fakultet islamskih nauka u sarajevu - ibn sina...

Click here to load reader

Post on 06-Feb-2018

226 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 64 95

    Simbol ptice na bosanskom ilimu i vezu: Interpretacija

    Fatima utiFakultet islamskih nauka u Sarajevu

    SaetakRad se bavi istraivanjem znaenja simbola ptice na bosanskom ilimu i vezu. U ovome radu interpretiran je simbol ptice koja predstavlja duu u stalnoj potrazi za Gospodarom, ime je dat doprinos razumijevanju islamske umjetnosti kao svete umjetnosti iji su oblici, ustvari, refleksije nebeskih arhetipa koje je ine sredstvom iskazivanja odnosa Jedinstva s mnotvom i obrnuto. Ptica je koritena kao simbol u bezbroj stihova to opisuju duhovno iskustvo ljubavi prema Bogu. Djela o nebeskom usponu, miradu, od kojih je najpoznatiji Attrov Mantik al-tayr, ponovo se kor-iste simbolom ptice da bi opisali duu koja, traei svoj iskonski original, to je u ezelu potvrdio pokornost Stvoritelju, prevaljuje beskrajno teke prepreke na putu do svoga Gospodara. Cilj ovoga rada jeste pokazati da se simboli utkani na ilim i vez nisu tu nali iskljuivo kao rezultat povijesnih i kulturnih proimanja, niti sluajnim odabirom. Ovi simboli imaju svoj korijen u teoriji islama na koju se oslanja njihova primjena u praksi.Kljune rijei: islamska umjetnost i duhovnost, ilim, vez, geometrija, simbol, ptica, slavuj i rua, mirad, spoznaja Boga

    UDK 28-186-534.35:746.1/.2

  • ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 6496

    FATIMA UTI

    Uvod

    Poslanikov hadis Allah je lijep i voli ljepotu, gdje je Ljepota opi-sana kao boanska osobina koja se odraava i uzrokuje nastanak svega to je lijepo na zemlji, predstavlja sutinsku odrednicu tradicionalne islamske umjetnosti. Ova umjetnost utemeljena je na uenju o tevhidu, Allahovom Jedinstvu, koje je u potpunosti obiljeilo sve njezine forme i manifestacije. Za sve oblike tradicionalne islamske umjetnosti, od arhitekture do primijenjene i dekorativne umjetnosti, mogu se ustano-viti osnovna zajednika obiljeja, a to su su: ljepota, apstraktni izraaj, intelektualna narav, matematika priroda, geometrija i ritminost, upotrebljivost i simboliki znaaj.1

    Svrha ovoga istraivanja jeste da se razmatranjem simbolikih aspekata formi u islamskoj umjetnosti, kojim se povezuje spoljanjost njenih oblika (srah) s njihovim unutranjim znaenjem (man), omogui razumijevanje duhovnih znaenja ove umjetnosti i jo jednom potvrdi da Jedinstvo proima svijet umjetnikih oblika, to rezultira da tradicionalna islamska umjetnost biva obiljeena kvalitetom svete umjetnosti.

    Cilj ovoga rada jeste pokazati da se simboli utkani na ilim i vez nisu tu nali iskljuivo kao rezultat povijesnih i kulturnih proimanja, niti sluajnim odabirom. Ti simboli imaju svoj korijen u teoriji islama na koju se naslanja njihova primjena u praksi. Koristei se naunim metodama promatranja, analize, deskripcije i djelimino povijesnim metodom, pokuat emo dokuiti znaenja i nain praktine primjene tih znaenja kod samo jednog simbola, simbola ptice, koji je vrlo est motiv na bosanskom ilimu i vezu.

    O dosadanjim istraivanjima u oblasti historije islamske umjetno-sti zapadnjaki istraivai, od kojih su istaknuti Richard Ettinghausen, Oleg Grabar, Katharina Otto-Dorn, Sheila S. Blair, Jonathan M. Bloom, Robert Hillenbrand i dr., proveli su veliki broj deskriptivnih studija. Me-utim, dubinsko istraivanje unutarnjih znaenja islamske umjetnosti, koje je dovelo do spoznaje fenomena koji ujedinjuje mnotvo razliitih manifestacija ove umjetnosti na ogromnim geografskim prostorima, ostalo je zanemareno.

    1 Vidjeti vie: Fatima uti, Prilog razumijevanju temeljnih principa islamske um-jetnosti, Zbornik radova Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, br. XVI, Sarajevo, 2013.

  • ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 64 97

    SIMBOL PTICE NA BOSANSKOM ILIMU I VEZU: INTERPRETACIJA

    Tek tokom prolih decenija nekoliko uenjaka na Zapadu, od kojih su glavni Frithjof Schuon (Ahmad s Nruddn), Titus Burckhardt (Ibrhm Izuddn) i Seyyed Hossein Nasr, postali su svjesni injenice da je islamska umjetnost sveta umjetnosti a ne apstraktna umjetnost u modernom smislu rijei. Zahvaljujui njihovim naporima, ova umjetnost postepeno je poela biti razumijevana kao sredstvo odnosa mnotva s Jedinstvom, pomou geometrijskih formi koje su viene, ne kao mentalne apstrakcije, ve kao refleksije nebeskih arhetipa unutar kosmosa, uma i due ovjeka.

    Tradicija tkanja i veza u Bosni

    Tkanje i vez u Bosni nastajali su pod utjecajem razliitih historijskih, religijskih i kulturnih inilaca koji su se preplitali u prolim stoljeima na njezinu tlu i na teritoriji itava Balkanskog poluotoka. Jo od pre-antikih vremena kulturni utjecaji Istoka i Zapada mijeali su se formirajui riznicu razliitih oblika tradicionalne umjetnosti. ilimar-ska tehnika ravnoga tkanja ili kljeanja bila je poznata na naem tlu i prije dolaska Turaka; Juni Slaveni vjerovatno, primili su je, od starih balkanskih naroda.2 Ponjave ili arenice uz grube vunene pokrivae gunje ili ebad, karakteristine za stoarsko-nomadsku kulturu, ubrajaju se meu najstarije tekstilne proizvode u naim krajevima. Ponjave se i danas u nekim domainstvima upotrebljavaju kao prekrivai i zastirai.3

    Dolaskom Turaka, tehnika tkanja i ukraavanja ilima podignuta je na vii nivo. Oni donose orijentalno-islamsku kulturu u nae krajeve, a nain ivota poprima izrazite znaajke te kulture. Veina stanovnitva postepeno prihvata islam, a nain ureenja kue i stil odijevanja mijenjaju se u skladu s islamskim propisima. Pod se obavezno zastire ilimima uz mnotvo jastuka koji su sluili za sjedenje, a sedade za obavljanje namaza posjedovala je svaka muslimanska kua.

