FILM kao motivacijsko sredstvo

u nastavi književnosti

Damir Sikirić, prof.Damir Sikirić, prof.

“Ovaj rukom okretani trik prevrće nešto u našem ljudskom životu i u našoj spisateljskoj djelatnosti. To je pobuna protiv starih metoda književnosti. To je navala. To je juriš. Nama ne preostaje drugo nego da se prilagodimo blijedom platnu ekrana i hladnom staklu objektiva. Javlja se potreba novog načina pisanja. Ja sam već mislio na nj i već osjećam novo približavanje. Ta brza promjena scene, to mijenjanje duševnih raspoloženja, taj potop iskustava... Sve je to doista bolje od dosadnog brušenja teme. Pa ako hoćete i bliže životu. Tolike promjene, pojave koje munjevito nestaju, predstavljaju doživljaje koji podsjećaju na uragan. Kinematograf nam je otkrio kretanje. A to je velika stvar.”

L.N.Tolstoj

“Film je grandiozna igračka, ali ja ga ne trpim, možda zato što sam previše vizualan. Živim otvorenih očiju, a film me sprječava da gledam. Brzina pokreta i hitro mijenjanje slika stalno nas primoravaju da prelazimo na druge stvari. Pogled ne uspijeva zagospodariti slikama, već slike gospodare pogledom i plave svijest. Film navlači uniformu na oko koje je do tada bilo golo.”

F. Kafka

ANKETA: 3. i 4. r. gimnazije, 107 uč.Navedi tri svoja omiljena filma

‘

5% 4% 4% 3% 3%

81%

0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%

Gospodarprstenova

Brzi i žestoki Tri metraiznad neba

Pirati s kariba ForrestGump

Ostalo

Navedi tri svoja omiljena hrvatska filma

28%

18%

12%

5%

37%

0%5%

10%15%20%25%30%35%40%

Što jemuškarac

Metastaze Kako jepočeo rat

Maršal Ostalo

Tvoj omiljeni redatelj je...

32%

9%

3% 3%

19%

34%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

S.Spielberg

M. Gibson J.Cameron

Ch. Nolan Ostalo Ne znam /Nemam ga

Koje filmske žanrove preferiraš?

32%

21%18%

6% 6% 6%

11%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

Koliko filmova pogledaš tjedno?

14%

32% 31%

12%

4%7%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

Jedan (1) Dva (2) Tri (3) Četiri (4) Pet (5) Više odpet

Gdje gledaš filmove i kako dolaziš do njih?

11%

39%

46%

4%

55%

30%

14%

1%

44%

22%

16%18% 18%

6%

14%

62%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

KINO TELEVIZIJA PREUZIMANJE INTERNET TV

ČestoPonekadRijetkoNikad

Film ili knjiga ?

13%

72%

15%FILM

KNJIGA

Ne mogu seodlučiti

MotivacijaPojam motivacija primarno pripada psihologiji:

“Psihički proces koji pokreće ljude na određene aktivnosti i ponašanje.”

Kao metodički termin motivacija označuje psihičke procese koji pokreću učenike na određenu djelatnost i ponašanje.

Ti se psihički procesi pokreću različitim metodama i sredstvima.

Vrste motivacijaIskustvene: osjetilne, emocionalne, intelektualne, imaginativne.Jezične: leksičke, fonetske, gramatičke, pravopisne, pravogovorne.Stilističke: uspoređivanje, personificiranje, metaforiziranje, igre riječi.Književne: tematske, biografske, književno- povijesne, književnoteorijske.Estetske: književne, likovne, glazbene, filmske, kazališne.

Estetska motivacija filmomEstetske motivacije, među koje spadaju i filmske, otvaraju

put za kvalitetnije, intenzivnije i dublje doživljavanje i prihvaćanje književnog djela.

Ako su učenici pripremljeni i dovedeni u određeno raspoloženje i iščekivanje, onda s većim zanimanjem prihvaćaju određeno književno djelo.

Film (isječak, dio u trajanju do 15-ak minuta) može se upotrijebiti u pripremnoj fazi nastavnog sata, u funkciji motivacije za prihvaćanje književnog djela, pisca ili razdoblja.

Obogaćeni doživljajima, dojmovima i spoznajama koje donosi film, učenici će angažiranije prihvaćati djelo (ili gradivo) koje se interpretira.

Film kao motivacijsko sredstvo može imati upravo tu ulogu da proširi svijet predodžaba i učenike uvede u svijet književnosti.

Načela nastave filma1. Komunikacijsko načelo2. Pedagoško načelo3. Didaktičko načelo4. Metodičko načelo5. Psihološko načelo6. Etičko i društveno načelo7. Gnosealoško načelo8. Estetsko načelo

Pristupi u nastavi filma1. Literarni pristup2. Likovni pristup3. Psihološki pristup4. Sociološki pristup5. Filozofski pristup6. Pedagoški pristup7. Žanrovski pristup8. Impresionistički pristup

Na što bi se trebalo pripazitiU pravilu filmski gledatelj zauzima receptivno držanje

i želi se više zabaviti nego poučiti.Informacije iz filma primaju se na znanje, ali brzo se

ponovno zaboravljaju.Prikazivanje filmova u nastavi stoga se i dalje ubraja

među didaktički manje vrijedna sredstva koja su učenicima omiljena jer pritom ne treba ništa učiti.

Fascinacija medijem iskorištava se najčešće za motivaciju, zorno prikazivanje, informiranje i dokumentaciju događaja.

Pri izboru filmova manje je riječ o tome je li film dobar nego o tome može li se on kvalitetno upotrijebiti u nastavi.

Film treba biti u jasno prepoznatljivoj tematskoj vezi s aktualnim nastavnim satom (ili cjelinom).

