti;
7) integrirati znanje putem povezivanja i uspoređivanja saznanja iz ovog i drugih književnih,
kulturoloških i jezičkih kolegija.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra: Društvena i kulturna historija Velike Britanije do 1485., FIL ANG 145
Predmetni nastavnik: Doc. dr. Lejla Mulalić
Saradnik: Srebrenka Mačković, MA
Sedmica Nastavna jedinka (PREDAVANJA) 1. Uvod: osnovni geografski i demografski podaci, politički sistem i pitanje nacionalnog
identiteta Britanaca
2. Prahistorija – čudesna arhitektura neolita
3. Britanija u doba Kelta
Keltska umjetnost
4. Britanija u doba Rimljana
5. Različiti oblici romanizacije
Dolazak kršćanstva
6. Anglosaksonsko doba: ''pomračenje i neočekivani procvat'' Uspon kršćanstva
7. Anglosaksonsko doba: od kralja Alfreda do normanskog osvajanja
8. Provjera znanja studenata
9. Normansko osvajanje: normanska kulturna hegemonija i 'dvojna monarhija'
10. Srednjovjekovna slika svijeta: feudalizam, kraljevski apsolutizam i 'lanac postojanja'
11. Gregorijanska reforma, borbe za prevlast između kralja, sveštenstva i plemstva
12. Razvoj parlamentarnog sistema
13. Srednjovjekovna arhitektura: zamkovi; romaničke i gotske katedrale
Osvajanje Irske, Velsa i Škotske
14. Kasni srednji vijek: John Wycliff i lolardi; kuga, zakonodavstvo i seljačka buna
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
15. Kasni srednji vijek: ''stogodišnji rat''; ratovi i unutrašnje borbe oko engleskog prijestolja
Englesko društvo, jezik i kultura
16. Završni ispit
Sedmica Nastavna jedinka (VJEŽBE) 1. Roy Strong, The Story of Britain, Chapter 1 (pp. 1-3)
2. Norman Davies, The Isles, ''Introduction’’
3. Julius Caesar, On the Druids and the Celts Generally
Tacitus, Annals
4.
Hugh Kearney, ''The Impact of Rome on the British Isles'' u The British Isles, pp. 25-34
5. The Confession of St. Patrick
6.
Roy Strong, The Story of Britain, Chapter 4 (pp.18-27)
Bede, The Ecclesiastical History of the English People (Chapter 2)
7. Roy Strong, The Story of Britain, Chapter 5 (pp.28-33)
8. Provjera znanja studenata
9. Roy Strong, The Story of Britain, Chapter 7 (pp.42-49)
Roy Strong, The Story of Britain, Chapter 8 (pp.50-55)
10. E.M.W. Tillyard, The Elizabethan World Picture, pp. 83-102
11. William of Newburgh, Of the King’s Displeasures Against the Venerable Thomas,
Archbishop of Canterbury
12. Magna Carta (Articles No 1,7,8, 15, 20, 31,32, 35, 38, 39, 61.)
Roy Strong, The Story of Britain, Chapter 11 (pp.70-75)
13. Matthew Boyd Goldie, “Pestilence” (pp. 169-175) ; “The Revolt” (pp. 175-189), “Ordinance
Filozofski fakultet u Sarajevu 3
and Statute of Laborers” (pp. 163-169) u Middle English Literature: A Historical Sourcebook
14. Matthew Boyd Goldie, “Lollardy Trials”, pp. 59-69
15. Završna razmatranja
16. Završni ispit
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku
semestra, kao i na završnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim
elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
U konačnu ocjenu uključene su sljedeće komponente:
1. Polusemestralni test (35% ocjene).
2. Učešće u diskusijama na vježbama, prezentacije ili kratki pismeni zadaci na satima
vježbi (25% ocjene).
3. Završni semestralni test ili finalni integralni ispit (40% ocjene).
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Po završetku redovnih zimskih i ljetnih ispitnih rokova, kao i poslije jesenjeg ispitnog
roka, rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Faklulteta.
Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata,
u skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta.
Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata
nego pod brojem indeksa.
Filozofski fakultet u Sarajevu 4
OČEKIVANI ISHODI
- Upoznavanje sa ključnim periodima i problematikom britanske historije od neolitskog
doba do 1485. godine i dolaska dinastije Tudor na vlast.
- Razumijevanje kompleksnosti britanskog nacionalnog identiteta i postepenog razvoja
specifičnosti škotskog, irskog i velškog nacionalnog identiteta u odnosu na često
dominantni engleski nacionalni identitet i anglocentrični pristup britanskoj historiji.
- Prepoznavanje i sposobnost analiziranja građevina i umjetničkih predmeta relevantnih za
razumijevanje određenih historijskih perioda i naroda koji su svojim naseljavanjem na
području današnje Britanije na različite načine učestvovali u stvaranju kompozitnog
britanskog kulturnog i historijskog naslijeđa. Razumijevanje značaja kršćanstva u
različitim historijskim periodima.
- Razvijanje sposobnosti usmene i pismene analize izvornih historijskih tekstova te prikaza
historijskih perioda/problematike iz vizure savremenih historičara, čime se ujedno
poboljšava jezička sposobnost studenata i razvija svijest o postojanju različitih
interpretacija prošlosti.
- Razvijanje svijesti studenata o mogućnostima primjene znanja i metoda iz oblasti historije
i u drugim oblastima njihovog studijskog programa.
S I L A B U S
AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
OPĆI PODACI
Naziv fakulteta/organizacione jedinice: Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu Odsjek: Odsjek za anglistiku Naziv predmeta : Društvena i kulturna historija SAD-a do 1865. Šifra/kod predmeta i broj ECTS: FIL ANG 255, šest (6) ECTS Predmetni nastavnik: doc. dr. Ksenija Kondali Saradnik: asistent Davor Njegić, MA Ciklus studija: I. (prvi) Godina studija i semestar: II. godina, četvrti semestar Status predmeta (obavezni ili izborni): obavezni Preduvjeti za upis predmeta: prema nastavnom planu i programu od 2013./2014. položeni ispiti iz predmeta Društvena i kulturna historija Velike Britanije do 1485. FIL ANG 145 i Društvena i kulturna historija Velike Britanije nakon 1485. FIL ANG 147. SPECIFIČNI PODACI O PREDMETU Sedmični broj kontakt sati: predavanja (1 sat) i vježbe (2 sata). Cilj programa Osnovni cilj kolegija je upoznavanje studenata sa bitnim aspektima koji su oblikovali američko iskustvo, počevši od kulture i značaja američkih Indijanaca preko doseljavanja Europljana, uvođenja ropstva na američki kontinent do izbijanja Građanskog rata. Osim historijskog pregleda osnovnih kretanja u društvu preko prijelomnih događaja i istaknutih ličnosti, studenti će ući u analizu i promišljanje o specifičnostima kulture i života Amerikanaca u historijskoj perspektivi. Tako će se, između ostalog, razmatrati prostorne specifičnosti sjeveroameričkog kontinenta, puritanski utjecaj, ideja o „američkom snu”, ekspanzionistička stremljenja, odnos prema ženama i drugim manjinskim skupinama. Očekivani ishodi učenja Razumijevanje i izučavanje osnovnih karakteristika američke kulture i civilizacije od pretkolumbovskog razdoblja do danas. Osposobljavanje studenata za daljnje proširivanje znanja iz ove oblasti i kritičko promišljanje podataka i stečenih saznanja. Omogućavanje integracije spoznaja uspostavljanjem poveznica sa znanjem iz drugih predmeta i primjena tih znanja na iskustva u stvarnom životu. Razvijanje jezičnih i općenito komunikacijskih sposobnosti kroz usmeno i pismeno promišljanje činjenica i oblikovanje stavova o njima. Razvijanje kritične svijesti studenata o američkom društvu, ali i kreiranje vlastitog stava o njihovoj kulturi i civilizaciji kroz interkulturalni pristup. Sadržaj programa Predviđeno je da se ciljevi kolegija ostvaruju putem pregleda najznačajnijih društvenih, političkih, kulturnih i intelektualnih događaja, ideja i ličnosti američke civilizacije od pretkolumbovskog razdoblja do kraja Građanskog rata. U tematskim razmatranjima studentima će se pružiti uvid i u ustanovljenje i razvoj nacionalnih institucija, umjetnost i arhitekturu i druge kulturološke reference koje odražavaju osobitost američkog društva u historijskom kontekstu. U toku ovog kolegija studenti se upoznaju sa višeslojnošću kulture i civilizacije Sjedinjenih Američkih Država, njenom historijom, te kulturnim stvaralaštvom. U tom smislu studentima se pruža prilika da kroz
brojnu literaturu, tekstove koji se odnose na američke društveno-historijske i kulturne tekovine prošire svoja znanja o toj civilizaciji.
Sedmica Nastavna jedinica 1. Uvodne napomene i pregled pristupa proučavanju civilizacije SAD-a. Osnovne
geofizičke, klimatske i druge odlike SAD-a. Raznolikost i značaj kultura američkih Indijanaca. The Enduring Vision, poglavlje 1.
2. Engleske kolonije u „Novom svijetu“. Začetak i razvijanje ropstva na američkom tlu. The Enduring Vision, poglavlja 2 i 3.
3. Društveno-ekonomske i kulturne prilike u kolonijama. Puritanci i ideje saveza i poslanstva. Kolonije na Jugu i širenje ropstva. The Enduring Vision, poglavlje 4.
4. Transatlantska razmjena, problemi u odnosima između kolonijalne uprave i kolonista, protesti kolonista i prvi sukobi s engleskim trupama. The Enduring Vision, poglavlje 5.
5. Proglašenje neovisnosti i karakteristike Američke revolucije. Utjecaj revolucije na promjene u društvu. The Enduring Vision, poglavlje 6.
6. Konstituiranje SAD-a kao republike i formiranje političkih stranaka. Izazovi novonastale države (ekonomija, vanjska politika itd.). The Enduring Vision, poglavlje 7.
7. Početak teritorijalne ekspanzije SAD-a. Utjecaj predsjednika T. Jeffersona. Rat s Velikom Britanijom 1812. godine. Vanjskopolitički pristup predsjednika Monroa. The Enduring Vision, poglavlje 8.
8. Provjera znanja studenata
9. Narastanje američkog nacionalizma. Sudbina indijanskih plemena nakon 1830. Uzlet tržišne ekonomije i početak industrijalizacije. The Enduring Vision, poglavlje 9.
10. Daljnje nadiranje doseljenika na Zapad. Nove tendencije u američkom društvu. Reformski pokreti. Druge društvene i religijske pojave i ličnosti toga razdoblja. The Enduring Vision, poglavlje 10.
11. Tehnološki i ekonomski napredak SAD-a i utjecaj takvih promjena na društvena kretanja. The Enduring Vision, poglavlje 11.
12. Razlike između Sjevera i Juga u ekonomiji, društvenim strukturama i drugim aspektima. Sudbina Afroamerikanaca na Jugu. The Enduring Vision, poglavlje 12.
13. Nove imigracijske tendencije. Pitanje Teksasa i rat s Meksikom. Značenja pojmova i značaj „Zapada“, „graničnog područja“ i ideja „očitovane sudbine“. The Enduring Vision, poglavlje 13.
14. Zaoštravanje razlika između Sjevera i Juga. Abolicionističke aktivnosti. Izbor Abrahama Lincolna za predsjednika SAD-a, secesija i izbijanje Građanskog rata. The Enduring Vision, poglavlje 14.
15. Pregled najbitnijih događanja u razdoblju Građanskog rata. Posljedice rata i naznake daljnjeg razvoja SAD-a nakon rata. The Enduring Vision, poglavlje 15.
16. Završni ispit za studente I. i II. ciklusa po Bolonjskom procesu
Način izvođenja nastave (oblici i metode nastavnog rada) Kroz koordiniran rad putem uvodnih predavanja i pratećih sati vježbi osigurat će se informiran i raznovrstan pristup nastavnim jedinicama koje ilustriraju promjene u američkom kulturološkom i društvenom miljeu kroz historijski pregled. Predavanja će se izvoditi usmeno uz korištenje multimedijalnih sredstava, kao što su PowerPoint prezentacije, dokumentarni audio i video-materijal. Za ovaj kolegij predviđeni su i sati praktične nastave (vježbe) na kojima će se obraditi odgovarajući materijal iz primarnih i/ili sekundarnih izvora.
Obaveze studenata Od studenata se očekuje ispunjavanje nastavnih i predispitnih obaveza, uključujući redovito prisustvovanje predavanjima i vježbama. Radi efikasnijeg ovladavanja nastavnim jedinkama na vježbama će se usmeno razmatrati gradivo izloženo na predavanjima predviđeno nastavnim planom i programom što iziskuje prethodnu pripremu studenata. Angažiranim uključivanjem u odgovaranje na pitanja i diskusije koje proizlaze iz njih studentima se omogućava da, osim savladavanja gradiva, dobiju poticanje na razvijanje kritičkog promišljanja i vičnosti u usmenom prezentiranju informacija i argumentiranju stavova. Kako bi se dokazala primjena teorijskih znanja a ujedno i razvijale vještine rješavanja praktičnih zadataka, na vježbama će se kroz semestar upriličiti i kratki zadaci u svrhu kontinuiranog ocjenjivanja. Zadaci su koncipirani prema aktualnom gradivu, odnosno vezani su uz obrađeni dio gradiva i omogućavaju da studenti redovitim učenjem steknu dio bodova koji će činiti dio ukupnog zbroja bodova pri formiranju konačne ocjene. Elementi praćenja i ocjenjivanje studenata Ocjenjivanje iz ovog predmeta sastoji se od tri elementa: 1) aktivno relevantno učešće na satima vježbi, uključujući kratke pismene zadatke u svrhu kontinuiranog ocjenjivanja (40%), 2) ispitne obaveze: polusemestralni test (20%) i 3) završni parcijalni semestralni ispit, odnosno integralni ispit (40%). Studenti imaju obavezu da postignu zadovoljavajuće sudjelovanje i na usmenim i na pismenim kontinuiranim provjerama znanja za vrijeme trajanja nastave a radi pristupanja ispitnim obavezama a izvodi se prosječna ocjena usmenih i pismenih oblika kontinuiranog ocjenjivanja. Naknadnih prilika za ispunjavanje ovih obaveza poslije završetka nastave neće biti. U slučaju da student nije stekao mogućnost izlaska na završni parcijalni semestralni ispit zbog nepoloženog polusemestralnog testa, student se upućuje na integralni ispit u redovnim ispitnim terminima. U tome slučaju se ne polaže ponovno polusemestralni test jer je to gradivo obuhvaćeno integralnim ispitom. Sastavni dio svakog pismenog oblika ocjenjivanja je i bodovna skala i indikator ocjene, odnosno učinka koji student ostvari na ispitu, prema važećem zakonu. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom terminu ispitnih rokova. Ispitni rokovi bit će oglašeni blagovremeno putem Studentske službe i Odsjeka prema važećem akademskom kalendaru. Skala ocjenjivanja Primjenjuje se član 55. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo: „Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa (E)CTS skalom ocjenjivanja kako slijedi: a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 bodova;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 bodova; d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima, nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.” Literatura Obavezna literatura: Boyer, Paul S., Clifford E. Clark, Jr., Joseph F. Kett, Neal Salisbury, Harvard Sitkoff i Nancy Woloch. The Enduring Vision, A History of the American People, Dolphin Edition. Boston & New York: Houghton Mifflin Company, 2005 (na raspolaganju u biblioteci, odnosno čitaonici Fakulteta). Dodatna literatura: 1. Burgett, Bruce i Glenn Hendler (ur.) Keywords for American Cultural Studies. New York & London: NYUP, 2007. 2. Mauk, David & John Oakland. American Civilization: An Introduction. Second Edition. London & New York: Routledge, 1997. 3. Takaki, Ronald. A Larger Memory: A History of Our Diversity with Voices. Boston, New York, Toronto & London: Little, Brown & co., 1998. 4. Zinn, Howard. A People’s History of the United States: 1492-Present. Revised and Updated Edition. New York: HarperPerennial, 1995. 5. Druga literatura po potrebi. Nastavnik/suradnik: doc. dr. Ksenija Kondali; Davor Njegić, MA Kontakt podaci: [email protected]; [email protected] Konsultacije: Prema rasporedu konsultacija.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016/2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Uvod u morfosintaksu, FIL ANG 221
Predmetni nastavnik dr. Merima Osmankadić, docent
Saradnik
Sedmica Nastavna jedinka 1.
Vrste riječi i klasifikacija vrsta riječi prema gramatičkim i značenjskim kriterijima
2. Hijerarhijsko jezično ustrojstvo; frazna struktura
3.
Imenička fraza i njena struktura
4.
Glagol i osnovne klase glagola prema njihovoj funkciji unutar glagolske fraze; glagolska fraza i njena struktura; glagolske kategorije: glagolsko vrijeme, glagolsko stanje, glagolski način i glagolski vid
5.
Modalni glagoli i osnovna podjela modalnih glagola prema značenju; razlika između bazične (root) ili intrinzičke i epistemičke (epistemic) ili ekstrinzičke modalnosti; modalni glagoli koji izražavaju ability, general characteristics appearing casually; modalni glagoli koji izražavaju possibility, permission or request
6. Modalni glagoli koji izražavaju expectation or probability, inference and logical conclusion, belief and conjencture, characteristic behaviour; modalni glagoli koji izražavaju inherent capacity, prediction
7.
Modalni glagoli koji izražavaju advice and recommendation; ostale upotrebe glagola should; modalni glagoli koji izražavaju obligation and necessity, absence of obligation or necessity
8. Provjera znanja studenata
9.
Klasifikacija glagola prema značenju; razlika između pojmova time i tense; općenito o glagolskim vremenima i glagolskom vidu; prosta glagolska vremena; izražavanje budućnosti
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
10.
Složena glagolska vremena – perfect tenses
11.
Progressive aspect
12. Kondicionalne rečenice; indirektni govor; slaganje vremena
13.
Frazni i prepozicioni glagoli
14.
Pasiv; frazni i prepozicioni glagoli u pasivu
15.
Pridjevska fraza i njena struktura; priloška fraza i njena struktura
16.
Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu
ISHODI UČENJA
Nakon odslušanog kolegija student treba da ima sljedeće sposobnosti, klasificirano prema
Bloomovoj taksonomiji obrazovnih ciljeva:
I razina (ČINJENIČNO ZNANJE, DOSJEĆANJE): definirati vrste riječi, definirati i opisati
hijerarhisjku strukturu jezika, definirati i opisati imeničku, glagolsku, pridjevsku i prilošku frazu
u engleskom jeziku, definirati i opisati fraznu strukturu općenito, definirati glagolsko vrijeme,
način, stanje i vid, prepoznati različita značenja modalnih glagola, prepoznati glagolska vremena
u engleskom, prepoznati glagolski vid u engleskom, prepoznati četiri tipa kondicionalne rečenice,
uočiti slaganje vremena u indirektnom govoru, uočiti osnovnu sintaksičku transformaciju u
pasivu, uočiti da u engleskom postoje različite vrste glagola koji se sastoje od više od jedne riječi.
II razina (RAZUMIJEVANJE): objasniti zašto određenu riječ svrstvamo u određenu vrstu riječi
prema morfološkim i sintaksičkim obilježjima, objasniti odnose među članovima na svakom
nivou hijerarhijskog ustrojstva jezika, objasniti razliku između modifikacije i komplementacije,
objasniti razliku između deontičkog i epistemičkog značenja modalnih glagola, objasniti svaku
od glagolskih kategorija, objasniti značenja različitih tipova kondicionalnih rečenica, objasniti
prema kojim kriterijima razlikujemo frazne od prijedloških glagola.
III razina (PRIMJENA): primijeniti teoretsko znanje na rješavanje nepoznatih zadataka iz oblasti
morfosintakse (frazna struktura, glagolska vremena, glagolski vid, finitne i nefinitne glagolske
Filozofski fakultet u Sarajevu 3
fraze, različita značenja modalnih glagola, kondicionalne rečenice, indirektni govor, pasiv),
povezati gradivo iz ovog kolegija s gradivom usvojenim na kolegijima Morfologija i Pregled
engleske gramatike kao i s gradivom koje će se obrađivati na kolegijima Morfosintaksa –
nefinitne konstrukcije, Sintaksa proste rečenice i Sintaksa složene rečenice.
IV razina (ANALIZA): analizirati na sastavne dijelove imeničku, glagolsku, pridjevsku i prilošku
frazu i povezati odnose među njima, analizirati i komentirati različita značenja modalnih glagola,
komentirati razliku između slaganja vremena u indirektnm govoru i zadržavanja istog glagolskog
vremena prilikom transformacije rečenice iz aktiva u pasiv i obrnuto, analizirati i komentirati
razliku između glagolskog vremena i glagolskog vida, analizirati razliku između fraznih i
prijedloških glagola.
V razina (SINTEZA): generalizirati i objasniti frazu u engleskom jeziku, generalizirati i objasniti
glagolski sistem u engleskom, generalizirati i objasniti upotrebu pasiva.
VI razina (VREDNOVANJE, PROCJENA): obrazložiti i odbraniti prednosti deskriptivne
gramatike u odnosu na preskriptivnu ili teorijsku gramatiku u oblasti morfosintakse.
PROVJERA ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku
semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim
elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
Studenti se ocjenjuju u okviru aktivnosti tokom redovnog pohađanja nastave, a zaključna ocjena se
izvodi na osnovu vrednovanja aktivnostyi na nastavi (10%), te pismeno putem polusemestralnog
ispita u osmoj (8.) sedmici semestra (40%) i završnog ispita (50%) u 16. sedmici semestra. Da bi
se ostvarilo pozitivno vrednovanje u strukturi moguće ocjene, student treba da ostvari najmanje
55% od ukupno mogućih 100% vrednovanja po svakom elementu.
Studenti koji zbirno steknu najmanje 55,00% ili više po sva tri vrednovana segmenta učešća u
ocjeni njihovog rada, ocjenjuju se pozitivnom zaključnom ocjenom u skladu sa Bolonjskom
tablicom vrednovanja uspjeha od 6-10.
Student koji ne položi s uspjehom integralni završni ispit u I. roku u 16. sedmici semestra, imat će
mogućnost polaganja popravnog ispita u II. terminu ispitnog roka najranije dvije (sedmice) nakon
što je polagao završni ispit u I. integralnom terminu. Ukoliko ni tada ne uspije da položi završni
ispit, postoji mogućnost da ga polaže u III. septembarskom popravnom roku. Završni integralni ispit
u II. popravnom ili III. popravnom (septembarskom) roku vrednuje se sa najviše 50% u strukturi
zaključne ocjene.
Ukoliko student ni na popravnom ispitu u II. terminu ili III. popravnom (septembarskom) roku ne
postigne zadovoljavajuću zaključnu ocjenu prema važećoj skali ocjena (najmanje 55% od ukupno
100% po svim elementima vrednovanja), upućuje se da ponovi pohađanje nastave u narednoj
akademskoj godini sa istim obavezama i po istom režimu studija kao i studenti koji prvi put upisuju
i/ili pohađaju ovaj predmet.
U slučaju da student nije uredno pohađao nastavu ili ako želi da poveća konačnu ocjenu iz ovog
kolegija može da, uz odobrenje nastavnika, uradi dodatni seminarski rad (8-10 kartica teksta) na
zadatu temu u roku koji odredi predmetni nastavnik. Ako kvalitet dodatnog seminarskog rada
zadovolji postavljene kriterije, taj će se element uzeti u obzir kod izvođenja zaključne ocjene.
Filozofski fakultet u Sarajevu 4
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Po završetku redovnih zimskih i ljetnih ispitnih rokova, kao i poslije jesenjeg ispitnog
roka, rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Faklulteta.
Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata,
u skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta.
Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata
nego pod brojem indeksa.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S
AKADEMSKA 2016/2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Savremeni engleski jezik 3, FIL ANG 233
Predmetni nastavnik doc. dr. Merima Osmankadić
Saradnik dr. Nejla Kalajdžisalihović, lektor
Sedmica Nastavna jedinka
1. P*—Vrste riječi i prevodni ekvivalenti (uvod)
V**—English in Use (word forms, parts of speech, verb patterns, loanwords)
03.-07.10.
2. P—Imenička i glagolska sintagma; Kolokacije i prevodni ekvivalenti (uvod)
V—English Collocations in Use Advanced
10.-14.10.
3. P—Slaganje glagolskih vremena V—''Mljet'', Aleksandar Hemon (odl.) (prevod, diskusija)
17.-21.10.
4. P—Slaganje glagolskih vremena V— ''America Weighs In'', Shannon Dortch
(prevod, diskusija)
24.-28.10.
5. P— Upravni i neupravni govor V—Current Affairs- Izbor aktuelnih tekstova iz domaće i strane štampe
''Sarajevoʼs Enduring Optimism'', The New York Times (kolokacije i prevodni ekvivalenti; diskusija)
31.10.-04.11.
6. P— Upravni i neupravni govor
V— ''Night Drive'', Rubem Fonseca
07.11.-11.11.
7. P— Pasiv V— ''Mljet'', Aleksandar Hemon (odl.) (prevod, diskusija)
Rok za predaju portfolija (semestralna obaveza) 14.11.-18.11.
8. Provjera znanja studenata 21.11.-25.11.
9. P— Pasiv
V- ''Fanfare: Fourteen Stories on a Musical Theme, Minshull, D. (Ed.) (prev.i analiza)
28.11.-02.12.
10. P —Kondicionalne rečenice
V— Kulturna baština Bosne i Hercegovine, izbor tekstova (prevod i analiza) Sarajevo: A Walkerʼs Guide (exerpts), William Tribe
05.12.-09.12.
11. P— Pasiv
V— Konačari, Nenad Veličković (excerpts) (prevod i analiza)
12.-16.12.
12. P— Modalni glagoli i prevodni ekvivalenti ''Biking a Path of War, Intrigue, and Tragedy in Bosnia'', David Holbrooke
19.-23.12.
13. P— Modalni glagoli i prevodni ekvivalenti V— Konačari, Nenad Veličković (excerpts)
(prevod i analiza)
Rok za predaju portfolija (semestralna obaveza)
26.-30.12.
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
14. Portfolio presentations
02.01.-06.01.
15.
Portfolio presentations
09.-13.01.
16.
Priprema za ispite
17. Rok za završni ispit za studente I. i II. ciklusa koji studiraju po Bolonjskom procesu
23.-31.1.
*P= predavanja **V=vježbe Ishodi učenja:
1. Kontrastivno analizirati gramatičke strukture predviđene silabusom i upotrebu vokabulara u
književnom i neknjiževnom tekstu s ciljem dostizanja koherentnog prevoda;
2. Aktivirati i primijeniti gramatičke strukture predviđene silabusom pri izradi eseja;
3. Analizirati kulturološke osobenosti teksta na maternjem jeziku i engleskom;
4. Slušati materijale na engleskom jeziku i bez grešaka zapisati izvorni materijal na engleskom jeziku;
5. Argumentirati stavove i primijeniti vještine kritičkog mišljenja u komunikaciji na engleskom jeziku;
6. Izraditi portfolij sa glosarom na engleskom jeziku.
Način provjere znanja:
30% - učešće u redovnoj nastavi, ispunjavanje semestralnih obaveza tokom nastave (pismene vježbe, semestralni test, usmene vježbe, izrada glosara), kako je predviđeno silabusom.
