filozofija edmunda huserla
TRANSCRIPT
![Page 1: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/1.jpg)
UNIVERZITET U NI[U
FILOZOFSKI FAKULTET
PREDMET: UVOD U FILOZOFIJU
SEMINARSKI RAD
FILOZOFIJA EDMUNDA HUSERLA
Mentor: Student:
Jakovqevi} Goran Stojiqkovi} Miroqub
1
![Page 2: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/2.jpg)
MAJ 2005
Edmund Huserl je ro|en 1859 godine u Prostejovu u Moravskoj.
Godine 1868 odlazi u Be~ gde studira matematiku, astronomiju,
fiziku i filozofiju. Prvo svoje delo iz oblasti filozofije objavio je
1891. godine pod nazivom Filozofija Aritmetike. Godine 1901.
objavqeno je wegvo delo nazvano Logi~ka istra`ivawa, pojavom
ovog dela ime Edmunda Huserla postalo je poznato u {irim
krugovima. Za ime Edmunda Huserla vezuje se fenomenolo{ki
pokret. Taj pokret nije pak nastao u grupi u~enika okupqenih oko
wega samog, ve} je nastao kada su u~enici Teodora Lipsa do{li u
kontakt sa Logi~kim istra`ivawima i stupili u kontakt sa samim
Huserlom. Po{to fenomenolo{ki pokret nije bio zatvorenog tipa
ve} je predstavqao filozofski pokret koji se neprestano razvijao i
obuhvatao raznovrsna podru~ja nauke i filozofije Huserl je oko
sebe okupio grupe nau~nika i mislilaca iz razli~itih grana nauke
koje je povezivala te`wa ka jednom ciqu ka stvarawu filzofije kao
stroge nauke.
Godine 1906 Huserl uspostavqa saradwu sa Hajnrihom Rikertom
u ~ijem ~asopisu Logos 1911. godine objavquje svoje verovatno
najpoznatije delo Filozofija kao stroga nauka. 1916. godine po~eo
je da predaje na univerzitetu u Frajburgu. Tokom prvog svetskog
rata Fenomenolo{ki pokret postaje ne samo svetski poznat ve} i
najzna~ajniji smer savremene filozofije pred usled ~ega je do{lo
do propadawa poznatih pravaca filozofije s kraja 19. veka kao {to
su historizam, naturalozam, pozitivizam itd. 1936. i 1937. godine
2
![Page 3: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/3.jpg)
izdati su u Beogradu delovi Huserlovog najzna~ajnijeg dela Kriza
evropskih znanosti i transcendentalna fenomenologija delo koje je
na`alost ostalo nezavr{eno jer je Huserl posle te{ke bolesti
preminuo 1938. godine u Frajburgu.
FENOMENOLO[KI POKRET
Kao {to je i nastao u suprotstavqawu tada aktuelnim pravcima filozofije
na po~etku 20 veka prevashodno sa naturalizmom i historizmom fen-
omenolo{ki pokret se stalno razvijao i dobijao na zna~aju i saznawima u
sukobima sa aktuelnim tendencijama u filozofiji kao {to su analiti~ka
filozofiaj, hermeneutika, egzistencijalizam, marksizam itd. Predmet
istra`ivawa fenomenologije uvek je zavisio od aktuelne teme i sta`a
filozofije u tom istorijskom razdobqu, a osnova za sva istra`ivawa su bila
Huserlova dostignu}a koja je opisao u svojim najbitnijim delima. Kao
na~elo fenomenologije uzima se stav da se na~in na koji nam je ne{to
dano ne odvaja od onoga {to je dano1. Posmatraju}i ovaj princip mo`e se
primetiti da Huserl govori o korelaciji subjekta i objekta odnosno o svesti
kao predmetne svesti. Dakle u fenomeologiji je prisutna usmerenost na
subjektivnost svesnih do`ivqaja i iskqu~ivawe posmatrawa u
deskriptivnom smislu.