    2 Bosanskohercegovaki ilimi iz zbirke Zemaljskog muzeja BiH, Sarajevo, Zemaljski muzej, 2006, str. 2425.3 Bratislava Vladi-Krsti, ilimarstvo u Bosni i Hercegovini, prilog prouavanju starih tkanja u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu: etnologija, Nova serija, Sv. XXXII (1977), Sarajevo, 1978, str. 229235.

  • ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 6498

    FATIMA UTI

    Foto 6: Fragment bosanskog gradskog ilima s motivima ptica

    Izvor: Husref Redi, Islamska umjetnost, Beograd, Zagreb, Mostar, Izdavaki zavod Jugoslavija, 1982, str. 137.

    Bosanski vezovi, napose, predstavljaju najdekorativniji i najljepi izraz tradicionalnog umjetnikog izraza bosanske ene. Kroz njih je ona izraavala svoja osjeanja i na runi rad prenosila svoj smisao za ljepotu, kompoziciju i tehniku vjetinu. Tradicionalni nain ivota i umjetnikog izraaja uzrok je to runi radovi odiu postojanou stila, motiva i tehnike, koji su se prenosili s generacije na generaciju. Tako su veoma stari uzorci i motivi dospjeli do naeg vremena, a kolekcije vezova koje se uvaju u muzejima mogu doarati njihovu sliku iz mnogo starijeg perioda.

    Simbol ptice esto je zastupljen na bosanskom ilimu, nekada toliko apstraktan, da ga neiskusno oko i ne bi moglo prepoznati kao pticu. Na bosanskom vezu od ptica su zastupljeni motivi: sokola, orla, pauna, sove i tukca, a vrlo je est i motiv duda (papagaja) u kafezu.4

    Simbol ptice u duhovnoj poeziji i prozi islama: slika rue i slavuja

    Ptica simbolizira duu zarobljenu u krletci tijela i njeno nastojanje da se duhovnim pregnuima uzdigne iznad granica egzistencijalnih

    4 Zorka Janji, enski runi radovi u starom Sarajevu, izloba i katalog, Sarajevo, 1964, str. 37; Svetlana Baji, Tkanje i vez u Visokom: Izloba, 1998, str. 2729; iro Truhelka, Domaa tekstilna industrija u Bosni i Hercegovini, III: Domaa tekstilna umjetnost, kolski vjesnik, struni list Zemaljske vlade za BiH, VI, Sarajevo, 1899, str. 858865.

  • ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 64 99

    SIMBOL PTICE NA BOSANSKOM ILIMU I VEZU: INTERPRETACIJA

    formi putem nebeskih sfera do Jedinstva s njenim Gospodarom. Moglo bi se rei da svi oni koji se ne osjeaju naroito bliskim s ovim svijetom, koji eznu za svojim iskonom u dennetskom prebivalitu, pripadaju porodici ptica.5

    Ideja da ptica predstavlja duu prisutna je u razliitim kulturnim tradicijama od pradavnih vremena. Poznati su bezbrojni primjeri kontinuiteta ovog koncepta od drevnog Egipta do danas, ukljuujui Platonovu ideju o krilima due, kransku sliku Svetoga duha kao goluba pa sve do autora naeg doba, Iqbl u enji za Medinom pjeva:

    Ba kao ptica koja, u pustinjskoj noi,iri svoja krila kad misli o svom gnijezdu.6

    U poeziji islama nairoko je prisutna naoko jednostavna slika rue i slavuja, koja u sebi skriva duboko duhovno iskustvo: slavuj je toliko uronjen u ljubav prema Rui da ne radi nita drugo osim to pjeva svoju pohvalu s hiljadu jezika. Zbog toga to se ljepota Rue nikada ne moe opisati rijeima, slavuj, koji pjevajui opisuje bol rastanka, nalikuje pjesniku koji se usuuje opet i iznova opisivati neto to ne moe biti opisano. Na hiljade pjesnika pjevali su u raspjevanim rimama priu o vjenoj ljubavi izmeu ptice i Lica kao rua ili rue kao Lice.7

    Ovako irokom razvoju ove pjesnike slike podlogu ini fenomen duhovne ljubavi koji je jedan od najfascinantnijih aspekata tesavvufa: Transcendentni i Apsolutni objekt uinjen je ciljem svake misli i osjea-nja tako da ljubav osvaja potpuno prvenstvo u dui i umu zaljubljenog. Ljepota bi bila besmislena ako ne bi bilo ljubavi da je promatra, to nas navodi da se prisjetimo izreke u kojoj se Svevinji opisuje kao Skrivena Riznica koja je htjela biti spoznata pa je zato stvorila svijet. Riznica Ljepote objelodanjuje se da bi upalila ljubav u ljudskom srcu. Klasina definicija ljubavi koja gasi i unitava sve to je drugo a ne Bog i tako vodi istom tevhidu, izraena je ovdje poetskim jezikom kojim su se koristili gotovo svi muslimanski pjesnici koji su pisali na perzijskom jeziku.8

    5 Seyyed Hossein Nasr, Islamska umjetnost i duhovnost, Sarajevo, Lingua Patria, Studis, 2005, str. 111. 6 Annemarie Schimmel, A Two-Colored Brocade: The Imagery of Persian Poetry, Chapel Hill, London, The University of North Carolina Press, 1992, str. 178.7 Ibid., str. 180.8 Annemarie Schimmel, Mystical Dimensions of Islam, Chapel Hill, The University of

  • ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 64100

    FATIMA UTI

    Ni bosanski pjesnici nisu bili iznimka. Fevzi Mostarac na poetku svoga ulistana pjeva:

    Na poetku srce kao bulbul mali Javlja ti se glasom, Uzvienog hvali! Zikir je posao njegove naravi; djelo vrijedno ruinjaka ljubavi!9