30% - izvršenje semestralnih obaveza (segment: Portfolij); semestralne obaveze se moraju ispuniti prije završetka nastave u semestru; predmetni nastavnik/saradnik na početku semestra, u skladu s akademskim kalendarom, daju rokove za izvršenje tih obaveza (predaja portfolija, usmena prezentacija); studenti koji ne izvrše takve obaveze tokom semestra ne mogu to uraditi naknadno.
40% - završna provjera znanja; završna provjera znanja sastoji se od četiri ravnopravna elementa (diktat, esej, dva prevoda); student je obavezan zadovoljiti na sva četiri elementa. Vrednovanje znanja studenata Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 3
Obavezna literatura:
Alexander, L. G. (1970). Fluency in English. An Integrated Course for Advanced Students. London: Longman Group Ltd.
Filipović, R. (ur.) (1985). Chapters in Serbo-Croatian – English Contrastive Grammar. Zagreb: Institute
of Linguistics, Faculty of Philosophy, University of Zagreb. (odabrani članci)
Huddleston, R. & G. Pullum (2005). A Student’s Introduction to English Grammar. Part II, Part IV.
Cambridge: Cambridge University Press.
McCarthy, M. & F. O'Dell (2008). English Collocations in Use – Advanced. Cambridge: Cambridge
University Press.
Tekstovi po izboru nastavnika/saradnika i izbor tekstova iz domaće i strane štampe
Kombinatorni rječnici engleskog jezika
Dodatna i preporučena literatura:
Barry, A. K. (2008). Linguistic Perspectives on Language and Education. New Jersey: Pearson
Education. (odabrani članci)
Caldas-Coulthard, C.R. and M. Toolan (eds.) (2005). The Writer’s Craft, the Culture’s Technology. New
York: PALA.
Đorđević, R. (2002). Gramatika engleskog jezika. Treće izdanje. Beograd: Čigoja štampa.
Ivir, V. (1978). Teorija i tehnika prevođenja. Novi Sad: Zavod za izdavanje udžbenika.
Leech, G. and J. Svartvik (2002). A Communicative Grammar of English. Third edition. Harlow Essex:
Pearson Education.
Riđanović, M. (2007). Praktična engleska gramatika. Sarajevo: Šahinpašić.
Smalley, R. L. (2001). Refining Composition Skills- Rhetoric and Grammar. Boston: Heinle&Heinle.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S Akademska godina 2016./2017.
FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU
ODSJEK ZA ANGLISTIKU
Engleska renesansna književnost, FIL ANG 243
Predmetni nastavnik: Prof. dr. Shahab Yar Khan
Predmetni saradnik: Davor Njegić, MA
Naziv predmeta i šifra: Engleska renesansna književnost, FIL ANG 243
Semestar, broj sati i broj bodova: III. semestar; 2 sata predavanja i 2 sata vježbi; 6 ECTS.
Trajanje: jedan semestar
Tip kolegija: predavanje i vježbe
Status predmeta: obavezan
Cilj predmeta:
Osnovni cilj ovog kolegija je da studentima približi i omogući bolje razumijevanje razlika i sličnosti
između talijanske i engleske renesanse te da ih upozna sa novim književnim žanrovima, pri čemu će se iz
različitih uglova posmatrati kulturološke, ideološke i druge specifičnosti djela engleskih renesansnih
autora.
Očekivani ishodi učenja:
Bolje razumijevanje engleske književnosti nakon izučavanja jednog od njenih najplodonosnijih perioda.
Primjena ranije stečenog znanja iz historije Velike Britanije, kao i drugih relevantih predmeta, na
konkretnu epohu engleske književnosti, te stvaranje logičke poveznice s pretnodnim kolegijima iz
engleske književnosti. Razvijanje vlastitog kritičkog stava kod studenata o brojnim djelima iz ovog
perioda kroz interaktivni pristup nastavi. Omogućavanje studentima da usavrše komunikacijske vještine
analiziranja djela i prezentiranja zaključaka u pismenom i usmenom obliku, kao i daljnje razvijanje
jezičnih vještina. Razvijenje svijesti kod studenata o značaju djela iz renesansnog perioda historije
književnosti u kontekstu modernog društva i savremene književnosti. Prepremiti studente za naredne
kolegije na kojima se proučavaju drugi periodi engleske književnosti.
Sadržina predmeta: Kroz predavanja studenti će se upoznati sa poetskim, proznim i dramskim
dostignućima, tematskim i formalnim karakteristikama navedenih žanrova kroz tri faze razvoja renesansne
književnosti (rana, zrela i kasna renesansa). Na satovima vježbi studenti će analitički obraditi pojedinačna
poetska djela, od ranih soneta i njihove kasnije prilagodbe specifično engleskom izrazu, preko epske
tradicije, eseja do metafizičkih i religioznih pjesama.
Važan aspekt proučavanja bit će i širi društveno-historijski kontekst (reformacija, vladavina kraljice
Elizabete, kolonijalna osvajanja, građanski rat) u kom je nastao specifični književni izričaj engleske
renesanse.
Preduvjeti za upis predmeta (ukoliko postoje, navesti koji): Položen ispit iz predmeta Uvod u studij
književnosti FIL ANG 140 i Engleska književnost do 1500. godine FIL ANG 143
Način provjere znanja: Provjera znanja za studente svih statusa (redovni, vanredni i samofinansirajući) sastoji se iz nekoliko dijelova
od kojih svaki nosi određen procenat zaključne ocjene.
Studenti polažu polusemestralni pismeni ispit u 8. sedmici nastave (30%) te završni pismeni ispit u 16.
sedmici nastave (40%). Osim toga, studenti trebaju napisati kraći esej (dužine 4 stranice; obrađen na računaru;
proreda 1,5; vrstom slova Times New Roman veličine 12) na jednu od ponuđenih tema, s tim da predviđena
dužina od 4 stranice ne uključuje naslovnu stranu, bibliografiju, ilustracije ili druge dodatke (10%). Uredno
pohađanje nastave te aktivno i relevantno učešće u diskusijama na vježbama, što uključuje i kratke
pismene zadatke u okviru časova vježbi, čini 20% zaključne ocjene, s tim da će vanrednnim studentima,
koji ne mogu redovno pohađati nastavu, biti omogućeno polaganje ovog segmenta ispita kroz zadatke i
konsultacije radnim subotama.
Obavezna literatura:
1. Abrams, M. H. (General Editor), The Norton Anthology of English Literature, Volume I, W.W.
Norton & Company, New York-London, 1993.
2. Khan, Shahab Yar, From Renaissance to Classicism, Univerzitet ''Džemal Bijedić'' u Mostaru,
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
Fakultet humanističkih nauka, Mostar, 2006.
Dodatna i preporučena literatura:
1. Bradford, Richard, The Complete Critical Guide to John Milton, Routledge, London and New
York, 2001. (pp. 46-49, 51-54).
2. Daiches, David, A Critical History of English Literature Vol. I, Mandarin, London, 1994.
3. Durant, Will, Story of Philosophy, Washington Square Press, New York, 1994. (pp. 69-78, pp. 96-
145).
4. Edmondson, Paul, Stanley Wells (ur.), Oxford Shakespeare Topics: Shakespeare’s Sonnets,
Oxford University Press, Oxford, 2004. (pp. 63-82).
5. Greenblatt, Stephen, Renaissance Self-Fashioning. From More to Shakespeare, The University of
Chicago Press, Chicago-London, 1984.
6. Legouis, Emile and Louis Cazamian, A History of English Literature. Volume One. The Middle
Ages And The Renascence (650-1660), The Macmillan Company, New York, 1926.
7. Russel, Bertrand, History of Western Philosophy, Routledge, London, 1994. (pp. 491-511, pp.
526-541).
Sedmica Nastavna jedinka (PREDAVANJA) 1. 1. Uvod u englesku renesansnu književnost
2. Religija i nauka u doba renesnse 3. Tyndale, Biblija
2. Religija i renesansa (II). Terry Jones, Crusades.
3. Pozorište. University wits (univerzitetski umovi). Christopher Marlowe: Dr. Faustus
4. Dr. Faustus
5. Dr. Faustus William Shakespeare: Othello
6. Othello Ben Jonson: Volpone
7. Ben Jonson: Volpone
8. Provjera znanja studenata
9. Edmund Spencer: ''The Faerie Queene''
10. Edmund Spencer: ''The Faerie Queene''
11. Metafizička poezija Johna Donnea.
Filozofski fakultet u Sarajevu 3
12. John Donne: ''The Ectasy'', ''Anniversary'', “A Valediction: of Weeping''
13. John Milton: ''The Paradise Lost'' (knjiga I)
14. ''The Paradise Lost'' (knjiga I)
15. ''The Paradise Lost'' (knjiga IX)
16.
Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu
Sedmica Nastavna jedinka (VJEŽBE)
1. Uvodna razmatranja
2. Političke, društvene i kulturne prilike u Engleskoj u 16. stoljeću kao kontekst u kom se razvijala engleska renesansna književnost. Siobhan Keenan, Renaissance Literature: Edinburgh Critical Guides, pp. 128-131 (dio o uticaju Petrarke), Jon Robinson, ''Poet, Court and Culture'' u Court Politics, Culture and Literature in Scotland and England, 1500–1540, pp. 11-19
3. Sir Thomas Wyatt “The Long Love That in My Thought Doth Harbour”, ''My Lute Awake'', “Whoso List to Hunt”.
4. Thomas P. Roche, ''Shakespeare and the Sonnet Sequence'' Shakespeare, Sonnets 1, 18, 20, 30, 73, 76.
5. Shakespeare, Sonnets 116, 130, 138, 146, 147.
6. Francis Bacon. Eseji. Of Marriage and Single Life, Of Studies Ben Jonson: Volpone
7. Ben Jonson: Volpone
8. Provjera znanja studenata
9. Edmund Spencer: ''The Faerie Queene''
10. Edmund Spencer: ''The Faerie Queene''
11. John Donne - metafizička poezija. ''The Sun Rising'', ''The Flea'', ''The Canonization'', ''Air and Angels''.
12. John Donne. Religiozna poezija. Holy Sonnets X, XVII.
Filozofski fakultet u Sarajevu 4
''Devotions upon Emergent Occasions: Meditation 17''.
13. George Herbert: “Easter Wings,” “The Flower” Richard Crashaw ''A Hymn to the Name and Honour of the Admirable Saint Teresa''
14. John Milton, “Ode on Christ’s Nativity”
15. Završna razmatranja
16. Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016/2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Idiomi u engleskom jeziku, FIL ANG 263
Predmetni nastavnik Dr. Melisa Okičić, docent
Saradnik __________________________________________________________________
Sedmica Nastavna jedinka 1.
Fiksni izrazi: kolokacije, poslovice, izreke, poređenja, idiomi. Kriteriji za definiranje fiksnih izraza.
03. 10. -07. 10. 2016.
2.
Definicija idioma u širem i užem smislu. Tipologija fiksnih izraza.
10. 10. - 14. 10. 2016.
3.
Kolokacije.
17. 10. - 21. 10. 2016.
4.
Leksičke i gramatičke karakteristike fiksnih izraza.
24. 10. - 28. 10. 2016.
5.
Klasifikacija fiksnih izraza prema sintaksičkim kriterijima.
31. 10. - 04. 11.
2016.
6. Klasifikacija fiksnih izraza prema značenju.
07. 11. - 11. 11. 2016.
7.
Poslovice.
14. 11. -18. 11. 2016.
8.
Provjera znanja studenata 21. 11. - 25. 11. 2016.
9. Tipovi leksičkih varijacija u fiksnim izrazima: varijacije vrsta riječi; proširivanje i
skraćivanje idioma.
28. 11. - 02. 12. 2016.
10.
Tipovi leksičkih varijacija u fiksnim izrazima: razlike u idiomima između britanskog i američkog engleskog.
05. 12. - 09. 12. 2016.
11.
Sistematične varijacije u fiksnim izrazima: fiksni izrazi u kojima se izražava posjedovanje, kauzativne i rezultativne strukture, glagolski vid, reciprocitet.
12. 12. - 16. 12. 2016.
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
12.
Okviri i varijacije: poređenja, binominalni izrazi; slobodne varijacije.
19. 12. - 23. 12. 2016.
13.
Leksičke i semantičke varijacije unutar fiksnih izraza u samom tekstu kao odraz različitih stilova.
26. 12. - 30. 12.
2016.
14.
Homonimija, polisemija i metaforičnost fiksnih izraza.
02. 01. -06. 01. 2017.
15.
Leksička kohezivnost fiksnih izraza u tekstu.
09. 01. - 13. 01. 2017.
16. Završni ispit za studente I. i II. ciklusa po Bolonjskom procesu
16. 01. - 20. 01. 2017.
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku
semestra, kao i na završnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po sljedećim
elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
Studenti se ocjenjuju u okviru aktivnosti tokom redovnog pohađanja nastave, a zaključna ocjena se
izvodi na osnovu aktivnosti na nastavi (10%), te pismeno putem polusemestralnog testa u osmoj
(8.) sedmici semestra (40%) i završnog ispita (50%) u 16. sedmici semestra. Da bi se ostvarilo
pozitivno vrednovanje u strukturi moguće ocjene, student treba da ostvari najmanje 55% od
ukupno mogućih 100% vrednovanja po svakom elementu.
Studenti koji zbirno steknu najmanje 55 % ili više po sva tri vrednovana segmenta učešća u
ocjeni njihovog rada, ocjenjuju se pozitivnom zaključnom ocjenom u skladu sa Bolonjskom
tablicom vrednovanja uspjeha od 6-10.
Student koji ne položi s uspjehom integralni završni ispit u I. roku u 16. sedmici semestra, imat će
mogućnost polaganja popravnog ispita u II. terminu ispitnog roka najranije dvije (sedmice) nakon
što je polagao završni ispit u I. integralnom terminu. Ukoliko ni tada ne uspije da položi završni
ispit, postoji mogućnost da ga polaže u III. septembarskom popravnom roku. Završni integralni ispit
u II. popravnom ili III. popravnom (septembarskom) roku vrednuje se sa najviše 50% u strukturi
zaključne ocjene.
Ukoliko student ni na popravnom ispitu u II. terminu ili III. popravnom (septembarskom) roku ne
postigne zadovoljavajuću zaključnu ocjenu prema važećoj skali ocjena (najmanje 55% od ukupno
100% po svim elementima vrednovanja), upućuje se da ponovi pohađanje nastave u narednoj
akademskoj godini sa istim obavezama i po istom režimu studija kao i studenti koji prvi put upisuju
i/ili pohađaju ovaj predmet.
Filozofski fakultet u Sarajevu 3
U slučaju da student nije uredno pohađao nastavu, ili nije redovno radio domaće zadaće, ili ako želi
da poveća konačnu ocjenu iz ovog kolegija može da, uz odobrenje nastavnika, uradi dodatni
seminarski rad (5 kartica teksta) na zadatu temu u roku koji odredi predmetni nastavnik. Ako
kvalitet dodatnog seminarskog rada zadovolji postavljene kriterije, taj će se element uzeti u obzir
kod izvođenja zaključne ocjene.
ISHODI UČENJA
Nakon odslušanog kolegija i ispunjenih svih obaveza, studenti će moći:
- prepoznati i opisati lingvističke i semantičke osobine idioma u engleskom jeziku;
- prepoznati i objasniti ključne lingvističke razlike na relaciji fiksni izraz - idiom – kolokacija;
- uočiti jezičke i kulturološke razlike kod prevođenja idioma sa engleskog na bhs jezik;
- poboljšati postojeći vokabular kroz upotrebu idioma na engleskom jeziku.
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Po završetku redovnih zimskih i ljetnih ispitnih rokova, kao i poslije jesenjeg ispitnog
roka, rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Faklulteta.
Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata,
u skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta.
Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata
nego pod brojem indeksa.
FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU, ODSJEK ZA ANGLISTIKU ZIMSKI SEMESTAR 2016/2017. godine PREDMETNI NASTAVNIK: Doc.dr. Larisa Kasumagić Kafedžić PREDMETNI SARADNIK: Alma Žero, MA, asistent Naziv predmeta i kod: UVOD U METODIKU NASTAVE ENGLESKOG JEZIKA, FIL ANG 311 Semestar (semestri) i broj bodova: V semestar; 1 sat predavanja i 1 sat vježbi; ECTS 3 Trajanje: 1 semestar Tip kolegija: predavanja i vježbe Status predmeta: obavezan Cilj predmeta: Cilj predmeta je da se studenti upoznaju s osnovnim teorijskim konceptima usvajanja stranog/drugog jezika i historijskim pregledom metoda i pristupa u nastavi stranog jezika, faktorima nastavnog procesa, planiranjem nastavnog sata i osnovnim jezičkim vještinama, kako bi stekli uvid neophodan za donošenje odluke kod odbira usmjerenja na narednom stupnju (MA). Sadržaj predmeta: Sadržaj obuhvata općepedagoške i psihološke faktore koji su relevantni kod usvajanja i učenja stranog/drugog jezika, osobine učenika i nastavnika i njihove uloge u nastavnom procesu, kao i ulogu i upotrebu nastavnog materijala, opreme i informacionih tehnologija. U tom smislu sadržaj predmeta opisuje učenike po uzrastu i nivou znanja, ponašanje učenika i probleme koji mogu uticati na proces učenja. Paralelno se opisuje nastavnik i njegove uloge, daje se historijski pregled teorija, metoda i postupaka u nastavnom procesu. Studenti se upoznaju sa pregledom osnovnih jezičkih vještina, te kako ih prezentirati u razredu i savladati, a također i kako podučavati vokabular i gramatičko gradivo. Sadržaj uključuje i osnove planiranja i izvođenja nastavnog sata, što sa ostalim elementima treba da stvori koherentan okvir za čvrst uvid u oblast glotodidaktike. Preduvjeti za upis predmeta: nema
Način provjere znanja: učešće na nastavi i aktivnost putem kratkih pismenih zadataka na vježbama: samostalni metodički praktični zadatak (30%), izrada pripreme za čas (grupni zadatak, 20%); te završni pismeni ispit znanja (50%).
Udžbenici:
Harmer, Jeremy. (2015): The Practice of English Language Teaching with DVD, Fifth Edition. Pearson United Kingdom
Harmer, Jeremy. (2007): The Practice of English Language Teaching, Fourth Edition. Longman Handbooks for Language Teachers
Hadfield, Jill, Hadfield Charles. (2011): Introduction to teaching English, Oxford basics, Oxfor
Ur, Penny( 1997): A Course in Language Teaching, Practice and Theory. Cambridge University Press
Ur, Penny( 1997): A Course in Language Teaching, Practice and Theory: Trainee Book. Cambridge University Press
Harmer, Jeremy. ( 2007): How to Teach English (Book with DVD), Pearson Longman Posljednja promjena: septembar/rujan 2016. godine
UVOD U METODIKU NASTAVE ENGLESKOG JEZIKA
FIL ANG 311 (duža verzija programa)
Osnovni cilj ovog kolegija je upoznati studente sa osnovnim teorijskim konceptima učenja/usvajanja stranog/drugog jezika, i kratkim historijskim pregledom metoda i pristupa u nastavi stranog jezika, što će im pomoći kod donošenja odluke o odabiru usmjerenja na drugom nivou studija. U prvom dijelu kolegija predavanja će se fokusirati na osnovne psihološko-lingvističke teorije, odnosno pristupe neophodne za sticanje uvida u proces usvajanja i učenja stranog jezika: behaviorizam, kognitivizam, neurolingvističko programiranje, višestruke inteligencije, učenje rješavanjem zadataka, humanistički pristup, samostalno učenje. Pri tome će se obraditi historijski pregled nastavnih metoda proisteklih iz pristupa nastavi stranog jezika: klasični (latinski) metod, gramatičko-prevodilački, direktna metoda, audio-lingvalna, zatim eksperimentalne metode (Community Language Learning, Suggestopaedia, The Silent Way, Total Physical Response, Natural Approach) i komunikativna metoda/pristup. Također će se prezentirati osnovni faktori uspješnog usvajanja/učenja stranog jezika, motivacija, te osobine i uloge učenika i nastavnika. U osnovnim crtama će se prezentirati i problematično ponašanje učenika, poželjna reakcija nastavnika i kako prevenirati problematično ponašanje. Fokus kolegija je također i na elementima koje savremeni nastavnik mora poznavati: autonomija učenika i kako je ostvariti i značaj projekata u nastavi engleskog jezika. S obzirom da je u savremenoj nastavi stranog jezika akcenat na komunikativnom metodu/pristupu, a što podrazumijeva situacijsko-dijaloške aktivnosti i udžbenik koncipiran po tom principu, dat će se pregled mogućnosti i razloga za upotrebu književnih tekstova u razredu. Poseban zadatak je razviti kod studenata svijest o neophodnosti cjeloživotnog učenja. U drugom dijelu kolegija fokus je na osnovama planiranja i izvođenja nastavnog sata, pregledu jezičkih vještina – receptivnih (slušanje i čitanje) i produktivnih (govorenje i pisanje) i značaju i prezentaciji vokabulara i gramatike. Na vježbama će se identificirati i pojasniti primjeri primijenjenih teorijskih principa kroz savremene udžbenike i situacije u učionici. Posebna pažnja će se posvetiti kontrastivnoj analizi dobrih i manje dobrih/loših primjera opisanih u literaturi i iz prakse.
Raspored predavanja i vježbi
Sedmica Nastavna jedinka
1 P: Upoznavanje sa strukturom kolegija i silabusom V: Upoznavanje sa strukturom vježbi i samostalnim metodičkim zadatkom
2 P: Issues in Language Learning (What research offers; Making sense of it all) (Chapter 3) V: Teaching Language Construction (Studying structure and use; Explain and practise; Review and recycle) (Chapter 13)
3 P: Popular Methodology (Approach, method, procedure, technique; Communicative teaching, Task-based learning; The lexical approach; Humanistic methods; PPP) (Chapter 4) V: Teaching Language Skills (Chapter 14); Teaching Reading (Chapter 18); Teaching Listening (Chapter 19)
4 P: Popular Methodology (Which method? What approach; Coursebooks and other materials) (Chapter 4) V: Teaching Language Skills (Chapter 14); Teaching Writing (Chapter 20); Teaching Speaking (Chapter 21)
5 P: Being Learners (Learner differences; Learner motivation; Learner autonomy) (Chapter 5) V: Being Learners (Learner motivation and interaction) (Chapter 5)
6 P: Being Learners (The age factor: Young learners) (Chapter 5) V: Being Learners (The age factors: Teenagers; Adults) (Chapter 5)
7 P: Being Teachers (Qualities of a good teacher; Roles that teachers 'play') (Chapter 5) V: Being Teachers (practical examples)
8 Provjera znanja: Samostalni metodički zadatak
9 P: Managing for Success (Why problems occur; Creating successful classrooms; Dealing with problems) (Chapter 9) V: Classroom Discipline (Ur)
10 P: Lesson Planning (Chapter 12) V: Lesson Planning (practical examples, templates, group assignment)
11 P: Class Size and Different Abilities (Chapter 7) V: Lesson Planning (group assignment)
12 P: Class Size and Different Abilities (Chapter 7) V: Lesson Planning (group assignment)
13 P: Literature in EFL V: Lesson Planning (group assignment)
14 P: Being Teachers (What teachers do next) (Chapter 6) V: Project-based Education (practical examples)
15 Evaluacija
ISHODI UČENJA
Studenti će prepoznavati osnovne teorijske koncepte učenja/usvajanja stranog/drugog jezika, te će analizirati kratki historijski pregled metoda i pristupa u nastavi stranog jezika;
Studenti će analizirati osnovne faktore uspješnog usvajanja/učenja stranog jezika, motivaciju, te osobine i uloge učenika i nastavnika, kao i faktore koji utiču na problematično ponašanje učenika i kako preventirati problematično ponašanje;
Studenti će tumačiti neophodnost cjeloživotnog učenja kroz pozitivne primjere iz prakse;
Studenti će identificirati i pojasniti primjere primijenjenih teorijskih principa kroz savremene udžbenike i situacije u učionici. Posebna pažnja će se posvetiti kontrastivnoj analizi dobrih i manje dobrih/loših primjera opisanih u literaturi i iz prakse.
Studenti će u manjim grupama napisati pripremu za ogledni čas za mlađi uzrast (osnovna škola) ili stariji uzrast (srednja škola), te u procesu planiranja komparativno analizirati i odrediti prednosti određenih nastavnih metoda, postupaka i strategija za date uzraste;
PROVJERE ZNANJA Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po sljedećim elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
učešće na nastavi i aktivnost putem kratkih pismenih zadataka na vježbama: samostalni metodički praktični zadatak (30%),
izrada pripreme za čas (grupni zadatak, 20%), završni pismeni ispit znanja (50%).
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Sintaksa proste rečenice FIL ANG 321
Predmetni nastavnik Nedžad Leko Saradnik
Sedmica Nastavna jedinka 1. D. Uvod: Rečenice i klauze
G. Generativna gramatika
2. D. Struktura klauze; Funkcije rečeničnih elemenata
G. Vrste riječi: N, V, Adj, Adv, P
3. D. Semantičke uloge rečeničnih elemenata
G. Frazna struktura: NP, VP, AdjP, AdvP, PP
4. D. Slaganje subjekta i glagola; Negacija
G. Dijagram stabla i testovi konstituentnosti
5. D. Tipovi i funkcije prostih rečenica: Upitne rečenice
G. Strukturalni odnosi: struktura stabla; dominacija
6. D. Zapovijedne; Uzvične; Nepotpune rečenice
G. C-komand; Gramatički odnosi
7. D. Adverbijali: Semantičke uloge; Adjunkti
G. Teorija vezivanja: anafore, zamjenice, R-izrazi
8. Provjera znanja studenata
9. D. Subjunct, Disjunct, Conjunct
G. X-bar teorija .
10. D. Pro-forme
G. Komplementi, adjunkti i specifikatori
11. D. Elipsa
G. Funkcionalne kategorije: DP
12. D. Koordinacija: Koordinatori; Korelativi
G. Klauze i rečenice: CP i TP
13. D. Prosta koordinacija
G. Leksikon
14. D. Kompleksna koordinacija
G. Semantički odnosi i semantičke uloge
15. Priprema za završni ispit
16.
Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
Ishodi učenja: 1. steći dublji uvid u tumačenje temeljnih lingvističkih jedinica u oblasti sintakse engleskog
jezika
2. usvojiti vještine razlikovanja glavnih elemenata recenicne strukture proste recenice u
engleskom jeziku
3. upoznati se sa sistemima i klasifikacijom sintaksickih jedinica u engleskom jeziku
4. prepoznati na primjerima sintaksicke fenomene koji se obrazloze tokom predavanja
5. analizirati i tumačiti sintaksicke pojmove i odnose između glavnih elemenata proste recenice
u engleskom jeziku te na datim primjerima izvršiti sintaksicku analizu
6. definirati i prepoznati različita značenja sintaksickih karakteristika
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku
semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim
elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
Polusemestralna provjera znanja nakon 7. sedmice 40%
Aktivnost u prvih sedam sedmica semestra 10%
Polusemestralna provjera znanja nakon 15. sedmice 40%
Aktivnost u drugih sedam sedmica semestra 10%
Završni ispit 90%
Aktivnost u toku semestra 10%
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S
AKADEMSKA 2016/2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Savremeni engleski jezik 5, FIL ANG 335
Predmetni nastavnik prof. dr. Nedžad Leko
Saradnik dr. Nejla Kalajdžisalihović, lektor
Sedmica Nastavna jedinka*
1. The translatorʼ tools: English →BCS/ BCS→English (analiza i prevod književnog i neknjiževnog teksta)
03.-07.10.
2. The uniqueness of literary translation: author-translator-reader
(analiza i prevod književnog i neknjiževnog teksta) 10.-14.10.
3. ''Word by word'' or ''thought by thought''?
(analiza i prevod književnog i neknjiževnog teksta) 17.-21.10.
4. Style in translation
(analiza i prevod književnog i neknjiževnog teksta) 24.-28.10.
5. Footnotes in translation
(analiza i prevod književnog i neknjiževnog teksta) 31.10.-04.11.
6. The hijacked author and ©
(analiza i prevod književnog i neknjiževnog teksta) 07.11.-11.11.
7.
Special problems in literary translation (analiza i prevod književnog i neknjiževnog teksta)
14.11.-18.11.
8. Provjera znanja studenata 21.11.-25.11.
9. Translating the title and public signs
(analiza i prevod književnog i neknjiževnog teksta) 28.11.-02.12.
10.
Changes of address (pronouns and honorifics) (analiza i prevod književnog i neknjiževnog teksta)
05.12.-09.12.
11. Lower and higher register
(analiza i prevod književnog i neknjiževnog teksta) 12.-16.12.
12. Translating puns and wordplay
(analiza i prevod književnog i neknjiževnog teksta) 19.-23.12.
13. Notes on translating poetry
(analiza i prevod književnog i neknjiževnog teksta)
26.-30.12. 14.
Translating non-fiction (analiza i prevod)
02.01.-06.01.
15. Translation in the EFL classroom
(analiza i prevod) 09.-13.01.
16.
Priprema za ispite
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
17. Rok za završni ispit za studente I. i II. ciklusa koji studiraju po Bolonjskom procesu
23.-31.1.
Napomena: Silabus za nastavnu jedinku ''predavanja'' će biti prilagođen i dopunjen u skladu sa izborom tekstova (nastavna jedinka ''vježbe).
Ishodi učenja:
1. Kontrastivno analizirati gramatičke strukture predviđene silabusom i upotrebu vokabulara u
književnom i neknjiževnom tekstu s ciljem dostizanja koherentnog prevoda sa posebnim osvrtom na
sintaksu proste rečenice;
2. Aktivirati i primijeniti gramatičke strukture predviđene silabusom pri izradi prevoda i eseja
konsolidiranjem znanja usvojenih na predmetima Savremeni engleski jezik 1-4;
3. Analizirati kulturološke osobenosti teksta na maternjem jeziku i engleskom;
4. Slušati materijale na engleskom jeziku i bez grešaka zapisati izvorni materijal na engleskom jeziku;
5. Argumentirati stavove i primijeniti vještine kritičkog mišljenja u komunikaciji na engleskom jeziku
konsolidiranjem znanja usvojenih na predmetima Savremeni engleski jezik 1-4;
6. Izraditi portfolij sa glosarom na engleskom jeziku.
Način provjere znanja:
30% - učešće u redovnoj nastavi, ispunjavanje semestralnih obaveza tokom nastave (pismene vježbe, semestralni test, usmene vježbe, izrada glosara), kako je predviđeno silabusom.
30% - izvršenje semestralnih obaveza (segment: Portfolij); semestralne obaveze se moraju ispuniti prije završetka nastave u semestru; predmetni nastavnik/saradnik na početku semestra, u skladu s akademskim kalendarom, daju rokove za izvršenje tih obaveza (predaja portfolija, usmena prezentacija); studenti koji ne izvrše takve obaveze tokom semestra ne mogu to uraditi naknadno.
40% - završna provjera znanja; završna provjera znanja sastoji se od četiri ravnopravna elementa (diktat, esej, dva prevoda); student je obavezan zadovoljiti na sva četiri elementa. Vrednovanje znanja studenata Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 3
Obavezna literatura:
Alexander, L. G. (1970). Fluency in English. An Integrated Course for Advanced Students. London: Longman Group Ltd.
Filipović, R. (ur.) (1985). Chapters in Serbo-Croatian – English Contrastive Grammar. Zagreb: Institute
of Linguistics, Faculty of Philosophy, University of Zagreb. (odabrani članci)
Huddleston, R. & G. Pullum (2005). A Student’s Introduction to English Grammar. Part II, Part IV.
Cambridge: Cambridge University Press.
Landers, E. C. (2001). Literary Translation: A Practical Guide. Sydney: Multilingual Matters.
McCarthy, M. & F. O'Dell (2008). English Collocations in Use – Advanced. Cambridge: Cambridge
University Press.
Tekstovi po izboru nastavnika/saradnika i izbor tekstova iz domaće i strane štampe
Kombinatorni rječnici engleskog jezika
Dodatna i preporučena literatura:
Barry, A. K. (2008). Linguistic Perspectives on Language and Education. New Jersey: Pearson
Education. (odabrani članci)
Caldas-Coulthard, C.R. and M. Toolan (eds.) (2005). The Writer’s Craft, the Culture’s Technology. New
York: PALA.
Đorđević, R. (2002). Gramatika engleskog jezika. Treće izdanje. Beograd: Čigoja štampa.
Ivir, V. (1978). Teorija i tehnika prevođenja. Novi Sad: Zavod za izdavanje udžbenika.
Leech, G. and J. Svartvik (2002). A Communicative Grammar of English. Third edition. Harlow Essex:
Pearson Education.
Riđanović, M. (2007). Praktična engleska gramatika. Sarajevo: Šahinpašić.
Smalley, R. L. (2001). Refining Composition Skills- Rhetoric and Grammar. Boston: Heinle&Heinle.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra __ Poezija engleskog predromantizma (FIL ANG 340)
________________________________________________________________
Predmetni nastavnik _Doc. dr. Faruk Bajraktarević, docent
_________________________________________________________________
Saradnik _________________________________________________________________
Sedmica Nastavna jedinka 1.
Predstavljanje predmeta i metodologije rada
3-7.10.
2. Uvod u period klasicizma
Alexander Pope ('An Essay on Criticism')
10-14.10.
3. Sentimentalizam
Thomas Gray ('An Elegy Written in a Country Churchyard')
Oliver Goldsmith ('The Deserted Village, a Poem'),
George Crabbe (The Village')
17-21.10.
4.
Robert Burns
('My Heart's in the Highlands’, ‘To a Mouse, On turning her up in her Nest, with the Plough',
'To a Louse, On Seeing One on a Lady's Bonnet at Church')
24-28.10.
5. William Blake I dio:
Songs of Innocence ('The Little Black Boy', 'Infant Joy', 'The Little Girl Lost';) Songs of
Experience ('Infant Sorrow', 'A Little Girl Lost', 'Holy Thursday')
31.10-4.11.
6. William Blake II dio:
Marriage of Heaven and Hell & Prophetic Books ('The Argument'-Plate 2&3; 'The Voice
of the Devil' 4,5,6; 'Proverbs of Hell' - Plates 7,8, 10, 'A Song of Liberty')
7-11.11.
7. Uvod u poeziju engleskog romantizma 14-18.11
8. Provjera znanja studenata 21-25.11.
9. William Wordsworth, I dio
( 'Preface to Lyrical Ballads', odlomci;
'Daffodils')
28.11-2.12.
10.
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
5-9.12.
William Wordsworth, II dio,
('Immortality Ode')
11. William Wordsworth, III dio
Lucy Poems: ('Three Years She Grew', 'She Dwelt Among the Untrodden Ways', 'A Slumber
Did My Spirit Seal';
'The Solitary Reaper')
12-16.12.
12. S.T. Coleridge, I dio
('Kubla Khan')
19-23.12
13. S.T. Coleridge, II dio
('Christabel')
26-30.12.
14. S. T. Coleridge, III dio
('The Rime of the Ancient Mariner')
2-6.1.
15. Završna razmatranja pred završni ispit
9-13.1
16.
Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu
16-20.1.
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku
semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim
elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
(Završni ispit (50%), Kontinuirana provjera znanja kroz kratke pismene zadatke tokom nastave u
semestru (40%), i Aktivno i smisleno učešće u izvođenju nastave (10%))
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
Filozofski fakultet u Sarajevu 3
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Po završetku redovnih zimskih i ljetnih ispitnih rokova, kao i poslije jesenjeg ispitnog
roka, rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Faklulteta.
Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata,
u skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta.
Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata
nego pod brojem indeksa.
ISHODI UČENJA
Po odslušanom kolegiju studenti će biti u stanju da:
Prepoznaju, protumače i objasne osnovne karakteristike poetike autora iz perioda
predromantizma, kao i starije generacije romantičara na osnovu djela predviđenih za
obradu tokom semestra.
Prepoznaju, protumače i objasne međusobne sličnosti i razlike (sadržajne i stilske) među
obrađenim djelima i autorima navedenih pjesnika.
Definišu i na relevantnim primjerima objasne ključne koncepte vezane ovaj period, kao
što su sentimentalizam, subjektivnost, demokratičnost u poeziji, imaginacija, odnos
prirode, pamćenja i imaginacije i uklope ih u razumijevanje pjesništva engleskog
romantizma uopšte.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Američki transcendentalizam FIL ANG 355
Predmetni nastavnik prof. dr. Sanja Šoštarić
Sedmica Nastavna jedinka: predavanja i seminari/vježbe 1.
Upoznavanje studenata s ciljevima, metodama, obavezama i načinom ocjenjivanja. Uvodno predavanje: pojam američke književnosti, prvi anglosaksonski doseljenici-
puritanci i 'američki san', stvaranje SAD.
5. 10 2016.
2. Društvene i političke prilike u prvoj polovini 19. Stoljeća. Začetak idejeo kulturnoj neovisnosti od Evrope. Kritička i pjesnička rješenja E. A Poea.
Edgar Allan Poe, “Sonnet to Science”, “To Helen”, “The Haunted Palace”, “Annabel Lee”.
12. 10. 2016.
3. Transcendentalizam: utjecaj evropskog romantizma na američku književnost, nove zamisli književne forme. Dominantni značaj prirode kao simboličkog sredstva. R.W.
Emerson kao mislilac i esejist. Ralph Waldo Emerson, Nature, odlomci.
19. 10. 2016.
4. Transcendentalizam: Američki pisac između evropske tradicije i društvenog angažmana R.W. Emerson, “American Scholar”, odlomci. 26. 10. 2016.
5. Transcendentalizam: R.W. Emerson kao pjesnik. Eksperimenti u versifikaciji, udaljavanje od evropske tradicije.
R. W. Emerson, “Rhodora”, “Days”, “Brahma”, “Hamatreya”.
2. 11. 2016.
6. Transcendentalizam: H. D. Thoreau – kritika devijacija američkog kapitalizma u nastajanju
Henry David Thoreau, Walden, “Economy”.
9.11. 2016.
7. Trancendentalizam: utopija pojednica u Waldenu. Henry David Thoreau, Walden, “Conclusion”. 16.11.
2016.
8. Polusemestralna provjera znanja studenata 23.11. 2016.
9. 'Slobodni stih', naturalistički detalji i optimizam u poeziji Walta Whitmana Walt Whitman, “Song of Myself”, strofe 1, 2, 6, 10, 17. 30.11.
2016.
10. 'Slobodni stih', naturalistički detalji i optimizam u poeziji Walta Whitmana (nastavak)
Walt Whitman, “Song of Myself”, strofe 24, 46, 49, 52.
7.12. 2016.
11. Roman i pripovjetka američke renesanse: korištenje historije, društveni i etički sukobi u romanu N. Hawthornea
Nathaniel Hawthorne, The Scarlet Letter, poglavlje II “The Market Place”.
14.12. 2016.
12. Problem položaja čovjeka u svemiru: izbor, slobodna volja i predestinacija – pesimistički simbolizam H. Melvillea.
Herman Melville, Moby Dick, poglavlje 36. “The Quarter-Deck”; poglavlje 132. “The Symphony”.
21. 12. 2016.
13. Novogodišnji praznici 28. 12.
2016.
14. Žena pjesnikinja u Americi. Naivnost, mudrost i simbolička lapidarnost pjesništva E. Dickinson
Emily Dickinson, pjesme 214, 249, 288, 289, 585, 712,
4.1. 2017.
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
15. Završna razmatranja, rekapitulacija i priprema za završnu provjeru znanja 11. 1.
2017.
16. Završna provjera znanja
18. 1. 2017.
Ishodi učenja:
U sklopu ovog kolegija studenti stiču uvid u osnovne tokove, obilježja, djela i autore američke
književnosti (poezije, kratke priče i romana) 19. stoljeća, pri čemu je težište prvog dijela kolegija
na autorima i djelima koje vezujemo za američki transcendentalizam prve polovice 19. stoljeća,
dok se u drugom dijelu kolegija izučavaju američki autori i djela sredine i druge polovice 19.
stoljeća koji u različitoj mjeri i na različite načine baštine nasljeđe američkog
transcendentalizma. Kolegij uključuje i osvrt na dva autora koji svojom poetikom stilski i
tematski odstupaju od transcendentalističke paradigme iako objavljuju i pišu u istom periodu.
Studenti postižu dublje razumijevanje osnovnih formalnih, stilskih i tematskih obilježja
književnosti američkog transcendentalizma kao i američke književnosti koja se neposredno
naslanja na ovu tradiciju, kroz detaljno iščitavanje, analiziranje i tumačenje datih djela i autora,
odnosno pojedinačnih književno-kritičkih tekstova. To podrazumijeva detaljno upoznavanje s
tipičnim formalnim karakteristikama poput slobodnog stiha, neoklasicističkih i romantičarskih
poetskih obilježja, koncepta 'organske forme', romanesknih strategija koje odlikuje izrazito
simbolička dimenzija, te forme transcendentalističkog eseja, odnosno detaljno upoznavanje s
karakterističnim temama datog razdoblja poput transcendentalističkog optimističnog pogleda na
svijet, transcendentalističkog misticizma, promišljanja uloge umjetnosti i umjetnika u
izmjenjenom svijetu ranog kapitalizma, odnosno američke književnosti u odnosu na evropsku,
zatim društveno kritičkih tonova, ali i slavljenja američkih demokratskih i slobodarskih tekovina,
te univerzalnih moralnih pitanja i književno-filozofskih razmišljanja o životu, ljubavi i/ili smrti.
Studenti također ovladavaju vještinom prepoznavanja poetskih i proznih tekstova na engleskom
jeziku obuhvaćenih programom za ovaj predmet, te analiziranja i tumačenja njihovih
formalnih, stilskih i tematskih obilježja, kao i uočavanja i artikuliranja sličnosti ili razlika
između pojedinih autora obuhvaćenih nastavnim cjelinama. Također ovladavaju vještinom
prepoznavanja, uočavanja i tumačenja općenitih odlika američke književnosti 19. stoljeća s
naglaskom na transcendentalizam, te specifičnog prožimanja s 'tradicijom', odnosno s književnim
pravcima poput realizma, romantizma i/ili neoklasicizma.
Najzad, studenti stiču sposobnost definiranja i razumijevanja najvažnijih odlika ukupnog
američkog pjesničkog i proznog stvaralaštva u 19. stoljeću i njegovog značaja u širem
civilizacijskom i kulturološkom kontekstu.
Način provjere znanja:
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku
semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim
elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
Polusemestralna provjera znanja (30 %), dvije kraće pismene provjere znanja - 'response paper'
(30%), završni ispit (40%).
Student koji ne položi s uspjehom integralni završni ispit u I. roku u 16. sedmici semestra, imat će
mogućnost polaganja popravnog ispita u II. terminu ispitnog roka najranije dvije (sedmice) nakon
što je polagao završni ispit u I. integralnom terminu. Ukoliko ni tada ne uspije da položi završni
Filozofski fakultet u Sarajevu 3
ispit, postoji mogućnost da ga polaže u III. tj. septembarskom popravnom roku. Završni integralni
ispit u II. popravnom ili III. popravnom (septembarskom) roku vrednuje se sa najviše 40% u
strukturi zaključne ocjene. Ocjenu nije moguće zaključiti bez položenog završnog ispita, bez obzira
na rezultate postignute u ostala dva segmenta nastave (polusemestralni ispit i srednja ocjena iz
kraćih provjera znanja – 'response paper'.
Ukoliko student ni na popravnom ispitu u II. terminu ili III. popravnom (septembarskom) roku ne
postigne zadovoljavajuću zaključnu ocjenu, upućuje se da ponovi pohađanje nastave u narednoj
akademskoj godini sa istim obavezama i po istom režimu studija kao i studenti koji prvi put upisuju
i/ili pohađaju ovaj predmet.
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
OBAVEZNA LITERATURA
Silabusom propisani spisak primarne literature.
PREPORUČENA LITERATURA
Zvonimir Radeljković, American Topics
Marcus Cunliffe, The Literature of the United States
Emory Elliott (ed.), The Columbia Literary History of the United States
UVJETI ZA DOBIJANJE POTPISA I OSTVARIVANJE PRAVA PRISTUPANJA ISPITU
Redovno pohađanje satova predavanja i seminara/vježbi, što podrazumijeva najviše tri
neopravdana izostanka u toku semestra u svakom segmentu nastave. Ovo pravilo važi za sve
redovne i samofinancirajuće studente, kako novoupisane tako i ponovce. Za vanredne studente se
organizira posebna nastava u obliku konsultacija tokom radnih subota. Studenti koji studiraju
dvopredmetni studij moraju pohađati 50% nastave kako bi stekli pravo na potpis. Pravdanje
izostanka s nastave iz objektivnih razloga se dokazuje valjanom dokumentacijom, te se
predmetnom nastavniku donosi odmah po povratku u redovni tok pohađanja nastave.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Američka kultura FIL ANG 376__________________________
Predmetni nastavnik doc. dr. Ifeta Čirić-Fazlija____________________________________________________
Saradnik nema__________________________________________________________________________
Sedmica Nastavna jedinka- seminari 1. Uvodne napomene: predstavljanje programa i literature kolegija, oblika provjera znanja
i obaveza studenata. Pojam i definiranje kulture, kulturoloških studija te američke kulture.
5. 10. 2016.
2. Američka drama: pregled (Prve teatarske aktivnosti u kolonijalnoj Americi. 18. i 19. stoljeće; melodrama, pučki teatar. Pravci razvoja drame (žanrovski oblici i autori) u SADu u dvadesetom
stoljeću.)
12. 10. 2016.
3. Američka drama: pregled nastavak (Pravci razvoja drame (žanrovski oblici i autori) u SADu u dvadesetom stoljeću. Nezavisni teatri i FTP. Hugh Langston, Zora Neale Hurston, Eugene O'Neill,
Tennessee Williams, Edward Albee.) 19. 10. 2016.
4. Diskusija: Zora Neale Hurston, Color Struck (1925) 26. 10. 2016.
5. Diskusija: Zora Neale Hurston, Color Struck 2. 11. 2016.
6. Diskusija: Eugene O'Neill, Long Day's Journey into Night (1941/2; p. 1956) 9. 11. 2016.
7. Diskusija: Eugene O'Neill, Long Day's Journey into Night 16. 11. 2015.
8. Provjera znanja studenata. 23. 11. 2016.
9. Projekcija filma: Kiss Me Kate (Sidney, dir.; Kingsley et al, scr., 1953) 30. 11. 2016. 10. Diskusija: Kiss Me Kate
7. 12. 2016. 11. Projekcija filma: Cat on a Hot Tin Roof (Brooks dir.; Brooks et al. sc; 1958)
14. 12. 2016. 12 Diskusija: Tenneessee Williams Cat on a Hot Tin Roof
21. 12. 2016. 13. Projekcija filma: Edward Albee, Who's Afraid of Virginia Woolf? (Nichols, dir.; Lehman scr.;1966)
28. 12. 2016. 14. Diskusija: Edward Albee, Who's Afraid of Virginia Woolf? (1962)
4. 1. 2017.
15. Revizija i završna razmatranja. 11.1. 2017.
16. Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu
18. 1. 2016.
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra,
kao i na završnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim elementima aktivnosti,
odnosno propisanim oblicima provjere znanja:
1. Ocjena aktivnog učešća studenta na vježbama – 35%
2. Ocjena polusemestralne provjere znanja (pismeni test) - 30%
3. Ocjena iz završnog ispita (esejski uradak, do 5 stranica teksta/ 1,500-2,000 riječi) – 35%
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje
sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
ISHODI UČENJA:
1) usvojiti ključne termine i pojmove neophodnih za analizu dramskih tekstova i izvedbi;
2) demonstrirati svjesnost o vezi teksta i njegovog konteksta tj. potrebi proučavanja teksta unutar šireg
literarnog i vanliterarnog konteksta;
3) diskutirati o književno-historijskom razvoju dramskog roda te stilovima, temama, teoretičarima i
književno-kulturološkim djelima američke književnosti i kulture;
4) samostalno čitati, analizirati i kritički procjenjivati književno-kulturološke i teoretske tekstova te
uspješno primjenjivati književno-teoretske termine i koncepte u analizi tekstova dramskog roda iz
američkog podneblja;
5) produbljavati znanje o najznačajnijim društveno-političkim, kulturološkim i intelektualnim
kretanjima, idejama i ličnostima u Sjedinjenim Američkim Državama dvadesetog stoljeća (od 1920 do
1970), s posebnim osvrtom na manjinske zajednice
6) razvijati i produbljavati jezičke kompetencije i opće komunikacijske sposobnosti;
7) integrirati znanje putem povezivanja i uspoređivanja saznanja iz ovog i drugih književnih,
kulturoloških i jezičkih kolegija.
1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016/2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Rano učenje engleskog jezika, FIL ANG 411
Saradnik Doc.dr. Larisa Kasumagić Kafedžić
Naziv predmeta i kod: Rano učenje engleskog jezika, FIL ANG 411
Semestar (semestri) i broj bodova: 2 sata predavanja, 2 sata vježbi, ECTS 5
Trajanje: VII semestar
Tip kolegija: predavanja i vježbe
Status predmeta: redovni
Cilj predmeta:
Osnovni cilj kolegija je osvijestiti studente o psiho-kognitivnim i motoričkim obilježjima učenika
predškolske i rane školske dobi; upoznati ih sa osnovnim načelima podučavanja engleskog jezika ove
uzrasne grupe; predstaviti studentima metode i postupke podučavanja engleskog jezika i aktivnosti
koje se mogu koristiti na nastavi engleskog kao stranog jezika na ovom uzrasnom nivou.
Sadržaj predmeta:
Ovaj kolegij omogućava studentima da proučavaju savremena dostignuća primijenjene lingvistike
unutar koje metodika nastave engleskog jezika u predškolskoj i ranoj školskoj dobi zauzima značajno
mjesto. U teorijskom dijelu kolegija studenti stječu spoznaje o osobinama djeteta predškolskog i
ranog školskog uzrasta, njegovim mogućnostima u procesu usvajanja i učenja stranog jezika,
temeljnim postavkama učenja. Studenti se upoznaju sa osnovnim karakteristikama jezičkog,
spoznajnog, afektivnog i motoričkog razvoja djece uzrasta do 10 godina. Kolegij će prikazati osnovne
postupke u poučavanju jezičkih znanja i vještina primjerenih učenicima mlađeg uzrasta (igre,
pjesmice, brojalice, bojenje, dramske aktivnosti, priče, crtanje). Kolegij će također predstaviti načine
nošenja sa pogreškama, ulogu audiovizuelnih medija u nastavi sa učenicima mlađeg uzrasta, način
praćenja i vrednovanja učenikovih postignuća, načine razvijanja ljubavi prema jeziku, jezičke i
kulturološke svjesnosti, te postupke izrade portfolija za praćenje učenikovog napretka.
Preduvjeti za upis predmeta: nema
Način provjere znanja: pismena provjera znanja (50%), ocjena portfolija (30%) i aktivnost na
vježbama/prezentacija (20%)
Udžbenici:
Lightbown, P. & Spada, N., How Languages are Learned, Oxford University Press 2006
Pinter, A., Teaching Young Language Learners, Oxford University Press 2006
Preporučena literatura:
Hallivell, Susan: Teaching English in the Primary Classroom, Longman 2002
Vale, David and Feunteun, Anne: Teaching Children English: A Training Course for Teachers
of English to Children, Cambridge University Press 1995
McKay, P., Assessing Young Language Learners, Cambridge University Press 2006
Vilke, M.: Vaše dijete i jezik, Školska knjiga Zagreb 1991
Vilke, M., Vrhovac, Y.: Children and Foreign Languages I, II, III Zagreb, Faculty of
Philosophy, University of Zagreb 1993
Brumfit, C, Moon, J., Tongue, R.: Teaching English to Children, From Practice to Principle,
Longman 1997
Cameron, L.: Teaching Languages to Young Learners, Cambridge Language Learning
Library, Cambridge University Press, 2001
Phillips, S.: Young Learners, Oxford English, Oxford University Press, 1995
Wassermann, S., Serious Players in the Primary Classroom- Empowering Children Through
Active Learning Experiences, Teachers College, Columbia University 1990
Posljednja promjena: septembar/rujan 2016.
2
Sedmica Nastavna jedinka- PREDAVANJA
1 Upoznavanje sa silabusom 2 Usvajanje jezika/učenje stranog jezika/Teorije učenja stranog jezika/Osnovni
principi podučavanja engleskog jezika djeci mlađeg uzrasta 3 Učenje i razvoj
4 Individualne razlike u učenju drugog/stranog jezika
5 Podučavanje slušanja i govorenja
6 Podučavanje čitanja i pisanja
7 Podučavanje gramatike i vokabulara
8 Polusemestralni zadatak (priprema portfolija)
9 Praćenje razvoja jezičkih kompetencija kod djece mlađeg uzrasta i procjena nastavnog procesa-evaluacijski parametri
10 Razvijanje samostalnosti u učenju/ Learning to learn
Izrada i adaptiranje materijala
11 Dječija književnost u nastavi engleskog jezika
12 Uloga i značaj muzike i ritma u procesu učenja stranog jezika
13 Podučavanje engleskog jezika djeci s poteškoćama u razvoju
14 Savremena istraživanja u polju podučavanja engleskog jezika u radu sa mlađim uzrastom djece
Profesionalni razvoj nastavnika
15 Evaluacija kolegija
Sedmica
Nastavna jedinka- VJEŽBE
1 Upoznavanje sa silabusom (očekivanja i način praćenja rada studenata) 2 Podjela tema za prezentacije i priprema portfolija 3 Developing teachers of young learners:in-service for educational change and
improvement An Early Start: Young Learners and Modern Languages in Europe and Beyond
4 Obrada bajke u nastavi stranog jezika; Story-based language teaching- an experimental study on the implementation
of a module in three European countries 5 Authentic picture books in the lives of young EFL learners and their teachers
Drama as an English teaching aid
6 Learners' own cultural identity in early language learning 7 Teaching and researching very young learners: they are unpredictible
8 Polusemestralni zadatak
9 Portfolio: Young Language Learners 10 Approaching children with special educational needs in EFL classroom 11 Young learners activities 12 Young learners activities 13 Prezentacije portfolija
14 Prezentacije portfolija
15 Evaluacija kolegija: predaja portfolija
3
ISHODI UČENJA
Studenti će se upoznati sa osnovnim psiho-kognitivnim, emocionalnim i socijalnim karakteristima razvoja djece mlađeg uzrasta;
Studenti će analizirati osnovna metodička načela podučavanja engleskog jezika djeci mlađeg školskog i predškolskog uzrasta;
Studenti će analizirati i znati planirati, odabrati i primijeniti uzrasno primjerene aktivnosti, strategije i metode podučavanja na ovom uzrasnom nivou.