Vremenski period od 1913 do 1930 godine ra~una se kao period
fenomenologije klasi~nog Huserla. Taj period se karakteri{e poku{ajima
Huserla da predstavi Fenomenologiju transcendentalne subjektivnosti kao
prvu filozofiju. Huserlovo delo Filozofija kao stroga nauka predstavqa
upravo poku{aj da se u filozofiju uvede transcendentalna fenomenologija,
ali o tome }u govoriti u slede}em odeqku. Za razvoj fenomenolo{kog
pokreta zna~ajno je i wegovo delo Kriza evropskih znanosti i 1 Edmund Huserl Filozofija kao stroga znanost i druge rasprave pogovor hrvatskom izdanju str 279
3
![Page 4: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/4.jpg)
transcendentalna fenomenologija koje se zapravo nastavqa na delo
Filozofija kao stroga nauka i inspiri{e svojevrsno nastavqawe
fenomenologije na filozofiju ko strogu nauku bez metafizike2. Pored toga to
delo uti~e i na razvijawe novog povijesnog, a ipak znavstvenog mi{qewa
te svojevrsnog razumevawa transcendentalne subjektivnosti i `ivotnog
svijeta nasuprot kako romanti~arskoj ma{ti i mistici iracionalizma tako i
objektivisti~kom racionalizmu i fizikalizmu i wihovu o`ivqavawu u raznim
oblicima bilo scijentizma bilo postmodernog metodskog anarhizma.3
Huserl se zauzimao za obnovu filozofije kao stroge nauke i trudio se da
doka`e kako de mogu ustanoviti nove nauke pomo}u transcendentalne
fenomenologije. Pomo}u transcendentalne fenomenologije mo`e se
razumeti ~ovekovo postojawe uz pomo} istorijskih pojava(fenomena) i
na~ina na koji su ti fenomeni dat {to je naravno u skladu sa osnovnim
principom fenomenologije da ne treba pojave posmatrati odvijrno od
na~ina na koji su date. Naravno sve ovo ima osnovu u rezultatima
dobijenim iz prirodnih i duhovnih nauka. Iz ovoga sledi da se po Huserlu
filozofija kao i svaka prava nauka razvija u smislu metodi~nosti, jasnosti i
jednozna~nosti {to je odvaja od mitologije i umetnosti. Ovo stanovi{te je
podrazumevalo kako odbacivawe vra}awa u nedu`ni prednau~ni i
predtehni~ki svet tako i odbacivawe teorija o bezduhovnom svetu koje
zastupaju scijentisti. U samom imenu fenomenologje ozna~ava se
povezanost pojava sa filozofijom kao nauci o tim pojavama(fenomenima).
Primjereno razumjeti tu povezanost fenomena kao pojave i kao biti koja se
pokazuje u pojavi, te koja otuda nije puki pri~in nego pojavqivawe biti,
glavna je zada}a fenomenologije kao filozofije i nove filozofske metode4
2 Edmund Huserl Filozofija kao stroga znanost i druge rasprave pogovor hrvatskom izdanju str 280
3 Edmund Huserl Filozofija kao stroga znanost i druge rasprave pogovor hrvatskom izdanju str 281
4 Edmund Huserl Filozofija kao stroga znanost i druge rasprave pogovor hrvatskom izdanju str 282
4
![Page 5: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/5.jpg)
FILOZOFIJA KAO STROGA NAUKA
Ovde }u malo vi{e govoriti o ovom Huserlovom delu koje je zapravo
onova ~itave fenomenologije. Ova rasprava sadr`i kao {to je ve} re~eno
na~ela za utemeqewe novog na~ina filozofskog istra`ivawa. Tokom celog
svog istra`ivawa Huserl se dr`ao ovih na~ela. Huserl je u ovoj raspravi
nastojao da od filozofije stvori nauku kao {to je na primer fizika odnosno
nauku koja je zasnovana na nekim obaveznim nepromenqivim principima
koji pru`aju univerzalnu osnovu za bilo kakvu raspravu. On je o~igledno
bio zadivqen dostignu}ima prirodnih nauka pa je poku{ao da wihove
principe primeni i na filozofiju.