    Druge ptice u duhovnoj poeziji i prozi islama

    U islamskoj duhovnoj poeziji i prozi i druge ptice-due prolaze kroza slina iskustva. Soko ili jastreb nazvan je bz na perzijskom jer se on vraa, bz ayad, svome vlasniku. U civilizaciji gdje je sokolarstvo bilo omiljena razonoda ovo je vrlo esta slika. Soko je, kao to Suhraward Maqtl pripovijeda u divnoj mitskoj prii, pao u ruke stare babe, Gospoe Svijet, on je pokrio svoju glavu kapuljaom i zatvorio svoje one kapke da ne bi vidio gdje se nalazi, ali jednog dana, kada je kapuljaa uklonjena, mogao je iz daleka uti zvuk sokolareva bubnja i odletjeti nazad princu koji e ga ubudue obuavati i voditi. Dua je ula Boanski zov Irdi

    Vrati se, o ti duo smirena (Kuran, 89: 27), i sretna napustila ovaj tuni zemaljski okoli.10 Motivi orla i sokola zastupljeni su i na bosanskom vezu (Foto 1).

    Foto 1: Motivi sokola i orla na bosanskom vezu

    Izvor: iro Truhelka, Domaa tekstilna industrija u Bosni i Hercegovini, III: Domaa tekstilna umjetnost, kolski vjesnik, struni list Zemaljske vlade za BiH,

    VI, Sarajevo, 1899, str. 866.

    North Carolina Press, 1981, str. 287302.9 Fevzi Mostarac, Bulbulistan, Sarajevo, Kulturni centar Islamske Republike Iran, 2003, str. 53; Prepjev je neznatno korigiran.10 Schimmel, A Two-Colored Brocade..., str. 182.

  • ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 64 101

    SIMBOL PTICE NA BOSANSKOM ILIMU I VEZU: INTERPRETACIJA

    Rm u svojoj Mesneviji pjeva o papagaju koga je jedan trgovac zatvorio u kafez. Ovaj trgovac krenuo je na put u Indiju u rodnu praumu svoga papagaja gdje e susresti njegove roake i prenijeti im pozdrave od papagaja koji ivi zatvoren u kafezu. Jedan papagaj, nakon to je uo poruku svoga roaka, odmah padne i umre od tuge. Kad je papagaj iz kafeza to uo, i on je odmah pao beivotan. Nakon to ga je njegov vlasnik u oajanju izvadio iz kafeza, mrtva ptica poletjela je zadobivi ponovo slobodu, ba kao to dua zadobije svoju duhovnu slobodu slijedei stari savjet sufija: Umri prije smrti.11

    Motiv duda (papagaja) u kafezu est je motiv na bosanskom vezu. Na ovom motivu muebak prikazuje reetke kaveza. Tim imenom naziva se i svaki drugi kvadratni motiv, ispunjen muepkom, pa bio u njemu mjesto ptice ma, cvijetna grana ili neto drugo.12

    Paun je posebno omiljen motiv na bosanskom vezu. Paun, takoer, vezuje svoje porijeklo za Indiju. esto simbolizira svijetleu ljepotu voljene ili arenu bau u proljee. Ali predivna ptica ima jednu mahanu: njene noge veoma su rune. Najpoznatiji stih o paunu nalazi se u Sadijevu ulistanu, u kojem nam Sadi skree panju na injenicu da nijedno ivo bie nije bez mahane i da lijepa vanjtina ne znai obavezno i lijepu nutrinu: 13

    U oima drugih izgledam vrlo lijepo,A zbog moje neiste due obaram glavu od stida. Ljudi slave pauna zbog njegove ljepote,a on se stidi svojih runih nogu!14

    11 Mevlana Delaludin Rumi, Mesnevija, I, Sarajevo, Ljiljan, 2000, str. 144167.12 Janji, str. 37; Baji, str. 2729; Truhelka, str. 858865.13 Schimmel, A Two-Colored Brocade..., str. 183.14 ejh Sadi irazi, ulistan; preveo Salih A. Trako, Sarajevo, El-Kalem, 1989, str. 76.

  • ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 64102

    FATIMA UTI

    Foto 4: Mahrama s motivom pauna

    Izvor: Bosnien ett islamiskt kulturarv i Europa, Stockholm, Medelhavsmuseet, 1999, str. 44.

    Pupavac ili hudhud ima samo jednu ulogu, a to je da vodi zaljublje-nog Voljenom. ak je i Goethe preuzeo taj motiv zajedno s rijeju hudhud. On je toj ptici sa sigurnou mogao povjeriti poruku za svoju dragu, ba kao to je pupavac, davno prije, bio posrednik izmeu Sulejmana, a. s., i kraljice od Sabe. Pupavac je taj koji je vodio trideset ptica u Attrovom Mantiq al-tayru do prebivalita Simurga.

    Golub, gugutka ili kumrija esto se spominje kao simbol u sufijskim djelima. Ova ptica mehka srca nairoko se proslavila po svojoj vjernosti. Gugutka nalikuje zaljubljenoj, a zbog tamnog prstena od perja oko vrata

    golubiine ogrlice tawq al-hamma, zauvijek je zaruena za Voljenoga. Mnogi pjesnici razumjeli su golubiino stalno gugutanje kao perzijsku rije k, koja znai gdje.

    Anka je dugovrata enska ptica koja ivi u zemljama to okruuju planinu Qf i simbol je svega to postoji samo u svijetu imaginacije. Isto se moe rei i za Simurga, koji se u poeziji mijenja s Ankom. Simurg se uzima kao manifestacija duhovne realnosti, ideala razraenog u radu Suhrawardja Maqtla.15

    Ptice na miradu: let dua ka Jedinstvu

    Literatura o nebeskom usponu predstavljena je u mnogim svjetskim tradicijama, ali u islamu uzor za sva budua djela o miradu proistjee iz Poslanikova putovanja kroza sedam nebesa do Boanske Prisutnosti.

