fiberweek_2012_komunalne optičke mreže_eu fondovi
TRANSCRIPT
D R U G I D I O - ŠTO I K A K O F I N A N C I R AT I
Optičke mreže kao dio gradske infrastrukture financirane iz EU
fondova
F I B E R W E E K 2 0 1 2 S P L I T, 2 4 . - 2 6 . T R AVA N J
D R . I G O R B R U S IĆ
Pregled
Prvo predavanje odgovara na pitanje, zašto: mreža optička gradska infrastruktura
Drugo predavanje odgovara na pitanje, što i kako: financirati izgraditi upravljati
2
FTTH/B globalna statistika 2011 3
Izvor: FTTH Council Europe, 2011
FTTP aktivnosti u Europi 2012
Izvor: Diffraction Analysis, A World of Fiber (2012 Edition)
zemlje sa umjerenim aktivnostima i najavama
zemlje sa više od 100.000 homes passed
zemlje sa komercialnom ponudom 100 Mbit/s
zemlje bez FTTP aktivnosti
FTTP – Fiber to the Premises (FTTB+FTTH)
4
Što financirati?
A: razvoj i pružanje usluga - vrlo velika konkurencija - kratki ciklusi (< 1 god.) - 10-15% ukupnih troškova
B: aktivna mrežna infrastruktura - ruteri, switchevi, modemi - ciklusi od 3 do 5 god. - 10-15% ukupnih troškova
C: pasivna mrežna infrastruktura - DTK, kabeli, cijevi, ormari, zgrade - vijek trajanja > 20 god. - 70-80% ukupnih troškova
5
gradske / općinske investicije - EU fondovi - državna sredstva - privatni investitori
dugoročni krediti - europska
investicijska banka (EIB)
- mirovinski i infrastrukturni fondovi
krediti - klasični krediti od banaka za (udruženja)općine
naknade za priključenje - korisnički udio koji se plaća za sudjelovanje
projektno društvo / tvrtka vlasnik kapitala - (udruženje) općina
agregacijska i prijenosna mreža
(backbone i backhaul)
lokalna pristupna mreža (access)
- lokalne pristupne mreže
model poslovanja - vodovi - usluge - otvorena mreža
Kako financirati? 6
IPA– Instrument for pre-accession assistance / Instrument predpristupne pomoći
Priprema, upoznavanje sa sistemom EU financiranja
Od 2007 ca. 150 milijuna € godišnje – do 2013 ukupno 1071 milijuna €
Definirano sa “Okvirom za usklađenost strategije 2007-2013”
Do sada “povukli” 55% sredstava
Komponente / prioriteti I : tranzicija i izgradnja
institucija II : prekogranična suradnja III : regionalni razvoj IV : razvoj ljudskih
potencijala V : ruralni razvoj
Intenzitet 85% sredstva iz fonda 15% vlastita sredstva
7
Strukturni i kohezijski fond
Za cijeli EU ukupno 5000 milijuna € godišnje
Sredstva se mogu koristiti za ono što je predhodno definirano operativnim programima
Od lipnja do prosinca 2013. dostupno 602 milijuna €
Za 2014. 1176 milijuna € Za 2015. 1374 milijuna € Za Hrvatsku ukupno planirano
7200 milijuna €
Ciljevi / operativni programi konvergencija regionalna konkuretnost europska teritorijalna suradnja
Intenzitet 85% sredstva iz fonda 15% vlastita sredstva
8
Strukturni i kohezijski fond
Namjenjen prvenstveno najsiromašnijim regijama za korištenje strukturnog fonda, bruto nacionalni dohodak mora biti
< 75% od prosjeka EU-25 za korištenje kohezijskog fonda, bruto nacionalni dohodak mora biti
< 90% od prosjeka EU-25 Implementacija: kroz definiranje operativnog programa
koji je usklađen sa strategijskim okvirom definiraju ga državna uprava zajedno sa NGO, savezima,
zajednicama i privatnim osobama za svaki od ciljeva (kohezija, regionalna konkuretnost, europska
teritorijalna suradnja) zaseban program