PROVJERE ZNANJA Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po sljedećim elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
učešće na nastavi i aktivnost putem kratkih pismenih zadataka na vježbama: (20%), ocjena portfolija: (30%) završni pismeni ispit: (50%).
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi: a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda; c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda; d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda; e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda; f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016/2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Usvajanje jezika, FIL ANG 421
Predmetni nastavnik Dr. Melisa Okičić, docent
Saradnik __________________________________________________________________
Sedmica Nastavna jedinka 1.
Usvajanje maternjeg jezika vs. usvajanje drugog ili stranog jezika
03. 10. -07. 10. 2016.
2.
Usvajanje drugog jezika: definicija i ciljevi proučavanja usvajanja drugog jezika
10. 10. - 14. 10. 2016.
3. Šta je learner language – definicija i karakteristike
17. 10. - 21. 10. 2016.
4.
Međujezik (interlanguage)
24. 10. - 28. 10. 2016.
5.
Društveni aspekti međujezika
31. 10. - 04. 11. 2016.
6.
Diskursni aspekti međujezika
07. 11. - 11. 11. 2016.
7.
Psiholingvistički aspekti međujezika
14. 11. - 18. 11. 2016.
8.
Provjera znanja studenata 21. 11. - 25. 11. 2016.
9.
Lingvistički aspekti međujezika
28. 11. - 02. 12. 2016.
10. Individualne razlike u usvajanju drugog jezika
05. 12. - 09. 12. 2016.
11. Nastava i usvajanje drugog jezika
12. 12. - 16. 12. 2016.
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
12. Utjecaj drugog jezika na maternji
19. 12. - 23. 12. 2016.
13.
Kognitivni procesi kod učenika drugog jezika
26. 12. - 30. 12.
2016.
14.
Dobni faktor u usvajanju jezika
02. 01. -06. 01. 2017.
15. Kako se provodi istraživanje usvajanja drugog jezika – metode i prikupljanje podataka
09. 01. - 13. 01. 2017.
16. Završni ispit za studente I. i II. ciklusa po Bolonjskom procesu
16. 01. - 20. 01. 2017.
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku
semestra, kao i na završnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po sljedećim
elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
Studenti se ocjenjuju u okviru aktivnosti tokom redovnog pohađanja nastave, a zaključna ocjena se
izvodi na osnovu vrednovanja manjih istraživanja na zadatu temu u vidu prezentacija za redovne
studente i seminarskih radova za vanredne studente (10%), te pismeno putem polusemestralnog
testa u osmoj (8.) sedmici semestra (40%) i završnog ispita (50%) u 16. sedmici semestra. Da bi
se ostvarilo pozitivno vrednovanje u strukturi moguće ocjene, student treba da ostvari najmanje
55% od ukupno mogućih 100% vrednovanja po svakom elementu.
Studenti koji zbirno steknu najmanje 55 % ili više po sva tri vrednovana segmenta učešća u
ocjeni njihovog rada, ocjenjuju se pozitivnom zaključnom ocjenom u skladu sa Bolonjskom
tablicom vrednovanja uspjeha od 6-10.
Student koji ne položi s uspjehom integralni završni ispit u I. roku u 16. sedmici semestra, imat će
mogućnost polaganja popravnog ispita u II. terminu ispitnog roka najranije dvije (sedmice) nakon
što je polagao završni ispit u I. integralnom terminu. Ukoliko ni tada ne uspije da položi završni
ispit, postoji mogućnost da ga polaže u III. septembarskom popravnom roku. Završni integralni ispit
u II. popravnom ili III. popravnom (septembarskom) roku vrednuje se sa najviše 50% u strukturi
zaključne ocjene.
Ukoliko student ni na popravnom ispitu u II. terminu ili III. popravnom (septembarskom) roku ne
postigne zadovoljavajuću zaključnu ocjenu prema važećoj skali ocjena (najmanje 55% od ukupno
100% po svim elementima vrednovanja), upućuje se da ponovi pohađanje nastave u narednoj
akademskoj godini sa istim obavezama i po istom režimu studija kao i studenti koji prvi put upisuju
i/ili pohađaju ovaj predmet.
Filozofski fakultet u Sarajevu 3
U slučaju da student nije uredno pohađao nastavu, ili nije pripremio prezentacije, ili ako želi da
poveća konačnu ocjenu iz ovog kolegija može da, uz odobrenje nastavnika, uradi dodatni seminarski
rad (8-10 kartica teksta) na zadatu temu u roku koji odredi predmetni nastavnik. Ako kvalitet
dodatnog seminarskog rada zadovolji postavljene kriterije, taj će se element uzeti u obzir kod
izvođenja zaključne ocjene.
ISHODI UČENJA
Nakon odslušanog kolegija i ispunjenih svih obaveza, studenti će moći:
- objasniti psiholingvističke i sociolingvističke teorije usvajanja maternjeg i drugog ili stranog
jezika;
- razlikovati i opisati kognitivne i afektivne faktore u usvajanju drugog jezika;
- analizirati metode istraživanja u procesu usvajanja i učenja maternjeg i drugog jezika:
- prepoznati i razraditi strategije učenja, poučavanja i komunikacije;
- izraziti kritičko razumijevanje relevantne stručne literature na stranom jeziku i opisati sadržaj
drugima.
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Po završetku redovnih zimskih i ljetnih ispitnih rokova, kao i poslije jesenjeg ispitnog
roka, rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Faklulteta.
Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata,
u skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta.
Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata
nego pod brojem indeksa.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra ANGLISTIČKA LINGVISTIKA 1
Predmetni nastavnik Nedžad Leko
Sedmica Nastavna jedinka 1.
Istorijski razvoj lingvistike
2. Grane lingvistike
3. Fonetika i fonologija: uvodne napomene
4. Glasovi: suglasnici i samoglasnici; prozodijska struktura
5. Fonemi i slogovi
6. Fonološki procesi i obilježja
7. Glasovna varijacija: lingvistička, sociološka, stilska
8. Provjera znanja studenata
9. Morfologija: uvodne napomene
.
10. Vrste riječi: leksičke i funkcionalne kategorije
11. Morfološki procesi: derivacija i fleksija
12. Morfološki tipovi jezika
13. Značenje riječi
14. Leksička varijacija i promjena
15. Priprema za završni ispit
16.
Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
Ishodi učenja: 1. steći dublji uvid u tumačenje temeljnih lingvističkih jedinica u oblasti fonetike, fonologije i
morfologije engleskog jezika
2. usvojiti vještine razlikovanja glavnih elemenata fonoloske i morfoloske strukture u engleskom
jeziku
3. upoznati se sa sistemima i klasifikacijom fonoloskih i morfoloskih jedinica u engleskom
jeziku
4. prepoznati na primjerima fonoloske i morfoloske fenomene koji se obrazloze tokom
predavanja
5. analizirati i tumačiti fonoloske i morfoloske pojmove te na datim primjerima izvršiti
fonolosku i sintaksicku analizu
6. definirati i prepoznati različita značenja fonoloskih i morfoloskih karakteristika
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku
semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim
elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
Polusemestralna provjera znanja nakon 7. sedmice 40%
Aktivnost u prvih sedam sedmica semestra 10%
Polusemestralna provjera znanja nakon 15. sedmice 40%
Aktivnost u drugih sedam sedmica semestra 10%
Završni ispit 90%
Aktivnost u toku semestra 10%
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016/2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra: Lingvistički pravci, FIL ANG 425
Predmetni nastavnik: Dr. Melisa Okičić, docent
Saradnik: __________________________________________________________________
Sedmica Nastavna jedinka 1.
Uvod u strukturalizam 03. 10. - 07. 10. 2016.
2. Saussure i dihotomije u jeziku
10. 10. - 14. 10. 2016.
3. Praški lingvistički kružok. Definicija fonema 17. 10. -
21. 10. 2016.
4. Američki sturkturalizam 24. 10. -
28. 10. 2016.
5. Edward Sapir 31. 10. -
04. 11. 2016.
6. Leonard Bloomfield 07. 11. -
11. 11. 2016.
7. Post-Bloomfieldovska lingvistika 14. 11. -
18. 11. 2016.
8. Provjera znanja studenata 21. 11. -
25. 11. 2016.
9. Početak Transformacione gramatike i Z. Harris 28. 11. -
02. 12. 2016.
10. Početak TG gramatike Chomskog 05. 12. -
09. 12. 2016.
11. Periodizacija TG gramatike Chomskog
12. 12. - 16. 12. 2016.
12. Nastanak kognitivne paradigme 19. 12. -
23. 12. 2016.
13. Lakoff i konceptualna metafora
26. 12. - 30. 12. 2016.
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
14. Novija tumačenja u kognitivnoj lingvistici 02. 01. -
06. 01. 2017.
15. Ponavljanje gradiva i priprema za ispit
09. 01. - 13. 01. 2017.
16. Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu
16. 01. - 20. 01. 2017.
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku
semestra, kao i na završnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po sljedećim
elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
Studenti se ocjenjuju u okviru aktivnosti tokom redovnog pohađanja nastave, a zaključna ocjena
se ocjena izvodi na osnovu vrednovanja manjih istraživanja na zadatu temu u vidu prezentacija za
redovne studente i seminarskih radova za vanredne studente (10%), te pismeno putem
polusemestralnog testa u 8. sedmici semestra (40%) i završnog ispita (50%) u 16. sedmici
semestra. Da bi se ostvarilo pozitivno vrednovanje u strukturi moguće ocjene, student treba da
ostvari najmanje 55% od mogućih 100% vrednovanja po svakom elementu.
Studenti koji zbirno steknu najmanje 55 % ili više po sva tri vrednovana segmenta učešća u
ocjeni njihovog rada, ocjenjuju se pozitivno zaključnom ocjenom u skladu sa bolonjskom
tablicom vrednovanja uspjeha od 6 do 10.
Student koji ne položi s uspjehom integralni završni ispit u I. roku u 16, sedmici semestra, imat
će mogućnost polaganja popravnog ispita u II. terminu ispitnog roka najranije dvije sedmice
nakon što je polagao završni ispit u I. integralnom terminu. Ukoliko ni tada ne uspije da položi
završni ispit, postoji mogućnost da ga polaže u III. septembarskom popravnom roku. Završni
integralni ispit u II. popravnom ili III. popravnom (septembarskom) roku, vrednuje se sa najviše
50% u strukturi zaključne ocjene.
Ukoliko student ni na popravnom ispitu u II. terminu ili III. popravnom (septembarskom) roku ne
postigne zadovoljavajuću zaključnu ocjenu prema važećoj skali ocjena (najmane 55% od ukupno
100% po svim elementima vrednovanja), upućuje se da ponovi pohađanje nastave u narednoj
akademskoj godini sa istim obavezama i po istom režimu studija kao i studenti koji prvi put
upisuju i/ili pohađaju ovaj predmet.
U slučaju da student nije uredno pohađao nastavu ili ako želi da poveća konačnu ocjenu iz ovog
kolegija, može da, uz odobrenje nastavnika, uradi seminarski rad (8 do 10 kartica teksta) na
zadatu temu u roku koji odredi predmetni nastavnik. Ako kvalitet seminarskog rada zadovolji
postavljene kriterije, taj će se element uzeti u obzir kod izvođenja zaključne ocjene.
Filozofski fakultet u Sarajevu 3
ISHODI UČENJA
Nakon odslušanog kolegija i ispunjenih svih obaveza, studenti će moći:
- uporediti i objasniti različite teorijske pravce u lingvistici;
- definirati novije lingvističke pojmove;
- pokazati poznavanje terminologije i upotrebu odgovarajućeg metajezika;
- kritički komentarisati različite pristupe jeziku.
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Po završetku redovnih zimskih i ljetnih ispitnih rokova, kao i poslije jesenjeg ispitnog
roka, rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Faklulteta.
Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata,
u skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta.
Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata
nego pod brojem indeksa.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S
AKADEMSKA 2016/2017 GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Savremeni engleski jezik 7 (FIL ANG 437)
Predmetni nastavnik Doc. dr. Amira Sadiković
Saradnik Vedad Lihovac, lektor
Sedmica Nastavna jedinka 1.
Uvodne napomene, izbor tekstova iz štampe
2. - The Full Glass, John Updike - Definicije i vrste prevođenja
3. - Convention on the Rights of the Child (prevod teksta iz oblasti prava) - Osnovne napomene o prevođenju pravnog registra
4. - On Bullshit, Harry Frankfurt - ISO 17100:2015, napomene i značaj
5. - COPD Leaflet (prevod teksta iz oblasti medicine) - Osnovne napomene o prevođenju medicinskog registra
6. - Tajna džema od malina, Karim Zaimović - Prevodilačka pomagala
7. - A car's owner manual (excerpt) - Osnovne napomene o prevođenju priručnika/uputstava
8. Provjera znanja studenata
9. - Architectural Salvage, Will Self - Prevodilačke strategije, osnovne napomene
10. - A mobile phone manual (odlomak) - Lažni parovi u engleskom jeziku
11. - Filmski scenario (prevod uz komentare o titlovanju) - Osnovne napomene o prevođenju audio-vizuelnog materijala
12. - Me’med, Semezdin Mehmedinović - Mjerenje i planiranje u prevodilačkom radu, osnove
13. - Amundsen, Alice Munro - Kriteriji za analiziranje prijevoda
14. - Treaty of Lisbon (odlomak) - Prevodilački CAT alati, kratki pregled
15. Izbor tekstova iz štampe, analiza
16. Završni ispit za studente I. i II. ciklusa po Bolonjskom procesu
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
ISHODI UČENJA
1. steći dublji uvid u shvatanja kulturoloških i civilizacijskih specifičnosti neophodnih za razumijevanje i upotrebu jezika,
2. usvojiti dodatnu sposobnost pismenog i usmenog izražavanja na engleskom jeziku, 3. upoznati se sa specifičnim tehnikama usmenog i pismenog prevođenja, 4. prepoznati različite tipove teksta i 5. analizirati i tumačiti raznovrsne složene tekstove radi osposobljavanja za samostalan rad
u prevođenju. PROVJERE ZNANJA Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra, kao i na završnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po sljedećim elementima aktivnosti, odnosno propisanim oblicima provjere znanja: 30% - učešće u redovnoj nastavi, izvršavanje obaveza tokom nastave (pismene i usmene vježbe), kako je predviđeno silabusom; dva testa poznavanja vokabulara 30% - izvršenje semestralnih obaveza (semestralni test, portfolio i prezentacije); semestralne obaveze moraju se završiti prije završetka nastave u datom semestru; predmetni nastavnik/saradnik na početku semestra, u skladu s akademskim kalendarom, daju rokove za izvršavanje tih obaveza (semestralni test, predaja portfolija, usmena prezentacija); studenti koji ne izvrše takve obaveze tokom semestra ne mogu to uraditi naknadno 40% - završna provjera znanja (ispitni rok); završna provjera znanja sastoji se od četiri ravnopravna elementa (diktat, esej, dva prevoda); student je obavezan zadovoljiti na sva četiri elementa VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu: FIL ANG 442 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Proza britanskog modernizma FIL ANG 442
Predmetni nastavnik Prof. dr. Srebren Dizdar
Saradnik n/a
Sedmica Nastavna jedinka (PREDAVANJA) 1. Nastanak modernog romana
Predstavnici modernog romana
2. Internacionalna tema u britanskom Modernizmu Henry James: The Portrait of a Lady
3. Moderna pomorska priča kao moralna metafora
Joseph Conrad: Heart of Darkness
4. Autobiografija i roman u prepletenim psihoanalitičkim poniranjima
D. H. Lawrence: Sons & Lovers
5. Moralna kritika građanskog društva, njegovih shvatanja i vrijednosti
D. H. Lawrence: Women in Love
6. Liberalni humanizam i dijalog civilizacija u romanu Modernizma
E.M. Forster, A Passage to India
7. Osobenosti metode struje svijesti u Modernističkoj prozi: Virginia Woolf: Mrs. Dalloway
8.
Provjera znanja studenata
9. Predstavnici metoda struje svijesti
Eksperimentiranje impresionističkim tehnikama u romanesknoj strukturi
Virginia Woolf: To the Lighthouse
10. Naturalistički simbolizam na prelazu ka novom proznom iskazu
James Joyce: Dubliners
11. Pokušaj uspostave homerovske paralele u modernističkoj proznoj strukturi
James Joyce: Ulysses
12. Osobenosti "toka svijesti" i jezičko-stilski eksperimenti u formi romana
James Joyce: Ulysses
13. Na zalasku Modernizma: Roman ideja Aldous Huxley: Point Counterpoint
14. Roman nakon II. svjetskog rata:
Kataklizmična slika svijeta
William Golding, Lord of the Flies
15. Akademski svijet u satiričnoj prizmi
(Campus Novel) Kingsley Amis: Lucky Jim
16.
Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu
Filozofski fakultet u Sarajevu: FIL ANG 442 2
Sedmica Nastavna jedinka (SEMINARI) 1. Način odvijanja rada u seminaru
2. Internacionalna tema u britanskom Modernizmu Henry James: The Portrait of a Lady
3. Joseph Conrad: Heart of Darkness
4. D. H. Lawrence: Sons & Lovers
5. D. H. Lawrence: Women in Love
6. E.M. Forster, A Passage to India
7. Virginia Woolf: Mrs. Dalloway
8.
Provjera znanja studenata
9. Virginia Woolf: To the Lighthouse
10. James Joyce: Dubliners
11. James Joyce: Ulysses
12. James Joyce: Ulysses
13. Aldous Huxley: Point Counterpoint
14. William Golding: Lord of the Flies
15. Kingsley Amis: Lucky Jim
16. Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu
Filozofski fakultet u Sarajevu: FIL ANG 442 3
Ishodi učenja:
1. steći dublji uvid u vrijednosti proze britanskog Modernizma od kraja 19. stoljeća, preko
period ranog Modernizma počevši od Henry Jamesa, Josepha Conrada i D.H. Lawrencea i
predstavnika 'visokog Modernizma' (James Joyce, Virginia Woolf, E.M. Forster), te
Williamom Goldingom i Kingsley Amisom kao reprezentativnim predstavnicima kasnog
Modernizma nakon do početka Drugog svjetskog rata,
2. usvojiti dublje razumijevanje osnovnih izražajnih obilježja i idejnih preokupacija proze
britanskog Modernizma, kao i temeljnih pravaca kritičkog mišljenja o njima,
3. upoznati se sa osobenostima polustoljetnog razvitka proze u Velikoj Britaniji u rasponu
od kraja 19. stoljeća vremena do nakon Drugog svjetskog rata,
4. prepoznati prozne tekstove u izvorniku (odabrane autore i njihova ostvarenja),
5. analizirati i tumačiti njihove strukturalne, kompozicijske i poetičke značajke, te
6. definirati najvažnije karakteristike ukupne prozne, a osobito romansijerske, baštine na
britanskim otocima u 20. stoljeću i njen značaj u širem civilizacijskom i kulturološkom
kontekstu.
Način provjere znanja:
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Po završetku redovnih zimskih i ljetnih ispitnih rokova, kao i poslije jesenjeg ispitnog
roka, rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Faklulteta.
Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata,
u skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta.
Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata
nego pod brojem indeksa.
Studenti se ocjenjuju pismeno putem polusemestralnog testa koji se polaže u 8. sedmici nastave i
Studenti se ocjenjuju u okviru aktivnosti tokom redovnog pohađanja nastave, a zaključna ocjena se
izvodi na osnovu vrednovanja manjih istraživanja na zadatu temu u vidu pripremljenog i
prihvaćenog seminarskog rada i prezentacija (20%), te pismeno putem polusemestralnog ispita u
osmoj (8.) sedmici semestra (30%) i završnog ispita (50%) u 16. sedmici semestra. Da bi se
ostvarilo pozitivno vrednovanje u strukturi moguće ocjene, student treba da ostvari zbir od
najmanje 55% od ukupno mogućih 100% vrednovanja po svakom elementu.
Filozofski fakultet u Sarajevu: FIL ANG 442 4
Studenti koji zbirno steknu najmanje 55,00% ili više po sva tri vrednovana segmenta učešća u
ocjeni njihovog rada, ocjenjuju se pozitivnom zaključnom ocjenom u skladu sa Bolonjskom
tablicom vrednovanja uspjeha od 6-10.
Student koji ne položi s uspjehom završni ispit u I. roku u 16. sedmici semestra, imat će mogućnost
polaganja popravnog ispita u II. terminu ispitnog roka najranije dvije (sedmice) nakon što je polagao
završni ispit u I. integralnom terminu. Ukoliko ni tada ne uspije da položi završni ispit, postoji
mogućnost da ga polaže u III. dodatnom (septembarskom) popravnom roku. Završni integralni ispit
u II. popravnom ili III. dodatnom popravnom (septembarskom) roku vrednuje se sa najviše 50% u
strukturi zaključne ocjene.
Ukoliko student ni na popravnom ispitu u II. terminu ili III. popravnom (septembarskom) roku ne
postigne zadovoljavajuću zaključnu ocjenu prema važećoj skali ocjena (najmanje 55% od ukupno
100% po svim elementima vrednovanja), upućuje se da ponovi pohađanje nastave u narednoj
akademskoj godini sa istim obavezama i po istom režimu studija kao i studenti koji prvi put upisuju
i/ili pohađaju ovaj predmet.
U slučaju da student nije uredno pohađao nastavu, ili nije pripremio i blagovremeno predao
seimnarski rad i prezentaciju, ili ako želi da poveća konačnu ocjenu iz ovog kolegija može da, uz
odobrenje nastavnika, uradi dodatni seminarski rad (8-10 kartica teksta) na zadatu temu u roku koji
odredi predmetni nastavnik. Ako kvalitet dodatnog seminarskog rada zadovolji postavljene kriterije,
taj će se element uzeti u obzir kod izvođenja zaključne ocjene..
Predmetni nastavnik:
Prof. dr. Srebren Dizdar
S I L A B U S
Akademska godina 2016./2017.
FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU
ODSJEK ZA ANGLISTIKU
Shakespeare i njegovo doba, FIL ANG 447
Predmetni nastavnik: Prof. dr. Shahab Yar Khan
Naziv predmeta i šifra: Shakespeare i njegovo doba, FIL ANG 447 Semestar, broj sati i broj bodova: VII semestar; 2 sata predavanja, 1 sat vježbi 3 ECTS Trajanje: jedan semestar
Tip kolegija: predavanja i vježbe
Status predmeta: izborni
Cilj predmeta:
Shakespeare i njegovo doba je izborni predmet koji ima za cilj izučavanje filozofskih i
književno-teorijskih implikacija, izražajnih obilježja, tematskih preokupacija i temeljnih pravaca
kritičkog mišljenja o ovom književnom periodu.
Imajući u vidu da su književni studiji u mnogome utjecali na poimanje Shakespeareove drame
od samih početaka tog pravca, ovaj predmet će biti koncipiran tako da pruži studentima uvid u
pozorišni svijet 16. i 17. stoljeća, te cilja na otkrivanje velikog broja mogućih značenja koja su
razni književni kritičari tokom posljednjeg stoljeća otkrili.
Sadržina predmeta:
Ovaj predmet će ponuditi pregled Shakespearovih dramskih dostignuća, tematskih i
formalnih karakteristika njegovih drama i to kroz tri perioda Shakespearovog stvaralaštva.
Studenti će se upoznati i sa uticajem društvenih i duhovnih promjena, koje su nastale kao
rezultat smjene elizabetanskog i jakobinskog doba, te njihovim odjecima u Shakespearovim
djelima, naročito u drugom i trećem periodu njegovog književnog opusa (od 1599. do 1606. i od
1607. do 1611. godine). Na satima vježbi studenti će analitički obraditi pojedinačna djela. U
sedmom semestru će se obraditi drame Hamlet, As You Like It kao i Richard III.
Preduvjeti za upis predmeta (ukoliko postoje, navesti koji): Za ovaj predmet studenti moraju imati položene sve ispite iz knjizevnosti iz prethodnih godina.
Način provjere znanja:
Kritičko razumijevanje i poznavanje problematike obuhvaćene ovim kolegijem očekuje se od
studenta na završnom kumulativnom ispitu (final integral exam) koji se polaže na kraju semestra.
Ispit se sastoji iz pismenog i, eventualno, usmenog dijela. Na pismenom dijelu ispita kandidat treba
da odgovori na četiri ispitna pitanja, koja se uvijek nude u paru, pri čemu student bira da odgovori
na samo jedno od dva ponuđena pitanja. U okviru pismenog dijela ispita, kandidat treba tačno da
odgovori na nekoliko kraćih pitanja u vezi sa analizom jednog od dva ponuđena odlomka iz bilo
kojeg djela uključenog u silabus. Ocjene će se davati na osnovu prisustva na nastavi i aktivnog
učešća(20%), esej(30%), završni ispit(50%).
Obavezna literatura:
1. The Norton Anthology of English Literature 2. Complete Works of William Shakespeare
Dodatna i preporučena literatura:
1. HONAN, PARK, SHAKESPEARE A LIFE, Oxford, 2004.
2. BLOOM, HAROLD, SHAKESPEARE, THE INVENTION
OF THE HUMAN, River head, 2001.
3. WILSON J DOVER, WHAT HAPPENS IN
HAMLET.Oxford, 1989.
4. BASSNET, SUSAN, SHAKESPEARE,THE
ELIZABETHAN PLAYS, Oxford, 1981.
5. TYLLIARD E.M.W., SHAKESPEARE'S HISTORY PLAYS,
Macmillan, 1989.
6. KIERNAN, VICTOR, EIGHT TRAGEDIES OF
SHAKESPEARE, Oxford, 2002.
7. BRADLEY A.C., SHAKESPEREAN TRAGEDY, Oxford,
1979
8. BLOOM, HAROLD, SHAKESPEARE THE INVENTION
OF THE HUMAN, Riverhead, 2001.