    15 Schimmel, A Two-Colored Brocade..., str. 184188.

  • ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 64 103

    SIMBOL PTICE NA BOSANSKOM ILIMU I VEZU: INTERPRETACIJA

    U vremenu koje je uslijedilo, mnogi autori opisivali su svoje vizije i duhovna stanja po uzoru na Poslanikov mirad. Prvi od njih bio je Ab Yazd Bistm (umro 874. god.), potom su ga slijedili Ibn Sn, Suhraward, azl i Attr. Oni su pisali traktate ili djela o miradu, opisujui svoj let u obliku ptice do drveta Jedinstva, Lotosova Stabla Krajnje Granice (Sidrat Al-Muntah).

    Mirad je putovanje due njenoj iskonskoj domovini. Svaki ovjek, potaknut Poslanikovim savrenim uzorom, na svoj nain i kroza svoja duhovna stanja, proivljava iskustvo mirada. Mirad moe biti shvaen na dva naina: kao put due koju poslije rastanka s ovim svijetom meleci uznose do njena konanog prebivalita, i kao put putnika, slika, koji jo na ovome svijetu putuje duhovnim stanjima i vizijama do samih vrhunaca spoznaje. Putnik koji je stekao spoznaju rif postaje duhovni vitez ija se dua, kao ptica, uzdie do Vladara ijoj Ljepoti nema ravne.

    Ibn Sna, azl, Attr i ostali autori koriste se upravo snagom simbola da podsjete kako dua, usprkos svojoj zemaljskoj uvjetovanosti, zadobija svijest o njenoj preegzistenciji, jer jedino putem simbola dua moe govoriti o tome. Kad ona osjeti slutnje o svojoj pradomovini, sim-boli se preobraavaju i ine joj zemaljsku ogranienost sasvim vidljivom, kao i spoznaju da su bia od svjetlosti i ljepote njena stvarna porodica, njena predzemaljska porodica kojima je vue neutjena nostalgija.

    Dua se, snagom te paslike ptice, usredotouje na samu sebe. Ta vizualizacija moe postati toliko snana da sama dua postane vizijom tako da se simbol poniti i iezne u sjaju njene prozirnosti; tad dua dosee svoju pasliku, svoj original, svoje iskonsko ja, ne u vidu simbola, ve u vidu izravne i neposredne vizije. Dua, razvijajui svoja krila, svoju meleksku mo djelovanja, reducira tamu sve dok isto ogledalo ne zablista i dok se u njoj ne odraze dva krila od iste svjetlosti.16

    Govor ptica

    Attrova golema epopeja Mantiq al-tayr oznaila je vrhunac i najpotpuniji izraz perzijskog knjievnog izraza o ptici. Cilj ptiijeg hodoaa jeste ptica Simurg. Igrom rijei perzijske forme s morgh (= trideset ptica) Attr otkriva nain kako da izrazi stanje jedinstva unutar razliitosti i razliitosti unutar jedinstva.

    16 Henry Corbin, Ibn Sina i vizionarsko kazivanje; s francuskog preveo Reid Hafizovi, Naunoistraivaki institut Ibn Sina, Sarajevo, 2009, str. 227236.

  • ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 64104

    FATIMA UTI

    Na put u potrazi za kraljem Simurgom, pod vodstvom pupavca, kree hiljadu ptica. One prevaljuju beskrajno dugo putovanje koje traje godinama, gotovo itav njihov ivot. Putuju dolinama, morima i planinama, veliki broj ih strada u vrelinama, zimama, okeanima i pla-ninskim vrhovima, neke rastrgaju zvijeri, neke se ubijaju, a itave grupe, zavedene ivotnim slastima, ostanu i uginu, zaboravivi cilj svoga puta.

    Na cilj stie samo izmuenih trideset (= s) ptica. Tu im je urueno pismo putem kojega je do njihove svijesti, u vidu simbola, doprla tajna njihova putovanja. Snaga simbola uinila je da iz dubina nesvjesnog izroni sjeanje na dogaaj s one strane vremena. Ovo pismo bilo je dokaz o izdaji koje je Jusuf, a. s., pokazao svojoj brai, svjedoanstvo o trgovini i njenim pojedinostima u kojoj su ga prodali. Isto tako, i ptice su vidjele da je zapisano sve ono to su inile u prolosti.

    Ovdje je rije o onoj potrazi za svojim nebeskim dvojnikom, svojim originalom iz iskona, u koju kree hodoasnik. Meutim, on treba biti svjestan da je na poetku vlastite prethistorije kroz niz posrtaja i padova, sam prodao svoj alter ego, svoje vjeno ja.

    Dua ptica bila je preplavljena nemirom i stidom koji ih je oslobodio od svega. Sve je bilo proieno, poniteno i istrgnuto iz srca ptica. Nad njima se razlilo Sunce Bliskosti, a due okupane Njegovim sjajem bile su uvedene u stanje svjetlosnog isijavanja, koje ih je dovelo do uznoenja i susreta, do stanja prepoznavanja sebe vlastitim ja.

    U tom asu, u odrazu svoga lica one s morgh (trideset ptica) spa-zie lice vjenoga Smorgha. Zagledae ga: bijae to, nesumnjivo, onaj Smorgh, a taj Smorgh zapravo bijae one s morgh... Kada su istovremeno pogledale na obje strane, Smorgh i s morgh bijae jedan isti Smorgh. Jedan bijae u mnotvu, a mnotvo bijae u Jednom... Preklinjae ga da im otkrije tajnu, da im razrijei zagonetku duhovne zbilje onog mi i onog Ti. Sa strane Njegova Velianstva, bez upotrebe jezika, stie ovaj odgovor: Moje Velianstvo, nalik Suncu, ogledalo je. Onaj ko doe, taj se ogleda u njemu...17

    Svakoj ptici na kraju tekoga puta bila je otkrivena tajna njezina vlastitog ja. Ova tajna morala se izraziti osjeanjima, bez posredovanja jezika. Ne rtvovati mnotvo u jedinstvu niti jedinstvo u mnotvu; ne svoditi jedinstvo na dualitet niti dualitet na jedinstvo. Ova srazmjernost

    17 Ibid., str. 244; vidjeti i: Farid Al-Din Attar, Govor ptica, Sarajevo, A. Ananda, 2008, str. 364374.

  • ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 64 105

    SIMBOL PTICE NA BOSANSKOM ILIMU I VEZU: INTERPRETACIJA

    jedino se moe izraziti snagom simbola kao to je Simurg, koji pred-stavlja sami suodnos sa svojim Gospodarom, koji duhovni putnik ne moe izraziti drugim rijeima osim onim paradoksalnim formulama zbog kojih su neki bili pogubljeni.18

    Simbol ptice upotrebljavao se sve vie nakon to je Attrov Mantiq al-tayr postao jedna od omiljenih knjiga perzijske knjievnosti.19

    Simbolizam poda i ilima u islamskoj duhovnosti

    ...Bosna ima kuu U kui ivi staricaNjen smijeh je ajet o Dennetu.

