Nenad Prelog:

Digitalna kultura – kako sudjelovati, kako mijenjati, kako kopirati?

Nenad Prelog:

Digitalna kultura – kako sudjelovati, kako mijenjati, kako kopirati?

2014.

Pleonazam? Tautologija?

Ima puno onih koji će digitalnu kulturu smatrati pleonazmom ili tautologijom; jer ionako su svijet i društvo digitalizirani u svakom pogledu pa je taj pridjev izlišan…

Grčka riječ pleonasmós znači ‘suvišak, preobilje’. Pleonazam se određuje kao zalihost izražajnih sredstava koja se upotrebljavaju za prijenos leksičkoga ili gramatičkoga značenja iskaza. Pleonazam nastaje razvijanjem i širenjem iskaza tako da se postojećim riječima i izrazima dodaju istoznačnice ili bliskoznačnice.

Tautologija je odnos koji se temelji na sinonimiji, tj. u istome se izričaju pojavljuju sinonimi, npr. lijep i krasan, gnusan i odvratan, glup i blesav. Poseban je slučaj kad se dvaput ponovi isti izraz (npr. lijep i lijep, ide i ide). Prema nekim je autorima pleonazam nadređen tautologiji, dok drugi pleonazam i tautologiju smatraju istorednima i neistoznačnima.

L. Hudeček, K. Lewis, M. Mihaljević: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku

Websterov rječnik definira kulturu:

“Ukupnost ljudskog znanja, vjerovanja i ponašanja koja se prenosi s generacije na generaciju korištenjem zajedničkog jezika, tehnika i apstraktnim mišljenjem”. Ova definicija tiče se znanja i njegovog prenošenja, komunikacije, pa se kultura definira kao komunikacijski fenomen. Informacija i komunikacija, s druge se strane, mogu definirati kao kulturni fenomeni.

Kulturne (kreativne) industrije

Adorno i Horkheimer (1944.)

Umjetnička djela su postala roba

Kreativne industrije (U.K.) temelje se na iskorištavanju intelektualnog vlasništva

Protiv elitizma “klasične kulture”

• Romantična vizija umjetnika koji stvara u siromaštvu i “živi za umjetnost”

• Umjetnost i kultura kao javno dobro, dostupna svima

• Tržište ne može ocijeniti vrijednost niti biti regulator

• Kultura je “za dušu”

Neki izrazi Lévy: kibernetička kultura (cyberculture)

Johnson: kultura sučelja (interface culture)

Castells: Internet kultura

Jones: virtualna kultura

e-kultura

Kultura konvergencije

U svakom slučaju: mješavina starih i novih medija

Manovich: Nova medijska revolucija – prijelaz na računalom posredovane oblike proizvodnje, distribucije i komunikacije

Lessig: Svi će moći neograničeno posjedovati i dijeliti sadržaje

Wellman: Kompleksne društvene mreže su oduvijek postojale, no tek su najnovija tehnološka dostignuća omogućila da one postanu dominantan oblik društvene organizacije

Digitalnu kulturu opisujemo kao kulturu sudjelovanja u kojoj koristimo, ali i proizvodimo informacije

Digitalna kultura ne samo transformira naš svijet, već također način kako taj svijet razumijemo

i definicije

Što je bitno Mechant: Digitalna kultura smanjuje zapreke i

granice u komuniciranju, u prvom redu one koje su se odnosile na mjesto i vrijeme, omogućavajući ljudima usvajanje novih oblika interakcije i sudjelovanja, šireći iskustvo zajednica i na one s drugačijim vjerovanjima, različitom poviješću

U virtualnoj stvarnosti najvažniji je potencijal: nove mogućnosti ali i opasnosti

Rushkoff: počinjemo shvaćati da je sve veći dio naše stvarnosti „otvoreni kod“, da je naš život širom otvoren za raspravu

Lessig: mjesto gdje svi mogu neograničeno posjedovati i dijeliti sadržaje

Važno je istaknuti da ovo karakteristično ponašanje ne znači da se svi oni koji žive u doba (i na prostoru) digitalne kulture ponašaju odnosno djeluju na isti ili sličan način; niti je riječ o napretku odnosno unapređivanju koje će biti sudbina svih. Ukratko, digitalna kultura ne znači da će prije ili kasnije svi biti online i da će im zbog toga biti bolje.