BASSNET, SUSAN, SHAKESPEARE THE JACOBEAN
PLAYS, Macmillan, 1989.
9. SHAHAB YAR KHAN, O ŠEKSPIROVIM TRAGEDIJAMA
(I), Dobra Knjiga 2012.
Datum Nastavna jedinka (PREDAVANJA)
09.10.2014. 1. Uvod u razvoj engleske renesansne književnosti od 1564.-1611.
2. Dolazak Shakespearea: Kasno elizabetansko doba i njegov uticaj
16.10.2014. Glavne teme u historijskim dramama
23.10.2014. Politički značaj:
Richard II, Henry IV (I, II)
30.10.2014. Henry IV (I, II)
6.11.2014. Makijavelizam:
Richard III, Othello, King Lear
13.11.2014. Teorija tragedije:
Glavne teme
20.11.2014. Hamlet i ‘ubistvo kralja’
27.11.2014. Hamlet i problem odlaganja
4.12.2014. Hamlet, čin II-čin V (odabrani tekst)
11.12.2014. Macbeth i 'ubistvo kralja' (sa odabranim tekstom)
18.12.2014. Lady Macbeth I i koncept ‘principa ženstvenosti’ (sa odabranim tekstom)
25.12.2014. Macbeth,čin III- čin V (odabrani tekst)
1.1.2015. Komedija i Shakespeare: Glavne teme
8.1.2015. As You Like It, ‘princip ženstvenosti’ i prerušavanje (odabrani tekst)
15.1.2015. Rosalind kao heroj drame (odabrani tekst)
22.1.2015. Završni ispit
Sedmica Nastavna jedinka (VJEŽBE)
1. Uvodna razmatranja
2.
Političke, društvene i kulturne prilike u Engleskoj u 16. stoljeću kao kontekst u
Shakespeareovim djelima.
Harold Bloom, ''Shakespeare the Invention of the Human'', River Head, 1998. pp.
1-17
3.
John F. Danby, ''Shakespeare's Doctrine of Nature'', Faber and Faber, pp. 20-43
4. James Shapiro, ''Contested Will'', Faber and Faber 2010, pp. 15-37
5. Victor Kiernan, ''Eight Tragedies of Shakespeare'', Verso, 1996. pp. 88-103
6.
Shahab Yar Khan, ''O Šekspirovim Tragedijama'' (II), Dobra Knjiga, 2013. pp. 1-
13
7. Hamlet; čin I, scena I
8. Shahab Yar Khan, ''O Šekspirovim Tragedijama'' (I), Dobra Knjiga, 2010. pp. 59-
72
9. Macbeth, čin I, scena I
10. John Elsom, ''Is Shakespeare Still Our Contemporary'', Routledge, 1989. pp. 10-32
11. Juliet Dusinberre, ''Shakespeare and the Nature of Women'', Macmillan, 1975. pp.
1-19
12. As You Like it, čin V (epilog)
13.
Harold Bloom, ''Shakespeare the Invention of the Human'', River Head, 1998. pp.
202-226
14. As You Like It, čin 1 (odabrani tekst)
15. Završna razmatranja i priprema studenata za ispit
16. Završni ispit
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku
semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim
elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
- završni pismeni ispit u 16. sedmici nastave (50%);
- kraći esej (dužine 4 stranice, obrađen na računaru s proredom 1,5, vrstom slova Times New Roman,
veličine 12) na jednu od ponuđenih tema, s tim da predviđena dužina od 4 stranice ne uključuje
naslovnu stranu, bibliografiju, ilustracije ili druge dodatke (30%);
- uredno pohađanje nastave te aktivno i relevantno učešće u diskusijama na vježbama čini 20%
zaključne ocjene.
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Po završetku redovnih zimskih i ljetnih ispitnih rokova, kao i poslije jesenjeg ispitnog
roka, rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Faklulteta.
Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata,
u skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta.
Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata
nego pod brojem indeksa.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Britanska drama u prvoj polovini XX stoljeća, FIL ANG 453_____
Predmetni nastavnik doc. dr. Ifeta Čirić-Fazlija _______________________________________
Sedmica Nastavna jedinka (predavanja) 1. Predstavljanje kolegija i studentskih obaveza. Engleska drama do ranog dvadesetog stoljeća.
Srednjovjekovna drama i dramski oblici- Mirakuli, Misterije i Moraliteti. Srednjovjekovna pozornica.
Prvi stacionarni teatri. Shakespeare i renesansni komadi.
6. 10. 2016.
2. Engleska drama do ranog dvadesetog stoljeća – nastavak. Drama perioda restoracije. Neoklasična
drama i drama perioda Romantizma. Viktorijanska i edvardijanska drama. Ključni autori, tekstovi,
žanrovi i teatarske kuće.
13. 10. 2016.
3. Dvadeseto stoljeće – Irski teatar: W. B. Yeats, John Millington Synge, Sean O’ Casey.
Komedija načina: Oscar Wilde. 20. 10. 2016.
4. Dvadeseto stoljeće – tematiziranje propadanja društva i porodice: Somerset Maugham, Noel
Coward. Poetska drama: Bottomly, Masefield, T. S. Eliot. 27. 10. 2016.
5. Evropski dramski modeli kasnog devetnaestog i ranog dvadesetog stoljeća: realistični komadi-
Strindberg, Ibsen. 3. 11. 2016.
6. Evropski dramski modeli ranog dvadesetog stoljeća i njihovi odjeci u britanskom teatru:
George Bernard Shaw. 10. 11. 2016.
7. Samostalni rad studenata, priprema za polusemestralne provjere znanja i individualne
konsultacije 17. 11. 2015.
8. Provjera znanja studenata: esejski rad
24. 11. 2016.
9. Poratna drama: društveno-historijski kontekst. Nove dramske forme i britanska Nova drama. Pokret
radničkog teatra. Teatarske radionice. Eksperimentalna drama i teatar. 1. 12. 2016. 10. Drama nakon Drugog svjetskog rada:
“bijesni mladi ljudi” i kitchen-sink drama. John Osborne. 8. 12. 2016. 11. Epski teatar i drama u Velikoj Britaniji.
Britanski sljedbenici B. Brehta: John Arden & Edward Bond.
15. 12. 2016.
12 Teatar apsurda: porijeklo, razvoj, karakteristike. 22. 12. 2016. 13. Teatar apsurda: autori i tekstovi- Samuel Beckett, Adamov, Genet, Jarry, & Pirandello.
29. 12. 2016. 14. “Nasljednici” teatra apsurda. Transformacije i prilagodbe teatra apsurda u Britaniji: Harold Pinter.
5. 1. 2017.
15. Samostalni rad studenata, priprema za završnu provjeru znanja i individualne konsultacije. 12. 1. 2017.
16. Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu 19. 1. 2016.
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
Sedmica Nastavna jedinka (seminari) 1. Predstavljanje kolegija i studentskih obaveza.
6. 10. 2016.
2. O. Wilde- The Importance of Being Earnest
13. 10. 2016.
3. G. B. Shaw- Pygmalion
20. 10. 2016.
4. G. B. Shaw- Candida
27. 10. 2016.
5. S. Beckett- Waiting for Godot
3. 11. 2016.
6. S. Beckett- The Endgame
10. 11. 2016.
7. Samostalni rad studenata, priprema za polusemestralne provjere znanja i individualne
konsultacije 17. 11. 2015.
8. Provjera znanja studenata: esejski rad
24. 11. 2016.
9. J. Osborne- Look Back in Anger
1. 12. 2016. 10. J. Osborne- The Entertainer
8. 12. 2016. 11. J. Arden- The Workhouse Donkey
15. 12. 2016. 12 E. Bond- Saved
22. 12. 2016. 13. H. Pinter- The Birthday Party
29. 12. 2016. 14. H. Pinter- The Caretaker
5. 1. 2017.
15. Samostalni rad studenata, priprema za završnu provjeru znanja i individualne konsultacije. 12. 1. 2017.
16. Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu 19. 1. 2016.
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra,
kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim elementima aktivnosti,
odnosno propisanim oblicima provjere znanja:
Za pet (5) i više polaznika:
(1) aktivnog učešća u diskusijama na satu seminara (30% konačne ocjene)
(2) ocjene jedne prezentacije (20% konačne ocjene)
(3) ocjene jednog eseja (20% konačne ocjene) i
Filozofski fakultet u Sarajevu 3
(4) završnog (pismenog) ispita (30% konačne ocjene)
Eseji ne mogu prelaziti sedam A4 stranica teksta (3,000- 3,500 riječi; Times Roman, 12 pt, prored 1.5) i
predaje se u 8. sedmici nastave.
Za manje od pet (5) polaznika se organizira konsultativna nastava i prati se redovan rad studenata putem
elektronskih i/ili kabinetskih konsultacija, a studenti su dužni predati 3 kratka izvještaja (do 3 kartice
teksta) o pročitanim djelima u redovnim razmacima (u sedmicama, kako slijedi: 4, 9, 13) iz čega
proizilazi 20% konačne ocjene;
Praktična provjera znanja se organizira u predviđenom roku sredinom semestra (osma sedmica nastave) u
vidu esejskog/seminarskog rada (do sedam kartica teksta/1,500-2,000 riječi) što čini 20% konačne ocjene;
te u vidu prezentacije koju su studenti dužni obaviti u 15toj sedmici nastave, što čini dodatnih 30%
ocjene.
Završni (pismeni) ispit nosi 30% konačne/zbirne ocjene.
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje
sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
ISHODI UČENJA:
1) Prepoznavati djela, autore i osobenosti moderne britanske književnosti dramskog roda u tekstualnom
izvorniku i scenskoj i/ili filmskoj adaptaciji
2) Definirati, opisivati i klasificirati britanski teatar i dramu na jeziku studija; opisivati i diskutirati o
društveno-historijskom, literarnom i scenskom kontekstu moderne britanske drame; prepoznavati i
objašnjavati glavne postulate, ličnosti i osobenosti razvoja moderne britanske drame, te karakteristične
podžanrovske oblike i teme
3) Kritički promišljati, analizirati te prosuđivati o vrijednostima odabranih djela novije britanske drame
na maternjem i jeziku studija
4) Dalje razvijati i produbljavati jezičke kompetencije i opće komunikacijske sposobnosti
5) Integrirati znanje o književnosti na engleskom jeziku (anglo-američkoj književnosti) putem
povezivanja saznanja i kombiniranja vještina stečenih na ovom i ostalim književno-kulturološkim
kolegijima te primjenom na širi kulturološki kontekst i svakodnevni život.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Uvod u teoriju prevođenja prevođenja, FIL ANG 461
Predmetni nastavnik doc. dr Amira Sadiković
Saradnik nema
Sedmica Nastavna jedinka 1.
Uvod u materiju i metodologiju
2. Definicija prevođenja
3. Vrste pismenog prevođenja: književno i neknjiževno
4. Rad na tekstu: jedinica prevoda
5. Rad na tekstu i analiza teorijskih elemenata: vrste ekvivalencije
6. Rad na tekstu i analiza teorijskih elemenata: vrste ekvivalencije / leksička ekvivalencija
7. Rad na tekstu i analiza teorijskih elemenata: semantička ekvivalencija
8. Provjera znanja studenata
9. Rad na tekstu: izbor leksike
10. Rad na tekstu: ekvivalencija iznad nivoa riječi
11. Rad na tekstu: povratni prevod
12. Rad na tekstu: povratni prevod
13.
Rad na tekstu: struktura teksta, leksičke i sintaksičke specifičnosti
14. Rad na tekstu: leksičke i sintaksičke specifičnosti
15. Rad na tekstu: završna analiza
16.
Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
ISHODI UČENJA
- usvojiti teorijske osnove prevođenja kao posebne djelatnosti;
- usvojiti osnovne teorijske koncepcije prevođenja: lingvističke, filološke i komunikativne;
- izgraditi sposobnosti za potpunije razumijevanje procesa prevođenja
- savladati primjenu različitih modela i postupaka s ciljem postizanja ekvivalentnosti
sadržaja iskazanog na jeziku izvoru i jeziku cilju.
-
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku
semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po sljedećim
elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
Učešće u nastavi: 20%
Prezentacije: 20%
Polusemestralna provjera: 10%
Završna provjera: 50%
Studenti koji zbirno steknu najmanje 55,00% ili više po sva četiri vrednovana segmenta učešća u
ocjeni njihovog rada, ocjenjuju se pozitivnom zaključnom ocjenom u skladu sa Bolonjskom
tablicom vrednovanja uspjeha od 6-10.
Student koji ne položi s uspjehom integralni završni ispit u I. roku u 16. sedmici semestra, imat će
mogućnost polaganja popravnog ispita u II. terminu ispitnog roka najranije dvije (sedmice) nakon
što je polagao završni ispit u I. integralnom terminu. Ukoliko ni tada ne uspije da položi završni
ispit, postoji mogućnost da ga polaže u III. septembarskom popravnom roku. Završni integralni ispit
u II. popravnom ili III. popravnom (septembarskom) roku vrednuje se sa najviše 50% u strukturi
zaključne ocjene.
Ukoliko student ni na popravnom ispitu u II. terminu ili III. popravnom (septembarskom) roku ne
postigne zadovoljavajuću zaključnu ocjenu prema važećoj skali ocjena (najmanje 55% od ukupno
100% po svim elementima vrednovanja), upućuje se da ponovi pohađanje nastave u narednoj
akademskoj godini sa istim obavezama i po istom režimu studija kao i studenti koji prvi put upisuju
i/ili pohađaju ovaj predmet.
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
Filozofski fakultet u Sarajevu 3
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Po završetku redovnih zimskih i ljetnih ispitnih rokova, kao i poslije jesenjeg ispitnog roka,
rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Faklulteta.
Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata, u
skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta.
Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata nego pod
brojem indeksa.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra IP Proza američkog postmodernizma FIL ANG 473
Predmetni nastavnik Prof. dr. Sanja Šoštarić
Sedmica Nastavna jedinka 1. Definiranje pojma ‘postmodernizam,’ definiranje pojma ‘književnost postmodernizma’,
suodnos s književnom i kulturološkom tradicijom modernizma i realizma.
Seminar: odlomci iz B. Nicol, The Cambridge Introduction to Postmodern Fiction; L.
Hutcheon, A Poetics of Postmodernism
10/ 2016.
2. Proza Johna Bartha. Postmodernistička revizija starogrčkog epa u Barthovoj prozi.
Seminar: John Barth, “Perseid” iz zbirke Chimera. 10/2016.
3. Proza Johna Bartha. Postmodernistička revizija starogrčkog epa u Barthovoj prozi.
Seminar: John Barth, “Perseid” iz zbirke Chimera. 10/2016.
4. Proza Johna Bartha. Postmodernistička revizija starogrčkog epa u Barthovoj prozi.
Seminar: John Barth, “Bellerophoniad” iz zbirke Chimera. 10/2016
5. Postmodernistička revizija istočnjačke bajke u Barthovoj prozi.
Seminar: John Barth, “Dunyazadiad” iz zbirke Chimera. 11/2016.
6. Proza Donalda Barthelmeja. Postmodernistička revizija bajke. Formalno eksperimentiranje.
Seminar: Donald Barthelme, Snow White. 11/2016.
7. Proza Donalda Barthelmeja. Postmodernistička revizija bajke. Društvena kritika.
Seminar: Donald Barthelme, Snow White. 11/2016.
8. Kraća pismena i /ili dulja pismena provjera znanja studenata
11/ 2016.
9. Proza Roberta Coovera. Javno spaljivanje kao historiografska/ politička metafikcija.
Seminar: Robert Coover, The Public Burning. 11/ 2016.
10. Proza Roberta Coovera. Postmoderno formalno eksperimentiranje u romanu Javno
spaljivanje.
Seminar: Robert Coover, The Public Burning.
12/ 2016.
11. Proza Roberta Coovera. Postmoderno formalno eksperimentiranje u romanu Javno
spaljivanje.
Seminar: Robert Coover, The Public Burning.
12/2016
12. Proza Ishmaela Reeda. Mumbo Jumbo kao historiografska metafikcija.
Seminar: Ishmael Reed, Mumbo Jumbo. 12/2016.
13. Proza Ishmaela Reeda. Postmoderno formalno eksperimentiranje u romanu Mumbo Jumbo.
Seminar: Ishmael Reed, Mumbo Jumbo 12/2016
14. Proza Ishmaela Reeda. Postmoderno formalno eksperimentiranje u romanu Mumbo Jumbo.
Seminar: Ishmael Reed, Mumbo Jumbo 1/2017
15. Završna razmatranja, rekapituliranje, razgovor o studentskim esejima i održanim
prezentacijama. 1/2017
16.
Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu
1/2017.
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
Ishodi učenja:
U sklopu ovog kolegija studenti stiču uvid u osnovne tokove, obilježja, te reprezentativna djela i
autore prozne književnosti američkog postmodernizma (kratke priče i romana) kasnog 20.
stoljeća. Težište kolegija je na izučavanju autora i književno-proznih djela tzv. eksperimentalnog
ili 'visokog' postmodernizma, odnosno karaktera američke postmoderne proze nastale u šestoj i
sedmoj deceniji 20. stoljeća.
Studenti postižu dublje razumijevanje osnovnih formalnih, stilskih i tematskih obilježja
književnosti američkog eksperimentalnog postmodernizma kroz detaljno iščitavanje, analiziranje
i tumačenje datih djela i autora, odnosno pojedinačnih književno-kritičkih tekstova. To
podrazumijeva detaljno upoznavanje s tipičnim formalnim karakteristikama poput
fragmentacije, kolaža i pastiša, citatnosti i intertekstualnosti, samorefleksivnosti, metafiktivnih
narativnih strategija, tipografskih intervencija, stilske i formalne šarolikosti i hibridnosti
postmodernih tekstova, odnosno detaljno upoznavanje s karakterističnim postmodernim
temama poput propitivanja tzv. velikih naracija i civilizacijskih mitova, što podrazumijeva
problematiziranje historije, religije, filozofije, naučnog diskursa itd., te propitivanje 'tradicije'
uključujući tradicionalne koncepte rase, roda, nacije i/ili klase, ludističkog pristupa ozbiljnim
univerzalnim pitanjima ljudske egzistencije, moralnog relativizma, te karakterističnog miješanja
ironije i skepse s afirmacijom umjetničkog angažmana.
Studenti također ovladavaju vještinom prepoznavanja proznih tekstova na engleskom jeziku
obuhvaćenih programom za ovaj predmet, te analiziranja i tumačenja njihovih formalnih,
stilskih i tematskih obilježja, kao i uočavanja i artikuliranja sličnosti ili razlika između
pojedinih autora američkog postmodernizma obuhvaćenih nastavnim cjelinama. Također
ovladavaju vještinom prepoznavanja, uočavanja i tumačenja općenitih odlika postmoderne
književnosti u poređenju s drugim književnim pravcima poput realizma i modernizma.
Najzad, studenti stiču sposobnost definiranja i razumijevanja najvažnijih odlika američke
postmoderne proze u kasnom 20. stoljeću i njezinog značaja u širem civilizacijskom i
kulturološkom kontekstu.
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku
semestra, kao i na završnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim
elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
Ovisno od broja prijavljenih kandidata. Za pet (5) polaznika ili manje se može organizirati
konsultativna nastava, koja podrazumijeva periodične pismene ili usmene provjere znanja,
odnosno izvršavanje obaveza i zadataka po unaprijed utvrđenom planu u dogovoru s
predmetnim nastavnikom.
Za više od pet polaznika način ocjenjivanja je sljedeći:
Završna ocjena se utvrđuje na osnovu aktivnog učešća u diskusijama na satu (30%), jednu
dulju prezentaciju ili jedan kraći pismeni test (40%) i esej (30%).
Ovisno od broja polaznika kolegija moguće je uključiti dulju pismenu provjeru znanja
umjesto ocjene iz učešća u diskusijama.
Eseji sadrže od pet do osam A4 stranica teksta (Times Roman, 12 pt, prored 1.5) i predaju
se u dogovorenom roku sredinom i/ili na kraju semestra.
Student koji predmet ne položi s uspjehom u okviru navedenog plana nastave ima mogućnost
ispuniti sve preostale obaveze: jednu dulju pismenu provjeru znanja, jedan kraći test i jedan esej ili
dio preostalih višepomenutih obaveza u I. završnom ispitnom roku u 16. sedmici semestra, a zatim
Filozofski fakultet u Sarajevu 3
u II. terminu ispitnog roka najranije dvije (sedmice) nakon što je polagao u I. integralnom terminu.
Ukoliko ni tada ne uspije da dovrši sve svoje obaveze, postoji mogućnost da iste nadoknadi u III. tj.
septembarskom popravnom roku.
Ukoliko student ni na popravnom ispitu u II. terminu ili III. popravnom (septembarskom) roku ne
postigne zadovoljavajuću zaključnu ocjenu prema važećoj skali ocjena, upućuje se da ponovi
pohađanje nastave u narednoj akademskoj godini sa istim obavezama i po istom režimu studija kao i
studenti koji prvi put upisuju i/ili pohađaju ovaj predmet.
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
UVJETI ZA DOBIJANJE POTPISA I OSTVARIVANJE PRAVA PRISTUPANJA ISPITU
Pod pretpostavkom da je broj polaznika kolegija veći od pet (5) i da se nastava ne izvodi
konsultativno: Redovno pohađanje satova, što podrazumijeva najviše tri neopravdana izostanka
u toku semestra, je apsolutno neophodno za ispunjavanje svih predviđenih obaveza studenta do
kraja semestra. Ovo pravilo važi za sve redovne i samofinancirajuće studente, kako novoupisane
tako i ponovce. Pravdanje izostanka s nastave iz objektivnih razloga se dokazuje valjanom
dokumentacijom, te se predmetnom nastavniku donosi odmah po povratku u redovni tok
pohađanja nastave. Za vanredne studente se organizira posebna nastava u obliku konsultacija u
dogovoru s predmetnim nastavnikom, te podrazumijeva blagovremeno ispunjavanje obaveza u
dogovoru s predmetnim nastavnikom: jednu dulju pismenu provjeru znanja, jedan kraći test i jedan
esej.
OBAVEZNA LITERATURA
Silabusom propisani spisak primarne literature.
Bran Nicol, The Cambridge Introduction to Postmodern Fiction
Linda Hutcheon, A Poetics of Postmodernism: History, Theory, Fiction
PREPORUČENA LITERATURA
Brian Evenson, Understanding Robert Coover
John Barth, The Friday Book: Essays and Other Non-Fiction
Neil Schmirtz, "Neo-HooDoo: The Experimental Fiction of Ishmael Reed," in Twentieth Century
Literature. 20 (April 1974), pp. 126-140.
Stanley Trachtenberg, Understanding Donald Barthelme
.
S I L A B U S
AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
OPĆI PODACI
Naziv fakulteta/organizacione jedinice: Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu Odsjek: Odsjek za anglistiku Naziv predmeta: Savremene književne teorije, FIL ANG 480 Šifra/kod predmeta i broj ECTS: FIL ANG 480, četiri (4) ECTS Predmetni nastavnik: doc. dr. Ksenija Kondali Ciklus studija: II. (drugi) Godina studija i semestar: I. godina, sedmi semestar Status predmeta (obavezni ili izborni): obavezni Preduvjeti za upis predmeta: prema nastavnom planu i programu od 2013./2014. SPECIFIČNI PODACI O PREDMETU Sedmični broj kontakt sati: predavanje (1 sat) i seminar (1 sat). Cilj programa Temeljni ciljevi kolegija su: 1) upoznavanje studenata s nekim od najznačajnijih književnoteorijskih pravaca u posljednjih pola stoljeća, odnosno upućivanje studenata u razvoj i odnos ključnih književnih teorija u povijesnom slijedu uz odgovarajuće obrazloženje ranijih književnih teorija; 2) obučavanje studenata za kritički pristup relevantnim književnim teorijama; 3) primjena stečenih teorijskih znanja u samostalnom tumačenju književnih tekstova. Očekivani ishodi učenja Po završetku kolegija studenti će steći solidno poznavanje odabranih književnih teorija 20. stoljeća do danas u pregledu nekoliko desetljeća a istovremeno će imati i utemeljen uvid u načine kojima se te teorije mogu primijeniti na primarne tekstove. Razvit će i sposobnost primjene tih teorija u analizi i interpretaciji primarnih književnih i drugih tekstova. Očekuje se da će studenti imati sposobnost interpretacije različitih književnih teorija i utemeljene primjene istih koristeći odgovarajuće materijale koje predviđa sadržaj kolegija. Na taj način studenti će steći spoznaju da je proučavanje savremenih književnih teorija s razumijevanjem bitno za razvijanje daljnjih sposobnosti u analizi tekstova. Sadržaj programa Kolegij predviđa uvodno predavanje o ulogama i značaju proučavanja književnih teorija u savremenom tumačenju i analizi tekstova. Nakon takvog utemeljenja prelazi se na predstavljanje ranijih pristupa proučavanju književnosti, počevši sa ruskim formalizmom preko M.M. Bahtina i njegovih ideja o dijalogizmu i karnevalizaciji do predstavnika anglo-američkog formalizma nove kritike. Kolegij se bavi i uvodom u semiotiku i strukturalizam, teoriju i estetiku recepcije, ali težište stavlja na saznanja i gledišta poststrukturalizma kroz ideje Rolanda Barthesa i Michela Foucaulta. Pregled savremenih književnih teorija se nastavlja razmatranjem pojma dekonstrukcije Jacquesa Derrida, kategorija frankfurtske škole Theodora Adorna i Waltera Benjamina te marksisičkih i neomarksističkih ideje u tumačenju književnosti. Potom se fokus usmjerava na savremene feminističke teorije, uz razlikovanje „spola” i „roda”, kao i pojmove ginokritike. Poznavanje savremenih književnih teorija nužno mora uključiti razmatranje ideja novog historicizma i kulturnog materijalizma, analizu fukoovske ideje Moći, kao i postkolonijalnu teoriju i kritiku. Naposlijetku, kolegij će obuhvatiti i psihoanalizu u književno-teorijskom okviru i
književno-kritičkoj praksi te ideje i prakse manjinskog diskursa i queer theory.
Sed- mica
Nastavna jedinka
1.
Uvod u kolegij: upoznavanje sa silabusom, uključujući oblike provjere znanja, postupak provjere znanja i ocjenjivanja, kao i skala ocjenjivanja. Uvodno razmatranje uloge i značaja proučavanja književnih teorija u savremenom tumačenju i analizi tekstova.
2. Predstavljanje ranijih pristupa proučavanju književnosti: ruski formalizam (historijski korijeni pokreta, predstavnici, odlike, odjeci i rezultati).
3. M.M.Bahtin (dijalogizam i karnevalizacija).
4. Predstavnici anglo-američkog formalizma nove kritike i „Principi književne kritike“. Sličnosti i razlike s ruskim formalistima.
5. Odnosi između lingvistike, formalizma i semiotike. Značaj semiotike i strukturalizma, semiotičkih kategorija (langue and parole, sinkronija i dijakronija, pojam „znaka“).