    Izuj obuu kad prelazi Koranu, GlinuSavu i DrinuOperi noge u rijekamaBosna je ilimom zastrta.20

    Horizontalna dimenzija poda u islamskoj arhitekturi simbolizira zemlju na kojoj stoji mikrokosmos. Unutranji prostor tradicionalne muslimanske kue predstavlja produetak damije zbog namaza koji se obavlja u njoj i pobuuje osjeaj svetosti samom svojom prazninom koja je vaan element u unutranjoj dekoraciji muslimanske kue nepretrpane namjetajem, s posebnim naglaskom na pod koji se dri ritualno istim i nikada ne gazi obuom.

    Prvi namaz Poslanik je obavio pred Allahovim prijestoljem, Arom, a zatim je klanjao na zemlji. Seddom plemenitog Poslanika, a. s., zemlji, a time i tepihu koji je prekriva, vraeno je primordijalno stanje ogledala u kojem se odraavaju nebesa. in dodirivanja zemlje, pored ostalih funkcija, slui povratku, kako ovjeka tako i prirode, stanju iskonske istote (al-fitrah).21

    18 Corbin, str. 237245.19 Schimmel, Mystical Dimensions..., str. 305308.20 Nedad Ibriimovi, Bosna je ilimom zastrta, Sarajevo, Meunarodni centar za mir, 1996, str. 38.21 Nasr, str. 5188.

  • ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 64106

    FATIMA UTI

    Nostalgija za Dennetom nije samo izraena u islamskoj knjiev-nosti, ve je cjelokupna islamska umjetnost proeta ovim osjeanjem. Svaki umjetnik i zanatlija na svoj nain traga kako da u svom djelu oslika onosvjetsku ljepotu, da u posrnulom i zaboravnom ovjeku probudi duboku i izgarajuu enju za dennetskim stanjem za kojim dua ezne. Kad uje poziv na namaz, koji prekida sve svjetovne aktivnosti, musliman prostre svoju sedadu, okrenuvi je u pravcu Mekke, svetog centra islamskog kosmosa i mjesta gdje je Muhammedovo, a. s., nebesko putovanje zapoelo. ilim, na kojem on obavlja namaz, predstavlja nebesko polje, sveti prostor odvojen od profanog i svjetovnog prostora i njegovih svakodnevnih aktivnosti, unutar kojega se on, u ritmu svojih molitvi, penje do onog dennetskog stepena u kojem e, kako se nada, nai svoje vjeno boravite.22

    Kad je u pitanju simbolizam samoga tkanja, verikalna nit, osnova, simbolizira jedinstvo naela, a njegova horizontalna nit, potka, simboli-zira mnotvo manifestacija. Potka se nanosi na osnovu tako da je sasvim prekrije oku, ali ona samim svojim postojanjem i svakim preplitajem, nagovjetava da osnova postoji i da je ona upravo ta koja je odrava u postojanju. Kad bi se rese, jedini vidljivi dio osnove, izvukle iz ilima, to bi znailo razvrgnue svih njegovih formi.23

    Interpretacija simbola ptice na nekoliko primjeraka bosanskog ilima: ilim mirad let ptica ka Jedinstvu

    Primjerak ilima koji se uva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine a potjee iz Stoca s poetka 20. stoljea, nazvali smo ilim mirad let ptica ka Jedinstvu. Njegovu kompoziciju ini osam koncen-trinih kvadratnih polja koja kreu iz centralnog kvadrata i nastavljaju se isijavajui jedno prema drugom, sve do devetog simetrinog polja na koje se nadovezuju pruge kojima ilim zavrava (Foto 9).

    22 Roger Cook, The Tree of Life: Image for the Cosmos, London, Thames and Hudson, 1974, str. 28.23 Titus Burckhardt, Art of islam: Language and Meaning, Bloomington, World Wisdom, 2009, str. 119.

  • ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 64 107

    SIMBOL PTICE NA BOSANSKOM ILIMU I VEZU: INTERPRETACIJA

    Foto 9: ilim s motivima ptica, pehara, zvijezda i roga, Stolac, poetak 20. st.

    Izvor: Bosanskohercegovaki ilimi iz zbirke Zemaljskog muzeja BiH, Sarajevo, Zemaljski muzej, 2006, str. 17.

    ilim je sastavljen iz vie pla ili struka pa se moe zakljuiti da je tkan na horizontalnom stanu. Vuna je bojena prirodnim bojilima to je rezultiralo lijepim pastelnim tonovima u sedam boja. Boje su sloene po principu kontrasta. Tople boje, crvena, zeleno-uta, uta i narandasta zauzimaju najvie prostora na ilimu i njihov aktivni kvalitet omoguava im napredujuu kretnju k oku posmatraa, dok neutralne boje, crna i siva koje su postavljene u sredini i na rubu, doprinose efektu ravnotee. Kontrasti: narandasta crna uta; crvena zelena crvena, istiu same boje i pojaavaju njihov intenzitet. Tree, bijelo polje, pojavljuje se kao najblie oku promatraa i ono doprinosi vizualnoj dubini itave kompozicije u kontrastu crnom polju smjetenom u zadnjem, osmom kvadratu ilima.

    Igra motiva na itavom ilimu predstavljena je u ritminom ponavljanju. Ritminost je jedna od glavnih znaajki tradicionalne islamske umjetnosti. U pojavnom univerzumu ritam primjeujemo svuda, u vidljivoj i nevidljivoj prirodi, u pulsiranju ivota, stalnom ponavljanju i izmjenama. Ritam je sinonim za ivotnost i dinaminost, ali i postojanost i sigurnost zbog svoje nesklonosti improvizacijama i

  • ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 64108

    FATIMA UTI

    skretanju sa zacrtanog puta.24Centralno polje ovog ilima crvene je boje i popunjeno motivom kod

    nas poznatim samo pod nazivom bibice.25 Sama rije bibice ne upuuje na neko posebno znaenje osim to se moe razumjeti da predstavlja neto sitno. Pojam bibice ne spominje se ni u djelu Turcizmi u hrvatsko-srpskom srpskohrvatskom jeziku Abdulaha kaljia. Istraujui motive na anadolskom ilimu, nali smo da je naem motivu bibice najsliniji motiv poznat pod nazivom ku ptica (Foto. 10).