Mark Deuze: Participation, Remediation, Bricolage

19. stoljeće – kultura tiska

20. stoljeće – elektronička kultura

21. stoljeće – digitalna kultura

Digitalna kultura: Skup vrijednosti postupaka i očekivanja u odnosu na to kako ljudi međusobno djeluju u suvremenom umreženom društvu. Mijenja se način korištenja kao i značenja koja pridajemo životu u povezanom i uvijek online okolini. Izraz poosobljenja, post-nacionalizma i globalizacije

Media theory worldwide shift

Participacija (sudjelovanje)

Remedijacija (sadržaj svakog medija je drugi medij – McLuhan)

Brikolaža (stvaranje novih elemenata iz postojećih – Lévi-Strauss)

Fragmentirana ali povezana (umrežena) slika svijeta

Remedijacija simultano funkcionira s tradicijom, a brikolaža nalazi svoju suprotnost u originalu

Korisnici medija prihvaćaju činjenicu da je stvarnost konstrukcija, sastavljena i manipulirana od strane medija pa je stoga jedina mogućnost smisla intervencija i prilagodba slike svijeta koja bi bolje odrazila identitet pojedinca

U procesu pridodavanja značenja mi postajemo sudionici

Prihvaćamo ali i mijenjamo uobičajeno shvaćanje stvarnosti (postajemo remedijatori)

Kreiramo naše osobne verzije stvarnosti (postajemo brikoleri)

Sudjelovanje (Participation)

Društvo danas čine umreženi individualizmi

Sudjelovanje je temeljno načelo digitalne kulture

Sljedeći korak su P2P vijesti

Glokalizirani odnosi na radu i u zajednici (tko nam je bliži?)

Pravo govora postaje važnije od mogućnosti slušanja

Posebno do izražaja dolazi u građanskom novinarstvu

Remedijacija

Svaki novi medij na neki način ponavlja „stari“ medij, dok „stari“ medij sebe obnavlja kako bi odgovorio izazovu novih medija

Usvajamo ali uvijek mijenjamo uobičajena shvaćanja stvarnosti

Novo miješanje (starih) karata

Remedijaciji se suprotstavlja tradicija, koja daje osjećaj sigurnosti, sličnosti, rutine, ugrađenih obrazaca ponašanja u organizaciji

Brikolaža

Stvaranje objekata od „priručnog“ materijala, ponovno korištenje postojećih djela i njihovo rastavljanje u elemente od kojih se mogu izgraditi nova djela

Posudba, mješavina, kopiranje; rekonstrukcija ideja, akcija, znakova, simbola, stilova pridodavajući im nova značenja

Stvaranje medijatizirane stvarnosti

Djelo nikada nije završeno, ono se neprestano može mijenjati (posebno na webu)

Izrazito poosobljeno djelovanje, kontinuirano preslagivanje stvarnosti

Digitalni mediji su transformirali ICT i sektor zabave

Digitalni mediji ukupno: 965 mlrd $ (2004), 1.48 bil. (2009)

Igre – od 25 mlrd $ na 55 mlrd $

Trikovi i zabava za odrasle od 28 mlrd $ na 33 mlrd $

Film od 84 mlrd $ na 119 mlrd $

TV od 300 mlrd $ na 415 mlrd $

E-glazba od 4 mlrd $ na 25 mlrd $

Bežične i mobilne komunikacije od 388 mlrd $ na 529 mlrd $

E-učenje od 6 mlrd $ na 24 mlrd $

Online activities

V. Miller: Razumjeti digitalnu kulturu

Bilo je mnogo onih koji su se nadali da će Internet revolucionirati rad i život, stvoriti aktivne građane (umjesto pasivnih koji su obilježili doba masovnih medija), izgraditi alternativne zajednice i svjetove, osloboditi sve od predrasuda offline društva.

Nažalost, više smo mi izmijenili Internet no što je on djelovao na našu kulturu, on je sve manje novost koja bi mogla bitno izmijeniti naš život.