6. Teorija i estetika recepcije („horizont očekivanja” i drugi aspekti). Uloga čitatelja i teorija interpretativnih zajednica (Stanley Fish i dr.). Rok za određivanje teme radova.
7. Saznanja i gledišta poststrukturalizma: Roland Barthes i Michel Foucault.
8. Provjera znanja studenata
9. Principi i pojmovi dekonstrukcije (Jacques Derrida).
10. Kategorije frankfurtske škole Theodora Adorna i Waltera Benjamina. Marksisičke i neomarksističke ideje u tumačenju književnosti (predstavnici anglo-američke „nove ljevice“ poput Terryja Eagletona, Fredrica Jamesona i dr.).
11. Uvod u savremene feminističke teorije: od V. Woolf do „Drugog spola” Simone de Beauvoir. Razlikovanje „spola” i „roda” (Kate Millet), feminističke kritike i ginokritike (Elaine Showalter i dr.).
12. Značaj i primjena ginokritike Sandre Gilbert and Susan Gubar; „žensko pismo” i feministička teorijsko-kritička misao i praksa (Judith Butler i pitanja seksualnosti i politike identiteta).
13. Osnovne ideje, strategije i glavna polja istraživanja novog historicizma i kulturnog materijalizma. Analiza fukoovske ideje Moći.
14. Postkolonijalna teorija i kritika: od uspostavljanja postkolonijalnog mišljenja, postkolonijalne estetike do novijih tendencija (Franz Fanon, Chinua Achebe, Edward Said i dr.).
15. Psihoanaliza u književno-teorijskom okviru i književno-kritičkoj praksi („psihokritika“, strukturalistička psihoanaliza Jacquesa Lacana: „faza zrcala“, odnos metafore i metonimije, odnos jezika i podsvjesnog). Ideje i prakse manjinskog diskursa i queer theory.
16. Završni ispit (predaja eseja)
Način izvođenja nastave (oblici i metode nastavnog rada) Kroz koordiniran rad putem predavanja i pratećeg sata seminara osigurat će se informiran i raznovrstan pristup predviđenim nastavnim jedinicama. Predavanja će se izvoditi usmeno uz korištenje multimedijalnih sredstava, kao što su PowerPoint prezentacije, dokumentarni audio i video-materijal. Za ovaj kolegij predviđen je i sat seminara na kojima će se obraditi odgovarajući materijal iz primarnih i/ili sekundarnih izvora i na kojima studenti praktično usavršavaju teme obrađene u toku predavanja, rješavaju probleme koje proizlaze iz čitanja zadane literature i
aktivno i analitički se pripremaju za provjere znanja i pisanje seminarskog rada.
Obaveze studenata Od studenata se očekuje ispunjavanje nastavnih i predispitnih obaveza, uključujući redovito prisustvovanje predavanjima i seminarima. Angažiranim uključivanjem u diskusije koje proizlaze iz nastavnog materijala studentima se omogućava da, osim savladavanja gradiva, dobiju poticanje na razvijanje kritičkog promišljanja i vičnosti u usmenom prezentiranju informacija i argumentiranju stavova složene i analitičke prirode. Elementi praćenja i ocjenjivanje studenata Ocjenjivanje iz ovog predmeta sastoji se od sljedećih komponenti koje sve moraju biti zadovoljene kao jedinstvena cjelina: 1) uredno pohađanje nastave i aktivnost (25%), 2) kratki pismeni zadaci u svrhu kontinuiranog ocjenjivanja (25%), 3) polusemestralni ispit (25%), 4) seminarski rad (25%). U posebnim uputama će se studentima pojasniti semestralne obaveze kao što su postupak izlaganja prezentacije, metodologija izrade seminarskog rada i druge pojedinosti, uključujući penale za probijanje rokova određenih silabusom. U slučaju da student ne postigne pozitivnu ocjenu na polusemestralnom ispitu, upućuje se na završni integralni ispit. Sastavni dio svakog pismenog oblika ocjenjivanja je i bodovna skala i indikator ocjene, odnosno učinka koji student ostvari na ispitu, prema važećem zakonu. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom terminu ispitnih rokova. Ispitni rokovi bit će oglašeni blagovremeno putem Studentske službe i Odsjeka prema važećem akademskom kalendaru. Skala ocjenjivanja Primjenjuje se član 55. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo: „Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa (E)CTS skalom ocjenjivanja kako slijedi: a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 bodova; c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 bodova; d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima, nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.” Literatura 1. Beker, Miroslav. Suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska, 1999. 2. Eagleton, Terry. Književna teorija. Prev. Mia Pervan-Plavec. Zagreb: SNL, 1987 (Literary Theory: An Introduction. 2nd Ed. Minneapolis & London: University of Minnesota Press, 1986). 3. Lešić, Zdenko. Suvremena tumačenja književnosti. Sarajevo: Sarajevo Publishing, 2006. Dodatna literatura: 1. Biti, Vladimir. Pojmovnik suvremene književne teorije i kulturne teorije. Zagreb: Matica hrvatska, 2000. 2. Guerin, Wilfred L., Earle Labor, Lee Morgan, Jeanne C. Reesman i John R. Willingham. A Handbook of Critical Approaches to Literature. New York: Oxford UP, 2004. 3. Habib, M. A. R. A History of Literary Criticism and Theory. Oxford: Blackwell, 2008. 4. Lešić, Zdenko. Nova čitanja: Poststrukturalistička čitanka. Sarajevo: Buybook, 2003. 5. Rivkin, Julie i Michael Ryan. Literary Theory: An Anthology. Malden; Oxford; Carlton: Blackwell
Publishing, 2004. 6. Druga literatura po potrebi.
Nastavnik/suradnik: doc. dr. Ksenija Kondali. Kontakt podaci: [email protected]. Konsultacije: Prema rasporedu konsultacija.
S I L A B U S
AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
OPĆI PODACI
Naziv fakulteta/organizacione jedinice: Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu Odsjek: Odsjek za anglistiku Naziv predmeta: Filmske adaptacije britanskih romana Šifra/kod predmeta i broj ECTS: FIL ANG 483, pet (5) ECTS Predmetni nastavnik: doc. dr. Ksenija Kondali Ciklus studija: II. (drugi) Godina studija i semestar: I. godina, sedmi semestar Status predmeta (obavezni ili izborni): izborni Preduvjeti za upis predmeta: prema nastavnom planu i programu od 2013./2014. SPECIFIČNI PODACI O PREDMETU Sedmični broj kontakt sati: predavanje (1 sat) i seminar (2 sata). Cilj programa Temeljni cilj kolegija je upoznavanje studenata s najznačajnijim i najzanimljivijim aspektima filmskih adaptacija istaknutih britanskih romana, kao i sa njihovim tekstualnim predloškom. Nadalje, kolegij ima za cilj analizirati sličnosti i razlike između proznog i sineastičkog prikazivanja uspoređivanjem književnih djela s filmskim ostvarenjima, osobito u pogledu strukture, naracije i sadržaja te razmotriti složene odnose između filmske umjetnosti i literarnih ostvarenja. Radi boljeg razumijevanja tekstova iz ponuđenog programa ovaj kolegij će po potrebi razmatrati i društvene okvire nastanka tekstova, filozofske i književno-teorijske implikacije, tematske preokupacije i izražajna obilježja književnih i filmskih diskursa. Kolegij će nastojati naučiti studente da gledaju filmove analitički i da pišu o njima kritički. Stoga se od studenata očekuje da prošire i dopune svoju upućenost u osobenosti tekstualnog izraza i mogućnosti filmskih ostvarenja. Očekivani ishodi učenja Po završetku kolegija studenti će steći razumijevanje i izučavanje britanskih romana i njihovih filmskih transpozicija. Slijede drugi očekivani ishodi: razvijanje spoznaje da za proučavanje filmskih adaptacija britanskog romana ali i druge književnosti studenti treba da koriste i unaprjeđuju kritičke sposobnosti razmišljanja koje se odnose na analizu, kategorizaciju, usporedbu, prepoznavanje uzroka i posljedica, rješavanje problema, razvijanje empatije, sinteze, interpretacije i prosudbe. Osposobljenost studenata za kritički pristup književnim i filmskim tekstovima te primjena stečenih teorijskih znanja u samostalnom tumačenju književnih i filmskih tekstova. Omogućavanje integracije znanja uspostavljanjem poveznica s informacijama iz drugih predmeta i primjena tih znanja na iskustva u stvarnom životu. Sadržaj programa Kolegij predviđa kritičko razmatranje odabranih britanskih romana i njihovih filmskih adaptacija. U sklopu potpunijeg razumijevanja tekstova iz ponuđenog programa ovaj kolegij će po potrebi razmatrati i društvene, kulturne i druge aspekte nastanka tekstova, filozofske i književno-teorijske utjecaje te izražajna obilježja književnih i filmskih diskursa. Kolegij će ponuditi studentima novi, analitički odnos prema filmove o kojima će pisati poredbene i kritičke radove. Na ovim temeljima će sadržaj programa obuhvatiti tekstove i diskusije kojima se proširuje i dopunjuje upućenost u osobenosti tekstualnog izraza i mogućnosti filmskih transpozicija britanskih romana.
Sed-
mica Nastavna jedinka
1. Upoznavanje s nastavnim planom i programom. Uvodne napomene o filmu kao tekstu/diskursu i mediju. Ključni pojmovi kinematografske umjetnosti. Problem adaptacije književnog teksta kroz različite pristupe („vjerna“ transpozicija, feministička adaptacija, itd.).
2. Pitanje sineastičke izvedbe proznog djela s naglaskom na žanr, kontekst nastanka, naraciju, osobni pristup autora/redatelja i slično.
3. Načini analitičkog i kritičkog pisanja o filmu i filmskim adaptacijama. Posebne odlike tekstualnog izraza i mogućnosti filmskih ostvarenja u odnosu na literarne predloške.
4. Predstavljanje oglednog primjera književnog teksta kao predloška za filmsku verziju.
5. Razmatranje značajki odabranog romana bitnih za filmsku adaptaciju (naratološki i drugi aspekti).
6. Analiza sličnosti i razlike između proznog i sineastičkog prikazivanja književnih djela i filmskih ostvarenja u pogledu strukture, naracije i sadržaja.
7. Analiza filmske adaptacije odabranog književnog teksta, s posebnim osvrtom na izražajna obilježja književnih i filmskih diskursa.
8. Provjera znanja studenata (rok za predaju kratkog prikaza i prijedloga za esej)
9. Analiza kratkih prikaza i odabira daljnjih romana i njihovih filmskih adaptacija radi pisanja eseja.
10. Značaj popularne kulture i intertekstualnosti u filmskim adaptacijama britanskih romana. Konačno utvrđivanje tema eseja.
11. Analiza drugog literarnog predloška po izboru.
12. Analiza sličnosti i razlike između proznog i sineastičkog prikazivanja odabranog književnog djela i filmskog ostvarenja u pogledu strukture, naracije i sadržaja.
13. Analiza filmske adaptacije odabranog književnog teksta, s posebnim osvrtom na izražajna obilježja književnih i filmskih diskursa.
14. Pregled najrecentnijih tendencija i trendova u ekranizaciji britanskih romana.
15. Zaključna razmatranja.
16. Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu
Način izvođenja nastave (oblici i metode nastavnog rada) Kroz koordiniran rad putem predavanja i pratećih sati seminara osigurat će se informiran i utemeljen pristup predviđenim nastavnim jedinicama. Studentima će se pojasniti određeni tematski, naratološki i drugi problem a potom analizirati tekstualni odlomci i njihova realizacija na velikom platnu. Na satima seminara će se obraditi odgovarajući materijal iz primarnih i/ili sekundarnih izvora na kojima studenti praktično usavršavaju teme obrađene u toku predavanja,
rješavaju probleme koje proizlaze iz čitanja zadane literature i aktivno i analitički se pripremaju za pisanje poredbenih osvrta i seminarskog rada. Uz korištenje relevantnih kritičkih tekstova, internetskih stranica te analizu odabranih filmskih realizacija književnih djela, studenti će imati priliku razmatrati kako književna tako i filmska djela iz nekoliko perspektiva, s naglaskom na žanr, kontekst nastanka, naraciju, popularnu kulturu, osobni stil autora/redatelja, intertekstualnost, recepciju i slično.
Obaveze studenata Od studenata se očekuje ispunjavanje nastavnih i predispitnih obaveza, uključujući redovito prisustvovanje predavanjima i seminarima. Angažiranim uključivanjem u diskusije koje proizlaze iz nastavnog materijala studentima se omogućava da, osim savladavanja gradiva, dobiju poticanje na razvijanje kritičkog promišljanja i vičnosti u usmenom prezentiranju informacija i argumentiranju stavova složene i analitičke prirode. Za praćenje nastave studenti su obavezni obraditi četiri djela, od čega dva mogu birati sa liste
preporučenih djela uz dogovor sa nastavnikom. Jedan tekst s pratećom filmskom adaptacijom bit će
obrađen na početku kolegija kao svojevrsni model razmatranja za ostala ostvarenja, a drugi ogledni
tekst će se obraditi u drugoj polovini semestra. Studentima će biti na raspolaganju odgovarajuća
prateća literatura koja će im pomoći u pisanju vlastitih kratkih prikaza filmskih transpozicija.
Posebna pažnja obratit će se na odnos između kritike i stilova u kinematografiji. Teme za
seminarski rad se biraju u dogovoru s nastavnikom i saradnikom pri čemu se prijedlog tema
mora dostaviti do kraja osme sedmice nastave, a konačna tema rada se utvrđuje do kraja 10.
sedmice. Studenti su obavezni dostaviti rad u 16. sedmici semestra. Kašnjenje u izvršavanju
obaveza predaje prikaza i rada se iskazuje u penalima po principu svaki dan prekoračenja
povlači smanjenje jedne ocjene. Više pojedinosti o kriterijima ocjenjivanja, rokovima i dr.
dostavit će se studentima blagovremeno pismenim putem.
Elementi praćenja i ocjenjivanje studenata Ocjenjivanje iz ovog predmeta sastoji se od sljedećih komponenti koje sve moraju biti zadovoljene kao jedinstvena cjelina, odnosno konačna ocjena se utvrđuje po sljedećim elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja: 1. učešće – relevantan i kontinuiran doprinos diskusijama na satu uz eventualno kratke pismene provjere ključnih termina u cilju kontinuiranog ocjenjivanja (30%); 2. seminarski rad – poredbeni analitički pismeni rad od 4000-6000 riječi (40%); 3. kratki prikazi – kraći kritički osvrt od 1500-2000 riječi (30%). U posebnim uputama će se studentima pojasniti semestralne obaveze kao što su metodologija izrade seminarskog rada i druge pojedinosti, uključujući penale za probijanje rokova određenih silabusom. Sastavni dio svakog pismenog oblika ocjenjivanja je i bodovna skala i indikator ocjene, odnosno učinka koji student ostvari na ispitu, prema važećem zakonu. Seminarski rad se predaje u redovnom i popravnom terminu ispitnih rokova, a ispitni rokovi bit će oglašeni blagovremeno putem Studentske službe i Odsjeka prema važećem akademskom kalendaru. Skala ocjenjivanja Primjenjuje se član 55. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo: „Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa (E)CTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 bodova; c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 bodova; d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima, nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.” Literatura Osnovna literatura: 1. Primarni tekstovi (romani i filmovi) prema odabiru. 2. Cartmell, Deborah and Imelda Whelehan (eds.). The Cambridge Companion to Literature on Screen. Cambridge: Cambridge University Press, 2007. 3. Corrigan, Timothy. A Short Guide to Writing about Film. New York: Longman, 2004. 4. Hayward, Susan. Cinema Studies, The Key Concepts. London and New York: Routledge, 2000. Dodatna i preporučena literatura: 1. Bordwell, David. Narration in the Fiction Film. Madison: University of Wisconsin Press, 1985. 2. Odgovarajuće web stranice o pojedinim ostvarenjima na Internetu, poput www.imdb.com. 3. Druga literatura po potrebi. Nastavnik: doc. dr. Ksenija Kondali. Kontakt podaci: [email protected]. Konsultacije: Prema rasporedu konsultacija.
1
S I L A B U S
AKADEMSKA 2016/2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra: Novine i trendovi u nastavi engleskog jezika, FIL ANG 511
Predmetni nastavnik: Doc.dr. Larisa Kasumagić Kafedžić
Naziv predmeta i kod: Novine i trendovi u nastavi engleskog jezika, FIL ANG 511 Semestar (semestri) i broj bodova: IX semestar; 2 sata predavanja i 2 sata seminara; ECTS 6 Trajanje: IX semestar Tip kolegija: predavanja i seminar Status predmeta: obavezan Cilj predmeta: Stjecanje uvida u novine i trendove u nastavi engleskog jezika koji slijede intencije u evropskim programima. Sadržina predmeta: U ovom kolegiju studenti se upoznaju sa savremenim pristupima u nastavi stranog jezika prema evropskim standardima; upoznaju se sa konceptom interkulturalne komunikacijske kompetencije (ICC) i načinom razvijanja i mjerenja interkulturalnosti u nastavi engleskog jezika. Posebna pažnja na ovom kolegiju posvećuje se praktičnim vježbama na kojima će studenti imati priliku da putem kreativnih radionica osmisle i implementiraju interkulturalne teme koje istovremeno pokrivaju i sve jezičke vještine, ali stavljaju poseban akcenat na razvijanju i podsticanju interkulturalnosti. Studenti se upoznaju sa Evropskim okvirom za učenje, podučavanje i procjenu u nastavi stranih jezika: Common European Framework of Reference for Languages: Learning, teaching, assessment. Kolegij također upoznaje studente sa konceptom cjeloživotnog učenja i profesionalnog razvoja nastavnika engleskog jezika. Preduvjeti za upis predmeta: Metodika nastave engleskog jezika, VIII semestar Način provjere znanja: : izrada 1 pismenog rada (50 %) koji pokriva neke od tema iz kolegija (reflection paper); osmišljavanje, planiranje i vođenje kreativne interkulturalne radionice (30%). Od studenata se također očekuje da će pripremiti i voditi diskusiju, te aktivno učestvovati u analizama članaka/pisanih materijala, a prema zadanim temama koje su definirane na predavanjima (20%). Preporučena literatura: Council of Europe: Common European Framework of Reference for Langauges: Learning, Teaching, Assessement, Cambridge University Press 2001 Lazar, Ildiko: Incorporating intercultural communicative competence in language teacher education, European Centre for Modern Language, 2003 Fenner, Anne-Brit: Cultural awareness and language awareness based on dialogic interaction with texts in foreign language learning, European Centre for Modern Languages, 2001 Kriegler, Martina-Kriegler; Lazar, Ildiko; Strange, John: Mirrors and Windows- An Intercultural communication textbook, Europen Centre for Modern Languages, 2003 Leclercq, Jean-Michel: Facets of Interculturality in Education, Council of Europe Publishing, 2003 Corbett, John: An Intercultural Approach to English Language Teaching, Multilingual Matters LTD, 2003 Corbett, John: Intercultural Language Activities, Cambridge Handbook for Language Teachers, 2010 Cushner, K., McClelland, A., Safford, P.: Human Diversity in Education, An Integrative Approach, Third Edition, McGraw-Hill Higher Education, 2000 Council of Europ: The International Basis for Intercultural Education Including Anti-racist and Human Rights Education, IAIE, IBE, 1999 Sinclair, Margaret: Learning to Live Together: Building Skills, Values and Attitudes for the Twenty-First Century, International Bureau of Education, 2004 Bassnett, S. & Grundy, P., Langauge Through Literature: Creative Language Teaching Through Literature, Longman 1993 Routledge Encyclopedia of Language Teaching and Learning, edited by Michael Byram, 2004 Routledge Valders, Joyce Merrill: Culture Bound, Cambridge University Press, 2002 Byram, Michael: Intercultural competence, Council of Europe, 2003 Posljednja promjena: septembar/rujan 2016.
2
Sedmica Nastavna jedinka- PREDAVANJA
1 Upoznavanje sa silabusom/podjela u grupe/podjela materijala 2 Learning a second culture 3 Intercultural competence and education for democratic citizenship:
implications for language teaching methodology /Socio-cultural interim worlds in foreign language teaching and learning
4 Learning to live together in the twenty-first century Educational responses: multiple titles, overlapping goals Internalizing skills, values and behaviors
5 Cultural awareness and language awareness based on dialogic interaction with texts in foreign language learning- prezentacija
6 Interculturality as communication in a context of linguistic and media pluralism
7 Interculturality as a contribution to the values of citizenship
8 Polusemestralni ispit (mid-term)
9 An intercultural Approach to Second/Foreign Language Education; Implementing an Intercultural Approach
10 Concepts of Intercultural Learning; An Educational Framework for Intercultural Learning
11 Culture in the Classroom 12 Newspapers: vechicles for teaching ESOL with a cultural focus 13 Culture in Literature
14 Intercultural Approach to Language Teaching/ Intercultural activities in Language Classroom
15 Evaluation/ predaja eseja
Sedmica Nastavna jedinka- VJEŽBE
1 Upoznavanje sa sadržajem vježbi/očekivanja i obaveze/podjela materijala 2 Mental Maps of Culture; The Nature of Culture and Culture Learning;
Understanding Cultural Complexity; The Culture Learning Process 3 Mirrors and Windows: Rock around the clock 4 Mirrors and Windows: Conversation and silence 5 Mirrors and Windows: All you need is love 6 Mirrors and Windows: Up in the morning and off to school
Domestic Life (Intercultural Activities) 7 Intercultural Activities: Mediations; Face to face
8 Polusemestralni ispit (mid-term)
9 Intercultural Activities: Domestic Life; Public Space 10 Intercultural Activities: Interpretations, Childhood 11 Intercultural Activities: Politics, Religion 12 Intercultural Activities: You are what you eat/Food 13 Intercultural Activities: Gendered identities
14 Intercultural Activities: Bringnig up baby
15 Evaluation
3
ISHODI UČENJA
Studenti će se upoznati sa savremenim pristupima prema evropskim standradima; Studenti će analizirati osnovne elemente interkuluturalne komunikacijske kompetencije i
upoznati se sa osnovnim načinima razvijanja i ocjenjivanja interkulturalne kompetencije u nastavi engleskog jezika;
Studenti će primjenjivati stečena znanja u planiranju i vođenju interkulturalnih radionica. PROVJERE ZNANJA Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po sljedećim elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
učešće na nastavi i aktivnost putem kratkih pismenih zadataka na vježbama: (20%), priprema, planiranje i vodjenje interkulturalne radionice: (30%) završni pismeni rad: (50%).
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi: a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda; c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda; d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda; e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda; f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra JEZIČKA STRUKTURA FIL ANG 512
Predmetni nastavnik NEDŽAD LEKO
Sedmica Nastavna jedinka 1. Morfologija u različitim jezicima i ciljevi morfološkog istraživanja
2. Leksemi i oblici riječi, morfemi i alomorfi, afiksi, osnove i korjeni
3. Morfološki paterni i morfološka pravila u različitim jezicima
4. Leksikon i struktura leksikona
5. Fleksija i derivacija: flektivne paradigme
6. Pravila za formiranje riječi i produktivnost
7. Morfološka stabla: paralele između sintakse i morfologije
8. Provjera znanja studenata
9. Sintaksa u svjetskim jezicima: red riječi, sintaksički procesi, struktura
10. Struktura sintagmi i gramatičke kategorije
11. Struktura rečenica: proste i složene rečenice, razlike među jezicima
12. Upravne riječi i sintagme i razlike među jezicima
13. Odnosi unutar klauze: red riječi, padežni sistemi, slaganje, gramatički odnosi
14. Procesi koji mijenjaju gramatičke odnose: pasiv, antipasiv, aplikativ, kauzativ
15. Wh-konstrukcije: upitne rečenice i relativne rečenice
16.
Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
Ishodi učenja: 1. steći dublji uvid u tumačenje temeljnih lingvističkih jedinica u oblasti morfologije i sintakse u
prirodnim jezicima
2. usvojiti vještine razlikovanja glavnih elemenata morfoloske i sintaksicke strukture u prirodnim
jezicima
3. upoznati se sa sistemima i klasifikacijom morfoloskih i sintaksickih jedinica u prirodnim
jezicima
4. prepoznati na primjerima morfoloske i sintaksicke fenomene u prirodnim jezicima koji se
obrazloze tokom predavanja
5. analizirati i tumačiti morfoloske i sintaksicke pojmove, te na datim primjerima izvršiti
morfolosku i sintaksicku analizu
6. definirati i prepoznati različita značenja morfoloskih i sintaksickih karakteristika
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku
semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim
elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
Polusemestralna provjera znanja nakon 7. sedmice 40%
Aktivnost u prvih sedam sedmica semestra 10%
Polusemestralna provjera znanja nakon 15. sedmice 40%
Aktivnost u drugih sedam sedmica semestra 10%
Završni ispit 90%
Aktivnost u toku semestra 10%
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016/2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra: Usvajanje jezika, FIL ANG 521
Predmetni nastavnik: Dr. Melisa Okičić, docent
Saradnik: __________________________________________________________________
Sedmica Nastavna jedinka 1.
Usvajanje maternjeg jezika vs. usvajanje drugog ili stranog jezika
03. 10. - 07. 10. 2016.
2.
Usvajanje drugog jezika: definicija i ciljevi proučavanja usvajanja drugog jezika
10. 10. - 14. 10. 2016.
3. Šta je learner language – definicija i karakteristike
17. 10. - 21. 10. 2016.
4.
Međujezik (interlanguage)
24. 10. - 28. 10. 2016.
5.
Društveni aspekti međujezika
31. 10. - 04. 11.
2016.
6.
Diskursni aspekti međujezika
07. 11. - 11. 11. 2016.
7.
Psiholingvistički aspekti međujezika
14. 11. - 18. 11. 2016.
8.
Provjera znanja studenata 21. 11. - 25. 11. 2016.
9.
Lingvistički aspekti međujezika
28. 11. - 02. 12. 2016.
10. Individualne razlike u usvajanju drugog jezika
05. 12. - 09. 12. 2016.
11. Nastava i usvajanje drugog jezika
12. 12. - 16. 12. 2016.
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
12. Utjecaj drugog jezika na maternji
19. 12. - 23. 12. 2016.
13.
Kognitivni procesi kod učenika drugog jezika
26. 12. - 30. 12. 2016.
14.
Dobni faktor u usvajanju jezika
02. 01. -06. 01. 2017.
15. Kako se provodi istraživanje usvajanja drugog jezika – metode i prikupljanje podataka
09. 01. - 13. 01. 2017.
16. Završni ispit za studente I. i II. ciklusa po Bolonjskom procesu
16. 01. - 20. 01. 2017.
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku
semestra, kao i na završnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim
elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
Studenti se ocjenjuju u okviru aktivnosti tokom redovnog pohađanja nastave, a zaključna ocjena se
izvodi na osnovu vrednovanja manjih istraživanja na zadatu temu u vidu prezentacija za redovne
studente i seminarskih radova za vanredne studente (10%), te pismeno putem polusemestralnog
testa u osmoj (8.) sedmici semestra (40%) i završnog ispita (50%) u 16. sedmici semestra. Da bi
se ostvarilo pozitivno vrednovanje u strukturi moguće ocjene, student treba da ostvari najmanje
55% od ukupno mogućih 100% vrednovanja po svakom elementu.