Kada se nastava održava u jednom satu, trebalo bi vrijediti pravilo da je film prikladniji što je kraći.

Za nastavnu kvalitetu uporabe filma presudne su uvijek faze nakon gladanja filma

Filmski isječci, koji se trebaju analizirati ili interpretirati, u pravilu se moraju razmatrati dvaput, katkad čak i triput.

Slijed filmske analize1) prvo gledanje, spontane reakcije, podjela zadataka za

analizu i interpretaciju, eventualna podjela radnih skupina;

2) drugo gledanje uz izradu bilježaka, zajednički razgovor i sakupljanje rezultata;

3) eventualno treće kontrolno gledanje

Petar Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje II. dio 33:33 – 45:04

Koja je dva spomenika Hektorović sagradio za svoga života?Koje je godine napisao Ribanje i ribarsko prigovaranje?Kome je posvetio svoje djelo?Zašto u zreloj dobi života Hektorović prestaje pisati?Po čemu se tadašnje njegovo stvaralaštvo razlikuje od

renesansnog duha?Kako je prema književnoj vrsti određeno Ribanje i ribarsko

prigovaranje?Koliko dana traje Ribanje i ribarsko prigovaranje?Koje otoke obuhvaća?

S kim putuje pjesnik?Koja je tema prvog citiranog ulomka iz djela?O kojim junacima ribari pjevaju Hektoroviću?Koja renesansna obilježja djela ističe autor

dokumentarnog filma?

W. Shakespeare: HamletLaurence Olivier: Hamlet (1948.) 1:01:40 – 1:06:19 isječak 1

Kenneth Branagh: Hamlet (1996.) cd1; 1:33:00 – 1:36:56 isječak 2

Kako ste zamišljali Hamleta, ostale likove i scenu dok ste čitali dramu?

Koji je od dva prikazana isječka bliži vašoj predodžbi?

Koji vam se isječak više svidio? Zašto?Čuli ste slavni Hamletov monolog biti ili ne biti... u

dvije verzije, pokušajte ga objasniti i protumačiti svojim riječima.

Koja se zapravo životna pitanja skrivaju iza izraza biti ili ne biti ?

Kako se ta pitanja odražavaju na sadašnji Hamletov trenutak?

Koja ga dvojba muči?Na što pomišlja? Zašto u jednom trenutku okreće

bodež prema samom sebi (u prvom isječku)?Čega se boji?Komentirajte Hamletovu misao: Razmišljanje nas

pravi kukavicama; slažete li se s njom?

Ante Kovačić: U registraturi isječak 1

Joakim Marušić: U registraturi (1974.) ep.2. Grad 00:02:35 – 00:09:25; ep.3. Mladić 00:18:48 – 00:24:44

Koju temu našeg realizma zamjećujete u odgledanom isječku?

Opišite sredinu koju je Ivica Kičmanović napustio i usporedite ju s novom gradskom sredinom u koju dolazi.

Kako Ivica doživljava grad? Kako se ponaša? Što ga sve začuđuje u novoj sredini?

Tko je s njim u pratnji?

isječak 2

Podudara li se filmski isječak s odlomkom iz čitanke?Kako ste doživjeli prvi susret između Ivice i Laure?Kako se razvija dijalog između njih dvoje?Koji lik smatrate snažnijim karakterom? Obrazložite

svoj odgovor.Kakvu će ulogu odigrati Laura u Ivičinu životu?

Ivan Kozarac: Đuka Begović isječak

Branko Schmidt: Đuka Begović (1991.) 1:04:00 – 1:15:23

Usporedi pročitani odlomak iz čitanke s odgledanim isječkom iz filma Đuka Begović.

Slijedi li redatelj do kraja vjerno književni tekst? U čemu odstupa? Što mislite – zašto?

Prepoznajete li neke glumce koji se pojavljuju u filmu?Imenujte važnije likove koji se pojavljuju u isječku.Na temelju viđenoga okarakterizirajte lik Đuke

Begovića.S kim se i zašto Đuka sukobljava u isječku koji ste

vidjeli?

Koje su posljedice njegova zlodjela?Navedite i objasnite modernističke i naturalističke

elemente djela.

Miroslav Krleža: Gospoda GlembajeviAntun Vrdoljak: Gospoda Glembajevi (1988.) 1:47:29 - isječak

O kakvom intimnom sukobu govori Leone sestri Angelici? Kakvim vidi sebe kao osobu? Pred čime bježi cijeloga života?

U kojem trenutku barunica Castelli pokazuje pravo lice? Što pokreće njezine nagone u trenutku spoznaje da ju je Glembay nadmudrio u međusobnim novčanim prijevarama?

Čime je barunica izazvala Leoneovu zvjersku reakciju?

Kakvi se nagoni u Leoneu pojavljuju kad su mu se oči opet otvorile i on jasno pred sobom vidi uličarku zbog koje su ubila njegova majka?

Što je prevladalo u Leoneovoj prirodi u posljednjem, fatalnom, kvantitativnom sukobu?

Krležin se ciklus o Glembajevima sastoji od tri drame i jedanaest novela. Što saznajemo u epilogu kojeg nema u drami?

Literatura:Mattes, Wolfgang: Nastavne metode : 75 kompaktnih

pregleda za nastavnike i učenike; Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.

Rosandić, Dragutin: Metodika književnog odgoja i obrazovanja; Školska knjiga, Zagreb, 2005.

Mikić, Krešimir: Film u nastavi medijske kulture; Educa, Zagreb, 2001.

Težak, Stjepko: Metodika nastave filma na općeobrazovnoj razini; Zagreb, Školska knjiga, 2002.

Vrabec, Miroslav: Film i odgoj : osnove teorije filmskog odgoja; Školska knjiga, Zagreb, 1967.