Polazi se se od tvrdwe da je poqe delovawa filozofije qudska svest,
naravno da nauku koja prou~ava svest treba usmeriti na wu samu. Treba
da se posmatraju fenomeni svesti. Ali ti fenomeni svesti moraju da budu
oslobo|eni od svih elemenata koji sadr`e tuma~ewa tih pojmova u
stvarnosti. Taj proces oslobo|ewa pojmova sam Huserl naziva redukcijom.
Ono {to ostane posle procesa redukcije jeste bit odnosno su{tina
pojava(fenomena).
U ovoj raspravi on napomiwe kako je tokom istorije moglo do}i do
mnogo saznawa ali da bi ta znawa postala upotrebqiva tek nakon pravog
utemeqewa filozofije kao egzaktne nauke. On tako|e napomiwe kako
filozofija nema nikakav nau~ni sistem. On kritikuje naturalizam,
skepticizam i historizam koje po wemu ne sadr`e voqu za ustanovqewem
stroge nau~nosti. [to se ti~e naturalisti~ke filozofije za taj pravac on ka`e
da na pogre{an na~in tuma~I teoretske, prakti~ne i aksiolo{ke ideale koji
spadaju u domen stroge nauke. Time {to se naturalizam pojavquje sasvim
diskretno , on se koji je htio filozofiju oblikovati na temequ stroge znanosti
i kao strogu znanost, i sam wegov metodi~ki ciq se sada pojavquje kao
diskreditiran i to tim vi{e {to je I na toj strani pro{irena sklonost da se
5
![Page 6: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/6.jpg)
stroga znanost mo`e zamisliti samo kao pozitivna znanost, a znavstvena
filozofija kao zasnovana na takvoj znanosti5.
Znawa o fizi~koj prirodi ne mogu se uzeti za temeq filozofije, a to je iz
razloga {to se priroda uzima kao samopostojana i unapred data, ovde se
radi o spoznavawu koje i nije ba{ najpouzdanije. Istra`ivawe se dakle mora
usmeriti na pojave svesti u svim wenim oblicima. Va`no je osloboditi se
iskustva i pomatrati pojave onakve jakve jesu, mogu}nost primene
deskriptivne psihologije je iskqu~ena. Pojmovi iskustva nisu uzeti iz
iskustva nego se na w primewuju. Spram iskustva oni su a priori6. ^isto}a
fenomenolo{kog istra`ivawazasniva se na iskqu~ivawu naturalisti~kog
stava I u u tome da se fenomeni reduciraju samo na sebe. Tako reducirani
fenomeni imaju bit koja se mo`e dohvatiti u neposrednom zrewu i to bit
koja se mo`e adekvatno dohvatiti7.
On se bavi i terminom psihi~ko, kod wega on on ozna~ava ono {to
pripada telu na fizi~ki na~in, odnosno radi se o odnosu duha i tela kako se
u psihologiji posmatra. Huserl ka`e da je psihologija kao prirodna nauka
koja u suprotnosti sa fenomenologijom postaje empirijska nauka.
Pretpostavka za nau~nu psihologiju je, dakle utemeqewe pomo}u
sistematske fenomenologije8. Odnosno fenomenologija daje principe na
osnovu kojih se dobija znavstveni smisao koji je neophodan da bi se
izrazila empirijska psihologija.