    Foto 10: Motiv ku ptica

    Izvor: ahika nal, Symbolic Meanings and Characteristics of Anatolian Kilims (summary of contens), Symmetry and Crystallography in Turkish Art and Culture,

    Satellite Conference of the ECM-25 (Istanbul, 2009), p. 44, http//www.crystallography.fr/mathcryst/pdf/istanbul/nal.pdf (Posjeta: 10. 7. 2013).

    Na centralno polje nastavlja se jedan uski narandasti pojas, a zatim jo sedam koncentrinih kvadratnih polja. Sljedee polje sive boje popunjeno je, takoer, motivom koji je u Anadoliji poznat pod nazivom ku ptica (Foto 11).

    Foto 11: Motiv ku ptica

    Izvor: Anatolian Kilims, 1, Prepared by ahika nal, Ankara, Ministry of Culture of Republic Turkey; DSIM, 1995, foto 97.

    24 http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/ritam.htm (Posjeta: 10. 7. 2013).25 Uporediti: Marina Cvetkovi, Igra arenih niti: kolekcija pirotskih ilima Etnografskog muzeja u Beogradu, Beograd, Etnografski muzej, 2008, str. 28.

  • ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 64 109

    SIMBOL PTICE NA BOSANSKOM ILIMU I VEZU: INTERPRETACIJA

    Zatim slijede redom: bijelo polje s motivima manica; u Anadoliji je ovaj motiv poznat pod nazivom kpe minua; crveno polje popunjeno je zvijezdama, zeleno polje naizmjeninim motivima ptica26 i pehara ili adrvana; esto polje, ponovo crvene boje sa motivom bibica, uto polje motivom zvanim ealj27 koji pripada grupi motiva stavljanih na ilime u svrhu zatite od zla i uroka kao to su hamajlija, kuka, ruka, oko i sl.28 Osmo, crno polje prekriveno je motivima zvijezda i pehara. Deveto polje nije koncentrino, nego simetrino, ire je nego ostala polja i popunjeno simbolom koboyunzu ovnov rog, a predstavlja simbol mukog principa, snage i vitetva29 na koji se nastavlja jo nekoliko pruga koje teku u beskraj.

    Motivi ptica izrazito su stilizirani i apstraktni tako da ih neupuen promatra ne bi mogao prepoznati kao ptice. To potvruje apstraktnu narav islamske umjetnosti i simboliki smisao zoomorfnih motiva.

    U dijelu rada koji slijedi bit e predstavljeno vienje ilima iz Stoca kao predstave mirada. Centralno crveno polje prepuno je ptica koje u kontekstu mirada predstavljaju zemaljsku porodicu dua ptica spremnih za duhovno uznoenje. Ptice su prikazane na ukupno etiri polja ilima, na jednom od polja prikazane su manice ili minue, na dva polja zvijezde i na jo dva, pehari ili adrvani: predstave koje neminovno u misao prizivaju kuranske opise Denneta.

    Geometrijska struktura ilima mirad: let ptica ka Jedinstvu

    Principi geometrije primijenjuju se u svim oblicima tradicionalne islamske umjetnosti od arhitektonskih konstrukcija do predmeta primi-jenjene i dekorativne umjetnosti. Crtanje svake geometrijske strukture pa i strukture ovog ilima poinje crtanjem take i krunice.30 Taka u

    26 Uporediti: http://www.kilim.com/about_kilims/motifs/bird.asp (Posjeta: 17. 7. 2013).27 Cvetkovi, str. 31.28 Uporediti: Alastir Hull and Jos Luczyc Whyhowska, Kilim: The Complete Guide..., London, Thames and Hudson, 2008, str. 6869; nal, Symbolic Meanings..., str. 38, 39. 29 Hull, Whyhowska, p. 68; nal, Symbolic Meanings..., str. 36; http://www.kilim.com/about_kilims/motifs/rams_horn.asp (Posjeta: 10. 7. 2013).30 Vidjeti: Keith Chritchlow, Islamic Patterns: an Analytical and Cosmological Approach, London, Thames and Hudson, 1983, str. 2829.

  • ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 64110

    FATIMA UTI

    krunici simbolizira Centar kao prvu i glavnu taku apsolutnog poetka koja predstavlja poetni izvor stvaranja. Centar je taka bez forme i dimenzija, zbog ega je nedjeljiva i zato je to jedina slika koja moe biti dodijeljena primordijalnom Jedinstvu. Odatle su, njegovim svjetlosnim zraenjem, sve stvari stvorene. Simboliki, taka predstavlja Princip ili Naelo, dok krug predstavlja svijet ili oitovanje.31 Na naem ilimu simbolizam Centra predstavljen je u njegovoj geometrijskoj strukturi. Koncentrina kvadratna polja formiraju neprekinut niz, a irenje prostora aktualizirano je iz centra na sve strane prema periferijama. Pogledavi s druge strane, svakim se poljem, opet u neprekinutom nizu, na kraju mogue ponovo vratiti Centru ili Izvoru.

    S devetim poljem zavravaju se kvadratni prikazi, a nastavljaju se dva simetrina polja na dvjema stranama ilima koje moemo posmatrati kao simbol ogledala, sfere nad sferama, gdje na devetom nivou duhovni putnik postie stepen Savrenog ovjeka koji predstavlja odraz boanskih svojstava i atributa. Dospijevanje na nivo devetog neba tako lijepo predstavljeno je u spomenutom Attarovom susretu duhovnih vitezova, ptica, i Simurga. U deveto polje naeg ilima utkan je motiv zvani koboyunzu ovnov rog, simbol mukog principa, snage i duhovnog vitetva.