Realizacija: projekti moraju biti realizirani unutar 3-4 godine
9
Fondovi - dodatne informacije
Mjerodavna hrvatska ministarstava (MINGORP, MRRFEU, MZOS) zadužena za pojedine prioritete a kontrola od strane EU komisije pri čemu je ca. 20% IPA-projekata odbijeno od strane EU
Koordinacija od strane središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) upravljanje sredstvima, natječajnom prozedurom, ugovaranjem,
plaćanjem, računovodstvom te izvještavanjem o financiranju cjelokupne nabave
svi voditelji projekata i jedinice za provedbu odgovorne su SAFU
Sve što nije “povučeno” tri godine nakon dodjele (podsjednik: ca. 150 milijuna € IPA sredstava svake godine od 2007. pa nadalje i 602 milijuna € iz strukturnog fonda u 2013. god.) anulira se od strane EU
10
Kako EU tretira investicije u širokopojasnu infrastrukturu
Potrebno EU odobrenje Diferenciranje izgrađenosti
crna područja: prisutna dva ili više operatera siva područja: jedan operater bijela područja: bez operatera
EU odobrenje nije potrebno ako: se poticajna sredstva investiraju pod jednakim uvjetima kao i privatni kapital je investicija ispod 200.000 € (tzv. de minimis pravilo) se projekt realizira unutar nacionalnog programa za izgradnju koji je već
odobren
Jasan trend u preferiranju svjetlovodne tehnologije za realizaciju NGA (Next Generation Access)
11
Izbor odobrenih projekata
Slovenija – 2009. odobreno 94 milijuna € za izgradnju svjetlovodnih pristupnih mreža u ruralnim područjima
Latvija – 2011. odobreno 119 milijuna € za izgradnu svjetlovodne agregacijske mreže
Poljska– 2011. odobreno 352 milijuna € za izgradnu svjetlovodne pristupne i agregacijske mreže
Grčka – 2006. i 2011. ukupno odobreno 410 milijuna € za izgradnu svjetlovodne pristupne i agregacijske mreže te poticaji korisnicima u ruralnim područjima
12
Preporuke državnim tjelima
Unijeti svjetlovodnu infrastrukturu u nacionalni strateški referetni okvir ... zato što ubrzava stopu ekonomskog rasta i promiče održivi razvoj
kroz stvaranje (neposredna i posredna) radnih mjesta!
Apliciranje: transparetnost i jednostavnost (minimalna birokracija) sa jedne strane, efikasne kontrole projekata sa druge
Bijela područja: tamo gdje je prisutan samo incumbent ... kao što je to učinila i Portugalska vlada u 2009. te danas 55%
kućanstava ima mogućnost priključivanja na FTTH mrežu
13
Preporuke jedinicama lokalne samouprave
Početi se baviti tematikom svjetlovodnih mreža zbog organizacije ljudi (Savjet, lokalni predstavnik) zbog pripremnih radnji koje je potrebno izvršiti (studija
izvodljivosti i dobivanje potrebnih dozvola) zbog poznavanje teme i stanja što omogućava definiranje
glavnih i specifičnih ciljeva u natječajnoj dokumentaciji Kod svake gradnje/rekonstrukcije cesti, gradnji
kanalizacije i slično, polagati “duplicu” (PEHD cijev 2x50mm)
Ruralna područja: stvoriti klimu podrške od strane lokalnih poduzeća i stanovništva
Razmotriti opciju javno privatnog partnerstva (JPP)
14
FiberWeek 2015: FTTH u Hrvatskoj
Izvor karte: Wikipedia
Biograd na Moru
15
Krk Rovinj
Poreč
Senj
Zadar
Cres
Trogir
Gospić
Gračac
Knin
Agregacijska svjetlovodna mreža izgrađena EU sredstvima (odluka N145/2013) i upravljana od strane OiV
Pristupne svjetlovodne mreže subvencionirane EU sredstvima (odluka N150/2013) u Biogradu, Krku, Poreču, Rovinju, itd.