Osvr}e se i na historicizam, naime u intuitivnom obja{wewu bitka
istra`uju se umetnost, religija, obi~aji itd. Odnosno posmatrawem koje
obuhvata svu pro{lost nestaje apsolutna ispravnost bilo kog oblika
filoizofije ili religije. Istorijske razloge koji imaju svoje posledice jasnim ~ini
samo empirija ~iwenica. Povijest filozofije i povijest znawa mo`e priznavati
5 Edmund Huserl Filozofija kao stroga znanost str 176 Edmund Huserl Filozofija kao stroga znanost i druge rasprave str 757 Edmund Huserl Filozofija kao stroga znanost i druge rasprave str 768 Edmund Huserl Filozofija kao stroga znanost i druge rasprave str77
6
![Page 7: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/7.jpg)
pojedina~na dela u wihovoj veli~anstvenosti, ali samo iz wihovih
empirijskih motiva i u~inaka9
Na kraju bi se moglo zakqu~iti da ne treba dozvoliti da ne{to {to je
nasle|eno iz pro{losti dobije status na~ela ve} da o na~elu zakqu~ujemo
na osnovu problema samog, odnosno to je to usmeravawe na objekat koje
je karakteristi~no za fenomenologiju. Dakle Filozofija je znanost o
prapo~ecima , utemequju}im principima, o korijenima qudskog znawa i
pona{awa10. Zna~i filozofija mora da se oslawa na izvore da bise
fenomenolo{kom metodom do{lo do saznawa koja bi dala temeqe nove
filozofije.
KRIZA EVROPSKOG STANOVNI[TVA I FILOZOFIJA
Ovu raspravu Huserl je izlo`io u svom predavawu 1935 godine u Be~u.
Mo`da je dobro na po~etku re}i kako Huserl zavr{ava svoje predavawe
odnosno on predavawe zavr{ava mi{qu da kriza europskog opstanka ima
samo dva izlaza:
1. Propast Europe u outu|ewu protiv vlastitog racionalnog `ivotnog
smisla {to bi zna~ilo raspad u duhovno neprijateqstvo ili barbarstvo.
2. Ponovno ra|awe Europe iz duha filozofije11
Huserl ho}e da ka`e da se ceo svet ure|uje prema beskona~nim
ciqevima i idealima, to su naravno ideali za svakog ~oveka u svojoj naciji,
ali su to i ideali kojima mogu da streme ~itave nacije davaju}i na taj 9 Edmund Huserl Filozofija kao stroga znanost i druge rasprave str7910 Edmund Huserl Filozofija kao stroga znanost i druge rasprave str81-8211 Edmund Huserl Filozofija kao stroga znanost i druge rasprave str 285
7
![Page 8: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/8.jpg)
na~in najboqe od sebe ujediwenim nacijama. Na taj na~in dolazi se do
ujediwavawa odnosno do stvarawa jednog sveop{tog jedinstva koji te`i
jednom jedinom idealu.
Kada je postignuto to jedinstvo postavqa se pitawe o ulozi filozofije u
svemu tome. Huserl po tom pitawu ka`e da filozofija zadr`ava vode}u
funkciju slobodnog i univerzalnog teoretskog osve{}ivawa koje obuhvata
sve ideale i ideal svih: dakle univerzum svih normi12 Ta funkcija filozofije se
sastoji u osve{}ivawu pojedina~nih qudi u wihovim nacijama tako da taj
proces pro`me sve qude i sve nacije kao i wihove ideale. Filozofija zapravo
vr{i funkciju ~itavog ~ove~anstva. Huserl napomiwe da je u interesu
problema Europe da se oslobodi pravaca kao {to su novovekovni
fizikalizam, matematicizam, objektivni racionalizam, tehnicizam i prirodno
nau~ni naturalizam.
Mo`emo se malo zadr`ati na problematici historizma, npr. Ako imamo
okolni svet u staroj Gr~koj, to nije objektivni svet kako ga mi posmatramo
ve} predstava sveta kakvu su imali Grci. Kada se govori o okolnom svetu
govori se o ne~emu {to je predstava samog~oveka i samo on mo`e imati
svest o wegovom postojawu. Na{ okolni svet je duhovna tvorba u nama i
na{em historijskom `ivotu13. Za evropsko stanovni{tvo va`ni su kaoko
svrhe i interesi ustanove i organizacije posebnih nacija tako i brige i
delovawa posebnih qudi, wihove ideje i beskona~ni zadaci.
Huserl se suprotstavio rasisti~kim teorijama svoga vre3mena
napomenuv{i da nema klasifikovawa naroda jer su narodi duhovna
jedinstva koja nemaju zavr{eni lik, tako da nema ni nekog regularnog
ponavqawa.