    Izvoenjem najelementarnije metode u geometriji, presijecanjem kruga vertikalnom i horizontalnom dijagonalom i sastavljanjem etiriju taaka na kojima te dijagonale presijecaju krunicu dobije se prvi, aktivni kvadrat koji je vrhom okrenut prema gore (crte 1). Kvadrat je simbol fizikog iskustva i fizikog svijeta ija je konstrukcija potpuno ovisna o krugu.

    Dijeljenjem stranica postojeeg kvadrata simetralama crtamo dvije nove dijagonale pod uglom od 45. Spajanjem taaka na kojima ove dijagonale presijecaju krunicu dobijamo jo jedan, sada pasivni kvadrat koji je poloen horizontalno (crte 2).

    Istim postupkom ucrtavanja pasivnog unutar aktivnog kvadrata harmoninim umanjivanjem nacrtali smo osam novih kvadratnih polja. Kao konaan rezultat dobili smo shemu koju ini po osam koncentrinih aktivnih i pasivnih kvadratnih polja i odgovarajuih krunica (crte 3).32

    31 Rene Guenon (Abdul Wahid Yahya), Fundamental Symbols: The Universal Language of Sacred Science, Lahore, Suhail Academy, 2001, str. 4555. 32 Chritchlow, str. 2829.

  • ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 64 111

    SIMBOL PTICE NA BOSANSKOM ILIMU I VEZU: INTERPRETACIJA

    Crte 1: Prvi, vertikalni kvadrat u krunici

    Crte 2: Horizontalni kvadrat u krunici

    U finalnoj fazi crtanja put kojim se ilo da bi se nacrtala konana struktura ilima prekriven je prozirnim papirom, na kojem se ocrtavaju samo konture pasivnih kvadratnih polja i tako dobija vidljiva (zhir) geometrijska struktura naeg ilima (crte 4). Put ili pripremanje tla za nastanak uzorka prikazuje osam aktivnih i osam pasivnih kvadrata smjetenih u osam koncentrinih krunica.

  • ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 64112

    FATIMA UTI

    Crte 3: Geometrijska shema ilima

    Crte 4: Vidljiva shema ilima

    Prvi iz krunice izranja aktivni kvadrat. On kao i osnova u tkanju simbolizira horizontalnu, silaznu perspektivu, sputanje milosti od Gospodara prema robu koja se manifestira u fizikom svijetu. Sa svakim aktivnim prepleten je i njegov pasivni parnjak koji, kao i potka u tkanju, simbolizira horizontalnu perspektivu, vidljivi, fiziki svijet. Koncentri-ne krunice predstavljaju sliku Univerzuma ili sliku Denneta (Foto 12).

  • ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 64 113

    SIMBOL PTICE NA BOSANSKOM ILIMU I VEZU: INTERPRETACIJA

    Foto 12: Ibn Arabjeva shema Denneta

    Izvor: Miguel Asin [Palacios], Islam and the Divine Comedy, Lahore, Qausain, 1977, str. 15.

    Na osnovu iznesenog moemo utvrditi da je na tretiranom ilimu asocijacija na mirad ili let ptica kroz nebeske stepene do susreta s Gospodarom oita. Sva polja na ilimu, kao to je reeno, popunjena su motivima leta, zvijezda, ukrasa i pehara, karakteristinih slika Denne-ta.33 Ibn Arabjeva kozmologija i njegov shematski prikaz Denneta i kosmikih stepeni (Foto 12), a zatim i prikaz Suneva sistema inspirirali su nastanak geometrijske sheme ovoga ilima.

    Interpretacija simbola ptice na nekoliko primjeraka bosan-skog veza

    Prvi primjer koji elimo analizirati jeste vezeni ukur (pojas) s motivom pauna (Foto 13). Ljepota samog uzorka izraena je u kontrastu

    33 Ova teza predstavljena je u radu pod naslovom Symbol of the bird on Bosnian Kilim: A Flight Towards Unity na simpoziju pod nazivom 2nd International Symposium on Mystical Aspects of islamic Art and Literature odranom u Kuala Lumpuru 2327. jula 2010. god. U radu su stepeni ptiijeg uspona iz Ibn Snina djela Kazivanje o ptici uporeeni s devet polja na ilimu. Rad je objavljen u asopisu Al-Shajarah: Journal of the International Institute of Islamic Thought and Civilization (ISTAC), International Islamic University Malaysia (IIUM), Special Issue, Kuala Lumpur, 2010, str. 6372.

  • ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 64114

    FATIMA UTI

    smaragdnoplave i narandaste boje, to nas asocira na sliku zalazeeg sunca nasuprot dubokog plavog neba. Ovakva metoda kontrasta tei da pojaa intenzitet obiju boja, a posredstvom fenomena slike koja ostaje iza, dadne blistavost, bistrinu i ispunjenje svakoj od njih.34 Dva pauna izvezena na dvama krajevima ukura kao i simetrino izvezene ptiice koje ine gornji okvir predstavljeni su kao njihov odraz u ogledalu.

    Foto 13: Ukur (pojas) s motivom pauna

    Izvor: Ljiljana Beljkai Hadidedi, Gradska muslimanska tradicijska nonja u Sarajevu, Zagreb, Kulturno prosvjetni sabor Hrvatske, 1987, Sl. 21.

    arolikost paunova repa postignuta je jednostavnim ritminim ukrasom u obliku trougla podijeljenog napola. Slika trougla ponovljena je i na donjoj okolici gdje je trougao okrenut u suprotnom smjeru, ime je pojaana ritminost prikaza. Bosanska vezilja uvijek je vezla sa

    34 Afterimage ili slika koja ostaje iza fenomen komplementarnih boja, jeste fenomen koji se desi kada se netremice gleda u kvadrat obojen jednom bojom, a potom skre-ne pogled na bijelu povrinu; kvadrat nam se ukae u komplementarnoj (suprotnoj, koje nema nimalo u toj) boji. Slika koja ostaje iza plave jeste narandasta i obrnuto, komplementarni parovi jo su crvena i zelena te ljubiasta i uta boja. Vidjeti: http//www.likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/kontrast.htm (Posjeta: 10. 7. 2013).

  • ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 64 115

    SIMBOL PTICE NA BOSANSKOM ILIMU I VEZU: INTERPRETACIJA

    smislom za mjeru, ona vezom ne prekriva itavu povrinu, nego samo krajeve vezenog predmeta.35

    Na ovom vezenom ukuru u oko upada ponavljanje broja tri. Tri pera na glavi pauna i tri kruga na njegovom tijelu; tri kande na nogama, po tri latice na cvjetovima i tri pera na vrhovima repova velikog i malih pauno-va. Broj tri u geometriji se pojavljuje u formi trougla, najjednostavnijeg i strukturalno stabilnog oblika koji je na ukuru skriven u repu pauna i u okolici. Broj tri simbolizira most izmeu neba i zemlje, on povezuje suprotnosti kao njihov zajedniki sadrilac ili posrednik. Tri je sinteza ili povratak Jedinstvu nakon podjele na dva i tradicionalno se predstavlja kao prvi neparni broj. Tri su prolost, sadanjost i budunost; roenje, smrt i ivot. Grupe od tri pojavljuju se u prirodi i u principu i u formi.36

    Foto 14: Mahrama s motivom ptice

    Izvor: Podaci s foto. 6, str. 136.

    35 Janji, str. 815.36 Annemarie Schimmel, Misterija brojeva, Sarajevo, Libris, 2008, str. 6388; Miranda Lundy, Sacred Number: The Secret Qualities of Quantities, New York, Wooden Books, 2005, str. 6.

  • ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 64116

    FATIMA UTI

    Sljedei predmet koji elimo analizirati u ovom radu jeste vezena mahrama s motivom ptice (Foto 14). Ljepota i jednostavnost ovog vezenog prikaza zaustavlja dah posmatraa, a zbog potpune simetrije i prikaza ptice koja se ogleda predstavlja pravi attarovski motiv iz kazivanja o trideset ptica i Simurgu.

    Na ovoj mahrami koriten je jednorazinski sistem bojenja i itava pria ispriana je u jednoj, zlatnoj boji. Koritenjem samo jedne boje, uz pomo tehnike veza kojom se zlatna nit polae u razliitim smjerovima vezena povrina dobija prividnu dubinu. Svjetlost koja pada na zlatne niti okrenute u suprotnim pravcima prelama se, takoer, u suprotnim pravcima, ime se postie da je ptica, koja se ogleda u ogledalu, na jednoj strani svjetlija i sjajnija, a na drugoj neznatno tamnija, isto kao to je odraz u ogledalu nestvaran i postoji samo zbog sjaja kralja Simurga, jer da nije njega, ni odraza ne bi bilo.

    Zakljuak

    Iz onoga to je dosada reeno moe se zakljuiti da motivi koji ukra-avaju bosanske tkane i vezene predmete, kao segmente tradicionalne islamske umjetnosti, nisu nastajali iskljuivo putem meukulturne razmjene ili usljed utjecaja povijesnih i nasljednih faktora. Ovi motivi, takoer, nose izraziti simboliki smisao iji se izvor nalazi unutar same sri islamske duhovnosti. Ti motivi i simboli bili su poznati i primjenjivani i u drugim svjetskim kulturama, ali ulaskom u okrilje islama, oni su potpuno proeti idejom tevhida i tako ukomponirani u islamski kulturni krug.

    U ovom radu izveden je postupak interpretacije samo jednog simbola, simbola ptice, koji se javlja na ilimu i vezu, ije smo tumaenje utemeljili na teorijskoj osnovi u djelima islamske duhovne poezije i proze gdje slika ptice predstavlja sliku due, putnika ka Boanskoj blizini. Geometrijska struktura ilima, takoer, nosi svoj simbolizam koji je povezuje s idejom tevhida.

    Rezultati istraivanja trebali bi skrenuti panju na nain proma-tranja tretiranih umjetnikih predmeta i biti primjenjivani prilikom oblikovanja novih. U naim daljim istraivanjima teite e biti stavljeno i na tumaenje drugih simbola to e biti dovedeno u vezu sa simboliz-mom cjeline tretiranih predmeta.

    Neznane vezilje i tkalje izradile su ove prekrasne predmete, slijedei

  • ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 64 117

    SIMBOL PTICE NA BOSANSKOM ILIMU I VEZU: INTERPRETACIJA

    tradicionalne principe prenoenja motiva i kompozicija s koljena na koljeno, uz to da je svaka od njih ostavljala i svoj peat na predmet koji je radila, ime su, u tradicionalnim okvirima, nastajali novi i jedinstveni predmeti. Osjeaj za detalje i cjelinu te smisao za izbor boja nisu mogli biti naueni u koli, oni su bili pohranjeni u dubini njihovih dua. Da li su one, bdijui nad svojim radom, hvatale odbljeske prisjeanja na svjetove u kojima su due prije stanovale i u koje e se ponovo vratiti?

    Prostrijevi jednom ilim, na kojem se obavljao namaz, sjedilo, jelo i spavalo, ukrasivi svaki kutak svoga privatnog ambijenta vezenim predmetima, okruivale su sebe i svoje porodice ljepotom iskazanom u motivima, bojama i simbolima, koji su, kao putokazi na stazi, kao odbljesci skrivenoga svjetla, bili tu prisutni da bi podsjeali duu da postoji putovanje Vladaru ijoj Ljepoti nema ravne.

    The Symbol of a Bird on a Bosnian-style Carpet and Embroidery: An Interpretation

    Fatima uti

    SummaryThe paper researches the meaning of the symbol of a bird on a Bosnian-style carpet and embroidery. The symbol of a bird is here interpreted as a soul in a constant search for the Master, which gives a contribution to understanding of Islamic art as a holy art, whose forms are, actually, reflections of heavenly archetypes that make it a mean of expression of relations of Oneness with multitude and vice versa. The bird is used as a symbol in countless verses that describe spiritual experience of love for God. Works on heavenly ascension, The Miraj, of which the most famous is Attrs Mantik al-tayr, use the symbol of a bird again to describe a soul, which, in seeking for its true original, vowed in the Kingdom of Souls to obedience to the Master, overcomes extremely difficult obstacles on the path to its Master. The aim of this paper is to show that symbols woven on the carpet and embroidery are not solely a result of historical and cultural permeations, nor are they a random choice. These symbols have their roots in the history of Islam onto which its application in practice relies.

  • Key words: Islamic art and spirituality, carpet, embroidery, geometry, symbol, bird, nightingale and rose, Miraj, cognition of God