Studenti koji zbirno steknu najmanje 55,00% ili više po sva tri vrednovana segmenta učešća u
ocjeni njihovog rada, ocjenjuju se pozitivnom zaključnom ocjenom u skladu sa Bolonjskom
tablicom vrednovanja uspjeha od 6-10.
Student koji ne položi s uspjehom integralni završni ispit u I. roku u 16. sedmici semestra, imat će
mogućnost polaganja popravnog ispita u II. terminu ispitnog roka najranije dvije (sedmice) nakon
što je polagao završni ispit u I. integralnom terminu. Ukoliko ni tada ne uspije da položi završni
ispit, postoji mogućnost da ga polaže u III. septembarskom popravnom roku. Završni integralni ispit
u II. popravnom ili III. popravnom (septembarskom) roku vrednuje se sa najviše 50% u strukturi
zaključne ocjene.
Ukoliko student ni na popravnom ispitu u II. terminu ili III. popravnom (septembarskom) roku ne
postigne zadovoljavajuću zaključnu ocjenu prema važećoj skali ocjena (najmanje 55% od ukupno
100% po svim elementima vrednovanja), upućuje se da ponovi pohađanje nastave u narednoj
akademskoj godini sa istim obavezama i po istom režimu studija kao i studenti koji prvi put upisuju
i/ili pohađaju ovaj predmet.
Filozofski fakultet u Sarajevu 3
U slučaju da student nije uredno pohađao nastavu, ili nije pripremio prezentacije, ili ako želi da
poveća konačnu ocjenu iz ovog kolegija može da, uz odobrenje nastavnika, uradi dodatni seminarski
rad (8-10 kartica teksta) na zadatu temu u roku koji odredi predmetni nastavnik. Ako kvalitet
dodatnog seminarskog rada zadovolji postavljene kriterije, taj će se element uzeti u obzir kod
izvođenja zaključne ocjene.
ISHODI UČENJA
Nakon odslušanog kolegija i ispunjenih svih obaveza, studenti će moći:
- objasniti psiholingvističke i sociolingvističke teorije usvajanja maternjeg i drugog ili stranog
jezika;
- razlikovati i opisati kognitivne i afektivne faktore u usvajanju drugog jezika;
- analizirati metode istraživanja u procesu usvajanja i učenja maternjeg i drugog jezika:
- prepoznati i razraditi strategije učenja, poučavanja i komunikacije;
- izraziti kritičko razumijevanje relevantne stručne literature na stranom jeziku i opisati sadržaj
drugima.
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Po završetku redovnih zimskih i ljetnih ispitnih rokova, kao i poslije jesenjeg ispitnog
roka, rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Faklulteta.
Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata,
u skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta.
Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata
nego pod brojem indeksa.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra: Historija engleskog jezika FIL ANG 524
Predmetni nastavnik: dr. Nataša Stojaković, docent
Sedmica Nastavna jedinica 1. The subject matter of historical linguistics. The Indo-European family of languages.
The genealogical classification of languages 3.–7. 10. 2016.
2. The Germanic branch. The typological classification of languages
10.–14.10. 2016.
3. The periods in the history of English: an overview
17.–21.10. 2016.
4. Old English: introduction. Old English phonology
24.–38.10. 2016.
5. Old English morphology
31.10.–4.11. 2016.
6. Old English syntax. Scandinavian influence
7.–11.11. 2016.
7. Middle English: introduction. Middle English phonology
14.–28.11. 2016.
8. Provjera znanja studenata 21.–25. 11.2016.
9. Middle English morphology and syntax
28.–2.12. 2016.
10. Early Modern English: introduction. Early Modern English phonology
5.–9.12. 2016.
11. Early Modern English morphology and syntax
12.–16.12. 2016.
12. Early Modern English morphology and syntax (continued)
19.–23.12. 2016.
13. Prescriptive grammar in the history of English. English ortography.
26. –30.12.2016.
14. English vocabulary. English lexicography
2.–6.1. 2017.
15. Semantic change. Language change and its causes
9.–13.1. 2017.
16. Završni ispit za studente I i II ciklusa po Bolonjskom procesu
16.–20.1. 2017.
PROVJERA ZNANJA
Redovni studenti: Jednosatni polusemestralni ispit (50%) i jednosatni završni semestralni ispit (50%).
Student koji ne položi jedan od ta dva ispita polaže popravni integralni ispit (100%).
Vanredni studenti: Kao redovni studenti ili samo dvosatni integralni ispit (100%).
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
ISHODI UČENJA
Nakon uspješno okončanih obaveza u nastavnom predmetu studenti će
moći da prepoznaju glavne historijske, političke, kulturne i druge faktore koji su oblikovali
engleski jezik
moći da analiziraju gramatičke strukture specifične za staroengleski, srednjeengleski i
ranomoderni engleski s obzirom na razlike u odnosu na savremeni engleski jezik
navesti primjere kako se može objasniti promjena u jeziku
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje
sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) – izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95–100 bodova;
b) 9 (B) – iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85–94 boda;
c) 8 (C) – prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75–84 boda;
d) 7 (D) – općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65–74 boda;
e) 6 (E) – zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55–64 boda;
f) 5 (F, FX) – ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Po završetku redovnih zimskih i ljetnih ispitnih rokova, kao i poslije jesenjeg ispitnog roka,
rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Faklulteta.
Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata, u skladu
sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta.
Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata nego pod
brojem indeksa.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra: Generativna sintaksa 1 (FIL ANG 526)
Predmetni nastavnik: Nedžad Leko
Sedmica Nastavna jedinka 1.
Tradicionalna gramatika vs. Univerzalna gramatika Noama Čomskog
2.
Principi Univerzalne gramatike i parametarske razlike (wh-parametar, parametar nultog subjekta,
parametar pozicije upravne riječi)
3. Priroda usvajanja maternjeg jezika: urođena jezička sposobnost; podešavanje parametara u procesu
usvajanja jezika
4. Gramatička svojstva riječi: kriteriji za kategorizaciju riječi (morfološki, sintaksički)
5. Leksičke vs. funkcionalne kategorije riječi
6. Funkcionalne kategorije: determinatori (D), kvantifikatori (Q), Tense (T), komplementizatori (C)
7. Gramatička obilježja riječi
8. Provjera znanja studenata
9.
Formiranje sintaksičke strukture: osnovna operacija Spajanje (Merge) za formiranje sintagmi i klauza
10. Derivacija sintagmi (NP, AP, AdvP), rečenica (TP) i klauza (CP)
11. Maksimalne i srednje projekcije (X-bar projekcije) i testiranje konstituentske strukture
12. Sintaksički odnosi izmedju konstituenata (c-command)
13. Nulti konstituenti (nulti subjekat: PRO vs. pro)
14. Nulti T i nulti C u različitim tipovima klauza
15. Pripisivanje strukturalnog padeža; Defektne klauze bez CP sloja i pripisivanje padeža (ECM Nulti upravni član u okviru nominalnih izraza (određeni nominalni izrazi su DP, neodređeni QP)
16.
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
Ishodi učenja: 1. steći dublji uvid u tumačenje temeljnih lingvističkih jedinica u oblasti sintakse sa teorijskih
polazista generativne sintakse
2. usvojiti vještine razlikovanja glavnih elemenata sintaksicke strukture u engleskom jeziku i
nacine njihovog predstavljanja u generativnoj sintaksi
3. upoznati se sa sistemima i klasifikacijom sintaksickih jedinica u engleskom jeziku kako ih
vidi generativna sintaksa
4. prepoznati na primjerima sintaksicke fenomene analizirane u okviru generativne sintakse a
koji se obrazloze tokom predavanja
5. analizirati i tumačiti sintaksicke pojmove u okviru generativne sintakse, te na datim
primjerima izvršiti sintaksicku analizu
6. definirati i prepoznati različita značenja sintaksickih karakteristika sa stanovista generativne
sintakse
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku
semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim
elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
Polusemestralna provjera znanja nakon 7. sedmice 40%
Aktivnost u prvih sedam sedmica semestra 10%
Polusemestralna provjera znanja nakon 15. sedmice 40%
Aktivnost u drugih sedam sedmica semestra 10%
Završni ispit 90%
Aktivnost u toku semestra 10%
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU
ODSJEK ZA ANGLISTIKU
ZIMSKI SEMESTAR 2016/2017. godine PREDMETNI NASTAVNIK: Doc.dr. Larisa Kasumagić Kafedžić SARADNIK: Alma Žero, MA, asistent
Naziv predmeta i kod: Pedagoška praksa 1, FIL ANG 531
Semestar (semestri) i broj bodova: IX, 4 sata vježbi, ECTS 7
Trajanje: IX
Tip kolegija: vježbe
Status predmeta: obavezan
Cilj predmeta: Omogućiti studentima da steknu uvid u proces nastave engleskog kao stranog
jezika te da razviju praktične vještine nastavničke kompetencije putem procesa opservacija,
iskustvenim učenjem kroz samostalno izvođenje nastave na različitim nivoima i u različitim
uzrasnim grupama kroz vježbe na Fakultetu, te razvijanjem vještina vlastite procjene razvoja
nastavničkih kompetencija.
Sadržaj predmeta: Pedagoška praksa se realizira kroz vježbe na Fakultetu i kroz samostalni rad
studenta.
Preduvjeti za upis predmeta: Metodika nastave engleskog jezika
Način provjere znanja: kontinuirano praćenje aktivnosti studenta na vježbama: ocjena održanog
časa za djecu mlađeg uzrasta 50% (održani čas, priprema i pojedinačni zadaci za praćenje) i
ocjena održanog časa za učenike srednjih škola 50% (održani čas, priprema i pojedinačni zadaci
za praćenje).
Udžbenici:
o Harmer, J., The Practice of English Langauge Teaching (third edition), Longman 2003
o Ur, P., A Course in Langauge Teaching: Practice and Theory, Cambridge Teachers
Training and Development, Cambridge University Press 2006
o Skela, J, Sešek, U., Zavašnik, M., Pedagoška praksa/ Teaching Practice Pack: Gradivo
za praktično usposabljavanje učiteljev angleščine, Zavod Republike Slovenije za
školstvo, Ljubljana 2003
Preporučena literatura:
o Dornyei, Z. and Murphey, T., Group Dynamics in the Language Classroom, Cambridge
University Press 2004
o Harmer, J., How to Teach English, Longman 1995
o Johnson, D & Johnson, R., Cooperation in the Classroom, Int. Book Company 1991
o Bampfield, A., Lubelska, D., Matthews, M.: Looking at Language Classrooms: Four-
video Tacher Development Package, Cambridge 2007
o Priručnici s nastavnim materijalima i vježbama za praktičnu izvedbu nastave
o Članci iz časopisa (Applied Linguistics: Language Learning: Studies in SLA; TESOL
članci, International Review of Applied Linguistics)
Posljednja promjena: septembar/rujan 2016. godine
Raspored predavanja i vježbi Pedagoška praksa 1, FIL ANG 531
Sedmica Nastavna jedinka- PREDAVANJA
1 Upoznavanje sa silabusom i utvrđivanje plana za održavanje časova
2 Organizacija i realizacija časa za djecu mlađeg školskog uzrasta/opservacije i diskusija
3 Organizacija i realizacija časa za djecu mlađeg školskog uzrasta/opservacije i diskusija
4 Organizacija i realizacija časa za djecu mlađeg školskog uzrasta/ opservacije i diskusija
5 Organizacija i realizacija časa za djecu mlađeg školskog uzrasta/ opservacije i diskusija
6 Organizacija i realizacija časa za djecu mlađeg školskog uzrasta/ opservacije i diskusija
7 Analiza održanih časova i diskusija
8 Polusemestralni ispit (mid-term): Priprema za čas
9 Organizacija i realizacija časa za učenike srednje škole/opservacije i diskusija
10 Organizacija i realizacija časa za učenike srednje škole/opservacije i diskusija
11 Organizacija i realizacija časa za učenike srednje škole/opservacije i diskusija
12 Organizacija i realizacija časa za učenike srednje škole/opservacije i diskusija
13 Organizacija i realizacija časa za učenike srednje škole/opservacije i diskusija
14 Organizacija i realizacija časa za učenike srednje škole/opservacije i diskusija
15 Analiza održanih časova i diskusija
ISHODI UČENJA
- Studenti će napisati pripremu za ogledni čas za mlađi uzrast (osnovna škola) i stariji uzrast (srednja škola), te u procesu planiranja komparativno analizirati i odrediti prednosti određenih nastavnih metoda, postupaka i strategija za date uzraste;
- Studenti će praktično primijeniti teorijska znanja iz oblasti usvajanja i učenja stranog jezika kroz iskustveni proces planiranja, pripreme i vođenja nastave engleskog jezika;
- Studenti će davati konstruktivne sugestije kolegama na održane časove kroz kritičko razmišljanje i praktičnu primjenu teoretskog znanja koristeći strukturirane opservacione liste;
- Studenti će utvrditi sve prednosti i nedostatke korištenja određenih metoda, postupaka i strategija koje su prepoznali, te i sami koristili u svom oglednom času;
- Studenti će prepoznati izazove, mogućnosti, kompleksnosti i odgovornosti nastavničke profesije.
PROVJERE ZNANJA Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
- 50% : priprema (25%) i izvođenje časa za mlađi uzrast (osnovna škola) (25%); - 50% : priprema (25%) i izvođenje časa za stariji uzrast (srednja škola) (25%).
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra: Sociolingvistika i varijante FIL ANG 536
Predmetni nastavnik: dr. Nataša Stojaković, docent
Sedmica Nastavna jedinica 1.
Introduction. Language and Social Class 3.–7. 10. 2016.
2. Standard English and non-standard varieties
10.–14.10. 2016.
3. Multilingual communities
17.–21.10. 2016.
4. Language and gender
24.–38.10. 2016.
5. Language and context
31.10.–4.11. 2016.
6. Power, solidarity and politeness. Politically correct language
7.–11.11. 2016.
7. Varieties of Standard English. Received Pronunciation
14.–28.11. 2016.
8. Provjera znanja studenata 21.–25. 11.2016.
9. Australian English. New Zealand English. South African English. Welsh English
28.–2.12. 2016.
10. North American English: pronunciation
5.–9.12. 2016.
11. English and North American English: grammatical differences
12.–16.12. 2016.
12. English and North American English: orthographical and lexical differences
19.–23.12. 2016.
13. Scottish and Irish English
26. –30.12.2016.
14. English-based creoles. Second language varieties of English
2.–6.1. 2017.
15. Završni semestralni ispit
9.–13.1. 2017.
16. Završni ispit za studente I i II ciklusa po Bolonjskom procesu
16.–20.1. 2017.
PROVJERA ZNANJA
Redovni studenti: Jednosatni polusemestralni ispit (50%) i jednosatni završni semestralni ispit (50%).
Student koji ne položi jedan od ta dva ispita polaže popravni integralni ispit (100%).
Vanredni studenti: Kao redovni studenti ili samo dvosatni integralni ispit (100%).
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
ISHODI UČENJA
Nakon uspješno okončanih obaveza u nastavnom predmetu studenti će moći da
prepoznaju različite aspekte međusebne povezanosti jezika i društva
prepoznaju različite vrste varijacije u savremenom engleskom jeziku
razlikuju regionalne varijetete savremenog standardnog engleskog jezika
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje
sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) – izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95–100 bodova;
b) 9 (B) – iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85–94 boda;
c) 8 (C) – prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75–84 boda;
d) 7 (D) – općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65–74 boda;
e) 6 (E) – zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55–64 boda;
f) 5 (F, FX) – ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Po završetku redovnih zimskih i ljetnih ispitnih rokova, kao i poslije jesenjeg ispitnog roka,
rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Faklulteta.
Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata, u skladu
sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta.
Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata nego pod
brojem indeksa.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Registri, FIL ANG 537
Predmetni nastavnik doc. dr Amira Sadiković
Saradnik nema
Sedmica Nastavna jedinka 1.
Uvodne napomene, Registri - vrste
2. Rad na tekstu iz oblasti medicinskog registra (ENG - B/H/S)
3. Rad na tekstu iz oblasti elektrotehničkog registra (ENG - B/H/S)
4. Rad na tekstu iz oblasti građevinarskog registra (ENG - B/H/S)
5. Rad na tekstu iz oblasti mašinskog registra (ENG - B/H/S)
6. Rad na tekstu iz oblasti pravnog registra (ENG - B/H/S)
7. Rad na tekstu iz oblasti ekonomskog registra (ENG - B/H/S)
8. Provjera znanja studenata
9. Rad na tekstu iz oblasti medicinskog registra (B/H/S - ENG)
10. Rad na tekstu iz oblasti elektrotehničkog registra (B/H/S - ENG)
11. Rad na tekstu iz oblasti građevinarskog registra (B/H/S - ENG)
12. Rad na tekstu iz oblasti mašinskog registra (B/H/S - ENG)
13. Rad na tekstu iz oblasti pravnog registra (B/H/S - ENG)
14. Rad na tekstu iz oblasti ekonomskog registra (B/H/S - ENG)
15. Rad na tekstu iz oblasti IT registra (B/H/S - ENG)
16.
Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
ISHODI UČENJA
- usvojiti osnovne koncepte registra kao specifičnog područja u prevođenju;
- usvojiti osnovna znanja iz različitih registara;
- izgraditi sposobnosti istraživanja novih i nepoznatih registara;
- savladati korištenje izvora potrebnih za usvajanje različitih registara u prevodilačkom
radu.
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku
semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po sljedećim
elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
Učešće u nastavi: 20%
Prezentacije: 20%
Polusemestralna provjera: 10%
Završna provjera: 50%
Studenti koji zbirno steknu najmanje 55,00% ili više po sva četiri vrednovana segmenta učešća u
ocjeni njihovog rada, ocjenjuju se pozitivnom zaključnom ocjenom u skladu sa Bolonjskom
tablicom vrednovanja uspjeha od 6-10.
Student koji ne položi s uspjehom integralni završni ispit u I. roku u 16. sedmici semestra, imat će
mogućnost polaganja popravnog ispita u II. terminu ispitnog roka najranije dvije (sedmice) nakon
što je polagao završni ispit u I. integralnom terminu. Ukoliko ni tada ne uspije da položi završni
ispit, postoji mogućnost da ga polaže u III. septembarskom popravnom roku. Završni integralni ispit
u II. popravnom ili III. popravnom (septembarskom) roku vrednuje se sa najviše 50% u strukturi
zaključne ocjene.
Ukoliko student ni na popravnom ispitu u II. terminu ili III. popravnom (septembarskom) roku ne
postigne zadovoljavajuću zaključnu ocjenu prema važećoj skali ocjena (najmanje 55% od ukupno
100% po svim elementima vrednovanja), upućuje se da ponovi pohađanje nastave u narednoj
akademskoj godini sa istim obavezama i po istom režimu studija kao i studenti koji prvi put upisuju
i/ili pohađaju ovaj predmet.
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 3
Po završetku redovnih zimskih i ljetnih ispitnih rokova, kao i poslije jesenjeg ispitnog
roka, rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Faklulteta.
Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata,
u skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta.
Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata
nego pod brojem indeksa.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S
AKADEMSKA 2016/2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Savremeni engleski jezik 9 (FIL ANG 539)
Predmetni nastavnik Doc. dr. Amira Sadiković
Saradnik Vedad Lihovac, lektor
Sedmica Nastavna jedinka 1.
Uvodne napomene, izbor tekstova iz štampe
2. Strangers When We Meet, HANIF KUREISHI
3. Crazy Sunday, F. SCOTT FITZGERALD
4. Čudo u Poskokovoj Dragi (odlomak), ANTE TOMIĆ
5. Story of Your Life, TED CHIANG
6. Priče, DARIO DŽAMONJA
7. Pfizer – Medrol (upute o lijeku, prevod medicinskog teksta)
8. Provjera znanja studenata
9. Wenlock Edge, ALICE MUNRO
10. Cat® 428F Backhoe Loader (prevod tehničkog teksta)
11. Sandale, BEKIM SEJRANOVIĆ
12. Kempinski Grand Hotel Des Bains (prevod reklamnog teksta)
13. The Butt (excerpt), WILL SELF
14. EU Directive 2009/128/EC (prevod pravnog teksta)
15. Izbor tekstova iz štampe, analiza
16. Završni ispit za studente I. i II. ciklusa po Bolonjskom procesu
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
ISHODI UČENJA
1. steći dublji uvid u shvatanja kulturoloških i civilizacijskih specifičnosti neophodnih za razumijevanje i upotrebu jezika,
2. usvojiti dodatnu sposobnost pismenog i usmenog izražavanja na engleskom jeziku, 3. upoznati se sa specifičnim tehnikama usmenog i pismenog prevođenja, 4. prepoznati različite tipove teksta i 5. analizirati i tumačiti raznovrsne složene tekstove radi osposobljavanja za samostalan rad
u prevođenju. PROVJERE ZNANJA Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po sljedećim elementima aktivnosti, odnosno propisanim oblicima provjere znanja: 30% - učešće u redovnoj nastavi, izvršavanje obaveza tokom nastave (pismene i usmene vježbe) kako je predviđeno silabusom, dva testa poznavanja vokabulara 30% - izvršavanje semestralnih obaveza (semestralni test, portfolio i prezentacije); semestralne obaveze moraju se završiti prije završetka nastave u datom semestru; predmetni nastavnik/saradnik na početku semestra, u skladu s akademskim kalendarom, daje rokove za izvršavanje tih obaveza (semestralni test, predaja portfolija, usmena prezentacija); studenti koji ne izvrše takve obaveze tokom semestra ne mogu to uraditi naknadno 40% - završna provjera znanja (ispitni rok); završna provjera znanja sastoji se od četiri ravnopravna elementa (diktat, esej, dva prevoda); student je obavezan zadovoljiti na sva četiri elementa VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu: FIL ANG 542 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2015./2016. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Savremeni britanski roman, FIL ANG 542
Predmetni nastavnik Prof. dr. Srebren Dizdar
Sedmica Nastavna jedinka (PREDAVANJA I SEMINARI) 1. Uvodna razmatranja o savremenom britanskom romanu
2. Nova shvatanja narativa u savremenom britanskom romanu
Doris Lessing, The Golden Notebook
3. Eksperimentalni pomaci ka postmodernizmu
Julian Barnes, Flaubert’s Parrot
4. Viktorijansko doba u postmodernističkom iskazu
John Fowles, The French Lieutenant’s Woman
5. Velika Britanija na razmeđu epoha
Kazuo Ishiguro, The Remains of the Day
6. Velika Britanija na razmeđu epoha
Margaret Drabble, The Radiant Way
7. Akademski roman /Campus Novel/,
David Lodge, Changing Places: A Tale of Two Campuses.
8.
Provjera znanja studenata
9. Ženska osjećajnost
Jeanette Winterson, Oranges Are Not the Only Fruit
10. Ženska osjećajnost
Fay Weldon, Praxis
11. Magijski realizam
Graham Joyce, The Tooth Fairy
12. Slike britanske današnjice
Ian McEwan, The Child in Time
13. Slike britanske današnjice
Graham Swift, Last Orders
14. Slike britanske današnjice
Martin Amis, Money: A Suicide Note
15. Završna razmatranja
16. Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu
18. Završni popravni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu
Filozofski fakultet u Sarajevu: FIL ANG 542 2
Ishodi učenja:
1. upoznati se s osobenostima djela izabranih autora koji su bitno obilježili nove prodore u savremenom romanu i prozi na engleskom jeziku u živoj interakciji između prethodnog razdoblja označenog kao Proza britanskog Modernizma,
2. steći uvid ostvarenja onih pisaca koji su odigrala presudnu ulogu u otvaranju novih pristupa u maniru postmodernističkog književnog iskaza u Velikoj Britaniji, a koji su svojim nastankom, izborom tema i načinom književne transpozicije obilježili neobično bogato postmodernističko stvaralaštvo,
3. usvojiti dublje razumijevanje najvažnijih izražajnih i idejnih obilježja postmodernističkog književnog iskaza na engleskom jeziku, uključujući teorijsko-kritička pitanja koja predstavljaju temeljne odrednice ove književne produkcije
4. prepoznati prozne tekstove iz postmodernističkog romana i književnosti na engleskom jeziku u izvorniku (odabrane autora i njihova ostvarenja),
5. analizirati i tumačiti njihove strukturalne, kompozicijske i teorijsko-kritičke značajke, te
6. definirati najvažnije karakteristike postmodernističkog romana i književnosti i njegov značaj u širem civilizacijskom i kulturološkom kontekstu.
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku
semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim
elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
Studenti se ocjenjuju pismeno putem polusemestralnog testa koji se polaže u 8. sedmici nastave i
obuhvaća problematiku i autore koji će se obrađivati u prvih sedam sedmica nastave (40%).
U 16. sedmici nastave organizuje se završni ispit u formi seminarskog rada dužine od 15-20
stranica o najmanje dva romana odabranog autora iz drugog dijela semestra (40%).
U toku semestra studenti su, u dogovoru sa predmetnim nastavnikom i saradnikom, obavezni
pripremiti i izložiti prezentacije o odabranim autorima te učestvovati u diskusijama na satima
seminara (20%).
Uz navedene načine provjere znanja, o konačnoj ocjeni studenta odlučit će se na kraju semestra
na usmenom razgovoru o obrađenoj nastavnoj materiji kroz problematiziranje određenih pitanja
koja će biti u središtu rasprave u toku samog izvođenja nastave.
Student koji ne položi s uspjehom završni ispit u I. roku u 16. sedmici semestra, imat će mogućnost
polaganja popravnog ispita u II. terminu ispitnog roka najranije dvije (sedmice) nakon što je polagao
završni ispit u I. integralnom terminu. Ukoliko ni tada ne uspije da položi završni ispit, postoji
mogućnost da ga polaže u III. septembarskom popravnom roku. Završni integralni ispit u II.
popravnom ili III. popravnom (septembarskom) roku vrednuje se sa najviše 50% u strukturi
zaključne ocjene.
Filozofski fakultet u Sarajevu: FIL ANG 542 3
Ukoliko student ni na popravnom ispitu u II. terminu ili III. popravnom (septembarskom) roku ne
postigne zadovoljavajuću zaključnu ocjenu prema važećoj skali ocjena (najmanje 55% od ukupno
100% po svim elementima vrednovanja), upućuje se da ponovi pohađanje nastave u narednoj
akademskoj godini sa istim obavezama i po istom režimu studija kao i studenti koji prvi put upisuju
i/ili pohađaju ovaj predmet.
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Po završetku redovnih zimskih i ljetnih ispitnih rokova, kao i poslije jesenjeg ispitnog
roka, rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Faklulteta.
Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata,
u skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta.
Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata
nego pod brojem indeksa.