Filozofija se javqa kao kao svojevrsni op{ti duh kulture koji vr{i uticaj na
celokupno stanovni{tvo tako da nastaje nova vrsta istorije, atim na~inom
12 Edmund Huserl Filozofija kao stroga znanost i druge rasprave str 285 13 Edmund Huserl Filozofija kao stroga znanost i druge rasprave str 286
8
![Page 9: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/9.jpg)
razvitka se Evropa razlikuje od op{te istorije. Time Huserl opisuje filozofiju
kao univerzalnu nauku koja se prilago|ava, mada je boqe re}i stalno
nadogra|uje sebe tokom vremena novim saznawima.
KARTEZIJANSKI MOTIVI U HUSERLOVOJ FILOZOFIJI
U ovom poglavqu }u se osvrnuti na pojavu kartezijanskih motiva u
Huserlovoj filozofiji, ti motivi su metodi~ka sumwa i zahtev za apsolutnim
po~etkom mi{qewa. Nema sumwe da je on ove metode uzeo od Dekarta,
ali on voli svoju metodu da naziva Kartezijanstvom 20. veka. Huserl
smatra da filozofija jeste najtro`a nauka iz razloga {to je ona pretenzija na
apsolutno saznawe i kao {to je ranije re~eno filozofija ne mo`e postati
stroga nauka ako weni pojmovi ne budu do kraja obja{weni. Po{to se
fenomenologija bavi svesnim pojavama mo`e se jo{ i napomenuti kako se
svest otkriva: Svest se tako otkriva kao ono {to je apsolutno dato, a sve
ostalo je dato preko svesti. Samo zato š{to postoji ne{to takvo kao {to je
svest, postaje mogu}a konstitucija sveta. Svest nije vi{e ono i{to je bila
kod Dekarta deli} sveta ve} upravo ono konstitui{u}e14
Ovim je zavr{eno ovo kratko izlagawe o verovatno najbitnijem
filozofu 20. veka u kome sam poku{ao da opi{em wegovu
filozofiju kroz razvoj fenomenolo{kog pokreta kao i kroz dve
wegove rasprave. Na kraju bi se mogao jo{ jedanput naglasiti
nemerqiv doprinos fenomenolo{kog pokreta i uticaj koji je izvr{io 14 Preuzeto iz teksta Kartezijanski Motivi(tekst je skinut s interneta, nije potpisan autor)
9
![Page 10: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/10.jpg)
na ostale pravce filozofije a svakako ii na psihologiju. Huserlova
zamisao da od filozofije stvori egzaktnu nauku po uzoru na
prirodne nauke od po~etka je nailazila na pote{ko}e, alisam vek
trajawa wegove metode pokazuje da wegovi poku{aji nisu bili
samo to.
10
![Page 11: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/11.jpg)
11
![Page 12: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/12.jpg)
12
![Page 13: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/13.jpg)
13
![Page 14: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/14.jpg)
14
![Page 15: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/15.jpg)
15
![Page 16: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/16.jpg)
16
![Page 17: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/17.jpg)
17
![Page 18: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/18.jpg)
18
![Page 19: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/19.jpg)
19
![Page 20: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/20.jpg)
20
![Page 21: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/21.jpg)
21
![Page 22: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/22.jpg)
22
![Page 23: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/23.jpg)
23
![Page 24: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/24.jpg)
24
![Page 25: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/25.jpg)
25
![Page 26: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/26.jpg)
26
![Page 27: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/27.jpg)
27
![Page 28: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/28.jpg)
28
![Page 29: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/29.jpg)
29
![Page 30: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/30.jpg)
30
![Page 31: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/31.jpg)
31
![Page 32: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/32.jpg)
32
![Page 33: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/33.jpg)
33
![Page 34: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/34.jpg)
34
![Page 35: Filozofija Edmunda Huserla](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022081421/5571f7c249795991698bf128/html5/thumbnails/35.jpg)
35