Predmetni nastavnik:
Prof. dr. Srebren Dizdar
S I L A B U S
AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
OPĆI PODACI
Naziv fakulteta/organizacione jedinice: Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu Odsjek: Odsjek za anglistiku Naziv predmeta: Savremeni američki roman Šifra/kod predmeta i broj ECTS: FIL ANG 545, pet (5) ECTS Predmetni nastavnik: doc. dr. Ksenija Kondali Ciklus studija: II. (drugi) Godina studija i semestar: II. godina, deveti semestar Status predmeta (obavezni ili izborni): obavezni Preduvjeti za upis predmeta: prema nastavnom planu i programu od 2008./2009. SPECIFIČNI PODACI O PREDMETU Sedmični broj kontakt sati: predavanje (2 sata) i seminar (2 sata). Cilj programa Temeljni cilj kolegija je upoznavanje studenata s nekim od najznačajnijih romana koji su obilježili američku književnu i općenito kulturalnu produkciju u posljednjih tridesetak godina. Ovako postavljen cilj ovog kolegija iziskuje i upućivanje studenata u bitne društvene i književno-teorijske odrednice koje su utjecale na razvoj savremenog američkog romana. Očekivani ishodi učenja Po završetku kolegija studenti će steći razumijevanje i izučavanje savremenog američkog romana. Razvijanje spoznaje da za proučavanje američkog romana ali i druge književnosti studenti treba da koriste i unaprjeđuju kritičke sposobnosti razmišljanja koje se odnose na analizu, kategorizaciju, usporedbu, prepoznavanje uzroka i posljedica, rješavanje problema, razvijanje empatije, sinteze, interpretacije i prosudbe. Osposobljenost studenata za kritički pristup književnim djelima i primjena stečenih teorijskih znanja u samostalnom tumačenju književnih tekstova. Omogućavanje integracije znanja uspostavljanjem poveznica s informacijama iz drugih predmeta i primjena tih znanja na iskustva u stvarnom životu. Sadržaj programa Kolegij predviđa kritičko razmatranje odabranih američkih romana od 1970-ih do danas u pregledu nekoliko desetljeća a istovremeno daje utemeljen uvid u historijsko-društveni i kulturni kontekst u kojem su nastali primarni tekstovi. Više pojedinosti o sadržaju sadrži naredna rubrika silabusa prema pojedinačnim nastavnim jedinkama.
Sed-
mica Nastavna jedinka
1. Uvodno razmatranje prethodnih strujanja i predstavnika, kao i bitnih aspekata kao podloga za predstavljanje narativnih strategija, književno-teorijskih i kritičkih pristupa koji omogućavaju razumijevanje reprezentativnih romana savremenih američkih autorica i autora.
2. Nastavak upućivanja studenata u bitne društvene i književno-teorijske odrednice koje su utjecale na razvoj savremenog američkog romana. Roman kao metateksualni osvrt na prilike u SAD-u. Postmoderni iskorak i osobenost američkog iskustva u svjetlu popularne kulture: Thomas Pynchon, The Crying of Lot 49.
3. Razmatranje aspekata nebjelačke i „manjinske“ književne produkcije. Specifičnost književnog stvaralaštva američkih Indijanaca: roman Ceremony Leslie Marmon Silko.
4. Fokusiranje na specifičnost proze etničkih spisateljica, uključujući eksperimentiranje s formom i književnim vrstama (Maxine Hong Kingston, The Woman Warrior). Rok za odabir tema prezentacija.
5. Uvod u romaneskno stvaralaštvo u SAD koje oprimjeruje novije strategije u korištenju američkih mitova i povijesti kao književnog materijala.
6. Problematiziranje historije, rasnog naslijeđa i pitanja identiteta: Marilynne Robinson, Gilead. Usmene prezentacije studenata.
7. Postapokaliptična vizija američkog krajolika: Cormac McCarthy, The Road. Usmene prezentacije studenata.
8. Provjera znanja studenata (u ovom semestru će se umjesto polusemestralnog ispita organizirati zamjenski oblici ocjenjivanja tokom semestra).
9. Uvod u specifičnosti afroameričkog iskustva. Utjecaj usmene predaje, svjedočenja, crnačke duhovnosti i tropa ženskog glasa. Značaj eseja “Playing in the Dark: Whiteness and the Literary Imagination“ Toni Morrison.
10. Revidiranje metapripovijesti o nastanku američke nacije: Toni Morrison, A Mercy. Usmene prezentacije studenata.
11. Povezanost kolonijalne prošlosti i globalizacije: Junot Diaz, The Brief Wondrous Life of Oscar Wao.
12. Nastavak razmatranja romana The Brief Wondrous Life of Oscar Wao. Usmena prezentacija studenata.
13. Trauma i američko iskustvo napada “9/11”: Jonathan Safran Foer, Extremely Loud & Incredibly Close.
14. Usmena prezentacija studenata.
15. Zaključna razmatranja. Rok za predaju seminarskog rada.
Način izvođenja nastave (oblici i metode nastavnog rada) Kroz koordiniran rad putem predavanja i pratećeg sata seminara osigurat će se informiran i raznovrstan pristup predviđenim nastavnim jedinicama. Predavanja će se izvoditi usmeno uz korištenje multimedijalnih sredstava, kao što su PowerPoint prezentacije, dokumentarni audio i video-materijal. Za ovaj kolegij predviđen je i sat seminara na kojima će se obraditi odgovarajući materijal iz primarnih i/ili sekundarnih izvora i na kojima studenti praktično usavršavaju teme obrađene u toku predavanja, rješavaju probleme koje proizlaze iz čitanja zadane literature i aktivno i analitički se pripremaju za provjere znanja i pisanje seminarskog rada.
Obaveze studenata Od studenata se očekuje ispunjavanje nastavnih i predispitnih obaveza, uključujući redovito prisustvovanje predavanjima i seminarima. Angažiranim uključivanjem u diskusije koje proizlaze
iz nastavnog materijala studentima se omogućava da, osim savladavanja gradiva, dobiju poticanje na razvijanje kritičkog promišljanja i vičnosti u usmenom prezentiranju informacija i argumentiranju stavova složene i analitičke prirode. Elementi praćenja i ocjenjivanje studenata Ocjenjivanje iz ovog predmeta sastoji se od sljedećih komponenti koje sve moraju biti zadovoljene kao jedinstvena cjelina: 1) uredno pohađanje nastave i aktivnost u vidu usmene ili pismene kontinuirane provjere znanja (25%), 2) prezentacija (izlaže se usmeno na satu (25%), 3) seminarski rad (50%). U posebnim uputama će se studentima pojasniti semestralne obaveze kao što su postupak izlaganja, metodologija izrade seminarskog rada i druge pojedinosti, uključujući penali za probijanje rokova određenih silabusom. Sastavni dio svakog pismenog oblika ocjenjivanja je i bodovna skala i indikator ocjene, odnosno učinka koji student ostvari na ispitu, prema važećem zakonu. Seminarski rad se predaje u redovnom i popravnom terminu ispitnih rokova, a ispitni rokovi bit će oglašeni blagovremeno putem Studentske službe i Odsjeka prema važećem akademskom kalendaru. Skala ocjenjivanja Primjenjuje se član 55. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo: „Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa (E)CTS skalom ocjenjivanja kako slijedi: a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 bodova; c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 bodova; d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima, nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.” Literatura Osnovna literatura: 1. Primarni tekstovi (romani) navedeni u silabusu. 2. Lauter, Paul (ur.) The Heath Anthology of American Literature, Vol. E: Contemporary Period (1945 to the Present). 5th Ed. Boston: Houghton Mifflin, 2005. Dodatna i preporučena literatura: 1. Baudrillard, Jean. America. 1986. London & New York: Verso, 2010. 2. Bertens, Hans. “Postmodern U.S. Fiction“. A Companion to Twentieth-Century United States Fiction. Ur. David Seed. Malden; Oxford & Chichester, Eng.: Blackwell, 2010. 48-59. 3. Burgett, Bruce i Glenn Hendler (ur.). Keywords for American Cultural Studies. New York & London: NYUP, 2007. (odabrane natuknice) 4. Cohen, Samuel. After the End of History: American Fiction in the 1990s. Iowa City: U of Iowa Press, 2009. 5. Eyerman, Ron. Cultural Trauma, Slavery and the Formation of African American Identity. Cambridge: Cambridge UP, 2003. 6. Gates, Henry Louis, Jr. The Signifying Monkey: A Theory of Afro-American Literary Criticism. Oxford: Oxford UP, 1988. 7. Hume, Kathryn. American Dream, American Nightmare: Fiction since 1960. Urbana & Chicago: U of Illinois Press, 2000. 8. Silko, Leslie Marmon. “Landscape, History, and the Pueblo Imagination", Antaeus 57 (1986):
882-894. 9. Druga literatura po potrebi. Nastavnik/suradnik: doc. dr. Ksenija Kondali. Kontakt podaci: [email protected]. Konsultacije: Prema rasporedu konsultacija.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Tehnike prevođenja, FIL ANG 561
Predmetni nastavnik doc. dr Amira Sadiković
Saradnik nema
Sedmica Nastavna jedinka 1.
Uvod u materiju i metodologiju
2. Konferencijsko prevođenje prevođenje: historijski pregled
3. Konferencijsko prevođenje: usvajanje tehnika (consecutive)
4. Konferencijsko prevođenje: usvajanje tehnika (note-taking)
5. Pismeno prevođenje: revizija tehnika
6. Konferencijsko prevođenje: chuchotage
7. Konferencijsko prevođenje: usvajanje tehnika
8. Provjera znanja studenata
9. Konferencijsko prevođenje: chuchotage
10. Konferencijsko prevođenje: usvajanje tehnika (note-taking)
11. Pismeno prevođenje
12. Pismeno prevođenje
13.
Konferencijsko prevođenje: usvajanje tehnika
14. Konferencijsko prevođenje: usvajanje tehnika
15. Konferencijsko prevođenje: revizija tehnika
16.
Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
ISHODI UČENJA
- usvojiti teorijske osnove usmenog prevođenja – simultanog, konsekutivnog i
chuchotagea;
- usvojiti osnovne tehnike pripreme za konferencijsko prevođenje;
- izgraditi sposobnosti za profesionalno konferencijsko prevođenje;
- savladati primjenu različitih modela pravljenja zabilješki u konferencijskom prevođenju.
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku
semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po sljedećim
elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
Učešće u nastavi: 20%
Prezentacije: 20%
Polusemestralna provjera: 10%
Završna provjera: 50%
Studenti koji zbirno steknu najmanje 55,00% ili više po sva četiri vrednovana segmenta učešća u
ocjeni njihovog rada, ocjenjuju se pozitivnom zaključnom ocjenom u skladu sa Bolonjskom
tablicom vrednovanja uspjeha od 6-10.
Student koji ne položi s uspjehom integralni završni ispit u I. roku u 16. sedmici semestra, imat će
mogućnost polaganja popravnog ispita u II. terminu ispitnog roka najranije dvije (sedmice) nakon
što je polagao završni ispit u I. integralnom terminu. Ukoliko ni tada ne uspije da položi završni
ispit, postoji mogućnost da ga polaže u III. septembarskom popravnom roku. Završni integralni ispit
u II. popravnom ili III. popravnom (septembarskom) roku vrednuje se sa najviše 50% u strukturi
zaključne ocjene.
Ukoliko student ni na popravnom ispitu u II. terminu ili III. popravnom (septembarskom) roku ne
postigne zadovoljavajuću zaključnu ocjenu prema važećoj skali ocjena (najmanje 55% od ukupno
100% po svim elementima vrednovanja), upućuje se da ponovi pohađanje nastave u narednoj
akademskoj godini sa istim obavezama i po istom režimu studija kao i studenti koji prvi put upisuju
i/ili pohađaju ovaj predmet.
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
Filozofski fakultet u Sarajevu 3
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Po završetku redovnih zimskih i ljetnih ispitnih rokova, kao i poslije jesenjeg ispitnog roka,
rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Faklulteta.
Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata, u
skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta.
Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata nego pod
brojem indeksa.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Postkolonijalna proza na filmu , FIL ANG 575
__________________________________________________________________
Predmetni nastavnik ____Doc.dr. Faruk Bajraktarević, docent
______________________________________________________________
Saradnik __________________________________________________________________
Sedmica Nastavna jedinka 1.
Predstavljanje predmeta i metodologije rada
3-7.10.
2. Uvod u postkolonijalne studije
Predavanje i 'open book' kviz za knjigu John McLeoda Introducing Postcolonialism
10-14.10.
3. (Post)kolonijalna stvarnost i nasilje
Projekcija odabranog filma
17-21.10.
4. (Post)kolonijalna stvarnost i nasilje
Razgovor o filmu
24-28.10.
5. (Post)kolonijalna trauma, pamćenje i oprost
Projekcija odabranog filma
31.10-4.11.
6. (Post)kolonijalna trauma, pamćenje i oprost
Razgovor o filmu
7-11.11.
7. Završna razmatranja pred provjeru znanja
14-18.11
8. Provjera znanja studenata 21-25.11.
9.
Rad u pojedinačnim grupama
28.11-2.12.
10. Rad u pojedinačnim grupama
5-9.12.
11.
Rad u pojedinačnim grupama
12-16.12.
12. Rad u pojedinačnim grupama
19-23.12
13.
Rad u pojedinačnim grupama
26-30.12.
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
14.
Rad u pojedinačnim grupama 2-6.1.
15. Rad u pojedinačnim grupama 9-13.1
16.
Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu
16-20.1.
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku
semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim
elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
(Seminarski rad (50%), Kratki usmeni i pismeni zadaci i učešće na času, u šta je uključen i
pomenuti kviz na početku semestra (20%), Grupna ili pojedinačna prezentacija u drugom dijelu
semestra (30%))
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Po završetku redovnih zimskih i ljetnih ispitnih rokova, kao i poslije jesenjeg ispitnog
roka, rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Faklulteta.
Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata,
u skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta.
Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata
nego pod brojem indeksa.
Filozofski fakultet u Sarajevu 3
ISHODI UČENJA
Po odslušanom kolegiju studenti će biti u stanju da:
Poznaju osnovne koncepte iz oblasti postkolonijalnih studija, kao i problematiku na koju
oni upućuju.
Prepoznaju odabrane koncepte i njihove međusobne odnose u filmskom tekstu.
Uoče i rastumače načine na koji prozni i filmski tekst u zasebnim estetskim okvirima
tretiraju odabrane postkolonijalne koncepte.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Savremena američka drama, FIL ANG 585______________________
Predmetni nastavnik doc. dr. Ifeta Čirić-Fazlija _______________________________________
Sedmica Nastavna jedinka (seminari) 1. Predstavljanje kolegija i studentskih obaveza. Uvodne napomene (Američki teatar
koncem II sv. rata. Tematska i žanrovska diversifikacija. Komercijalni teatar i
»community theatre/s«. Američka avangarda. Liberalizacija teatra i recentna drama.)
6. 10. 2016.
2. Nasljednici realizma-Selektivni realizam:
Williams, Tennessee, The Glass Menagerie 13. 10. 2016.
3. Selektivni realizam:
Miller, Arthur, The Death of a Salesman 20. 10. 2016.
4. Realistični i nadrealistični elementi u savremenom američkom teatru/ »epski« teatar:
Albee, Edward: Three Tall Women 27. 10. 2016.
5. Avangardni teatar/Off-off Broadway:
Shepard, Sam: Buried Child ili Tongues 3. 11. 2016.
6. Afričkoameričko pozorište- narastanje nove “tradicije”:
Alice Childress: Trouble in Mind 10. 11. 2016.
7. Afričkoamerički teatar:
Hansberry Loraine: Raisin in the Sun 17. 11. 2015.
8. Provjera znanja studenata: Prvi esejski uradak 24. 11. 2016.
9. Muzički teatar:
McDermot, Galt & Ragni Gerome: Hair; Bernstein, Sondheim & Laurents: West Side Story,
Porter, Cole: Kiss me Kate (odabir)
1. 12. 2016.
10. Azijskoamerički teatar:
David Henry Hwang: M. Butterfly 8. 12. 2016. 11. Hispanoamerički teatar/ Nuyorican/ Portorikansko naslijeđe:
Miguel Piñero: Short Eyes 15. 12. 2016. 12 Hispanoamerički teatar/Kubansko naslijeđe i feminizam:
Maria Irene Fornes: Fefu and Her Friends 22. 12. 2016. 13. Američki feminizam i teatar:
Wendy Wesserstein: An American Daughter 29. 12. 2016. 14. Gay/Lezbijski teatar:
Kushner, Tony: Angels in America 5. 1. 2017.
15. Predaja drugog esejskog uratka 12.1. 2017.
16. Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu 19. 1. 2016.
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra,
kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim elementima aktivnosti,
odnosno propisanim oblicima provjere znanja:
Za pet (5) i više polaznika:
(1) aktivno učešća u diskusijama na satu seminara (30% konačne ocjene)
(2) srednja ocjene dva eseja (40% konačne ocjene) i
(3) završni (pismeni) ispit (30% konačne ocjene).
Eseji ne mogu prelaziti sedam A4 stranica teksta (Times Roman, 12 pt, prored 1.5) i predaju se u 8. i 15.
sedmici nastave.
Za manje od pet (5) polaznika se organizira konsultativna nastava i prati se redovan rad studenata putem
elektronskih i/ili kabinetskih konsultacija, a studenti su dužni predati 3 kratka izvještaja (do 3 kartice
teksta) o pročitanim djelima u redovnim razmacima (u sedmicama, kako slijedi: 4, 9, 13) iz čega
proizilazi 20% konačne ocjene;
Praktična provjera znanja se organizira u predviđenom roku sredinom (osma sedmica nastave) i na kraju
semestra (petnaesta sedmica nastave) u vidu esejskog/seminarskog rada (do pet kartica teksta) - srednja
vrijednost ova dva rada čini 40% konačne ocjene;
Završni (pismeni) ispit nosi 40% konačne/zbirne ocjene.
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje
sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
ISHODI UČENJA:
1) Prepoznavati savremena djela, autore i osobenosti američke književnosti dramskog roda u tekstualnom
izvorniku i scenskoj i/ili filmskoj adaptaciji
2) Definirati, opisivati i klasificirati američki teatar i dramu na jeziku studija; opisivati i diskutirati o
društveno-historijskom, literarnom i scenskom kontekstu američke drame; prepoznavati i objašnjavati
osobenosti razvoja savremene američke drame, te karakteristične podžanrovske oblike i teme
3) Kritički promišljati, analizirati te prosuđivati o vrijednostima odabranih djela savremene američke
drame na maternjem i jeziku studija
4) Dalje razvijati i produbljavati jezičke kompetencije i opće komunikacijske sposobnosti
5) Integrirati znanje o književnosti na engleskom jeziku (anglo-američkoj književnosti) putem
povezivanja saznanja i kombiniranja vještina stečenih na ovom i ostalim književno-kulturološkim
kolegijima te primjenom na širi kulturološki kontekst i svakodnevni život.
S I L A B U S AKADEMSKA 2016./2017. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra Iskustvo američkih žena, FIL ANG 587
Predmetni nastavnik Prof. dr. Sanja Šoštarić
Sedmica
Nastavna jedinka
1. Definiranje pojmova ‘feminizam,’ ‘spol’ i ‘rod’.
Odlomci iz Simone de Beauvoir, The Second Sex. Rory Dicker, A History of US Feminisms,
prvo poglavlje.
10/ 2016.
2. Konstruiranje roda: Kate Chopin, The Awakening 10/ 2016.
3. Konstruiranje roda: Kate Chopin, The Awakening. 10/ 2016.
4. Dicker, A History of US Feminisms, drugo poglavlje.
Ženski ‘bezimeni problem’: Betty Friedan, The Feminine Mystique. 10/2016.
5. Ženski ‘bezimeni problem’: Betty Friedan, The Feminine Mystique. 11/ 2016.
6. Rodni stereotipi 1950-ih i žensko sazrijevanje
Sylvia Plath, The Bell Jar. 11/ 2016.
7. Rodni stereotipi 1950-ih i žensko sazrijevanje
Sylvia Plath, The Bell Jar. 11/ 2016.
8. Provjera znanja studenata 11/2016.
9. Rekapituliranje teme ‘prvi i drugi val američkog feminizma’.
Dicker, A History of US Feminisms, treće poglavlje. 11/2016.
10. ‘Skrivena’ historija žena; preplitanje rodne i rasne problematike.
Alice Walker, The Color Purple. 12/ 2016.
11. ‘Skrivena’ historija žena; preplitanje rodne i rasne problematike.
Alice Walker, The Color Purple.
12/2016.
12. Treći val feminizma: Feminizam ili postfeminizam?
Naomi Wolf, The Beauty Myth. 12/ 2016.
13. Treći val feminizma: Feminizam ili postfeminizam?
Naomi Wolf, The Beauty Myth. 1/2017
14. Završna razmatranja, rekapituliranje, razgovor o studentskim esejima i održanim
prezentacijama. 1/2017
15. Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu
1/2017
Ishodi učenja:
U sklopu ovog kolegija studenti stiču uvid u osnovne pojmove i značajke feminističke teorije,
osnovni historijski pregled razvoja feminizma u SAD, te u reprezentativna književna i
neknjiževna djela i autorice koje su se bavile analiziranjem i prikazivanjem položaja
američkih žena u različitim razdobljima 19. i 20. Stoljeća. Kolegij prati historijski razvoj
feminističkog pokreta u SAD kroz tri ključne faze, te pobliže istražuje specifičnosti svake
pojedinačne faze kroz analiziranje odgovarajućih kritičko-teorijskih tekstova, odnosno
umjetničkih viđenja iste ili srodne problematike.
Studenti postižu dublje razumijevanje ključnih pitanja vezanih za položaj žena, rodnu
diskriminaciju, patrijarhalno konstruiranje roda i rodnih stereotipa, te ciljeve i domete, ali i
izazove i nedoumice ženskog i feminističkog aktivizma u SAD od kasnog 19. do kasnog 20.
stoljeća kroz detaljno iščitavanje, analiziranje i tumačenje datih autorica i njihovih književnih
djela odnosno kritičko-teorijskih tekstova. To podrazumijeva detaljno upoznavanje s
najvažnijim podacima vezanim za osnivanje relevantnih ženskih udruženja i asocijacija, te za
karakteristične strategije, vidove i ciljeve ženskog aktivizma u datim razdobljima, s
karakterističnom kritičko-analitičkom terminologijom, odnosno detaljno upoznavanje s
karakterističnim feminističkim temama poput propitivanja patrijarhalne tradicije, koncepata
roda i spola, ali i međuodnosa rodnog, rasnog i klasnog, različitih vidova pobune, društveno-
političkih, ideoloških i psiholoških prepreka u borbi za žensku ravnopravnost, motiva ženskog
prijateljstva i ženskog nadmetanja, kao i uključivanja ili isključivanja muškaraca, te
specifičnih književnih strategija prikazivanja ženskog iskustva poput simbolizma, ironije i/ili
ispovjesti.
Studenti također ovladavaju vještinom prepoznavanja proznih tekstova na engleskom jeziku
obuhvaćenih programom za ovaj predmet, te analiziranja i tumačenja njihovih formalnih,
stilskih i tematskih obilježja, kao i uočavanja i artikuliranja sličnosti ili razlika između
pojedinih autorica obuhvaćenih nastavnim cjelinama. Također ovladavaju vještinom
prepoznavanja, uočavanja i tumačenja općenitih pro-feminističkih tema, pristupa i
zaključaka. Najzad, studenti stiču sposobnost definiranja i razumijevanja značaja
feminističkih tema i teza za razumijevanje bitnih odlika američkog i zapadnjačkog društva i
kulture od 19. stoljeća do danas.
PROVJERE ZNANJA
Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u
toku semestra, kao i na završnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim
elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:
Ovisno od broja prijavljenih kandidata. Za pet (5) polaznika ili manje se može
organizirati konsultativna nastava, koja podrazumijeva periodične pismene ili usmene
provjere znanja, odnosno izvršavanje obaveza i zadataka po unaprijed utvrđenom
planu u dogovoru s predmetnim nastavnikom.
Za više od pet polaznika način ocjenjivanja je sljedeći:
Završna ocjena se utvrđuje na osnovu aktivnog učešća u diskusijama na satu (30%),
jednu dulju prezentaciju ili jedan kraći pismeni test (40%) i esej (30%).
Ovisno od broja polaznika kolegija moguće je uključiti dulju pismenu provjeru znanja
umjesto ocjene iz učešća u diskusijama.
Eseji sadrže od pet do osam A4 stranica teksta (Times Roman, 12 pt, prored 1.5) i
predaju se u dogovorenom roku sredinom i/ili na kraju semestra.
Student koji predmet ne položi s uspjehom u okviru navedenog plana nastave ima mogućnost
ispuniti sve preostale obaveze: jednu dulju pismenu provjeru znanja, jedan kraći test i jedan esej
ili dio preostalih višepomenutih obaveza u I. završnom ispitnom roku u 16. sedmici semestra, a
zatim u II. terminu ispitnog roka najranije dvije (sedmice) nakon što je polagao u I. integralnom
terminu. Ukoliko ni tada ne uspije da dovrši sve svoje obaveze, postoji mogućnost da iste
nadoknadi u III. tj. septembarskom popravnom roku.
Ukoliko student ni na popravnom ispitu u II. terminu ili III. popravnom (septembarskom) roku
ne postigne zadovoljavajuću zaključnu ocjenu prema važećoj skali ocjena, upućuje se da ponovi
pohađanje nastave u narednoj akademskoj godini sa istim obavezama i po istom režimu studija
kao i studenti koji prvi put upisuju i/ili pohađaju ovaj predmet.
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100
bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
UVJETI ZA DOBIJANJE POTPISA I OSTVARIVANJE PRAVA PRISTUPANJA ISPITU
Pod pretpostavkom da je broj polaznika kolegija veći od pet (5) i da se nastava ne izvodi
konsultativno: Redovno pohađanje satova, što podrazumijeva najviše tri neopravdana
izostanka u toku semestra, je apsolutno neophodno za ispunjavanje svih predviđenih obaveza
studenta do kraja semestra. Ovo pravilo važi za sve redovne i samofinancirajuće studente,
kako novoupisane tako i ponovce. Pravdanje izostanka s nastave iz objektivnih razloga se
dokazuje valjanom dokumentacijom, te se predmetnom nastavniku donosi odmah po povratku
u redovni tok pohađanja nastave. Za vanredne studente se organizira posebna nastava u
obliku konsultacija u dogovoru s predmetnim nastavnikom, te podrazumijeva blagovremeno
ispunjavanje obaveza u dogovoru s predmetnim nastavnikom: jednu dulju pismenu provjeru
znanja, jedan kraći test i jedan esej.
OBAVEZNA LITERATURA
Silabusom propisani spisak primarne literature.
Simone de Beauvoir, The Second Sex (odlomci)
Rory Dicker, A History of US Feminisms
PREPORUČENA LITERATURA
Judith Butler, Undoing Gender
bell hooks, Ain't I a Woman?: Black Women and Feminism
Kate Millett, Sexual Politics
Alice Walker, In Search of Our Mothers' Gardens: Womanist Prose
Rebecca Walker, To Be Real: Telling the Truth and Changing the Face of Feminism